Issuu on Google+

DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU

(1)

Zabrana školskoga vjeronauka »u ime naroda«

H

rvatska je danas u mnogo čemu zemlja paradoksa i trebat će još poprilično vremena da uđe u krug »normalnih« država i društava u kojima vladaju jasni kriteriji i prepoznatljive vrijednosti u procjenjivanju svih povijesnih i sadašnjih zbivanja. Ona je, nažalost, jedan od rijetkih primjera, ne samo na zapadnom Balkanu (nametnutom pojmu koji je bez pogovora podjednako prihvaćen i od bivše i sadašnje vlade), nego i u svijetu, u kojemu ne tako davni protivnici državne samostalnosti sudjeluju u donošenju odluka od državne važnosti, nekadašnji razoritelji svega nacionalnoga zastupaju nacionalne interese, secesionisti koji su komadali državna područja obnašaju vlast, ideolozi (komunističkog) totalitarizma brane ljudska prava, klevetnici vlastite zemlje postaju medijski najpoželjnije osobe, progonitelji vjerskih osjećaja bivaju nagrađivani visokim državnim odličjima... U tom kaosu izvrnutih vrijednosti, krivotvorenih činjenica, beskrupuloznih interesa, mizernog poltronstva, umišljenih veličina i lažnih obećanja, pojedinci zbog vlastite nečiste savjesti uporno nastoje uljepšati nekadašnja »olovna vremena«, koja su zahvaljujući upravo njima dobila taj znakoviti naziv. Stoga je potrebno podsjetiti javnost na njihovo poimanje ljudskih prava i sloboda koje se ogleda u poštivanju neotuđivog prava roditelja vjernika na vjerski odgoj svoje djece.

Kraljevina Jugoslavija i NDH tolerantniji od partizanskih vlasti Kao što je poznato, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske vjeronauk je bio zakonski zajamčen i u praksi provođen. Međutim, dolaskom partizanskih vlasti njegov se položaj počeo bitno mijenjati, kako je to opisao dr. Miroslav Akmadža u znanstvenom radu »Ometanje i zabrane vjeronauka od strane komunističkog režima u Zagrebačko nadbiskupiji od 1945. do 1966. godine«: »Još prije kraja II. svjetskog rata partizani su na područjima pod svojim nadzorom uveli neka nova prava u svezi s vjeronaukom u školama, koja su u to vrijeme, za Crkvu, s obzirom na tradiciju i tadašnje prilike, bila neprihvatljiva. Naime, nova pravila su određivala da je vjeronauk u pučkim školama postao izborni predmet (koji će izbor vrlo brzo postati jako uvjetovan), a ne više obvezatan, dok je u višim razredima srednjih škola ukinut. Naime, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) je 1944. na svom trećem zasjedanju donijelo odluku da vjeronauk u pučkim školama postaje izborni predmet, te ga mogu predavati samo oni svećenici koji se nisu ogriješili o 'narodnu' vlast i to samo jedan sat tjedno« (»Tkalčić«, 8/2004, Zagreb, str. 348). Bio je to tek prvi korak prema krajnjem cilju komunističkih vlasti - konačnom i potpunom ukidanju vjerske na-

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

stave kako u školama tako i u crkvenim prostorima. Zbog toga su nakon završetka Drugoga svjetskog rata katolički biskupi, predvođeni nadbiskupom Alojzijem Stepincem, u više

travnju 1950. i druga predstavka Predsjedništvu vlade FNRJ od Poslovnog odbora biskupskih konferencija, koji se sastao u Zagrebu. Posljednji službeni dopis komunističkim vlastima, prije iz-

Vodeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agitprop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr. pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu

sklopa i poimanja vjerskih sloboda vrijedi navesti barem nekoliko, u mnoštvu sličnih onodobnih primjera. Upravitelj župe Antunovac Josip Poljanec izvijestio je Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu »da učitelji brane djeci ići na vjeronauk u crkvu poslije škole te ih šalju odmah kući. Djeca bi zastala kod vatrogasnog doma, ali bi ih učitelji ipak potjerali kući, kao i djecu koja su pokušala doći u crkvu kroz polje« (Akmadža, isto, str. 371). Petar Aleksić, upravitelj seoske škole u Gundincima, smatrao je svojom »rodoljubnom« obvezom napisati tamošnjem župniku Đuri Binderu dopis u kojem ga je upozorio: »Cijenjeni komšija! Prema postojećim propisima zabranjeno je okupljanje (organizirano) školske djece po svećenicima. Prema tome može se i ministriranje smatrati kao organizirano okupljanje djece, te Vas na to upozoravam jer bi to moglo imati neugodnih posljedica« (Srakić, isto, str. 71). Župnik župe sv. Terezije u Bjelovaru Josip Crnković požalio se zagrebačkom Nadbiskupskom duhovnom stolu da se »djeca koja idu na vjeronauk zastrašuju da će dobiti drugi red (najslabiju ocjenu, op. T. V.), da ne mogu biti pioniri, da će se s takvima obračunati« (Akmadža, isto, str. 373). Vjeroučitelj Andrija Dolenčić opisao je središnjoj crkvenoj ustanovi u Zagrebu brojne probleme koje su mu stvarali nastavnici predvođeni ravnateljicom škole u zagrebačkom Trnju Jovankom Zec: »Radeći popise (polaznika vjeronauka, op. T. V.) pojedini nastavnici su plašili djecu da će im roditelji biti kažnjeni ako oni idu na vjeronauk, a da će prvašići ostati godinama u istom razredu... Djeci se prijetilo i da će

ručju odgoja, i u tom kontekstu odnosa prema vjeronaučnoj nastavi. To je javno već 3. lipnja 1945. nagovijestio u svom govoru nadbiskup Stepinac. U svojim je okružnicama tih godina upozoravao vjernike na njihova prava i obvezu, i bodrio ih da ne popuste u zahtjevima za vjerskim odgojem djece. Vjeronauk je spomenutom uputom ministra od 31. siječnja 1952. bio zapravo satjeran u kut bez izlaza jer je bio ne samo izbačen iz škola nego je također bilo »zabranjeno skupljanje školskih obveznika u župnim uredima i stanovima i privatnim prostorijama u svrhu podučavanja vjeronauka ili bilo kakvog drugog organiziranog nastavno-odgojnog djelovanja« (Akmadža, isto, str. 359). Komunisti su misliSavez pionira NR Hrvatske također se uključio u protuli da su tim postupcima vjerovjeronaučnu histeriju, o čemu svjedoči njegov dopis od 22. nauku zadali »posljednji udarac« travnja 1952. kotarskim narodnim odborima Društva »Naša opravdavajući ih »visoko moraldjeca«. U njemu se uz ostalo ističe: »Na prvo mjesto u odgoju nim« razlozima. suvremenog djeteta dolazi borba protiv odgoja građenog na Tako je tajnik Odbora za osnovi srednjovjekovnih malograđanskih navika, osobina školstvo Savjeta za prosvjetu, mistike idealiziranja, na kojim osnovama u prvom redu stoji kulturu i znanost Ivan Leko uskodgojno djelovanje klera, koje je najčešće protkano i neprijaliknuo: »Nastavnici koji pažljivo teljskim djelovanjem zbog vlastitih svojih prljavih interesa. prate život i manifestacije omlaDanas sve napredne snage trebaju povesti otvorenu borbu dine, koja stoji pod kršćanskim protiv takvog rada, te su društva 'Naša djeca' pozvana da u odgojnim utjecajem, pričaju da prvom redu povedu određenu i odlučnu borbu. Na tom svom se kod te omladine javljaju izrazadatku naša vlast u skladu s propisima Ustava preko Savjeta zi dešperacije, pesimizma, zdvojza prosvjetu, znanost i kulturu donijela je određene admininosti i očaja. Takvi pojedinci bjestrativne mjere...« (Slijedi izvod iz dekreta o ukidanju vjerože od života i rada, u njihovim nauka, op. T. V.) glavama vlada mrak, u njima se začinje mržnja prema svoj omlanavrata prosvjedovali kod komu- bacivanja vjeronauka iz državnih dini koja ide na pruge i učestvuje nističkih vlasti zbog stalnih škola, bio je dopis katoličkih bisaktivno u životu. Te pojave su zasmetnja i sve većih ograničenja u kupa s područja Hrvatske od 19. pravo u skladu s prokletstvom održavanju redovite vjeronaučne studenoga 1951. Ministarstvu koje dušobrižnici siplju s oltara nastave, zbog uskrate dozvola unutarnjih poslova NR Hrvatna graditelje socijalizma« (Akvjeroučiteljima i svećenicima za ske. Naime, nakon nešto više od madža, isto., str. 359-360). predavanje vjeronauka, upozora- dva mjeseca, točnije 31. siječnja No katolički se vjernici nisu vali na sve otvorenije pritiske i 1952, izdana je po uhodanom sidali slomiti, nego su spremni na diskriminaciju učenika koji su stemu »u ime naroda« uputa misve žrtve poslušali riječi iz okpohađali vjeronauk, prijetnje nji- nistra za prosvjetu NR Hrvatske ružnice ondašnjega privremenog hovim roditeljima, sve učestalije kojom se zabranjuje predavanje upravitelja zagrebačke nadbisotkaze nastavnicima koji su išli u vjeronauka u školama. Detaljkupije dr. Franje Salis-Seewisa crkvu i sl. Pojedini župnici, vje- niju i opširniju (nadbiskup Steroučitelji, nastavnici i roditelji u kronologiju tih Nakon završetka Drugoga svjetskog rata katolički pinac u to je tom su se smislu i sami izravno zbivanja donio biskupi, predvođeni nadbiskupom Alojzijem Stepin- doba bio u kućobraćali različitim ustanovama je dr. Marin Sra- cem, u više su navrata prosvjedovali kod komunis- nom pritvoru u ili predstavnicima novih vlasti. kić u knjizi »Za- tičkih vlasti zbog stalnih smetnja i sve većih ogra- rodnom KrašiNadbiskup Stepinac je u pisme- brana školskog ničenja u održavanju redovite vjeronaučne nastave, ću): »...ne valja noj predstavci od 25. lipnja 1945. vjeronauka u se dati zastrašizatražio od ondašnjeg predsjed- doba komuniz- zbog uskrate dozvola vjeroučiteljima i svećenicima vati ni od koga... nika Hrvatske vlade dr. Vladimi- ma« (»Katehet- za predavanje vjeronauka, upozoravali na sve otvo- Upozoruju se ra Bakarića slobodan rad Crkve ski salezijanski renije pritiske i diskriminaciju učenika koji su poha- katolički rodina području vjerskog odgoja i ne- centar«, Zagreb, đali vjeronauk, prijetnje njihovim roditeljima, sve telji da je njihosmetano održavanje vjeronauka 2000). učestalije otkaze nastavnicima koji su išli u crkvu... va sveta dužnost i teška obveza u u školama. Sličnu je predstavku njihovim obiteljima oduzeti kar- savjesti slati svoju djecu na predsjedniku Bakariću nadbis- »Komšija tice za kruh ako budu išla na vje- vjeronaučnu obuku, zatim k sv. kup uputio i 21. srpnja iste godi- Aleksić« ronauk...« (Akmadža, isto, str, Misi i sv. Sakramentima« (Akne, a zagrebački Nadbiskupski 439-440). Franjevac o. Serafin Gr- madža, isto, str. 359). Slijedile su duhovni stol u listopadu 1945. I i »ravnateljica Zec« vjeroučitelji srednjih i osnovnih Uspjeh je za komuniste ipak šković izvijestio je na sastanku još žešće mjere vlasti, ali i uporškola zajednički su pismeno pro- bio polovičan jer je vjeronauk, zagrebačkih župnika »kako je nost katoličkog klera i vjernika. svjedovali u pismu od 20. listopa- istina, bio izbačen iz svih škola ravnatelj realne gimnazije na Vjeronauk ipak nije bio iskorijeda iste godine, kao i pomoćni za- ali je uspio »preživjeti« u sakris- Svetom Duhu oglasio po svim njen nego se preselio iz školskih grebački biskup Josip Lach 1. tijama, župnim dvoranama i se- razredima da se đacima, pod pri- u crkvene klupe. Vodeću ulogu u studenoga 1946. prigodom posje- oskim kapelicama, iako su vlasti jetnjom isključenja, zabranjuje njegovu gušenju imao je Agitte predsjedniku Komisije za vjer- i u tim prostorima pokušale za- pohađanje vjerske poduke po prop (ime je dobio od složenice ske poslove NR Hrvatske Sveto- braniti održavanje vjeronauka. crkvama« (Akmadža, isto, str. skraćenih riječi »agitacija« i »propaganda«), dobro organizirazaru Rittigu. Katolički su bisku- Komunisti su cijelu problema- 436). na, nemilosrdna, polutajna ideopi o tome problemu pisali i Pre- tiku doveli do apsurda: isticali su Neuspjeh »komunističkih loška organizacija Komunističke dsjedništvu vlade FNRJ sa zas- i hvalili se proklamiranim vjerpartije, čiji bi se članovi danajedanja u Ljubljani u zajedničkoj skim slobodama u novostvorenoj talibana« Hrvatski je episkopat, među- šnjim rječnikom mogli nazvati predstavci od 29. srpnja 1947. a državi, izbacivši vjeronauk ne sazagrebački kanonik Pavao mo iz škola nego ga nastojeći do- tim, od samih početaka komuni- »komunističkim talibanima«. Tomislav Vuković Lončar mons. Rittigu u dopisu kinuti i u crkvama. Za ilustra- stičke vladavine bio svjestan naciju komunističkog mentalnog Nastavlja se mjera vladajuće partije na podod 4. veljače 1950. Slijedila je u

»Neprijateljsko djelovanje zbog vlastitih prljavih interesa«

25

BROJ 13 ! 26. OŽUJKA 2006.

