Page 1

Josip Šimunović

Autor pretresa određene aktualne i brizantne i teško dokraja odrađene pastoralne teme – kako hrvatske Crkve općenito tako i župne zajednice posebno. Smatram da su adresati ove knjige, prije svega pastoralni teolozi, potom pastoralni djelatnici, osobito na župnim zajednicama, studenti teologije, ali i svi oni koji se angažiraju bilo profesionalno bilo dragovoljno na raznim razinama povijesne Kristove Crkve. Prof. dr. sc. Josip Baloban Uistinu je teško pisati o jednoj stvarnosti, kao što je župna zajednica, koja je pozvana biti uvijek na putu dinamičnih promjena, koje bi joj omogućile stalni uzajamni i zajednički hod sa svim društvenim i unutarcrkvenim znakovima vremena. Stoga je hrabrost autora bila vidljiva u nakani, pisati upravo o toj temi. Hrvatska pastoralna, ali i sveopća teološka javnost treba ovakvih djela.

Josip Šimunović

Doc. dr. sc. Ivica Pažin

JOSIP ŠIMUNOVIĆ svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen je u Zagrebu 1971. godine. Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1995. Na Katoličkom fakultetu Sveučilišta u Beču nastavio je poslijediplomski studij religijske pedagogije i katehetike te pastoralne teologije i doktorirao 1999. godine. Od akademske godine 2001./2002. zaposlen je na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz pastoralne teologije. Autor je više znanstvenih i znanstveno-stručnih radova iz područja pastoralne teologije i religijske pedagogije.

Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj

ISBN: 978-953-241-191-1

www.glas-koncila.hr

korice_Simunovic_flat.indd 1

100 kuna

5.6.2009 13:54:30


Josip Šimunović ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj


Josip Šimunović, Župna zajednica na početku trećega tisućljeća, Glas Koncila, Zagreb 2009. Nakladnik:

Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 326; faks: 01/4874 328 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr

Za nakladnika: Nedjeljko Pintarić Biblioteka:

Teološke rasprave i komentari. Sv. 9.

Recenzenti:

Prof. dr. sc. Josip Baloban Doc. dr. sc. Ivica Pažin

Lektura:

s. M. Edith Budin, prof.

Grafičko oblikovanje: Dragica Šantić Naslovnica:

Tomislav Kučko

Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u svibnju 2009.

ISBN 978-953-241-191-1 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 703043.


Josip Šimunović

ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj

Zagreb, 2009.


UVOD

R

azmišljanja o župnoj zajednici, na početku trećega tisućljeća u Republici Hrvatskoj, započinjemo pričom Brune Ferrera koja nosi naslov Smrt župe. Na zidovima i u gradskim novinama pojavio se čudan posmrtni oglas: «U dubokoj boli javljamo smrt župe svete Eufrazije. Sprovod će biti u nedjelju u 11 sati.» Sljedeće nedjelje crkva svete Eufrazije bila je, naravno, puna kao nikad dotad. Nije više bilo nijednog slobodnog mjesta, ni za stajanje. Ispred oltara bio je odar s lijesom od tamnog drva. Župnik je održao jedinstven govor: «Ne vjerujem da bi se našu župu moglo ponovno vratiti u život ili je uskrisiti, ali kad smo se svi okupili, pokušao bih ono posljednje. Želio bih da svi prođete pored lijesa i posljednji put pogledate pokojnicu. Stanite u red jedan iza drugoga. Kada pogledate leš, izađite na sakristijska vrata. Nakon toga oni koji žele mogu ući na glavna vrata na svetu misu.» Župnik je otvorio lijes. Svi su se pitali: «Tko bi to mogao biti unutra? Tko je zapravo pokojnica?» Počeli su polako prilaziti jedan za drugim. Svatko bi se nagnuo, pogledao unutra i izlazio iz crkve. Izlazili su u šutnji i pomalo zbunjeni.

