Page 1


DAN OPĆINE VIŠKOVO 15. travnja 2006.

4/ Iz rada Općine Komunalna problematika Kapitalni objekti, Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području općine Resor zdravstva i socijalne skrbi Zdravstveni i socijalni programi u Općini Viškovo 9/ Iz Rada VMO 10/ Dan Općine Viškovo – Izdvajamo: Izložba starih dokumenata u Marčeljima Teatar Gavran – Zabranjeno smijanje Promocija glazbene knjige i CD-a: Izašli iz priče Izložba starih predmeta - Da se ne pozabi 12/ Odgoj i obrazovanje OŠ Sveti Matej: Program učenja kroz raspravu 14/ Događanja Prevencija zlouporabe droga u lokalnoj sredini /važnost roditelja i lokalnih vlasti u tom procesu/ Delavska katedra – putevi očuvanja starina našega kraja 16/ Kultura Ustanova Ivan Matetić Ronjgov: XIV. Matetićevi dani

Čitajte nas na službenim stranicama Općine www.opcina-viskovo.hr

Ženski pjevački zbor Marinići: S pjesmom u srcu 19/ Iz rada udruga Limena glazba Marinići: Vrijeme promjen Halubajske mažoretkinje: Z halubajskemi mažoretkinjami va Europu 21 / Sport BK Marčelji: Boćanje približiti mladima BK Halubjan: Tradicionalni boćarski turnir BK Marinići: Jakov Vrban – novi predsjednik kluba KBK “Sveti Matej”: Sabrina Pintar državna prvakinja u lox kicku, Petar Pipun i Matija Capan – viceprvaci države Pikado klub Nevera: Nevera prvak županijske lige NK Halubjan: Vrijedna donacija morčićima 25/ Z našega kraja Ivo Jardas: Davanje – smisao života Pogled s Pogleda 29/ Ča su kuhali naši stari 30/ Novosti iz knjižnice


S POVODOM PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE VIŠKOVO - RADOVAN BRNELIĆ

Poštovani mještani općine Viškovo Zimskim danima polako stiže kraj. Blagodari proljeća svaki dan su sve očitiji, budi se priroda ozelenjava ovaj naš halubajski kraj, a još je ponegdje vidjeti kako vrijedne ruke naših mještana obrađuju svoje vrtove, obrezuju vinovu lozu, voćke ... U proljeće 15. travnja daleke 1993. godine osnovana je Općina Viškovo. U proteklom razdoblju u našoj općini dogodilo se niz promjena koje su utjecale na kvalitetu življenja na ovim prostorima. Općinske strukture pokušale su zadovoljiti sve naše mještane na način da bi kvaliteta življenja te komunalni standard bio u skladu vremena u kojemu živimo. Sve to bez Vas dragi mještani ne bi uspjeli, a naša odgovornost je tim još veća, te se nadam da će projekti koje mislimo realizirati u ovoj godini pridonijeti kvalitetnom prosperitetu cjelokupne općine. Gospodarstvu i poduzetništvu, nositeljima razvoja općine posvetiti će se i dalje velika pažnja izgradnjom nove sabirne prometnice u RZ 8. Komunalnu infrastrukturu obogatiti ćemo dovršenjem parkirališta Milihovo, rekonstrukcijom i nadogradnjom vatrogasnog doma u Srokima. Svakako ne smijemo zaboraviti da pri ishodovanju građevinske dokumentacije započne i rekonstrukcija ceste Viškovo-Mladenići, a u suradnji sa županijom pokušati će se riješiti

i raskršće za Gramat i centru Marinića. Započeta plinifikacija općine pridonijela je velikim prometnim gužvama i uništavanju prometnica na području cijele općine, te će se po završetku ove faze izgradnje asfaltirati sve nerazvrstane ceste. Prostorni plan Općine Viškovo je u fazi usklađivanja sa zakonskim normama pa vjerujem da bi se uskoro trebala voditi rasprava u Općinskom vijeću o tom temeljnom dokumentu prostornog planiranja bez kojeg je kvalitetano življenje skoro pa i nemoguće. Općina Viškovo izgubila je upravni spor u kojem se pokušalo spriječiti izgradnju centralne zone za izgradnju deponija u Marišćini, te smo svidjelo se to nama ili ne, svakim danom sve bliži realizaciji tog projekta. Sufinanciranjem športskih udruga, kao i onih koje se bave kulturom, pokušavamo i u tom segmentu zadovoljiti potrebe naših mještana, a svakako moramo spomenuti i preventivne besplatne liječničke preglede za naše mještane s kojima namjeravamo nastaviti u narednom periodu. Obilježavajući 15. travanj Dan općine Viškovo pozivam Vas da svojim prisustvom uveličate manifestacije koje će se događati u općini koristim da svima Vama čestitam Dan općine Viškovo i nadolazeće Uskršnje blagdane. predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo Radovan Brnelić

OPĆINSKI NAČELNIK GORAN PETRC Poštovani mještani Općine Viškovo! Ove godine obilježavamo 13. godišnjicu postojanja Općine Viškovo. Kada se osvrnemo unazad čini nam se da je od osnutka Općine proteklo puno više vremena. U proteklo vrijeme ovo naše područje je doživjelo promjene kakve nisu zabilježene u povijesti ovoga kraja. Danas prema procjenama na području Općine živi gotovo dvanaest tisuća mještana dok je 1993. godine na ovom području živjelo manje od 7 000 mještana. Broj stanovnika se gotovo udvostručio. Početkom devedesetih godina na području Općine je djelovalo oko tridesetak obrtnika i poduzetnika, a danas je na našem području registrirano više od 650 obrtnika i poduzetnika. Radi porasta broja stanovnika i rasta gospodarstva izgrađeni su brojni stambeni i poslovni objekti. Izgrađeni su i objekti komunalne infrastrukture i objekti društvene namjene (sportska dvorana, boćalište Marinići, boćalište Marčelji), osnovana je knjižnica, a na području Općine djeluje čak pet dječjih vrtića. Proračun Općine je porastao s početnih 4 500 000 kuna na gotovo 50 000 000 kuna planiranih za 2006. godinu, bez daljnjeg opterećivanja stanovništva. Trenutno Općina Viškovo izdvaja znatna sredstva za financiranje boravka djece u dječjim vrtićima, gotovo 3 600 000 kuna, za financiranje rada udruga građana skoro 2 000 000 kuna, za socijalnu skrb 2 000 000 kuna. U tijeku su investicije izgradnje nove sabirne prometnice u radnoj zoni RZ-8 (Juraši) cca 3 000 000 kuna, rekonstrukcija ceste Vozišće-Široli cca 1 000 000 kuna, rekonstrukcija stare škole Saršoni cca 600 000 kuna. U tijeku su javni natječaji za odabir izvođača radova na rekonstrukciji vatrogasnog doma u Srokima (očekivana visina investicije 2 800 000 kuna, asfaltiranju nerazvrstanih cesta (4 000 000 kuna) i izgradnji tri bloka niša u groblju u Viškovu s pripadajućom infrastrukturom (3 000 000 kuna). Oče-

4

kujemo da će ovi radovi započeti u mjesecu svibnju. U tijeku je ishodovanje građevinskih dozvola za rekonstrukciju ceste Viškovo-Mladenići i izgradnju druge faze parkirališta Milihovo. Odmah po dobivanju građevinskih dozvola krenuti ćemo u izgradnju ovih objekata. Prema programu gradnje objekata komunalne infrastrukture u ovoj godini je planirano uložiti u gradnju tih objekata 2 100 000 kuna, dok je u održavanje komunalne infrastrukture planirano uložiti gotovo 9 000 000 kuna. Tijekom protekle godine nam se po prvi puta pojavio značajan višak prihoda nad rashodima u iznosu od 16 500 000 kuna. Ostvareni višak je rezultat izuzetnog interesa za gradnju na našem području po čemu prednjačimo u cijeloj našoj županiji, a možda i u državi. Višak sredstava je raspoređen u investicije što znači u gradnju nabrojanih objekata i objekata čija se gradnja planira započeti do kraja ove godine. Ostvareni višak će omogućiti novi razvojni ciklus u kojem moramo biti još ambiciozniji nego do sada u realizaciji kapitalnih objekata. Ulažemo velike napore u donošenje Prostornog plana koji će regulirati daljnji razvoj našega kraja. Novi Prostorni plan uvest će se red u gradnju stambenih i poslovnih prostora, a Planom je planirano novih 30 hektara zemljišta za razvoj novih radnih zona kao novi poticaj razvoju gospodarstva. Proslava Dana Općine će se odvijati od 20 do 23. travnja. Općina Viškovo u suradnji sa svojim udrugama pripremila je bogat program. Mislim da će u programu svaki mještanin pronaći dio za sebe. Želim svim mještanima Općine Viškovo ugodne dane proslave dana Općine i sretan Dan Općine Viškovo. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

Glasnik Općine Viškovo br. 48


IZ RADA OPĆINE

INVESTICIJE * RADOVI * IZGRADNJA REKONSTRUKCIJA PROMETNICE VOZIŠĆE-ŠIROLI

R

ekonstrukcijom prometnice Vozišće-Široli od zone raskršća Vozišće do zone raskršća s budućom zaobilaznicom Viškova biti će uređena prometnica koja je već niz godina bila u derutnom stanju. Iako je Općina Viškovo prišla rješavanju ovog problema pred više od šest godina problem nije bilo moguće riješiti zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na toj dionici. U konačnici je nađeno kompromisno rješenje između trase same prometnice i vlasništva mještana koji žive uz tu prometnicu. Prometnica će u sebi sadržavati kolektor oborinske kanalizacije, biti će rekonstruirana javna rasvjeta i niskonaponska mreža, izgrađeni nogostupi i bunjani ogradni zidovi. Radove izvodi poduzeće “Gradnja Plus” iz Rijeke. Vrijednost ulaganja Općine Viškovo je 909 283,58 kuna. Svi radovi bi trebali biti gotovi do kraja mjeseca travnja 2006. godine.

RADOVI NA UREĐENJU ZGRADE STARE ŠKOLE U SARŠONIMA

U

ovoj fazi rekonstrukcije stare škole u Saršonima izgrađena je međukatna konstrukcija, visoko potkrovlje i krov. Objekt je u potpunosti zatvoren. Radove ove faze izvelo je poduzeće Z.I.D.A.R iz Rijeke. Vrijednost investicije je 559 230,49 kuna. Daljnjim ulaganjima urediti će se okoliš, urediti fasada i izvesti radovi na unutarnjem uređenju. Nakon rekonstrukcije objekat će služiti za potrebe BBK “Kvarner”, Udruženja obrtnika, te ostalim društvenim potrebama.

RADOVI NA SABIRNOJ PROMETNICI U RZ-8

S

abirna prometnica u radnoj zoni RZ-8 (Juraši) je objekat duljine cca 350 m s cjelokupnom infrastrukturom: voda, kanalizacija, niskonaponska mreža, telekomunikacija, javna rasvjeta. Gradnjom ove prometnice radna zona će biti u potpunosti opremljena infrastrukturom koja je potrebna za daljnji razvoj poslovne zone. Ugovorena vrijednost investicije iznosi 3 020 035,56 kuna. Radove izvodi poduzeće Dira-gradnja iz Rijeke. Rok završetka radova je 100 radnih dana. Gradnjom ovog objekta gospodarstvo Općine Viškovo će dobiti novi poticaj za daljnji razvoj. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

Glasnik Općine Viškovo br. 48

5


IZ RADA OPĆINE KOMUNALNA PROBLEMATIKA

GRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO

P

rvim rebalansom Proračuna za 2006. zaokružena je cjelina programa izgradnje za 2006. godinu. Za kratak osvrt na dinamiku radova zamolili smo pročelnika Upravnog odjela za prostorno i urbanističko planiranje uređenje naselja i stanovanje i komunalne djelatnosti Darka Vukovića:

Treba reći da se novi DPU Vozišće – Široli odnosi na prostore društvene namjene te podrazumijeva i uređenje prostora okoliša sportske dvorane uključujući igralište i novootkupljene čestice, čime će se zaokružiti cjelina sportsko-rekreativnog sadržaja.

- Već samim Proračunom bila su predviđena znatna sredstva, koja su dodatno i povećana, s obzirom da određena sredstva nisu mogla biti utrošena, prvenstveno zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, što je dovelo do nemogućnosti zaokruženja projektne dokumentacije za građevinske dozvole. Osim toga, i kod uredno predanih dokumentacija za dobivanje lokacijskih, odnosno građevinskih dozvola u pojedinim se slučajevima čekalo i duže od godine dana. Razlog tome bilo je “usko grlo” odnosno zatrpanost odjela Županijske uprave, zahtjevima za gradnjom. Potražnja je tim veća, jer je poznato da će novim Prostornim planom nastupiti određene restrikcije u gradnji. Uz smanjenje građevinskog zemljišta od 160 hektara, restrikcije se odnose na buduću mogućnost gradnje objekata sa više od četiri stambene jedinice, te gradnje na parcelama manjim od 1000 m2 i izgrađenošću iznad 30 %.

I Detaljni plan uređenja groblja Viškovo predstavlja posljednju fazu uređenja groblja u središtu Viškova. Uz dodatnih šest tisuća kvadratnih metara viškovsko groblje predstavljati će zaokruženu cjelinu, bez daljnje mogućnosti širenja, a prostor za novu lokaciju groblja predviđen je Prostornim planom općine Viškovo.

Bitne stavke Programa gradnje kapitalnih objekata i objekata komunalne infrastrukture u 2006. predstavljaju i završno uređenje groblja Viškovo, cesta kroz RZ 8, cesta Vozišće-Široli, asfaltiranje nerazvrstanih prometnica i nadogradnja vatrogasnog doma Sroki. Za navedene sadržaje radovi su ugovoreni ili su u fazi raspisi javnih nadmetanja, za što je u proračunu predviđeno 11 milijuna kuna. Program: Urbanistički planovi U Programu izrade urbanističkih planova, za koje je predviđeno 665 000 kuna, najvećim dijelom riječ je o planovima u završnoj fazi izrade: UP Marinići, Viškovo-Široli i Furićevo, zatim Detaljni plan uređenja boćališta Marčelji, Društvenog sadržaja Milihovo te Prostornog plana općine. Predviđena sredstva uključuju i izradu novih planova, poput: Detaljnog plana uređenja Vozišće-Široli te groblja Viškovo.

Program: Priprema za planove i projekte Za ovaj program izdvojeno je 3 527 000 kuna. Bitnu stavku u ovom dijelu programa predstavlja izrada idejnog rješenja za oborinsku kanalizaciju te prometnog rješenja nerazvrstanih cesta. U pripremi su i projekti za izgradnju oborinske kanalizacije i uređenje ceste Viškovo-Mavri-Pogled, koje podrazumijeva uređenje raskrižja Mavri prema DPU RZ5, projekt ceste i kanalizacije Mladenići-Ronjgi-Saršoni, dok je projekt oborinske kanalizacije Viškovo-Mladenići pred ishodom građevinske dozvole, te se tijekom ove godine očekuje njegova izgradnja. Jedan od značajnijih projekata je projekt nadogradnje Doma Marinići, čija je izrada u tijeku. Na osnovi izrađenih detaljnih prostornih planova planira se izrada dokumentacije za građevinsku dozvolu zgrade općinske uprave, a u planu je i izrada I. faze projekta GIS-a, a to je izrada orto-foto snimke općine. Projekt obuhvaća i izradu katarske karte općine u digitalnom obliku. U pripremi je izrada projekta za građevinsku dozvolu ceste Vozišće-Široli, koja podrazumijeva cestu od parkirališta Milihovo, kroz Široli do izlaza na Županijsku cestu za Kastav. Također je u izradi projekt ceste Viškovo-Turčino, koji podrazumijeva spoj ceste od Viškova nasuprot groblja do Turčina. Za navedene projekte već postoje lokacijske dozvole te predstoji ishodovanje građevinske dozvole. Pred ishodovanjem je građevinska dozvola za kolektor na cesti Viškovo-Mladenići, čije se dobivanje očekuje u ovom tromjesečju, te se u drugoj polovici godine mogu očekivati radovi na toj dionici. Slijede programi: Upravljanje poslovnim objektima, za koji je predviđeno 939 000 kuna, te program Održavanja i proširenja komunalne infrastrukture, sa izdvojenim iznosom od 4 992 000 kuna. Ta dva programa čine kompletno održavanje

Projekt nadogradnje vatrogasnog doma u Srokima. Iako je prvenstveno namijenjen potrebama DVD-a, dom će služiti i za društvene potrebe stanovnika Sroki i okolice.