25

21.3.2006, 8:33


DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU

Potpuna kontrola javnoga i privatnoga života

U

smeno i pismeno propagiranje vlastitih poli tičkih ideja i ciljeva i njihova promidžba u što širim društvenim slojevima sredstva su političke borbe svih stranaka. To su, što se moglo očekivati, jednako tako znali i prakticirali predratni komunisti dok su bili u ilegali, ali se zbog toga, usprkos poduzetim akcijama pojedinaca i skupina, još uvijek ne može govoriti o njihovoj sustavnoj i hijerarhijski ustrojenoj promidžbenoj djelatnosti u to doba.

(2)

Vodeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agitprop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr. pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu

nisti po vrlo strogim kriterijima, nešto slično nalik na njeprijateljskog idejnog i političmačku tajnu službu Gestapo. kog utjecaja na mase... vodeći Profil Agitpropovih dužnospri tome najstrože računa o činika morao je, razumije se, biti stoći teorije marksizma« (isto, u potpunosti primjeren obvezastr. 246). Agitprop se počinje ma koje je morao ispunjavati: gasiti poslije VI. kongresa SKJ, »Kompetencije i ovlaštenja koji je održan g. 1952. u Zagrekoji su davani rukovodiocima bu u prvim mjesecima te godisektora i rukovodiocima agitne, a njegovu zadaću nastavlja prop-komisija u svojoj biti su novoustrojena Komisija za značili jaku personalizaciju i idejno-propagandni rad CK povećanje uloge ličnosti u raKPJ. du. Kako se cijeli rad svodio samo na pojedince, to je podrazu»Crvena krpa« mijevalo da su oni sposobni da komunističkim bikovima imaju afiniteta bavljenja ovim Novi temelji svibnja poslom, ideološku i kulturno- Smjernice Agitpropovu radu davao je Nakon ove kratke povijesti i 1945. odgojnu razinu za izvršavanje i jedan od ključnih Titovih suradnika – prikaza Agitpropa potrebno je specifičnih zadaća, izgrađeno Milovan Đilas reći da je vjeronaučna nastava Situacija se nije bitno proshvaćanje o važnosti tog posla (svejedno, u školi ili u crkvi) mijenila ni tijekom Drugoga radnika, iseljenika i dr. No, svjetskog rata i najzad stalnobila stalna »crvena krpa« kozbog sve većeg obujma adminina područjima Zadaća Agitpropa bila je posve jasna: kontrolirati i st u radu. Navemunističkim ideološkim bikostrativnog i operativnog posla koje su osvojile usmjeravati cjelokupni ne samo javni život nego i deni preduvjeti te broja djelatnika slijedile su vima, te su je pod svaku cijenu partizanske po- privatni život pojedinaca, tj. nadgledati njihova raz- morali su biti česte reorganizacije, o čemu htjeli »skinuti s dnevnog reda« strojbe jer poispunjeni da bi svjedoči odluka CK KPJ od 10. da ih jednom zauvijek prestane mišljanja i osjećaje, politička uvjerenja, zanimanja stojeći aparat aparat agitacije I. 1948. kad Odjeljenje za agita- iritirati. Taj odnos (hrvatskih) agitacije i pro- za znanstvene teme, kulturne sklonosti, vjersku i i propagande ciju i propagandu postaje Upra- komunista prema vjeronauku pagande »nije svjetonazorsku pripadnost i sl. uspješno funk- va koja se dijeli na odjeljenja, najbolje je promotriti po izvorbio dovoljno orcionirao« (isto, odsjeke i referade. Tom se nim dokumentima Agitpropa, ganizaciono razvijen, u nekim svakoga nije imalo prevelikog str. 41). Svi su agitpropovci odlukom predviđa i stvaranje koji se nalaze u Hrvatskome mjestima nije ni postojao, pa je izgleda bez brojnih konspirati- morali slati redovita izvješća o Uprave agitacije i propagande državnom arhivu u Zagrebu, u to izazvalo u radu pojavu spon- vnih suradnika, koji su agitpro- svome radu, koja su morala biti pri CK KP republika. Organiza- sklopu fonda br. 1220 »Savez tanosti, anarhičnosti, primjenu povcima na različitim razinama iscrpna, precizna i navrijeme cijsko sređivanje bila je tema komunista Hrvatske, Centralni starih i preživjelih forma rada slali povjerljiva izvješća i poda- poslana pretpostavljenima. U sastanka u Agitpropu CK KPJ komitet«, u kutijama od br. 4 što je usporavalo ostvarivanje tke. središnjici su se potom sva do- od 26. studenoga 1948. i na do br. 8. Stoga za svaki sljedeći zadataka« (Ljubodrag Dimić: bivena izvješća s terena uje- Drugome plenum CK KPJ, koji citirani dokument iz tog fonda »Agitprop kultura«, Rad, Beo- Nalik na Gestapo dinjavala, analizirala i sustavno je održan od 28. do 30. siječnja nije nužno stalno ponavljati te grad, 1988, str. 36). O Agitpropu Tako je Agitprop imao dvo- obrađivala, da bi se upozorilo 1949. Bez obzira na sve reorga- opće i zajedničke podatke, već kao čvrstoj ideološkoj organi- struku ulogu, tj. bio je neka vr- na nedostatke i pogreške, i da- nizacije i unutarnje ili vanjske je dovoljno navesti broj kutije zaciji, koja je bila do najsitnijih sta polutajne državne službe vale smjernice za daljnji rad. političke promjene Agitprop je (kut. br.), naziv dokumenta i detalja ustrojena po sovjet- jer je, s jedne strane, djelatnost Organizacioni ustroj Agitpropa uvijek imao jasnu i nepro- stranicu. Potrebno je spomenuskom uzoru i razgranana u agitacije i promidžbe vladajuće po tom strogo centralističkom mijenjenu zadaću, koja je po ti kako većina tih (tajnih) dosvim porama društva kao ho- Komunističke partije bila jav- konceptu, njekumenata nebotnica, a u službi najviših ko- na a, s druge strane, radilo se o govo djelovanje ma urudžbePredsjednik Josip Broz, zvan Tito, opravdano se može munističkih vlastodržaca u tajnom prikupljanju, analizi- isključivo »po nog broja, dasmatrati glavnim pokretačem ne samo uklanjanja Centralnom komitetu Saveza ranju i distribuiranju podataka. direktivama«, tuma ili potpikomunista Jugoslavije, može Osim toga, postojala je redovi- prožimanje go- vjeronauka iz škola nego i njegove potpune eutanasa, što također se raspravljati tek nakon zavr- ta suradnja između Agitpropa i tovo svih dru- zije u jugoslavenskome (hrvatskom) društvu. dovoljno govori šetka rata: »Direktiva CK KPJ Ozne (Odjeljenje za zaštitu na- štvenih segmeo metodi rada Agitpropa. Ne o reorganizaciji agitacije i pro- roda), koja je osnovana 13. svi- nata, jaka administrativna kon- tko zna koji put ponovljena i na pagande, donijeta vjerojatno u bnja 1944, i kasnije Udbe trola, »završeno je krajem 1946. Petom kongresu KPJ, koji je smije se također izgubiti iz svibnju 1945. godine, postavila (Uprava državne bezbjednosti), i početkom 1947« (isto, str. 76). održan od 21. do 28. lipnja 1948. vida da je sva vlast u to doba je organizacijske temelje apa- koja je nastala ožujka 1946. re- Tada je bio nazočan ne samo u u jeku sukoba s Informbiroom. bila koncentrirana u rukama rata agitacije i propagande. organizacijom Ozne na civilni cjelokupnim državnim struk- Milovan Đilas je tada u »Izvješ- jednoga čovjeka, bez kojega se Kao nova forma rada njome su dio (Udba) i vojni dio (KOS, turama nego i u svim ustanova- ću o agitaciono-propagandnom ni jedna važnija politička, gouspostavljene agitaciono-pro- Kontraobavještajna služba) a i ma i organizacijama sindikata, radu« istaknuo: »Uloga Agit- spodarska, vojna ili bilo koja pagandne komisije koje je tre- brojni su djelatnici ondašnjeg omladine, umirovljenika, pio- propa je u ovome: da pod ruko- druga odluka nije smjela ni balo odmah stvarati u svim Ministarstva unutarnjih poslo- nira, boraca, učenika, studena- vodstvom i kontrolom partij- mogla donijeti. U tom se smispartijskim komitetima (cent- va bili agitpropovci. Za taj su ta, žena, znanstvenika, seljaka, skih foruma daju inicijativu ili lu predsjednik Josip Broz, zvan ralnim, pokrajinskim, oblas- posao birani najodaniji komu- umjetnika, novinara, sportaša, organiziraju borbu protiv ne- Tito, opravdano može smatrati glavnim pokretačem ne samo nim, okružnim, sreskim, mjesuklanjanja vjeronauka iz škola nim, rajonskim), dok su u binego i njegove potpune eutanaroima partijskih ćelija za taj zije u jugoslavenskome (hrvatrad trebali biti zaduženi pojeJosip Broz, zvan Tito, koji čela, pozivaju se na naša deskome) društvu. U svojoj podinci. U okviru agitaciono-proje kao prvi poslijeratni jugomokratska načela i traže da slijeratnoj bahatosti pomiješapagandnih komisija postojala slavenski predsjednik posjeodgoj naše djece ostane po stanoj s diktatorskim manirama, je podjela na sektore: za tisak i dovao svu državničku, polirom. Drugi, opet, misle da treon to uopće nije ni skrivao, već agitaciju, teorijsko-predavački, tičku, stranačku, vojnu, gosba sve preokrenuti tumbe, i da je početkom g. 1952. na sakulturni, organizaciono-tehničpodarsku, kadrovsku i svaku stanku članova Sekretarijata treba prekinuti s onim starim ki i pedagoški« (isto, str. 37). drugu vlast, doista je lukavo CK KPJ, članova Politbiroa CK odgajanjem naše djece. I jedni (neki bi tu lukavost s razloUklanjanje KP Slovenije i Hrvatske takve i drugi nisu u pravu. Pitanje gom mogli nazvati i pokvarenamjere opravdavao odvojenoškolovanja naše djece nije još »neprijatelja« svih vrsta nošću) pristupao rješavanju šću Crkve od države, za koju je riješeno, još je na dnevnom reproblema vjeronauka. SmatZadaća Agitpropa bila je ponaglasio da se mora dosljedno du i morat će se s njime pozarao je kako zbog, najvjerojatsve jasna: kontrolirati i usmjei oštro primjenjivati. Također baviti konstituanta. nije negativnog odjeka u doravati cjelokupni ne samo javje predstavnike Prvoga konAli do toga, do rješenja tog maćoj i svjetskoj javnosti s ni život nego i privatni život pogresa Saveza studenata Jugopitanja, definitivnog rješenja njegovim ukidanjem ne treba jedinaca, tj. nadgledati njihova slavije sredinom ožujka g. kako će se djeca odgajati – da nagliti, što je prenio »Materazmišljanja i osjećaje, politič1952. upozorio da država ne li će vjeronauk biti u školi rijal za partijski odgoj« Odjeka uvjerenja, zanimanja za smije dopustiti da se pod okriobvezan predmet ili neće biti – dine. Osvetili smo se mi i to je ljenja agitacije i propagande znanstvene teme, kulturne skljem religioznih obreda političto će se riješiti kasnije, a do CK KPJ iz g. 1945, koji je dovoljno... Oni koji bi htjeli da lonosti, vjersku i svjetonazorki truje mladež, te da ona, natada majke i sestre imaju zase naša djeca u školama odgaimao oznaku »zabranjeno sku pripadnost i sl.: »Zadatak žalost, sve više potpada pod daću da našu djecu odgajaju jaju po starom sustavu, da im svako umnožavanje«: agitacije i propagande bio je da utjecaj religije. u novom duhu...« (kut. br. 4, ukalupe duh, kao što su im ne»Ne možemo dozvoliti da u rukama Partije i njenih proTomislav Vuković »Maršal Tito o novim zadacikada ukalupili, oni bi htjeli da sad neko postavlja pitanje ospagandnih ustanova koncentrima žena«, str. 2-3). vete za ono što je bilo 1941. go- izigraju naša demokratska nara posredno ili neposredno Nastavlja se cjelokupan politički, kulturni, prosvjetni i znanstveni život, kojim je trebalo da se rukovodi izravno iz partijskih centara od središnjih, pokrajinskih i nižih partijskih foruma« (Dimić, isto, str. 36). Ti su ciljevi podrazumijevali uklanjanje »neprijatelja« svih vrsta i profila, nemilosrdno i temeljito: »Svojom zakonodavnom djelatnošću Partija i država su gušile sve što nije spadalo u društveni sustav, sve ono što je moralo umrijeti sa starim društvenim poretkom što je, prema tadašnjim shvaćanjima, kočilo napredak i razvoj, sukobljavalo se i bilo suprotno novoj ideologiji« (isto, str. 57). Nastojanje za potpunom kontrolom svega i

»Osvetili smo se mi...«

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

25

BROJ 14 ! 2. TRAVNJA 2006.

