Page 1

DOKUMENTI SUBNOR-a O HRVATSKOJ SAMOSTALNOSTI I KATOLIŠTVU

Gospodo predsjednici, tko prekraja povijest?

K

Danas se od najviših čelnika hrvatske države i raznih povjesničara mogu čuti tvrdnje kako su se za samostalnu hrvatsku državu podjednako borili partizani u Drugome svjetskom ratu kao i hrvatski branitelji u Domovinskome ratu. Koliko su te tvrdnje povijesno utemeljene, može se najbolje vidjeti iz izvornih dokumenata najmasovnije organizacije antifašističkih boraca, SUBNOR-a. Oni jasno govore o njezinu stvarnom odnosu prema ideji hrvatske samostalnosti, demokraciji, osnovnim ljudskim slobodama, političkom pluralizmu i sl., kao i prema vjernicima, katolištvu i Katoličkoj Crkvi

rešimir Piškulić, predsjed- (NIP »Četvrti jul«, Beograd BNOR-a, borili jednako kao i nik Saveza antifašističkih 1974, u tekstu kratica - »7. kon- dragovoljci Domovinskoga rata boraca i antifašista Hrvat- gres«) i »11. kongres Saveza »za istu državu samo u različiske, koji je na tom mjestu na- udruženja boraca NOR Jugosla- tim okolnostima«. Upravo suslijedio dugogodišnjeg predsjed- vije« (NIP »Četvrti jul«, Beograd protno, tijekom cijeloga svog nika Ivana Fumića, prošle je go- 1990, u tekstu kratica - »11. kon- polustoljetnog djelovanja SUBdine 22. lipnja, povodom Dana gres«), za hrvatski SUBNOR NOR je bio najžešći protivnik antifašističke borbe, u intervjuu knjiga »Treća skupština Saveza bilo kakve pomisli o samostalza jedan hrvatski dnevni list po- udruženja boraca narodnooslo- nosti države Hrvatske. Antifaši- goslavenski predsjednik Josip zvao hrvatske branitelje da za- bodilačkog rata Hrvatske« (Za- stički su se borci uvijek i do- Broz Tito bio oličenje idealnog jednički brane antifašistički ka- greb 1969, u tekstu kratica - »3. sljedno borili isključivo i jedino državnika, političara, stranačrakter NOB-a i Domovinskog ra- skupština«) i bilten Repu- za Jugoslaviju, sve je ostalo za kog vođe i ideologa. Stoga bi hrta jer, kako je doslovce rekao, bličkog odbora Saveza njih bio nacionalizam i separati- vatski borci antifašisti, u svojoj »za istu državu borili smo se u udruženja boraca SR Hrvatske zam, pa su progonili sve koji su tezi da su se borili za sadašnju različitim okolnostima«. S veli- »Borački informator« (u tekstu jugoslavensku državnu zajedni- hrvatsku državu, morali barem kim je zadovoljstvom potom is- kratica - »Informator«), te za cu dovodili pod upitnik. Stoga je podsjetiti hrvatsku javnost kada taknuo kako su »jasna antifaši- općinski SUBNOR »Informativ- stavljanje SUBNOR-ovaca u is- su to njihova četiri spomenuta stupa, na kojima je počivala cjestička stajališta lokupna njihova aktivnost: Jupredsjednika goslavija, SKJ, JNA i Tito, pokaStjepana Mesića, zala barem razumijevanje za žepremijera Ive Salju hrvatskoga naroda za državnadera i predsjednom samostalnošću? nika Sabora Vladimira Šeksa«, te »I ubuduće ćemo se zbog toga, po njezalagati za Jugoslaviju« mu, ta »tri ključna čovjeka u drSavez udruženja boraca nažavnom vrhu razrodnooslobodilačkog rata Hrvavijaju dobru klitske (SUBNOR H) - Zemaljski mu«. Tom je priodbor, osnovan je 16. svibnja godom i hrvatski 1948. po teritorijalnom principu predsjednik Stjekao i sve ostale boračke udruge pan Mesić u svou Jugoslaviji. Na kongresu 1961. Ni naklonost trojice hrvatskih predsjednika: Republike Hrvatske Stjepana Mesića, Vlade dr. Ive joj poruci poručio godine, spajanjem savezâ Sanadera i Sabora - Vladimira Šeksa neće pomoći SUBNOR-ovcima u njihovim tvrdnjama da su se kako »odričemo borili za samostalnu i suverenu hrvatsku državu udruženja boraca NOR-a, Savepravo bilo kome za ratnih vojnih invalida Jugoni bilten« općinskog odbora tu razinu s hrvatskim dragovolj- slavije i Udruženja rezervnih da prekraja povijest«. SUBNOR-a Rijeka (u tekstu cima Domovinskog rata ne sa- oficira i podoficira, nastala je Papagajsko ponavljanje kratica - »Bilten«). Osim tih tis- mo povijesna krivotvorina nego krovna organizacija na razini jukane su, razumije se, još i broj- i uvreda svima onima koji su da- goslavenske države: Savez udideja ne druge knjige, kao i bilteni od li živote za sadašnju samostalnu ruženja boraca narodnoosloboNa tragu tih izjava i događaja, kojih je, možda, dobro tek spo- državu Republiku Hrvatsku! dilačkog rata Jugoslavije. Na popotpuno podržavajući citiranu menuti: »Četvrti jul«, glasilo Drugo, SUBNOR je na svim četku agresije na Hrvatsku g. izjavu predsjednika Mesića da SUBNOR-a Jugoslavije, »Poru- razinama bio u potpunoj ideo- 1991. SUBNOR Hrvatske napuse nikome ne smije dopustiti