Issuu on Google+

CRKVA I NACIZAM: MÜNSTERSKI I RIMSKI BISKUP

(1)

Münsterski lav i Pio XII. T

alijanski povjesni~ar Matteo Luigi Napolitano 4. sije~nja je u dnevniku »Il Giornale« od la`nih optu`ba ponovno morao braniti papu Pija XII. Pio XII, rekao je u razgovoru Napolitano, nakon Drugoga svjetskog rata nije odbijao niti zabranjivao vra}anje `idovske djece njihovim obiteljima. Sveta Stolica samo se usprotivila `elji nekih `idovskih saveza da se pokr{tenu `idovsku djecu, koja su izgubila svu rodbinu, preseli u Palestinu. Polazi{na je to~ka za takvo dr`anje bio zahtjev nadrabina Palestine i Pariza, koji su `eljeli da iz katoli~ke za{tite ta siro~ad budu predana `idovskim organizacijama. Sasvim je druk~ije Crkva reagirala u onim slu~ajevima u kojima su djeca imala rodbinu u kojoj je netko pre`ivio. Kao dokaz povjesni~ar

Nacisti~ki ideolog Alfred Rosenberg nadao se da }e »narod« ubiti biskupa von Galena

Napolitano naveo je »slu~aj Finaly« u kojemu je 1953. dvoje kr{tene `idovske djece - uz crkveno posredovanje - predano njihovoj teti. Profesor Napolitano, koji predaje crkvenu povijest na sveu~ili{tu u Urbinu, napisao je knjigu o ulozi Pija XII. u Drugome svjetskom ratu. O toj se ulozi ~esto raspravlja, a ideolo{kih, povijesno potpuno neutemeljenih optu`aba na ra~un Pija XII. i Katoli~ke Crkve ne nedostaje. Doprinos boljemu poznavanju stvarnoga crkvenog djelovanje protiv Hitlera i nacizma daje i kratki pregled djelovanja i korespondencije izme|u münsterskog biskupa Clemensa Augusta von Galena i pape Pija XII, a talijanski mjese~nik »30Giorni« u dvobroju srpanj/kolovoz 2004. donosi i tri izvorna pisma Pija XII, koja dosada nisu nikad objavljena.

Tko je bio biskup von Galen? »Tri propovijedi biskupa von Galena i nama, koji smo na putu `alosti kojim idemo zajedno s njema~kim katolicima, pru`aju utjehu i zadovoljstvo koje ve} dugo nismo osjetili. Biskup je dobro izabrao trenutak za ovako hrabri istup.« Tim rije~ima zahvalnosti i potpunoga slaganja s biskupom von Galenom pisao je papa Pio XII. berlinskome biskupu Konradu von Preysingu 30. rujna 1941. U pismu je komentirao `estoki frontalni na-

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

budu}i da nije mogao {utjeti o tako opasnim zabludama za vjernike, u biskupijski bilten umetnuo je dodatak sa studijom o »Mitu XX. stolje}a« te nastoji da ga se {to vi{e dijeli. Odgovor re`ima nije trebalo ~ekati. Vo|a Gestapa Hermann Göring pospad na Hitlerov re`im s propo- 1946. bio njegov osobni tajnik, lao je okru`no pismo u kojoj travjedaonice katedrale u Münste- zabilje`io je podudarnost: »Von `i izbacivanje sve}enika iz {kolru toga ljeta 1941. Protagonist: Galen je kao biskup djelovao u ske poduke. Rosenberg je banuo biskup Clemens August von Ga- istome vremenskom razdoblju u Münster i vatreno napao bislen. Osim toga, Pio XII. zavr{io je kao i Adolf Hitler. Za biskupa je kupa poku{avaju}i ponukati napismo berlinskome biskupu posve}en devet mjeseci nakon rod protiv njega i o~ekuju}i da potvrdom: »Nije stoga niti po- {to je Hitler do{ao na vlast, a }e ga ubiti. No, narod Westfaletrebno da izri~ito zajam~imo umro je oko devet mjeseci posna, koji je ve}inom katoli~ki, tebi i tvojoj subra}i da }e bisku- lije Führerove smrti.« okupio se oko svoga biskupa, i Ro|en 1878. u dvorcu Dinkpi kao {to je biskup von Galen, ve} 8. srpnja manifestacije solikoji }e nastupati tako hrabro i lage blizu Münstera, Clemens darnosti svoj su vrhunac do`ivtako besprijekorno, u nama August grof od Galena, sin vrlo jele u masovnoj procesiji vjernika. Doga|anja u Münsteru i uvijek imati potporu.« Na Pacel- katoli~ke plemi}ke obitelji iz ovaj su put pre{le nacionalne lijevo pismo biskup Berlina od- Westfalena, prije nego ga je Pio granice te je inozemni tisak mah je odgovorio. Von Preysing XI. posvetio za biskupa, 23 godizabilje`io tu borbu hvale}i hrabje 17. listopada u ruke uzeo pa- ne djelovao je kao sve}enik na ro dr`anje njema~koga biskupa: pir i olovku te je, ne oklijevaju}i, jednoj `upi u Berlinu. Kada ga je »Ako se katolike optu`uje da se Papi odgovorio: »Pravom me ra- 5. rujna 1933. isti papa imeno- »Lav iz Münstera« - biskup Clemens bave politikom, zapravo je nado{}u ispunja ~injenica da je vao nasljednikom na katedri sv. August grof von Galen cionalsocijalizam onaj koji se djelovanje bisvodstvo stran- bavi vjerom«, lakonski je iz Parikupa von Gale- »Novi zlokobni totalitarni nauk koji rasu stavlja izke), na sve stra- za 28. srpnja 1935. komentirao na bilo utjeha nad svake moralnosti, krv stavlja iznad zakona... ne pro{irio svoj »Le Figaro«. srcu Njegove odbacuje Objavu, nastoji uni{titi temelje kr{}an»Mit XX. stoljeJasno je da von Galen nije bio Svetosti.« }a«, von Galen - jedini njema~ki prelat koji se jastva... To je vjerska prijevara. Ponekad se doga|a No, {to je to zapravo u~inio da se to novopoganstvo skriva ~ak pod kr{}anskim u svome prvom sno suprotstavljao nacisti~koj taj biskup koje- imenima... Ovaj protukr{}anski napad {to ga p a s t o r a l n o m doktrini, a ve} od 1932. biskupi ga Pio XII. ohra- do`ivljavamo u na{im danima nadilazi, zbog svo- pismu za Uskrs su se o~itovali i zajedno. Slavne bruje i hvali? ga razornoga nasilja, sve druge koje poznajemo - bez imalo je su ostale propovijedi iz 1933. okoli{anja i kardinala Michaela von FaulhaTko je bio Cle»uvijanja« osu- bera, nadbiskupa Münchena. mens August iz pro{lih vremena.« dio novopogan- No, Hitlerovim dolaskom na von Galen? »New York Times« 1942, u sa- Ludgera, kukasti kri`evi Tre}ega ski pogled na svijet nacizma, vlast njema~ka Crkva morala se mome sredi{tu rata, objavio je Rajha vidljivi na sve~anome otkrivaju}i jasni religijski karak- suo~iti s re`imom koji si je sve niz ~lanaka o crkvenim ljudima slavlju jo{ nisu ni mogli sanjati ter te ideologija: »Novi zlokobni napasnije i sve bezobraznije prikoji su se suprotstavljali Hitleru. koliko }e im muke zadati taj pre- totalitarni nauk koji rasu stavlja pisivao i preuzimao potpunu Te godine, 8. lipnja, ameri~ki lat plemi}koga podrijetla i sna`- iznad svake moralnosti, krv prevlast na vjerskome i crkvenome podru~ju, kr{e}i i gu{e}i stavlja iznad zakona... odbacuje ljudska i gra|anska prava. Tako Objavu, nastoji uni{titi temelje je u samo nekoliko godina Crkva kr{}anstva... To je vjerska prije- morala platiti cijenu te{koga vara. Ponekad se doga|a da se progona. Progona koji se jo{ i to novopoganstvo skriva ~ak pogor{ao kada je 1937. objavpod kr{}anskim imenima... Ovaj ljena enciklika Pija XI. »Mit protukr{}anski napad {to ga brennender Sorge«, koju su podo`ivljavamo u na{im danima taknuli njema~ki biskupi. Ennadilazi, zbog svoga razornog ciklika Pija XI. bila je jedna od nasilja, sve druge koje poz- »najo{trijih osuda nekoga nanajemo iz pro{lih vremena.« cionalnog re`ima koju je Vatikan ikada izPapa Pio XII. pisao je berlinskom biskupu Konradu von Preysingu hvale}i rekao«, i nacisti hrabrost biskupa von Galena su je proglasili veleizdajom drdnevnik po~inje prikaz naslov- nih domoljubnih osje}aja. Von `ave. Kako se ljen »Churchmen who defy Hit- Galen bio je prvi biskup izabran {irila, tako je bilo ler« upravo ~lankom o von Gale- nakon Konkordata {to ga je Rajh sve vi{e uhi}enja nu: »Najtvrdokorniji protivnik potpisao sa Svetom Stolicom 20. i zapljena. Von protukr{}anskoga nacionalso- srpnja 1933. No, bio je i jedan od Galen je u svojoj cijalisti~kog programa«. prvih njema~kih biskupa koji je biskupiji tiskao Prvi von Galenov `ivotopisac, krajnjom jasno}om i ~vrstim 120.000 primjenjema~ki sve}enik Heinrich stavom razotkrio opasnosti noraka! Zapla{ivaPortmann, koji je od 1938. do vopoganske ideologije nacizma, nja upu}ena izte javno sna`no prokazao nasilje ravno na njegov i barbarstvo nacisti~koga terora. ra~un rasla su iz dana u dan, no Osuda »katekizma krvi« istodobno je ras»Nec laudibus nec timore.« Ulaz u nacisti~ki koncentracijski logor Kzoranienburg tao i njegov preTo je bilo biskupsko geslo do- 1933, godine sti` i u~vr{}ivao stojanstvenoga njema~kog prePismo je zavr{io opomenom se njegov moralni autoritet. To lata. Neustra{ivost i sr~anost su mu priznavali svi, pa i @idovi. onoga »nec timore« odmah se vjernicima da ne dopuste da ih Neposredno pred rat biskup iz zavede ovaj »otrov savjesti«, te pokazala. Münstera, zbog toga {to je »jako Samo dva mjeseca nakon bis- kr{}anske roditelje poziva da napao temelje i u~inke naciobdiju nad djecom. Uskrsna je kupskoga re|enja, u studenome nalsocijalizma«, upisan je u vla1933, biskup von Galen uvi|a da poruka pogodila poput bombe i dinom uredu Rajha kao jedan imala je osloba|aju}i u~inak na se sporazumi koji su tek potpiod najopasnijih protivnika re`isani ne po{tuju, te sna`no pro- kler i narod, a njegov odjek nije ma. No, von Galen }e postati svjeduje protiv kr{enja Konkor- se ~uo samo u Njema~koj ve} i u poznat u cijelome svijetu svojim data. A kada je po~etkom 1934. inozemstvu... propovijedima iz ljeta 1941. Za Uskrs 1935. novi protuuAlfred Rosenberg, glavni teoZbog njih su ga prozvali »lav iz reti~ar nacionalsocijalizma dar. I ovaj put Rosenbergova Münstera«. (rr) »Jedan narod, jedna dr`ava, jedan (imenovan Führerovim zam- rasna teorija i »katekizam krvi« vo|a«- bila je krilatica Hitlerova Nastavlja se neljudskog re`ima jenikom za duhovno i ideolo{ko na meti su biskupa. Von Galen,

