Issuu on Google+

Jasna Šego Iva Popovački

Božićna nadahnuća Izbor božićnih tekstova s metodičkom obradom

Jasna Šego, Iva Popovački

Božićna nadahnuća Izbor božićnih tekstova s metodičkom obradom Glas Koncila, Zagreb, 2009. Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 326; faks: 01/4874 328 E-adresa: web-izlog@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Nedjeljko Pintarić Biblioteka: Posebna izdanja. Knjiga 2 Jezično oblikovanje: Josip Sinjeri Likovni prilozi: Josip Botteri Dini Grafičko oblikovanje: Mirjana Kos Priprema za tisak: Glas Koncila Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u prosincu 2009. Naklada: 1000 primjeraka ISBN 978-953-241-217-8 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 721897. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnažati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.

Jasna Šego Iva Popovački

Božićna nadahnuća Izbor božićnih tekstova s metodičkom obradom

Zagreb, 2009.

Sadržaj 1. DUHOVNOST I HRVATSKA KNJIŽEVNOST.................................... 11 2. BOŽIĆNA TRADICIJA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI.....................15 3. IZBOR TEKSTOVA »BOŽIĆNA NADAHNUĆA«................................17 4. ŽIVJETI BOŽIĆNU PORUKU............................................................25

4.1. Božićna poezija, poezija Božića..........................................25 4.1.1. Rođenje svjetlosti svijeta, dostojanstvo pohođenja.......... 26 U SE VRIJEME GODIŠTA............................................................... 26 RADUJTE SE, NARODI.................................................................. 28 VESELJE TI NAVJEŠĆUJEM, PUČE KRŠĆANSKI!............................. 30 RODIO SE ISUS............................................................................. 31 BOG SE RODI V VITLIOMI............................................................ 32 O BETLEME.................................................................................... 34 DJETEŠCE NAM SE RODILO.......................................................... 35 NARODI NAM SE KRALJ NEBESKI................................................ 36 VESELI SE, MAJKO BOŽJA............................................................. 37 OJ, PASTIRI, ČUDO NOVO.......................................................... 38 SVIM NA ZEMLJI MIR, VESELJE!..................................................... 39 KIRIE ELEISON............................................................................... 40 Mihovil Pavlek Miškina: BADNJA NOĆ......................................... 41 Jeronim Korner: BETLEHEM........................................................... 42 Tin Kolumbić: U ŠTALICI RODIO SE BOG.................................... 43 Vera Zemunić: BOGOJAVLJENJE................................................... 44 Zdenka Jušić-Seunik: TRI KRALJA................................................... 45

5

4.1.2. Božićni ugođaji i raspoloženja............................................. 46 ISUSE MALENI............................................................................... 46 TIHA NOĆ..................................................................................... 47 SPAVAJ, MALI BOŽIĆU!................................................................ 48 Vera Zemunić: ČEMU SE BOR VESELI?.......................................... 49 Vera Zemunić: BADNJAK.............................................................. 50 Vera Zemunić: SVETA VEČER........................................................ 51 Vera Zemunić: BOŽIĆNA NOĆ..................................................... 52 Dragutin Domjanić: TAMA JE SVUD............................................. 53 Dragutin Domjanić: BADNJAK...................................................... 54 Vlado Vlaisavljević: DOBROTA BADNJAKA................................. 57 Ivan Goran Kovačić: NA BADNJU VEČER..................................... 58 Božica Jelušić: JEZUŠ NA SNEGU.................................................. 60 Stanko Dominić: NA BADNJAK..................................................... 61 Aleksa Kokić: SVETA NOĆ............................................................. 62 Dragutin Domjanić: BOŽIĆ........................................................... 64 Daniel Načinović: NA BOŽIĆ........................................................ 65 Dragutin Domjanić: BOŽIĆ – SPRIJEKA......................................... 66 Pere Ljubić: BOŽIĆ NA ŠKOJIMA.................................................. 67 Dražen Panjkota: BOŽIĆ U MOJOJ UVALI.................................... 68 Luko Paljetak: BOŽIĆ U GRADU................................................... 69 Jakša Fiamengo: BOŽIĆ NA MORU............................................... 70 Petar Grgec: BLAGOSLOV MIRA I SKLADA…............................... 71 August Đarmati: BOŽIĆ................................................................. 72 Vanja Radauš: BIJELI SE RAVNICA PLODNA................................. 73 6

Višnja Stahuljak: BOŽIĆ................................................................. 74

Vinko Kos: BOŽIĆ......................................................................... 75 Stanislava Adamić: NOĆ BOŽIĆNE RADOSTI............................... 76 Predrag Kordić: PRED PONOĆKU................................................. 77 Vladimir Nazor: BOŽIĆ................................................................. 78 Ivna Talaja: BOŽIĆ......................................................................... 80 Boro Pavlović: BOŽIĆ.................................................................... 81 Iva Čuvalo: NA BOŽIĆ................................................................... 83 Miroslav Krleža: BOŽIĆNA PJESMA GODINE HILJADU DEVETSTOTINA I SEDAMNAESTE................................................ 84 Tin Ujević: »BOŽIĆ« (1919)........................................................... 86 Nada Kesterčanek: ADVENTSKE NOĆI.......................................... 89

