Page 1

Alojzije Žlebečić

PER ASPERA AD ASTRA

U Kristu LITURGIJSKA GODINA

C GK


Alojzije Žlebečić PER ASPERA AD ASTRA / KROZ TRNJE DO ZVIJEZDA S KRISTOM – GODINA C


Alojzije Žlebečić Per aspera ad astra/Kroz trnje do zvijezda U Kristu Godina C Glas Koncila, Zagreb, 2012. Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 4874 319 e-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Stjepan Pogačić Biblioteka: Nedjeljna biblijska poruka Knjiga 9 Izvršna urednica: Vlatka Plazzeriano Lektura: dr. sc. Marija Znika Motiv na naslovnici: Križ s misnice izrađene za euharistijsko slavlje na Apostolskom pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 2011. god. (Autori: Ivan Šaško - Ante Crnčević) Priprema za tisak: Glas Koncila Oblikovanje naslovnice: Mihael Puntarić Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u studenome 2012. ISBN 978-953-241-359-5 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 818331


Alojzije Žlebečić

PER ASPERA AD ASTRA KROZ TRNJE DO ZVIJEZDA U KRISTU – GODINA C

Glas Koncila Zagreb 2012.


UVOD Evo i moje treće zbirke nedjeljnih i blagdanskih propovijedi, koje sam izgovarao u godini C. Ovu sam knjigu nazvao U Kristu. Sam naslov govori o maksimumu našega ljudskoga postignuća. Naći se u Kristu, znači dostići vrhunac svega što možemo uopće ikada kao ljudi postići. U Kristu je čovjek »obožen«, kako to znaju reći naša kršćanska braća s istoka. A to je moguće postići već sada u vremenu, dok smo još na putu prema vječnom usudu. U vječnosti će to pak biti naša trajna i nepomućena sreća. Velika je blagodat za svakoga kršćanina da se nađe životno usidren u Isusu Kristu. Takav čovjek je uvijek sretan: u radosti i u žalosti, u dobru i u zlu svojega života. Iz njegova lica neprestano izbija radost. Nažalost, rijetko se među nama viđaju takove sretne osobe. Obično susrećemo ljude pune brige, žurbe, nemira i nespokoja. Kao da im je vrijeme života prekratko. Ne stižu sve ono napraviti što su si zacrtali. Neki, pak, u besmislu svega trate i tavore svoje dane utaman. No nađe se, ipak, katkad i čitava grupa ljudi koji nam u životu zrače svojim posebnim mirom i blaženošću. To su oni koji su čitavim bićem uronjeni u Krista. Oni sve svoje životno zadovoljstvo i svu svoju radost crpe iz osobe Isusa Krista. S takvima se, primjerice, susreo poznati francuski obraćenik André Frossard kojemu je njegov otac, zadrti sekretar francuske KP, cijelo djetinjstvo branio svako moguće druženje s osobama koje bi mu mogle išta reći o Bogu. Ali jednoga dana mu je Bog sam o sebi progovorio u jednoj crkvici u koju je slučajno upao tražeći prijatelja, a u kojoj je toga dana bilo euharistijsko klanjanje. U tom osvijetljenom prostoru André je prvi put vidio ljude u novom svjetlu. Oni su ozarena lica svijetlili pred njim kao neki izvanzemaljci. Šutjeli su, a izgledali su kao da su s nekim u kontaktu. Na oltaru se svjetlucala zlatna pokaznica prema kojoj su svi prisutni bili usmjereni. André je odjednom u sebi osjetio neki čudesni zahvat, koji je nakon toga, izašavši iz crkve, traženom prijatelju pun zanosa ovako obrazložio: »Bog postoji, ja sam ga susreo!« Sličan doživljaj te svete ozarenosti na ljudskom licu doživio sam i sam za jednog susreta s bosonogim karmelićankama u jednom od njihovih samostana. Bio sam u društvu jednoga našega misionara iz Indije, kojega 5