6

Glasnik Općine Viškovo br. 48


IZ RADA OPĆINE poslovnih objekata, komunalne infrastrukture, što predstavlja održavanje groblja, zelenih površina, javne rasvjete, nerazvrstanih prometnica i divljih deponija.

URIS GRAĐEVINE - VATROGASNOG DOMA -U PRESLIKU KATASTARSKOG PLANA

Program izgradnje kapitalnih projekata Za ovaj je program predviđen iznos od 6 120 918 kuna, a najznačajnije stavke su otkup zemljišta za buduće projekte, prvenstveno za izgradnju dječjeg vrtića, zgrade općine i nove ceste od Prakirališta Milihovo, kroz Široli do spoja sa županijskom cestom Vozišće-Kastav. Druga bitna stavka ovog programa je nadogradnja vatrogasnog doma u Srokima. Namjena doma je višestruka – iako je prvenstveno namijenjen potrebama DVD-a, služit će i za društvene potrebe stanovnika Sroki i okolice. Program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture U Programu, za koji je predviđeno 15 451 000 kuna najznačajniju stavku predstavlja asfaltiranje nerazvrstanih prometnica. Programom je planirano asfaltiranje 9 tisuća metara kvadratnih novih cesta te presvlačenje 31 tisuće metara kvadratnih nerazvrstanih cesta. Od radova na održavanju komunalne infrastrukture u tijeku su radovi na krpanju udarnih rupa. Sljedeću značajniju stavku predstavljaju radovi na mjesnom groblju Viškovo. Predviđeni su radovi na širenju groblja, izgradnja niša, prilaznih puteva, grubi građevinski radovi za grobne temelje, uređenje okoliša ispred mrtvačnice, a u tijeku su radovi na šumskoj cesti u novom dijelu groblja.

Slijedi izgradnja oborinske kanalizacije i kolektora na županijskoj cesti Viškovo-Mladenići, završetak radova na županijskoj cesti Vozišće-Široli, i kao najznačajnija, već spomenuta stavka – asfaltiranje RZ-8. Građevinska dozvola za završetak uređenja parkirališta Milihovo očekuje se u trećem kvartalu ove godine, nakon čega može započeti izgradnja druge faze parkirališta. Radovi podrazumijevaju izgradnju zgrade društvenog sadržaja, platoa za održavanje manifestacija, te završno uređenje okoliša i javnu rasvjetu. Smatramo da će se navedeni programi u cijelosti izvršiti, a problem može predstavljati jedino rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Nastojimo poduzeti sve što je u našoj mogućnosti kako bi se takvi problemi riješili na zadovoljavajući način. Program poticanja razvoja gospodarstva Od 1 510 000 kuna, koliko je predviđeno za ovaj program, najznačajniju stavku predstavlja rekonstrukcija stare škole u Saršoni, koja je pred završetkom. D. Brusić

Parkiralište Milihovo sa dodatnim društvenim sadržajima

RADOVI NA PODRUČJU VIŠKOVA Radovi na vodovodu i kanalizaciji su pri kraju, dok radovi na plinovodu sa 10. travnjem ulaze u može se reći – kritičnu fazu, odnosno početak intenzivnog kopanja u središtu Viškova. Prema procjeni izvođača intenzivni će radovi trajati nešto više od mjesec dana. Radovi će se obavljati sa dvije strane kako bi se maksimalno skratilo vrijeme kopanja kroz središte mjesta. Ukoliko bude potrebno mještani će se za sve nejasnoće i informacije mještani moći obratiti predstavniku Diragradnje Tomislavu Faku – 091/131 5215. Privode se kraju radovi na dionici Vozišće-Široli koji će u razdoblju od 10.-18. travnja također biti u kritičnoj fazi, budući da će se cesta Vozišće-Dovičići djelomično ograničiti na lokalnu vožnju, promet autobusa i kamiona. Molimo vlasnike osobnih vozila da koriste zaobilazni pravac Široli-pored škole do izlaza Vozišće. Radovi na navedenoj dionici biti će završeni do kraja travnja.

Glasnik Općine Viškovo br. 48

INFORMACIJA PODUZETNICIMA I OBRTNICIMA S PODRUČJA OPĆINE VIŠKOVO O SLOBODNIM SREDSTVIMA ZA KREDITIRANJE Obavještavaju se poduzetnici i obrtnici s područja Općine Viškovo da Općina Viškovo raspolaže neutrošenim sredstvima iz Programa poticaja razvoja poduzetništva i obrtništva. Najniži iznos kredita iznosi protuvrijednost od 5.000,00 EUR-a dok najviši nije određen i ovisi o kvaliteti programa poduzetnika. Rok otplate je 3-12 godina, uz dodatni poček od 6 mjeseci do 2 godine ovisno o namjeni kredita, a kamatna stopa 5 % (za poduzetnike početnike i za poduzetnike koji ostvare najmanje 40% ukupnog prihoda od izvoza) odnosno 6% za sve ostale. Rok za podnošenje zahtjeva je do iskorištenja sredstava. Zainteresirani se mogu obratiti na adresu Općine, Vozišće 3 ili na telefon broj 503-770.

7


IZ RADAOPĆINE RESOR ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

ZDRAVSTVENI I SOCIJALNI PROGRAMI OPĆINI VIŠKOVO predstavljaju jedan od glavnih rizika kojima su izloženi učenici osnovnih škola. Zbog toga smo i uvrstili ovaj program koji predstavlja aktivni pristup u zdravstvenoj zaštiti i osigurava odgovarajuće mjere primarne i sekundarne prevencije bolesti.U samom programu sudjelovati će nastavnici, učenici i roditelji osnovne škole “Sveti Matej”.

Resor zdravstva i socijalne skrbi nastavlja i u 2006. godini sa socijalnom politiku na tragu očuvanja i unapređenja kvalitete života naše djece, sugrađana i posebice starije populacije, prevenciju kao osnovni princip zdravstvene zaštite te potpore najugroženijim dijelovima populacije, teško oboljelima i invalidima. U tom smislu ove godine predviđen je cijeli niz novih programa, koje je Poglavarstvo Općine Viškovo usvojilo i uvrstilo u Proračun za 2006. godinu ocijenivši da su bitni poradi unapređivanja zdravlja mještana naše Općine. 1.

2.

3.

PROCJENA UTJECAJA ODLAGALIŠTA OTPADA NA ZDRAVLJE STANOVNIKA OPĆINE VIŠKOVO - za koji su posebice zainteresirani naši sugrađani koji žive na području Marinića, ali i šire. Provest će ga Županijski zavod za javno zdravstvo s ciljem identiÞciranja čimbenika zdravlja i bolesti te donošenja prijedloga za redukciju negativnih učinaka na zdravlje odlagališta smeća Viševac i jame Sovjak. KVALITETA ŽIVOTA STARIJIH OSOBA U OPĆINI VIŠKOVO – program kojim će se utvrditi zdravstveno, socijalno i ekonomsko stanje naših starijih sugrađana, kako bismo smanjili izoliranost starijih osoba, utvrdili mjere kojima možemo kvalitetnije zbrinuti naše sugrađane i unaprijedili izvaninstitucionalnu skrb. Veliki je problem nepoznavanje svih nedaća i novonastalih životnih situacija koje dolaze sa trećom životnom dobi. Naša je želja unaprijediti i zdravlje i brigu o njima na području naše Općine. ČUVANJE I UNAPREĐENJE HIGIJENSKIH UVJETA U OSNOVNOJ ŠKOLI “SVETI MATEJ” – program koji će za nas također provoditi Županijski Zavod za javno zdravstvo. Epidemije hranom i dalje su dokazale da higijenski uvjeti

4.

PROGRAM “ZDRAVO ODRASTANJE” - je istraživanje koje će se provesti među 7. i 8. razredima osnovne škole. Kvalitetno osmišljeno slobodno vrijeme preduvjet je “zdravog odrastanja” i prevencija odstupajućeg – rizičnog ponašnja mladih. Pokušat će se istaknuti interesi, prioriteti, želje i sadržaji mladih Viškova, što je ujedno i temelj pokretanja daljih incijativa /osnivanje Doma mladih, novih sportskih društava, klubova i sl.../

5.

PREVENCIJA OVISNOSTI – u suradnji također sa Županijskim zavodom za javno zdravstvo uključit ćemo se među 35 drugih osnovnih škola naše županije s ciljem primarne prevencije ovisnosti. Program je dijelom suÞnanciran i Županijskim sredstvima i prvenstveno je usmjeren na jačanje samostalnosti i kvaliteti životnih stavova mladih osnovnoškolaca, proradom kroz kreativne radionice, rad sa stručnjacima psiholozima, psihijatrima, pedagozima i sl.

Svi navedeni programi biti će provedeni tijekom 2006. godine te će rezultati biti poznati i u pisanom obliku, te javnom prezentacijom i diskusijom o njima. Nadamo se da će svi oni utjecati i na poboljšanje kvalitete života naše Općine, jer nam je prvenstveni cilj bio unaprijediti zdravstveni standard, s posebnim naglaskom na najugroženije skupine naših sugrađana - djecu, invalide i osobe treće dobi. dr. Ines Strenja-Linić, Član Poglavarstva zadužena za zdravstvenu skrb, socijalnu zaštitu te brigu o djeci

POSJETA DELEGACIJE OPĆINE VIŠKOVO OPĆINI ERNESTINOVO

DONACIJA OPĆINE VIŠKOVO ZA GRADNJU CRKVE U ERNESTINOVU

N

a poziv Općine Ernestinovo, delegacija Općine Viškovo je posjetila Općinu Ernestinovo. Posjeta je organizirana 1. i 2. travnja 2006. godine. Prigodom posjete, u skladu sa suradnjom dviju Općina i osnovom Odluke Općinskog vijeća Općine Viškovo, općinski načelnik Općine Viškovo Goran Petrc i općinski načelnik Općine Ernestinovo Matija Greif potpisali su ugovor o donaciji 100 000 kuna za gradnju crkve Presvetog Trojstva u Ernestinovu.

8

Delegacija Općine Viškovo u pratnji domaćina ispred križa na mjestu masovne grobnice na Novom Groblju u Vukovaru.

Doniranim sredstvima biti će kupljeni vrata i prozori te dio crijepa za potrebe crkve. Zahvalni domaćini su za svoje goste iz Viškova upriličili razgledavanje galerije Petar Smajić i vožnju šokačkim kolima. Delegacija Općine Viškovo prigodom posjete položila je vijence i upalila svijeće na mjestu masovnih grobnica u Ernestinovu, Ovčari i na Novom groblju u Vukovaru. općinskiki načelnik Goran Petrc, prof.

Glasnik Općine Viškovo br. 48


IZ RADA VMO MARČELJI

PROLJEĆE U ZNAKU RADOVA • ZBOG PRIVREMENOG ODLASKA U INOZEMSTVO PREDSJEDNIKA VMO JOSIPA BEGONJE ZA V.D. PREDSJEDNIKA IMENOVAN JE OZREN ŠTEFAN, A KAO ZAMJENA S NEZAVISNE LISTE ČLAN VIJEĆA MO POSTAO JE ROBERT ANTONIĆ • PROSTORNI PLAN I PLINIFIKACIJA, AKTUALNE TEME PROTEKLIH MJESECI IZAZVALE SU VELIKO ZANIMANJE MJEŠTANA

Poštovani mještani, S obzirom da smo u prošlom broju Glasnika pisali samo o pusnim zbivanjima od zadnjeg osvrta na rad u našem mjesnom odboru proteklo je gotovo četiri mjeseca, tako da neke informacije možda i nisu previše aktualne, no krenut ću redom: Na prijelazu godine jedna od najvažnijih tema bio je novi Prostorni plan Općine Viškovo. Po toj temi sazvali smo zbor mještana početkom prosinca na kojem nismo čuli previše lijepih riječi za ovaj dokument. Sukladno tome proizišle su i primjedbe VMO na prijedlog prostornog plana, odnosno samo jedna i to da isti odbijamo, a zbog kršenja zakonske procedure o javnoj raspravi, ignoriranja prava i potreba mještana, pomalo smiješnog javnog uvida, te ono najvažnije, zbog pretvaranja šume Marišćina u područje poslovno-komunalne namjene odnosno ucrtavanje CZGO Marišćina. Negdje, u to vrijeme započela je i dugoočekivana plinifikacija našeg kraja. Interes mještana za ovaj novi, čisti i ekonomični energent je popriličan i uglavnom pozitivan. Pregurati ćemo valjda i prometni kolaps koji nam se upravo zbiva, a za dugački

PLAN ČIŠĆENJA DIMOVODNIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO U SVIBNJU 2006. Područje Marinići: A) Plasi, Pehlin, Turkovo, Lučinići 02., 03., 04., A) Lučinići, Draga, Straža 04., 05., 06., 08. A) Marinići 09.,10., 11., 12., 13. A) Petrci, Stupari, Blažići 15., 16., 17. M) Bezjaki, Trampov Breg, Štefani, Kapiti 02., 03. 04. Područje Viškovo: M) Furićevo, Donji Jugi, Gornji Jugi 05. 06., 08., M) Donji Jugi, Dovičići, Juraši 09., 10. A) Viškovo 18., 19., 20. A) Vozišće, Široli, Brnasi 22., 23. Područje Sroki: M) Sroki, Kulići, Pešćićići, Valjani 11., 12. 13.

ožiljak magistralnog plinovoda kroz sve ugroženije šume našeg kraja morati će se pobrinuti, kako to uglavnom biva, sama priroda i prekriti ga zelenilom. Početkom veljače privremeno nas je napustio radi odlaska u inozemstvo naš predsjednik Josip Begonja. Kako bi se rad MO mogao normalno nastaviti, za v.d. predsjednika imenovan je Ozren Štefan, a kao zamjena s Nezavisne liste član vijeća MO postao je Robert Antonić. Ususret poljoprivrednim radovima S približavanjem proljeća intenziviraju se poljoprivredni radovi, tako da smo krajem ožujka u staroj školi organizirali predavanje agronoma na temu voćarstvo i vinogradarstvo. Interesatno i ne baš posjećeno predavanje održala je Mirta Blažević iz republičke savjetodavne službe za poljoprivredu. Građevinski radovi na novim prostorijama MO su okončani, u tijeku je opremanje prostora. Za sada nam još nedostaje telefonski priključak, poštanski sandučić, a i priča oko oglasnih ploča se dobrano otegnula. Od aktualne komunalne problematike spomenuti ću zahtjeve HEP-u za zamjenom dotrajalih drvenih stupova, zahtjeve za ogledalima na nepreglednim raskršćima, zahtjeve za dodatne kontejnere za smeće, inicijative za postavljanje betonskog stola za stolni tenis kraj igrališta u Garićima i krugu stare škole Marčelji, projekt dječjeg igrališta u Mavrima, te prenamjenu općinskog zemljišta u Klićima u prostor dječjeg igrališta i parka. Na kraju najavio bih izložbu starih dokumenata koju će organizirati Matica Hrvatska u prostorijama stare škole u Marčeljima. Ti dokumenti naših mještana, koje su nam mještani stavili na uvid tijekom prikupljanja materijala za Ljetopis općine zaista zaslužuju da barem na kratko ugledaju svjetlo dana. Izložba se otvara 21. 04. u sklopu obilježavanja Dana Općine Viškovo, a svojim prilogom pridružiti će se i članovi udruge modelara i maketara sa svojim izlošcima. v. d. predsjednika VMO Ozren Štefan, dipl. ing.