ni- ka borca«, glasilo SUBNOR-a loškoj simbiozi sa Savezom ko- šta članstvo u SUBNOR-u Jugokakvo prekrajanje povijesti, pa Dalmacije, »Borci danas«, »Kal- munista, bio je njegova »produ- slavije. Citati SUBNOR-ovaca ni onima koji daju takve izjave, nički borac« i dr. Pridoda li se žena ruka« u svim porama dru- najbolje govore o njihovu odnoovaj će kratki feljton pokušati tome mnoštvo su prema spopokazati temeljne ideološke od- priopćenja broj- Tijekom cijeloga svog polustoljetnog djelovanja SUB- menuta »četiri rednice Saveza udruženja bora- nih općinskih NOR je bio najžešći protivnik bilo kakve pomisli o sa- antifašistička ca narodnooslobodilačkog rata boračkih udru- mostalnosti hrvatske države. Antifašistički su se borci stupa«. Interes (SUBNOR) i njegov odnos pre- ga, onda se otpriRepublike Hrma povijesnom pravu i višesto- like može dobiti uvijek i dosljedno borili isključivo i jedino za Jugosla- vatske promatljetnoj želji hrvatskoga naroda slika o količini viju, sve je ostalo za njih bio nacionalizam i separati- ran je uvijek sada ima vlastitu, samostalnu i su- historiografske zam, pa su progonili sve koji su jugoslavensku državnu mo kroz interes verenu državu. Također će po- građe. Potrebno zajednicu dovodili pod upitnik. Stoga je stavljanje SU- Jugoslavije: kazati i njegov odnos prema je odmah istak»U programu demokraciji, osnovnim ljud- nuti kako su svi BNOR-ovaca u istu razinu s hrvatskim dragovoljcima P r o g r a m s k e skim slobodama, političkom ti tekstovi prilič- Domovinskog rata ne samo povijesna krivotvorina deklaracije koju pluralizmu i sl., kao i prema no zamorni i do- nego i uvreda svima onima koji su dali živote za sa- ćemo, uvjeren vjernicima, katolištvu i Katolič- sadni zbog stal- dašnju samostalnu državu Republiku Hrvatsku! sam, usvojiti na koj Crkvi. Budući da je ta antifa- nog, gotovo paovom Kongrešistička udruga u onodobnoj Ju- pagajskog ponavljanja uvijek štva, a često i njegov glavni su... Mi smo u tom dokumentu goslaviji bila jedna od najmaso- istih ideja s uvijek istim sintag- (ideološki) egzekutor. istaknuli da ćemo se, kao orgavnijih i najutjecajnijih (kao što mama, kao što su: »jugoslavenTreće, SUBNOR je uvijek bio nizacija učesnika NOR-a, i kao je poznato njezini su članovi bili ska zajednica«, »tekovine revolu- glavna potpora Jugoslavenskoj pripadnici pokreta koji se borio u gotovo svim vladajućim držav- cije«, »jedinstvo naših naroda i narodnoj armiji, koja je za njega za socijalistički preobražaj i raznim strukturama, njezino se narodnosti«, »beskompromisni bila jamac opstanka Jugoslavije. voj naše zemlje, i ubuduće zamišljenje s respektom uvažava- borci«, »avangarda radničke kla- Četvrto, SUBNOR-ovcima je ju- lagati za Jugoslaviju kao jedinstlo na svim društvenim razina- se«, »radni narod«, »voljeni drug venu demokratma, ona je u to doba reagirala na Tito«, »bratstvo i jedinstvo«, »kosku i socijalističgotovo sva aktualna zbivanja i munistička vizija«, »socijalistički ku, federativnu ona je često odlučivala o svako- razvitak«, »samoupravni socijalizajednicu ravnomu i svačemu, pa i o sudbinama zam«, »kontrarevolucionarne pravnih naroda i pojedinaca), njezina je pisana snage«, »unutarnji i vanjski nenarodnosti... U ostavština silno velika. Nju je prijatelji«, »klasni neprijatelji«, sredinama u kojgotovo nemoguće potpuno sa- »klerofašisti«, »nacionalisti i sepaima živimo i djebrati ali se može na temelju ratisti«, i sl. lujemo, moramo nekih primjera pokazati njezin jačati svijest o jasni ideološki profil, i to na tri Četiri SUBNOR-ova povezanosti odinstitucionalne razine: državnoj, govornosti za republičkoj i općinskoj. To kon- stupa vlastiti razvoj s kretno znači na temelju citata iz U odabiru induktivne ili deodgovornošću za nekih tiskanih materijala SUB- duktivne metode ovaj se feljton razvoj čitave juNOR-a Jugoslavije, SUBNOR-a opredijelio za drugu, što znači goslavenske zaHrvatske i SUBNOR-a u jednoj, da će na samome početku odjednice, jer jedinasumce izabranoj, hrvatskoj mah iznijeti tvrdnje koje će onno usklađenost općini odgovoriti na spomenuta da kasnije potkrijepiti argumeninteresa svake pitanja. Tako je za osvjetljava- tima-citatima. Dakle, najbitniji republike s intenje jugoslavenskog SUBNOR-a su zaključci cijeloga feljtona: resom Jugoslakorištena knjiga »Sedmi kon- Prvo, povijesna je laž da su se Simboli za koje su se članovi SUBNOR-a dosljedno borili vije kao cjeline gres SUBNOR-a Jugoslavije« antifašistički borci, članovi SU- tijekom pola stoljeća djelovanja omogućava usp-