25

27.3.2006, 9:52


DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU

(3)

Religioznost kao »poživotinjavanje života« (?!) Vodeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agitprop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr., pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu

Iako je rješavanje vjerskog omladinom je što se komiteti viodgoja djece i mladih zauzimalo še bave radnim akcijama nego vrlo visoko mjesto na ljestvici političkim radom i pronalažeprioritetnih problema Agitpropa, njem raznih formi za okupljanje njega je najbolje promatrati u omladine, kako bi je otrgli ispod političkoj biblioteci'«, u kojemu cjelini odnosa ondašnje vlada- utjecaja popova. Ideološko-poli- je pod brojem 7 naveden autor i juće komunističke ideologije tički rad je jako zapostavljen i naziv: »Petrov - O politici Vatikaprema religioznosti i vjerskim mislim da bi se trebali držati se- na« (kut. br. 4). Zagrebačkog nadbiskupa uvjerenjima. Taj je teorijsko- minari s omladinskim rukovoAlojzija Stepinca agitpropovci su praktični odnos temeljen na teo- diocima« (kut. br. 8, str. 11). također doživljavali kao sol na rijama klasika marksizma, lenjinizma, ne smije se izostaviti ni »Generalissimus Staljin« svaku njihovu »ranu«, pa su organizirali brojna predavanja prostaljinizam, što se ukratko može Vatikan je za agitpropovce bio sažeti u tezu da je vjera kočnica utjelovljenje svega zla u povijesti tiv njega gdje god su to stigli i mogli. Tako je bilo i u jednom od razvitku pojenajozloglašenijdinca i društva, Teorijsko-praktični odnos komunista prema religiozih zatvora u Tite da je nužno o s l o b a đ a n j e nosti temeljen je na teorijama klasika marksizma, tovoj Jugoslavic j e l o k u p n e lenjinizma, ne smije se izostaviti ni staljinizam, što ji, u Staroj Grastvarnosti od re- se ukratko može sažeti u tezu da je vjera kočnica diški, kako je to ligioznog otuđe- razvitku pojedinca i društva, te da je nužno osloba- zabilježeno u mjesečnom iznja (koje je s filozofskim otu- đanje cjelokupne stvarnosti od religioznog otuđenja vješću upućeđenjem bilo svr- (koje je s filozofskim otuđenjem bilo svrstano u nom Ministarstvu unutarnjih stano u »ideolo- »ideološka otuđenja«), i to svim sredstvima. poslova, Odjelu ška otuđenja«), i to svim sredstvima.

Vjere su sprečavale razvitak naroda To su u potpunosti prihvatili (i hrvatski) agitpropovci, što se vidi i iz kratke bilješke o Albaniji, dakako, bez urudžbenog broja i datuma: »U Albaniji ima oko jedan milijun stanovnika. Od toga 700.000 muslimana a 300.000 kršćana (200.000 do 250.000 pravoslavnih i oko 50.000 katolika). I pošto su u zemlji postojale tri vjere, reakcija za vrijeme Zoga i fašizma kasnije, iskorištavali su to zavađajući narod međusobno kako bi oni lakše mogli vladati. Ove tri vjere sprečavale su razvitak naroda, kulture i kasnije razvitak narodnooslobodilačkog pokreta« (kut. br. 4, str. 2). Agitpropovci nisu birali riječi u kritici vjerskih uvjerenja, pa su u tom smislu čak izmišljali i nove izraze, kao što je to slučaj u dokumentu agitpropovske središnjice u Beogradu, za koju je religioznost »poživotinjavanje života«. Naime, Agitprop CK KPJ izdao je 17. listopada 1946. smjernice za izdavačku djelatnost za sljedeću g. 1947. u kojima doslovce stoji: »Sva republička i partijska poduzeća, u sporazumu s omladinskim organizacijama i izdavačkim poduzećima, široko će planirati svoj sektor dječje i omladinske literature. Pri tome će, naravno, izbjegavati dječju literaturu s religioznom i mističnom fantastikom, s apsolutnim i vulgarnim 'poživotinjavanjem' života i društvenih odnosa (kao u dječjoj literaturi koju izdaje 'Glas') sa senzacionalističkom i kriminalitetom itd., dajući djeci i omladini literaturu koja razvija zdravu fantaziju, pravilno shvaćanje prirode i društva, i koja podiže ljude koji su svjesni svoje snage i ne boje se nikakvih teškoća« (kut. br. 4, str. 1-2). Tu su zacrtanu politiku na najvišoj razini potom primjenjivali svi agitpropovci na nižim razinama, što se vidi iz zapisnika sa sastanka Povjerenstva CK KPH za osječku oblast od 16. lipnja 1946. pod urudžbenim brojem 844, upućenog Centralnom komitetu KPH, Upravi Agitpropa u Zagrebu. Na tom je sastanku vrlo aktivan bio Pero Car, koji je između ostalog upozorio: »Nedostatak u radu s

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

predavanja o Titu, Marxu, Englesu, 'generalissimusu Staljinu', Trstu, Crvenoj armiji, Edvardu Kardelju, Narodnom frontu i dr., održana su i sljedeća, op. T. V.): 11. Nadbiskup Stepinac i protunarodni dio klera... 71. Katolički kler i ustaštvo... 92. O feudalnom karakteru crkvenog zemljišnog posjeda... 105. O austrijskim klerofašistima« (kut. br. 4). Izvješće je potpisao Cvjetko Krajina umjesto v. d. upravitelja zatvora.

raju popu. Neki nastavnici i učitelji pripremaju teren i omogućavaju neprijateljski utjecaj reakcionarnih popova na omladinu i školu (Đakovo, učiteljica u jednom selu uvodi 'red' na taj način da primorava đake na molitvu i pozdrav - hvaljen Isus, neki učitelji sami drže vjeronauk umjesto popova. U Vrpolju učiteljica Marjanović zamjenjuje popa na satovima vjeronauka, učiteljica u Otoku/Samobor tjera djecu da idu na vjeronauk itd.... Na nekim Učiteljica Marjanović priredbama se pleše boogie-voogie, u Petrinji daju vulgarne priiz Vrpolja redbe, u mnogim školama čuju Što se u takvom izrazito pro- se pozdravi 'ljubim ruke, hvaljen tuvjerskom ozračju spremalo Isus' itd.« (kut. br. 6, str. 3). vjeronauku, nije bilo teško na»Školska nastava i naša škola slutiti. O tome govori povjerljiv mora biti zaista odgojna, u kojoj dokument Agitpropa bez oz- će se formirati čovječja ličnost na naka, datuma i potpisa: »Odgoj- novim, moralnim, političkim, na uloga prosvjetnih radnika po idejnim principima, formirat će zadacima školstva i u radu s om- se lik novog čovjeka. Škola mora ladinom.« Drugo poglavlje: dati pravilan pogled na svijet, ne »Stvarno stanje na terenu«, me- idealistički već materijalistički. đu »slabostima« ističe: »Indife- Škola mora biti znanstvena, prorentan odnos mnogih nastavni- gresivna i pozitivna ustanova, a ka učitelja - komunista prema ne antiznanstvena i reakcionarradu neprijatelja (popova i ne- na... Prvoborci u provođenju svaprijateljskih shvaćanja koji se kog principijelnog stava i znanoprovlače kako u nastavi tako i u sti moraju biti komunisti. Voditi izvanškolskom radu s omladi- principijelnu borbu protiv utjenom). U Ogulinu viši razredi idu caja reakcionarnih popova i njiu crkvu, u Varaždinu čitav V.b hova neprijateljskog djelovanja. napušta obuku na dan Uskrsa, u Treba biti načistu da su oni i njiKarlovcu učenici pjevaju u crk- hov rad osnovni, idejni i politički venom koru, česti su slučajevi da neprijatelj koji raspolaže s najpopovi prate predavanja iz pred- perfidnijim metodama i oblicima meta prirodnih znanosti, a onda trovanja naše omladine. To je nena satu vjeronauka na svoj način prijatelj koji najorganiziranije raZa agitpropovce Vatikan je bio utjeloljenje svega zla objašnjavaju sve te prirodne po- di i najviše smeta u odgajanju omladine u noi sadašnjosti, pa se ne treba čudi- za izvršenje kazvom narodnom i »Treba biti načistu da su popovi i njihov rad osnovti da su odmah nakon preuzi- na, u Zagreb, patriotskom duni, idejni i politički neprijatelj koji raspolaže s brojem manja vlasti započele promidž- pod hu. Tu treba razbene akcije protiv njega. U kra- 1392, od 20. ve- najperfidnijim metodama i oblicima trovanja naše biti svaki komptkoj bilješki upućenoj Agitpropu ljače 1946: »Kul- omladine. To je neprijatelj koji najorganiziranije romis, svaki CK KPH od 24. ožujka 1946. vidi turno-prosvjetni radi i najviše smeta u odgajanju omladine u novom oportunizam i se da su protuvatikanske knjige rad u razdoblju kolebljivost koja već tada bile tiskane: »Brošure od 20. siječnja narodnom i patriotskom duhu.« dolazi do izranaše 'Male političke biblioteke' 'O do 20. veljače žaja u stavu mnogih učitelja i jave i zakone... U svim ovim mjeVatikanu' i članci od Varge uopće bio je sljedeći: ...2) Orkestar. U profesora prema radu popova. nijesu puštani u prodaju i neće ovom mjesečnom razdoblju or- stima postoji član KP, prosvjetni Tu treba da vlada ovaj princip: radnici, i pitamo se jesu li išta pobiti sve dotle dok se ne dobije kestar je uvježbao simfonijsku osim vjerskih obreda u crkvi, popoemu o V. I. Lenjinu. Pjesmu i duzeli. U Grubišnom Polju popodozvola« (kut. br. 4). povi mogu u strogim okvirima vi dijele djeci slike, molitvenike To se vidi i iz popisa knjiga od glazbenu kompoziciju napisao je rada u školi, po izričitom zahtje17. listopada 1946. naslovljenim kažnjenik Lovro Matačić... 11) i organiziraju pjevačke zborove, vu učenika i isključivo u školi, a zatim koriste pionire da ministri»Dosada izašle brošure u 'Maloj Politička predavanja (Među 136 nikako izvan nje, da drže satove vjeronauka. Svako drugo angažiranje školske djece od strane popova, bilo u vidu raznih zborova, raznog prosvjetnog, kulturno stavila hrv. Kat. Crkva u svoj Dokle su dosezali pipci agitnog odvlačenja djece u crkvu na cjelini sa svoja dva ustaška orpropovske hobotnice, najbolje igru i slično treba energično onegana 'Danica' i 'Nada', naklada pokazuje i dopis jugoslavenmogućiti i ne dozvoliti, i to: a) oko 4000, i razbijena mačekovskog diplomata nižeg ranga zakonskim putem i b) sredstviština iz zemlje i u iseljeništvu sa ("socijalnog atašea", kako je doma odgojno-političkog rada. svojim organom 'Hrv. Am. slovce zapisano), Branka VukeO pravom sadržaju i metodaGlas', koji se po svojem pisanju lića, koji je na devet tipkanih ma prosvjetnog, kulturno-estetmalo razlikuje od ustaških...« stranica Agitpropu opisivao staskog i radnog odgoja, treba više (isto, str. 6). nje među »našim« iseljenicima, posvetiti pozornost nego dosada. Za one koji ne znaju tko je među kojima se, dakako, doTo je ustvari jedan od najuspješbio Šime Balen, samo nekoliko taknuo i hrvatskih iseljenika: nijih putova pravilnog odgajanja riječi. Novinar Jozo Petričević »Ottawa, Ont., 9. kolovoza omladine u izvanškolskom radu, ga je u jednom intervjuu ovako 1946. u odvajanju omladine ispod utjepredstavio: »Veteran hrvatskog Dragi druže Duško! caja reakcionarnog klera, razviKako ti je sigurno poznato. ja sam sada pre- novinarstva, publicist, prevoditelj, predratni janju ljubavi i novog socijalističmješten u Kanadu. Svakako da i razlog znaš. To komunist, revolucionar, poliglot, stenograf, kog odnosa prema radu i društću te ukratko obavijestiti o prilikama među sudionik antifašističke borbe, jedan od osnivu, drugarstvu, ljubav prema čoiseljeništvom, jer vas je i dosada redovito izvješ- vača Vjesnika, bivši direktor Tanjuga, bivši vjeku, odgojne i kulturne organipočasni predsjednik Hrvatske demokratske ćivao drug Šime Balen...« (kutija br. 4, str. 1). zirane priredbe, raskinuti sa sta»Snage koje vode bitku za svoj povoljniji zajednice i počasni predsjednik Društva novirim oblicima odgoja, poniznosti i omjer u HBZ (Hrvatskoj bratskoj zajednici, op. nara Hrvatske.« Iz intervjua se može saznati da puzavosti kao što je 'ljubim ruke' T. V.) jesu sljedeće: krajnje reakcionarne na je od 1945. do 1947. bio »predstavnik za tisak u i sl....« (isto, str. 4-5) čelu s otvorenim ustašama Butkovićem, Kri- Veleposlanstvu FNRJ u Washingtonu«, i da ga Tomislav Vuković ćem, Krznarićem, Perkovićem, Pestekom, kod novinara najviše ljuti »prekrajanje poStankovićem i drugima, u čiju se službu potpu- vijesti«! Nastavlja se

Redovita izvješća »druga Šime Balena«

25

BROJ 15 ! 9. TRAVNJA 2006.