su sestre pozvale k sebi za njegova boravka u domovini da im pripovijeda o svom misijskom djelovanju. Ja sam toga dana bio njegov osobni vozač, pa sam se tako s njim našao nasuprot šesnaest sestara, koje su bile u drugoj prostoriji odijeljenoj od naše drvenim rešetkama. Bio sam posebno dirnut radošću koja je izbijala iz lica tih sestara. Takvo što se, zaista, ne vidi nigdje drugdje. Zašto su ljudi današnjice općenito, ali i velika većina nas kršćana, tako tjeskobni i zabrinuti? A mogli bismo tako mirno i spokojno živjeti. Premalo vjerujemo. Izgubili smo vjeru u Božju providnost. Evo, kažu stručnjaci, kad bi, primjerice, neki asteroid, koji bi u promjeru bio veći od 10 km, pao na zemlju, da bi to bila totalna katastrofa za čitav naš planet. U tom slučaju nastalo bi na zemlji ledeno doba, koje čovjek ne bi mogao preživjeti. A vele da takvih asteroida ima na milijarde samo u našem sunčevom sustavu i kad ih ne bi planet Jupiter k sebi privlačio da bismo mi ljudi već odavno nestali s lica zemlje. Očito da nije ovaj planet u prošlosti tek tako dobio ime Jupiter, što je za stari poganski svijet značilo ime boga nad bogovima. Mi danas, istina, ne vjerujemo u božanstvo Jupitera, ali vjerujemo da nas uz sve opasnosti koje bi nas mogle uništiti štiti dobri Bog. Bez Boga nema pravoga rješenja za našu sadašnjost, budućnost, niti vječnost. Jamstvo za život daje nam Isus Krist. On nam pokazuje put u neumrli, trajni i vječno sretni život. To je put njegove ljubavi u dimenziji križa. Pred križem je, istina, i on zadrhtao, ali u ljubav i milosrđe nije nikada posumnjao. U tome je bio uvijek beskompromisan. On reče: »Ako me tko ljubi, držat će moju riječ, i moj će ga otac ljubiti; k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti« (Iv 14,23). A »ako je Bog za nas tko će protiv nas?« (Rim 8,31). Tu je izvor sve naše ljudske sreće! Možda ti, dragi čitaoče, i ova moja knjiga propovijedi barem malo pripomogne da više živiš u Kristu?!

6


PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA Današnjim danom započinjemo novu liturgijsku godinu. Vrijeme s kojim započinjemo liturgijsku godinu zove se vrijeme došašća ili adventa. Sâmo pak došašće govori o nekom susretu, kojemu se radujemo ili ne radujemo. Ako se radujemo, onda se i iskreno nadamo da će se s dolaskom navještene osobe dogoditi dvostruka sreća, tj. da će biti radostan u susretu i onaj koji dolazi i mi koji ga čekamo. I obrnuto bi se moglo dogoditi, a to je da navješteni dođe, a mi ga ne čekasmo, ili ne žudimo za njegovom pojavom. U tom slučaju dolazak navještenoga je iznenađenje, možda i nesreća za nas. Dakako, nije riječ ovdje o dolasku bilo koga, nego o Božjem dolasku, o dolasku Sina Božjega, koji se utjelovio i postao čovjek, »koji je radi nas i radi našega spasenja sišao s nebesa, koji sjedi s desna Ocu i opet će doći suditi žive i mrtve…« (Vjerovanje) Upravo o tom Kristovom dolasku govore nam današnja sveta čitanja. Prvo čitanje iz Knjige proroka Jeremije (Jr 33,14-16) naviješta nam dolazak Krista koji će se roditi kao obećani od Boga »domu Izraelovu i domu Judinu«: »Učinit ću da nikne Davidu izdanak pravedni«, gdje je riječ o prvom dolasku Isusa Krista po rođenju iz loze izraelskog kralja Davida, koji »će činiti pravo i pravicu u zemlji« (Jr 33,15). Ovo činjenje prava i pravice može se odnositi i na drugi Isusov dolazak, tj. na dane paruzije, kada će »Judeja biti spašena i Jeruzalem će živjeti spokojno…« (Jr 33,16) Ovdje bi Judeja mogla značiti zemlju općenito, a Jeruzalem Crkvu kao ostvareni nebeski Jeruzalem. Drugo čitanje je iz jedne od najstarijih knjiga Novoga zavjeta, iz prve poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima (Sol 3,12-4,2), gdje je riječ o poticaju na život kojim se ugađa Bogu, tj. život po Božjoj volji. Riječ je u stvari o poticaju na život u milosti posvetnoj. To je onda život koji vrednuje i prvi i drugi Kristov dolazak, gdje čovjeka ništa ne može iznenaditi. Treće čitanje iz Evanđelja po Luki (Lk 21,25-28, 34-36) naviješta svršetak svega na ovome svijetu i poziva na budno i trijezno čekanje Isusa pred kojega nam je stati o sudnjem danu. I da bi se sve sretno po nas za7