»New York Times« biskupa von Galena nazvao je »najtvrdokornijim protivnikom protukr{}anskoga nacionalsocijalisti~kog programa«. Njegova hrabrost i njegove tvrde propovijedi protiv Hitlera, koje je hrabro izgovarao s propovjedaonice katedrale u Münsteru kru`ile su cijelim svijetom. Papa Pacelli pisao mu je kako bi mu iskazao svoju potpunu potporu i svoju zahvalnost

BROJ 5

25

n

25

30. SIJE^NJA 2005.

24. 01. 05, 11:11


CRKVA I NACIZAM: MÜNSTERSKI I RIMSKI BISKUP

(2)

Von Galen: Nacisti~ki je bog - trbuh! B

iskup von Galen, »lav iz Münstera«, poput brojnih drugih crkvenih ljudi, nije se ustru~avao govoriti ono {to misli o nacizmu i njegovom vo|i Adolfu Hitleru. U subotu 12. srpnja 1941. do njega je do{la vijest o zauzimanju isusova~kih ku}a na dva mjesta u gradu, u Königstrasse i u Haus Sentmaringu. Kako je rat napredovao, partijske nacionalsocijalisti~ke vo|e zapljenjivale su sve vi{e dobara kr{}anskih zajednica, a Gestapo je po~eo sustavno deportirati redovnike, zauzimati i konfiscirati samostane, upravo u danima te{koga bombardiranja Münstera. Zaplijenjeni su ~ak i samostani klauzurnih redovnica. Redovnike i redovnice vrije|ali su i protjerivali. Biskup nije oklijevao. Osobno se suo~io s ljudima iz Gestapoa i otvoreno im rekao da obavljaju »gnusne i besramne zada}e«, i u svoj jasno}i nazvao ih »lopovima i razbojnicima«. No, nije stao samo na tome, ve} je smatrao potrebnim da se i javno opre nacistima.

»Vi~em: zahtijevamo pravdu!«

toji«. Biskup je do{ao do spoznanja o planu uni{tenja hendikepiranih, staraca, mentalno bolesnih i hendikepirane djece u domovima za njih u pokrajini Westfalen. Taj su plan nacisti skrivali. Jedan svjedok, navodi »30Giorni«, komentira: »Samo onaj tko je do`ivio vrijeme nacisti~ke diktature mo`e razumjeti va`nost rije~i koje se biskup usudio izgovoriti: 'Sada ubijaju, barbarski ubijaju nevine ljude koji se ne mogu braniti; i osobe druge rase, drugoga porijekla ubijaju... Pred nama je krvni~ka ludost Biskup Clemens August von Galen kakve jo{ nije bilo... S ljudima u münsterskoj katedrali poput ovih, s tim ubojicama resu mira... di- »Sada ubijaju, barbar- koji oholi gaze na{e `ivote, ne `em svoj glas ski ubijaju nevine ljude mogu vi{e imakao njema~ki ti narodno zakoji se ne mogu brani~ovjek, kao jedni{tvo.'« Na ti; i osobe druge rase, ~estiti gra|anacisti~ku vlast drugoga podrijetla ubinin, kao slu`benik katoli~ke jaju... Pred nama je primijenio je vjere, kao kato- krvni~ka ludost kakve rije~i sv. Pavla: li~ki biskup, i jo{ nije bilo... S ljudima »Njihov je Bog trbuh!« vi~em: zahti-

sterskog biskupa. Zbog njih su svi, pa i sam von Galen mislili da }e ubrzo biti ubijen. Vo|a organizacija za mlade SS-a izjavio je: »Ja ga zovem svinja C. A., to jest Clemens August. Taj veleizdajnik i izdajnik zemlje, ta svinja, slobodna je i uzima si slobodu govoriti protiv Führera. Mora ga se objesiti.« To se ipak nije dogodilo. »Slu~aj von Galen« pretresao se do najmanjih detalja u Ministarstvu propagande i u Tajni{tvu stranke. I Hitlerov miljenik Martin Bormann htio ga je objesiti. Me|utim, ministar propagande Joseph Goeb-

poput ovih, s tim uboji-

Bio je spreman na sebe uzeti sav teret, premda ga je to moglo ko{tati `ivota. Sljede}ega dana, nakon {to je bri`ljivo pripremio propovijed, popeo se na propovjedaonicu,

Nacisti~ki ideolozi Hermann Göring i Joseph Goebbels 1936. godine

odlu~an u namjeri da stvari nazove njihovim pravim imenom. »Nitko od nas nije siguran, makar u savjesti bio i najpo{teniji gra|anin, nitko nije siguran da ga koji dan ne}e odvesti iz njegova stana, da ga ne}e li{iti slobode, da ga tajna dr`avna policija ne}e zatvoriti u koncentracijske logore. Svjestan sam da se to mo`e danas dogoditi i meni«, rekao je mons. von Galen. Pred velikim mno{tvom vjernika nije oklijevao razotkriti kukavi~ke namjere Gestapoa, smatraju}i ga odgovornim za sva kr{enja najosnovnije socijalne pravde: »Pona{anje Gestapoa te{ko zakida naj{ire slojeve njema~koga pu~anstva... U ime po{tenoga njema~kog naroda, u ime uzvi{enosti pravde, u inte-

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

Koliko je bilo ljudi iz svijeta politike i kulture, ili kojeg drugog dru{tvenog podru~ja, koji su se 1941. usudili gestapovcima re}i da su lopovi i razbojnici? U Crkvi je takvih bilo: i pod cijenu vlastita `ivota, biskup von Galen javno je prozivao naciste zbog njihovih zlo~ina, otima~ina i deportacija

jevamo pravcama koji oholi gaze Biskupska du!« Sna`no i jasno re~enice na{e `ivote, ne mogu »svinja« su izlazile iz vi{e imati narodno za- protiv njegovih usta, jedni{tvo.« Führera poput gromoPropovijedi su se nevi|eno va. Nepokornom `estinom prokazao je jedan po jedan, pro{irile i u kratkome vremenu Von Galen u procesiji na njegovu svaki »gnusni ~in« i nasilje za za njih je ~uo cijeli svijet. biskupskom re|enju 5. rujna 1933. koje je uspio saznati. »Mu{- Tiskale su se i ~itale doslovno karci i `ene ustali su na noge«, posvuda. Doprle su i do voj- bels Hitleru je preporu~io da svjedo~i jedan o~evidac, »~ule nika na boji{nici. Dovoljno je odgodi njegovu »egzekuciju«, su se rije~i slaganja, ali i re}i da su neki ljudi toliko zbog politi~koga oportunizma. u`asavanja i indignacije, {to su `eljeli imati te propovijedi, da Taktika je re`ima bila takva da stvari koje se u crkvi uobi- su ih bili spremni ~ak i kupiti! ga se ne pretvori u mu~enika, a ~ajeno ne doga|aju. Vidio sam Njema~ki narod, kr{}anski i da su ga ubili narod bi se otuljude kako su briznuli u pla~.« nekr{}anski, prihvatio ih je s |io od re`ima, posebno bi pak U~inak te prve propovijedi velikim po{tovanjem. Iz doku- u~inili to vojnici na boji{nici. Nacisti su zato bio je razoran. Nikakvo ~udo menata pronada je za druge propovijedi, 20. |enih u ru{evi- »Ja ga zovem svinja C. odgodili »obsrpnja, crkva bila prepuna. nama Berlina A., to jest Clemens Au- ra~un« s von Vjernici su dolazili iz daleka, vidljivo je da je gust. Taj veleizdajnik i Galenom, ~esamo da ~uju biskupa von Ga- u zimi 1941. na izdajnik zemlje, ta svi- kaju}i »kona~lena. Jo{ im je jednom, i u toj 1942. Gestapo nja, slobodna je i uzima nu pobjedu«. A propovijedi, otvorio o~i za lu- uhitio vi{e @i- si slobodu govoriti pro- onda, izjavio je dost nacisti~kog re`ima i dova zbog {i- tiv Führera. Mora ga se Hitler 4. srpnja 1942, napravit njegov projekt koji je u propast renja »podbaobjesiti«, rekao je mla}e se »ra~un« vodio cijelu Njema~ku. Jo{ je da~kih propodi SS-ovac. sa svima, »sve vijedi« münjednom zagrmio protiv »prljado posljednjeg ve, nepodno{ljive akcije kojom nov~i}a«. Grof Franz, brat bisse zatvaraju sve}enici, kao divkupa von Galena, posvjedo~io lja~ goni na{e redovnike i na{e je da je njegov brat biskup bio drage sestre... koja proganja izlo`en stalnim napadima, nanevine mu{karce i `ene«. Izjavsilju i uvredama neprijatelja ljuje da su uzaludni svi poCrkve i ~ovjeka. No, i dalje se ku{aji i molbe za pu{tanje nedr`ao uspravno i nastavio je pravedno osu|enih ili zatoneustra{ivo navije{tati istinu. ~enih: »Sada vidimo i jasno »Jednoga sam ga dana pitao, do`ivljavamo {to stoji iza nove {to moramo u~initi ako ga uhidoktrine koja nam se ve} godite. 'Ni{ta', odgovorio mi je. 'Pa nama name}e: Mr`nja! Duboi sveti je Pavao godinama bio ka mr`nja, poput ponora, spram kr{}anstva, spram ljudzatvoren, a Gospodin se nije skoga roda...« bojao da ne}e sti}i na vrijeme No, tre}u propovijed 3. koobratiti narode.' Govorio mi je lovoza o petoj Bo`joj zapovijeda su |avolske sile na djelu, ali di zbog sna`nih rije~i Minije spomenuo utje{ne Gospodistarstvo propagande osudilo je Olimpijske igre u Berlinu 1936. nove rije~i: 'Vrata paklena kao »naj`e{}i frontalni napad nacisti~kom su re`imu slu`ile za ne}e nadvladati Crkvu'«, posnjegovu ne~ovje~nu propagandu protiv nacizma otkako pos- o superiornosti bijele rase vjedo~io je biskupov brat grof BROJ 6

25

n

Franz von Galen. Za biskupa Clemensa Augusta von Galena ve} u listopadu 1956. je pokrenut proces za progla{enje svetim. Prije dvije godine, 20. prosinca 2003. pro~itan je dekret o juna~kim krepostima, te je proces nastavljen velikim koracima prema beatifikaciji. »Borba koju je biskup von Galen vodio protiv onih koje je smatrao neprijateljima Crkve«, zapisao je njema~ki dominikanac Ambroz Eszer, postulator kauze, »o~ituje jednozna~no da je sluga Bo`ji svojim najvi{im ciljem i obvezom smatrao obranu vjere. A prema duhu tada{njega totalitarnog re`ima biskup von Galen pokazao je juna~ku ~vrsto}u, ali i juna~ku razboritost.« No, je li papa Pio XII. osobno poznavao biskupa von Galena? Eugenio Pacelli bio je dvanaest godina nuncij u Njema~koj. Prvo u Münchenu, od 1917. do 1925, a potom u Berlinu do 1929. »Za vrijeme boravka u Berlinu Pacelli je imao prilike upoznati von Galena«, tvrdi njema~ki isusovac Peter Gumpel, jedan od najve}ih stru~njaka i najboljih poznavatelja Pija XII. i relator u kauzi za progla{enje svetim, »te je ve} tamo stekao izvrsnu sliku o tom marljivom i hrabrom pastiru du{a, otvorenom dru{tvenim potrebama toga doba.« Von Galen, poja{njava o. Gumpel, »bio je ro|ak Konrada von Preysinga, ~ovjeka od povjerenja Pija XII. u Njema~koj. Von Preysing jama~no je predstavljao naj~vr{}u liniju otpora nacisti~kom re`imu u biskupskoj konferenciji. Von