Područje Marčelji: M) Pogled, Marčelji, Vršak, Melišća, Vrtača 15.,16.,17. M) Ilovca, Mavri, Garići, Klići, Benaši 18., 19. Područje Kosi: M) Kosi, Ferenci 20., 22. Područje Saršoni: A) Saršoni, Skvažići, Zorzići 24., 25. M) Benčani, Marićeva Draga 23., 24. Područje Mladenići: M) Mladenići, Bujki, Biškupi, Brtuni 25., 26., 27. Ovlašteni dimnjačar - Koncesionar “Paun”-Krk

Glasnik Općine Viškovo br. 48

9


DAN OPĆINE VIŠKOVO

IZDVAJAMO

MH OGRANAK VIŠKOVO

IZLOŽBA STARIH DOKUMENATA U MARČELJIMA

P

unih godinu dana članovi Ogranka Matice hrvatske Viškovo i njihovi suradnici prikupljaju podatke o kućama i obiteljima nekada najvećeg sela Kastavštine, Marčeljima. Tijekom rada mnoge su obitelji otkrile zanimljive podatke o sebi, u čemu su im pomogli sačuvani dokumenti.

Na naše iznenađenje pojavili su se raznoliki dokumenti – od izvoda iz Matične knjige, građevinskih dozvola do vozačkih dozvola. Zahvaljujući izvatku iz matice rođenih neke obitelji znaju datum kad su im se rodili, oženili i umrli pretci iz 18. stoljeća. Ni mi nismo vjerovali da su pred stotinu godina neke kuće imale urednu građevinsku dozvolu i suglasnost susjeda, ili da je za upravljanje biciklom trebala vozačka dozvola.

Smatrali smo da tako zanimljivu građu treba izložiti i omogućiti sumještanima da zavire u prošlost vjerojatno najstarijeg mjesta u našoj općini. Stoga je Ogranak u suradnji s Mjesnim odborom Marčelji pokrenuo inicijativu za postavljanje izložbe u prostoru Stare škole u Marčeljima. Izložba će biti postavljena povodom Dana Općine, a moći će se razgledati između 21. i 23. travnja 2006. Marina Frlan - Jugo

21. TRAVNJA 2006. - GOSTOVANJE TEATRA GAVRAN U VIŠKOVU S PREDSTAVOM

ZABRANJENO SMIJANJE N

akon hit predstave „Hotel Babilon“ Teatar Gavran izlazi pred publiku s novom, nadasve duhovitom komedijom, situiranom u našu suvremenost.

R

azotkrivajući mane i vrline prepoznatljivih simpatičnih ljudi, čija se sudbina otela iz njihovih ruku, predstava „Zabranjeno smijanje“ obiluje brojnim iznenađenjima koja iz scene u scenu, u furioznom tempu, vode gledatelja kroz neobičnu priču.

PREDSTAVA U KOJOJ ĆE UŽIVATI I VAŠA ŽENA I VAŠA LJUBAVNICA

G

lavni junaci su muž, žena i ljubavnica, čije se sudbine tako isprepletu i zakompliciraju, da više ne znaju je li im ugodnije u tom trokutu, ili izvan njega.

I

autor Miro Gavran i redatelj Zoran Mužić iza sebe imaju znatan broj predstava koje su premašile brojku od stotinu repriza. Glumci Tomislav Martić, Mladena Gavran i Antonija Stanišić vrsni su komičari, čija radost igre nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

A

utor je za ovu komediju travnja 2004. godine primio Nagradu „Marin Držić“ koju dodjeljuje hrvatsko Ministarstvo kulture.

10

Glasnik Općine Viškovo br. 48


DAN OPĆINE VIŠKOVO DJEČJI ZBOR »ZVONA VIŠKOVA» IZ MARINIĆA PROMOCIJA GLAZBENE KNJIGE I CD-A

IZAŠLI IZ PRIČE 21. travnja - U izvedbi dječjeg zbora »Zvona Viškova» iz Marinića u Domu u Viškovu bit će predstavljena glazbena knjiga i CD-a “Izašli iz priče“, autora Ljubice Kolarić-Dumić, Doris Babić i Voje Radoičića. Pjesmama proizašlima iz priča pjesnikinja Ljubica Kolarić-Dumić nastoji na najprihvatljiviji način približiti djeci priče i prve lektire. Uz glazbu, pjesmu i notni materijal djeca se upoznaju sa junacima brojnih priča i bajki: Pale sam na svijetu, Ružno Pače, Plesna haljina žutog maslačka, Bambi, Šegrt Hlapić... Glazbena slikovnica u izdanju IK “Adamić“ tiskana je

krajem prošle godine u povodu 200. obljetnice Andersenova rođenja. Uz Dječji zbor »Zvona Viškova», kao gosti nastupiti će i Dječji zbor «Halubajčići». Zanimljivo je napomenuti da je ove godine Dječji zbor »Zvona Viškova» nastupio na Karneval festu 2006 kao jedini predstavnik općine Viškovo.

VA KNJIŽNICE HALUBAJSKA ZORA

IZDVAJAMO

DA SE NE POZABI

IZLOŽBA STARIH PREDMETI RAJKA SROKA

• VA POVODE DANA OPĆINE 21. IV. VA KNJIŽNICE HALUBAJSKA ZORA - MARINIĆI BIT ĆE POSTAVJENA IZLOŽBA STARIH PREDMETI RAJKA SROKA

– Za seh nas ki danas živemo va oven štrmore od prestiža i tehniki, otel bin da izložba starih predmeti i Katalog bude baren na kratko put va ona vremena kad se ‘j va našen Halubje živelo bez struji, auti i kumpjuteri. Vele promjeni, potisnule su nekadajna oruđa. Zato san odlučil da ću malo po malo pronać i na kup stavit se ča bin mogal nać va našen Halubje, tako da moremo jutra si mi ki se zmišjamo vrednosti ovega starega oruđja, uz jednu nostalgiju, o temu povedat našoj dece. – besede su Rajka Sroka, autora izložbe ka će biti postavljena u Knjižnici Halubajska zora od 21. aprila do kraja maja 2006. Stare predmete iz zbirke i Katalog Rajka Sroka meštani su prvi put imeli

prilike videti na gospodarsken sajme za lanjsku Matejnu. Tom prigodun va izdvojenen prostore na 50 kvadratnih metar bila je postavjena izložba „Kako se nekada živelo“. Bili su tu: kosac, kopač, vinogradar, ali i ženska ka šije, druga ka prede vunu na preslici ... Anton Starčić prikazal je nekadajnu oštariju, a Alfred Marčelja kovačiju. Katalog sa 276 predmeti, privukal je veli interes, a posebe me iznenadilo s kolikon su jubavi mladi judi razgledavali tu zbirku.

Rajko Srok – Ivanov, rojen je 19. 11. 1952. pul Gornjeh Sroki. Čovek ki je zajubljen va svoj kraj, šume i lov, za ranega je otkril da treba skupjat starine našega kraja, a posebe Halubja, i tako čuvat svoji koreni, jer čovek ki ne pozna svoji koreni ne more imet ni budućnosti. Želja Rajkota je da se sustavno pokrene prikupjanje blaga našega kraja. Da se ne dogaja da se stari dokumenti, sliki i stvari hitaju va smeti i na griži, nego da se očuvaju kao vredan del naše baštine. Iz bogate zbirke starih predmeti Rajka Sroka, nastal je i Katalog stareh stvari pod imenom „Da se ne pozabi“, početak i prvi pokušaj da se ono ča je fanj let stavjal na kup prenese slikun i pismon i na taj način sačuva i približi našoj dece.

Glasnik Općine Viškovo br. 48

11


ODGOJ I OBRAZOVANJE OŠ “SVETI MATEJ” VIŠKOVO DEBATNI KLUB

PROGRAM UČENJA KROZ RASPRAVU

D

ebata – program učenja kroz raspravu – je izvannastavna slobodna aktivnost koja okuplja učenike zainteresirane za proučavanje društvenih problema i pitanja, pronalaženje materijala za njihovo dublje razumijevanje, te napokon njihovo diskutiranje u zadanom formatu i u okviru određenih aktivnosti. Svrha debate u osnovnoj školi je poticanje interaktivnog učenja, stavljanja učenika u poziciju subjekta i aktivnog sudionika pri stjecanju znanja. Debata je jedna od metoda pripreme za aktivno učenje i odgovorno pripremanje za demokratsko društvo. Udruga koja organizira debatiranje u formi debatnih klubova u srednjim i osnovnim školama, kao i različite druge debatne aktivnosti obrazovnog, natjecateljskog i općeg javnog karaktera je Hrvatsko debatno društvo. U našoj školi debatni klub djeluje od početka drugog polugodišta ove školske godine. Čine ga učenici sedmih razreda, a sljedeće školske godine proširit ćemo ga s učenicima sadašnjih šestih razreda. Debatni klub sastaje se u pravilu jednom tjedno, proučava određenu temu i priprema se za raspravljanje – debatiranje o njoj. Debatira se na obje strane teze – afirmacijskoj (za) i negacijskoj (protiv), čime se problem mora sagledati s više strana, i pronaći argumente i dokaze za dokazivanje, ali i osporavanje određene teze. To dovodi do dubljeg razumijevanja teme, kao i do razbijanja predrasuda kroz logično i argumentirano razmišljanje i retorički usmjereno govorenje. Rad učenika usmjerava i potpomaže profesor – voditelj debatnog kluba, koji osim organiziranja i vođenja rada debatnog kluba u školi vodi članove kluba na debatne aktivnosti koje uključuju druge škole i klubove, i koje se održavaju izvan matične škole i grada.

Jedna od debatnih aktivnosti su seminari koji su jednoipodnevni, drugim rječima sastoje se od šest sesija u trajanju od dva školska sata. Započinju argumentacijom, nastavljaju se pobijanjem i kontraargumentacijom, te unakrsnim ispitivanjem, da bi završili vježbovnim debatama, koje se analiziraju i komentiraju. Jedna od aktivnosti je i sudjelovanje na turnirima koji se održavaju jednom godišnje, tijekom drugog polugodišta, i to na regionalnoj osnovi. Ove godine turnir će se održati u Delnicama, 21. i 22. travnja. Krajem ljetnih praznika organizira se i ljetni kamp. Prije kampa određuju se teze koje će se debatirati. Aktivnosti na kampu počinju seminarima i radionicama. Seminari su vezani uz temu, drže ih stručnjaci u konkretnoj temi. Nakon njih slijede radionice, u kojima se debatanti nalaze u manjim skupinama koje vode treneri Hrvatskog debatnog društva. Kamp je, osim navedenih aktivnosti, i mjesto druženja debatanata i njihovih voditelja, sudaca, trenera i ostalih, prilika za razmjenu iskustava o radu unutar debatnog kluba i cijeli niz drugih aktivnosti. Voditelj Debatnog kluba Pedagog Jasna Pipinić, prof.

UČENICI KOJI SU POSTIGLI ZAPAŽENE REZULTATE NA RAZNIM ŠKOLSKIM NATJECANJIMA 1. Anika Makovac /Lidrano – novinarski uradak, Dani Kruha – Državna smotra u Lipiku/ 2. Antonio Francetić /Dani Kruha – Državna smotra u Lipiku/ 3. Mateo Bradić /Dani Kruha – Državna smotra u Lipiku/ 4. Tajana Rubeša /Dani Kruha – Državna smotra u Lipiku, Crveni križ – III. mjesto/ 5. Marko Petrović /Crveni križ – III. mjesto/ 6. Martina Matešić /Crveni križ – III. mjesto/ 7. Sanja Divković /Crveni križ – III. mjesto/ 8. Silvia Krunić /Crveni križ – III. mjesto/ 9. Filip Domitrović /Informatika – općinsko I. mjesto – županijsko III. mjesto/ 10. Juraj Zorić /Informatika – općinsko I. mjesto/ 11. Marina Krčalić /Biologija – III. mj./ 12. Luka Matek /GeograÞja – općinsko i županijsko III. mj./ 13. Ivana Vrban /GeograÞja – općinsko i županijsko II. mj./ 14. Marino Milković /GeograÞja – II. mj./ 12

15. Ivan Labik /GeograÞja – I. mj./ 16. Marko Pavičić /Matematika – III. mj., GeograÞja – III. mj., Kemija – II. mj./ 17. Petra Ivanovski /GeograÞja – III. mj./ 18. Matija Ćorak /Matematika – I. mj./ 19. Daria Jardas /Matematika – III. mj./ 20. Ivan Sušanj /Matematika – I. mj. 21. Martina Ljubotina /Ritmika – Držav. smotra u Čakovcu/ 22. Brankica Jotanović /Ritmika – Državna smotra u Čakovcu/ 23. Anđela Marjanović /Ritmika – Državna smotra u Čakovcu/ 24. Jasmina Mišković /Ritmika – Državna smotra u Čakovcu/ 25. Doris Nikić /Ritmika – Državna smotra u Čakovcu/ 26. Stella Mladenić /Ritmika – Državna smotra u Čakovcu/ 27. Valentina Hrvatin /Ritmika – Državna smotra u Čakovcu/ 28. Fran Torbarina /Europa u školi – nagrađeni likovni uradak/ 29. Matej Topić /Tehnička kultura – županijsko II. mj., državno III. mj i inovacije III. mj./

Glasnik Općine Viškovo br. 48


ODGOJ I OBRAZOVANJE OŠ “SVETI MATEJ” VIŠKOVO

DOMAĆIN 3. SUSRETA EKO-ŠKOLA PRIMORSKOGORANSKE ŽUPANIJE ZADAĆA SVAKE EKO-ŠKOLE JE UGRADNJA ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ U SVE SEGMENTE ODGOJNO-OBRAZOVNOG SUSTAVA I SVAKODNEVNI ŽIVOT UČENIKA, UČITELJA, ALI I PRIPADNIKA LOKALNE ZAJEDNICE

EKO OŠ “Sveti Matej” Viškovo bila je 24. ožujka 2006. godine organizator i domaćin III. susreta EKO-ŠKOLA Primorsko-goranske županije. Na skupu je sudjelovalo dvaanaest osnovnih škola iz Rijeke, Opatije, Kastva, Triblja, Klane, Raba, Čabra i Broda na Kupi. Osim navedenih škola skupu su bili nazočni i predstavnici još četiri škola, kandidata za status EKO-škola. Susretu su također bili nazočni i dr. sc. Ante Kutle, predsjednik Hrvatskog povje-

renstva FEE i predsjednik Pokreta prijatelja prirode “Lijepa naša” Leopoldina Beljan, programski voditelj EKO škola te predstavnici Općine Viškovo i Primorsko-goranske županije. Nove smjernice rada Nakon uvodne riječi i prigodnog programa uslijedila je prezentacija programa međunarodnog statusa EKO ŠKOLA, a učenici i mentori škola imali su prilike upoznati sudionike susreta sa posebnostima njihova rada.

Nakon prezentacije uslijedio je okrugli stol i obraćanje dr. sc. Ante Kutle, koji je pohvalivši škole na trudu dao smjernice budućeg rada.

AKTIV DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI VIŠKOVO

PODIJELJENA PRIZNANJA ZA JUBILARNA DARIVANJA KRVI U Domu Hrvatskih branitelja u Viškovu 31. 03. 2006. godine zajednički su održali redovne godišnje skupštine Aktiv DDK Viškovo i Crveni križ Viškovo. U prepunoj dvorani podijeljena su priznanja za višestruko darivanu krv. Zaslužena priznanja za 1., 5., 10., 20., 30. i 40. darivanje krvi primilo je ukupno 67 darivatelja. Posebna priznanja u obliku plakete i knjige, iz ruku načelnika Općine Viškovo Gorana Petrca primili su darivatelji: Gordan Širola, Zvonimir Sušanj – za 100 darivanja, Stipe Turudić za 75 darivanja te Josip Srok i Mato Vuković za 50 puta darivanu krv. U osvrtu o radu udruge tijekom prošle godine predsjednik Aktiva darivatelja krvi Goran Vuković istaknuo je da su tijekom prošle godine organizirane tri redovne i jedna izvanredna akcija darivanja krvi na Liscu. Iako Aktiv darivatelja Viškova redovito bilježi dobar odaziv darivatelja izuzetni rezultati zabilježeni su na posljednjoj

prošlogodišnjoj akciji, održanoj 17. prosinca, kada je prikupljeno rekordnih 77 bočica dragocjene tekućine. Članovi Aktiva Viškova krv daruju i samoinicijativno u bolnici, a često se odazivaju i na poziv Gradskog društva Crvenog križa. I tijekom protekle godine podijeljena su priznanja darivateljima sa jubilarnim darivanjima, a na dan Darivatelja krvi 25. listopada 2005. iz ruku ministra zdravstva Nevena Ljubičića dodijeljena su priznanja za 100 puta darovanu krv, na kojoj je član Aktiva Viškova Edo Prpić dobio odličje Reda Danice hrvatske sa likom Katarine Zrinski. U akcijama darivanja krvi redovito sudjeluju i pripomažu članice Crvenog križa Viškova, stoga nije čudno da dvije humanitarne udruge zajednički organiziraju godišnje skupštine.