vršilo valja nam neprestano drugovati s Isusom: »Budni budite i u svako doba molite…« (Lk 21,36). Sve ovo potiče nas da ispitamo svoju savjest i da se pitamo: Gdje smo mi to sada? Je li ispravan naš zemaljski hod i je li istinit? Doista je teško ocijeniti vlastitu situaciju i vlastito vrijeme. Puno lakše je procjenjivati drugoga. Zato i kažemo više puta, kad je riječ o nama, da će vrijeme pokazati jesmo li bili u pravu ili ne pri vlastitom razmišljanju, izgovorenoj riječi ili učinjenom djelu, pa i kod svega onoga što smo propustili učiniti? Kršćanska je kvaliteta da je kršćanin bitno rasvijetljen čovjek. On promatra sve kroz prizmu vječnosti i zagledan je u konačni cilj svega svoga življenja. Radi toga se misli kršćanina razlikuju od razmišljanja drugih ljudi, osobito onih koji nemaju vjere. Mogli bismo reći da svaki čovjek živi u nekoj nadi i iščekivanju. Pitanje je samo kakva je to nada i kakvo iščekivanje? Kršćanska je nada »blažena nada« (Tit 2,13), kako to molimo iza svakog Očenaša u misi. I kršćansko iščekivanje je drugačije od onoga što ga svijet ima: »I iščekujem uskrsnuće mrtvih i život budućega vijeka« (Vjerovanje). Svijet, naime, često nešto iščekuje bez pouzdane sigurnosti u krajnji ishod i u svojoj nevjeri ne zna hoće li konačni ishod biti loš ili dobar, jer ne vidi Božju prisutnost i njegovo vodstvo u životu. Nada svijeta pretvara se u čežnju, koja je puna straha, zebnje i neizvjesnosti. Kršćanska nada je puna optimizma. I onda kad se čini da ništa nije dobro, kršćanin vidi Dobro (Boga), koje će sve riješiti na najbolji način. To je plod dara vjere, kojim nas Bog hrani u »danima gladi« i u danima »sitim mrsa«. Tako rasvijetljeno i optimistički je razmišljao i prorok Jeremija, iz čije smo knjige danas čuli Božju poruku. Jeremija je živio u jednom od najtežih vremena izabranog Božjeg naroda, između 625. i 587. godine prije Krista. Bilo je to vrijeme kada je već sjeverno kraljevstvo, zvano Izrael, bilo pod Asircima, a južno (Juda) na putu da bude porobljeno od Babilonaca. Prorok živi u nadi da će se ponovno uspostaviti kraljevstvo Izraelovo. U tome ga je bilo ohrabrilo slabljenje asirskoga kraljevstva, pa je nagovarao kralja Jošiju da učini nešto u prilog osamostaljenja, tj. da 8