5


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

Svi koji su htjeli vidjeti leš župe svete Eufrazije, kad su pogledali lijes, vidjeli su, u zrcalu postavljenom na dno lijesa, vlastito lice.1 Prisjetimo se vlastite župne zajednice. Čvrsto se nadamo da njoj ne prijeti sprovod. Uz priču, Bruno Ferrero donosi i jednu misao nad kojom bi se trebao zamisliti svaki član župne zajednice. Ona glasi: «Ako u dvoranama tvoje župe ima prašine, to znači da ima prašine na tvojoj duši.»2 Mogli bismo komentirati i analizirati ovu rečenicu, no ostavljamo da o njoj promisli svatko iz svoje perspektive, iz svoga životnog obilježja i iz svoje prisutnosti u životu i radu vlastite župne zajednice. Veliki je dar imati župnu zajednicu. Ona kao temeljna teritorijalna jedinica Crkve pruža čovjeku mogućnost da se susretne s Crkvom, Isusovom zajednicom i sa svime što je čini Crkvom. Ne pruža čovjeku samo mogućnost susreta s Crkvom, Isusovom zajednicom, nego da uđe u zajedništvo s njom, a preko nje s Isusom Kristom. Da je župna zajednica dar, najbolje osjećaju oni koji je nemaju, s čijim se župnim zajednicama dogodilo ono ili na sličan način kao što je opisano u priči. Da je župna zajednica dar, osjećaju oni koji moraju po nekoliko desetaka pa i stotina kilometara putovati u svoju župnu zajednicu, nakon iscrpljujućeg dana ili tjedna, da bi primili sakramente, da bi napredovali u vjerskom odgoju i obrazovanju, da bi hranili svoju glad za duhovnošću, da bi susreli Boga i bližnje, ostale župljane …

1

FERRERO, Bruno: Važna je ruža. Male priče za dušu, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 2001., str. 52. 2 Isto, str. 53.

6


Članovi Isusove zajednice – Crkve u Republici Hrvatskoj ne trebaju ići desetke ili stotine kilometara da bi stigli do župne crkve i župne zajednice. Kod nas se još uvijek lako dolazi do župne crkve i onoga što ona pruža svojim članovima. Istina, postoje krajevi koji su nekako izoliraniji od drugih, postoje vjernici koji su bolesni ili stariji pa se sami ne mogu uključiti u župni život te ovise o dobroti i dobroj volji bližnjih. Prije nego što krenemo u promišljanje o župnoj zajednici na početku trećega tisućljeća, osvrnut ćemo se ukratko, bez neke namjere za dubljom analizom na dokumente Drugoga vatikanskog koncila te na Zakonik kanonskog prava i Katekizam Katoličke Crkve koji govore o župnoj zajednici i koji će nam biti određeni smjerokaz u obradi tematike koja potom slijedi na stranicama ove knjige. Riječ je o važnosti župne zajednice i njezinom ostvarivanju. Drugi vatikanski koncil nema neki posebni dokument koji se bavi problematikom župne zajednice, nego je govor o njoj prisutan u nekoliko saborskih dokumenata u različitim kontekstima. Zanimljivo je promatrati kako svaki navedeni dokument Drugoga vatikanskog koncila vidi mjesto i kako određuje zadaće župne zajednice unutar Crkve. Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum concilium govori o župnoj zajednici i smješta je unutar govora o liturgijskom životu u župi te povezanosti unutar nje same: «Stoga u mísli i djelovanju vjernikâ i klera treba njegovati liturgijski život župe i njezin odnos prema biskupu: valja se truditi da osjećaj za župnu zajednicu cvjeta, i to u prvom redu u zajedničkom slavlju nedjelj-

7


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

ne mise.»3 Župu vodi pastir koji zamjenjuje biskupa i predstavlja vidljivu Crkvu: «Kako biskup ne može sâm u svojoj Crkvi uvijek i posvuda predsjedati svojem stadu, on mora uspostaviti zajednice vjernika, među kojima se ističu župe uređene po mjestima pod pastirom koji zamjenjuje biskupa; one na neki način predstavljaju vidljivu Crkvu rasprostranjenu po cijelom svijetu.»4 Dekret o pastirskoj službi biskupa Christus Dominus govori o župnoj zajednici kao dijelu biskupije kojim upravlja župnik i kome je u tom dijelu biskupije povjereno dušobrižništvo: «Na osobit su način biskupovi suradnici župnici, kojima je kao vlastitim pastirima, pod biskupovim autoritetom, povjerena dušobrižnička služba u određenom dijelu biskupije.»5 Dušobrižnička služba župnika treba zahvaćati sve kategorije vjernika u župnoj zajednici. Jasno, da bi to kvalitetno proveo, potrebna mu je suradnička pomoć svećenika, redovnika ili redovnica koji žive na teritoriju župne zajednice, ili koji su po svojoj službi uključeni u vodstvo župne zajednice te vjerski osvjedočenih vjernika laika. Stoga, neka «dušobrižništvo uvijek bude prožeto misionarskim duhom, tako da na dužan način obuhvati sve koji borave u župi. Ako župnici ne mogu svojim djelovanjem doseći neke skupine osoba, neka si u pomoć pozovu druge – također laike – da im pomognu u onome što pripada 3

Sacrosanctum concilium. Konstitucija o svetoj liturgiji, u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL: Dokumenti. VII. popravljeno i dopunjeno izdanje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2008., br. 42. 4 Isto. 5 Christus Dominus. Dekret o pastirskoj službi biskupa, u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL: Dokumenti. VII. popravljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2008., br. 30.