4.1.3. Milozvučje želja, usrdnost molitve...................................... 90 Dragutin Domjanić: PAHULICE..................................................... 90 Nikola Kordić: MOLITVA UZ BADNJAK........................................ 91 Josip Berka: U SVETOJ NOĆI......................................................... 93 Jeronim Korner: GLORIA IN EXCELSIS........................................... 94 Sida Košutić: MEDITACIJE O SNJEŽNOJ BJELINI........................... 95 Gabrijel Cvitan: SKITNICE U BOŽIĆNOJ NOĆI............................. 96 Ton Smerdel: VIZIJA O JASLICAMA............................................... 98 Jeronim Korner: U NOĆI BOŽJEG DJETETA................................. 100 Božica Jelušić: BOŽIČNA MOLITVA JEZUŠU.............................. 103

4.1.4. Povijesni hod; tmurni i nadonosni Božići......................... 104 Mladen Kabalin: ADVENT........................................................... 104 Đuro Perica: BADNJA VEČER...................................................... 105 Lucijan Kordić: BOŽIĆ 1969........................................................ 106 Slavko Mihalić: BOŽIĆNA NOĆ 1971......................................... 107

7

Igor Zidić: BOŽIĆNO JUTRO 1971............................................. 108 Mato Marčinko: BOŽIĆNA MOLITVA ISUSU PROGNANIKU..... 109 Božica Jelušić: PREGNANICI MOLE JEZUŠA............................... 110 Slavko Mihalić: BOŽIĆ 1991....................................................... 111 Krešimir Šego: BOŽIĆNA NOĆ 1991.......................................... 112 Andriana Škunca: SVETA NOĆ 1991........................................... 113 Ante Sekulić: Božić 1993............................................................. 114 Marija Ancila Bubalo: SJEĆANJE NA BOŽIĆ ‘94.......................... 116 Josip Sanko Rabar: BOŽIĆNA PJESMA......................................... 117

4.2. Bliskost biblijskoga Božića. .................................................... 119 STAROZAVJETNI PROROCI O DJETETU..................................... 119 POKLON MUDRACA.................................................................. 121 BIJEG U EGIPAT........................................................................... 121 POKOLJ NEVINE DJEČICE........................................................... 123 POVRATAK IZ EGIPTA U NAZARET........................................... 123 ISUSOVO ROĐENJE I POKLON PASTIRA................................... 124 ISUSOVO OBREZANJE I PRIKAZANJE U HRAMU...................... 126 ISUSOVO DJETINJSTVO I MLADOST U NAZARETU.................. 128

4.3. Božićna nadahnuća u prozi.................................................... 130 Božidar Prosenjak: ROĐENJE ISUSOVO...................................... 130 Božidar Petrač: BOŽIĆNE JASLICE............................................... 133 Ivana Brlić-Mažuranić: POLJA MILOSRĐA................................... 137 Ivan Ićan Ramljak: MOJ PRVI BOŽIĆ........................................... 140 Višnja Stahuljak: BOŽIĆI MOJEGA DJETINJSTVA........................ 148 Josip Cvrtila: S DJEDOM U BETLEHEMU..................................... 159 8

Stjepan Tomić: TRI KRALJA.......................................................... 163 Ivan Kušan: LUX IN TENEBRIS..................................................... 166 Mijo Gabrić: ISUS SE ZABUNIO.................................................. 172 Stjepan Lice: KRALJ KRALJEVA.................................................... 175 Stjepan Lice: NEMOJ ZA SOBOM ZALUPITI VRATA................... 181 Ivo Kozarčanin: ROMANTIKA O DVA BOŽIĆA.......................... 183 Rikard Katalinić Jeretov: PONOĆNICA........................................ 186 Pavao Pavličić: BOŽIĆ U ŠAPUDLU............................................ 189 Vjenceslav Novak: CRTICA O BOŽIĆU....................................... 193 Ksaver Šandor Gjalski: NA BADNJAK.......................................... 205 Antun Gustav Matoš: BOŽIĆNA PRIČA....................................... 218 Slobodan Novak: MIRISI, ZLATO I TAMJAN................................ 227 Irena Lukšić: GIMNAZIJSKI BOŽIĆ 1971..................................... 231 Jagoda Truhelka: ZLATNI DANCI................................................ 238 Stjepan Tomaš: MALI RATNI BOŽIĆ 91....................................... 257

4.4. Teme za razmišljanje i stvaranje.......................................... 260 4.5. Božićna razigranost na pozornici........................................ 262 Mirna Vrbanov: BOŽIĆNA BAJKA............................................... 263 Marina Šimić: BOG NEMA DRUGIH RUKU (božićni igrokaz)..... 265 Višnja Stahuljak: BOŽIĆNA BAJKA.............................................. 270

4.6. Esejistički diskurs o Božiću; misaonost i osjećajnost..... 294 Antun Gustav Matoš: NA BOŽIĆ!................................................ 294 5. MALI BOŽIĆNI POJMOVNIK.........................................................298 6. LITERATURA..................................................................................309 9