GRAĐANSKA ZAJEDNICA ŽENA – OGRANAK VIŠKOVO

ORGANIZIRA TRIBINU

Orgnizacija tribine potaknuta je naputkom glavnog tajnika Vijeća Waltera Schwimmera.

Gosti:

U knjizi “Ravnopravnost Vijeća Europe i sudjelovanje žena u političkom životu” daje jasne smjernice kroz projekciju izgradnje djelatnih demokratskih institucija, ističući da “Bez ravnopravnosti spolova ljudska prava se ne poštuju u cjelosti.

Željka Antunović, saborska zastupnica SDP-a Pero Kovačević, saborski zastupnik HSP-a

Tribina je društvenog tipa i otvorena je za sve mještane i političke predstavnike.

18. travnja 2006., - Dom Marinići - 17,30

PARTICIPACIJA ŽENA U POLITICI I IZBORNI ZAKON

Glasnik Općine Viškovo br. 48

13


DOGAĐANJA DANA 27. 03. 06. VIŠKOVO JE IMALO ČAST BITI DOMAĆINOM JEDNOM OD NAJVEĆIH DOMAĆIH AUTORITETA U POGLEDU SUZBIJANJA DROGA I LIJEČENJA OVISNIKA – DR. SLAVKA SAKOMANA

PREVENCIJA ZLOUPORABE DROGA U LOKALNOJ SREDINI VAŽNOST RODITELJA I LOKALNIH VLASTI U TOM PROCESU • DANAS SU DJECA I MLADEŠ, VIŠE NO IKADA IZLOŽENA MNOGIM ŠTETNIM UTJECAJIMA, NAPOSE ZLOUPORABI DROGA. • VELIKA JE ODGOVORNOST NA CJELOKUPNOM ŠKOLSKOM SUSTAVU, OBITELJI I DRUŠTVU DA RAZVIJU EFIKASNO PREVENTIVNO DJELOVANJE. Uz predsjednicu Ogranka Zajednice žena Viškova Mirnu Međimorec, prisutni su bili pročelnica zdravstva Ines Strelja Linić, gospoda iz policije, predstavnici ustanova grada Rijeke, predsjednica središnjice Udruge žena Nena Mesić, predstavnik Košarkaškog kluba Viškovo Dragan Mrak. Gospođa Nena Mesić se u samom početku zahvalila medijima i svima prisutnima zbog velikog odaziva i prepustila riječ dr. Sakomanu, koji kako i sam kaže nije mogao odoliti šarmu, i hvale vrijednoj akciji organizatorica – predstavnica Udruge žena.

N

ažalost, danas je droga progresivni trend, i odgovor na zadovoljenje sve više ljudskih potreba, koje inače možemo postići prirodnim putem. Mladi ljudi smisao života traže u užitku, a često ga pronalaze kroz rizičan i bolestan način – drogu, lijekove za spavanje, smirenje.... Ogromna sredstva utrošena su u strategiju širenja droga, a njihovi protagonisti danas čine teško probojan, nedodirljiv sustav, zaštićen od samog državnog vrha. Gdje ih možete sresti? Pitajte svoju djecu; gdje izlaze, gdje se okupljaju i kada izlaze van, te ćete dobiti pravi odgovor, i zapamtite, svaki odgovor je točan, jer dilera ima svugdje, u svako vrijeme i na svakom mjestu, gdje se kreću vaša djeca – teenageri. Obitelj - najznačajniji faktor u suzbijanju droge U njihovim se glavama pojavljuje pitanje, hoću li reći da ili ne, a njihov odgovor ovisi o odgoju koji ste im pružili. Društveni resursi nisu toliko jaki da se sami nose s navedenim problemom, zbog čega primat pada na obitelj – najvažnijeg zaštitnika od droge. Ona treba odgoj shvatiti kao proces koji počinje od djetetova rođenja, a epicentar treba biti u vrijeme adolescencije, kad obitelj treba biti najharmoničnija, bez stresa, mjesto kamo se dijete s užitkom vraća.

Postoje i obitelji gdje je bračna idila tek slovo na papiru, i paravan za susjede, što također oblikuje djetetovu ličnost. U njima je dijete na zadnjem mjestu, jer se preferira zanesenost poslom, vanbračni odnosi, od čega dijete bježi... možda u naručje prvog dilera koji mu kroz drogu nudi osjećaj smirenosti. Djeca iz takvih obitelji sklona su rizičnijem ponašaju i droga im kemijski bolje odgovara. Pomognite mu da odraste Roditelji se često teško prilagođavaju svojoj djeci i loše im padaju njihovi izlasci, prve ljubavi, nestašluci, maksimalno ih ograničavaju, brane izlaske iz straha, i hiperkontrole, da ih zadrže samo za sebe, iz straha da ne otiđu od njih, tzv. posesivne, patološke ljubavi. Tu dolazi do konflikta koji rezultira gubitkom komunikacije, a samim time i nadzora. Jeste li se ikad našli u situaciji da vlastitom dijetetu, od 1,80 m tepate, ukazujete mu na hladnoću, da pada kiša, pa je bolje da ne izađe van. Pa bolje bi mu bilo da sa vama gleda film i peče palačinke, a i tko je vidio da se izlazi tek u ponoć, pa tada se već treba vratiti kući! Jedini način da zadržite djecu jest da im pomognete da odrastu, a ne da im sve dopuštate, ili da ih krajnje limitirate. Jedan od važnih segmenata jest i odgoj problematične, hiperaktivne djece. Nije preporučljivo da ih upisujete u sportske aktivnosti, jer kad se prestanu baviti sportom, 73% ih postaju drogeraši, jer ne nalaze sisteme koji im zadovoljavaju energetske zahtjeve. Postoje i zločesta, agresivna djeca (npr. stavi mačku u pećnicu, jer je ljubomoran što su je roditelji često mazili), i mnoštvo ostalih devijantnih tipova od kojih svaki traži stručnu pomoć. Tu padaju u vodu sve teorije liberalnih obitelji, koje ne limitiraju svoju djecu, maksimalno im ispunjavaju želje, ne posta-

14

Glasnik Općine Viškovo br. 48


DOGAĐANJA vljaju granice. Idealan je autoritativan odgoj, kada dijete zna da ga roditelj voli i da ga do određene granice limitira za njegovo dobro, no te granice će postepeno biti sve manje, koliko dijete raste i pokazuje zrelost. Takav pristup koji balansira kontrolu i nadzor je najprihvaćeniji. Dijete moramo učiti da samo odlučuje, roditelj ne smije odabrati nove cipele, niti ukazati koja je od dvije stvari ljepša; dijetetu se mora ukazati kako da njegov odabir bude kvalitetan na način da mu se ukaže vrijednost obje stvari! Na taj se način djeca osamostaljuju, a ne da taj proces bude umjetno ustrojen. Zamislite situaciju: vaš srednjoškolac pozvan je na tulum, a organizator se potrudio da cijela ekipa ima droge u izobilju. Mislite li da vašem djetetu neće biti ponuđena droga? Možda je baš vaše dijete organizator takve zabave, no možda se samo pita hoće li probati ili neće. Ono može bez problema odbiti ponudu, bez oklijevanja, što bi bila idealna situacija. Glavni motiv negativnog odgovora nije svijest o štetnosti droga, već svijest o kazni koja ih može zadesiti ako roditelji saznaju, strah od onih koji su ti sve omogućili, svijest o očekivanjima vlastitih roditelja koja im pomažu dosezanju vlastitih odgovora. Postoje i oni koji su zbunjeni kada su ponuđeni drogom, razmišljaju hoće li im se umanjiti reputacija ako budu jedini koji kažu – ne. Oni obično pristanu na ponudu i u njihovoj memoriji zauvijek se zabilježava osjećaj kad si uzeo drogu, i potiskuje sve ostale pozitivne i vrijedne osjećaje, kao uspjesi u sportu, školi, društvu, i u prvi plan stavlja drogu – način postizanja ugode i zadovoljstva, za koji treba mnogo manje vremena nego za dobivanje medalje, odličnog uspjeha na kraju školske godine.... I priča počinje riječima – ma uzet ću još samo jedan put, a taj put je dublji što je vaše dijete mlađe.

kao i droga ukoliko je samo jednom uzme. Osobnost djece u razvoju je svakodnevno na testu, čemu mogu pripomoći tzv. rizične obitelji i sredine u kojima mito i korupcija cvatu, gdje je represivni aparat na izdisaju, kao i u sredinama gdje na ovakvo predavanja dođu svi osim onih koji su najčešće s našom djecom – njihovih učitelja, ravnatelja...? Nadajmo se da će Osnovna škola „Sveti Matej“ u budućnosti pokazati više razumijevanja za aktualnu problematiku, jer su ovakva predavanja važnija od svakog roditeljskog sastanka, što cijenjenoj gospodi učiteljima mogu potvrditi dvije kolegice – učiteljice koje su nazočile. Zanimljivo je bilo i svjedočenje gospođe čiji je sin ovisnik, naime, jedino je ona imala hrabrosti javno progovoriti o svom problemu – što je poanta cijele priče, jer se danas sve skriva, poroci stigmatiziraju cijelu obitelj, a to nije rješenje. Dragi mještani, usudite se priznati sami sebi, pa onda i drugima, da je problem prisutan, podijelite ga s drugima, i shvatite da ćete na osudu i nerazumijevanje naići jedino ako ih sami širite. I ne osuđujte susjedovog klinca kojeg ste vidjeli da puši marihuanu – možda ju je dobio na dar od vašeg Marka, Ivana, Ane......? Dakle, u prevenciji droge, najvažniji je odgoj – KOMUNIKACIJA S DJETETOM, KVALITETAN ODNOS IZMEĐU DVIJE STRANE. Takav odgoj ima veliku težinu i dragocijenost, jer je utemeljen na ljubavi, sigurnosti, zaštiti, potpori i razumijevanju! Dakako, sve to zahtijeva mnoštvo vremena, odricanja i iskustva, no biti će stostruko vraćeno! Da bi sve to pružili djeci, moramo i mi tako misliti, davati im uzor u vlastitom ponašanju, i uvijek, moramo biti tolerantniji prema njima, nego oni prema nama.

Njegova osobnost tada je najekstremnije izazvana, jer teenageri nisu niti djeca niti odrasli, njegov ego je u razvoju,

Katarina Pernar

USTANOVA IVAN MATETIĆ RONJGOV BOGATIJA ZA JOŠ JEDNU DJELATNOST

DELAVSKA KATEDRA - PUTEVI OČUVANJA STARINA NAŠEGA KRAJA Osnivanjem Delavske katedre Ustanova Ivan Matetić Ronjgov od nedavno je bogatija za još jednu djelatnost usmjerenu ka očuvanju i vrednovanju narodnih običaja i kulturnih vrijednosti našega kraja. Delavska katedra, kao jedna od djelatnosti Ustanove osnovana je na inicijativu Udruženja Obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje. Djelovanje katedre u sklopu Ustanove službeno je prihvaćeno na sastanku stručnog vijeća Ustanove, održanom u Spomen domu u Ronjgima 16. veljače 2006., kojom prigodom je utvrđen program i smjernice rada nove katedre. Prvi koraci su napravljeni, odabrano je predsjedništvo: za predsjednika je izabran Rajko Srok /Viškovo/, te predsjedništvo u sljedećem sastavu: Anton Starčić /Klana/

Glasnik Općine Viškovo br. 48

Alfred Marčelja /Jelenje/, Zdravko Jurčić /Kastav/ Anton Hriberšek /Kukuljanovo/ Mirko Hrvatić /Kras – Dobrinj/ Stari predmeti u slici i riječi Prema riječima predsjednika katedre Rajka Sroka katedra je osnovana s ciljem prikupljanja, očuvanja i prezentiranja starih predmeta, slika, riječi, običaja, pa i dokumenata, sačuvanih na našem području. - Namjera nam je ovjekovječiti stare predmete koji su se nekada koristili, odnosno popisati ih, opisati i arhivirati prikupljene podatke i fotografije. Zbirke u vlasništvu mještana biti će navedene na odgovarajući način. Fotografije prikupljenih predmeta, uz opis njihove uporabne vrijednosti, bit će predstavlje-

ni na web stranici Delavske katedre www.delavska-katedra.com, na kojoj već sada možete pregledati dio zbirke starih predmeta Rajka Sroka. U sklopu ovog projekta planirana je izrada virtualnog muzeja, koje obuhvaća područje četiriju jedinica lokalnih samouprava Viškova, Kastav, Klane i Jelenja, a projektom, koji zahtijeva uključivanje većeg broja suradnika i stručnjaka, s vremenom bi se obuhvatilo i cijelokupno područje Primorsko-goranske županije. D. Brusić

15


KULTURA

XIV. MATETIĆEVI DANI KONCERTIMA U RIJECI, 9. I 10. TRAVNJA TE SEMINAROM U RONJGIMA OBILJEŽENI XIV. MATETIĆEVI DANI

G

odine 1980. kada su zaljubljenici u ovaj naš kraj i poštovaoci velikog Ronjgova – okupljeni u KPD Ivan Matetić Ronjgov odlučili obilježiti i proslaviti 100 godina rođenja ovog hrvatskog glazbenog barda – znali su da to mogu učiniti jedino izvedbama njegovih skladbi. Sakupilo se te godine desetak zborova regije, kako onih iz Rijeke tako i onih preko Učke, od Pule do Umaga, da održe dva velika koncerta – sa cca 800 pjevača i to u Rijeci i u Puli.

Veličanstveno je bilo pjevanje ovog grandioznog zbora na prvom izlasku iz još nedovršenog tunela kroz Učku, gdje se iz 800 grla zaorila Matetićeva Pjesma slobodi i Brajšina Krasna zemljo Istro mila. Uz niz Matetićevih skladbi, doživjele su tada izvedbu i Matetićeve najznačajnije skladbe Ćaće moj i Roženice. Rođeni su tako Matetićevi dani – svečanost zborskog pjevanja.

In memoriam Josipu Kaplanu Posebnosti XIV. Matetićevih dana su mnogostruke. Ponajprije, posebno nas raduje što smo u organiziranju ovih Matetićevih dana uspjeli uključiti mlade glazbenike škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeke i Pule. Oni zajednički sudjeluju u jednom od dva koncerta, i na misi za Ivana Matetića Ronjgovega. Kako se ove godine prisjećamo jednog od najplodnijih skladatelja, sljedbenika Ivana Matetića Ronjgova – Josipa Kaplana, njemu smo “in memoriam” (1996.–2006.) posvetili dio naših koncerata. Koncert primorskih skladatelja Na dosadašnjim Matetićevim danima, osim promicanja stvaralaštva barda istarsko primorske glazbe Matetića Ronjgova, nastojali smo potaknuti stvaralaštvo novih djela pisanih na čakavskom glazbenom (i jezičnom) idiomu. Tako su u proteklih 26 godina nastala značajna djela mnogih hrvatskih skladatelja od onih istarsko-primorskih pa do opće hrvatskih (Josip Kaplan, Lovro Županović, Nello Milotti, Nikša Njirić, Tomislav Uhlik, Branko Okmaca, Emil Cossetto, Branko Starc, Dušan Prašelj itd.). Također su na Matetićevim danima nastupali zborovi iz Istre, Primorja i cijele Hrvatske, među ostalima i renomirani zborovi HRT i studentski akademski zbor Ivan Goran Kovačić pa i zborovi iz inozemstva. Za XIV. Matetićeve dane odlučili smo se za jedan koncert 16

djela praizvedbi primorskih skladatelja, pa se tako izvode praizvedbe Roberta Hallera, Davida Stefanuttija, Ljube Kuntarića te Dušana Prašelja. Posebna je zanimljivost što su njihova djela za različite glazbene sastave: od solo pjesme, orkestra do klapa i zbora, čime smo se malo odmakli od skladbi samo za pjevačke zborove sa čakavskim izričajem. Kako smo u sklopu 125. godišnjice rođenja Ivana Matetića Ronjgova zainteresirali mlade za stvaralaštvo ovog barda, naročito dokumentarnim filmom o njegovom životu i stvaralaštvu, na ovim smo Matetićevim danima upriličili jedan “mini” seminar-pogovor o autohtonom glazbenom izričaju sjevernog Jadrana kao i stvaralaštvu Josipa Kaplana i Ivana Matetića Ronjgovega i to za učenike i nastavnike glazbenih škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeke i Pule. Seminar je održan uoči koncerata 7. i 8. travnja u rodnoj kući Matetića u Ronjgima, gdje je održana i repriza projekcije filma Mantinjada po Ronjgovemu. Sve dosadašnje Matetićeve dane prati bogato izdavaštvo, pa tako i na ovim Matetićevim danima predstavljena su nova izdanja – Matetićevi Istarsko-primorski zborovi, Dječji i ženski kao i Matetićevi Zapisi pučkog nabožnog pjevanja tiskani krajem 2005. godine, u sklopu jubilarne 125. godišnjice rođenja Ivana Matetića Ronjgova. Sve u svemu, i ovi XIV. Matetićevi dani bogati su doprinos glazbenom životu naše županije, grada Rijeke, općine Viškovo kao i „Lijepe naše“. Dušan Prašelj, prof.