25

3.4.2006, 10:07


32

Glas Koncila broj 16 uskrs 2006.

DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU (4)

V

odeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agitprop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr., pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu. Tomislav Vuković

— Promatrajući cjelokupnu djelatnost Agitpropa, lako je doći do zaključka da je makjavelizam, u uvriježenom negativnom poimanju te riječi - sva su sredstva dopuštena da bi se došlo do cilja, bio sastavni i bitni dio njegovog odnosa prema svim društvenim »anomalijama« i »deformacijama«, koji su takvima proglašeni prema agitpropovskim kriterijima. U tom je smislu vjeronauk izjednačen sa svim ostalim »reakcionarnim i neprijateljskim ideologijama«, protiv kojih je bilo i dopušteno i poželjno sve što je služilo njihovu zatiranju i potpunom uklanjanju. Humanistički i demokratski principi, osnovna i sva druga ljudska prava stavljeni su na stranu i morali su čekati neka »bolja vremena«. Stoga je dobro iznijeti nekoliko primjera koji pokazuju genetski makjavelizam agitpropovaca.

»Nakladu ograničavamo nedovoljnim kontingentom papira« »Uzdizanje kulturne razine naroda«, izvješće na 13 stranica bez potpisa i datuma (tek jedno u nizu koje je svake godine rađeno za potrebe Agitpropa), koje potanko po poglavljima obrađuje sve segmente kulturnog života, nije potrebno posebno komentirati jer dovoljno jasno i uvjerljivo pokazuje kakav su odnos hrvatski komunisti imali prema vjeronauku: »Od neprijateljskih utjecaja i reakcionarnih ideologija na odgoj učenika još uvijek je dosta jak utjecaj koji imaju popovi. Međutim, dok su ranije akcije za postavljanje vjeroučitelja u školama imale karakter prijetnji i demonstracija, u protekloj su godini takve pojave sasvim oslabile. U kotarevima Lika, dobrog dijela Korduna i Banije, vjeronauk se gotovo i ne predaje, niti narod traži da se uvede. Prema prikupljenim podacima u 18 kotareva i gradova, od 62.306 polaznika osnovnih škola, redovito je pohađalo vjeronauk 26.498 ili 48 posto, od 1.516 polaznika sedmoljetki 24 posto, a od 4.165 polaznika gimnazije 34 posto. I ti podaci nisu potpuno točni. Nije bilo moguće utvrditi broj onih đaka koji povremeno pohađaju vjeronauk, jer o tome nema evidencije (povodom pripremanja za ispovijed, pričest, krizmu). Utvrđeno je da vjeronauk

Od akademika masona do prvosvibanjskih parola

pohađa izvjestan broj đaka viših Dragi drugovi, pronađite u grarazreda gimnazije, premda u tim du Karlovcu jednog druga, člana razredima nije predviđen vjeronauk. KP, koji vodi ili posjeduje knjižaru Prema podacima iz prošle godine ili kiosk, ali koja nije svojina N. F. opaža se neznatno opadanje polaz- organizacije, već privatna. Tome će nika vjeronauka. Polaze ga većinom se drugu povjeriti prodaja anglodjeca rimokatoličke vjeroispovijesti, američkih listova i revija. On ne a tek 10 posto djece pravoslavnih ro- treba prodavati te novine u velikoj ditelja. Djeca te vjeroispovijesti ugla- količini, već samo manji dio od dovnom su iz ustaničkih mjesta gdje bivenog materijala, a veći dio neka ima malo popova. Utjecaju popova vraća, uz primjedbu da narod ne na odgajanje djece znatno doprino- kupuje te listove zbog njihova rese oni učitelji i nastavnici koji se pre- akcionarnog pisanja i sa zahtjevom ma tom pitanju odnose indiferentno da se ubuduće šalje tih listova što ili čak i pomažu njihov rad. Omla- manje. Drug koji će vršiti taj posao dinske organizacije nisu bile spo- neka javi svoju adresu legalnim sobne da u značajnijem broju otrgnu putem na naslov: Podružnica omladinu od polaženja vjeronauka. TANJUG-a, Mažuranićev trg 5, ZaJasno je da će naš intenzivan poli- greb, s molbom da mu se šalju svi tički i prosvjetno-kulturni rad, kao i saveznički listovi. Napominjemo uspjesi naše ekonomske izgradnje, da tu stvar treba shvatiti vrlo konbiti odlučni faktor u suzbijanju reli- spirativno iz razumljivih razloga. O učinjenom javite gioznog utjecaja i preko njega reakcio- »Prema podacima iz do 20. II. o. g.« (kut. narne i neprijateljske prošle godine opaža br. 4). Odgovor je uslijeideologije« (kut. br. 5, se neznatno dio 13. III. iste godine: str. 4-5). »U vezi s vašim Dio izvješća o kaopadanje polaznika dopisom strogo potoličkom izdavaštvu vjeronauka. Polaze vjerljivo od 7. II. o. g. razotkriva metode ga većinom djeca izvješćujemo vas da kojima su se onosmo pronašli druga dobne komunističke rimokatoličke koji će vršiti posao za vlasti služile u svom vjeroispovijesti, a koji ste to tražili. radu: tek 10% djece Drug koga smo za»Izdavačka djelatdužili za taj posao je nost klera svedena je pravoslavnih drug Bruno Belavić, na najmanju mjeru. roditelja. Djeca te član KP i ratni invalid Osim nekoliko čisto vjeroispovijesti koji ima samostalnu religioznih izdanja, prodaju duhana na za široke mase štamuglavnom su iz Baniji... Mi ćemo o pan je kalendar ‘Daustaničkih mjesta njegovu radu voditi nica’ koji samo u gdje ima malo brigu i vršiti kontrosvom jednom članku lu« (isto). donosi fragmente iz popova.« Koliko se god činašeg ustava. ‘Gore srca’ je tjedni list, ne donosi uopće nilo da agitpropovci nisu imali vijesti povoljne o našoj zemlji. Ten- nekih velikih poteškoća jer su dencija mu je da se širi po čitavoj ostvarivali sve zadane ciljeve zemlji i nakladu mu ograničavamo učinkovito i nemilosrdno, bez nedovoljnim kontingentom papi- nekih velikih moralnih dvojba, ra« (kut. br. 5, str. 11). suosjećanja ili mrvice ljudskosti, u svakodnevici su problemi znali isNarod i »reakcionarno pisanje« krsnuti iznenadno. Problemi su naIstaknuto je već da »podzemne« stajali kad su se našli u rascjepu izmakinacije agitropovaca nisu bile među korisnosti i principa, kao što rezervirane isključivo za religiozno je to bio slučaj sa zagrebačkim Žipodručje, o čemu svjedoči i dopis dovom, sveučilišnim profesorom, Agitpropove središnjice podružnici kako to stoji u Agitpropovu dopisu u Karlovac, s oznakom »strogo po- od 21. III. 1946: »Danas su kod nas došli studenvjerljivo«: »AGIT-PROP CK KP Hrvatske, ti i traže da im se tiska udžbenik ‘Praktične vježbe iz rtg. aritmetike’, 7. II. 1946. koje je napisao prof. dr. Karlović, OK KPH Karlovac čovjek koji je bio u upravnom od7. II. 1946.

Skinuti filozofiju i etiku s eteričnih visina na zemlju! — I poslijeratni mladi student filozofije Predrag Vranicki napisao je 19. listopada 1946. po narudžbi za potrebe Agitpropa na 19 kartica studiju »O nekim problemima evolucionističke etike«: »Ljudska misao, koja već onda poprima pomalo materijalističke oblike (što je karakteristično za građansku klasu u njezinu revolucionarnom usponu) još je bila pomalo nesigurna radi prevladavajućeg crkvenog, reakcionarnog, dogmatsko-metafizičkog znanstvenog i javnog mišljenja... Ali, etički nazori jednog Gassetija, Bacona, Grotiusa i ostalih značili su prikrivenu ili otvorenu objavu rata svim dosadašnjim neznanstvenostima i metafizički-religioznim

Gk-32.p65

32

decidiranjima koji su imali svoje fizičke zaštitnike u inkviziciji ili kraljevskoj kruni...« (kut. br. 4, str. 1). »Trebalo je da se na historijskoj pozornici pojavi jedna nova klasa, proletarijat, koja je u sebi nosila uništenje uopće do današnje klasne strukture društva, a time i sebe kao klase, da konačno i neopozivo, mijenjajući svijet učvršćen takvom metafizičkom i idealističkom ideologijom, raščisti sa samom ideologijom, i da ‘protiv oružja ideologije postavi oružje ideološke kritike’, da konačno završi sjajno započeto djelo francuskih i engleskih materijalista i snese još jednom filozofiju i etiku s eteričnih visina na zemlju« (isto, str. 2)

¦ Književnici Mirko Božić i Jure Kaštelan bili su zaduženi za »književno-prosvjetni sektor« u Agitpropu

¦ Vladimir Bakarić (u razgovoru s Titom) odlučivao je i o predsjedniku ondašnje JAZU

boru Našičke, inače Židov, koji je među prvim dobio arijsko pravo od ustaša, te zbog svega toga od nas (u odsutnosti) osuđen na 10 godina, na gubitak građanskih prava i na konfiskaciju cjelokupne imovine. Problem se sastoji u sljedećem, da je ta knjiga jedini stručni udžbenik iz te grane u Zagrebu i da je, po riječima studenata, neophodna za njihov rad... Pošto se pisac knjige nalazi sada u Švicarskoj, što je u ovome slučaju najteža stvar, jer je sigurno u službi neprijatelja (istaknuo T. V.), mi mislimo da ni u kom slučaju ne možemo knjigu tiskati. No drugovi iz Agitpropa CK KPJ vjerojatno su imali još takvih slučajeva, pa će nam vrlo lako odgovoriti« (kut. br. 4).

i odane osobe iz svih područja društvenog života, što potkrepljuje i sljedeći primjer: »Zapisnik sa sastanka partijskog odjeljenja Uprave Agitpropa održan dana 13. IX. 1949. ...drug Milo (Popović, op. T. V.) obrazlaže pitanje sektorskih zaduženja unutar odjeljenja te da su neki drugovi koji su bili zaduženi po pojedinim sektorima otišli u školu te je ponovno trebalo izvršiti zaduženje po sljedećim sekcijama: ...kulturnoprosvjetni - Mirko Božić i Jure Kaštelan« (kut. br. 8).

Akademici - masoni

Agitpropova se kontrola nije širila samo vodoravno, »u širinu« među pojedince, nego i okomito, u najznačajnije ustanove hrvatskoga naAgitpropovi mladi jurišnici roda, kao što je to Akademija znaZa razliku od tog i ne malog nosti i umjetnosti. Na dopisu »Jugobroja sličnih »problematičnih« po- slavenska akademija znanosti i jedinaca i slučajeva, bilo je i primje- umjetnosti« br. Agit/274 iz g. 1947, ra zbog koji je Agitprop mogao za- bez datuma i potpisa, crvenom je dovoljno trljati ruke, kada su se po- olovkom napisano »dozvolom CK«, jedini perspektivni i nadobudni što dovoljno govori o Agitpropovoj studenti i mladi znanstvenici rado svemoći tih godina: »Odlukom Mistavljali u njegovu službu, što se nistarstva prosvjete od 25. siječnja o. g. povjereno je šestovidi i iz pisma Dopirici akademika (A. sne srednje partijske Za razliku od ne Bazali, M. Koškole CK KP Hrvatstrenčiću, D. Boraske od 22. listopada malog broja niću, Ž. Markoviću, 1949. pod br. 52/1949. »problematičnih« Fr. Tućanu i V. VoUpravi za Agitaciju i pojedinaca i uku (svi masoni), kopropagandu CK ji su dosada po odluci KPH, Zagreb. U pislučajeva, bilo je i Ministarstva prosmu se uz ostalo ističe kako je pojedi- primjera zbog koji je svjete od 26. travnja Agitprop mogao prošle godine vodili na filozofska pitanja poslove Akademije, »obradio drug Prezadovoljno trljati da utvrde stare čladrag Vranicki. Ove je ruke, kada su se nove prema stanju odgovore dao na tepojedini od 10. IV. 1941. god., melju njegova dosada izaberu nove čladašnjeg studija poviperspektivni i nove i da se po tome jesti filozofije, u prvom redu po origina- nadobudni studenti i izvrše podjele na razmladi znanstvenici rede, izbor razrednih lima važnijih filozotajnika i izbor predfa, i na temelju dosarado stavljali u sjedništva, sve u dašnjeg studija dijanjegovu službu. duhu novoga nacrtlektičkog materijanog zakona.« No, lizma i onoga što su klasici marksizma-lenjinizma o odluka o kandidatu za predsjednika odlučivala se, kako to doslovce stoji tom pitanju pisali« (kut. br. 8). Druga filozofska pitanja »obra- u dopisu, u kabinetu »druga Bakadio je drug Ante Fiamengo. Ove od- rića« (kut. br. 5, str. 1). Ako je Akademija na toj okomigovore je obradio na osnovi znanja stečenog proučavanjem marksisti- toj ljestvici Agitpropova izravnog čke literature kroz duže vrijeme« upletanja na samome vrhu, onda bi (isto). Budući da je u to doba još se pri dnu mogle svrstati Agitprouvijek bio manjak »povjerljivih ka- pove naredbe, poslane iz centrale u drova«, mladi su komunistički juri- Beogradu, o konkretnim parolama šnici slani na »teren« gdje su po raz- koje trebaju nositi sudionici proslanim partijskim školama držali pre- ve 1. svibnja 1946. No, za Agitprop, očito, nije bilo razlike između vrha davanja: »Plan predavanja i konzultacija i dna jer je on smatrao kako mora Dopisne partijske škole za lipanj prožimati i kontrolirati sve i svako1949. godine ...na teren će poći: 1) ga, bez obzira na bilo kakve hijepredavač Vranicki« (kut. br. 8, str. rarhijske ljestvice. Nastavlja se 1). Agitprop je angažirao provjerene

10.4.2006, 15:12


Glas Koncila broj 17 23. travnja 2006.