1. Duhovnost i hrvatska književnost Religiozni duh hrvatske književnosti živi na hrvatskom tlu od njezinih početaka do danas. Više od trinaest stoljeća hrvatski narod pripada zapadnoeuropskoj kulturi i civilizaciji. Kršćanstvo je utisnulo dubok pečat u hrvatsku povijest, tradiciju, usmenu i pisanu književnost. U povijesti hrvatske književnosti dubok su trag ostavili biblijski prijevodi, Bašćanska ploča, srednjovjekovne legende. Hrvatski humanistički i renesansni pjesnici nadahnjivali su se Biblijom, barokni pjesnici pisali su o čovjeku grešniku, o njegovu pokajanju i obraćenju, kasniji umjetnici iskazivali su prijepore, dvojbe, religiozne sumnje i nade. Biblijskim se temama i kršćanskim motivima nadahnjuju Marko Marulić, Ivan Gundulić, Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić, Ivan Belostenec, Juraj Habdelić, Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Relković, Matija Petar Katančić, Ivan Mažuranić, Petar Preradović, August Šenoa, Ante Kovačić, Ksaver Šandor Gjalski, Silvije Strahimir Kranjčević, Đuro Sudeta, Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža, Nikola Šop, Ivan Aralica, Ivan Tolj, Drago Štambuk i mnogi drugi hrvatski književnici. Najčešće vjerske teme u hrvatskom srednjovjekovlju vezane su uz Mariju, Kristovo rođenje i Kristovu muku. U Marulićevim se djelima prožimaju antički i kršćanski motivi, progovaraju biblijske teme i snažne moralne pouke. I u Ranjininu zborniku iz 1507. godine nalazimo vjerske teme i motive koji se nerijetko prepleću s domoljubnim nadahnućima. U baroknom je razdoblju (nakon renesanse u čijem je središtu snažan, samosvjestan i samopouzdan čovjek) progovorila čovjekova tuga zbog osjećaja nemoći i prolaznosti, melankolija i sjeta kao i kršćanska vjera i nada u eshaton. Vjerske teme u tom razdoblju nalazimo u Gundulićevim (Suze sina razmetnoga), Bunićevim (Mandalijena pokornica, Pjesni duhovne), Đurđevićevim (Uzdasi Mandalijene pokornice), Kanižlićevim (Sveta Rožalija) i djelima drugih hrvatskih književnika. Za racionalizma i prosvjetiteljstva o vjerskim temama pišu Filip Grabovac, Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Relković, Matija Petar Katančić, za romantizma Ivan Mažuranić (Smrt Smail-age Čengića). U pjesmama Pavla Štoosa, Matije Mažuranića i Petra Preradovića prepleću se refleksivne i vjerske teme. Za realističkoga razdoblja vjerske se teme javljaju u djelima Eugena Kumičića, Ante Kovačića, Josipa Kozarca, Vjenceslava Novaka. U djelima najvećega hrvatskog pjesnika 19. st., Silvija Strahimira Kranjčevića,

11

prepleću se dobro i zlo, vjera i razočaranje, nada i klonuće; u njegovu ćemo opusu prepoznati nemire moderne hrvatske poezije. U 19. st. u književnost prodire sekularna tematika, književnici otkrivaju problem šutnje Neba, nerijetko sumnjaju u Božju egzistenciju zbog zla u svijetu. U razdoblju se moderne (1892. – 1914.) javlja sukob »starih« (Đuro Arnold, Vjekoslav Klaić, Antun Radić, Jovan Hranilović, Kerubin Šegvić, Velimir Deželić) i »mladih« (Milan Begović, Milutin Cihlar Nehajev, Viktor Car Emin, Dragutin Domjanić, Ksaver Šandor Gjalski, Janko Leskovar, Vladimir Nazor, Ivo Vojnović, Vladimir Vidrić). »Stari« se zauzimaju za tradicionalne vrijednosti, za vjeru i moral, a »mladi« zagovaraju stvaralačku slobodu, samosvrhovitost poezije. »Stari« su još živjeli u svijetu stabilnih vrijednosti. Držali su da je uloga umjetnosti moralno-didaktična; isticali su jedinstvo etičkog i estetskog. Pjesnika su smatrali sviješću i savješću naroda. Naglašavali su vjersku i nacionalnu dimenziju književnoga djela. U njihovu pjesništvu dominirali su motivi domovine, vjere, ljubavi, pravde, požrtvovnosti, plemenitosti. Svoju su darovitost stavljali u službu promidžbe katoličke vjere. Osporavali su skeptična i agnostička strujanja. Isticali su neodvojivost Ljepote, Dobrote i Istine u svijetu i u književnosti. »Mladi« su pak iskazivali strah pred destabiliziranim, kaotičnim, razlomljenim svijetom. Živjeli su u svijetu odsutnoga ili skrivenoga Boga. Naglašavali su pjesnički individualizam, naslućivali tajanstveno. Pjesništvo su osamostalili od Istine i Dobrote; vezivali su ga jedino uz Ljepotu. Kao reakcija na naprednjačke ideje »mladih« nastao je Katolički pokret kojemu je temelje u književnosti postavio Prvi katolički kongres u Zagrebu 1900. godine, naglašujući borbu protiv ideološkog liberalizma. Pripadnici će Pokreta na čelu s krčkim biskupom Mahnićem od 1905. godine izdavati časopis »Luč«, a od 1912. godine svoje će radove mahom objavljivati u »Hrvatskoj prosvjeti«. U Hrvatskoj mladoj lirici (1914.) progovaraju sjetna, sutonska i melankolična raspoloženja, osjećaj izgubljenosti, suvišnosti i tjeskobe. Prepoznaju se (pored ljubavi, erotike, slutnji, nostalgije) i religiozni osjećaji, potreba za misterijem, za susretom Boga i čovjeka. Ekspresionist Antun Branko Šimić postavlja duboka egzistencijalna pitanja, prolazi putevima vjere i sumnje, izgubljen i osamljen luta, ali se vraća vjerskim korijenima. Nikola Šop doživljava Isusa suputnikom i supatnikom, Bogom i čovjekom. Čovjek u 20. st. iskazuje samosvijest i samopouzdanje, ali i nesigurnost i nemir. 12