se osloni na Jahvu, koji može najbolje stvar ropstva okončati. Međutim Jošija nije imao Jeremijine vjere pa se upušta u rat u kojem je 609. godine prije Krista poginuo boreći se protiv egipatskog faraona Nekoa II, koji je pomagao Asirce u borbi protiv Babilonaca. Nakon Jošijine pogibije za kralja je imenovan njegov sin Jojakim, koji je, za razliku od poginulog oca u borbi s Egipćanima, stao na stranu Egipćana. Zbog toga ga babilonski kralj Nabukodonozor napada 597. g. prije Krista i odvodi u babilonsko ropstvo. Umjesto njega postavlja za kralja Judeje Sidkiju (= Gospodin pravda moja), Jojakimova strica. Međutim kad je Nabukodonozor primijetio da Sidkija »puše u rog« Egipćana, dolazi godine 587. prije Krista u Jeruzalem, razara ga, uklanja s prijestolja Sidkiju i postavlja Gedaliju, kojega je ubrzo nakon toga usmrtio neki fanatik. U toj i takvoj situaciji mnogi su Izraelci pobjegli u Egipat, bojeći se osvete. S njima je, protiv svoje volje, otišao i prorok Jeremija, koji će u novoj situaciji opet otkrivati Izraelu, gdje je njegova najveća pogreška i njezin pravi uzrok, a to je u odmetništvu od Gospodina. Prorok vidi u najtežim trenucima svoga naroda izlaz iz bezizgledne situacije. On vidi »dan koji dolazi«. Obećani Davidov »izdanak pravedni« donijet će »pravo i pravicu u zemlji« (Jr 33,15). Judeja će biti spašena zajedno s Jeruzalemom, koji »će se zvati: Gospodin – Pravda naša«. Psalam 25 vidi sigurnost na Božjemu putu, u savezu s Jahvom, baš kao što je to vidio i na to upozoravao prorok Jeremija. Pobjeda je na strani pobožnika koji »čuva Savez i propise« (usp. Ps 25,10) te »prisan je Gospodin s onima koji ga se boje i savez svoj objavljuje njima« (Ps 25,11). Sveti Pavao pak u najstarijem novozavjetnom tekstu (iz 51. godine po Kristu) moli za prisnost među Solunjanima, da bi »jedni prema drugima i prema svima rasli i obilovali ljubavlju« (1 Sol 3,12). Apostol traži rast u ljubavi. Kao što on, Pavao, ljubi, tako neka i oni čine. On moli da im Bog »učvrsti srca da budu besprijekorno sveta« (1 Sol 3,13) i da se o ponovnom Kristovu dolasku (o paruziji) takvi očituju. Pavao ovdje naglašava nešto, što će se kasnije u povijesti Crkve često omalovažavati – tradiciju: »Primili ste od nas kako treba da živite. Ta znate koje smo vam zapovijedi dali u Gospodinu Isusu« (1 Sol 4,1-2). Riječi uz Aleluju prije evanđelja govore o Božjem milosrđu i spasenju, kao riječi ohrabrenja pred apokaliptično Evanđelje po Luki (Lk 9


21,25-28.34-36) u kojem Isus govori o svršetku svijeta i o svom ponovnom dolasku »u oblaku«, kako ga je nekoć gledao u svom viđenju prorok Daniel. Za ljude koji nisu upoznali Isusa, to će biti veliko iznenađenje, dok će za one koji ga upoznaše to biti veoma utješno: »Kad se sve to stane zbivati, uspravite se i podignite glavu jer se približava vaše otkupljenje« (Lk 21,28). Ovo otkupljenje neće biti kao davanje novca za robove u prošlosti, nego će to biti prije svega Božje zauzimanje za nas. To je Božji intervent za nas. Radi toga nas Isus i upozorava: »Pazite na to da vam srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama te vas ne zatekne onaj Dan« (Lk 21,34). Nije lako osloboditi se nijednoga poroka. Teško je proždrljivcu postati umjeren ili pijancu trijeznim čovjekom. Ali najteže od svega je postati uravnoteženo bezbrižan. Zato Isus savjetuje: »Budni budite i u svako doba molite« (Lk 21,36), kako se ne bismo sramili kad stanemo pred njega o njegovu ponovnom dolasku. Možda bi upravo taj Isusov poziv na bdjenje i molitvu trebalo posebno vrednovati i ovoga došašća. Bdjeti – znači svjesno činiti dobro, a izbjegavati zlo. No to je nemoguće bez molitve, bez razgovora s Bogom, bez prijateljevanja s njim. On jedini može dati snage da i u nemoći, i u slabosti, i u ranjenosti, u uvrijeđenosti možemo činiti djela pravednosti. Gospodin je voljan činiti djela spasenja u našim životima. Pitanje je samo koliko smo mi oslonjeni na nj? Pripovijeda se za sv. Efrema Sirskoga († 373), đakona i naučitelja Crkve, da je u Edesi (mjestu u današnjoj istočnoj Turskoj) bio napastovan od neke moralno slabe žene onoga vremena. Ona je toliko uporno nastojala da ga pridobije za ljubavnika, da nisu vrijedila sva Efremova uvjeravanja, kako to nije u skladu ni s vjerom, ni sa samom ljudskom naravi, jer je riječ o dostojanstvu čovjeka, o njegovu odgovornom ponašanju, o razumnom djelovanju itd. I kad ništa od navedenoga nije moglo opametiti tu napasnicu, tada je Efrem došao na ovu ideju: »Dobro, pristajem, ali uz jedan uvjet. Ajmo mi to učiniti nasred trga u Edesi« – »A to ne!« – odgovorila je. »A zašto ne?« upitao je Efrem. »Mene je sram!« odgovorila je. »A, tako! Tebe je sram nekoliko ljudi, a ne razmišljaš o sramu pred Bogom, pred Kristom i svim njegovim svetima koji će se s njime pojaviti!« 10