Pio XI. slu{ao je savjete biskupa von Galena i von Preysinga

Preysing i von Galen nisu bili samo ro|aci, ve} su bili povezani pravim prijateljstvom. »Po{tovanje i povjerenje koje je Pacelli imao prema von Galenu, kao i prema vrlo uva`enom von Preysingu«, nastavlja Gumpel, »me|u ostalim svjedo~i i ~injenica da su bili u Rimu, u sije~nju 1937. kada se pripremala enciklika 'Mit brennender Sorge'. Pacelli, koji je znatno pridonio pisanju te enciklike Pija XI, htio je i sam biti na{iroko obavije{ten o prilikama u Njema~koj, te je - uz njema~ke kardinale - i njih pitao za mi{ljenje.« (rr) (Nastavlja se)

25

6. VELJA^E 2005.

30. 01. 05, 05:12


CRKVA I NACIZAM: MÜNSTERSKI I RIMSKI BISKUP

(3)

Papa ~itao biskupove propovijedi rodbini P

acellijevo slaganje s djelovanjem biskupa Clemensa Augusta von Galena potvr|eno je ve} 1935. I to u tijeku borbe s nacisti~kim ideologom Alfredom Rosenbergom. U toj prigodi, dr`avni tajnik Svete Stolice Eugenio Pacelli poslao je o{tru diplomatsku notu njema~kome Ministarstvu vanjskih poslova, pozivaju}i se na pravnu osnovu Konkordata, a Vatikan je odlu~no stao iza von Galena, tako da je »L'Osservatore romano« 20. srpnja 1935, udovoljavaju}i `elji dr`avnoga tajnika, otvoreno branio biskupa iz Münstera napadaju}i Rosenberga kao »naj`e{}eg i svetogrdnog razara~a kr{}anstva«. [to se ti~e triju u svijetu poznatih propovijedi, nigdje ne pi{e da bi biskupa von Galena na njih bio potaknuo papa Pio XII. Von Galen, kako pokazuju svjedo~anstva iz procesa za progla{enje bla`enim i svetim, djelovao je po vlastitoj savjesti i samostalno, ali je znao, tvrdi o. Gumpel, da »nailazi na Papino slaganje. U pismu berlinskome biskupu von Preysingu 30. travnja 1943. Pio XII. vrlo je jasno rastuma~io svoja stajali{ta. Papina intervencija u ratno doba mogla bi se tuma~iti kako zauzimanje stajali{ta protiv Njema~ke, s negativnim posljedicama po Crkvu koja je ve} bila izlo`ena te{kim progonima, kao i njema~ki narod. Stoga je pastirima prepustio da sami na terenu procijene stanje i da djeluju. Tako je poticao biskupe da djeluju u skladu sa stavovima Svete Stolice, koje je jasno pokazao Pio XI. u enciklici 'Mit brennender Sorge', ali bez nametanja. Jer, nikome se ne mo`e nalo`iti mu~eni{tvo.«

Von Galen s prozora Nadbiskupske pala~e pozdravlja skupine mladih

Pio XII. nije {utio boje}i se nacista. To znaju svi, premda ima manipulatora povije{}u - koji se hrabro nazivaju povjesni~arima - koji tvrde suprotno. Papa je jednostavno uvidio da je bolje djelovati mirnije, a inicijativu prepustiti onima koji su »na terenu« mogli bolje procijeniti prilike u kojima su djelovali, a on im je svesrdno i mudro pomagao

Pio XII: »Ima{ svu moju potporu«

Tri njema~ka junaka, otvorena protivnika nacizma: kardinali Frings, von Preysing i von Galen

tijeku audijencije u Vatikanu prelata koji su se odlikovali u suPapa o~itovao duboko po{tova- protstavljanju nacisti~kom teronje za biskupa iz Münstera, te ru: nadbiskup Kölna Joseph mu povjerio da je njegove homi- Frings i biskup Berlina Konrad lije pro~itao svojoj rodbini. von Preysing. Za njema~ki narod Da, Pio XII. biskupa von Gale- i biskupe ta su imenovanja bila na smatrao je junakom. Izri~ito »pokazatelj da Papa nije spreje to rekao primaju}i vi{e sve}e- man sudjelovati u glasovima nika iz pokrajine mr`nje koji su Westfalen, u Von Galen bio je simbol se u to doba na prosincu 1945. I »neke druge« Njema~- sve strane dizali to svjedo~anst- ke, one koja se usproti- protiv Nijemavo, koje je iznio Istodobno, vila nacisti~kom teroru i ca«. sve}enik Eberta su imenovahard Brand, na- borila se protiv kr{enja nja bila »znak lazi se u spisi- ljudskih prava. pravedne nama: »Sveti Otac grade za hrabri je rekao: 'Biskup von Galen us- otpor koji su upravo ljudi poput koro }e do}i u Rim.' Potom je njih poduzimali, a me|u njima na prvome je mjestu svakako bio glasno dodao: 'On je junak.'« biskup iz Münstera, napisale su Kardinalski grimiz kao novine »Neue Westfälische Zeitung« 28. prosinca 1945. U vrlo znak po{tovanja detaljnom izvje{taju {to ga je nanjema~kom narodu! pisao sve}enik koji je pratio Osim toga, najrje~itiji znak vi- mons. von Galena na konzistosokoga po{tovanja za »neizbroji- riju pi{e: »Kada se, na ulasku karve zasluge« koje je stekao u `ila- dinala u baziliku sv. Petra na vravoj obrani Crkve i ljudskih prava timo pojavio Clemens August, `amor je pro{ao mno{tvom napred nacisti~kim nasiljem bio je zo~nih vjernika: 'Evo ga, to je - kardinalski grimiz! Papa Pacelon!' Budu}i da sam bio njegov li je von Galena uvrstio u Kardineposredni pratitelj, mogao sam nalski zbor 18. velja~e 1946, a ~uti {to su govorili ljudi, i dok je münsterski je biskup bio »pravi junak tog konzistorija«, komentirao je za Vatikanski radio nadbiskup Kölna. Vatikanski radio objavio je vijest o uvr{tenju von Galena me|u »knezove Crkve« pred sam Bo`i} 1945, zajedno s jo{ trideset dvojicom prelata. Me|u njima bila su i druga dvojica njema~kih

Tijesna povezanost Pacellija i von Galena Koliko je hrabro djelovanje »lava iz Münstera« i »snaga njegova prosvjeda« bila od velike utjehe srcu pape Pacellija, govori i sama ~injenica da je te poznate propovijedi Pio XII. htio i osobno pro~itati, a ~itao ih je i svojoj rodbini. Vidljivo je to iz dokumenata procesa kanonizacije von Galena. U svom svjedo~anstvu sve}enik Heinrich Portmann, jedan od najboljih izvora u procesu, izjavio je da je tu pojedinost saznao iz spisa biskupa Innsbrucka koji je uputio von Galenu 18. rujna 1941. U tom dopisu insbru{ki biskup pi{e da je u

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

Svastike su postale simbolom nacionalsocijalizma

Jedan od posljednjih portreta biskupa von Galena prije smrti 22. o`ujka 1946.

Simbol neke druge Njema~ke Tisak je, dakle, prenosio ono {to je u tome trenutku bilo svima jasno: von Galen bio je simbol one druge Njema~ke, one Njema~ke koja nije dopustila da je se »uniformira« po nacisti~kom modelu. Toj Njema~koj i tisak je odavao priznanje koje je bilo o~ito iskazano kardinalskom ~a{}u

Velika procesija na sprovodu »lava iz Münstera« u gradu razorenom savezni~kim bombama

Nacisti~ki vo|a Adolf Hitler zahtjevao je kult svoje osobe

njegova golema pojava prolazila sredi{njom la|om digao se uragan poleta. Pljesak je do{ao na svoj vrhunac u trenutku kada je kardinal uzlazio prema tronu Svetoga Oca. 'Blagoslivljam vas. Blagoslivljam va{u domovinu', rekao mu je Pio XII. Poznate rimske novine dan kasnije su napisale: 'Naro~ito duga~ak i jak pljesak za kardinala von Galena, juna~koga biskupa iz Münstera, pobornika protunacizma, kojega je Papa o~igledno zadr`ao kod sebe du`e od ostalih«. Sve to pi{e u dokumentima procesa progla{enja svetim biskupa von Galena.

onome »mu`evnom branitelju kr{}anske istine i neotu|ivih ljudskih prava koji su trebali biti iskorijenjeni u totalitarnoj dr`avi«. Tako je pisao njema~ki tjednik »Die Zeit« na dan njegove smrti, koja je do{la samo mjesec dana nakon primanja kardinalskog grimiza. »Borac za pravdu, veliki dobro~initelj ~ovje~anstva« - tako je »Die Zeit« nazvao biskupa von Galena. Na njegovu sprovodu u Münsteru bilo je vi{e od 50 tisu}a ljudi. Kada je posljednji veleposlanik Rajha u, Ernst von Weizsäcker - koji se 1946. povukao iz politike i `ivio u Rimu - poslao Sve-

BROJ 8

25

toj Stolici izraze su}uti zbog smrti von Galena, tada{nji zamjenik u Dr`avnome tajni{tvu Giovanni Battista Montini 28. o`ujka 1946. zahvalio je u ime Pija XII. ovim rije~ima: »Smr}u ovoga prelata, Va{a zemlja izgubila je jednu od najve}ih osoba na{ega doba.«

n

No, ni to nije sve. Postoje i drugi dokumenti koji pokazuju veliki odnos po{tovanja i sporazumnosti izme|u pape Pacellija i »lava iz Münstera«: njihovo dopisivanje. ^etiri su pisma Pija XII. koja je napisao na njema~kom jeziku sadr`ana u drugome svesku »Akata i dokumenata Svete Stolice u odnosu na Drugi svjetski rat«, monumentalnome djelu u 11 svezaka i 12 tomova koje su uredili isusova~ki istra`iva~i, a koje sadr`i dokumente Dr`avnoga tajni{tva i Tajnoga vatikanskog arhiva. To je djelo htio svakako objaviti papa Pavao VI. po~etkom '60-ih godina pro{loga stolje}a kada se neargumentirano po~elo optu`ivati njegovog prethodnika. Pisma Pija XII. nadbiskupu Münstera poslana su 12. lipnja 1940, 16. velja~e 1941, 24. velja~e 1943. te 26. o`ujka 1944. U svim tim pismima Pio XII. vi{e je puta izra`avao zahvalnost, slaganje u stajali{tima i po{tivanje onoga {to radi njema~ki prelat. U pismu od 24. velja~e 1943. Papa isti~e kako mu je »utjeha« svaka vijest o »jasnoj i hrabroj rije~i jednoga biskupa«. Papa nadodaje da svaki biskup koji djeluje tako hrabro i odlu~no u prilog istine i prava, te protiv nepravde ne ~ini nepravdu i ne ozlogla{uje svoj narod u inozemstvu. Naprotiv, takve su intervencije korisne, premda bi netko mogao misliti suprotno. Pio XII. izri~ito zahvaljuje von Galenu {to mu je svojim pastoralnim pismima »pripremio teren« za njegovu poruku za Bo`i}, 24. prosinca 1942. To je poruka koju je »New York Times« nazvao »jasnim rije~ima u obranu @idova«, te pohvalio zbog toga {to je »u svijetu prozvala pokolj nad brojnim nevinima«. [irenje te poruke u Njema~koj visoki du`nosnici Rajha smatrali su »zlo~inom protiv sigurnosti dr`ave, koji zaslu`uje smrtnu kaznu«. Va`nost tih pisama jo{ je i ve}a ako se ozbiljno promotri i okru`je i ozra~je u kojemu su nastala i objavljena. Von Galenova pisma dio su »corpusa« od 124 pisma koja je Pio XII. uputio njema~kim biskupima od 1939. do 1944. Za{to je Pio XII. tako ~esto pisao njema~kim biskupima, jasno je iz njegovih rije~i koje je izrekao ~etvorici kardinala u Rimu, u o`ujku 1939, nakon konklava na kojima je izabran za Papu: »Njema~ko pitanje za mene je najva`nije. Pridr`at }u si to pravo da se njime osobno bavim.« Zato je kardinale, a preko njih sve biskupe, pozvao da mu pi{u izravno! A {to to sve pi{e u tim neobjavljenim, sudbinski va`nim pismima - zajedno s pismom von Preysingu - koje je pisao papa Pio XII. osobno? (rr) Nastavlja se