8


apostolatu.»6 Dekret naglašava jedini motiv pri osnivanju ili dokidanju župnih zajednica kada kaže: «Spasenje dušâ treba biti onaj razlog prema kojemu se određuje ili preispituje podizanje ili ukidanje župâ, kao i druge slične novíne koje biskup može provesti snagom svoje vlasti.»7 Potrebu suradnje svećenika i vjernika laika u angažiranom radu unutar župne zajednice, naglašava i Dekret o apostolatu laika Apostolicam actuositatem ovim riječima: «Župa pruža očit primjer apostolata zajednice time što ujedinjuje sve ljudske različitosti koje se u njoj nalaze te ih ugrađuje u sveopćinstvo Crkve. Neka se laici naviknu djelovati u župi u prisnoj povezanosti sa svojim svećenicima i iznositi pred crkvenu zajednicu vlastite probleme, kao i probleme svijeta te pitanja koja se tiču spasa ljudi da se pretresaju i rješavaju na osnovi mišljenja sviju; neka se, prema svojim silama, nauče pomagati u svakom apostolskom i misionarskom pothvatu svoje crkvene obitelji.»8 Župna zajednica je ona koja odgaja vjernike za apostolat unutar Crkve i društva te za svjedočenje vjere u svim dimenzijama i uvjetima života, osobito profesionalnog i društvenog. Taj odgoj traje čitavog života, a počinje najranijim godinama djetinjstva.9 U tom smjeru ide i Dekret o odgoju i obrazovanju svećenika Optatam totius kada naglašava župnu zajednicu kao onu koja se tre6

Isto. Isto, br. 32. 8 Apostolicam actuositatem. Dekret o apostolatu laika, u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL: Dokumenti. VII. popravljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2008., br. 10. 9 Usp. Isto, br. 30. 7

9


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

ba brinuti za promicanje svećeničkih zvanja: «Dužnost promicanja svećeničkih zvanja pripada svoj kršćanskoj zajednici, a to joj valja činiti ponajprije punim kršćanskim životom. Tome najviše pridonose kako obitelji, koje prodahnute duhom vjere, ljubavi i pobožnosti djeluju kao prvo sjemenište, tako i župe u čijem bujnom životu sudjeluju i sami mladi.»10 Svakako da povezanost obitelji unutar župne zajednice te plodni pastoralni život župne zajednice, mogu najbolje pridonijeti rastu svećeničkih, ali i ostalih duhovnih zvanja, onih koji će sutra voditi i izgrađivati pojedine zajednice unutar mjesne Crkve. Zakonik kanonskog prava potvrđuje župnu zajednicu kao temeljnu instituciju unutrašnjeg uređenja partikularne Crkve.11 Donosi definiciju župe. Ona je «određena zajednica vjernika trajno ustanovljena u partikularnoj Crkvi, za koju je pastirska briga, pod vlašću dijecezanskog biskupa, povjerena župniku kao njezinu vlastitom pastiru.»12 U kanonskom pravnom poretku župa zauzima važno mjesto.13 Naglašava se kako je župna zajednica kao zajednica mnoštva vjernika «jedinstveni organizam, utvrđen od kanonskog pravnog poretka kao subjekt prava, ustanova je vlastite pravne sposobnosti

10

Optatam totius. Dekret o odgoju i obrazovanju svećenika, u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL: Dokumenti. VII. popravljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2008., br. 2. 11 Usp. Zakonik kanonskog prava, Glas Koncila, Zagreb, 1996., kanoni 515-552. 12 Isto, kanon 515, § 1. 13 Više o tome u drugom dijelu članka: BRKAN, Jure: Župa kroz povijest i danas, u: Bogoslovska smotra 72(2002.), br. 1., str. 116-162.