Kažu da su te svečeve riječi pozitivno odjeknule u srcu te žene. Ona je počela drugačije razmišljati o načinu svoga življenja. Zadivila ju je snaga kojom je Bog obdario i rasvijetlio sv. Efrema. Htjela je i sama doživjeti taj dar spasenja. Počela je čeznuti za njim. I nada joj nije bila isprazna. Čovjek, koji ima pred sobom uzvišeni cilj dobiva i prirodnu snagu, a pogotovo, kad je ušao u iskustvo Božjega spasenjskog djela u svom životu, onda je riječ o neopisivoj sreći i zahvalnosti Spasitelju, koji mu je sve to priuštio. A za nekog se dječaka, Talijana, pripovijeda kako je u svom siromaštvu čeznuo za svojom majkom, koja se preudala u Južnu Ameriku. I kad je saznao da se nalazi negdje u Andama kriomice se ukrcao na jedan brod koji je putovao prema Južnoj Americi. Ušao je u strojarnicu gdje je bio ugljen i tu se sakrio, da bi ga nakon nekoliko tjedana otkrili mornari svega čađavoga i izgladnjela. Pitali su ga: »Zašto se nisi javio?« »Vi biste me vratili natrag kući«, odgovorio je. »A kako si mogao toliko vremena izdržati bez hrane?« »Mislio sam stalno na susret s mamom!« Nadati se radosnom susretu s Isusom najradosnije je bdjenje i radosna žrtva u životu svakog kršćanina, ali i ostvariva samo kod onih koji uz bdjenje i u svako doba mole, kako nam je savjetovao u današnjem evanđelju Isus.

11


DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA Vrijeme došašća je vrijeme intenzivnijeg bdjenja i kršćanske molitve. Kad kažemo kršćanske molitve, tada prije svega mislimo na Boga blizine, koji je tu stalno prisutan, a opet tako dalek, ako ga ne primamo u svoj život. Bog nam je dalek, ako se mi od njega udaljavamo. Zato je potrebno u svakom vremenu i u svako doba dopustiti Bogu da bude prisutan u našem životu; da Kristova spasonosna djela postanu za nas stvarnost – djelotvornost. I ovo sveto vrijeme došašća u tome nam može pomoći, jer nam otkriva Boga koji nas spašava. Biblijska čitanja, koja slavimo u liturgiji adventa do 16. prosinca govore nam o ponovnom dolasku Spasiteljevu, o kraju svijeta, i navještaju nam »novo nebo i novu zemlju«. Od 17. prosinca pa do Božića uživljavamo se u povijesni dolazak Isusa Krista, koji se već zbio, i koji se neprestano događa u Crkvi, koja svakodnevno rađa nove sinove i kćeri Božje. S povijesnim dolaskom Isusa Krista započeo je eshaton, tj. posljednje vrijeme. Utjelovljenjem Sina Božjega sve stvoreno je krenulo prema vječnoj ljepoti i vječnom životu u Bogu, što se na otajstven način po sakramentima već ostvaruje, a o ponovnom dolasku Kristovu bit će dogotovljeno. Danas je pred nas u prvom čitanju izneseno iskustvo biblijskoga Izraela koji je u svojoj grešnosti, ali i u izabranju od Boga, puno pretrpio. To iskustvo je, zapravo, podsjetnik za nas, da se i mi kroz svoju patnju, neprilike, nemoć, ugnjetavanja, okrećemo Bogu, koji nas uvijek na životnom putu prati. Prorok Baruh, za koga mnogi tvrde da je bio tajnik proroka Jeremije, a time i njegov suvremenik, bodri Izraelce u njihovu uzništvu i zove ih da ne očajavaju, nego da se stave u radosnu nadu. Mnogi su naime tugovali, i umjesto haljina navukli na sebe pokorničke i žalobne vreće, razmišljajući kako je sve dobro u njihovu životu izgubljeno. Prorok ih poziva da se ogrnu »plaštem Božje pravednosti« i stave si na glavu »vijenac slave Vječnoga« (Bar 5,1-2), jer će ih Bog izbaviti iz nevolje snagom svoje milosrdne ljubavi. Ako su zbog grijeha, pa i zbog svoje bogoljubnosti, bili izvrgnuti patnji, Bog oprosnik i pravednik zaogrnut će ih plaštem svoga opravdanja. 12