25

DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU (5)

V

odeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agitprop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr., pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu.

»Intervencije« Vjerske komisije

5. Kod stvaranja i izrade ovih pri2. Odjeljenje za školstvo (načeljedloga ne treba se orijentirati na nik Zlatko Sinobad): a) Referada za profesionalce, već pretežno na lju- sveučilište (referent Ksenija ŠkariHrvatski agitpropovci, provodeći u djelo plan svoga vođe Josipa Orvelovski sljedbenici u Hrvatskoj de koji, pored svojih stalnih poslo- ca), b) Referada za osnovne i sredRadi povijesne istine dobro je va, nemaju specijalnih zaduženja, a nje škole (nema referenta ali je Broza zvanog Tita da problem školskog vjeronauka zbog općeg dojma podsjetiti se koje su osobe u Hrvat- mogli bi koristiti na polju agitaci- predložen). 3. Odjeljenje za tisak i agitaciju u javnosti ne treba rješavati naglo i skoj gradile orvelovski totalitarni je...« (kut. br. 8. str. 1). Potreba za novim ljudima objaš- (načelnik Jovo Ugrčić) – Odsjek za grubo nego postupno i njena je u dodatku, u tisak (šef odsjeka Ilija Uzelac): a) Reprofinjeno, sve su većem broju vjeroučitelja po- »Molbe koje šalju popovi kao i njihove žalbe na kojem su uz ostalo razlog ferada središnjeg tiska (šef Odsjeka bili i neizbježni »popo- Ilija Uzelac), b) Referada lokalnog malo uskraćivali dozvorješenje narodnim odborima rješavaju se vi«: tiska (referent Frane Matijaca); le za predavanja u školi. namjerno s velikim zakašnjenjem. Ni jedan »U Dalmaciji u većini Odsjek za masovnu agitaciju (šef Kako je to u praksi izglesvećenik dok ne primi rješenje ne može vršiti kotareva bilo je slučajeva Frano-Trenta Franulović), a) Refedalo, pokazuje dokuda članovi KP daju otpor rada za očiglednu agitaciju (referent ment bez datuma (iz vjersku nastavu. Vjerska komisija pri prilikom kandidiranja, Dušan Marčetić), b) Referada za agiteksta se može naslutiti Predsjedništvu vlade NRH češće intervenira izgovaraju se na razne taciju na selu (referent Pero Lukić). da je, najvjerojatnije, iz po pojedinim slučajevima sa terena, ali ni načine, a na kotaru Split 4. Odjeljenje za kulturno-prog. 1948), broja i potpisa: naročito se osjeća djelo- svjetni rad (načelnik Zlatko Uze»Predavanje vjeronausama nije uporna kod tih intervencija.« vanje popova, što nam lac): a) Kulturno-umjetnički sektor ka«. U njemu se ukratko govori da je aktivnost za književnike, slikare, glazbenike, iznose neki brojidbeni podaci o vjeronauku, o kojima će mehanizam kontrole, i to u doba naših organizacija vrlo slaba...« kazališta i sl. (referent Mirko Božić), b) Kulturno-umjetnički puno opširnije biti riječi u jednome dok je Eric Arthur Blair (poznatiji (isto, str. 2). sektor za film i radio (nepopuod kasnijih dokumenata, i između kao George Orwell) objavio svoju njeno), c) Kulturno-masovni sektor ostalog otvoreno govori o metodo- glasovitu knjigu »1984« u kojoj je Čelnici hrvatskoga Agitpropa upozorio na pogibelj totalitarizma. Drugi dodatak »Neka pitanja iz (referent Vojo Jelić), d) Izdavačka logiji njegova zatiranja. Iz dokumenta se vidi da neki Posebno je zanimljiva podudarnost organizacije agitacije i propagande i djelatnost (Neda Rukavina). 5. Odjeljenje vanjske propagan»narodni odbori«, koji su imali ovla- da je ona ugledala svjetlo dana iste metodologije rada« (isto) posvećen sti za izdavanje dozvola za preda- godine kada je Agitprop Central- je čelništvu Agitpropa. Iz njegova de (načelnik Božidar Novak): a) vanje vjeronauka u školama, nisu nog komiteta Komunističke partije poglavlja »Sadašnje organizaciono Sektor propagande protiv Kominbili dorasli rafiniranom postupanju, Hrvatske preustrojavao i popunja- stanje Uprave za agitaciju i propa- forma unutar zemlje i nacionalnih pa je »stvar u svoje ruke« moralo vao svoje redove radi što učinkovi- gandu CK KPH i neke potrebe u ka- manjina (referent Ivan Vrhovec), tijeg djelovanja, o čemu govore: dru« u cijelosti se može rekonstrui- b) Sektor propagande izvan zemlje preuzeti Ministarstvo prosvjete: »Zaključci sa sastanka Uprave za rati hrvatski Agitprop i njegovi on- (prijedlog za referenta - Mišo Sto»Nepravilna« obrazloženja jaković), c) Sektor vanjsko-poliagitaciju i prop. CK KPH održanog dašnji vodeći djelatnici: »narodnih« odbora 6. V. 1949. g. 1. Odjeljenje za ideološki odgoj tičke dokumentacije (Lucija Bilić). (...) 4. Odsjek masovne agitacije, (načelnik Milo Popović): a) RefeOsim njih članovi Agitpropa su »Svećenici stalni vjeroučitelji zatečeni su u državnoj službi na dan kao i sva druga odjeljenja i odsjeci rada za ideološki odgoj partijske još i Tihomir Cvrlje, predsjednik pre...enja (nečitko, op. T. V.) 1. X. moraju u toku 10 dana stvoriti toč- organizacije (referent Dušan Vej- Komiteta za kinematografiju, i Ivan 1947. godine i danas se njihov broj nu kartoteku ljudi s kojima rade nović), b) Referada za ideološki Leko, direktor Radio stanice. Predu čitavoj Republici sveo na 27. odozgo prema dolje, sa kratkim po- odgoj vanpartijskih masa (referent loženi su i predsjednik Uprave Đuro Korać). Glavnog odbora sindikata – Grubor, Novi se ne postavljaju, a broj po- dacima za svakog čovjeka. stojećih se stalno smanjuje, tako da su u prvom tromjesečju ove godine tri otpuštena. Dozvole koje su ranijih godina letarijat u revolucionarnoj borbi prihvatio ateistički dijalekizdali narodni odbori za besplatno i tički i historijski materijalizam kao svoj nazor o svijetu – to honorarno vršenje vjerske nastave je i Rimokatolička crkva, to pouzdano uporište svake repodvrgnute su reviziji. Oduzimanje akcije, obnovila srednjovjekovnu filozofiju Tome Akvinskoprava na podučavanje vjerske naga kao svoju službenu ideologiju... Neotomizam, međutim, stave popovima koji od ranije imaju nije samo službena filozofija, kojoj je zadaća da 'racionaldozvolu i izdavanje dozvola onima no' objašnjava vjersko naučavanje i moralne propise, da koji ih nemaju vrše narodni odbori dotjeranijom i gipkijom skolastičko-deduktivnom metouz prethodnu suglasnost Ministardom razrađuje suvremenu filozofijsku i znanstvenu problestva prosvjete NRH. Ova je mjera matiku, nego je ujedno i borben nazor po tome, što treba poduzeta radi nepravilnosti koje su da znanstveno-filozofijskom aparaturom brani interese Rise dešavale u nekim narodnim mokatoličke crkve, da s njena stajališta prosuđuje i ocjeodborima kod davanja obrazloženja njuje sve 'moderne' ekonomsko-socijalne i političke pokreza oduzimanje dozvola za vjersku te, sve znanstvene i umjetničke škole i smjerove. nastavu i takvim nepravilnim obTa je 'teorijska filozofija' prema tome čvrsto povezana razloženjima davali su povoda čes praksom, pa stoga i služi kao ideologija različitim kršćanstim žalbama popova. Ova je mjera skim 'sindikatima', političkim 'katoličkim akcijama' i mnoštakođer poduzeta radi kontrole i tvu ostalih 'pobožnih' i moralno-karitativnih organizacija. jednoobraznosti postupka u čitavoj Svim je tim aktivističkim ustanovama Rimokatoličke crkve Republici. krajnji cilj da razbiju jedinstvo revolucionarnog proletarijaBroj poučavatelja vjerske nastata, da održe građanski ekonomsko-politički poredak i 'kršve stalno se smanjuje pa je samo u ćansku kulturu'« (kut. br. 7, str. 1). toku mjeseca ožujka ove godine Na sljedećim se stranicama navode onodobni predstavoduzeto pravo na podučavanje vjernici te filozofije u Hrvatskoj. Riječ je, dakako, o katoličkim ske nastave 13 svećenika. Molbe svećenicima, profesorima filozofije na različitim bogoslovkoje šalju popovi kao i njihove žalbe nim učilištima. Spominje se Antun Bauer, Stjepan Zimmerna rješenje narodnim odborima mann, Hijacint Bošković (za kojega doslovce stoji: »kao dorješavaju se namjerno s velikim minikanac stajao je u cijelosti na filozofijskim tezama Tome zakašnjenjem. — U razmjerima Agitpropova nastojanja za potpunom Akvinskoga, ali je kao dobar poznavatelj francuske filozoNi jedan svećenik dok ne primi kontrolom cijeloga društva zanimljiv je i dokument »Kato- fije unosio, tako reći, izvjesnu francusku notu u svoje filorješenje ne može vršiti vjersku nalička filozofija (opći prikaz)«, na 4 tipkane stranice bez oz- zofiranje; iz tih izvora, vjerojatno, potječe i njegov izraziti stavu. Vjerska komisija pri Prednaka i datuma (najvjerojatnije iz g. 1949, kao i ostali spisi humanistički stav i u praktičnom životu antifašizam«), Visjedništvu vlade NRH češće interu toj skupini). Prvi dio, koji govori općenito o neotomizmu, lim Keilbach, Josip Stadler, »P. Šanc, član isusovačkog venira po pojedinim slučajevima sa potpisao je tajnoviti »Tkalčić«: reda«, Tadija Urban, Antun Alfirević (uz čije je ime natukterena, ali ni sama nije uporna kod »Kako se u drugoj polovici XIX. vijeka zaoštrila unutar- nica: »bivši svjetovni svećenik, a zatim član isusovačkog tih intervencija. Većina ovakvih nja proturječja kapitalističkog društva, a organizirani pro- reda«), Juraj Božitković i Karlo Grimm. predmeta ostavi se da zastari, ili se riješi telefonski, a vrlo rijetko pismeno« (kut. br. 7).

Tomislav Vuković

Neotomizam u razbijanju »revolucionarnog proletarijata«

Gk-24-25.p65

25

17.4.2006, 14:51

¦ Jedan od vodećih agitpropovaca u Hrvatskoj bio je i Božidar Novak, današnji istaknuti član HHO-a

te član CK Narodne omladine – Ivo Simčić.

Agitpropov »blagoslov« isusovačkom školstvu Da je sastanak u svibnju 1949. hrvatskim komunistima donio »ploda« pokazuje i sljedeći primjer, iz kojega je razvidno da su čak i govori prigodom različitih obljetnica morali dobiti Agitpropov »blagoslov«. Naime, Tajništvo Komiteta za znanstvene ustanove, sveučilišta i visoke škole NR Hrvatske dostavilo je Agitpropu 20. prosinca 1949. nacrt referata koji bi trebao održati »prof. Horvat na Akademiji povodom 280. godišnjice visokoškolske nastave u Zagrebu«. Tražilo se dopuštenje da se on pročita ili da se daju primjedbe koje će se uvažiti. Nacrt govora je bio: »Počeci visokoškolske nastave u Zagrebu padaju u drugu polovicu XVII. stoljeća kada je uz isusovačku gimnaziju u Zagrebu bila osnovana akademija za višu nastavu filozofije i moralne teologije, kojoj je akademiji car Leopold I. godine 1669. podijelio sva prava i povlastice što su ih imala ostala sveučilišta u njegovu carstvu... Prvo razdoblje visokoškolske nastave u Zagrebu vezano je uz isusovačku zagrebačku akademiju. Nije to ništa neobično kada se znade da su u feudalnom društvu nastava i odgoj bili gotovo svagdje u ruci crkve i da država tek u XVIII. i XIX. st. proširuje svoju djelatnost i na područje školske nastave. Tako su isusovci, koji su se g. 1606. nastanili u Zagrebu, otvorili ovdje g. 1607. prvu javnu gimnaziju na Griču. Kao jurišni odred katoličko-papinske ofenzive protiv reformacije nastojali su da reformaciju suzbiju njezinim vlastitim sredstvima borbe te su uzeli u ruke najjača propagandistička sredstva, u prvome redu školstvo, propovjedništvo i izdavanje knjiga na narodnom jeziku. Jezuiti su imali već svoj jednoobrazni nastavni zakonik, poznat pod imenom Ratio studiorum (iz g. 1599), po kojem se uz šestogodišnju gimnazijsku nastavu imala vezati i viša nastava iz filozofije i teologije« (kut. br. 7., str. 1-2). Nastavlja se


Glas Koncila broj 18 30. travnja 2006.