10


namijenjena fizičkim osobama koje čine (vjernici) i vode (župnik).»14 Katekizam Katoličke Crkve u svoja dva broja 2179. i 2226. govori o župi. Prvi dio broja 2179 preuzima spomenutu definiciju župe iz kanona 515 § 1., Zakonika kanonskog prava, dok drugi dio broja dodaje da župna zajednica «uvodi kršćanski puk u redovito oblikovani liturgijski život, sabire ga na to slavlje; uči ga spasonosnoj Kristovoj nauci; po dobrim i bratskim djelima u djelo provodi ljubav Gospodnju.»15 Pozivajući se na dogmatsku konstituciju o Crkvi Lumen gentium br. 11,16 Katekizam Katoličke Crkve naglašava da je obitelj bazična stanica vjere Crkve, u kojoj se odgaja za vjeru,17 dok župna zajednica kao euharistij14 ŠALKOVIĆ, Josip: Oblici pastoralnih jedinica u Zakoniku kanonskoga prava, u: Bogoslovska smotra 73(2003.), br. 4., str. 834. 15 Katekizam Katoličke Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Glas Koncila, Zagreb, 1994., br. 2179. 16 Lumen gentium. Dogmatska konstitucija o Crkvi, u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL: Dokumenti. VII. popravljeno i dopunjeno izdanje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2008., br. 11: «Iz te ženidbene zajednice, naime, proizlazi obitelj u kojoj se rađaju novi građani ljudskoga društva, koji po milosti Duha Svetoga krstom postaju djecom Božjom da narod Božji neprestano traje u tijeku stoljećâ. U toj takoreći kućnoj Crkvi roditelji trebaju biti za svoju djecu riječju i primjerom prvi vjerovjesnici te njegovati zvanje prikladno za svakoga pojedinoga, a osobito se skrbiti za ono sveto.» 17 Katekizam Katoličke Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Glas Koncila, Zagreb, 1994., br. 2226: «Roditelji treba da počnu djecu odgajati za vjeru od njihove najnježnije dobi. Taj se odgoj ostvaruje već time što se članovi obitelji potpomažu u rastu vjere svjedočenjem kršćanskog života življenoga u skladu s Evanđeljem. Obiteljska kateheza prethodi, prati i obogaćuje druge oblike vjeronauka. Poslanje je roditelja učiti djecu moliti se i otkrivati u sebi zvanje djece Božje.»

11


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

ska zajednica okuplja kršćanske obitelji oko euharistijskog stola te kao povlašteno mjesto kateheze za djecu i roditelje pospješuje rast u vjeri.18 Nakon pregleda govora o župnoj zajednici u dokumentima Drugoga vatikanskog koncila te u Zakoniku kanonskoga prava i Katekizmu Katoličke Crkve, donosimo strukturu knjige. Knjiga je podijeljena u osam poglavlja. Prvo poglavlje nosi naslov Strukture u župnoj zajednici. Crkva je božansko–ljudska tvorevina. Analogno tome i župna je zajednica, kao dio Crkve, božansko– ljudska tvorevina. Preko svojih službi i struktura više je ili manje uspješna u izvršavanju zadaće i poslanja koje je dobila od Učitelja iz Nazareta. Govor o službama i strukturama u Crkvi pa tako i u župnoj zajednici, nikada ne zastarijeva, dapače, nikada ne prestaje. Tim više što su strukture i službe uvijek u dvostrukoj funkciji. S jedne strane, one služe ostvarenju dobrobiti i spasenja pojedinaca te skupina u Crkvi, u župnoj zajednici. S druge strane, one vrše korisnu ulogu i u društvu. Ovo poglavlje promišlja i o teološkim i antropološkim pretpostavkama suradničkih odnosa u župnoj zajednici koje pridonose što boljem ostvarivanju župne zajednice i struktura u njoj. Male zajednice – poticaj za rad u župnoj zajednici, naslov je drugog poglavlja. Crkva je svjesna da je potekla od male skupine Isusovih učenika i zato uvijek njeguje život, rad i napredovanje preko manjih zajednica (skupine u župnim zajednicama, župne zajednice, dekanati, nad/biskupije). U skladu s time župna je za18 Usp. Katekizam Katoličke Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Glas Koncila, Zagreb, 1994., br. 2226.