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

ješnu provedbu zajednički utvrđene politike« (»11. kongres«, str. 17). Odnos antifašističkih boraca prema Savezu komunista Jugoslavije također nikada nije bio upitan: »Savez boraca je svoju aktivnost više usmjerio na društvena i politička pitanja, i, kao dio progresivnih snaga našeg društva, više djelovao na ostvarivanju odluka SKJ« (»7. kongres«, str. 24). »Danas se može konstatirati da je Savez boraca bio jedan od značajnih oslonaca Saveza komunista u borbi za očuvanje tekovina naše revolucije i jedinstva naroda i narodnosti, i da se odlučno suprotstavljao naraslim nacionalističkim, separatističkim, birokratsko-centralističkim, informbiroovskim, liberalističkim, tehnokratskim i svim drugim kontrarevolucionarnim snagama, čije je djelovanje do 21. sjednice Predsjedništva SKJ i Pisma ozbiljno ugrožavalo naš socijalistički razvoj« (»7. kongres«, str. 24-25). Borci su jednako tako uvijek imali visoko mišljenje i o JNA: »Ako netko misli da će borci NOR-a i njihova organizacija mijenjati svoja osnovna opredjeljenja, ovisno o tome koja se stranka nalazi na vlasti ili će se nalaziti na vlasti, onda ga uvjeravamo da se u tome teško vara. Ima onih koji već otvoreno postavljaju pitanje prekrajanja unutarnjih i vanjskih granica SFRJ. One su definitivno utvrđene i njih će, ako to bude potrebno, braniti svi naši građani organizirani u ONO i DSZ u kojem nezamjenjivo mjesto ima Jugoslavenska narodna armija, čvrsto jamstvo teritorijalnog integriteta i suvereniteta naše zemlje« (»11. kongres«, str. 18). Antifašistički su borci Titu upućivali samo hvalospjeve i izraze odanosti: »Obaveze Devetog kongresa su pred svima nama... da ostvarujemo demokratski, humani, samoupravni socijalizam i to vrlo konkretno, na svakom mjestu i u svakom društvenom odnosu u kojem se nalazimo; da jačamo ulogu radničke klase i radnog čovjeka na sva društvena zbivanja, da jačamo idejnu i političku ulogu našeg Saveza komunista potvrđujući kroz akciju uvijek iznova onu avangardnu ulogu koju je pod rukovodstvom druga Tita i u pripremi revolucije i u prvoj fazi NOB-a, jer - to je prva faza naše revolucije, druga još uvijek sada traje - i u izgradnji samoupravnog socijalističkog društva naša Partija imala... Da živi drug Tito i borba za samoupravni socijalizam (pljesak)« (»3. skupština«, str. 51). Na kraju nameće se ozbiljno pitanje: Ima li tu mjesta za bilo kakvu i najmanju ideju samostalne hrvatske države? Ako ima, potrebno je razjasniti gdje; a ako nema - gospodo predsjednici, tko prekraja povijest? Tomislav Vuković Nastavlja se

25

BROJ 3 ! 15. SIJEČNJA 2006.

25

(1)

17.1.2006, 10:28


DOKUMENTI SUBNOR-A O HRVATSKOJ SAMOSTALNOSTI I KATOLIŠTVU

Gospodo predsjednici, nekima je mučnina!