25

DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU (6)

»Borba protiv idealističkih shvaćanja i misticizma«

V

odeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agitprop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr. pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu.

broj zbog sebičnih (sitnih) povlastica i materijalne dobiti, a neki — U svagdašnjici - u kojoj je Agit- zbog ucjene i prinude. Zbog sve prop određivao kazališne repertoa- većih potreba Agitprop često nije re, knjige, glazbene točke, preda- imao prevelikog izbora u odabiru vanja, radijske emisije, govore, no- kvalitetnih suradnika, nego se movine i časopise, sudionike tribina, rao zadovoljiti tek njihovom ideopostavljao učitelje, nastavnike i loškom odanošću, o čemu govori profesore, imenovao suce i direkto- popis iz g. 1949. bez oznaka »Članore, određivao stipendiste, popisivao vi i referenti AGIT-PROP odjeljenja maturante, studente, vjeroučenike i GK KPH Zagreb«, u kojem stoji: »2. polaznike teoloških učilišta i dr. - Vjeka Marušić, novinar, Hrvatica, posve su očekivana izvješća koja član KP od 1943, nepotpuna univerpokazuju širinu Agitpropove mre- za, bez partijske naobrazbe« (kut. že. Tako je npr. Moric Danon Žil br. 6. str. 1). napisao izvješće od 24. XI. 1949. o Zato je u cilju podizanja izobrazpolitičkom stanju u Zagrebačkom be svojih članova i suradnika morao dramskom kazalištu (kut. br. 7), ne- slati »na teren« provjerene, kvalipotpisani dužnosnik šalje »Dnevni tetne i osposobljene pripadnike pregled tiska za dan 2. VIII. 1949« »elitnih ideoloških postrojba«: »U (kut. br. 8) i sl. vezi s pomoći kotarskim i gradskim komitetima po pitanjima sređenja i Djelovanje “kućnih popune aparata agitacije i propagande neposrednih zadaća, agitatora« predlažemo da se u oblasnim cenDa bi u svemu tome bio uspje- trima održi savjetovanje s članovišan, Agitprop je morao, što je već ma komiteta zaduženih za agitaciju spomenuto, razgranati mrežu sura- i propagandu i drugovima zadužen dnika do savršenstva, o čemu svje- za ideološko-odgojni sektor... Na doče i zabilješke o neisavjetovanje bi išli menovanim tzv. »kućsljedeći drugovi UpraU Koprivnici i nim agitatorima« koji ve Agitpropa: 1. Zlatko su djelovali u »pojedi- Senju ne provodi Uzelac, 2. Milo Poponim kućnim blokovivić, 3. Jovo Ugrčić, 4. se intenzivna ma ili pojedinačno Božidar Novak« (bez među ljudima«, kako borba za idejnost datuma, broja i potpistoji u »Izvješću o sta- baš zato što zbor sa, kut. br. 8). nju masovne agitacije Da je s motrišta nije kompaktan na području naše ReAgitpropa doista bilo u prosuđivanju potrebe za osposobljapublike tijekom 1949« (kut. br. 6, str. 5). Živjevanjem, govori i »Reraznih li su neupadljivu i proferat druga Dedijera«, reakcionarnih sječnu svagdašnjicu također bez ikakvih pojava u školi. kao i svi drugi u njihooznaka, koji vrijedi vu okruženju, radili spomenuti i zbog njesvoje svakodnevne poslove, ispu- gove aktualnosti. Imajući, naime, u njavali obveze, družili se sa susjedi- vidu ponašanje nekih današnjih ma, pozivali na obiteljske proslave, najviših državnih dužnosnika Reposjećivali barove i sportska natje- publike Hrvatske i djelatnika u mecanja, raspravljali o uobičajenim te- dijima, poglavlje »Čuvanje vojnih i mama i problemima, ali u potaji, državnih tajna« u referatu itekako je kako se to kaže »šatrovačkim rječ- zanimljivo: »Po ovom pitanju u nanikom« - »cinkarili« i »otkucavali« šem tisku nanosi se velika šteta. Iosve i svakoga oko sebe. Pojedinci su nako se npr. špijunaža hvali da 80% se time bavili zbog ideološkog fa- podataka dobiva iz naših novina. natizma i zaslijepljenosti, najveći ‘Narodni list’ npr. prije nekoliko

Nastavnikov propust zbog nadbiskupa Stepinca »Pored toga u svim školama ima još dosta primjera neznanstvenog postavljanja građe, izbjegavanja da se iz znanstvenog postavljanja povuku zaključci koji bi učenicima dali mogućnost novog, pravilnog gledanja na prirodu i društvo. Tako naprimjer učitelj u osnovnoj školi (kotarski NO Pakrac) obrađujući Seljačku bunu potpuno zataji bana i biskupa Jurja Draškovića kao glavnog nosioca reakcije u Hrvatskoj i njegovu odgovornost za sve teškoće koje je narod tada snašao. Učitelj govori samo o Tahiju koji je za sve kriv a ne upušta se uopće u tadanje prilike i stav visokog klera. O nekoj usporedbi Draškovića i Stepinca u trenutku kada je baš to bilo aktualno, nije bilo ni govora. Učitelj u kotaru je priznao da to nije učinio iz političkih razloga« (kut. 7, str. 4).

Gk-24-25.P65

25

Snimio: Z. Atletić

Tomislav Vuković

gandu / Broj: 4459/1949 / Zagreb,___________ 1949. IZVJEŠĆE o stanju i problemima školstva na području NR Hrvatske / I / O IDEJNOSTI NASTAVE I O PROBLEMIMA U VEZI VJERSKE NASTAVE Problem idejnosti nastave i borbe protiv idealističkih shvaćanja, protiv misticizma i svih mogućih predrasuda jedan je od najozbiljnijih problema naše škole. Pored uspjeha u tome radu, koji se očituje u poboljšanju rada i podizanju razine naših škola, a što se naročito osjetilo poslije V. kongresa KPJ - još uvijek u radu naših škola ima slabosti i nedostataka, kao i angažiranju ¦ Agitpropovci su vjeronaučnu nastavu u školi eutanazirali planski i sustavno partijske i ostalih naših organizacija mjeseci donio je vijest da su u na- stanje u prosvjeti i kulturi na po- u tim pitanjima, neorganiziranosti i šim brodogradilištima popravljene dručju cijele Hrvatske do najsitnijih nesustavnosti. U radu na kojeg ćedetalja. Ugrađen je u prvo poglavlje mo se osvrnuti u ovom izvještaju, sve ratne lađe« (kut. br. 5, str. 7). dokumenta istoga imena »Izvješća glavno težište u rješavanju zadataka o stanju i problemima školstva na postavilo se na rukovodioce škola i Podsjetnik današnjim području NR Hrvatske« Ministar- nastavnički kadar. Problem sastava naraštajima stva prosvjete NR Hrvatske od 11. nastavničkih zborova bio je poslije Takvo je silom stvoreno ozračje travnja 1949. koje nosi oznaku »K oslobođenja vrlo težak. Nastavnici potrebno imati na umu dok se čita broju Pov. 837«, a nalazi se u kutiji su bili opterećeni starim shvaćanji»Izvješće o stanju i o problemima br. 8. Na temelju izvješća s terena ma, išli su linijom manjeg otpora i školstva na području NR Hrvatske« na 162 stranice u sedamnaest pogla- oportunizma, osobito u pitanjima iz g. 1949, čije je prvo poglavlje »O vlja obrađene su sve bitne teme o discipline i političkog stava škole. idejnosti nastave i problemima u onodobnom školstvu: »Sadržajnost Oslanjajući se na komuniste kao i vezi s vjerskom nastavom« pod br. i idejnost nastave«, »Suradnja sa na ostale dobre aktiviste, prešlo se 4459. pohranjeno kao zaseban spis znanstvenim ustanovama«, »Peda- preodgajanju tih zborova s nastou Agitpropovoj dokumentaciji. Do- goški tisak«, »Dječji i omladinski ti- janjem da se od njih stvore kolektivi kument od deset gusto tipkanih sak i dječje igračke«, »Nastavna sre- koji bi u određenom trenutku zajedstranica (neuobičajenog, malo pro- dstva i školski namještaj«, »Mate- nički nastupali u svim odlučnim piduženog A4 formata) nalazi se u rijalni uvjeti«, »Nastavni kadar«, tanjima školskog života. U tom prakutiji br. 7. U njemu se na jednome »Obavezno sedmogodišnje školo- vcu imamo u školama sve bolju situaciju koliko u sredmjestu u mnoštvu konkretnih pri- vanje«, »Učenici«, »Zanjim, toliko u sedmomjera nalaze gotovo svi odgovori jednica doma i škole«, Da bi Agitprop godišnjim školama. na pitanja o ideološko-misaonom »Đački domovi, školbio uspješan, Stav zbora mnogo zasklopu Komunističke partije, de- ske kuhinje, ljetovalivisi o rukovodiocu škomokratskoj svijesti (puno puta i vi- šta i oporavilišta«, morao je le za koje se nastojalo še nego jadnoj intelektualnoj razini »Specijalne škole«, njezinih članova), stanju ljudskih »Ustanove predškol- razgranati mrežu da budu članovi KP, te suradnika do ostalih članova Partije i prava, nametnutom protuvjerskom skog odgoja«, »Škole pojedinih nastavnika ozračju, svagdašnjim teškim uvjeti- za opće obrazovanje savršenstva, o aktivista, koji znaju poma u kojima se održavao vjeronauk radnika«, »Manjinske čemu svjedoče i krenuti drugove da u ponekim školama, čiji je broj sva- škole«, »Stručne škole« zabilješke o zajednički nastupaju. ke godine bio sve manji, kao i u i »Umjetničke škole«. Gdje su prilike takve crkvama i sl. Poglavlje je više nego Završni je dio naslovneimenovanim tamo je i uspjeh dobar, zanimljivo i zbog opisa mnoštva ljen »Organizacija protzv. »kućnim a i disciplina je na visikonkretnih situacija prepunih po- svjetne službe«. Tako dvala, nadobudnih učitelja i ravna- zahtjevna, opširna i agitatorima«, koji ni. Kao primjer za takav rad može nam potelja škola željnih dokazivanja pred podrobna akcija trajala su djelovali u služiti učiteljska škola Partijom, nadmudrivanja i bezu- je, očito, mjesecima a »pojedinim u Karlovcu, ali imamo spješnih pokušaja učitelja vjernika, rađena je u cilju elimikućnim još uvijek dosta škola vjeroučitelja, svećenika i vjerouče- niranja svih ideoloških gdje vlada odvojenost u nika (koji su svi zajedno nazivani neistomišljenika na blokovima ili nastavničkim zborovi»neprijateljskim elementima«) da kulturno-prosvjetpojedinačno ma, gdje nema zajednise vjeronauk održi, ali i zbog nom području i podimeđu ljudima«, čkog jedinstvenog issvjedočanstva o njihovoj odvaž- zanja ideološke svijesti tupanja čitavog nastavnosti, nije nimalo pretjerano reći - odgojitelja, učitelja, kako stoji u ničkog kolektiva. To su patnja, kao i herojskoj ustrajnosti nastavnika, književdo kraja. Dokument je vrijedan i nika, znanstvenika, jednome izvješću. škole sa slabim partijskim uporištem... Sliku kao podsjetnik današnjim nara- raznorodnih umjetništajima, po kojemu će sami najbolje ka i svih ostalih prosvjetnih i kul- apolitičnosti i nerevolucionarnosti moći dati sud o nekadašnjim »pro- turnih djelatnika, kao i učenika i daje nam nastavnički zbor gimnamicateljima« ljudskih prava i njiho- studenata. Sve je, kao što se vidi, zije u Krapini. U Koprivnici i Senju vim današnjim sljedbenicima u bilo pod budnim okom Agitpropa. ne provodi se intenzivna borba za svim političkim (podjednako i vla- Objavljujemo, dakle, spomenuto idejnost baš zato što zbor nije komdajućim i oporbenim) strankama, prvo poglavlje »izvješća« (koje je paktan u prosuđivanju raznih remedijima, nevladinim udrugama i urudžbirano kao zaseban doku- akcionarnih pojava u školi. Međudr. Također je znakovito da su ko- ment) »O idejnosti nastave i pro- tim direktor škole, član Partije u munisti Katoličku Crkvu te godine, blemima u vezi s vjerskom nasta- Senju, koji je nedavno došao na tu dužnost, uspio je zaoštriti pitanje u 1949, već potpuno »imali na dlanu«, vom« bez ikakvog komentara: vezi s političkom situacijom na tj. znali su gotovo sve ključne broji»Rukovodioci« škola - školi. Njegovim zalaganjem otkridbene podatke o njoj. vena je u školi i neprijateljska Dokument o vjerskoj nastavi ra- članovi KP djelatnost koja se očitovala u vidu đen je u sklopu doista velikog pot»CENTRALNI KOMITET KO- djelovanja nekih organizacija učehvata, prvog po opsegu takve vrste nakon Drugoga svjetskog rata, ko- MUNISTIČKE PARTIJE HRVAT- nika« (kut. br. 7, str. 1). Nastavlja se jim je »snimljeno« i proanalizirano SKE / Uprava za agitaciju i propa-

24.4.2006, 10:53


Glas Koncila broj 19 7. svibnja 2006.