Glasnik Općine Viškovo br. 48


KULTURA ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR MARINIĆI

U DOMU U MARINIĆIMA PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA ŽENSKOG PJEVAČKOG ZBORA MARINIĆI

S PJESMOM U SRCU D

ugu tradiciju zborskog pjevanja u Marinićima i dvadesetu obljetnicu djelovanja Ženski pjevački zbor Marinići zaokružio je tiskanjem monografije pod nazivom “S pjesmom u srcu”. Prigodna svečanost, održana povodom njezine promocije 25. ožujka u Domu u Marinićima, okupila je bivše i sadašnje članice, suradnike zbora i mještane. Kao gost večeri nastupio je Mješoviti pjevački zbor “Gimpl” iz Ravne Gore. - Znatiželja je uvijek pokretač istraživanja - istaknula je u uvodnoj riječi o stvaranju monografije predsjednica zbora Ljerka Prpić i inicijatorica izrade monografije: Kao mala bila sam jako znatiželjna i vrlo sam rano shvatila vrijednost usmene predaje. Međutim nekada davno sam pročitala da ono što nije zapisano, s vremenom izgleda kao da se nije ni dogodili i stvarno vrijeme je to i dokazalo - tako se rodila ideja da se djelovanje zbora ovjekovječi. A s obzirom da je zbor organizator i izložbe ručnih radova, koja se rodila u povodu Matejne, ideja i tema nije nedostajalo, a dvadeseta obljetnica djelovanja pokazala se kao stvarna prilike njezine realizacije. U kratkom osvrtu na knjigu urednica Doris Brusić naglasila je da je najveći problem u njezinom stvaranju predstavljao upravo nedostatak pisanih dokumenata, pa čak i pojedinih fotografija

Berto Lučić:

Još davne 1985-e pul Marinić su neke ženske počele da prete, kako one neće samo okolo po sastankeh teć, dom čistit i slastice peć, sastanki i svečanosti organizirat, svoje familije zapušćat i maltretirat, lego da te lepo svoj pjevački zbor osnovat, par puti da te na prove zakantat i onda, kako i muški, okole landrat. Kako su govorile, tako su storile i fanj su na imidže dobile. S početka njin ni bilo lahko, aš takovega neč nikad ne gre glatko, moralo se je uskladit glasi, a kako su se prozvale MLADOST, neke su morale i popiturat vlasi da njin, kada kantaju na nekoj slave,

Glasnik Općine Viškovo br. 48

određenih važnijih događanja, jer neke fotografije su bile izgubljene, a određeni događaji nisu ni bili ovjekovječeni. Prisjećajući se početaka djelovanja zbora i Jelka Žilić, lektorica izdanja ukazala je na važnost jedne takve publikacije uputivši ujedno čestitke članicama na njhovoj obljetnici. - Nadamo se da će knjiga biti i vrijedan dokument za buduća pokoljenja, te da će djeca i unuci moći sagledati udio njihovih majki i nona u stvaranju i očuvanju kulturnog ozračja ovoga kraja, uostalom iz njihove ljubavi i osjećaja za domaći kanat proistekao je i sam naslov knjige - istaknuto je na kraju predstavljanja. Kako je počelo? Početke djelovanja zbora, na svojstven duhovit način opisao je u stihovima, povodom njihove petnaeste obljetnice, čakavski pjesnik, komediograf, i dugogodišnji prijatelj zbora pokojni Berto Lučić. Stihove, koji su ostali zabilježeni i u monografiji, govorila je recitatorica zbora Vera Srok. Nakon uručenja prvih primjeraka knjiga, nastup gostiju iz Ravne Gore oduševio je brojne posjetitelje, a druženje i zabava uz muziku i ples potrajalo je do kasnih večernjih sati.

KAKO JE POČELO glavi imena društva ne kvare. Rabilo je pul tega i dosta kremi, pudera i ruža, a i uvjerit jeložega muža da se to od glavi radi njega delaju, aš kako judi povedaju, lepa glava da grdu rit prodava. I krenule su, ni sam vrag ih više ne bi fermal, okole hode, kantaju i vragaju, ča nekad muži brundaju one ne haju. Najteže da njin pada ča ih već napušta nada da se nete vavek moć zvat MLADOST, lego da te, danas, jutra ime morat promenit va STAROST Pak da ne bi te degradacije doživele, novo su ime zele. Rekle su:

Neka gredu leta v’rit, ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR “MARINIĆI” ćemo od sada bit. I sad, novo ime, nova snaga, al dirigent i daje ima š njimi vraga, aš kada neš težega imaju da reše, ča njin više poveda da više greše. Al kako bilo da bilo zna se da je se to velika muka, zato njin želimo si skupa da se još čuda let ovako lepo druže, da sebe i okoline još čuda radosti pruže, Da njin muzika bude duševna hrana ka nima granic i nima brana, ka ugodno more razgalit duše i onda kad neki loš vetar puše. * Pjesmu je autor posvetio Ženskom pjevačkom zboru Marinići povodom 15. obljetnice /15. travnja 2000./

17


KULTURA MATICA HRVATSKA - OGRANAK VIŠKOVO IV. REDOVNA SKUPŠTINA OGRANKA MATICE HRVATSKE VIŠKOVO

GORDANA MULAC - PREDSJEDNICA MATICE VIŠKOVA 15. ožujka 2006. u prostorijama OŠ Sv. Matej održana je IV. redovna skupština Ogranka Matice hrvatske Viškovo. U nazočnosti većine članova Ogranka predsjednica Katarina Mrak i tajnica Marina Frlan – Jugo izvijestile su o radu i financijama udruge u proteklom dvogodišnjem razdoblju. I ovom prigodom naglašen je nesrazmjer financijskih sredstava i rezultata djelovanja udruge, tj. istaknuto je da Ogranak Matice hrvatske uvelike pridonosi kulturnom životu Viškova iako su sredstva kojima raspolaže mala. Aktivnosti poput izdavanja Ljetopisa i izložbe “Koreni Halubja” okupljaju velik broj zainteresiranih mještana koji se uključuju u rad udruge

ili kao suradnici ili kao donatori. Nakon podnošenja izvješća i izbora radnih tijela pristupilo se izboru nove predsjednice. Gordana Mulac, profesorica matematike zaposlena u OŠ Sv. Matej u narednom će razdoblju obavljati dužnost predsjednice Ogranka Matice hrvatske Viškovo. Njoj će svesrdno pomagati dosadašnja predsjednica, a sada dopredsjednica Katarina Mrak i tajnica Marina Frlan – Jugo. Prigodnim poklonom vodstvo Ogranka zahvalilo se za dugogodišnji rad knjigovotkinji Ljilji Režić, a druženje članova i gostiju nastavilo se uz skromnu zakusku. Marina Frlan – Jugo

HALUBAJSKI ZVONČARI ODRŽANA IZBORNU GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE

DALIBOR MARČELJA PREDSJEDNIK ZVONČARA Izbornu godišnju skupštinu Halubajski zvončari održali su 25. ožujka u Domu hrvatskih branitelja Viškovo. Nakon podnošenja izvješća o radu udruge, koja su jednoglasno prihvaćena, uslijedio je izbor novog predsjednika. Funkciju predsjednika Halubajskih zvončara u predstojećem mandatu obavljat će Dalibor Marčelja. Ujedno je izabran i novi izvršni odbor od sedamnaest članova. Početak godine za Udrugu Halubajskih zvončara, označava najdinamičnije razdoblje – uz organizaciju Antonje, posebno zahtjevna je organizacija plesnih večeri u Domu hrvatskih branitelja Viškovo, koja je redovito popraćena bogatom tombolom za maškarane skupine. Ove godine, uz grupu Kolaž, prisustvovali su mnogobrojni gosti, a plesne su večeri posjećenije nego ikada. Udruga koja broji 250 odraslih članova i stotinjak djece zabilježila je u protekla tri mjeseca niz nastupa na manifestacijama i smotrama: - Halubajski karneval

- Smotra zvončara i feštara Krimeja - Pohod Halubajskih zvončara Benčani-Drenova - Pohod Grobnikom s Dondolašima - Opatijski karneval - Karneval u Sv. Nedjelji - Karneval u Ivancu - Riječki karneval Dječji karnevali - Opatijski dječji karneval - Riječki dječji karneval - Mići zvončari pul Marčelji – organizatori Halubajski zvončari i MO Marčelji

GLAVNA NAGRADA VELIKE TOMBULE HALUBAJSKIH ZVONČARA

MOTOR SKUTER - U RIJEKU U četvrtak, 23. ožujka 2006. u Marinićima, uručena je glavna nagrada Velike zvončarske tombule sretnoj dobitnici - Nedi Zule iz Rijeke. Motor skuter, od 50 ccm dobitnici je uručio predsjednik Halubajskih zvončara Marinko Host, a svečanom činu prisustvovali su općinski načelnik Goran Petrc i pročelnik Jadranko Lučić i Zlatko Mulac. 18

Glasnik Općine Viškovo br. 48


IZ RADA UDRUGA LIMENA GLAZBA MARINIĆI

VREME PROMJEN • NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINE UDRUGI, KA JE BILA NA POČETKE PRVEGA MESECA VA DOME KULTURI PUL MARINIĆ ZA PREDSEDNIKA UDRUGI ZIBRAN JE GORDAN MULAC.

P

romenadi, koncerti, paradi…, pleh muzika od Marinić već let ima bogat kolendar nastupi – od općinskeh proslav, turističkeh manifestacij, pusneh fešti do gostujućeh nastupi. I dokle judi uživaju poslušajuć nas, malo ki abada i zna koliko je teško bavit se glazbenen amaterizmon. Stvar je va posebnen dele, ko uz sposobnost i talent od svojeh judi išće čuda, čuda više – stalno usavršavanje, prilagođavanje društvenemi promjenami i novitadami, približavajuć amatersko profesionalnemu. Vreme ja za promjeni – moto je pod ken je počelo z delon predsjedništvo Limene glazbi Marinići, zibrano na godišnjoj skupštine udrugi, ka je bila va Dome kulturi pul Marinić na početke prvega meseca. Za predsjednika Udrugi zibran je Gordan Mulac, va predsjedništve su: Krešimir Bojić, Aleksandra Jurdana, Smiljan Srok, a tajnica Udrugi je Martina Fućak. Sakako treba naglasit da je ovo predsjedništvo najmlaji sastav predsjedništva do sad i da najavljene promjeni treba i očekivat. Iako Limena glazba ima oko 35 aktivneh člani, osnovni zadatak za buduće vreme, po besedah predsjednika Gordana Mulca, je podelat na proširenju orkestra. - Modni trendi i promjeni va muzike moraju pratit i puhački orkestri, ča ne znači samo zbiranje onega ča ćemo sost, nego i promjeni va sastave puhačkega orkestra. Va našoj Muzike imamo člani od 12 do 70 i više let. Želimo, ne samo brojčano povećat orkestar, nego i orkestralno, ča znači pripejat muzikanti na instrumanteh ki nan fale i na ti način još boje delat i storit još boji nastupi. Sigurno, da to ne moremo storit preko noći, za to nan

Sa nastupa Limene glazbe na prošlogodišnjoj Matejni

trebaju 2-3 leta dobrega, ozbiljnega i stručnega dela. - Uz tradicionalni nastupi va našoj općine, ki počnu s puston, najveći broj našeh nastupi je va letnjoj sezone po crkveničkoj rivijere, na otoke Krke, druga gostovanja pul nas, al i va inozemstve. Jako dobru suradnju Marinićeva muzika ima s talijanskemi gradi. Ma, boja suradnja pita uzajamna gostovanja i susreti, a to pak opet pita i više soldi. Najveći problem našen muzikanton va održavanje međunarodne suradnji je smještaj gosti, aš to zahtijeva velik trošak. – rekal je član predsjedništva Smiljan Srok. Od početka ovega leta dirigentsku palicu Limene glazbi Marinići drži Darko Čargonja. Vreme upoznavanja i prilagođavanja iskoristit ćemo za uvježbavanje noveh pjesam i obnovu repertoara, ki već i sad more zadovoljit najširu publiku. Uz poznati ritmi, posebni za naš kraj, ko ča su valcer i polka, Marinićeva muzika već sope i drugi ritmi – rumbu, sambu, popularni latino ritmi i obradi moderneh pjesam, a i izbor koračnic je se moderneji.

INTERNI GLAZBENI TEČAJ Interni glazbeni tečaj, na ki sad hodi 12 polazniki, počel je vodit Marijan Orešković, prof. Na tečaje se vadi osnovi solfeggia i sost limeni i drveni puhački instrumenti. Želimo da se na tečaje upozna umjetnost muziki i navade prvi takti na puhačken instrumente. Pozivamo seh ki su zainteresirani od 7 do 77 let da pridu na tečaj! Zainteresirani se moru javit Gordanu – 099 217 83 87, Krešotu – 091 763 36 02, Smiljanu – 091 763 36 55 ili pundejak i četrtak od 8 do 10 večer na broj 681-240 ili pak moru va isto to vreme prit va Dom pul Marinić.

Glasnik Općine Viškovo br. 48

19


IZ RADA UDRUGA

DARKO ČARGONJA – DIRIGENT LIMENE GLAZBE MARINIĆI Darko Čagonja, prof., rođen je 1965. godine u Rijeci, gdje završava osnovnu i srednju školu, a Pedagoški fakultet u Puli – studij Glazbene kulture. Još kao srednjoškolac počeo je voditi pjevačke zborove, te ubrzo postaje stipendist tadašnjeg Saveza kulturno – umjetničkih društava Općine Rijeka. Prvo zaposlenje dobiva u školi, gdje radi kao nastavnik glazbene kulture, a istovremeno počinje voditi mješoviti zbor „Sloga“ Hreljin koji vodi i danas. Osim toga, honorarno obavlja poslove glazbenog urednika na Hrvatskom radiju Radio Rijeci, dirigira na festivalima „MIK“ i Melodije Kvarnera, a bio je i član ratnog vojnog orkestra Hrvatske vojske. Osim spomenutog zbora „Sloga“ Hreljin, vodio je i mješoviti zbor „Josip Žeželić Nandov“ Čavle, te Limenu glazbu Spinčići. Od 1994. do 2004. zaposlen je u Primorsko-goranskoj županiji, najprije kao pomoćnik pročelnika za prosvjetu i kulturu, a kasnije kao samostalni stručni suradnik za kulturu. Od 2004. godine zaposlen je u Ustanovi „Ivan Matetić Ronjgov“ Viškovo na mjestu stručnog voditelja za glazbene i manifestacijske djelatnosti. Ljubav prema glazbi u njegovoj obitelji je tradicija. Naime, još mu je nonić bio za vrijeme II. svjetskog rata kapelnik glazbe XIII. primorsko – goranske divizije, no na žalost njegov život tragično je okončan 1943. godine. Put profesionalnog muzičara nastavlja i otac – trombonist, koji se osim profesionalnog rada u orkestru HNK Ivana pl. Zajca bavio i pedagoškim radom, te vođenjem vojnog orkestra i limenih glazbi u Ilirskoj Bistrici,

Darko Čargonja sa učiteljima Dušanom Prašeljem i Nellom Milottijem, na prošlogodišnjem Proljeću u Ronjgima.