D

okazivati danas hrvatskoj i kleronacionalizam uvijek su tičke organizacije« (»Informajavnosti da je SUBNOR bio imali »počasno« mjesto: »Prateći tor«, 1-2/1972, str. 3). dosljedno protiv samostal- tu djelatnost, lako je uočiti da se U kontekstu jugoslavenštine i nosti hrvatske države i to sve do ona odvija kroz pokušaje ideolo- najmanje je isticanje nacionalne posljednjih trenutaka konačnog ško-političkih prodora u struktu- pripadnosti antifašistima predraspada Jugoslavije, žalosno je re našeg društva, nametanje pro- stavljalo »kost u grlu«, što je u već samo po sebi. Jednako je grama i akcija koji vode slablje- svom govoru »Tamo gdje prestako upravo smiješno dokazivati nju političkih i ekonomskih os- taje revolucionarni duh, počinje njegov gaziteljski odnos prema nova socijalizma i samouprav- malograđanština« na savjetotemeljnim ljudskim slobodama i ljanja; izazivanja kriza u SFRJ ili vanju o njegovanju revolucionarpravima, kao što su pravo na vla- pojedinim dijelovima naše zem- nih tradicija potvrdio i Vladimir stito političko promišljanje i po- lje (IB, liberalizam, razni nacio- Konestabo, jedan od urednika litičko udruživanje, slobodno nalizmi i njihova sprega s kle- riječkoga »Informativnog bilteprakticiranje vjerskoga uvjere- rikalizmom, iridenta i dr.)« (»Bil- na«: »Hoće da nam posvoje omnja bez obzira na društveni sta- ten«, 7/1983, str. 1). ladinu (Crkva, op. T. V.),... nude tus i funkciju i dr. Žalosno je i »Uvjereni smo da ne može biti joj i serviraju svašta. Što joj to istodobno smiješno zbog dva ni jednog građanina koji smije nude? Nasilno, najčešće nametrazloga: jer je to dokazivanje već ostati miran i ravnodušan prema ljivo, zaslađeno atrakcijama i podokazanog i jer je riječ o, naža- ovim kleronacionalističkim i, sa često zastavama, frazama o nalost, prilično uspješnom podme- punim značenjem tog pojma, cionalnoj ili vjerskoj pripadnotanju (nekih) utjecajnih hrvat- pravim fašističkim divljanjima sti« (»Bilten«, 9/1984, str. 7). skih državnih dužnosnika, poli- jer to smatramo najbrutalnijim Stoga je posve razumljivo da tičara i znanstvenika hrvatsko- napadom na našu slobodu, naše je Katolička Crkva u Hrvatskoj me javnom mnijenju. Oni, nai- bratstvo i jedinstvo, demokrat- od komunističkih vlasti i antifame, uporno nastoje šističkih boraca »udomaćiti« slavni bila stalno prozisofizam, u antičkoj vana za nacionalilogici poznat kao zam (posebice na»rogati«, koji otprikon slamanja like glasi: »Što nisi »maspoka«), što izgubio imaš?« je u već spome»Da.« - »Rogove ninutom izlaganju si izgubio?« - »Ne.« ponovio Josip - »Dakle, imaš roVrhovec: »Vidite, gove.« Nadajući se, ima ozbiljnih dodakle, da je hrvatkaza, ne samo inski narod izgubio dicija, da jedan povijesno pamdio katoličke crk»Općinski odbor Saveza boraca... donio je ve - jedan dio, naćenje namjenjuju glašavam - pokumu antifašističke odluku da Vas se ne preuzme na stipendiranje, s šava preuzeti one »rogove« o tobož- obzirom na okolnosti da Vam je jedan brat otišao zastave koje su njoj borbi SUB- u vjersku školu i na okolnosti pod kojima treba da pale iz ruku naNOR-ovaca za sa- se školuje u dotičnoj školi... Ovaj odbor je mišljecionalizma kada mostalnu hrvatsku nja da Vi možete i sada na brata utjecati i istoga je dobio po glavi. državu, ljudska povratiti iz vjerske škole. U slučaju povraćanja Mi to vidimo i mi prava i slobode. brata iz dotične škole ovaj bi odbor zatražio od smo u tijeku toga. No, najbolje je osKao što vidite, ne taviti na miru an- narodnog odbora općine da vas obadvojicu preuzreagiramo ni nertičku logiku i po- me na stipendiranje.« vozno, ni naglo, gledati što o vjerskim slobodama, katolištvu i ska prava ljudi u ovoj našoj zem- niti nekontrolirano... Mislim da Katoličkoj Crkvi kažu sami SUB- lji pa i na njenu neovisnost... Bor- bi i na terenu trebalo o tome voci imaju pravo i dužnost da u svo- diti računa jer ne bi trebalo dizaNOR-ovci. je ime i u ime svih poginulih dru- ti galamu kod svake crkve koja Odgajanje u vjerskome gova odgovore na sve ono što ne- se gradi... Sasvim je sigurno da tako perfidno radi i to će će oni crkveni funkcionari koji duhu je protuustavno!? prijatelj borci činiti, i to borački, partizan- se suprotstavljaju jednoj takvoj Vjerska je aktivnost za antifa- ski« (»Bilten«, 10/1985, str.3). opasnoj politici dijela klera koji šiste bila protusocijalistička i želi crkvu ponovno dovesti u suuglavnom protudržavna djelat- Fraze o nacionalnoj ili dar s ovim društvom i ovom nost, kako je jasno rekao Branko državom, da će i s naše strane vjerskoj pripadnosti Vičević na konferenciji komunikao društvo, i mi to jasno kažeZa ideološku čistoću SUB- mo, oni nailaziti na jedan drusta osnovnih škola Rijeke, što je boračko glasilo donijelo kao NOR-a utemeljenu na »znan- gačiji odjek i odaziv nego ovi stvenom marksizmu« brinuo se, drugi. A prema ovim drugima udarnu vijest: »Na Savezu komunista je da dakako, Savez komunista čiji su možda će ubrzo biti potrebna zadaće koje ima naše školstvo to predstavnici redovito sudjelova- otvorena borba« (»Informator«, potiču i da se bore da se naši mla- li na svim boračkim sastancima. 1-2/1972, str. 7-8). di naraštaji odgajaju u duhu so- Tako je i Josip Vrhovec, ondašnji Antifašisti su uzimali za pravo cijalizma, koristeći pri tome sve tajnik Izvršnog komiteta Cen- da imaju »zadnju riječ« ne samo oblike i metode rada u odgoju, tralnog komiteta Saveza komu- na političkoj, gospodarskoj, propogotovu danas kada se u ovim nista Hrvatske. održao na XI. svjetnoj i svjetonazorskoj razini, poteškoćama javljaju razni 'ideo- plenumu republičkog odbora nego i na medijskoj i kulturnoj: lozi' i samozvani historičari koji SUBNOR-a SR Hrvatske 30. »Razna pisanja u tisku, na televibacaju ljagu na naš društveni svibnja 1972. središnje izlaganje ziji putem filmova i kazališnih razvitak i našu revoluciju. Osim »Prenositi na mladu generaciju predstava ne djeluju uvijek pozinjih i dio katoličkog klera nastoji obvezu ne samo čuvanja nego i tivno na odgoj u duhu socijalizsvojim utjecajem politički djelo- razvijanja revolucije - primarna ma već se nastoji reakcionarnim vati na slobodnu volju i opredje- zadaća Saveza boraca«. U njemu utjecajem razvijati i poseban kleljenje pojedinaca, pa i mladih, su po tko zna koji put istaknute rikalizam, pa je stoga značajno kako bi ih pridobili i odgojili u »napredne snage« za razliku, da- kako nastupaju i čime odgajaju svom duhu, što je, naravno, u nas kako, od onih »drugih«: »Mislim mladog čovjeka naši prosvjetni i protuustavno jer je slobodan iz- da je u okviru tih zadaća izvanre- radnici... Da bi vam poziv bio što raz religioznih osjećaja stvar po- dno važno ono što je drug Tito više usmjeren zadacima socijalijedinca a ne propagande i tak- naročito naglašavao za Savez ko- stičkog odgoja, vi biste bar moravog djelovanja koje odvodi naše munista. li biti potpuno odani ideji socijamlade u religioznost uz prisilu« Ali ne samo za Savez komuni- lizma te marksističko-znanstve(istaknuo T. V., kao i sve ostalo) sta, jer mi nismo nikakva vjerska nom pogledu na svijet. Morali (»Bilten«, 9/1984, str. 15). sekta koja postoji sama za sebe, biste izgrađivati i svoj stav na teU nabrajanju svih vrsta već zaista sve napredne društve- meljima tekovina NOB-a... Sve »vanjskih i unutarnjih neprija- ne snage, posebno snage organi- drugo je samo dio one propagantelja« klerikalizam, klerofašizam zirane u naše društveno-poli- de koja danas nastoji skrenuti