25

DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU (7)

V

odeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agitrop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr., pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu. Tomislav Vuković

čišćenja naših škola od neprijateljskih elemenata nisu još dovoljno — Prvo poglavlje »O idejnosti na- raščišćeni i zaoštreni pojmovi ni stave i o problemima u vezi s vjer- kod (nekih drugova) Ministarstva skom nastavom« Agitpropova do- prosvjete. Kad se naprimjer navodi kumenta »Izvješće o stanju i pro- kako je u sedmogodišnjoj školi u Jablemima školstva na području NR strebarskom hodnik iskićen razgleHrvatske«, broj: 4459 iz g. 1949, na- dnicama o uskrsnim zečićima, stavlja upozoravati na negativne uskrsnim jajima itd., a samo jedna pojave u školstvu ali i »pozitivnim slika prikazuje pionira i to kako stoji pomacima«: »Zalaganjem članova pred crkvom - onda se u svemu toKP i rukovodstava mnogi su nasta- me vidi samo pomanjkanje idejnovnici revidirali svoja stara shvaćanja sti a ne, i ustvari što jest, neprijai idealističku orijentaciju i promi- teljski rad klera. jenili svoj odnos prema radu, stekli Ima nastavnika koji neće i ne ženova stručna učenja osnovana na le da unose idejnost u nastavu. Oni znanstvenim principima i tako se će se da bi udovoljili svojoj ‘činovsve više oslobađaju ničkoj dužnosti’ tu i tasvojih neznanstvenih »Na području mo formalistički ‘osvrgledanja. Nova orijen- NRH ne poučava nuti’ na ono ‘što vlast tacija pomaže nastavtraži’, bez obzira na to se uopće nicima da sve bolje i što su mnogi svjesni kvalitetnije izvršavaju vjeronauk u 45 kako loše djeluje takav svoje zadaće i to se nepedagoški postupak kotareva i 11 odražava na sve bokad nastavnik dopušta gradova, dok se ljem uspjehu i disda učenici uočavaju ciplini. Ali još uvijek poučava u 42 kako taj nastavnik ne ima slučajeva da se nastoji iza svojih riječi i kotara i 13 stavnici drže rezervida nije nimalo spregradova. Vjersku man da se bori za one rano i tamo gdje bi bila potrebna njihova nastavu polazi u principe koje im izlaže. uvjerljiva i odlučna Koliko djeca uočavaju školi oko 32.274 riječ polaze crkvu i ovakve nastavnike, vimanifestiraju religioz- učenika (12,6%), a di se i po tome što sami na shvaćanja. U zborou crkvu polazi dijele nastavnike u vima ima nastavnika vjersku nastavu dvije grupe oslovljavakoji vole sebe isticati jući jedne s ‘gospodine 9741 učenik kao dobre stručnjake, profesore’ a druge s koji ne žele ulaziti u (3,67%).« ‘druže profesore’. Osdnevnu politiku, koji tala većina nastavnika hoće da sačuvaju svoj ‘objektivisti- su dobronamjerni ali nemaju pravički’ stav i takvim svojim stavom lnu i određenu političku orijentaunose mnogo negativnosti u nasta- ciju, nisu uvjereni, odlučni. U njivnički kolektiv« (kut. 7, str. 1-2). hovom se radu zapaža neodređenost, neznanstvenost a odgojni rad Uz pomoć »našeg u većini slučajeva nije organski povezan sa životom. Jedan dio tih naAgitpropa« stavnika gleda na taj posao režimski »Da se neposredno pomogne i bez političke jasnoće i širine, ne prosvjetnim radnicima, njihovom nalazi pravilnu liniju u odgoju, ne političkom izgrađivanju, odlučeno shvaća zadatak i smisao političnosti je prema sugestijama konferencije naših škola. Otkad se počelo aktivMinistara pri Saveznom ministar- nije djelovati na te nastavnike, dastvu prosvjete, a koje su uslijedila vati im političku literaturu, angana osnovi izlaganja iskustava Mini- žirati ih na važnijim zadacima, aktistarstva prosvjete NRH, da se održi virati ih i što više zaoštriti borbu u 12-dnevni tečaj za idejno-političko nastavničkim zborovima na poliuzdizanje prosvjetnih radnika tičkim a naročito vjerskim pitanjipreko zimskog dopusta. Program je ma, zapaža se znatan napredak kod izrađen uz pomoć našeg Agitpropa profesora i nastavnika« (isto, str. 3). a teme su razrađene preko ministarstva prosvjete« (isto, str. 2). »Sada smo svi »Kao rezultat svega toga danas Jugoslaveni!« mi na našim školama nemamo velik broj izrazitih neprijatelja koji »Kao rezultat rada naših organiotvoreno djeluju na odgoj naše om- zacija danas se već susreću pozitivladine. Većinom neprijateljski ele- ne pojave u našim školama koje jamenti to čine vrlo oprezno, sno pokazuju da su u našim školazadržavaju se uglavnom na građi, ma nastale promjene, da se škola ne upuštaju se ni u najmanju ana- preobražava i usmjerava u novom lizu i primjenu stečenog znanja ko- naprednom pravcu. Ima za to lijeje bi učenicima služilo kao pravilna pih primjera... Drugi učitelj u obraorijentacija. No to često proizlazi iz đivanju agrarne reforme napose toga što se prema takvim nastavni- zahvaća crkvena imanja i neprijacima nije zaoštrio stav da bi ih se na teljski stav klera koji proizlazi iz totaj način istjeralo na čistac, razlog je ga što im je narodna vlast oduzela tome što po školama nema nego je- materijalna dobra, koja im ne pripadan ili dva člana Partije ili su par- daju... Nastavnik zemljopisa na sedtijske organizacije dosta slabe, bez moljetki u Vrapču kad govori o hepomoći partijskog rukovodstva na liocentričnom i geocentričnom suterenu« (isto, str. 2-3). stavu povezuje vrlo dobro tu građu »Međutim potrebno je napome- s borbom crkve u srednjem vijeku nuti da po ovom pitanju, tj. po pi- protiv znanosti, s inkvizicijom i tanju otkrivanja, raskrinkavanja i proganjanjem svake znanstvene

Gk-24-25.P65

25

Čišćenja škola od »neprijateljskih elemenata« misli« (isto, str. 3). »Površno i nesustavno iznošenje građe ponekad je štetočinski oskudno i prepuno formalizma pa prema tome i bezidejno. Tako učiteljica u Vrginmostu, govoreći o vapnu i njegovoj važnosti u građevinarstvu, iznosi učenicima kako se voda od vapna upotrebljava za konzerviranje jaja, spominje i druge nepotrebne činjenice a ni jednom riječju ne iznosi važnost vapna za našu izgradnju, ne spominje da kotarski odbor u tom mjestu ima pet tvornica vapna i da se bez tog vapna ne bi mogla izgraditi ni jedna kuća« (isto, str. 4). »Jedan nastavnik u Samoboru zapada u 6-siječanjsko jugoslavenstvo i tvrdi: ‘Nema više ni Hrvata ni Srba, sada smo svi Jugoslaveni.’ U istoj školi na satu povijesti nastavnik predaje o borbi predstavnika latinske crkve i narodnog svećenstva za vrijeme Tomislava, ali ne povezuje to s današnjom našom stvarnosti, ne baca refleks na današnje djelovanje nenarodnog svećenstva koji vodi otvorenu i prikrivenu borbu protiv naše izgradnje, a u sredini u kojoj je škola naročito je bilo potrebno da se to poveže« (isto, str. 5).

Amonijakov miris i bog Amon »Često nastavnik pogrešno misli da za svako predavanje mora povezati neko odgojno djelovanje... Još je gore namješteno kad nastavnik kemije u Slavonskoj Požegi amonijak povezuje s bogom Amonom i uspoređuje miris amonijaka i Amona!« (isto, str. 6). U uskoj vezi s idejnošću je i pitanje vjerske nastave koje u našoj Republici još nije riješeno. Ovdje treba razlikovati vjersku nastavu u osnovnim školama i u srednjim školama. U vezi s osnovnom nastavom dane su nižim tijelima narodnih vlasti od strane Ministarstva prosvjete točne upute za provođenje vjerske nastave u nižim školama. Uza sve to ima na terenu raznih odstupanja u prilaženju tom problemu. Negdje se problem vjerske nastave ostavlja otvoren i ne prilazi se njegovu upornom rješavanju. Na području NRH ne poučava se uopće vjeronauk u 45 kotareva i 11 grado-

¦ Pod budnim Agitpropovim okom: »Izvješće o stanju i problemima školstva na području NR Hrvatske«

va, dok se poučava u 42 kotara i 13 gradova. Vjersku nastavu polazi u školi oko 32.274 učenika (12,6%), a u crkvu polazi vjersku nastavu 9741 učenik (3,67%). U školama nastavu vrše svećenici. Oni za to podnose molbe koje im odobravaju kotarski narodni odbori uz suglasnost Ministarstva prosvjete. Donedavno su u nekim kotarevima svećenici imali stara odobrenja okružnih narodnih odbora. Stanje u nekim kotarevima u vezi s polaskom vjerske nastave je sljedeće: u Buzetu predaje se vjeronauk u 14 škola za 1.123 učenika, u Čazmi u 8 škola za 500, u Đakovu u 32 škole za 3.550; u Imotskom u 28 škola za 3.388; u Sv. Ivanu Zelini u 21 školi za 2.434; u Varaždinu u 32 škole za 6.550 i u Čakovcu u 36 škola za 2.308 učenika”. U 87 kotareva rade 3 vjeroučitelja, koji su državni službenici, 23 se honoriraju po satu, 220 radi besplatno, ukupno dakle radi 246 vjeroučitelja. U 24 grada rade 24 vjeroučitelja, koji su državni službenici, 1 radi honorarno i 18 njih radi besplatno, ukupno u gradovima rade 43 vjeroučitelja. U selima i gradovima radi ukupno 289 vjeroučitelja. Jedan dio vjeroučitelja prima od kotareva za prijevoz po 300 dinara mjesečno (Zlatar, Čakovec), dok su

Ustav, vjeronauk i odlazak u crkvu — »Učiteljica na jednoj zagrebačkoj školi kaže svoj upraviteljici da se ona u pitanju vjeronauka točno pridržava ustava. Niti odgovara niti nagovara djecu. Rezultat je njene ‘lojalnosti’ taj da u njezinu razredu polazi vjeronauk 90% učenika, dok u susjednom razredu ne polazi ni 25%. Jedan nastavnik u Daruvaru odlazi svaki dan u crkvu prije dolaska u školu. Izjavljuje da je to njegovo građansko pravo koje mu je ustavom zagarantirano. Uostalom veli da to ni najmanje ne djeluje ne odgojno na učenike ‘jer se znanost nikada nije kosila s religijom’« (kut. 7, str. 7).

1.5.2006, 12:53

u Zagrebu svi vjeroučitelji, koji vrše vjersku nastavu, državni službenici sa stalnom mjesečnom plaćom.

Majka Božja na vanjskim vratima Najveći broj odobrenja za poučavanje vjerske nastave izdali su kotarevi: Čakovec 12, Dubrovnik 10, Đakovo 13, Krk 16, Slavonski Brod 14, Supetar 15, Varaždin 16, Županja 13. Vjerska nastava predaje se u sljedećim kotarevima: Benkovac, Brinje, Daruvar, Stubica, Donji Lapac, Donji Miholjac, Drniš, Dvor, Garešnica, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Karlovac, Klanjec, Krapina, Korčula, Kostajnica, Kutina, Labin, Novska, Orahovica, Otočac, Perušić, Podravska Slatina, Poreč, Prelog, Pula, Rab, Rijeka, Senj, Sinj, Sisak, Slunj, Šibenik, Titova Korenica, Valpovo, Vojnić, Vrgin Most i Vukovar. Osim vršenja vjerske nastave u crkvi i školi neki svećenici podučavaju vjeronauk u svom stanu (kotar Hvar). Pitanje križeva i drugih znakova po učionicama uglavnom je likvidirano, ali imade manji broj kotareva gdje u školama vise križevi, tako da naprimjer u kotaru Buzet u 8 škola, Đakovo 1 škola, Nova Gradiška 7 škola (isto, str. 6-7). Masovne organizacije u nekim kotarevima ne ulaze dovoljno u problematiku vjerske nastave i puštaju da prilike i vrijeme ta pitanja riješe. U kotarevima Čazma, Jastrebarsko, Koprivnica, Varaždin ništa se ne poduzima dok naprimjer u kotaru Karlovac mnogo se na tom pitanju aktivno radi od strane narodne omladine i AFŽ-a. U vezi s aktivnošću popova postoji sa strane nastavnika članova Partije nebudnost, a sa strane ostalih nastavnika pasivnost. Ima i takvih nastavnika koji vjersku nastavu podržavaju. Jedna učiteljica u kotaru Zlatarima u svom stanu na vanjskim vratima ima pribijenu sliku Majke Božje, čime otvoreno izražava svoj stav prema vjerskim pitanjima. To ona objašnjava time da kad su toliki ljudi dali svoje živote za ideale da je i ona spremna da se žrtvuje za dragog Isusa (isto, str. 7). Nastavlja se


Glas Koncila broj 21 21. svibnja 2006.