25

20. VELJA^E 2005.

14. 02. 05, 13:32


CRKVA I NACIZAM: MÜNSTERSKI I RIMSKI BISKUP

(4)

»Zahvaljujemo Bogu za vjeru njema~kih katolika« V

a`nost pisama koje je papa Pio XII. upu}ivao njema~kim biskupima dobiva na te`ini ako se razmisli o povijesnom kontekstu u kojemu su pisana. Pisma biskupu von Galenu, naime, bili su dijelom »corpusa« od 124 pisma {to ih je papa Pacelli uputio njema~kim biskupima od 1939. do 1944. Razlog te korespondencije iznio je sam Pio XII. ~etvorici njema~kih kardinala koji su do{li u Rim na konklave 1939, kada je izabran za papu. Nakon konklava kardinali su jo{ neko vrijeme ostali u Vje~nome Gradu kako bi s novim papom razmotrili prilike u kojima je djelovala Crkva u Njema~koj. Pio XII. dobro je poznavao prilike, jer ih je pratio prvo kao nuncij a kasnije kao dr`avni tajnik Svete Stolice. »Njema~ko je pitanje za mene najva`nije. Pridr`at }u si da se sam bavim njime«, rekao im je papa Pacelli, koji je na taj na~in pozvao sve njema~ke biskupe da mu izravno pi{u. Kada je po~eo rat, ti su izravni kontakti postali jo{ dragocjeniji. Pozivaju}i ih da mu pi{u, Pio XII. je njema~kim biskupima pokazao da nuncijatura u Berlinu ima sigurni put za korespondenciju s Rimom. Biskupi su se, kako pokazuju brojna pisma, obilno koristili tom mogu}no{}u te su papu obavje{tavali o svemu va`nome, prila`u}i svojim pismima i preslike najva`nijih dokumenata. »Pisma Pija XII. njema~kim bisku-

Grad Dresden potpuno je uni{ten u savezni~kom bombardiranju 1945.

pima« dokumenti su poznati istra`iva~ima, no javnost nije s njima upoznata. No, izjave tih pisama vrlo su va`ne da bi se razumio ne samo katoli~ki otpor u Njema~koj, progon pod nacizmom i polo`aj njema~kih biskupa koje su ~esto smatrali »filonacistima«, te »predstavljaju izvrsni dokument misli Pija XII, njegovih nakana i njegova djelovanja«, obja{njava isusovac o. Pierre Blet u svojoj knjizi »Pio XII. i Drugi svjetski rat u Vatikanskim arhivima«. Njegove su nakane i njegove misli bile istovjetne s mislima onoga koji se, bez straha, usudio u lice nacistima »skresati«: »Ne mogu vi{e imati narodnoga zajedni{tva s ubojicama koji opravdavaju ubijanje nevinih... Va{ je bog trbuh.«

Nacisti su s Katoli~kom Crkvom imali »svoje metode«: zastra{ivanja vjernika, otima~ina crkvenih dobara, izgoni sve}enika i odvo|enje u sabirne logore, te slanje mladih sve}enika na boji{nice... Ipak, nedovoljno da bi se slomilo njema~ke vjernike kojima je Pio XII. jam~io da je i njihov Papa, bez obzira s koje strane boji{nice se nalazili bola kojim idemo zajedno s njema~kim katolicima, daju utjehu i zadovoljstvo koje ve} dugo nismo osje}ali. Biskup je dobro odabrao trenutak da istupi s toliko hrabrosti«, napisao je iz Rima Pio XII. Papa ~ak izra`ava `aljenje {to te tri propovijedi nisu »ja~e« spomenute u pastoralnom pismu njema~kih biskupa. Katoli~ka Crkva u Njema~koj ovisila je u velikoj mjeri o javnim istupima biskupa, istaknuo je Papa, jer su op}e politi~ke prilike »poglavaru op}e Crkve nalagale, u njegovim javnim porukama, du`an oprez. Nije stoga potrebno da tebi i tvojoj subra}i biskupima koji, kao biskup von

dodaju}i da trebaju biti svjesni da svojim hrabrim i otvorenim istupanjem protiv nacisti~kog re`ima ne {tete dobrome glasu svoga naroda u inozemstvu, ve} mu zapravo koriste, premda ih neki zbog toga optu`uju. U tome pismu Pio XII. ka`e kako su mu svojim pastoralnim pismima njema~ki biskupi »otvorili put« za njegovu radioporuku za Bo`i} 1942, sa svije{}u da su se Papine poruke za Bo`i} s velikim zanimanjem pratile jo{ od 1939, i to na svim stranama boji{nice. Duboko `aljenje Pio XII. izrazio je nad ~injenicom s kojom ga je upoznao mons. von Galen da su brojni sve}enici njegova biskupije protjerani ili pak Biskup von Galen u procesiji u tijeku zatvoreni u sabirbiskupskoga re|enja 5. rujna 1933. nim logorima zbog vjere, od isti~u}i da }e, po svemu sude}i, kojih su mnogi i upravo 1941. godina biti godina ubijeni, kao i te{ke ku{nje ne samo za Njema~zbog toga {to naku ve} i Katoli~ku Crkvu u toj drcisti i dalje oti`avi. Posebnoj opasnosti izlo`eni maju crkvena su mladi katolici kojima se namedobra. Osim toga, tala nasilna dekristijanizacija. »Jebiskupija Mündan drugi izvor s divljenjem nas je ster morala se, obavijestio o uspjehu sata vjeropoput ostalih bisnauka (Glaubensstunde). Premda kupija, nositi s tevam se ~ini malo, nastavite s onim retom sve ma{to je u va{oj mo}i, te podupirite njega broja sve»Münsterski lav« s krizmanicima 1934. godine koliko vam je mogu}e vjerski `ivot }enika te s probu obitelji«, napilemom slanja »Toliko smo vam blizu, koliko smo bili i onda kada sao je von Galenu Papa. Odgo- smo vas mogli posje}ivati iz grada u grad, iz po- mladih sve}enivaraju}i na bis- krajine u pokrajinu, {tovi{e jo{ smo vam bli`i«, rije~i ka na boji{nicu. Papa posebno kupovo pismo, su ohrabrenja Pija XII. koji je upozorio da svi trebaju poziva sve}enike Pio XII. pokazuje da je upoznat i s djelovati protiv udaljavanja od Boga, protiv mr`nje da hrabro propovijedaju i ispoviotima~inom crk- i okrutnosti kako bi se do{lo do mira. jedaju. »Reci vene ba{tine u Oldenburgu, u Austriji, na pod- Galen, istupaju s takvom hrabro{- vjernicima tvoje biskupije da moru~ju Sudeta, u takozvanom }u i takvom besprijekorno{}u u limo, da se `rtvujemo i radimo za »Warthegau«, te u pokrajinama ime Bo`je i u ime svete Crkve, izri- mir koji bi svim narodima, bez izElzas i Lotaringija. U pismu Pio ~ito zajam~imo da }e u nama uvi- nimke, stvorio podno{ljive `ivotne XII. podsje}a da njema~kim kato- jek imati potporu«, poru~io je ne prilike; da nam je malo stvari tolicima treba stalno buditi svijest o samo berlinskome biskupu, ve} liko na srcu koliko 'sloboda i slava' zajedni{tvu sa Svetim Ocem, jer je svim njema~kim biskupima Papa Katoli~ke Crkve i cjelokupnoga on Papa katolicima bez obzira s iz Rima. Istodobno je Pio XII. von vjerskog `ivota u va{oj domovini; koje strane boji{nice se nalazili. Preysinga izvijestio da intervencije da zahvaljujemo Bogu za ~vrsto}u »Toliko smo vam blizu koliko smo bili i onda kada smo vas mogli posje}ivati iz grada u grad, iz pokrajine u pokrajinu, {tovi{e jo{ smo vam bli`i«, rije~i su ohrabrenja Pija XII. koji je upozorio da svi trebaju djelovati protiv udaljavanja od Boga, protiv mr`nje i okrutnosti kako bi se do{lo do mira. U pismu {to ga je 30. rujna 1941. uputio berlinskome biskupu Konradu von Preysingu, Pio XII. hvali djelovanje biskupa von Galena. »Tri propovijedi biskupa von Galena i nama, koji smo na putu Izbjeglice u ru{evinama Aachena, razorenog »Nebo iznad Münstera« bilo je prekriveno zrakoplovima bombardiranjem u listopadu 1944.

Pio XII: Papa svih katolika na boji{nicama Mjese~nik »30giorni« donosi tri neobjavljena pisma koja je Pio XII. uputio njema~kim biskupima. Prvo je 16. velja~e 1941. upu}eno upravo »münsterskom lavu«, biskupu Clemensu Augustu von Galenu. U njemu Papa daje na znanje kako su ga pisma njema~kih biskupa koja je primio zabrinula,

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

Ovako je izgledao Münster nakon savezni~koga bombardiranja 10. listopada 1943.