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

Danas se od najviših čelnika hrvatske države i raznih povjesničara mogu čuti tvrdnje kako su se za samostalnu hrvatsku državu podjednako borili partizani u Drugome svjetskom ratu kao i hrvatski branitelji u Domovinskome ratu. Koliko su te tvrdnje povijesno utemeljene, može se najbolje vidjeti iz izvornih dokumenata najmasovnije organizacije antifašističkih boraca, SUBNOR-a. Oni jasno govore o njezinu stvarnom odnosu prema ideji hrvatske samostalnosti, demokraciji, osnovnim ljudskim slobodama, političkom pluralizmu i sl., kao i prema vjernicima, katolištvu i Katoličkoj Crkvi tijekove našeg puta k reakcionarnim i mračnim idejama nacionalizma a time i na takav razvitak mladih, koji ne može biti jamstvo bolje budućnosti svih nas« (»Bilten«, 9/1984, str. 15). U takvom ideološko-totalitarističkom razmišljanju i Isus je prolazio prilično loše jer su npr. antifašisti u poglavlju »Revolucionarne tradicije« zahtijevali da se iz kinorepertoara izbaci određen broj onodobnih filmova, među kojima je i »Plastični Isus« (»7. kongres«, str. 35). SUBNOR-ovci su se spustili na samo dno ljudske bijede kod »problemâ« nastalih prigodom sprovodâ, u kojima im uopće nije bilo bitno dostojanstvo pokojnika, pravo njegove obitelji na vjerski ukop i sl., nego im je najvažniji bio kruti ideološki puritanizam. O tome najbolje govori zapis sa sastanka riječkoga Predsjedništva općinskog odbora SUBNOR-a sa predstavnicima svih 52 udruženja boraca u općini: »Bilo je dosta primjedbi na organizaciju sprovoda boraca. Još uvijek nemamo svoj pravilnik i protokol o sprovodu boraca, pa se događa da se borci ukapaju, ne po jedinstvenim kriterijima, već po shvaćanju samih organizacija. Groblja nemaju razglas a i pitanje nošenja zastava u nazočnosti svećenika, također izaziva nedoumicu kod članova. Očigledno je da se tu sektaši i ne postupa pravilno« (»Bilten«, 1/ 1981, str. 11-12). Čitateljima će Glasa Koncila vjerojatno biti zanimljivo čuti i kakav je »status« imalo njihovo glasilo kod antifašističkih boraca. Njihov »Informativni bilten« u rubrici »O čemu pišu« prenosi napis »Sumnjivo pismo o 'sumnjivom vjeronauku'« iz glasila Socijalističkog saveza omladine Hrvatske - Rijeka »Val« u br. 156-157: »'Glas Koncila' doista brine o tome da vjernici budu ugroženi barem na stupcima 'Glasa Koncila'... Budući da u interpretaciji 'Glasa Koncila' gotovo u pravilu stoji znak jednakosti između vjernika (naravno katoličkih) i Hrvata, onda ispada da 'Glas Koncila' traži zaštitu za Hrvate. A nije nepoznato tko još želi 'štititi' i 'osloboditi' Hrvate od 'tiranije' u ovoj i ovakvoj Jugoslaviji« (»Bilten«, 7/1983, str. 23).

Zločin s potpisom, mjestom i datumom Hrvatski SUBNOR-ovci nisu vodili boj samo na ideološko-teorijskom planu, nego i u konkretnim, svagdašnjim i zamršenim životnim situacijama »na terenu«, gdje su puno puta odlučivali o sudbinama pojedinaca. U tom smislu vrijedi spomenuti primjer, koji je izvan svih dosada spomenutih historiografskih izvora a koji govori tek o jednom zločinu s imenom i prezimenom zločinca, njegovim potpisom, mjestom i datumom. To je samo

kap u moru nekažnjenih i namjerno zabašurivanih antifašističkih zločina usprkos stalnim, već pomalo dosadnim izjavama hrvatskoga predsjedničkog trojca (Mesić-SanaderŠeks) kako zločini ne zastarijevaju i kako je nužna individualizacija krivnje. Nije li krajnje vrijeme da se hrvatskome narodu otvoreno kaže - vrijedi li to za sve ili samo za neke? Dakle, jedna je hrvatska majka, u mnoštvu sličnih, ostala g. 1945. sama s petero malodobne siročadi (muž joj nije bio, po boračkoj terminologiji, ni u kakvim »kvislinškim«, »okupatorskim«, »izdajničkim« i sličnim postrojbama već je poginuo kao civil). Jedan od sinova upisao se u Šumarsko-tehničku školu u Splitu, a ona je jadna, nemajući dovoljno ni za kruh da prehrani obitelj, napisala mjerodavnima zamolbu za stipendiju, kako bi on mogao prebivati u đačkome domu u splitskome Špinutu. No, antifašisti, koji su, očito, imali kontrolu nad svime (čak i dodjeli stipendijâ) i gospodarili ljudskim životima i sudbinama, pronašli su dovoljan razlog za negativan odgovor: »Općinski odbor Saveza boraca NOR-a, općina ..., PREDMET: Pitanje stipendiranja. U vezi s pismom Glavnog odbora Saveza boraca, a po Vašoj zamolbi za stipendiranje, izvješćujemo Vas sljedeće: Općinski odbor Saveza boraca... donio je odluku da Vas se ne preuzme na stipendiranje, s obzirom na okolnosti da Vam je jedan brat otišao u vjersku školu i na okolnosti pod kojima treba da se školuje u dotičnoj školi... Ovaj odbor je mišljenja da Vi možete i sada na brata utjecati i istoga povratiti iz vjerske škole. U slučaju povraćanja brata iz dotične škole ovaj bi odbor zatražio od narodnog odbora općine da vas obadvojicu preuzme na stipendiranje. U vezi s prednjim potrebno je da nas pismeno obavijestite što ste poduzeli po pitanju povraćanja brata, kako bi na idućoj sjednici ovaj odbor mogao zauzeti svoj stav u svezi s vašim stipendiranjem. Ovo smatrajte HITNIM! Uz drugarski pozdrav, smrt fašizmu, sloboda narodu! Predsjednik: Marko ...« Tako su antifašisti našem malom nesuđenom šumarskom tehničaru presudili ni krivom ni dužnom, samo zato što mu je brat odlučio postati svećenik. Tko zna koliko je takvih i sličnih zločina počinjeno nad hrvatskom sirotinjom? Pa, gospodo predsjednici, dok neki od vas s antifašistima budu pjevali »Po šumama i gorama«, neki se smiješili sa SUBNORovcima pred novinarskim fotoaparatima i televizijskim kamerama, a neki im držali hvalospjeve, znajte da će nekima od toga biti mučnina. I nemojte se tome čuditi! Tomislav Vuković Nastavlja se