Bogotražitelj je, ali i osporavatelj Boga. Na pitanje o smislu egzistencije javljaju se različiti odgovori: agnosticizam, ateizam, nihilizam, ali i duboka religiozna stajališta. Katoličko se nadahnuće prepoznaje u djelima Đure Sudete, Ive Lendića, Side Košutić, Tina Ujevića, Rajmunda Kuparea, Vinka Nikolića, Antuna Bonifačića, Viktora Vide i drugih. Nakon Drugoga svjetskog rata do izražaja dolazi snažan udar na tradicionalnu kulturu i građanske vrijednosti, vjera se potiskuje iz javnosti, a Komunistička partija književnicima daje ulogu glorifikatora vlasti, jugoslavenske ideje, »tekovina revolucije«. Za druge moderne (1952. – 1968.) književnici se okreću literarnim strujanjima u Europi i svijetu. Nerijetko iskazuju nepovjerenje prema smislu života i sumnju u Božje postojanje. U književnosti se javljaju egzistencijalizam i filozofija apsurda. Čovjek se drži »slučajnim«, »promašenim«, Bog postaje nevažan. Ipak, sve jače progovaraju sumnje u komunističke ideale, prepoznaju se dotadašnje iluzije, ateistički iskazi decentniji su i tiši. Religiozne se asocijacije prepoznaju u pjesmama Nikole Milićevića, Josipa Pupačića, Slavka Mihalića, Slobodana Novaka. Postmoderno razdoblje od 1968. do danas ispunjeno je (u svijetu i kod nas) društvenim turbulencijama, studentskim pobunama, a u književnosti raznolikim temama, ironijom, skepsom, nerijetko i cinizmom. Sedamdesetih godina 20. st. popušta ateistička kontrola pa se u književnosti javljaju slobodniji vjerski izričaji. Osamdesetih i devedesetih godina česti su religiozni motivi. Vjerska nadahnuća nalazimo u pjesništvu Tončija Petrasova Marovića, Drage Štambuka, Stojana Vučičevića, Danijela Dragojevića, Ivana Tolja, Luke Paljetka, Janka Bubala, Lucijana Kordića, Ivana Goluba, Anke Petričević (sestre Marije od Presvetog Srca). Neven Jurica i Božidar Petrač sastavili su 1987. godine antologiju U sjeni transcendencije, a 1988. izbor iz duhovne poezije Duša duše hrvatske. S demokratskim promjenama 90-ih godina 20. st. uz nacionalnu se obnovu javlja zaokret prema tradiciji i vjeri. Domovinski je rat duhovno učvrstio hrvatski narod, osnažio njegovu vjeru i zajedništvo. Književnici svoje raznolike interese pretaču u raznovrsne teme, književne vrste i stilove. Duhovnost govori nesputano i slobodno.

13

2. B  ožićna tradicija u hrvatskoj književnosti Božićna je tradicija duboko ukorijenjena u kulturu hrvatskoga naroda. Nakon doseljenja u današnju postojbinu, Hrvati tijekom 7. i 8. st. primaju kršćanstvo. Postaju pripadnici Katoličke Crkve te se uključuju u europski kulturni i civilizacijski krug. Djela o svetkovanju Božića, uz brojna povijesna vrela, postoje u usmenoj narodnoj i u umjetničkoj književnosti. Od srednjega vijeka do danas o prisutnosti Božića u hrvatskome narodu svjedoče brojna likovna djela, božićne pjesme (od kojih su mnoge uglazbljene), proza, igrokazi, drame i druge književne vrste. Najstarije božićne pjesme zabilježene su u Pariškom zborniku s kraja 14. st.: Va se vrime godišća Bog se rodi v Vitliomi Proslavimo Oca Boga. I u Hrvatskoj se već u 15. st. počinju tiskati knjige (Kosinj, Senj, Rijeka), iako hrvatski autori i dalje većinu svojih djela tiskaju u većim europskim gradovima (npr. Veneciji, Beču i drugdje), na latinskome, ali i na hrvatskome jeziku. Reproduciraju se umjetnine s božićnim sadržajima, tiskaju se božićne pjesme i pjesmarice, opisuju božićni običaji, objavljuju božićni feljtoni, pripovijesti s božićnom tematikom, javne božićne čestitke. Vrijedno je spomenuti tri zbirke iz 17., odnosno s početka 18. st.: 1) Molitvene knjižice (1630.) 2) Pavlinska pjesmarica (1644.) 3) Citara octochorda (1701.) U 2. izdanju Citare octochorde (1723.) ima mnogo božićnih pjesama na kajkavskome narječju, među kojima se ističe Narodil nam se kralj nebeski. Zbirka se naziva Citara octochorda – Citara osmerostruna jer je podijeljena na osam dijelova. Na početku 19. st. nastaju veoma lijepe i u hrvatskome narodu omiljene božićne pjesme: Radujte se, narodi, O, Betleme, grade slavni, Svim na zemlji mir, veselje i dr.

15

Jeronim Korner: U NOĆI BOŽJEG DJETETA Vjerujem u tebe, o malo Božje dijete, i da iz tvojih ručica zvijezde sjaju pa molim te da noćas kad snijeg mete, sirotama tvoju toplotu daju. Zbog siromaha moja molitva jeca, da ih ogriješ zvijezdama zlatnim: onu ženu koje plaču djeca, a koja prosi po cestama blatnim… Onog blijedog reumatičnog stolara, kom ispija kosti sobe vlaga. U njoj, gdje i radiona je stara, od rakije i memle crpe se snaga. Molim te za mladića što pri tromom kroku tankom, uzdrhtalom rukom nudi novine, i za žene, što suzom u oku gledaju igračke božićne trgovine. Za žene što su noćas izgubljene stale te čuvaju hrpu bombona i zbor likera, i za žene što plešu i dršću uz cimbale i pjevaju o strasti divljoj poput pantera. Molim te za djevojke u kričavoj odjeći, što noćas piju, da zaborave svoje uze, i za njihove drugove, koji bezumno pojeći zaboravljaju svoje bliske, koji rone suze. Da, i za sirote, što imaju odveć toplote, ali im je duša išibana mrazom, što nisu spoznali cvijet dobrote, molim te da pođu svijetlom stazom. Molim te za sve siromahe ovog sivog tla. Njima smiješak grob sakriva jada, njima u ruci blista nož zla u očaju bijede i užasu glada.