12


jednica pozvana omogućavati nastajanje i zaživljavanje malih zajednica (katehetskih skupina, živih vjerničkih krugova, crkvenih pokreta i udruga) u kojima će vjernici rasti u vjeri, te tako duhovno zreli moći na vjerodostojan način uprisutnjavati vjeru u određenom kontekstu današnjice. Male skupine unutar župne zajednice pozvane su biti izvorima nove evangelizacije na početku trećega tisućljeća. Treće poglavlje bavi se problematikom župne kateheze u obnovi župne zajednice. U ovom poglavlju govori se o župnoj katehezi kao obliku pastoralne skrbi za sve članove u župnoj zajednici, neovisno o njihovom stupnju crkvenosti. Naslov poglavlja inspiriran je prema dokumentu Hrvatske biskupske konferencije Župna kateheza u obnovi župne zajednice koji predstavlja obnovljeni plan i program župne kateheze. Kateheza je vrlo važan čimbenik obnove Crkve pa tako i župne zajednice. Na svoj poseban način sudjeluje i u proročkoj i u kritičkoj funkciji Božje riječi te je stoga, s obzirom na Crkvu, i čimbenik obnove i poticaj njezinom trajnom čišćenju i reformi. Zato se u ovom poglavlju donosi uvodno promišljanje o Planu i programu župne kateheze, zatim se govori o župnoj katehezi kao obliku pastoralne skrbi za sve članove župne zajednice iz koje onda proizlazi obnova života te djelovanja same župne zajednice. Četvrto poglavlje nosi naslov Euharistija u životu župne zajednice. Govor o euharistiji nikada nije suvišan, zato što je to govor o životu koji Bog daruje svojima. Zapadna sekularizirana kultura zaboravlja Boga i odgaja čovjeka da bude samome sebi dovoljan. Čovjek današnjice obilježen je postmodernim vremenom, jakim isticanjem individualizma i oblikovanjima vlastitih ljestvica vrednota na kojima, kod velike većine lju13


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

di, vjernika, bez obzira na njihov stupanj pripadnosti župnoj zajednici i njihovog stupnja crkvenosti, župno zajedništvo i dolazak na euharistiju nemaju neko posebno istaknuto mjesto. Potrebno je utjeloviti euharistiju u svakodnevni život, ondje gdje se živi i radi – u obitelji, u školi, u tvrtki, u najrazličitijim područjima života – a to znači među ostalim, svjedočiti da se ljudska stvarnost ne opravdava neovisno od Stvoritelja. Kršćansko dragovoljstvo kao ostvarenje dijakonije u župnoj zajednici naslov je petog poglavlja. Ovim naslovom spojili smo dva veoma važna djelovanja unutar Crkve, pa tako i unutar župne zajednice, a to su kršćansko dragovoljstvo i dijakonija. U promišljanju naglasak se stavlja na te dvije stvarnosti u župnoj zajednici, gdje se kroz govor o kršćanskome dragovoljstvu unutar župne zajednice može iščitavati i govor o dijakoniji, služenju unutar župne zajednice. Zato, u ovom poglavlju, te dvije stvarnosti nećemo posebno razdvajati. Šesto poglavlje nosi naslov Pastoralno planiranje i programiranje u župnoj zajednici. Životnost jedne župne zajednice očituje se i u njezinom pastoralnom planiranju i programiranju. Ako želi odgovoriti na znakove vremena te na samu crkvenu i društvenu situaciju u kojoj se nalazi, ne može to učiniti bez odgovarajućeg plana i programa vlastitoga djelovanja i ostvarivanja. Župna zajednica kao zajednica vjernika pod vodstvom svoga pastira treba biti svjesna svoje situacije, svoga stanja, cilja postojanja te načina i putova djelovanja i ostvarivanja zacrtanoga cilja. U ovom poglavlju neće biti govora o tehnikama (modelima) pastoralnoga planiranja i programiranja, nego o značenju i nužnosti kulture planiranja i programiranja u životu župne zajednice. 14


Zadnjih desetljeća u Crkvi u Republici Hrvatskoj vid ljiva je stvarnost novih crkvenih pokreta, njihova životnost koja se očituje u mnogostrukosti Božjih darova. Sedmo poglavlje bavi se promišljanjem o crkvenim pokretima i njihovom djelovanju u župnoj zajednici. Govoriti o župnoj zajednici, a zaobići crkvene pokrete, bilo bi pastoralno-teološki okrnjeno, manjkavo. Crkveni pokreti su sve više prisutni u stvarnosti Crkve u Republici Hrvatskoj, ali i sveopće, i svojim načinom rada, vjerovanja i očitovanja karizmi koje pronose utječu na život Crkve, konkretno i na život župne zajednice. U osmom i posljednjem poglavlju raspravlja se o djelovanju župne zajednice ad extra, tj. na društvenoj razini. Na mnoge načine župna zajednica djeluje ad intra: naviještanjem Božje riječi, slavljenjem sakramenata i ostalih liturgijskih čina te dijakonijskim služenjem vlastitim članovima. No, župna zajednica kao dio društva u kojem egzistira, djeluje i ad extra, tj. na društvenoj razini. Angažiranje vjernika u župnoj zajednici ne isključuje angažman u društvenoj zajednici. Tako župna zajednica i njezini članovi mogu apostolski i misijski djelovati u društvu na: navjestiteljskoj, odgojno-obrazovnoj, socijalno-karitativnoj i kulturno-društvenoj razini. Ovom knjigom željeli smo otvoreno i ozbiljno razmišljati o župnoj zajednici i njezinom ostvarivanju na početku trećega tisućljeća u Republici Hrvatskoj. Svjesni smo da promišljanja nisu potpuna, ali vjerujemo da su poticajna za daljnja domišljanja i produbljivanje važne problematike koja se odnosi na život, djelovanje i ostvarivanje župne zajednice. S tom nakanom neka bude prihvaćena od svakog čitatelja.