25

DOKUMENTI AGITPROPA O ODNOSU HRVATSKIH KOMUNISTA PREMA VJERONAUKU (8)

V

odeću ulogu u iskorjenjivanju vjeronauka nakon Drugo ga svjetskog rata u Hrvatskoj imao je komunistički Agi tprop. Na kojim se ideološkim odrednicama temeljila njegova djelatnost, kakvim se metodama služio, koji su bili njegovi najistaknutiji članovi i dr. pokazuju izvorni Agitpropovi dokumenti, koje donosimo u ovome feljtonu.

Tomislav Vuković

— Agitpropov dokument »O idejnosti nastave i o problemima u vezi vjerske nastave« iz g. 1949. br. 4459. i u nastavku donosi primjere o »neprijateljskom djelovanju klera« na području školstva i odgoja, ali i pozitivne pomake na njihovu suzbijanju, dok na kraju ističe izravnu »pomoć«, koju djelatnici Agitpropa pružaju »naprednim snagama« na tom području:

Poziv za napuštanje vjerskih škola »U Sisku nastavnica ne dolazi u školu na vjerske praznike, 'jer se kosi s njezinim uvjerenjem'. Drugi nastavnik iste škole, kad učenici negoduju što su tog dana došli u školu, izjavljuje da i njemu samom nije drago što mora tog dana biti u školi. Jasno je da takav stav izvjesnog broja nastavnika negativno djeluje i još više komplicira ovo pitanje. Protiv onih nastavnika koji krše donesene propise vrši se postupak. Svećenici vrše svim mogućim sredstvima propagandu za vršenje vjerske nastave. Osobito to dolazi do izražaja u nizu kotareva. U tu svrhu najviše se koriste propovijedi u crkvi, gdje se roditelji pozivaju da šalju svoju djecu na vjeronauk u školi ako se vjeronauk predaje u školi ili da ih šalju u crkvu ako svećenici nemaju dozvole da predaju u školi. Svećenici se služe i dijeljenjem nabožnih sličica, dijele djeci slatkiše (Sveti Ivan Zelina), idu s učenicima na izlete, učenici se okupljaju i provodi se s njima tjelovježba, igra se nogomet i dr. (Podsused kraj Zagreba). U Bjelovaru svećenik djeluje na taj način da poziva djecu na učenje vjeronauka jer u protivnom slučaju neće krstiti, vjenčati i vršiti ostale obrede dotičnoj obitelji koja ne šalje dijete na vjeronauk. Jedan je vjeroučitelj u Osijek doveo nekoliko učenika iz Međimurja i kod sebe ih odgaja kao svoje rođake. To sve dokazuje kakvim se sredstvima i formama rada služe crkveni krugovi u odvođenju naše omladine da je odgoje u svom duhu. Uprave škola brinu se često samo zato da se vjeronauk u školi ne drži, a ne vodi se nikakva briga što se dešava izvan škole. To je imalo za posljedicu da na nekim školama gdje se ne predaje vjeronauk, djeca odlaze na predavanja u crkvu a da oko 60% učenika polazi u crkvu, a među njima bilo je naročito u Dalmaciji skojevaca i članova Partije. Neke pojave nediscipliniranosti i političke negativnosti među učenicima srednjih škola vuku svoju povezanost s klerom. Za to imamo primjer u Novoj Gradiški, Senju, Varaždinu. Vjeroučitelji koji stalno prate nastavu i kontroliraju što se predaje u prirodnim znanostima da to mogu suzbijati na svojim satovima. Upraviteljima osnovnih škola i nastavnicima stavljeno je u zadaću da budu nazočni na satovima vjerske nastave, ali to ipak mnogi ne

Gk-24-25.p65

25

»U kontaktu s pojedinim drugovima iz Agitpropa!«

i zaoštrava borba za suzbijanje vjerske nastave u školi i crkvi u za to najprikladnijim i za to najpravilnijim formama. Dosadašnji rad pokazuje da u mjestima gdje se taj problem s te strane načeo, da je bilo i rezultata. U Zagrebu su na inicijativu nekih škola sazvan roditeljski sastanci koji su bili dobro posjećeni. Na sastancima je iznesen problem vjerske nastave u odnosu sa socijaPionirski klub za lističkim odgojem novog čovjeka. Roditelji su vrlo aktivno sudjelovali vrijeme vjeronauka u raspravi. Jedan dio se izjasnio pro»Ima primjera da u radničkim tiv vjerske nastave, dok je bilo rodicentrima, tako npr. na Knežiji (V. telja koji su se izjašnjavali za vjerorajon, Trešnjevka, Zagreb) i osnov- nauk. Dolazilo je do bučnih objanoj školi na Lašćini, preko 50% đaka šnjavanja među sudionicima. Pouči vjeronauk. U posljednje vrijeme slije tih sastanaka opao je broj djece sve više napreduju učitelji, aktivi- koji su polazili na vjeronauk u zaraju se u ovom pitanju, tj. da bi sni- grebačkim osnovnim školama. U učiteljskim školama ne vrši se zili postotak učenja vjeronauka i u uopće vjerska nastava. tom su imali uspjeha. »Broj nastavnika Broj učenika koji poTako je npr. najveći uspjeh u tome postikoji polazi crkvu hađaju crkvu je minimalan. Na nekim učignut u XVI. ženskoj gisve se više teljskim školama taj mnaziji u Zagrebu. Tu smanjuje, a se broj svodi na nekosu uredili vrlo lijep pionirski klub i za vrijeme naročito poslije V. liko učenica (Karlovac, Pula, Šibenik, vjeronauka direktor vrši razna predavanja kongresa KPJ, jer Rijeka). U vezi s vjerse ovo pitanje skom nastavom sve ili se čitaju razne integimnazije možemo resantne stvari iz belezaoštrava u podijeliti u tri skupitristike i popularne nastavničkim ne, i to gdje se vjeroznanstvene knjige zborovima i nauk uči u nižim razonim učenicima koji ne redima, gdje se vjerouče vjeronauk. Ovo se sindikalnim nauk ne uči u školi ali pokazalo kao vrlo pohađaju uspješno sredstvo u podružnicama a i učenici po inspektorima vjersku nastavu u crksmanjenju postotka vi, i gdje se ne uči vjeručenika koji uče vjeroMinistarstva ska nastava ni u školi nauk. Koliko se malo prosvjete. Ipak ni u crkvi. U školi se komunisti bave tim piima još pojedina- ne predaje vjerska natanjima pokazuje upravo taj primjer Knežije ca među nastav- stava u ovim gimnazijama: Rijeka I. i II, na kojoj ima nekoliko blokove osnovne orga- nicima koji polaze Slavonski Brod, Slacrkvu.« vonska Požega, Šibenizacije Fronta na kojinik, Varaždin II, Zama stanuje preko 300 članova KP. U posljednje vrijeme sa greb I. Vrlo je neznatan broj gimnastrane Gradskog komiteta poduze- zija gdje nema vjerske nastave uote su mjere da se ti članovi Partije pće. Bilo je slučajeva da i učenici vipovežu međusobno i s pionirskom ših razreda odlaze na vjersku nastaorganizacijom u toj školi, te da se vu (Zagreb, Šibenik, Dubrovnik, povede sustavna borba protiv Split, Osijek). Na svim gimnazijaučenja vjeronauka... Ovaj aktiv or- ma postoji problem pohađanja ganizira kružoke za sve slabe uče- crkve od strane učenika, negdje u nike u svojim blokovima. Time se većoj a negdje u manjoj mjeri. Broj nastavnika koji polazi crkvu također izvlače učenici ispod utjecaja klera. Partijske organizacije sve se više smanjuje, a naročito potrebaju naročito da se aktiviraju na slije V. kongresa KPJ, jer se ovo pitome da se i dalje sve više pojačava tanje zaoštrava u nastavničkim čine. Ministarstvo prosvjete tražilo je od kotarskih narodnih odbora da školski obveznici koji polaze vjerske škole napuste vjerske škole i da obavezno stupe u sedmogodišnje škole. Rezultati nisu bili naročiti ali se ipak uspjelo odvojiti izvjestan broj učenika od vjerskih škola i uklopiti ih u sedmoljetke« (kut. br. 7, str, 7).

¦ Agitprop je vodio i pedantne popise o svim bogoslovima i sjemeništarcima

zborovima i sindikalnim podružnicama a i po inspektorima Ministarstva prosvjete. Ipak ima još pojedinaca među nastavnicima koji polaze crkvu« (isto, str. 7-8).

»Problem« nošenja križeva »Pitanje križeva i ostalih vjerskih znakova u školskim prostorijama ne postoji. Jedino postoji problem nošenja križeva od strane učenica gimnazija. Kontrola izvođenja vjerske nastave se ne provodi. Još uvijek ima i na gimnazijama vjeroučitelja koje plaća država. Od vjerskih zajednica na teritoriju NRH samo rimokatolici imaju svoje vjerske škole, i to: 1. Bogoslovski fakultet u Zagrebu upisano u ljet. sem. 217; 2. Visoka bogoslovna škola u Đakovu 52; 3. Visoka bogoslovna škola u Splitu 32; 4. Visoka bogoslovna škola u Rijeci 21; 5. Visoka franjevačka bogoslovna škola Makarska (u Zgbu) 23; 6. Visoka franjevačka bogoslovna škola u Dubrovniku oko 10; 7. Srednja vjerska škola u Zagrebu (na Šalati) 404; 8. Srednja vjerska škola u Splitu 100; 9. Niža franjevačka srednja škola u Sinju 62; 10. Hrvatska sjemenišna gimnazija u Pazinu 203; 11. Dominikanska vjerska škola u Bolu na Braču 18; 12. Srednja vjerska škola u Zadru 90; 13. Srednja vjerska škola provincije franj. konv. u Zgbu – ; 14. Isusovačka visoka bogoslovna škola u Zagrebu 20; 15. Biskupsko sjemenište (internat bez škole) u Šibe-

Učenice – »klerikalni elementi« u VII. ženskoj gimnaziji — »Kler uopće po svim tim pitanjima nastupa organizirano i sustavno, dok sa strane naših organizacija tome se pitanju dosada prilazilo samo kampanjski, naime kad bi se stvari zaoštrile. Neprijatelji se naročito staraju oko uzdizanja svojih elemenata, tako npr. na VII. ženskoj gimnaziji u Zagrebu ovi klerikalni elementi su vrlo dobre učenice, vrlo se aktivno zalažu po svim zadaćama koje postavlja škola i na taj način stječu autoritet među omladinom. Osim toga oni rade sa slabim učenicima pomažući im da svladavaju poteškoće u raznim težim predmetima. Ima i takvih učenika nastrojenih neprijateljski i klerikalno koji nastoje na satu da raznim pitanjima provociraju znanstveno izlaganje naprednih profesora. Raznim pitanjima za koje se unaprijed dobro spreme žele potkopati autoritet naprednih profesora. Oni, dalje, sa školskom omladinom organiziraju posjećivanje engleskih filmova, engleske

čitaonice te organiziraju razne 'žurke' u privatnim kućama, i to su sve forme s kojima se neprijatelj služi da truje našu omladinu« (kut. br. 7, str. 8).

15.5.2006, 11:36

niku, čiji pitomci polaze srednje škole u Šibeniku 80; 16. Biskupska srednja vjerska škola u Dubrovniku 43; Ukupno učenika: 1.375. Usporedba stanja u vjerskim školama s onim prije rata teško je dati jer nedostaju potrebni podaci. Po svemu izgleda da broj đaka nije u opadanju. Na kraju može se utvrditi da je u vezi s problemom idejnosti poduzeto sljedeće: U Ministarstvu prosvjete prorađene temeljito materijal V. kongresa KPJ. U početku školske godine inspektori Ministarstva prosvjete prenijeli su direktive svim direktorima škola i nastavnicima u smislu pojačanog idejnog političkog rada i borbe protiv mistike i idealizma. U tom smislu su date direktive i partijskim organizacijama. U mjesecu siječnju preko zimskog dopusta održan je 12-dnevni ideološko-politički tečaj za sve prosvjetne radnike. Održana su u Ministarstvu prosvjete savjetovanja sa svim direktorima gimnazija i učiteljskih škola na kojima su dane detaljne upute za idejno-politički rad. Bilo je jedno savjetovanje svih direktora srednjih i stručnih škola s istom zadaćom. Tim savjetovanjima bila je pružena neposredna pomoć od strane CK KPH, i to sudjelovanjem u radu jednog člana Politbiroa... Komisija za školstvo koja je postojala 1946/47. pri Agitpropu CK prestala je s radom. Veza našeg Agitpropa održavana je sa Ministarstvom prosvjete preko pomoćnika ministra koji je povremeno dolazio na naše sastanke. Kada su se u radu Ministarstva prosvjete javljali pojedini problemi, naročito po pitanju vjerske nastave, odnosa prema vjeroučiteljima itd., sve je to rješavano u neposrednom kontaktu s pojedinim drugovima iz našeg Agitpropa... Najdublje je zahvatila probleme idejnosti škole, najviše sustava i organiziranosti u tome radu pokazala je zagrebačka partijska organizacija. Jedan član odjeljenja za agitaciju i propagandu GK (Gradskog komiteta, op. T. V.) zadužen je specijalno za škole, a pri GK postoji komisija za škole kojom neposredno rukovodi član Politbiroa GK zadužen za agitaciju i propagandu« (isto, str. 8-10). Završetak


feljton_2006_13