100

Razgovarajmo 1. Ispišite dojmove o pjesmi. 2. Kakav je odnos lirskoga subjekta prema Božiću? 3. Kako mu se obraća? S kojom namjerom? 4. U kojem kontekstu lirski subjekt pokazuje svoju socijalnu osjetljivost? Koga sve spominje u božićnoj noći? Kako ih doživljava? S kojim se problemima ti ljudi susreću? Kako na njih reagiraju? 5. Protumačite izraze: a) ispijati kosti b) tromi krok c) cimbal d) uze e) poj f) duša išibana mrazom g) poći svijetlom stazom. 6. Što vi činite za siromahe, osamljenike, ljude na margini? 7. Koje biblijske detalje prepoznajete na Botterijevoj slici? Objasnite.

101

Božica Jelušić: BOŽIČNA MOLITVA JEZUŠU O, Jezuš, Ti si hrastovo steblo, razvuzlano med zemljom i nebom! Naše su senje cvetje pozeblo: canjki zeprani z lugom i flebom. O, Jezuš, Ti si jabuka zimska, svetleče čudo vu vrtu kmičnom. Nek nam se duša naftalinska prepuni s Tvojom slavom božičnom. Vapimo k Tebi, Luč naša živa! Hlepimo ziti z glibljine tmečne, iščemo vračtvo sprotivu zloče. Nek senca Tvoja ve nas zakriva. Daj nam od svoje snage vekvečne, i od medvene Svoje slatkoče.

Razgovarajmo 1. Kakvo je raspoloženje lirskoga subjekta? 2. Koga lirski subjekt predstavlja? 3. Kako lirski subjekt doživljava Isusa? 4. Što lirski subjekt moli Isusa? 5. U kojem je obliku pjesma napisana? Objasnite strukturu pjesme. 6. Kojim je narječjem pjesma napisana? Pronađite nepoznate riječi u pjesmi i protumačite ih. 7. Sastavite molitvu Isusu na svome zavičajnom govoru. 8. Opišite pejzaž na Botterijevoj slici na 102. stranici. 9. Na kojem su dijelu slike koncentrirane tople boje? Objasnite odnos kvantitete toplih i hladnih boja.

103

4.1.4. Povijesni hod; tmurni i nadonosni Božići Mladen Kabalin: ADVENT Težak je i mučan taj naš advent, devetstodevedestprvi, pun na oltarima domovine, kao iz pehara, – od Konavla do Dalja – prolivene hrvatske krvi. No, ipak i svijetlom nadom ispunjen u očekivanju Mladoga Kralja, Kako je opisano u stoljetnom, starinskom milozvučnom poju, – moj je vrli nastavnik iz davnine, Rudolf Horvat, raspleo o tom kudelju svoju – i tu mene moja ponizna misao vodi. Molim Ti se, Gospodine, da se među Betlehemskom djecom, s djetešcem Isusom iznova i Hrvatska rodi, te da božićna zvona, koliko ih još po razrušenim crkvama ima, konačno odjeknu – u slobodi.

Razgovarajmo 1. O kojem adventu govori lirski subjekt? 2. Kakav je taj advent? 3. Što lirski subjekt doziva u sjećanje? 4. Što sadrži molitva lirskoga subjekta Gospodinu? 5. Je li lirski subjekt klonuo duhom? 6. Objasnite simboliku božićnih zvona. 7. Što znači frazem »rasplesti svoju kudelju«? 8. Napišite sastav Božićna zvona – zvuci ljubavi i nade.

104

Đuro Perica: BADNJA VEČER Večer je mirna i tiha ni zvijezda na nebu nema, jedino glas zvona se čuje u slavu Betlehema. Kad siđe u ponoć na zemlju božanska zvijezda,

s nebeskog trona tad će i duša moja poći za milim pozivom zvona. Iako su okolo mene uza zidovi kameni ni rešetke neće ga spriječiti da mali Božić dođe i k meni.

Razgovarajmo 1. Gdje se nalazi lirski subjekt? 2. Kako on doživljava Božić? 3. Kakva je večer? 4. Koji se auditivni motiv javlja u pjesmi? 5. Koja je simbolika božanske zvijezde? 6. Kako će Božić doći do lirskoga subjekta? 7. Kako Božić k vama dolazi? Kako ga dočekujete?