15


SADRŽAJ UVOD .............................................................................. 5 1. STRUKTURE U ŽUPNOJ ZAJEDNICI ...................... 17 1.1. Klasične i suvremene strukture župne zajednice ......................................................... 18 1.1.1. Župnik i upravitelj župe ........................... 19 1.1.2. Župni vikar .............................................. 20 1.1.3. Župno pastoralno vijeće .......................... 21 1.1.4. Župno ekonomsko vijeće ........................ 24 1.1.5. Vjeroučitelj/ica u školi.............................. 24 1.1.6. Katehete i animatori u župnoj zajednici ... 28 1.1.7. Sakristan/ka u župnoj zajednici ................ 31 1.1.8. Orguljaš/ica u župnoj zajednici ................ 32 1.1.9. Župna domaćica ...................................... 33 1.2. Strukture suvremenog vođenja župne zajednice ......................................................... 33 1.2.1. Župnik, odnosno upravitelj župe – voditelj i koordinator cjelovitog pastorala ........... 33 1.2.2. Pastoralni tim u župnom pastoralu ......... 36 1.3. Teološke i antropološke pretpostavke suradničkih odnosa unutar župne zajednice .............................................. 38 1.3.1. Crkva – zajednica zajedništva među narodima ................................................. 40 1.3.2. Promjene u životu župne zajednice ........ 42 1.3.3. Svećenik – voditelj i animator župne zajednice ................................................. 46 1.3.3.1. Anketa među đakonima, polaznicima Đakonske pastoralne godine................ 50 369


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

1.3.4. Mjesto vjernika laika u župnoj zajednici .................................................. 55 1.3.5. Suradnja unutar župne zajednice ............ 60 1.3.5.1. Ja - kao osoba ....................................... 62 1.3.5.2. Osnovni proces međuljudske komunikacije ........................................... 66 1.4. Zaključne misli ................................................ 68 2. MALE ZAJEDNICE – POTICAJ ZA RAD U ŽUPNOJ ZAJEDNICI............................................. 71 2.1. Male zajednice u svijetu današnjice ................. 72 2.2.Skupina ili grupa nije masa ............................... 75 2.3. U malim skupinama razvijamo sliku o sebi ..... 77 2.3.1. Osjećaj pripadnosti ................................. 78 2.3.2. Osjećaj vrijednosti .................................. 78 2.3.3. Osjećaj sposobnosti ................................ 79 2.4. Čovjekova želja za malim zajednicama/skupinama ..................................80 2.5. Značajke skupine ............................................ 81 2.6. Zaključne misli ................................................ 83 3. ŽUPNA KATEHEZA U OBNOVI ŽUPNE ZAJEDNICE ............................................................... 87 3.1. Značenje plana i programa župne kateheze – Župna kateheza u obnovi župne zajednice .....88 3.1.1. Obnova župne zajednice ......................... 91 3.1.2. Plan i program župne kateheze ............... 93 3.1.3. Namjesto zaključka ................................. 98 3.2. Župna kateheza kao oblik pastoralne skrbi za sve članove župne zajednice ............... 99 3.2.1. Župna kateheza omogućuje iskustvo vjere ........................................ 100 3.2.2. Župna kateheza budi osobnu vjeru ...... 101 3.2.3. Župna kateheza odgaja za zajedništvo ... 103 370