Svete Stolice pri nacisti~kim vlastima Rajha imaju »jadan u~inak«, toliko jadan da na njih nacisti i ne odgovaraju. Münsterskom biskupu von Galenu Pio XII. pisao je ponovno 24. velja~e 1943. te pohvalio pastoralno pismo od 22. o`ujka 1942. i pastoralno pismo za do{a{}e te godine, koji »tako hrabro brane prava Crkve, obitelji i svake pojedine osobe«. Papa jo{ jednom isti~e kako ga tje{i svaka jasna rije~, bilo od pojedinog njema~kog biskupa, bilo od svih biskupa zajedno,

BROJ 9

25

topada 1943. Bila je nedjelja. U rano, vedro jesensko poslijepodne katolici su se okupili ispred katedrale. Kanonici su tek zauzeli svoja mjesta, kada su se oglasile sirene za uzbunu. Bilo je 14 sati i 55 minuta. Prva ameri~ka bomba pala je s nevjerojatnom to~no{}u upravo na katedralu. Uostalom, proma{iti veliku katedralu, s romani~kim tornjevima uperenima u nebo, bilo je te{ko. Pre`ivjeli su pobjegli tra`e}i zaklon ispod tornjeva koji su izdr`ali duga stolje}a povijesti. Druga bomba pogodila je »u sridu«: tornjevi su pali kao planina otpadaka. Nakon velikih bomba uslijedile su manje, koje su prouzrokovale po`are. Pogo|ene zgrade zapalile su se kao baklje. U samo nekoliko minuta gusti se, kilometarski dim dizao iznad drevne i ponosne ljepote biskupskoga grada Münstera. Civili su se pitali nisu li ih bombardirali zabunom. Jer, ve} se doga|alo da ih bombardiraju zbog ne~ije pogre{ke. Pre`ivjeli su na ulicama nai{li na prizore od kojih im se ledila krv u `ilama: gomile poginulih, le{evi poginulih `ena i djece, ugu{enih, izgorenih u skloni{tima. Sve su te pojedinosti zapisane, a rekonstruirao ih je povjesni~ar Jörg Friedrich. I pre`ivjeli koji sura|uju kao svjedoci u procesu progla{enja bla`enim biskupa Clemensa Augusta von Galena. »Kada su se sirene oglasile, biskup je odijevao liturgijsko ruho i spremao se u katedralu. Nije stigao oti}i u protuzrakoplovno skloni{te«, pripovijeda kanonik Alois Schröer. »Razorne bombe pogodile su i uni{tile njegovo sjedi{te. Ostao je priljubljen uz jedini zid koji je ostao ~itav.« Tamo ga je zatekao njegov tajnik Heinrich Portmann koji mu je - ~udom neozlije|enome - pomogao si}i: »Kasnije sam ga obavijestio o smrti vjernika,... vikara Emmericha i 59 redovnica koje su zajedno odletjele u nebo iz svoga samostana koji je pogodila bomba za po`are. Po no}i zamolio me da odem s njim u katedralu. Ostao je tamo, nepomi~an, ispred ru{evina {to ih je pro`derao po`ar. Plakao je u {utnji.« Nije li to bila katedrala iz koje je »münsterski

n

B-17, poznatim ameri~kim »lete}im utvrdama«

u vjeri njema~kih katolika koje o~inski opominjemo da ostanu vjerni Kristu krepko{}u i snagom, strpljivo{}u i postojanim pouzdanjem u bo`ansku Providnost«, zaklju~uje Pio XII. udjeljuju}i svima svoj apostolski blagoslov.

Biskup pod »moralnim bombama«? U povijesti njema~kih gradova kr{tenih vatrom savezni~kih bombardiranja u Drugome svjetskom ratu, uvijek se pamti jedan dan. Dan koji pamti Münster je 10. lis-

lav« grmio skidaju}i masku i osu|uju}i u`asne zlo~ine i gnusobe nacizma? Koji je frontalno napao Hitlera? Nitko u Tre}emu Rajhu nije se usudio to tako u~initi. U bjesomu~noj mr`nji, Hitler se zakleo da }e »s njim napraviti ra~un do posljednjeg nov~i}a«. No, obra~un je odgodio za kraj rata. A biskup von Galen 4. studenoga 1943. o svojoj je katedrali, o svome razru{enom gradu, pisao Piju XII... (rr) Nastavlja se

25

27. VELJA^E 2005.

21. 02. 05, 12:36


CRKVA I NACIZAM: MÜNSTERSKI I RIMSKI BISKUP

(5)

@eli se optu`iti cijeli njema~ki narod M

ünster je razoren, bol `rtava savezni~kog bombardiranja 10. listopada 1943. je neizmjerna. Osim patnje stanovni{tva, i uni{tenje dvije stotine crkava u biskupiji duboko su o`alostile biskupa Clemensa Augusta von Galena. Nadasve ga je pogodilo ru{enje katedrale, i nikada nije mogao shvatiti za{to su saveznici morali uni{tavati sve, pa i crkve, rekao je na procesu progla{enja bla`enim sve}enik Theodor Holling. Ono {to nije uspio Hitler, u~inilo je to »moralno bombardiranje«. Tako je Churchill preveo strategiju »pravednoga rata iz zraka« kojom je trebalo sustavno uni{titi moral njema~kih vojnika i »spasiti« njema~ke gradove. Tako je samo tijekom 1943. Münster »spa{en« 49 puta zra~nim udarima, a do kraja rata

no vo|e savezni~kih okupacijskih snaga u Njema~koj te{ko su slu{ale biskupove rije~i, pa ga je na razgovor pozvao vojni komandant u Warendorfu. O tom susretu u procesu za progla{enje bla`enim izvijestio je sve}enik prouzrokovao: uz velik broj lai- iz neba. Neki bog mo`e baciti Friedrich Sühling: »Zapovjednik ka, poginula su i ~etiri sve}e- sve patnje koje `eli jer nije pod- Jackson od biskupa je tra`io nika«, napisao je biskup von Ga- lo`an zakonima, ve} sam pred- poja{njenja izgovorenih rije~i; a len dodaju}i uz veliku `alost da stavlja zakon. Klju~na rije~ napi- on je ~vrsto odgovorio: 'Kao okuje poginulo 59 redovnica u sa- sana na na{im zastavama je pacijske snage imate i du`nosti, i mostanu Kongregacije milo- pravo. Mi, koji smo zajedno sa ako ih ne ispunite djelovat }u srdnih sestara Presvete Djevice i svojim saveznicima oslobodi- upravo tako kao {to sam i djeloMajke Bo`je @alosne. Nadalje telji Europe, moramo na{e sna- vao protiv nepravdi i barbarstva biskup von Galen izvje{tava o ge staviti u slu`bu prava. A pra- nacionalsocijalizma'. Potom je te{ko o{te}enim samostanima, vo je protivno bombardiranju naveo neke to~ke koje su mu bile te sjemeni{tu i bogosloviji. Oso- neprijateljskih gradova, osobito posebno na srcu: nasilje stranih bito o{tro mons. von Galen osu- razornom i sustavnom bombar- radnika, osobito Rusa i Poljaka, dio je ru{enje antiknih crkava u diranju! Zato zahtijevam«, nasilje protiv civila {to su ga progradu, naro~ito katedrale. O se- zaklju~io je biskup Bell, »da se vodile okupacijske postrojbe. bi ka`e tek da je dobio »lagane vladu pita koji je razlog ovakve Govore}i nadasve o slu~ajevima ozljede«, no duboko ga boli {to njezine politike bombardiranja nasilja, biskup se jako naljutio, je izgubio sve. Nije mu va`an neprijateljskih gradova, nadasve udario {akom o stol i rekao prebiskupski dvor kao njegov »po- akcija protiv civila, onih koji se voditelju: 'Prevedite doslovno Biskup Clemens August von Galen sjed«, niti namjeono {to sam pisao je pisma osobno papi Piju XII. {taj, ve} knjige, Biskup von Galen Piju XII: »Doista je u`asno da rekao.' Nakon dusamo pro~itao papine rije~i dokumenti i spisi. pretjerani nacionalizam koji je kulminirao u kul- ge rasprave, do{lo ohrabrenja, ve} »istodobno Razaranjem Ge- tu rase svojstven nacionalsocijalizmu danas pre- se do sporazuma, energi~no odbacio ogavne kle- neralnog vikarija- vladava i me|u pobjednicima, do te mjere da se ali biskup nije vete koje se potajno siju protiv ta uni{teni su do- u Potsdamu odlu~ilo protjerati sve njema~ko opozvao niti slovce onoga {to je Njegove Svetosti. Na`alost, tek- kumenti koji su se stove te dvije propovijedi, kao i tamo ~uvali od stanovni{tvo s podru~ja dodijeljenih Poljskoj i rekao.« Biskup von Gasvi drugi izvje{taji i dokumenti 1820.»Sveti O~e! ^ehoslova~koj, te da ih se 'zgruva' na zapadlen s anglikankoje sam pripremio da ih Vi{e od ovih iz- na podru~ja...« skim biskupom po{aljem u Rim, izgorjeli su u vanjskih gubitaka razaranju biskupskoga sjedi{ta i te{ko me priti{}e zabrinutost za ne bore i ciljeva koji nisu ni voj- Chichestera susreo se u Münzgrade Ordinarijata prouzro- spasenje du{a vjernika koji su ni ni industrijski«. Bilo je to 11. steru u listopadu 1945, uz kovanoga neprijateljskim zra~- mi povjereni i za odr`avanje kr{- velja~e 1943, i njegove rije~i si- nazo~nog generala Chadwicka. nim napadom 10. listopada }anske vjere u na{oj zemlji«, gurno nisu dobro zvonile u uhu Mons. Bell koji je bio u Njema~pro{le godine«, pi{e biskup von pi{e biskup Papi i svjedo~i kako generala Arthura Harrisa, {efa koj kao predstavnik Anglikanske ga raduje `iva vjera {to je svje- operacija. Godinu dana kasnije, Crkve izrazio je svoje po{tovanje Galen. do~e mladi njema~ki katolici s i svoje potpuno slaganje s njeU pismu Piju XII. navodi da Anglikanski biskup George Bell bio je ma~kim biskupom »koji se svim saveznici napadaju i razaraju in- kojima se posebno susre}e na protiv »moralnog bombardiranja« pastoralnim `arom zauzeo kako dustrijske gradove Bottrop, Bo- krizmama i hodo~a{}ima. bi za{titio svoje stado«. Pri tome »pridodana« su bila jo{ 53 cholt, Sernkarde, Gladbeck i Anglikanski biskup nije se bojao re}i »bobu bob a zra~na napada. Najte`a su bom- osobito Duisburg-Hambron. »U popu pop u obranu prava Bo`jih bardiranja bila ona od 30. rujna tim napadima te{ko su o{te}ene protiv »moralnog i ljudskoga poga`enog dostojani 22. listopada 1944, kada je i brojne crkve, crkvene zgrade, bombardiranja« stva, i sada kada kaos i barbarsveukupno na taj grad ba~eno kao i brojne bolnice. I u Münstestva prevladavaju zbog napada, Svijet na te grozote, ipak, nije 5000 velikih razornih bomba i ru je 10. lipnja zra~ni napad doplja~aka, nasilja koja su uslijedi~ak 200.000 bomba koje su iza- veo do druge privremene ne- mogao {utjeti. No, »nije se la po ulasku savezni~kih popjevalo jednoglazivale po`ar. General Arthur Harris predvodio je strojba«. Münster je tada »Mora postojati razmjer izme|u kori{tenih sred- sno«. Anglikanski »moralno bombardiranje« njema~kih U drugome od tri pisma {to imao samo 66.000 stava i postignutog cilja. Uni{titi cijeli grad nadbiskup Cyril gradova ih je objavio mjese~nik »30giorForster Garbett stanovnika! jama~no ne po{tuje taj razmjer. Pitanje bombarni«, biskup von Galen 20. koloponovno je upodiranja bez granica od velike je va`nosti za po- zorio na shva}a- 9. velja~e 1944, mons. Bell opet voza 1945. pi{e papi Piju XII: »Ho}emo li je `estoko napao praksu koja je i djelovanje vlade! Na istu razinu staviti nje »pravednoga postajala sve razornija: »Mora »^ak i nove njema~ke novine, izgubiti du{e litiku ubojice naciste i njema~ki narod, nad kojim su rata«, kako bi op- postojati razmjer izme|u kori{- kojima upravljaju okupacijske vjernika?« oni izvr{ili svaku vrstu nasilja, zna~i {iriti barbar- ravdao veliko ko- tenih sredstava i postignutog ci- snage, moraju stalno objavljivati izjave kojima se `eli optu`iti ciBiskup von Ga- stvo!« istaknuo je anglikanski biskup Bell 9. ri{tenje vojske i lja. Uni{titi cijeli grad jama~no jeli njema~ki narod, ~ak i one materijalnih srene po{tuje taj razmjer. Pitanje len o u`asnim velja~e 1944. dstava za zra~ne bombardiranja bez granica od koji nikada nisu pristali uz pog`ivotnim uvjetima napade na Njema~ku. No, drugi velike je va`nosti za politiku i re{ne doktrine nacionalsocijamogu}nosti kori{tenja brojnih svoga grada i biskupije pisao je vrlo va`an ~lan Anglikanske djelovanje vlade! Na istu razinu lizma, i koji su - dapa~e - prema crkava, posebno crkve Presveto4. studenoga 1943. papi Piju XII. Crkve, biskup Chichestera staviti ubojice naciste i njema~- vlastitim mogu}nostima pru`ali Münster je bio `rtva »o{tre teramons. George Bell, javno je po- ki narod, nad kojim su oni otpor. Tako se pripisuje kolektipije« provo|ene u agoniji i vatri stavio druk~ije pitanje: »Tko izvr{ili svaku vrstu nasilja, zna~i vna krivnja i odgovornost za sve koja je mogla uni{titi cijelu zlo~ine {to su ih po~inili prethopredstavlja 'Njema~ku koja voli {iriti barbarstvo!« Njema~ku. No, imao je i »sre}e« rat', a tko su jednostavne `rtve Takve hrabre rije~i anglikan- dni vlastodr{ci«. Ogor~eno bisjer na njega nije primijenjena 'pravednoga rata' kojim se na- skoga biskupa u Engleskoj kup von Galen ustvr|uje: »^ini ona »terapija« kojom su sa zem»odjek« su nalazile u lucidnim se da ovakvo raspolo`enje duha stoji zavr{iti rat?« ljom sravnjeni Potsdam, LübePred Gornjim domom engle- rije~ima biskupa von Galena u slu`i kao osnova za dopu{tanje ck, Hamburg, Dresden ponajkampanja otima~ina i plja~kaskoga parlamenta - pred lordo- Njema~koj. prije... Saveznici su ~ak dali i binja... i za nemilosrdnu deportavima - mons. Bell je, uz op}e neciju njema~koga stanovni{tva iz blijsko ime svojoj operaciji »mogodovanje, pitao: »Saveznici se »Za{to ne po{tujete njegove domovine. Biskup von ralnoga bombardiranja« - »Opene mogu pona{ati kao bo`an- prava njema~koga Galen nije {tedio na sna`nim racija Gomora«. Zahvaljuju}i stva koja neprijatelje strijeljaju rije~ima: »Doista je u`asno da naroda?« ponajprije papi Piju XII. {to ga je pretjerani nacionalizam koji je kreirao kardinalom i na taj Prigodom prvoga poratnoga Njema~ke izbjeglice na `eljezni~koj kulminirao u kultu rase svojna~in uvrstio u »u`u papinsku postaji u Berlinu 1945. hodo~a{}a vjernika Münstera u stven nacionalsocijalizmu daobitelj«, te izvje{tava Papu da je marijansko sveti{te Telgte 1. srpnas prevladava i me|u pobjedprimio njegovo vlastoru~no pi- ga Srca Isusova, koja se jo{ dugo nja 1945. von Galen je javno iznicima, do te mjere da se u Potsmo napisano 24. velja~e 1943, a ne}e mo}i koristiti. U nedjelju rekao te{ki prosvjed protiv vojne sdamu odlu~ilo protjerati sve koje mu je u svibnju uspio pre- 10. listopada zra~ni napad nesavezni~ke vlade koja nije njema~ko stanovni{tvo s poddati apostolski nuncij. Papine je prijateljskih bombardera, kratak po{tivala prava njema~kog naro- ru~ja dodijeljenih Poljskoj i rije~i biskup von Galen, vidi se iz ali krajnje brutalan, na ostatke je da. Vjernici, svjedo~i Heinrich ^ehoslova~koj, te da ih se 'zgrupisma, prenio ne samo sve}e- sveo antikno i ~asno povijesno Biskup von Galen s vjernicima pred Portmann, u toj su prigodi nai{li va' na zapadna podru~ja...« (rr) nicima ve} i vjernicima, u dvije sredi{te Münstera. Jako smo razorenom katedralom na na jakoga odvjetnika koji im je u Nastavlja se propovijedi, u kojima je ne o`alo{}eni zbog `rtava {to ih je Katedralnom trgu propovijedi dao sna`nu utjehu,