Trsatu i Krku, gdje je i danas aktivan. Darko je od rane mladosti kao muzičar svirao u raznim ansamblima (Limenoj glazbi „Trsat“, povremeno u HNK „Ivana pl. Zajca, u vokalno-instrumentalnom sastavu „Swing“ gdje i danas svira, a jedan je i od osnivača Riječkog zabavnog orkestra). Zavolivši skupno muziciranje, tu svoju ljubav prema glazbi i iskustvo pokušati će prenijeti na članove Limene glazbe Marinići, čiji je dirigent od siječnja 2006. godine. Doris Brusić

HALUBAJSKE MAŽORETKINJE

Z HALUBAJSKEMI MAŽORETKINJAMI VA EUROPU Buon giorno! Guten tag! Buenos dias! Have a nice day! Dobar dan dragi naši! Sigurno mislite ča je pak ovo sada. Da smo kakovu novu nemotariju zmislele. Ma baš! To se mi parićujemo za Europu. Ja, ja, jušto tamo. Ma već nan se smile si tuliki politikanti ki bi na si modi oteli v tu Europu, pa smo odlučile njin pomoć i zapejat jih tamo kad tuliko žele. Imamo i slogan: “Z Halubajskemi mažoretkinjami va Europu!” Na škercamo se mi! Ste pročitali zadnjega vijaja kako smo bile na državnen takmičenje va Požege. Tr su nas si zapoštali. A kako i ne bi kad su se naše divojki isticale na saken korake. Svojun lepotun, odličnun izvedbun va natjecateljskeh kategorijah, ma ja mislin da njin se j’ najviše dopala naša spontanost, veselje i druželjubivost. Zato su nas i zvali na Europski susret mažori timi, ko će se održat od 2. do 4. 06. va Siske. Prit će tamo divojki z Češke, Poljske, Slovačke i puno hrvatskeh timi. To će bit cela Europa na kupe. Zato van Halubajske mažoretkinje saki put potla provi imaju i tečaj zajiki. Da se čin boje sporazumemo i da sen povedamo o najlepčemu biseriću 20

cele Europi, našemu Halubju, kega još ne poznaju si, ma će ga poznat kroz nas, aš će Halubajske mažoretkinje Europu pripejat va Halubje! Ste zapametili slogan? “Z HALUBAJSKEMI MAŽORETKINJAMI VA EUROPU” Za partencu parićane Halubajske mažoretkinje i Nina Dukić

Se one ke bi rade postat mažoretkinje, oćutit lepotu mažori tanca i druženja z divojkami z celega sveta, neka se zapišu va našu kunpaniju i jave trenerican Ivane (098292282) i Minje (0989121844), al pak našoj dopredsjednice Suzane (0917381299).

Glasnik Općine Viškovo br. 48


SPORT BK MARČELJI II. HRVATSKA LIGA – ZAPAD

BOĆANJE PRIBLIŽITI MLADIMA •NA IZBORNOJ SKUPŠTINI ZA PREDSJEDNIKA KLUBA IZABRAN SLAVKO CVJETKOVIĆ •ORGANIZACIJA TURNIRA U BRIŠKULI I TREŠETI – DOPRINOS KLUBA U OBILJEŽAVANJU DANA OPĆINE Na izbornoj skupštini BK “Marčelji”, održanoj 3. ožujka 2006. godine u prostorijama stare škole u Marčeljima, uz analizu rada u proteklom razdoblju, izabrano je rukovodstvo, kojem je povjereno vodstvo kluba u sljedećem mandatu. Za predsjednika je izabran dugogodišnji član kluba Slavko Cvjetković, te predsjedništvo u sljedećem sastavu: Jadranko Lučić – dopredsjednik, Mario Mihalić – tajnik, Miljenko Vlah, Zvonko Hlaj, Stevo Predović, Josip Crnić, Damir Grohovac i Tomislav Orlić – članovi uprave. Treba napomenuti da je izmjenom Statuta udruge broj članova predsjedništva sa sedam, povećan na brojku od devet članova. Do izmjene je došlo s namjerom da se osigura što kvalitetnije obnašanje funkcije u članstvu uprave. Obnova suradnje Iako ulazak u II. ligu predstavlja prvi neuspjeh u dugogodišnjem nizu sportskih uspjeha kluba, ambicije novoizabranog predsjedništva su da u predstojećem natjecanju postignu što bolji rezultat, a time i vodeću poziciju na prvenstvenoj ljestvici. Posebna pažnja u radu posvetiti će se proširenju međuopćinske i međunarodne suradnje, odnosno obnovi prijateljskih veza sa boćarskim klubovima iz Slovenije i Italije, s kojima ih povezuje zajednička ljubav – boćanje. U novu natjecateljsku sezonu s novim snagama Ovogodišnje prvenstvo, koje započinje 22. travnja, BK “Marčelji” nastavlja u II. Hrvatskoj ligi Zapad. S obzirom da klub proživljava smjenu generacija, neizbježne su promjene u sastavu ekipe. U predstojećoj natjecateljskoj sezoni BK “Marčelji” nastupiti će u sljedećem sastavu: voditelj ekipe Zvonko Hlaj, tehniko ekipe Miljenko Vlah, kapiten Luciano Peloza, Šanjug Stevica, Tomislav Dokozić, Damir Cetina, Marino Sušanj, Vladimir Benaš, Stipe Prtenjača, Franko Santoro, Aleksandar Načinović i Denis Srdoč. - Boćanje je tradicionalni mediteranski sport, ističe predsjednik Slavko Cvjetković, njegova prednost, u odnosu na ostale sportove krije se u činjenici da se njime mogu baviti gotovo svi od 7 do 77 godina, stoga je razumljivo da je to jedan od najmasovnijih primorskih sportova. Iako BK “Marčelji” broji oko dvjestotinjak članova, želja nam je animirati što veći broj mladih,

SLAVKO CVJETKOVIĆ, rođ. 1943. godine u Laškoj dolini pored Ljubljane. U Gariće dolazi 1978. godine. Iako se u početku bavio komercijalnim poslovima, najveći dio radnog vijeka provodi kao profesionalni ribar. Njegov život obilježili su ljubav prema sportu i životinjama. Sportom se bavi od osnovne škole, a okušao se u raznim sportskim aktivnostima: atletici, boksu, biciklizmu i veslanju, obnašajući pri tome i funkcije u upravnim komisijama. Zahvaljujući prijateljevanju s Vinkom Milićem, Slavko postaje jednim od osnivača boćarskog kluba u Marčeljima, a od ove godine i njegovim predsjednikom. a po mogućnosti osnovati i žensku ekipu, U predstojećem razdoblju posebnu ćemo pažnju nastojati posvetiti radu s mladima. S ciljem popularizacije boćanja klub planira u povodu Dana škole “Sveti Matej” pripremiti prigodnu demonstraciju ovog sporta, te zainteresirati mlade da nam se pridruže. Veliku podršku dosadašnjem radu kluba pružila je Općina Viškovo, na čemu im se, uz očekivanje nastavka te suradnje, članovi uprave i kluba zahvaljuju. Dobra suradnja uspostavljena je i sa članovima Vijeća mjesnog odbora Marčelji, naročito na proširenju aktivnosti kluba. Prema riječima dopredsjednika Jadranka Lučića BK “Marčelji” dati će svoj doprinos u ovogodišnjoj organizaciji Dana Općine Viškovo, i to organizacijom turnira u briškuli i trešeti. Pozivaju se svi zainteresirani za sudjelovanje na turniru u povodu Dana Općine da se prijave u klupskoj kantini na tel: 257-010 svakim danom, osim ponedjeljka od 16 do 22 sata. D. Brusić

BK „HALUBJAN“ – II. ŽUPANIJSKA LIGA POVODOM DANA OPĆINE VIŠKOVO

TRADICIONALNI BOĆARSKI TURNIR Boćarski klub „Halubjan“ već tradicionalno, po trinaesti put organizira boćarski turnir povodom Dana Općine Viškovo. Na turnir je pozvano dvanaest ekipa iz bliže okolice, te dvije ekipe iz Slovenije i jedna iz Italije. Za predstojeće prvenstvo u Drugoj županijskoj ligi BK „Halubjan“ pojačao je svoje redove sa dva mlada igrača, a to su: Kristijan Benaš i Mirko Mladenić – za brzinske discipline, te s iskusnim Arterom Matetićem.

Glasnik Općine Viškovo br. 48

Sa takvim pojačanjem, i uz novog voditelja ekipe Gorana Lučića, nadamo se plasmanu u samom vrhu Druge županijske lige. Što se tiče organizacijskih aktivnosti, uprava kluba redovito se sastaje i rješava tekuću problematiku, pri čemu je najznačanija nabavka opreme i rješavanje zamjenskih joga iza Doma u Viškovu.

21


SPORT BK MARINIĆI NA IZVANREDNOJ SKUPŠTINI IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO KLUBA

JAKOV VRBAN – NOVI PREDSJEDNIK KLUBA

U

Boćarskom klubu Marinići – Viškovo na izvanrednoj skupštini održanoj 14. ožujka zbog ostavke dosadašnjeg predsjednika Branka Vrljića, izabrano je novo rukovodstvo kluba. Za predsjednika kluba imenovan je Jakov Vrban, te sljedeći članovi uprave: Josip Bedenik, Boris Beg, Mile Dokozić, Miladin Marković, Ervin Tomić, Domagoj Vidaković.

možemo zadržati status prvoligaša. Međutim, želja nas u klubu tj. uprave je da boćalište Marinići ne služi samo “profesionalcima”, već da cijeli Marinići, a i šira okolica žive uz klub i koriste priliku za zabavu i rekreaciju. Posebno želimo stvoriti sadržaje za djecu i mlađe uzraste te da od malih nogu vole klub i ovaj sport, ili nazovimo to i njhovom zabavom.

Prema riječima novog predsjednika Jakova Vrbana novu upravu očekuje mnogo posla: - Što se tiče sportskih rezultata i bivša je uprava mnogo napravila, nama preostaje zadatak da osim sportskih rezultata prvenstveno riješimo problem sportske dvorane, odnosno da boćalište uredimo tako da to ono stvarno i bude boćalište. Naime, sadašnje stanje ne udovoljava uvjetima takmičenja u prvoj ligi. Uz pomoć Poglavarstva Općine Viškovo uskoro kreće rješavanje problema grijanja. To je osnovno, ali ne i sve što trebamo riješiti. Često se misli da je Boćarski klub Marinići samo deset do petnaest igrača, zaboravljajući pri tome da u klubu, i to u takmičarskom dijelu sudjeluje i ženska boćarska ekipa Marinići, koji postiža zavidne rezultate, kao i muška ekipa, koja sudjeluje u općinskoj ligi. Sredstva kojadobivamo za klub nisu dostatna niti za jedan pogon, zato je na upravi zadaća osigurati kroz sponzorstvo i financijska sredstva za uspješno takmičenja sva tri pogona.

Od nedavno voditelj ekipe, koja od početka osnivanja bilježi stalni uspon, ponovno je Luigi Repaić, zvan Gigi, koji ističe: Trenira se tri puta tjedno. Naime, ekipu smo podmladili sa pet novih igrača. Riječ je o igračima visoke kvalitete, ali koji ipak nemaju iskustva u prvoligaškim natjecanjima te je potrebno malo više rada da se “uhodaju” u takva natjecanja. Možemo se i pohvaliti da su naši igrači Mirko Šarac i Damir Kovačević svrstani među najboljim igračima prve lige.

Do sada pričamo samo o takmičenju – ističe Vrban, ali što ćete, to je ipak Prva liga, a klub se prošle sezone borio čak i u play off-u za prvaka države, dokazali smo da uz pomoć sponzora i Općine

22

Repanić Luigi novi, stari voditelj ekipe

Ervin Tomić, sportsko - tehnički direktor kluba Od izborne skupštine klub je bogatiji i za jedno stručno mjesto. Funkciju tehničkog direktora, za kojeg je izabran dr. Ervin Tomić. Dr. Ervin Tomić, rođ. 1962. godine, privatnom stomatološkom praksom bavi se od 1992. godine. Član je II. ekipe BK “Marinići”. Živi i radi na Pehlinu. U klub je došao prije pet godina na nagovor prijatelja. U prošlom mandatu obnašao je funkciju dopredsjedika kluba. Njegov zadatak prvenstveno je briga o kvalitetnijem rasporedu poslova, boljoj

JAKOV VRBAN, rođen 16. 07. 1947. godine, u Mariniće dolazi 1975. godine. Danas pred mirovinom Jakov Vrban, po zanimanju ekonomista bio je uspješni rukovodioc u nekadašnjoj građevinskoj firmi “Rijeka cesta”. Funkciju člana upave kluba, s kojim surađuje od njegovim prvih dana osnivanja obnašao je i u prethodnom sazivu. Politički je aktivan te kao član HDZ-a već drugi mandat obnaša i funkciju člana Općinskog vijeća Općine Viškovo, a predsjednik je i općinskog odbora za urbanizam i prostorno planiranje. organizaciji i efikasnosti funkcioniranja kluba, praćenje i dovođenje novih igrača. - Bez obzira na promjene u sastavu ekipe smatramo da je realno očekivati da zauzmemo peto mjesto na prvenstvenoj tablici i to iza Tria, Istre, Zrinjevca, Benčića. Uz malo sreće moglo bi se dogoditi i da ponovimo prošlogodišnji uspjeh doigravanja za prvaka države, ali nam za ozbiljnije razmišljanje o toj poziciji ipak nedostaju jedan do dva vrhunskih igrača, što je pak bez dodatnih financijskih sredstava teško ostvarivo. Naime, u interesu je i nas kao kluba i općine u cjelini imati i zadržati kvalitetu jedinog prvoligaša u sportskim natjecanjima. Prvoligaška natjecanja, pretpostavljaju intenzivne treninge i utakmice u zimskoj sezoni, što je nemoguće izvoditi na otvorenom prostoru. BK Marinići bili su stoga ove zime prisiljeni trenirati u dvorani Rikarda Benčića, što je s druge strane budžet kluba opteretilo za dodatnih 4 tisuće kuna. To realno nisu velika sredstva – ističe dr. Eugen Tomić, ali jesu za boćanje, koji se smatra malim sportom. Ipak, nadamo se da ukoliko se ispune obećanja, prvenstveno po pitanju dvorane, potom i uz pomoć potencijalnih sponzora uspijeti dobiti i potrebne igrače.

Glasnik Općine Viškovo br. 48


SPORT KBK “SVETI MATEJ” ZAPAŽENI USPJESI NA HRVATSKOM PRVENSTVU U LOW KICKU ZA JUNIORE I SEMI CONTACTU ZA STARIJE KADETE U KOSTRENI

SABRINA PINTAR – DRŽAVNA PRVAKINJA U LOW KICKU, PETAR PIPUN I MATIJA CAPAN – VICEPRVACI DRŽAVE Hrvatsko prvenstvo u low kicku za juniore i semi contactu za starije kadete održano je 12. ožujka 2006. u Kostreni u izvršnoj organizaciji KBS Primorsko-goranske županije i KBK “Bura” Kostrena. Na ovo natjecanje KBK Sv. Matej poslao je svoju jaku juniorsku ekipu u sastavu: Sabrina Pintar, Matija Capan, Petar Pipun, Mario Tomljanović i Ivan Krasnić. Očekivanja trenera su i ostvarili osvojivši jedno prvo i dva druga mjesta. Sabrina se već dokazala kao vrstna natjecateljica i osvajanjem zlata stekla je pravo sudjelovanja na Svjetskom juniorskom prvenstvu koje će se ove godine održati u Zadru. Za to natjecanje očekujemo i pozive od Hrvatskog kickboxing saveza za Pipuna i Capana, koji su osvojili druga mjesta u svojim kategorijama. Ostvare li se

planovi i ove ćemo godine na svjetsku smotru otići sa tri natjecatelja što je jasan pokazatelj kvalitetnog rada s juniorima. Stariji kadeti, iako nisu osvojili medalje, pokazali su da i među njima ima onih na koje ubuduće možemo i te kako računati. Ekipu su sačinjavali: Kevin Pintar, Josip Stojak, Franjo Markanović, Mateo Tomičić, Ivan Dovadžija, Danijel Juko, Barbara Sušanj, Monika Šanko, Kristina Vojnić – Hajdu, Tajana Rubeša i Katarina Filipović.

