Božićna nadahnuća

ukrašavali. Iako je danas ponuda božićnih ukrasa iznimno velika, u pojedinim se krajevima i domovima i dalje vjerno održava stara hrvatska tradicija ukrašavanja jelke.

Neizostavni su dio Božića i božićnih običaja jaslice. Nekad su se izrađivale isključivo od drva te su bile postavljene samo u crkvama i u imućnijim obiteljima. Danas su one dostupne svima te ih u domovima nalazimo ispod jelki.

BOŽIĆNA SLAMA Kao dio božićnih običaja u nekim se hrvatskim krajevima božićna slama unosi u kuću (negdje na stol, negdje pod stol, a negdje se nastire cijela prostorija i tako ostavlja do Nove godine). Djeca su nekad spavala na slami na Badnju večer, do odlaska na polnoćku. Božićna slama asocira na Isusovo rođenje u štali (»na slamici«) te simbolizira Isusovo siromaštvo iz ljubavi prema svakome čovjeku.

BOŽIĆNO ŽITO Božićno se žito sije u tanjurić, pliticu, čašu i sl., najranije na Svetu Barbaru (4. prosinca), a najkasnije na Svetu Luciju (13. prosinca), ali i na Bezgrešno začeće Marijino (8. prosinca) i na Svetoga Nikolu (6. prosinca) ili – gotovo iznimno – na Svetu Katarinu (25. studenoga).

Rok sadnje djelomično ovisi i o mjesnoj zimskoj temperaturi. U pojedinim se krajevima umjesto žita upotrebljava ječam, raž, zob, kukuruz pa i grah.

Katkad obitelj priprema dva ili čak za svako dijete po jedno žito.

DOŠAŠĆE Došašće ili advent vrijeme je čežnje, molitve, sabranosti, posta i samoodricanja. To je vrijeme tišine; u prostorima tišine i šutnje rađa se Bog. Četiri tjedna priprave za Božić simboliziraju vrijeme čekanja na preobrazbu. Goruće su svijeće slika naše molitve. Svjetlost svijeće simbolizira Krista među nama; on svjetlošću i toplinom, nježnošću i ljubavlju osvjetljava i grije naša srca. Četiri svijeće adventskoga vijenca (svake se nedjelje pali nova) simboliziraju vrijeme čekanja na preobrazbu.

301