105

5. Mali božićni pojmovnik ANĐEO Anđeo (grč. angelos) je Božji glasnik. Anđeli su vjesnici radosti koja izvire iz Božje spasonosne blizine, poveznici neba i zemlje. Štite ljude od opasnosti, čuvaju ih na putovima, obraćaju se ljudima u snu. Anđeo Gabrijel naviješta Mariji rođenje sina, anđeo pastirima prenosi Radosnu vijest, anđeo dolazi Josipu u snu te mu tumači što se dogodilo s Marijom i kako on treba reagirati. Anđeli su simboli ljudske čežnje za sigurnošću, radošću i ljubavlju. U čovjeku bude želju i volju za životom, radost postojanja, daju mu polet i snagu da se izdigne nad muljem svakodnevlja i oplemenjuju njegov život nebeskim sjajem. Služe liturgiju u nebu; slave i hvale Boga; naviještaju novu, višu stvarnost. 298

BADNJAK Ime Badnjaka povezano je s riječju »bdjeti« (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju Presveto Trojstvo i postaviti ih pokraj ognjišta. Na toj su se vatri palile svijeće, a često bi se u nju dodao i dio gozbe i pića, smatrajući tako da će vatra ukućanima donijeti mir i dobro. Badnjakom se nazivao i samo jedan velik panj ili pak velika zelena grana koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu pritom uzvraćali. Iako Crkva na Badnjak (24. prosinca) više ne nalaže post, vjernici tradicionalno poste da bi jače došla do izražaja blagdanska svečanost Božića. Prema katoličkom kalendaru 24. 12. slavi se Adam i Eva. BETLEHEM (»kuća kruha«) Grad u Judeji, desetak kilometara južno od Jeruzalema. Naziva se i Efrata, prema porodici koja se tamo nastanila. Rodno je mjesto kralja Davida. Prorok Mihej navijestio je da će iz Betlehema izići budući vladar Izraela (usp. Mih 5, 1 – 4). Prema Lukinu i Matejevu evanđelju, Betlehem je mjesto Isusova rođenja. BOŽIĆ Božić je kršćanski blagdan kojim se proslavlja rođenje Isusa Krista. Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca, međutim neke istočne Crkve slave ga 7. siječnja, jer po julijanskom kalendaru 25. prosinac pada na taj dan. Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica riječi bog, koja je potom preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio »mali Bog« – Isus, Spasitelj svijeta. Isusa, Božjeg Sina, bezgrešno je začela i rodila Djevica Marija, uz pomoć svoga zaručnika Josipa u gradu Betlehemu. Car August u to je vrijeme zapovjedio popisivanje stanovništva te su Josip i Marija krenuli na put. Budući da zbog gužvi nisu našli mjesta u svratištima, završili su u staji, okruženi domaćim životinjama, gdje je Isus i rođen. Božić je blagdan života. Isus se naziva Uzdisanim, Obećanim, Željenim, Spasiteljem, Razveseliteljem. Punina se Božića može živjeti samo u vjeri.

299

BOŽIĆNI CIKLUS Dio crkvene godine koji obuhvaća advent ili došašće i božićno vrijeme. Došašće obuhvaća četiri tjedna prije Božića: vrijeme iščekivanja Isusova dolaska i pripreme za taj dolazak. Božićno vrijeme obuhvaća Božić i Bogojavljenje. Božić je godišnja proslava Isusova rođenja u kojemu je Bog postao čovjekom. Slaveći božićno otajstvo susrećemo se s Bogom i postajemo sudionici u rođenju novoga čovjeka – Isusa Krista. Božić se slavi 25. prosinca. Bogojavljenje ili Sveta Tri kralja blagdan je kojim slavimo objavu Isusa kao Spasitelja svim narodima. Na taj se dan spominje poklon Triju mudraca ili kraljeva, Isusovo krštenje u rijeci Jordanu, prvo Isusovo čudo u Kani. Bogojavljenje se slavi 6. siječnja, a Krštenje Gospodinovo (Isusovo krštenje) u nedjelju poslije Bogojavljenja, čime završava božićni ciklus crkvene godine. BOŽIĆNO DARIVANJE Bog nam se za Božić daruje. Darivajući jedni druge pokazujemo da smo i sami obdareni. Bonaventura Duda ističe da međusobnim darivanjem »ljudi nasljeđuju temeljnu božićnu gestu Boga Darovatelja«. Darivanje ne razumijeva samo materijalno, »opipljive«, konkretne poklone. Ono je znak naše ljubavi, poštovanja i želje da utažimo tuđu duhovnu žeđ. BOŽIĆNI OBIČAJI Priprema za Božić tradicionalno započinje došašćem ili adventom koje traje četiri tjedna. Tijekom toga vremena vjernici odlaze na ranojutarnje mise zornice, poste te se duhovno pripremaju za veliki blagdan. Izrađuju se ili kupuju adventski vijenci s četiri svijeće, a na svaku se adventsku nedjelju pali jedna svijeća. Tijekom spomenutog razdoblja slave se i blagdani svetog Nikole i svete Lucije. Na svetu Luciju sije se božićna pšenica koja je simbol plodnosti, novoga života i njegove obnove. Na Badnjak se redovito kiti božićno drvce; premda je to veoma star običaj, u hrvatskim krajevima nije bio raširen sve do sredine 19. st. Ipak, domovi su se ukrašavali cvijećem i plodovima, osobito zelenilom. Kasnije su se počela kititi bjelogorična, a zatim i zimzelena stabla. Za ukras se najčešće upotrebljavalo voće: jabuke, šljive, kruške, pozlaćeni orasi i lješnjaci te razne slastice i ukrasi izrađeni od papira. Na drvce su se postavljale svijeće kao simboli nade i božanstva, a kasnije i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako ga 300