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

Saveznici su uni{tavali njema~ke gradove svojim »moralnim bombardiranjem«, koje to nikako nije bilo. Ciljevi nisu bili samo vojni ili industrijski - kako bi se oslabilo neprijatelja - ve} u velikoj mjeri civilni. Biskup von Galen tu`na je srca o tome pisao papi Piju XII.

BROJ 10

25

n

25

6. O@UJKA 2005.

01. 03. 05, 09:45


CRKVA I NACIZAM: MÜNSTERSKI I RIMSKI BISKUP

(6)

Papa izbjeglicama otvorio vrata ljetnikovca Castel Gandolfo

U

pismu od 20. kolovoza 1945. biskup Clemens Au gust von Galen papu Pija XII. izvje{tava o maltretiranjima i poni`enjima kojima su izlo`eni Nijemci, vojnici i ratni zarobljenici. Tako se Nijemcima koji su bili o`enjeni s Nizozemkama i koji su du`e vrijeme `ivjeli u Nizozemskoj sada zabranjuje povratak obiteljima koje o~ekuju da im se otac vrati. »Takvo nasilno razdvajanje obitelji podsje}a upravo na rasisti~ke doktrine nacionalsocijalizma koje su se o~itovale u progonu @idova i u nasilnome prekidanju samih brakova kr{}ana s kr{tenim @idovima«, pi{e von Galen i dodaje: »Pi{em Vam iz ru{evina grada Münstera, koji je i posljednjih dana rata, 23. i 25. o`ujka 1945. bio ponovno pokopan pod eksplozivnim bombama

pisma biskup von Galen ispri~ava Piju XII. i zbog papira na kojemu mu pi{e, jer se morao sna}i kako je u siroma{tvu mogao, te ga izvje{tava o velikoj obiteljskoj sre}i: o povratku brata Franza. Franz je bilo mla|i brat biskupa von Galena, kojega je Pio XII. poznavao. Gestapo ga je uhitio 1944, a on se sretno vratio ku}i u travnju 1945. iz sabirnoga logora Sachsenhausen blizu Oranienburga. U jednome od sljede}ih pisama upu}enih papi Piju XII. biskup von Galen 25. rujna 1945. opisuje papi Pacelliju »u`asne uvjete na okupiranim podru~jima«, te ga moli da intervenira »izravnom pomo}i preko pritu`aba prema pobjedni~kim snagama«. Posljednje piBlizanci Eugenio Pio i Pio Eugenio ispred svoga »rodili{ta« smo Piju XII. - ljetnikovca Castel Gandolfo biskup von Galen i bombama {to uzrokuju po`are. napisao je 6. sije~nja 1946, prije U toj su prigodi, zajedno s kated- nego {to }e do}i u Rim da primi ralom, gotovo potpuno uni{teni i kardinalski {e{ir. Taj je dan odizgorjeli stari dijelovi grada; od lu~io da }e blagdan Bogojavljenja drevnih crkava koristiti se mo`e proslaviti u ru{evinama marijanjo{ samo crkva sv. Mauricija koja skoga sveti{ta u Telgeti. Svoju je je izvan grada. Okupacijske snage propovijed zavr{io rije~ima: »Pod ne podupiru radove na ponovnoj nacizmom javno sam rekao, i naizgradnji ili na popravku i za{titi pisao izravno tako|er Hitleru onoga {to je jo{ ostalo.« Biskup 1939. godine, kada jo{ nijedna von Galen sa velikom zabrinu- sila nije intervenirala da bi zauto{}u gleda na budu}nost svoje stavile njegove ekspanzionisti~ke domovine, izlo`ene stalnome {i- ciljeve: 'Pravda je temelj dr`ave; kaniranju: vojnici koji su bje`ali s ako se ponovno ne uspostavi praIsto~noga fronta pred Rusima i vda, onda }e na{ narod umrijeti Crvenoj armijom vi{e se ne smiju zbog unutarnje gnjile`i.' Danas vratiti svojim obiteljima, niti mo- moram re}i: ako se me|u narodigu primiti bilo kakvu vijest o svo- ma ne}e po{tivati pravo, onda nijima. Premda su ljudi sa sela - kada ne}e biti mira i sloge me|u koje von Galen naziva »na{ kr{- narodima.« U pismu Piju XII. }anski narod« - velikodu{no pri- izra`ava svoju sre}u {to Papa nije mili izbjeglice i prognane iz gra- zaboravio njema~ki narod i {to i dova, stanje je jako te{ko jer ne- Nijemci dobivaju kardinale: »Niti ma niti dovoljno smje{taja, niti na{ jadni njema~ki narod, uni{hrane. »Ve} danas, apostoli ko- ten ratom, poni`en porazom, i munizma bez Boga razvijaju `ar- danas sa svih strana ga`en mr`ku agitatorsku djelatnost, poseb- njom i `e|u za osvetom, nije zano na industrijskim podru~jima: boravljen ve} je osvijetljen imebojimo se da }e se trijumfalni novanjem trojice njema~kih mar{ bolj{evi~kih ideja pro{iriti preko granica podru~ja pod ruskom okupacijom. Na`alost, okupacijske snage sa zapadne strane, Engleska i Amerika, ~ini se da ne vide tu opasnost, ili se ~ini da nemaju hrabrosti za poduzimanje protumjera kako bi se u~inkovito uklonila opasnost proletarizacije Tek ro|eni blizanci u naru~ju majke njema~koga naroda«, upozorio je (prvi desno), u Papinoj spava}oj sobi von Galen.