25

BROJ 4 ! 22. SIJEČNJA 2006.

25

(2)

16.1.2006, 11:06


DOKUMENTI SUBNOR-a O HRVATSKOJ SAMOSTALNOSTI I KATOLIŠTVU

(3)

Gospodo predsjednici, je li vam stalo?

S

vaki pokušaj pojedinca ili skupine da se Hrvatska barem malo izvuče iz čvrstoga centralističkog zagrljaja iz Beograda nailazio je isključivo i jedino na žestoku osudu SUBNOR-a, i to na svim njegovim razinama: saveznoj, republičkoj i općinskim.

Oduševljenje »ogromne većine boraca NOR-a«

i suvereniteta naše socijalističke samoupravne Jugoslavije« (isto, str. 167). I tom je prigodom, kao i svaki put u sličnim događajima, poslan brzojav Titu u kojemu mu borci obećavaju »odlučni obračun s kontrarevolucionarnim snagama«: »Dosljedni u svojoj borbi za očuvanje kontinuiteta revolucije, borci su dali svoj doprinos uspješnoj borbi Saveza komunista u svladavanju slabosti koje su kočile samoupravljanje i odlučnom obračunavanju s kontrarevolucionarnim snagama svih boja, koje su pokušale da razbiju jedinstvo jugoslavenske socijalističke zajednice« (isto, str. 169).

To se najočitije može vidjeti iz izjava njegovih članova nakon sloma 1971, koji su još godinama nakon toga upozoravali na pokušaje »razjedinjenja naših naroda i narodnosti«. Stoga nije slučajno da je od 19. do 21. lipnja 1974. sedmi kongres SUBNOR-a Jugoslavije održan upravo u Zagrebu. Obračun s organiziranim Na njemu je još uvijek trajao obneprijateljem račun s 1971: »Na sjednici PredNa istovjetnoj je ideološkoj lisjedništva Saveznog odbora u travnju 1971. neposredno prije niji sa saveznim SUBNOR-om u 17. sjednice Predsjedništva SKJ, odnosu prema događajima iz g. sa zabrinutošću je konstatirano 1971. cijelo vrijeme bio i hrvatski da je nacionalizma u nekim kra- SUBNOR: »Iz izlaganja druga jevima zemlje u porastu, da nje- Tita borcima u Kumrovcu i poligovi protagonisti okupljaju razne tičkom aktivu Hrvatske i onog antisocijalističke i antisamou- što ste i sami u tijeku, vidite da pravne snage, da je to napad na smo angažirani kao Savez komutekovine naše revolucije radi raz- nista na tome da što temeljitije jedinjenja naših naroda i narod- pripremljeni uđemo u drugu fazu našeg djelonosti... Stavove 21. sjednice »Statut Saveza udruženja vanja, nakon Predsjedništva boraca narodnooslobodi- one prve faze u SKJ s odušev- lačkog rata SR Hrvatske u kojoj smo svu ljenjem je prih- točki I. među 'osnovnim energiju i glavni vatila ogromna načelima' donosi: 'Savez pravac udarca većina boraca udruženja boraca narod- usmjerili na razbijanje jednog NOR-a, jer su u nooslobodilačkog rata protivnika koji njima vidjeli pobjedu revolu- radi na... jačanju samou- je bio u agresivcionarne linije pravne Socijalističke Fe- noj ofenzivi i koSaveza komu- derativne Republike Ju- ji je ugrožavao nista i druga Ti- goslavije i na obrani nje- cijeli niz vrlo ta i početak st- zine slobode, integriteta i bitnih određenja našega socivarne akcije suvereniteta'« jalističkog susprotiv opasnosti koje su ozbiljno ugrožavale našu tava i naše jugoslavenske zajednicu« (»7. kongres«, str. 27- zajednice. I bilo je logički da 28). Svaki je pokušaj »separatiz- uđemo u tu bitku, da je što enerma« redovito bio izjednačavan s gičnije i što brže dovedemo do nacionalizmom: »SUBNOR je kraja. To kad kažem ne mislim, davao otpor u prevladavanju us- naravno, kad se razbije jedan kih interesa nad općim interesi- protivnik da time prestaje i bima, i kroz to se odlučno suprot- tka protiv njega, ili da on stavljao narastanju nacionalistič- potpuno nestaje sa scene... prakih separatističkih tendenca« vi je posao angažiranje svih naprednih društvenih snaga na (isto, str. 86). U temeljima svih antifašistič- rješavanju krupnih problema kih aktivnosti bilo je čuvanje in- našega daljnjeg razvoja, znači tegriteta Jugoslavije, što je u za- razvoj Socijalističke Republike vršnoj riječi na kongresu izrekao Hrvatske i razvoj socijalističke ondašnji predsjednik Saveznog Jugoslavije« (»Informator«, 1-2/ odbora SUBNOR-a Jugoslavije 1972, str. 3). Hrvatski su antifašisti general Kosta Nađ: »Mi možemo obećati da ćemo uložiti sve svoje nakon g. 1971. stalno upozorasnage da što potpunije odgovori- vali kako je borba protiv nemo obvezama koje danas prima- prijatelja »kod kuće«, tj. u Hrmo. U osnovi to je izraz našega vatskoj, borba za Jugoslaviju stalnog duga prema sebi samima jer su te dvije borbe nerazdvojii vlastitom opredjeljenju, koje ve: »Stvari se kreću u dva prasnagom poruka i jedinstva ovoga vca, ali koji nisu odvojeni nego najvišeg dogovora boraca Jugo- su međusobno organski poveslavije postaje dio ukupnih vri- zani. Jedan je akcija SKH u sajednosti našega revolucionarnog moj Hrvatskoj, i drugi je angapokreta, naše radničke klase, žiranje i prilog koji Savez kosvih radnih ljudi naše samoup- munista Hrvatske daje u ravne, socijalističke, nezavisne i daljnjem razvoju Jugoslavije, nesvrstane Jugoslavije« (isto, str. odnosno u rješavanju problema s kojima se Jugoslavija u ovom 165). »Radeći na izvršavanju do- trenutku suočava. Nama je i nijetih zaključaka, polazeći od drug Tito rekao da bez obzira utvrđenih stavova Desetog kon- koliko smo angažirani vlastitim gresa saveza komunista Jugosla- poslovima i bitkom u vlastitoj vije i druga Tita, mi se moramo kući, moramo biti stalno i aktizaložiti za razvijanje i stalno ja- vno angažirani u jugoslavenčanje takvih odnosa u našem skim poslovima, jer ako to ne društvu, koji će biti sigurno jam- bismo radili, onda bi iz toga bilo stvo tekovinama naše borbe: slo- ustvari štete i za ono što radimo bode, bratstva i jedinstva, ravno- u vlastitoj kući« (»Informator«, pravnosti, jednakosti, integriteta 1-2/1972, str. 4).