ukrašavali. Iako je danas ponuda božićnih ukrasa iznimno velika, u pojedinim se krajevima i domovima i dalje vjerno održava stara hrvatska tradicija ukrašavanja jelke. Neizostavni su dio Božića i božićnih običaja jaslice. Nekad su se izrađivale isključivo od drva te su bile postavljene samo u crkvama i u imućnijim obiteljima. Danas su one dostupne svima te ih u domovima nalazimo ispod jelki. BOŽIĆNA SLAMA Kao dio božićnih običaja u nekim se hrvatskim krajevima božićna slama unosi u kuću (negdje na stol, negdje pod stol, a negdje se nastire cijela prostorija i tako ostavlja do Nove godine). Djeca su nekad spavala na slami na Badnju večer, do odlaska na polnoćku. Božićna slama asocira na Isusovo rođenje u štali (»na slamici«) te simbolizira Isusovo siromaštvo iz ljubavi prema svakome čovjeku. BOŽIĆNO ŽITO Božićno se žito sije u tanjurić, pliticu, čašu i sl., najranije na Svetu Barbaru (4. prosinca), a najkasnije na Svetu Luciju (13. prosinca), ali i na Bezgrešno začeće Marijino (8. prosinca) i na Svetoga Nikolu (6. prosinca) ili – gotovo iznimno – na Svetu Katarinu (25. studenoga). Rok sadnje djelomično ovisi i o mjesnoj zimskoj temperaturi. U pojedinim se krajevima umjesto žita upotrebljava ječam, raž, zob, kukuruz pa i grah. Katkad obitelj priprema dva ili čak za svako dijete po jedno žito. DOŠAŠĆE Došašće ili advent vrijeme je čežnje, molitve, sabranosti, posta i samoodricanja. To je vrijeme tišine; u prostorima tišine i šutnje rađa se Bog. Četiri tjedna priprave za Božić simboliziraju vrijeme čekanja na preobrazbu. Goruće su svijeće slika naše molitve. Svjetlost svijeće simbolizira Krista među nama; on svjetlošću i toplinom, nježnošću i ljubavlju osvjetljava i grije naša srca. Četiri svijeće adventskoga vijenca (svake se nedjelje pali nova) simboliziraju vrijeme čekanja na preobrazbu. 301

gu, zlato kao kralju, a plemenitu mast, odnosno smirnu, kao čovjeku. Nakon što su se mudraci poklonili, Bog im zapovijedi da se ne vraćaju Herodu nego da krenu drugim putem u svoju zemlju. Tri su kralja predstavnici triju čovjekovih životnih dobi (mladić, muž i starac) i zastupnici triju ljudskih rasa. Možemo ih vidjeti i kao predstavnike poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što je najavio Spasiteljevo rođenje. Tradicija kaže da je relikvije triju mudraca pronašla sv. Jelena. Relikvije su odnesene u Carigrad, zatim u Milano pa u Köln – u najljepšu njemačku katedralu, gdje se nalaze i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj Crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja. Imena Triju kraljeva izvodila su se iz blagoslovne želje »Christus mansionem benedictat!« (»Krist neka blagoslovi kuću!«). Skraćenica se njihovih imena ispisivala na dovratak stana i staje da ih štiti od zlih duhova. Mudraci utjelovljuju čežnju da se oslobodimo strahova u svojoj duši te da se sačuvamo od opasnosti. Na Bogojavljenje ili Sveta Tri kralja skidaju se božićni ukrasi i u kući prestaje božićni ugođaj. Blagoslov kuća obično traje od drugog dana iza Božića do Sveta Tri kralja. Svećenik s dvojicom svojih pomoćnika (koji se negdje nazivaju glorijanci, a negdje križari), obilazi i blagoslivlja kuće. Dočekuju ih svečano obučeni ukućani, a na odlasku ih domaćin nagrađuje darovima (nekad su bili u naturi, a danas obično u novcu). Nekada se blagoslovljenom vodom škropilo po kući, staji, vrtu, polju itd. Uz Bogojavljenje je vezan i običaj ophoda tzv. zvjezdara, trojice dječaka odjevenih kao »tri kralja« s rasvijetljenom zvijezdom. U tom su običaju prisutne kolede – zvjezdari pjevaju božićne pjesme i pjesme u kojima se izriču želje za materijalnim i duhovnim dobrima. Spomenuti su ophodi povezani uz darivanje koledara – čestitara. Kršćansko se značenje blagoslova domova temelji na vjerovanju da se Bog udomio na zemlji. Blagoslovnu molitvu svećenik započinje zazivom »Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj!« Blagoslovom kuća želi se naglasiti da su naši domovi Božja obitavališta.

308

6. Literatura Andrić, Stanko, Rizvanović, Nenad (priredili), Najljepše božićne priče, VBZ, Zagreb, 2006. Baričević, Josip – Šabić, Ana Gabrijela, Pođimo zajedno, Katekizam 5, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. Baričević, Josip – Šabić, Ana Gabrijela, Put u slobodu, Katekizam 6, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. Baričević, Josip – Šabić, Ana Gabrijela – Duda, Bonaventura – Turčinović, Josip, Snagom Duha, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. Bunjevac, Stjepan, Sveta Obitelj, Likovi božićnog otajstva, Prilog »Glasa Koncila«, br. 14, prosinac 2007., str. 15. Domjanić, Dragutin, Pjesme, Savremenik Srpske književne zadruge, Beograd, 1933. Duda, Bonaventura, Svijeta razveselitelj. Hrvatski Božić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980. Flaker, Vida (uredila), Matoš, Antun Gustav, Sabrana djela, Feljtoni, impresije, članci I., JAZU, Liber/Mladost, Zagreb, 1973. Gabelica-Šupuljika, Maja – Milanović, Mirjana, Blagdani djetinjstva, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Glazier, Michael – Hellwig, Monika K. (priredili), Suvremena katolička enciklopedija, M – Q, Marjan tisak, Split, 2005., str. 304. – 305. Grden, Darko, Marija – majka i prva vjernica, Likovi božićnog otajstva, Prilog »Glasa Koncila«, br. 14, prosinac 2007., str. 6. – 7. Grün, Anselm, Božić. Slaviti novi početak, Glas Koncila, Zagreb, 2004. Hitrec, Hrvoje, Dan kada se rodio Isus, Mosta, Zagreb, 1993.