Trener juniora Hrvoje Crnić, Sabrina Pintar – prvakinja države i Sanja Majkić trenerica starijih kadeta (Snimio: V. Sušanj)

Seniore krajem travnja očekuje državno prvenstvo u Low kicku koje će se održati u Splitu. Na to ćemo natjecanje odvesti svoju najjaču seniorsku postavu te se nadamo dobrim uspjesima. Maja Crnić Odmor između rundi – Sabrina Pintar u razgovoru sa Sanjom Majkić. Snimio: V. Sušanj

PIKADO KLUB “NEVERA”

NEVERA PRVAK ŽUPANIJSKE LIGE Pikado klub „Nevera“ uspjela je ponoviti uspjeh iz prošle sezone i tako treći put za redom osvojiti titulu prvaka u najelitnijom pikado razredu, županijskoj „A“ ligi. Uspjeh je još veći ako pridodamo činjenicu da je osvajanje titule postignut bez poraza s maksimalnim brojem bodova, tako da je klub, može se reći, prohujao ligom poput prave nevere! No, nema mjesta euforiji budući da pravi izazovi tek predstoje. Naime prvi ispit snage i uspješnosti kluba slijedi na državnom prvenstvu koje će se održati u Požegi od 21.-23. travnja. Iako su na istom natjecanju prošle sezone završili na solidnoj trećoj poziciji, članovi kluba su za ovu godinu ispred sebe zacrtali osvajanje titule državnog prvaka premda su svjesni jake konkurencije.

Glasnik Općine Viškovo br. 48

Vrhunac sezone predstavlja europsko prvenstvo koje će se ove godine održati u Umagu od 27. 05-03. 06. gdje će klub nastojati pružiti svoj maksimum i nastojati osvojiti što bolju poziciju na europskoj sceni gdje će prolazak skupina i plasman među osam najboljih predstavljati izniman uspjeh. Do tada, sportski pozdrav, Predsjednik kluba Jasmin Hodžić

23


SPORT NK HALUBJAN PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

VRIJEDNA DONACIJA MORČIĆIMA Stariji morčići nisu mogli zamisliti bolji početak proljetnog dijela prvenstva. Nova garnitura dresova stigla je na “pravu adresu”, za to se pobrinuo Zdravko Kovačević, vlasnik i direktor poduzeće “Ingens” d.o.o. sa sjedištem u našoj Općini, na čemu im se zahvaljujemo! U potrazi za što boljim rezultatima, dobrom raspoloženju i ugodnoj atmosferi stariji pioniri su proveli super vikend na otoku Krku odnosno u Malinskoj. Iako vremenske prilike nisu išle na ruku planirani program i definirani cilj je ostvaren. Odlazak, smještaj, prehrana i povratak odigrao se u režiji roditelja i trenera starijih pionira. Može se konstatirati i naglasiti, lijepa suradnja. Od ostalih programskih aktivnosti i uspjeha u prvenstvu, treba spomenuti odlične rezultate juniora i njihovog trenera Đanija Sinožića koji «gaze i melju» svoje protivnike i ako ovako nastave za očekivati je veliku borbu s Pomorcem za prvo mjesto. Svi članovi omladinskog pogona i njihovi roditelji u suradnji s klubom, su u organiziranoj kupovini sportske opreme, gdje bi svaki član bio jednoobrazno obučen u crvenu boju s natpisom imena kluba. Prisutni roditelji na roditeljskom sastanku su

prihvatili ideju i za očekivati je realizaciju iste. Seniorska ekipa ponovo je dobila novog trenera, ovaj put radi se o izboru “domaćeg kadra”. Nenad Sušanj je logično rješenje, jer dugogodišnji rad u omladinskom pogonu i iskustvo koje je stekao, daje za pravo Upravnom Odboru za njegov izbor. Dobro je krenuo. Poželimo mu mnogo sportske sreće. Svim mještanima Općine Viškovo SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS! Članovi i uprava Nogometnog kluba Halubjan za Udrugu N.K Halubjan: Branko Milković, dipl. ing.

CRNA KAPICA

B

ila jednom jedna djevojčica, koju su svi zvali Crna Kapica, jer je uvijek nosila crnu kapicu koju joj je isplela baka. Ali na žalost, bakica je odavno bila na onom drugom svijetu zajedno sa djedom. Pojeo ju je zločesti vuk, baš onog dana kada joj je Crna kapica dolazila u posjet.

Sada je Crna Kapica došla u kućicu svoje pokojne bake, pošto ju je mama poslala da je malo poredi. Djevojčica je pjevušila, mela, brisala prašinu i zalijevala cvijeće. Odjednom se začulo zvonce na vratima. Tko bi to mogao biti? Crna Kapica je otvorila i ugledala velikog, starog vuka. Jako se prestrašila. Sjećala se priče od prije pet godina kada je vrlo sličan vuk pozvonio na ova ista vrata i pojeo njenu jadnu bakicu. Ona se sve ove godine osjećala krivom što nije došla ranije i spriječila vuka u njegovom naumu. Tek što su joj misli proletjele glavom, vuk je prozborio: - Dobar dan Crna Kapice! Ja sam stari prijatelj tvoje bakice… Crna Kapica se zagledala u vuka i nakon što je čula ovu rečenicu ýJa sam stari prijatelj tvoje bakiceý, odmah je znala – To je on! On je pojeo moju bakicu! Jer bakica je dugo godina, od kada se razboljela, živjela sama. Svi njeni prijatelji su stari i nemoćni, te nisu mogli dolaziti u posjet, a sigurno nije imala prijatelja vuka!? Vuk je odjednom posrnuo da ščepa djevojčicu. - Ha! Ha! - zlobno se smijao – tvoja bakica je bila 24

jako slastan obrok. Dugo sam razmišljao kako je djevojčica sigurno još ukusnija. Napokon mi se posrećilo. Pohitao je prema djevojčici, no Crna Kapica se sagnula i izbjegla udarac. Gledajući vuka u koljena, ne razmišljajući, izgovorila je: - Ti si pojeo moju bakicu, ja ću pojesti tebe! – i ugrizla ga za šapu. Vuk je zajaukao od bola, a ona je pograbila metlu, lupila vuka posred njuške. Metla ga je iznenadila, nije se snašao, te je počeo padati u natrag. Pao je ravno na peć. Vuk se meškoljio ali od silnih opekotina nije se mogao podići i pobjeći. U to vrijeme lovac je baš prolazio oko bakine kuće kada je začuo vučje zapomaganje. Žurnim koracima utrčao je u kućicu, ali više nije bilo potrebe pucati. Vuk je bio prava pečenka i poslastica za Crnu Kapicu, lovca i građane koji su bili presredni što je vuk napokon ulovljen. TATJANA UDOVIĆ

Glasnik Općine Viškovo br. 48


Z NAŠEGA KRAJA LJUDI KOJI SU OBILJEŽILI NAŠ KRAJ: IVAN JARDAS , MATIJAŠEV

DAVANJE – SMISAO ŽIVOTA

I

z obitelji, čiji su potomci ostavili duboki trag i višestruko zadužili svoj kraj Marčelje i Kastavštinu potekao je i naš sugovornik, Ivan Jardas, koji je nastavio slijediti put svojih predaka i članova obitelji. Svoje bogato životno i radno iskustvo stavio je u službu svoga kraja. Njegovo ime, kao jednoga od inicijatora i začetnika ostalo je zabilježeno na stranicama povijesti riječkog nogometa, ali i NK Halubjana, Ustanove Ivane Matetić Ronjgov.

Kakva su Vaša sjećanja na dane djetinjstva? - U Kastavštini su ljudi oduvijek teško živjeli i naporno radili. Nono je bio tesač, tesao je pragove za željeznicu, a životni put ga je odveo i u Ameriku. U našoj je obitelji, uz majku Mariju i oca Milana bilo četvero djece stariji brat Milić, sestra Ruža, ja i pokojni brat Vlado. Bili smo patrihajalno odgojeni, tako da sam na primjer do kraja života ocu se obraćao sa Vi. Usprkos tome postojala je jedna čvrsta povezanost između roditelja i djece. Posebno omiljena bila je majka, koja je u svakom trenutku i za svih znala naći pravu riječ i razumijevanje. I sve ono što sam kasnije stekao u životu poteklo je upravo tu na ovom domaćinstvu i životu. Imali smo lijepo djetinjstvo, ali je ono nažalost bilo dosta rano prekinuto. Sticajem nesretnih okolnosti nono je preminuo 1934. godine, a iste godine umrla je i nona. Život na granici prema Italiji prije II. svj. rata značio je izolaciju, bilo je to vrijeme kada smo autobus za Sušak imali jednom dnevno i to preko Kastva, Saršoni i Kukuljani.

U takvoj situaciji čovjek je svjesno ili nesvjesno upijao stvari koje su se događale i slušao životne priče starijih ljudi, svjedočanstva, od kojih je najveći broj bio povezan sa pričama o Prvom svjetskom ratu, kada je mnogo ljudi živote ostavilo na raznim frontovima. Mnogi su izgubili djecu i najbliže, tako je i moj otac izgubio brata 1914. u Galiciji.

Saki neka stori svoju dužnost Saki neka svoj talenat stavi u službu svojega naroda i njegove duhovne i materijalne kulture..... Ostale su zapisane riječi Ivana Matetića Ronjgova, čovjeka koji je cijeli svoj život upravo tako i proživio. A, Kastavština, škrta, težačka zemlja naučila je žitelje životnoj borbi, borbi za opstanak, za uzvrat, ulijevala im je snagu, ljubav i postojanost, iznjedrivši ljude koji su, slijedeći put znanja, predstavljali zvijezdu vodilju svojim sunarodnjacima.

Pučku školu završio sam u Marčeljima. Učitelj nam je bio Aleksandar Milih, koji je bio ne samo učitelj, već i pedagog. Bio je značajan za svih nas. Streljali su ga talijanski fašisti, crnokošuljaši. Njegova je smrt značila veliki gubitak za svih nas. Drugi svjetski rat ostavio je duboki trag u povijesti kraja. Okupacijom je počeo pravi pakao. Svatko se morao snalaziti kako je mogao i znao. Brata Milića talijanski fašisti osudili su 1942. na dvadeset godina strogog zatvora, nakon njihove kapitulacije priključuje se partizanima. Pogiba na Lisini u 22. godini života. Majku su 1944. Nijemci odveli u koncentracioni logor u Regensburg. Pri kraju rata vraća se pješke iz logora u praznu kuću i ubrzo zbog tuge za poginulim sinom umire u 48. godini života. U toku rata svi smo bili uključeni u antifašistički pokret, kao i gotovo cijela Kastavština. Težak život i tragedije urodile su jačanjem rodoljubnog osjećaja. Naši ljudi bili su i intelektualci, sjetimo se Mandića, Laginje, Baštijana, i barba Zvaneta ... od tih ljudi primali smo rodoljubni ego, koji je bio možda i jači od nas i koji nas je kroz život dalje vodio. A život Vam pripremi zaista nevjerovatne situacije, tako sam 1948. završio i na sletu u Pragu. Neposredno pred polazak dobio sam telegram da je mami slabo i da se moram vratiti kući. Ali to nije bilo baš tako, majka mi je bila umrla! Nakon pogreba otac mi je rekao da se moram vratiti i otići u Prag. Tako je i bilo. Međutim na putu do Praga saznali smo da je nastupio Informbiro.

Ivan Jardas sa suprugom Maricom u svom domu na Pećinama

Glasnik Općine Viškovo br. 48

25


Z NAŠEGA KRAJA Na praškom kolodvoru nitko nas nije dočekao. Nismo bili ni svjesni šta nam se moglo dogoditi. Rusija je prekinula sve odnose sa Jugoslavijom i željelo se napraviti pritisak na nas. Ipak smo nastupili pred sto tisuća ljudi, a dok smo izvodili vježbu sovjetski je ambasador napustio stadionsku ložu, naravno to smo saznali tek po povratku kući. Nastavljate školovanje, a životni put vodi Vas u inozemstvo, isprva u Hamburg? Poslije gimnazije i mature završio sam ekonomski fakultet u Zagrebu. Opredijelivši se za špediciju i lučke poslove prvo zaposlenje dobio sam u riječkom Transjugu, zatim u Astri, gdje stječem iskustvo u poslovima vanjske trgovine. Da, praksa u Hamburgu mnogo mi je pomogla u daljnjem radu, ali zamljivo je da je i taj odlazak povezan sa neobičnom pričom. Naime, određenog sam dana morao prijeći granicu ili viza više ne bi vrijedila. I upravo sam toga dana dobio sina, kojeg sam vidio tek nakon šest mjeseci. Ubrzo odlazite i u Tokio? U Tokio sam otišao kao predstavnik Astre, a supruga je radila kao korespodent za strane jezike. Tamo smo ostali pet godina. Život u Japanu potpuno je drugačiji od našeg i sve je obrnuto, čitanje, brojenje, vožnja lijevom stranom..., pa i tako i načini razmišljanja. Za vrijeme boravka u Japanu upoznao sam mnogo ljudi, a među njima i nogometnu reprezentaciju Japana. Kako sam dosta putovao bio sam i u Hirošimi, taj put i dolazak u mjesto gdje je 150 tisuća ljudi stradalo u jednom trenutku ostavio je na mene jedan duboki trag i veliki šok. U Tokiju se 1964. godine dogodila Olimpijada, pa kako smo bili jedino poduzeće iz Hrvatske, zdušno smo pomagali olimpijskom odboru. Jedina veza sa zemljom tada je bila teleks. Tako sam upoznao mnoge zanimljive i značajne osobe, pa i novinare Mornara i Delića, a vijesti iz prve ruke išle su iz našeg ureda. Cerar je tada osvojio zlato, tiraža 2Sportskih novosti” uvelike je porasla. Za mene je to bilo značajno iskustvo, koje mi je i kasnije, po povratku u zemlju jako mnogo pomoglo. Po povratku se uz rukovodeću funkciju u Luci, uključujete i u sportske vode, prvenstveno nogometne. Na stranicama Novog lista ostalo je zabilježeno da ste u zemlji izlazećeg sunca organizirali i prvu turneju jednog našeg nogometnog kluba, naravno, riječ je o NK Rijeci. Kao pomoćnik komercijalnog direktora radio sam s Ljubom Španjolom, koji je bio predsjednik NK Rijeke, kako sam oduvijek volio nogomet i sport Ljubo Španjol i Davor Sušanj pozvali su me da dođem u NK Rijeku, te 70-tih godina postajem njezin podpredsjednik. Rijeka je već tada imala jedan od najvećih turnira - Kvarnersku rivijeru. Bili su to dani uspona, kada je NK Rijeka osvajala Kup Jugoslavije, istovremeno jačao je i turnir “Kvarnerska rivijera”, na turniru je jedne godine nastupilo čak 32 ekipe. Na našem su turniru po prvi puta nastupili Japanci, zatim ruska, američka i kineska nogometna reprezentacija. Japanska reprezentacija igrala je utakmicu s Halubjanom. Povratak korijenima Bili ste ne samo sudionik, već i inicijator važnijih sportskih i kulturnih inicijativa na Viškovu: Dva mandata obnašali ste funkciju predsjednika nekadašnjeg društva Halubjan, predsjednik Kulturno prosvjetnog društva “Ivan Matetić Ronjgov”, današnje Ustanove u kojoj ste i