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

25

O Jugoslaviji nema dijaloga Ishod burnih povijesnih zbivanja u Hrvatskoj g. 1971. dobro je poznat, zbog čega su hrvatski SUBNOR-ovci imali puno razloga za zadovoljstvo: »Ocijenjeno je da su boračke organizacije u Hrvatskoj u proteklom razdoblju bile izuzetno društveno-politički aktivne, da su se one potvrdile kao aktivan društveno-politički subjekt s veoma širokim dijapazonom zanimanja i djelatnosti... Unoseći u tu borbu svoju odanost revoluciji, odlučnost i beskompromisnost prema klasnom neprijatelju, borci NOR-a potvrdili su se još jednom kao čvrst i najaktivniji oslonac Savezu komunista Hrvatske u razobličavanju i savladavanju snaga kontrarevolucije... Uvjereni da se uspješna borba za obranu i razvijanje revolucije ne može ograničiti samo na politički obračun s kontrarevolucionarnim

Danas se od najviših čelnika hrvatske države i raznih povjesničara mogu čuti tvrdnje kako su se za samostalnu hrvatsku državu podjednako borili partizani u Drugome svjetskom ratu kao i hrvatski branitelji u Domovinskome ratu. Koliko su te tvrdnje povijesno utemeljene, može se najbolje vidjeti iz izvornih dokumenata najmasovnije organizacije antifašističkih boraca, SUBNOR-a. Oni jasno govore o njezinu stvarnom odnosu prema ideji hrvatske samostalnosti, demokraciji, osnovnim ljudskim slobodama, političkom pluralizmu i sl., kao i prema vjernicima, katolištvu i Katoličkoj Crkvi

Boračka »minuta nakon dvanaest«

snagama, borci izražavaju svoju spremnost i odlučnost da se svim svojim snagama uključe u realizaciju zadataka i programa SK Hrvatske na rješavanju aktualnih problema našega društvenog razvoja i izgradnje samoupravnog socijalizma. Savez boraca je još jednom time potvrdio da je spreman da svoju odgovornu društveno-političku funkciju i ulogu ostvaruje kao dio najsvjesnijih i najodanijih socijalističkih snaga na programu i pod vodstvom Saveza komunista« (»Informator«, 3/1973, str. 1). Ne treba trošiti previše riječi u dokazivanju da su slijedom toga sve boračke organizacije u Hrvatskoj na nižim, općinskim razinama bile u potpunom skladu s republičkom i saveznom organizacijom dosljedno provodeći njihovu politiku. Zato su riječki SUBNOR-ovci, kao i svi drugi, bili potpuno jasni: »Nema i ne može biti 'dijaloga' o slobodi i ravnopravnosti, bratstvu i jedinstvu svih naroda i narodnosti Jugoslavije, o njihovoj opredijeljenosti za zajednički život u socijalističkoj federativnoj zajednici« (»Bilten«, 3/1982, str. 12). Da to nisu tek puke fraze, govori podatak o njihovoj moći i utjecaju na sva ondašnja društvena zbivanja: »Ako pogledamo sastav našega Općinskog odbora SUBNOR-a, gotovo nećemo naći člana koji nije na jednoj ili više značajnih društvenih funkcija« (»Bilten«, 2/198., str. 6).