SADRŽAJ

3.2.4. Župna kateheza potiče na angažiranost u župnoj zajednici.................................. 105 3.2.5. Župna kateheza odgaja za euharistijsko slavlje..................................................... 106 3.2.6. Župna kateheza – put do roditelja........ 107 3.3. Pastoralno-katehetska skrb za najmlađe članove u župnoj zajednici ............................ 109 3.3.1. Odgoj danas … ...................................... 111 3.3.2. Obitelj - prva škola vjere .......................112 3.3.3. Vjerski odgoj u predškolskim ustanovama ............................................118 3.3.4. Župna zajednica u službi najmlađih ....... 120 3.3.5. Zaključne misli ...................................... 125 3.4. Pastoralno-katehetska skrb za djecu i predadolescente u župnoj zajednici ............ 127 3.4.1. Učenici i učenice nižih razreda osnovne škole kao adresati župne kateheze i oblika pastoralne skrbi u župnoj zajednici ....... 128 3.4.1.1. Kateheza učenika i učenica nižih razreda u župnoj zajednici .............131 3.4.1.2. Poticajne misli za ostvarivanje župne kateheze učenika i učenica nižih razreda osnovne škole ................. 135 3.4.2. Pastoralno-katehetska promišljanja o provođenju jednogodišnje priprave kandidata za sakrament potvrde .......... 138 3.4.2.1. Obilježje priprave za sakrament potvrde .........................................141 3.4.2.2. Potvrđenici-adresati priprave za sakrament potvrde .................. 142 3.4.2.3. Zaključni poticaji .......................... 145 3.5. Pastoralno-katehetska skrb adolescenata i mladih u župnoj zajednici ........................... 149 371


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

3.5.1. Govor o adolescentima i mladima......... 152 3.5.2. Adolescenti i mladi – adresati pastoralnokatehetske skrbi u župnoj zajednici ...... 153 3.5.3. Socijalni tipovi identiteta mladih ........... 156 3.5.4. Rad s adolescentima i mladima u župnoj zajednici.................................. 159 3.5.5. Određeni poticaji za pastoralno-katehetski rad s adolescentima i mladima u župnoj zajednici.................................. 162 3.6. Pastoralno-katehetska skrb odraslih u župnoj zajednici ......................................... 168 3.6.1. Republika Hrvatska je katolička zemlja, ali 170 3.6.2. Kateheza odraslih u dokumentima Crkvenog učiteljstva ............................. 173 3.6.2.1. Dokumenti Drugoga vatikanskog koncila ...........................................174 3.6.2.2. Posaborski katehetski dokumenti i kateheza odraslih ....................... 177 3.6.2.3. Dokumenti Hrvatske biskupske konferencije i kateheza odraslih... 181 3.6.3. Neki od razloga opravdanosti pastorala i kateheze odraslih ................................ 184 3.6.4. Zaključne misli ...................................... 190 3.7. Pastoralno-katehetska skrb članova s teškoćama u razvoju u župnoj zajednici.......................... 192 3.7.1. Osobe s teškoćama u razvoju – adresati pastoralno-katehetske skrbi ................. 195 3.7.2. Crkveni dokumenti o pastoralno-katehetskoj skrbi osoba s teškoćama u razvoju ............................................... 201 3.7.2.1. Crkveni dokumenti o pastoralno-katehetskoj skrbi osoba s teškoćama u razvoju na općecrkvenoj razini ..... 201 372


SADRŽAJ

3.7.2.2. Crkveni dokumenti o pastoralno-ka tehetskoj skrbi osoba s teškoćama u razvoju na mjesnoj razini .......... 204 3.7.3. Župna zajednica – zajednica svih vjernika .......................................... 206 3.7.3.1. Samaritanci, gdje ste? .................... 207 3.7.4. Planiranje i ostvarivanje pastoralnokatehetske skrbi osoba s teškoćama u razvoju ...............................................208 3.7.5. Zaključni poticaji ....................................212 4. EUHARISTIJA U ŽIVOTU ŽUPNE ZAJEDNICE......217 4.1. Govor o euharistiji trebao bi početi u obitelji ........................................................ 220 4.2. Problematika nedjelje i zajedničkog slavlja euharistije ........................................... 223 4.3. Događaj i slavlje prve pričesti ....................... 226 4.4. Zaključne misli .............................................. 231 5. KRŠĆANSKO DRAGOVOLJSTVO KAO OSTVARENJE DIJAKONIJE U ŽUPNOJ ZAJEDNICI ..................... 237 5.1. Dragovoljac i dragovoljstvo ........................... 240 5.2. Kršćansko dragovoljstvo u životu župne zajednice ............................................ 241 5.2.1. Župno pastoralno vijeće i župno ekonomsko vijeće promiču kršćansko dragovoljstvo......................................... 244 5.2.2. Župna kateheza u obnovi župne zajednice i imperativ kršćanskog dragovoljstva ......................................... 244 5.3. Mogućnosti ostvarivanja dijakonije kroz kršćansko dragovoljstvo ............................... 249 5.4. Zaključni poticaji ........................................... 254 373