309

Hoblaj, Alojzije, Božić – uvođenje male djece u otajstvo Utjelovljenja, »Mali koncil«, god. XXI, br. 10, Zagreb, 1986., str. 8. – 9. Hoblaj, Alojzije, Proroci o Isusovom rođenju, »Mali koncil«, god. XXII, br. 8, Zagreb, 1987., str. 8. – 9. Hoblaj, Alojzije, Radost Majke Marije, svega naroda i cijeloga svijeta, »Mali koncil«, god. XXII, br. 9, Zagreb, 1987., str. 8. – 9. Hoblaj, Alojzije, Došašće i Božić u znaku »Stabla života« – božićnog bora, »Mali koncil«, god. XXIII, br. 4, Zagreb, 1989., str. 8. – 9. Lice, Stjepan, Božić u orahovoj ljusci, Teovizija, Zagreb, 1994. Jurica, Neven, U sjeni transcendencije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987. Kolić, Matilda, Jaslice – teologija za jednostavne. Razgovor s profesorom dogmatske teologije dr. Ivanom Karlićem, »Glas Koncila«, br. 51-52, prosinac 2003., str. 9 Kovač, s. Valerija, Isusovo rođenje – početak novog računanja vremena, »Mali koncil«, god. XLII, br. 4, Zagreb, 2007., str. 22. – 23. Kozina, Drago, Radujte se narodi, Naša djeca, Zagreb, 2007. Kozina, Drago, Tiha noć, Naša djeca, Zagreb, 2007. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, HNOS – Nastavni plan i program za osnovnu školu, Zagreb, 2006., str. 25. – 51., 336. – 365. Parlov, Mladen, Za božićnu radost treba krenuti na put, »Glas Koncila«, br. 51-52, prosinac 2003., str. 4. Petrač, Božidar, Hrvatska božićna lirika od Kranjčevića do danas, Naklada Jurčić d. o. o., Zagreb, 2000. Popovački, Irena, Nevina dječica, Likovi božićnog otajstva, Prilog »Glasa Koncila« br. 14, prosinac 2007., str. 14. Prosenjak, Božidar, Rođenje Isusovo, Teovizija, Zagreb, 2003.

310

Rebić, Adalbert – Fućak, Jerko – Duda, Bonaventura (uredili), Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001. Rihtman-Auguštin, Dunja, Knjiga o Božiću. Božić i božićni običaji u hrvatskoj narodnoj kulturi, Golden marketing, Zagreb, 1995. Stahuljak, Višnja, Bijeli zec i drugi igrokazi, Školska knjiga, Zagreb, 2006. Stanić, Branimir, Sveti Josip, Likovi božićnog otajstva, Prilog »Glasa Koncila«, br. 14, prosinac 2007., str. 8. – 9. Stuhlmueller, Carroll, Biblijska razmatranja za došašće i božićno vrijeme, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006. Szabo, Agneza, Božić u hrvatskoj kulturi i povijesti, »Kaj«, XXVIII, 6 (1995.), Zagreb, str. 15. – 31. Šimić, Marina, Bog nema drugih ruku, »Mali Koncil«, Zagreb, prosinac 2007., str. 24. – 25. Šimundža, Drago, Bog u djelima hrvatskih pisaca. Vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, sv. 1., Matica hrvatska, Zagreb, 2005. Tomić, Sonja, U iščekivanju Spasitelja, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Tomić, Sonja (priredila), Vatrene ptice. 100 odabranih priča iz Makove škrinje, Glas Koncila, Zagreb, 2007. Truhelka, Jagoda, Zlatni danci, Znanje, Zagreb, 1995. Zalar, Ivo (priredio), Antologija hrvatske dječje poezije, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Zemunić, Vera, Dobro jutro, tratinčice!, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000. Žic, Vojmil, Pastiri, Likovi božićnog otajstva, Prilog »Glasa Koncila« br. 14, prosinac 2007., str. 11.

311

Prilikom stvaranja ove antologije pokušali smo kontaktirati s uvrštenim pjesnicima, odnosno njihovim pravnim slijednicima. Onima koje smo uspjeli kontaktirati zahvaljujemo što su velikodušno odobrili objavljivanje svojih pjesama u sklopu antologije, a onima s kojima nismo uspjeli stupiti u kontakt zbog toga se ispričavamo. Njihova djela uvrstili smo u dobroj vjeri, smatrajući ih značajnima i držeći kako bi ova antologija bez njih bila nepotpuna. Zahvaljujemo Josipu Botteriju Diniju na velikodušnom ustupanju svojih likovnih ostvarenja koja smo uvrstili u ovu jedinstvenu antologiju te na taj način doprinjeli veličanstvenom hrvatskom spoju riječi i slike o najintimnijem kršćanskom blagdanu u zapadnoj kulturi. Na savjetima i pomoći pri oblikovanju pitanja i zadataka vezanih za područje likovne umjetnosti, zahvaljujemo likovnoj pe­dagoginji Vladimiri Bošnjak.

Hvala!


Božićna nadahnuća