26

Matijaševa kuća - Marčelji

danas aktivni kao član Stručnog vijeća... Čovjek prije svega mora imati viziju, suradnike, ali i splet okolnosti se mora podudariti. Rodila se ideja o nogometnom igralištu na Halubjanu, kao pomoćnom terenu NK Rijeke. Okolnosti su okupile grupu ljudi, ljubitelje nogometa i - rodilo se igralište. U to smo vrijeme bili jedan od rijetkih klubova koji je imao projektnu dokumentaciju kao sportski rekreacijski centar. Moj brat Vlado bio je veliki entuzijasta i sportaš i još dok “Halubjan” nije imao igralište igrao je za Halubjan na Baštijanovom jednog 1. maja, iznenada mu je pozlilo i do bolnice je preminuo. Od tada do danas svake godine na 1. maj održava se na Halubjanu turnir “Vladimir Jardas”. Halubjan je tada bilo društvo koje je okupljalo i zvončare, pjevački zbor i boćare. S vremenom se pokazala potreba za osamostaljivanjem udruga. Nekako u isto vrijeme rađala se ideja o Ronjgima. Duška Prašelja upoznao sam prije 35 godina, kada je on odlučio staviti na kocku svoju glazbenu karijeru i posvetiti se djelu Ivana Matetića Ronjgova. To je tada izgledala gotovo luda ideja. Ali, okupila se grupa ljudi: David Kabalin, Vinko Tadejević, Zoran Kompanjet, Kajetan Blečić – i počeli smo plakati šta nam se događa sa kućom Ronjgova. U njoj je tada živio čovjek, koji je uzgajao nekoliko koza. Došavši iz Plitvičkih jezera, kupio je kuću i okoliš za 300 tisuća dinara. Trebalo je prvo započeti s njim pregovore o prodaji kuće, što tada nije bilo nimalo jednostavno. Malo po malo uslijedilo je traženje zamjenske kuće, izrada projekta, uređenje okoliša, koji je bio potpuno zapušten... Formirali smo odbor, i našli utočište pri Kulturno prosvjetnoj zajednici... Ravnatelj današnje Ustanove Ivan Matetić Ronjgov Dušan Prašelj nastavio je tamo gdje je Matetić stao, izvadio ga je iz sjećanja, izorao duboku brazdu, koja će ostaviti neizbrisivi trag, čiji će značaj možda shvatiti tek buduća pokoljenja. Shvatiti će značaj vizije, ali i zajedništva, jer život je davanje, davanje bez očekivanja povrata. Doris Brusić

Glasnik Općine Viškovo br. 48


Z NAŠEGA KRAJA

POGLED S POGLEDA N

erado se mirimo s činjenicom da je vrijeme mjerilo svega Piše: što ima ograničeno Josip Lučić Botrin trajanje i nepovratno razgrađuje i mijenja i u našem trajanju nas podsjeća da je stalna samo mijena. Ta stalna i nezadrživa bujica promijenila je i otplavila mnogo toga iz našeg okruženja, ali ipak sve ostaje u nama dok je očuvano u našem pamćenju.

Vrijeme mijenja i jezik kojim smo u izmaklom vremenu svakodnevno komunicirali s prirodnim okolišem i s ljudima koji su bili dio njega. Bio je to jezik srca, kako volimo nazvati naše domaće besede, koje su nas u našem zavičajnom ambijentu zbližavale i povezivale u radovanju, ali i prevladavanju tegoba, koje su nam životne prilike nametale. Uvriježeni i poštivani pojmovi i govorni izričaji bili su odraz tradicionalne zavičajne kulture ophođenja, koji su se u vremenskim labirintima temeljito izmijenili ili pak ostali još samo u tragovima. Lešice delane zemlje Promjenama koje je donijelo novo vrijeme izmijenio se okoliš kojega su naši preci oplemenjivali i oblikovali kako bi im on uzvratio plodovima za život. Jedan od većih i ljepših posjeda pod Pogledom bio je Mavrovac, kojemu još ponekad ime spominju samo oni koji su u njegovom okruženju. Oko ovog dolca nekada su bile lešice delane zemlje podzidane kamenim prezidima. koje su se doimale kao neki mali amfiteatar. Na tim lešicama kao i u dolcu, bili su

zasađeni redovi vinove loze, a između njih rasle su razne povrtnice koje su svojim zelenilom ujedno i ukrašavale krajolik. Ova arhitektura krajolika zajedno s gromačom koja ga je okruživala predstavljala je spomenik neimarima koji su svojim djelom preobrazili ovaj pejsaž. U Mavrovcu je nekada bilo oko dvadeset kopača delane zemlje u vlasništvu više porodica. Sve obradive površine zemlje na ovom krševitom tlu stvorene su donošenjem zemlje u koševima na leđima ili dovoženjem kolima, ili karijolama, osim one koja se nataložila u dolcima, pa izraz „delana zemlja“ ima svoj smisao. Ekonomska moć pojedine seoske porodice u to se vrijeme vrednovala brojem kopača koji u jednom danu prekopaju određenu površinu delane zemlje. Dije-ljenjem porodica ženidbom ili udajom smanjivala su se obiteljska imanja, pa je postojala stalna potreba za krčenje i pretvaranje okoliša u delanu zemlju. Kalići – kupališta i napajališta Osim Mavrovca, ispod Pogleda nalazi se i dolac, koji je po nasadima vinove loze u njemu, nazvan Ruževac. Taj lokalitet poznat je i po dvije lokve koje su prije Drugog svjetskog rata izgrađene i betonirane, a služile su za napajanje brojne stoke, koja je uz njih svakodnevno odlazila na pašu. Kalići su se ljeti pretvarali u omiljena kupališta u kojima su sva muška djeca iz sela i bliže okolice naučila plivati. U neposrednoj blizini nalaze se Draga,

Poljana i Ledinica, koje su nekada bile dragocjene oaze plodnog zemljišta u kojima su kopače s rogima zamijenili rovokopači i potpuno izmijenili ovaj krajobraz. Uspomene na vinograde Marčelji su jedno od najviših naselja ovog dijela Kastavštine, ali je nekada, što nije bilo baš tako davno, skoro svaka obitelj u svom vrtu imala manji vinograd ili barem samo brajdu u kućnom dvorištu. Najviše se sadilo crno grožđe, dosta je bilo plavca koji je rijetko kad dozrio, ponegdje se našla i jarbola koja je donijeta iz Zvoneća gdje se i danas uzgaja na dosta visokim obroncima Učke. U novije vrijeme crno grožđe potiskivali su nasadi malvazije i žlahtine. Danas je već gotovo zaboravljeno da je s obje strane puta, koji vijuga podnožjem puta Rosca i nastavlja u Lužinu, i preko Gnojina do Breze, bilo nekoliko lijepo uređenih vinograda. Neki od njih bili su zasađeni na delanoj zemlji, a neki u plitkim dolcima na južnoj sunčanoj strani koja je Roscima zaštićena od hladnih sjevernih vjetrova. Upravo ta pogodnost je iskorištena za uzgoj vinove loze na najvišim dijelovima do kojih dopire blagi utjecaj mediteranske klime, a to je već visina od oko 450 metara. Zbog znatne udaljenosti od naselja, uz svaki vinograd iskopani su bunari (buči) i punili su se kišnicom koja se slijevala s okolnog travnatog zemljišta. Kapacitet tih bunara bio je nešto veći od kubičnog metra, u kojeg je moglo stati oko tisuću litara vode. Bilo je to veliko olakšanje, jer se u vinogradu za prskanje pripremala otopina modre galice i gašenog vapna. Na pogodnim dijelovima vinograda bile su zasađene žukve koje su korištene za vezivanje loze. I ovdje je zbog ograničenih površina delane zemlje, sađeno raznovrsno povrće. Na vinograde danas još podsjeća šest preostalih zaraštenih i kamenjem gotovo zatrpanih bučeva, koji ostaju kao spomenici, a na njihovom dnu još se nakon kiše zrcali voda. Zračni snimak Halubja 1989. godine. Snimio: Jadranko Lučić

Glasnik Općine Viškovo br. 48

27


Z NAŠEGA KRAJA

MURVE

N

ekada je cela Kastafšćina bila puna murvinih stabala, ale su se one počele zatirat još početkom dvajsetega veka. Potle Prvega svetskega rata još jih se moglo nać po seleh Halubja i oko Grada. To su bila velika stabla i jako debela, pa se lahko moglo videt da imaju fanj let. Spamećujen se da jih je bilo samo pul Garić nakoliko i to pul sameh kuć. Tako je po jena bila pul Vajankineh, Široličineh i pul Anete Lucine, a najduje se je zadržala jena pod Jelinun kućun. Pul Marčeji je bila jena debela murva kod stare škole (pod Tonaževon kućon), onda na Brege i drugde po sele, pa pul Mavar, va Viškove i po drugeh seleh. Kad su murve rodile bilo je čuda ploda ki je padal po pute pa smo ih kot mića deca jili i mastili kad smo se ih štufali. I čelice su se skupjale oko teh slatkeh plodi i nosile sok va košnice. Murve su bile dosti vela dreva z malun krošnjun, aš su se grane stalno potkresavale. More bit da su one bile stare blizu dvesto let. Kako zjeda te murve su se počele sadit još za vreme carice Marije Terezije, ka je živela ot 1718. do 1780. leta i njenog sina Josipa II (1741.-1790.), ki je bil najpre kako njen suvladar, a kašneje je postal car. On je jako podržaval razvitak gospodarstva u carevini. Bilo je to vreme prosvjetiteljstva i napretka po celoj Europe, pa tako i u Austro-ugarskem carstvu. U to doba raskidalo se sa srednjovjekovnim mračnjaštvom i religioznim fanatizmom i širile su se ideje vjerskih sloboda, tolerancije, odvajala se crkva od države, poticao se razvitak nauke, sloboda trgovine i obrta i puno se poboljšaval položaj kmetova, koji su počeli živet kako slobodni judi. Poticanje gospodarstva U temu ozračju, kako bi se to danas reklo, donesena je potkraj 1764. leta u Beču odluka o nagrađivanju seh oneh ki će širit i razvijat gospodarsku delatnost, pa su te odluke prišle preko Kranjske vlade i va Kastafšćinu za vreme domaćeg kastafskog kapitana Jurja Vlaha ki je te odluke proglasil 10. febrara 1765. leta. Va teh odlukah bilo je rečeno da će se novčano nagradit si oni ki će druge navadit plest i plet, pa onda ki će više posejat travi ka se zove detelina, a seme će besplatno dobivat iz Ljubljane, onput ki će pravit železo i nado i na kraje pod točkom četiri: onemu ki dokaže da je posadil baren 20 do 25 beleh murvineh stabal i gojit jih tri leta “bit će dara (darovana) tri nemških groši po saken stablu.” (Nemški groši su bili veliki sre-

MNOGI STARI KASTAFCI I HALUBAJCI SE I DANAS SPAMEĆUJU NEKADAŠNJEH MURVI, KE SU SE POTLE DRUGEGA SVETSKEGA RATA SKORO ZA SEN UNIČILE. MORDA PONEKA NEGDE JOŠ I ŽIVOTARI.

brnjaci i vredni soldi i platežno sredstvo u Austriji, aš Austrija nije još onda imela svoje valute.) Najverovatneje je da su se onda murve počele masovno sadit i paran da je to bilo zavintega da se potstakne gajenje svilenih buba za pravjenje svile u svilanama koje su se počele se više gradit u većim centrima. Da je uzgajanje murvi podsticano i nagrađivano baš za gajenje svilenih buba vidi se po temu ča se je tražila sadnja samo belih murvi, aš koliko se zna samo veje od belih murvi se koristi za uzgajanje svilenih buba, a za taj uzgoj potrebito je jako puno murvinih stabala. To se lahko vidi po ten ča je za jeno kilo svile potrebito 7 do 8 kil čahura svilenih buba, a kako za jeno kilo čahura treba tri do četiri tisuće ovih komadi, to je potrebito 20 do 30 tisuća čahura da bi se napravilo jeno kilo svile. Moremo lahko zamislet kako su za pravljenje svile potrebite ogromne količine zelenih murvinih grana sa puno veja da bi se zasitile gusenice dudovog svilca. Ta priča o murvama se završavala potle Prvega svetskega rata. Spamećujen se da su se pul Garić sekle murvine grane, kako mi se čini, al nisan baš sto posto siguran, za učitelja Sironića tamo negde okol 1925.-26. leta, verovatno mu je to rabilo za uzgajanje svilenih buba, aš mu te zelene grane nisu mogle za niš drugo rabit. Inače učitelj Sironić se sačen pomalo bavil, pa je imel i veliki čelarnjak na jenen voze ki je stajal ispod stare marčejske škole. Kada san bil nekada va Zagrebe va škole, moglo je to bit okol 1937. ili 1938. leta, bil san član aerokluba. Tamo nekako u pravcu Zapadnog kolodvora bila nan je data na raspolaganje jena velika hala za pravljenje jedrilica. Jedrilice smo morali sami delat da bi stekli pravo na letenje. Tu zgradu smo zvali svilana, aš je tu bila raneje fabrika svile. Nestajale su pomalo i murve. Mnogi stari Kastafci i Halubajci se i danas spamećuju nekadašnjeh murvi, ke su se potle Drugega svetskega rata skoro za sen uničile, mada morda poneka negde još i životari. Na te stare murvi nas potseća i predel na sjevernoistočnoj periferiji Reke iznad Štranjge, ki se zove Podmurvice, aš je i tamo bilo posajeno puno murvinih stabala, a jena debela se tu jako dugo zadržala. Milan Lučić - Vajankin

Kastav Grad i Općina dr. Matko Laginja 1889. Trst, Reprint izdanje Zbornika Kastavštine 1, Kastav 1978. str. 54-89) Zbornik Kastavštine 10, Kastav 2002. D. Munić, Kastav od najstarijih vremena do suvremenih dana, str. 116

Muka po Matetu Mate, ča čekaš? - Globalizaciju, plinifikaciju, kanalizaciju, semaforizaciju, deratizaciju, reakciju, Beli nedeju i - Mariju z Reki!

28

Glasnik Općine Viškovo br. 48


ČA SU KUHALI NAŠI STARI

KRPICE, KRPICE KRPICE Z KAPUZON Glavica friškega kapuza, krpice (omesimo ih, za saku pršonu jeno jaje), muka (oštra), prošić soli i sol za krpice i kapuz, papar, žličica cukara, vrela voda, malo kapulice. Glavicu kapuza narežemo na kusi veličine 2x2 centimetara. Odrežimo jači koreni na listeh i srednji koren. Oni nan ne te rabit. Stavimo narezani kapuz va sito i prolejmo ga z vrelun vodun. Na masnoće malo pofrigajmo kapulicu i hitimo ofureni kapuz. Neka se pomalo zafriga. Promešajmo ga sako toliko. Kad omekša dodajmo žličicu cukara. Promešajmo par put. Cukar će kapuzu dat lepu boju. Omesimo paštu od oštre muke i toliko jaj koliko je pršon na obede. Jaja samo malo posolimo. Trebe nan toliko muke da omesimo trdu paštu. Rastakajmo je ča više moremo. Režimo duge trake široke okolo 2 cm. Onda narežimo trake na kvadratiće i skuhajmo je na vreloj, osoljenoj vode. Kad je kuhana pomešamo je z kapuzon i po volje popaprimo. Krpice z kapuzon jedu se z kombasicami, al’ popečenemi kotleti i salata! Mesto omešene pašte moremo kupiti “ricastu” paštu, pa je zlomimo na manji kusi. KRPICE Z OREHI, AL MAKON I MRVICAMI

ocedimo i zmešajmo, pofrigajmo na putre: 1) - Dve pesti mleveneh orehi - 10 dkg putra - cukara po voje 2) - Pest mlevenega maka (more se samlet i na električni mlinac za kafe) - 10 dkg putra - cukar po voje 3) - Dve pesti krušneh mrvic - 10 dkg putra - cukar po voje Pije se belo kafe, mleko, al kakao. Ovako imate tri večere, a nekada su deca to jako volela.

Za slatko, al’ večeru moremo i ovako parićat krpice: Omesimo krpice, skuhajmo ih va vreloj osoljenoj vode,

Glasnik Općine Viškovo br. 48

Dobri blagdani i dobar tek, Jelka Žilić

29


NOVITETI IZ KNJIŽNICE

30

Glasnik Općine Viškovo br. 48


48.indd  

21 / Sport Komunalna problematika Halubajske mažoretkinje: Z halubajskemi Pogled s Pogleda Limena glazba Marinići: Vrijeme promjen Resor zdr...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you