ŽUPNA ZAJEDNICA NA POČETKU TREĆEGA TISUĆLJEĆA

6. PASTORALNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U ŽUPNOJ ZAJEDNICI........................................... 259 6.1. Pastoralno planiranje i programiranje na općoj, nacionalnoj i nad/biskupijskoj razini ... 260 6.1.1. Ivan Pavao II.: Ulaskom u novo tisućljeće ....................... 261 6.1.2. Hrvatska biskupska konferencija: Na svetost pozvani.................................. 262 6.1.3. Pastoralni plan i program na nad/biskupijskoj razini ........................... 263 6.2. Izradba pastoralnoga plana i programa ....... 264 6.3. Učinci pastoralnoga planiranja i programiranja ............................................. 267 6.4. Prednosti planiranja i programiranja u pastoralu .................................................... 268 6.5. Zaključne misli .............................................. 269 7. CRKVENI POKRETII NJIHOVO DJELOVANJE U ŽUPNOJ ZAJEDNICI........................................... 273 7.1. Kriteriji za prosudbu crvenosti crkvenih pokreta ......................................................... 275 7.2. Stvarnost crkvenih pokreta u životu župne zajednice ....................................................... 281 7.3. Zaključne misli .............................................. 291 8. DJELOVANJE ŽUPNE ZAJEDNICE AD EXTRA ...... 297 8.1. Župna zajednica u društvu ..................................... 301 8.1.1. Djelovanje župne zajednice u društvu na navjestiteljskoj razini ............................. 303 8.1.2. Djelovanje župne zajednice u društvu na odgojno-obrazovnoj razini .............. 310 8.1.3. Djelovanje župne zajednice u društvu na socijalno-karitativnoj razini ...............316 374


SADRŽAJ

8.1.4. Djelovanje župne zajednice u društvu na kulturno-društvenoj razini .................... 320 8.2. Zaključak ...................................................... 324 9. ZAKLJUČAK ............................................................ 327 10. LITERATURA ......................................................... 337 10. 1. Dokumenti Crkvenoga učiteljstva ............ 337 10. 2. Teološka i ostala literatura ......................... 342

375


Josip Šimunović

Autor pretresa određene aktualne i brizantne i teško dokraja odrađene pastoralne teme – kako hrvatske Crkve općenito tako i župne zajednice posebno. Smatram da su adresati ove knjige, prije svega pastoralni teolozi, potom pastoralni djelatnici, osobito na župnim zajednicama, studenti teologije, ali i svi oni koji se angažiraju bilo profesionalno bilo dragovoljno na raznim razinama povijesne Kristove Crkve. Prof. dr. sc. Josip Baloban Uistinu je teško pisati o jednoj stvarnosti, kao što je župna zajednica, koja je pozvana biti uvijek na putu dinamičnih promjena, koje bi joj omogućile stalni uzajamni i zajednički hod sa svim društvenim i unutarcrkvenim znakovima vremena. Stoga je hrabrost autora bila vidljiva u nakani, pisati upravo o toj temi. Hrvatska pastoralna, ali i sveopća teološka javnost treba ovakvih djela.

Josip Šimunović

Doc. dr. sc. Ivica Pažin

JOSIP ŠIMUNOVIĆ svećenik Zagrebačke nadbiskupije, rođen je u Zagrebu 1971. godine. Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1995. Na Katoličkom fakultetu Sveučilišta u Beču nastavio je poslijediplomski studij religijske pedagogije i katehetike te pastoralne teologije i doktorirao 1999. godine. Od akademske godine 2001./2002. zaposlen je na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz pastoralne teologije. Autor je više znanstvenih i znanstveno-stručnih radova iz područja pastoralne teologije i religijske pedagogije.

Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj

ISBN: 978-953-241-191-1

www.glas-koncila.hr

korice_Simunovic_flat.indd 1

100 kuna

5.6.2009 13:54:30

Župna zajednica na početku Trećega tisućljeća  

Dr. Šimunović u svojoj najnovijoj knjizi otvoreno i ozbiljno razmišlja o župnoj zajednici i njezinom ostvarivanju na početku trećega tisućlj...