Papa Nijemcima vra}a ugled - kardinalima S druge strane, radosno javlja Papi da se vojnici koji su se vratili sa boji{nice vra}aju i »katoli~koj vjeri svojih otaca«, da sve}enicivojnici i bogoslovi ostavljaju dojam »da su sa~uvali sveto zvanje, i to unato~ svim opasnostima, ~asno i bez kaljanja«. Na kraju se

Glas Koncila

Gk-24-25.p65

ve tako jakim stiskom«, po~inje vedrim tonom te{ku pri~u novinar Brunelli. Blizanci imaju istu partijsku knji`icu: »Oduvijek smo upisani u Komunisti~ku partiju, kao {to nas je nau~io na{ otac.« Pio Eugenio i Eugenio Pio dva su vrlo posebna blizanca. Jedini blizanci koji su ro|eni u Papinoj spava}oj sobi. Svjetlo dana ugledali su 1. biskupa u Kardinalski zbor; i zbog o`ujka 1944. u papinskome ljettoga, s dubokom dirnuto{}u srca, nikovcu Castel Gandolfo. Tada je njema~ki katolici zajedno sa svoPapina soba bila pretvorena u jim biskupima i sve}enicima te »ra|aonicu«. Njihovi roditelji, mnogim Nijemcima koji nisu kasupru`nici Zevini, zajedno s tolici zahvaljuju Kristovu natisu}ama prognanika koje su promjesniku na zemlji.« gonile nacisti~ke SS-trupe uto~i{te su na{li - kod Pape. Simpatizirali Posljednji von Galenov su komuniste, ali kada su trebali javni nastup: izabrati imena svojim blizancima, nisu imali nikakve sumnje: Pio Eu»Gorko `alimo...« genio i Eugenio Pio. Bio je to znak Kada se vratio iz Rima gdje je priznanja i po{tovanja za Eugenija kreiran kardinalom, biskup von Pacellija koji ih je spasio od u`asa Galen 16. o`ujka 1946. obratio se rata. »Po~a{}eni smo {to nosimo svojim vjernicima iz biskupije, ime toga velikog pape«, ponosno »svojemu dragome gradu, u mojoj Kardinalskim grimizom za Augusta isti~u danas blizanci {e}u}i ispred dragoj domovini«. »Na tisu}e ljudi Clemensa von Galena Pio XII. odao je ljetnikovca u Castel Gandolfu: priznanje i njema~kom narodu `alosno su sa mnom i poput mene »Pio XII. u~inio je ~astan potez, to osje}ali da se na stranu stavljaju osoba - stvarno zaslu`uju da im nikada ne mo`emo zaboraviti.« istina Bo`ja i pravda Bo`ja, ljudsko bude dana sloboda i pravednost Kada su se saveznici 22. sije~nja dostojanstvo i ljudska prava, koji kao svim drugim narodima svije- 1944. iskrcali u Anziju, majka su bili poni`eni i poga`eni; sa ta, svoj drugoj djeci Bo`joj na ovoj dvojice blizanaca bila je u sedmnom i poput mene osje}ali su da zemlji.« mom mjesecu trudno}e. Kao i svi je gorka nepravda i prema pravostanovnici Castel Gandolfa i okome dobru na{ega naroda {to se Trudni~ki jecaji ja~i od lice, `ivjela je u velikome strahu jer Kristova vjera sve vi{e gura na su se nacisti~ke postrojbe uspjele rub«, podsjetio je biskup von Ga- bomba... - nakon po~etnoga {oka - ponovlen na nacisti~ko doba: »Nisu moPio XII. nije znao prepoznati no organizirati, zaprije~iti prolaz gli govoriti, mogli su samo trpjeti.« samo veli~inu njema~koga naro- saveznicima do Rima, a svu su »No, moje pravo i moja du`nost da koji je trpio pod nacistima. O ljutnju prebacivali na le|a bila je govoriti i ja sam govorio za stanovni{tva. Saveznici po~inju s vas, za bezbrojne osobe koje su se bombardiranjem, pa ljudi moraju ovdje okupile, za bezbrojne osobe bje`ati iz svojih domova. na{e drage njema~ke domovine, i O tome je papu Pija XII. obaBog je blagoslovio moje rije~i, a vijestio mladi monsinjor iz Drva{a ljubav i va{a vjernost, dragi `avnoga tajni{tva Giovanni Battimoji vjernici iz biskupije, daleko sta Montini - budu}i papa Pavao su od mene dr`ali ono {to je moVI. Pio XII. nije oklijevao: isti taj gao biti moj kraj, a mo`da su ~ak i dan, 22. sije~nja 1944, otvorena sprije~ili da dobijem najljep{u Izbjeglice uz vatikanski kamion kojim su vrata Castel Gandolfa. U njega se dopremala pomo} naknadu, slavni vijenac mu~eni{tje u{lo 12.000 izbjeglica. Nitko ih va. Va{a je vjernost to sprije~ila. Vi nije pitao imaju li krsni list ili ste stajali iza mene, i mo}nici su kako se politi~ki opredjeljuju. Sa znali da su narod i biskup Münsobom su donijeli plasti~ne vrestera nerazdvojiva cjelina i da }ice i tek pokoji madrac. Tamo su udare li na biskupa - cijeli }e se ostali ~etiri mjeseca, sve do narod osjetiti pogo|enim.«»Sada oslobo|enja Rima - 4. lipnja 1944. je Sveti Otac pozvao tri njema~ka Svaki dan su dobivali topli obrok. biskupa u Kardinalski zbor i time Me|u njima bilo je puno @idova i je htio pokazati pred cijelim svipoliti~ki progonjenih. Izvan zidojetom (svijetom koji velikim dije- Ovako je izgledalo mjesto Genzano lom sad u Njema~koj vidi - barem (Castelli Romani) razru{eno do temelja va Castel Gandolfa bio je pakao, tako da je u samostanu klarisâ i po onome {to se ti~e izra`avanja savezni~kim bombardiranjem 1944. bazilijankâ poginulo 16 redovnijavnoga mi{ljenja u mnogim zemca. Bomba je 10. ljama - samo kraj zlo~ina~koga sus- »Papa Pio XII. je pokazao da - unato~ krivici i velja~e 1944. potava protivnoga zlo~inima mnogih Nijemaca, zbog kojih gorko godila zavod »Prokr{}anstvu, svijeta `alimo i zbog kojih moramo trpjeti posljedice paganda Fide« koji je sklon poni- uni{tavanjem na{ih gradova, i ne samo te po- tamo je, me|u izbjeglicama, poginu`avati i odbacivati sve ono {to je nje- sljedice - velik dio na{ega naroda nije pristao uz lo ~ak 500 ljudi. ma~ko, koji je sklon zla i poganska na~ela, i da na tisu}e, ~ak i mi- Pio Eugenio i Eucijeli njema~ki na- lijuni Nijemaca - poput po~a{}enih osoba - stvar- genio Pio, ne rod smatrati skupi- no zaslu`uju da im bude dana sloboda i praved- znaju}i za svu tu tragediju, spokojnom zlikovaca) da nost kao svim drugim narodima svijeta, svoj dru- no su rasli pod srne misli tako. On je cem svoje majke. pred cijelim svi- goj djeci Bo`joj na ovoj zemlji.« Nisu bili jedini koji jetom pokazao da poznaje Njema~ku bolje od onih tome svjedo~i i ~injenica da je su se u ta ~etiri mjeseca rodili u koji nas tako prosu|uju i koji nas »gledao svijet oko sebe« i da je bio, papinskome ljetnikovcu. Ali od tako `ele osuditi i prokleti. On je unato~ raznim neutemeljenim 36-ero ro|enih bili su jedini - blizanci. Gotovo svim novoro|epokazao da - unato~ krivici i zlo- prigovorima - hrabar. Svjedo~i o nima davali su imena Pio ili Eutome i sljede}a pri~a {to ju je do~inima mnogih Nijemaca, zbog genio. ^ini se, poput bajke. No, to kojih gorko `alimo i zbog kojih nio mjese~nik »30giorni« (dvobroj je povijest. Povijest dvojice blizamoramo trpjeti posljedice uni{ta- 7/8. 2004) iz pera novinara Lucija naca komunista koji i u imenu i u vanjem na{ih gradova, i ne samo Brunellija. »Naravno, Pio Eugenio du{i nose znak ljubavi jednoga te posljedice - velik dio na{ega na- i Eugenio Pio vrlo su sli~ni. Ista, pape. O kojemu toliki po svijetu roda nije pristao uz zla i poganska {iroka ramena, kao ormar, isti jak {ire la`i... (rr) na~ela, i da na tisu}e, ~ak i miliju- stisak ruke. Sugovorniku je te{ko Nastavlja se ni Nijemaca - poput po~a{}enih re}i 'drago mi je' kad vas pozdra-

Prvih mjeseci 1944. godine stanovni{tvo okolice Rima s podru~ja »Castelli Romani« na rubu je pre`ivljavanja zbog rata. Pio XII. u tome ~asu otvara vrata ljetnikovca Castel Gandolfo - koji je i sam dio toga podru~ja. U njega ulazi 12.000 osoba. U Papinim apartmanima ro|eno je u tome razdoblju 36-ero djece. Dvojica od njih, blizanci, dobili su imena: Eugenio Pio i Pio Eugenio Zevini. Jasno je i za{to: mons. Eugenio Pacelli kao papa uzeo je ime Pio XII

U znak zahvalnosti jer je spasio brojne @idove, 26. svibnja 1955. Izraelska je filharmonija izvela 7. Beethovenovu simfoniju za Pija XII.

BROJ 12

25

n

25

20. O@UJKA 2005.

14. 03. 05, 11:04


CRKVA I NACIZAM: MÜNSTERSKI I RIMSKI BISKUP

(7)

»Pre`vakavanje« starih optu`aba na ra~un Pija XII.

D

ok Pio Eugenio i Eugenio Pio Zevini - blizanci ro|eni u Papinu ljetnikovcu Castel Gandolfo - svojim `ivotima svjedo~e veli~inu i istinu o Piju XII, nije mali broj onih koji ga nastoje na razne na~ine ocrniti.»Svaki put kada smo ~uli stenjanje u poro|ajnim bolima i ~uli pla~ tek ro|enog djeteta«, pripovijeda za mjese~nik »30giorni« tada 18-godi{nji Marcello Costa, »Bogu smo upu}ivali zahvalne molitve«. Costa je nakon rata ~ak 33 godine bio demokr{}anski gradona~elnik »drugoga Vatikana« - Castel Gandolfa - na obalama Albanskog jezera. Od radosti su se nekada tresli prozori, nastavlja svoju pri~u Costa, pa i ja~e nego od savezni~koga bombardiranja. »Ovdje nas svi zovu Papinim blizancima«, ka`u bra}a Zevini. Njihov `ivot, premda su cijeli `ivot te{ko radili da bi pre`ivjeli, izgleda da je bajka. Ali, nije: njihov `ivot je povijest. Povijest dvojice blizanaca komunista koji i u imenu i u du{i nose znak ljubavi jednoga pape. Nije to jedina gesta koju je u~inio Pio XII. kako bi pomogao ratom izmu~enome stanovni{tvu. Jo{ dok je postojala mogu}nost spre~avanja rata, u prosincu 1939, osobno je oti{ao kralju na rimskome Kvirinalu kako bi mu istaknuo da narod `eli mir. Kada je unato~ tome Italija ipak u{la u rat, a od 8. rujna 1943. zapo~elo i sve otvorenije suprotstavljanje njema~kim okupacijskim snagama, u Rimu se razvio veliki »krug ljubavi«. U svakome samostanu, pa i u klauzurnim, vrata su bila otvorena svim ljudima koji su tra`ili spas. Osim toga, Sveta Stolica poduzimala je sve {to je mogla da ljudi ne umru od gladi. Nijedno mjesto nije bilo sigurno od rata. ^ak je i samostan na Monte Cassinu, unato~ obe}anjima saveznika, potpuno uni{ten bombardiranjima. Da je papa Pio XII. ~inio sve {to je mogu}e dokazuje i sama ~injenica da se rimski `idovski rabin obratio na kr{}anstvo, krstio i na kr{tenju uzeo ime - Eugenio. Tu`no je povjesni~arima danas promatrati kako se stvorilo neprijateljstvo prema Piju XII, utemeljeno na la`ima i iskrivljavanjima ~injenica. Jer, oni koji su dobro prou~ili dokumente vezane uz zavr{etak Drugoga svjetskog rata znaju da u svijetu poslije

Falsifikat s naslovnicom: »Hitlerov papa« autora Johna Cornwella

optu`aba do{la je iz knjige Cornwella koju je naslovio »Hitlerov papa«. Ta knjiga je la` - po~ev{i od same naslovnice, na kojoj je prikazan Eugenio Pacelli, tada jo{ apostolski nuncij u Njema~koj, odjeven u svoj nadbiskupski pla{t, kako izlazi iz jednoga ulaza na kojemu su sa svake strane po jedan njema~ki vojnik. Istina je: kada je Pio XII. jo{ bio »samo« Eugenio Pacelli - tj. apostolski nuncij u Njema~koj - nije bilo jo{ Hitlera u Njema~koj, ve} je postojala Weimarska Republika. Ona dva vojnika nisu nacisti~ki vojnici, ve} su ~uvari u Republici Weimar.