samostalnosti hrvatske države, najbolje donijeti još nekoliko poruka iz brzojavâ upućenih »najKontinuitet očuvanja Jugosla- većem sinu svih naših naroda i vije od strane hrvatskih antifaši- narodnosti«: »Dragi naš druže sta trajao je ne »minutu do dva- Tito, čuvat ćemo i razvijati bratnaest« nego »minutu poslije dva- stvo i jedinstvo naših naroda, naest«, tj. kad je već započela ot- skovano u narodnooslobodilačvorena oružana agresija na Hrva- koj borbi, i socijalistički humanitsku. Zato ne treba nikoga izne- zam - jamstvo jugoslavenske sonaditi da su hrvatski predstavni- cijalističke zajednice i samoupraci i na Jedanaestom kongresu vnog socijalizma« (»3. skupštiSUBNOR-a Jugoslavije, koji je na«, str. 224). »Dragi naš druže Tito! Mi, održan u Beogradu 10. i 11. srpborci Revolucije, s naše plenarne nja 1990, bili iznimno aktivni. Osim njih, među 143 sudionika sjednice Republičkog odbora bili su i (nezaobilazni) članovi Saveza udruženja boraca narodSKJ, predsjednik Predsjedništva nooslobodilačkog rata SR HrvatSFRJ Borisav Jović, general- ske - dajemo svesrdnu podršku Tvojim inicijativama i Tvom bopukovnik Blagoje Adžić, načelgatom revolucionarnom djelu nik Generalštaba oružanih snaga koje ugrađuješ u naše društvo. SFRJ i drugi. U radnome predsjedništvu bio je i Rade Bulat iz Pismo, Tvoje i Predsjedništva CK SKJ, prihvaćamo kao osnovHrvatske. U središnjem predanu i jedinstvenu revolucionarnu vanju »SUBNOR Jugoslavije u orijentaciju u našem radu. Svaka društvenoj reformi« Risto Džunov je optužio, uz ostale, i ondaš- riječ Pisma za nas borce znači nje hrvatske vlasti poistovjeću- obvezu da Tvoje revolucionarne ideje provedemo u djelo. Nema jući nacionalno i nacionalističko: te snage, dragi naš druže Tito, »Aktuelne i akutne međurepukoja nas borce može odvojiti od bličke i međunacionalne napeto- »Nema i ne može biti 'di- Tebe i Saveza sti i sukobi, uči- jaloga' o slobodi i ravno- komunista u nili su da većina, pravnosti, bratstvu i jedin- ostvarenju zadaća u izgraa svakako najustvu svih naroda i narod- dnju našega satjecajnije oporbene stranke, u a nosti Jugoslavije, o njihovoj m o u p r a v n o g Hrvatskoj i Slo- opredijeljenosti za zajed- socijalističkog veniji danas vla- nički život u socijalističkoj društva. Istom onom snagom i dajuće stranke federativnoj zajednici.« elanom kojima odnosno koalicije budu prvenstveno nacional- smo se borili u Revoluciji i no i nacionalistički orijentirane« Narodnooslobodilačkoj borbi, (»11. kongres«, str. 16). Kao i u borit ćemo se svjesni, da provođbrojnim slučajevima dotada, ni- enje Pisma, koje smatramo revotko od hrvatskih antifašista nije lucionarnim aktom, traži od nas smatrao potrebnim progovoriti boraca samo odlučne i dosljedne barem jednu riječ u obranu želje revolucionarne akcije« (»Bilten«, hrvatskoga naroda za samostal- 9-10/1973, str. 1). Uostalom, u »Statutu Saveza nom državom. A nazočni su bili članovi Saveznog odbora SUB- udruženja boraca narodnoosloNORJ-a: Zorko Čanadi, Slavko bodilačkog rata SR Hrvatske« u Havić, Jure Ivezić, Vukašin Ka- točki I. naslovljenoj »Osnovna ranović, Bogdan Pecotić, Ferruc- načela« izrijekom stoji: »Savez cio Pastrovicchio, Nikola Vujno- udruženja boraca narodnooslović (»11. kongres«, str. 105), član bodilačkog rata radi na... jačanju Nadzornog odbora SUBNORJ samoupravne Socijalističke FeNikola Dozet (isto, str. 107), član derativne Republike Jugoslavije Komisije za međunarodnu su- i na obrani njezine slobode, interadnju Zdenko Svete (isto, str. griteta i suvereniteta« (»Informa108), član Komisije za socijalno- tor«, 6/1973, str. 46). Stoga bi predsjedniku sadašekonomska pitanja i predstavke boraca i vojnih invalida Jandrija nje samostalne i suverene države Bodrožić (isto, str. 108) i član Ko- Republike Hrvatske, predsjedmisije za njegovanje revolucio- niku Vlade sadašnje samostalne narnih tradicija Zorko Čanadi i suverene države Republike Hrvatske i predsjedniku Sabora sa(isto, str. 109). dašnje samostalne i suverene države Republike Hrvatske, svaki »Nema te snage, dragi put kada budu u društvu hrvatnaš druže Tito!« skih SUBNOR-ovaca i šutke sluKad se uoče temeljne ideološ- šali njihove tvrdnje kako su se, ke odrednice SUBNOR-a, funk- kao i hrvatski branitelji u Domocioniranje, djelatnost, utjecaj, vinskome ratu, borili za sadašnju već spomenuta četiri stupa na samostalnu i suverenu državu kojima su gradili cjelokupnu ak- Republiku Hrvatsku, samo »u tivnost: Jugoslavija, Komunistič- različitim okolnostima«, trebalo ka partija, JNA i Tito - sve je jas- postaviti pitanje: Gospodo predno, očekivano i poznato. Zato je sjednici, je li vam stalo do istine? Tomislav Vuković za kraj, kao ilustraciju njihova Svršetak mentalnog sklopa, kada je riječ o

BROJ 5 ! 29. SIJEČNJA 2006.

25

Naslovnica glasila riječkog SUBNOR-a

23.1.2006, 13:00

feljton_2006_03  

Glas Koncila BROJ 3 ! 15. SIJEČNJA 2006. štva, a često i njegov glavni (ideološki) egzekutor. Treće, SUBNOR je uvijek bio glavna potpora Jug...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you