La` o Papi da se prikrije vlastita bijeda Jesu li la`i o Piju XII. bile potrebne nekim krugovima - i jesu li potrebne jo{ i danas - da se prikrije vlastita bijeda i vlastita sramota? Ponekad se ~ini da je upravo tako. Evo i nekoliko argumenata. Zna se da povijest nakon ratova redovito pi{u - pobjednici. I koliko god mrzak bio njihov neprijatelj, kojega su svladali i pobijedili, ipak bi istina morala biti iznad svega. ^inilo se tako i majoru Ellisu B. Scriptureu koji je iskreno napisao izvje{taj o »moralnim bombama« ba~enima na Münster i koje su umalo ubile biskupe Clemensa Augusta von Galena. »Dobili smo opomenu da budemo pripravni za uzbunu oko 22 sata u subotu nave~er, usred na{ega slavlja«, pi{e Amerikanac iz 95. zrakoplovne eskadrile bombardera o napadu koji se dogodio 10. listopada 1943. »Naredbu za po~etak napada dobili smo dalekopisa~em. Re~eno nam je da je na{ cilj

Rimska sinagoga i danas se nalazi u nekada{njem »`idovskom getu«

rata nije bilo prigovaranja niti kleveta o Piju XII. [tovi{e, kad su u Vatikan do{li prvi politi~ki vo|e nove dr`ave Izrael, u njihovo ime Golda Meir izrazila je Piju XII. zahvalnost za sve {to je ~inio da spasi @idove i ostale ljude od nacista i fa{ista, a u znak zahvalnosti Izraelska je filharmonija 26. svibnja 1955. izvela sedmu Beethovenovu simfoniju koju je slu{ao i Sveti Otac. Jedna od najnepravednijih

Glas Koncila

Gk-30-31.p65

je bio odli~an zapovjednik: 'Slu{ajte, majore, ovo je rat: r-a-t, razumijete? U bespo{tednoj smo borbi, i s niskim udarcima; Nijemci su godinama ubijali nevine ljude u cijeloj Europi. Na{a je zada}a da ih rasturimo. I to }emo u~initi. Na kraju, ja vodim ovaj zadatak, a vi ste moj avijati~ar, pa }ete po}i sa mnom! Imate li jo{ pitanja?' 'Ne, gospodine', odgovorio sam. Time je problem bio zavr{en.« Tijek operacije u kojoj je razorena i katedrala i u kojoj su saveznici umalo ubili i biskupa von Galena ve} smo opisali u prethodnim brojevima. U 16,30 pukovnik Gerhart objavio je da je akcije nad Münsterom zavr{ena. No, ni tu nije re~ena sva istina. Povjesni~ar Jörg Friedrich njema~kom je znanstvenom to~no{}u utvrdio sve ~injenice oko toga bombardiranja, uz detaljan opis svake pojedinosti. Povijest je kronika, a zbog obveze prema kronici Friedrich je dodao jo{ jednu bilje{ku. Bilje{ku kojoj ne treba nikakvih komentara. »No, pukovnik Gerhart morao je priznati da sve nije proteklo ba{ najbolje. Akcija nije bila u potpunosti dovr{ena. 'Do{lo je do jedne pogre{ke', pi{e u njegovom izvje{taju: 'Tristo pedeseta eskadrila bombardera proma{ila je Münster, krenula je prema gradu Enschede u Nizozemskoj. Zamijenila ga je za njema~ki grad i na Enschede izbacila svoj teret bombi. Sorry. @ao nam je.« I civili u Münsteru su mislili da je rije~ o pogre{ci, jer samo ratni zlo~inci bombardiraju civile! Kome je trebalo »moralno bombardiranje«, kako je operacije nazivao sam Churchill, i kojim je to ratnim pravom dopu{teno ubijati

Vittorio Messori: ^emu la`i o Piju XII?

ulaz u katedralu u Münsteru. Sje}am se da sam ostao osupnut kada sa saznao da su po prvi puta otkako je po~eo rat ciljem na{ih bombardiranja postali civili. Oti{ao sam pukovniku Gerhartu i rekao mu da ne smatram da mogu izvr{iti zapovijed. Njegova je reakcija bila upravo onakva kakvu sam trebao, kako sam kasnije razmi{ljao, i o~ekivati od slu`benika kojemu je va`na bila karijera i koji

civile nazivaju}i takva okrutna ubojstva »kako bi se slomio moral njema~koga naroda« »operacijom Gomora« kako je to ~inio vojni zapovjednik general Arthur Harris?

Spa{avanje @idova iz rimskoga geta Ovako je istinu iznosio sam sudionik doga|aja, ameri~ki major Scripture. Me|u onima koji su se

BROJ 13

31

n

pridru`ili obrani Pija XII. od la`nih optu`aba je i @idov Paolo Mieli koji je u dnevniku »Corriere della sera« (bio je i direktor toga dnevnika) napisao: »Historiografski bijes protiv pape kakav je bio Pio XII. u sebi ima ne{to mutnoga.« »Onaj tko tvrdi da je bio 'Hitlerov papa' morao bi malo bolje promisliti o ~emu to govori, jer to {to ~ini je zlodjelo.« Zahvaljuju}i povijesnim istra`ivanjima, iznio je novinar Vittorio Messori u mjese~niku »Jesus« u prosincu 2003, samo je u Rimu zahvaljuju}i Piju XII. spa{eno 4329 @idova koji su sklonjeni u mu{ke i `enske samostane, pa i vi{e desetaka `upnih ku}a. Nijemci su uspjeli deportirati ne{to vi{e od 1000 @idova iz rimskoga geta u raciji 16. listopada 1943, pa se broj spa{enih pokazuje u svojoj veli~ini. Sam Mieli pi{e o tome kao o uspjehu. Toga jutra, pi{e, uhi}eno je 1259 @idova, a deportirano je 1007. Ostalih dvjesto pedeset dvoje pu{teno je ku}ama jer su bili

Unato~ la`nim optu`bama, proces za progla{enje svetim pape Pija XII. nastavlja se. Po~etkom o`ujka Teolo{ka komisija prou~ila je oko 3000 stranica »pozicije« o `ivotu i djelovanju pape Pacellija. I njegov »njema~ki suradnik«, »lav iz Münstera« biskup Clemens August von Galen zaslu`uje ~ast oltara. Sve~ana misa s progla{enjem o~ekuje se u drugoj polovici ove godine ga pape kakav je bio Eugenio Pacelli.

Hitler je htio oteti Papu

U operaciji nazvanoj »Operacija Rabat« Hitler je u prolje}e 1943. nakanio oteti Pija XII. iz Vatikana i zato~iti ga u zamku Lichenstein u Württembergu. To je za talijanski dnevnik »Avvenire« potvrdio o~evidac, general SS-trupa Karl Friedrich Otto Wolff, a prenijela 16. sije~nja 2005. austrijska agencija Kathpress. Wollf, koji je tada bio {ef esesovaca i policije u Italiji od »Hitlera je osobno primio zapovijed da otme Pija XII«, kojega je smatrao »vo|om svih protunacionalsoPio XII. prosvjedovao je protiv Postupak za progla{enje Pija cijalista« i »priuhi}ivanja i deportacije XII. svetim vodi povjesni~ar jateljem @ido@idova u rimskom getu isusovac Peter Gumpel va«. Sam Wolff tvrdi da je bio protiv plana, te da je u braku s kr{}anima ili jer su bili stoga oklijevao. No, po~etkom svidjeca iz mje{ovitih brakova. Ovo je bnja 1944. Hitler ga je stavio pred jedinstven doga|aj {to se ti~e de- ultimatum, jer je smatrao da Pio portacija, jer se zna da »polu-@ido- XII. sura|uje sa saveznicima. Stovi« nisu imali kod nacista nikakvih ga je Wolff oti{ao do Pape na su»povlastica«. Mieli dijeli mi{ljenje sret i u audijenciji 10. svibnja brojnih povjesni~ara da je pritom mjesec dana prije povla~enja Nibilo rije~i o dogovoru izme|u Va- jemaca iz Rima - i Pija XII. obavijetikana i njema~kih okupatora. Va- stio o Hitlerovim nakanama. Da tikan je najavio javni prosvjed pro- su prilike bile vrlo napete, svjedo~i tiv racije, te je tako »iznudio« i povjesni~ar o. Peter Gumpel, jer spa{avanje barem dvjesto pedeset je britanski veleposlanik - koji je dvoje ljudi. stanovao na vatikanskome dr`avU ono u`asno doba toliko spo- nom podru~ju - ipak spalio sve minjana tobo`nja »{utnja« Pija svoje dokumente u strahu od XII. zapravo je bila u~inkovita i je- Nijemaca. Unato~ la`nim optu`dini na~in da se »spasi mogu}e«. bama, proces za progla{enje sveTe {utnje zapravo nije ni bilo. Jer, tim pape Pija XII. nastavlja se. kada je ujutro po~ela racija Pio XII Po~etkom o`ujka Teolo{ka ko- ~im je za to saznao - k sebi je misija prou~ila je oko 3000 strapozvao njema~koga veleposlanika nica »pozicije« o `ivotu i djelote je dr`avnome tajniku mons. vanju pape Pacellija. I njegov Maglioneu nalo`io da sna`no pro- »njema~ki suradnik«, »lav iz svjeduje. Osim toga, prosvjedno je Münstera« biskup Clemens Aupismo preko biskupa Aloisa Hu- gust von Galen zaslu`uje ~ast oldala uputio i vojnom zapovjed- tara, smatraju crkveni krugovi. niku Rima. U tijeku te{kih i mu~- Postupak za njegovo progla{enje nih pregovora, vatikanska je stra- bla`enim ve} je zavr{en, a na ipak uspjela izboriti da {to ma- sve~ana misa s progla{enjem nje ljudi ukrcaju u vagone za `ivo- o~ekuje se u drugoj polovici ove tinje koje su zape~atili. Doista `a- godine. Dvije crkvene veli~ine, losti {to se i dalje moraju nabraja- dva simbola otpora nacizmu - na ti epizode kako bi se dokazalo oni- istoj ~asti oltara. Jedan prije, druma od kojih dolazi »moralna pro- gi ne{to kasnije. (rr) Svr{etak dika« svu veli~inu velikoga, sveto-

31

USKRS 2005.

22. 03. 05, 12:16


feljton_2005_05