O AUTORU Alojzije Žlebečić rođen je 25. kolovoza 1944. godine u selu Lučelnici na obroncima Vukomeričkih Gorica, u župi Majke Božje Snježne, Dubranec. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu da bi 3. rujna 1959. godine ušao u Dječačko sjemenište u Zagrebu, na Šalati. Po završetku drugog razreda gimnazije ušao je 15. kolovoza 1961. godine u Družbu Isusovu. Nakon dvogodišnjeg novicijata nastavio je treći i četvrti razred gimnazije, da bi u polovici četvrtog razreda, 25. ožujka 1965. godine, bio pozvan u vojsku. Dio gradiva drugog polugodišta četvrtog razreda položio je prije odlaska u vojsku, a dio nakon odsluženih 18 mjeseci vojnikovanja kada je u listopadu 1966. maturirao i odmah nastavio studij filozofije i teologije na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove na Jordanovcu. Nakon četvrte godine studija nastavio je teološki studij na isusovačkom fakultetu u Dublinu, u Irskoj, pripremajući se za misije u Zambiji. Ali kako su u to vrijeme nastali dosta ozbiljni problemi u misijskoj postaji u Zambiji, odustao je od misija i zamolio otpust iz reda Družbe Isusove. U jesen 1971. godine vratio se u Zagreb, gdje je primljen u Nadbiskupijsko bogoslovno sjemenište i nastavio daljnji teološki studij, da bi 25. lipnja 1972. godine po rukama nadbiskupa Franje Kuharića u Zagrebačkoj katedrali bio zaređen za svećenika. U jesen 1973. godine imenovan je župnim vikarom u župi Krista Kralja na zagrebačkom Trnju, a nakon toga je u jesen 1976. godine postavljen za upravitelja župe Sv. Josipa u Šišljaviću. Poslije smrti dugogodišnjeg župnika župe Krista Kralja u Trnju preč. Dragutina Kocipera, imenovan je 1979. godine upraviteljem te župe, gdje je i danas.

451


SADRŽAJ UVOD........................................................................................................................... 5 PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA.................................................................................... 7 DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA............................................................................. 12 TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA.............................................................................. 16 ČETVRTA NEDJELJA DOŠAŠĆA......................................................................... 21 BOŽIĆ – ROĐENJE gospodinovo (polnoćka)............................................. 25 RAZMIŠLJANJE U ZNAKU POLNOĆKE............................................................ 29 BOŽIĆ – ROĐENJE GOSPODINOVO (zornica)................................................ 31 BOŽIĆ – ROĐENJE GOSPODINOVO (danja misa).......................................... 33 SVETa OBITELJ....................................................................................................... 36 sveta bogorodica marija – NOVA GODINA........................................ 39 DRUGA NEDJELJA PO BOŽIĆU.......................................................................... 42 BOGOJAVLJENJE – SVETA TRI KRALJA (6. siječnja)...................................... 45 KRŠTENJE GOSPODINOVO................................................................................. 49 POKLADE ILI KARNEVAL.................................................................................... 53 PEPELNICA ILI ČISTA SRIJEDA.......................................................................... 54 PRVA KORIZMENA NEDJELJA............................................................................ 58 DRUGA KORIZMENA NEDJELJA........................................................................ 64 TREĆA KORIZMENA NEDJELJA......................................................................... 69 ČETVRTA KORIZMENA NEDJELJA................................................................... 74 PETA KORIZMENA NEDJELJA............................................................................ 81 CVJETNICA – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE................................................ 86 VELIKI ČETVRTAK – MISA VEČERE GOSPODNJE....................................... 92 VELIKI PETAK – služba muke gospodnje (1)......................................100 VELIKI PETAK – služba muke gospodnje (2)......................................104 VELIKA SUBOTA – USKRSNO BDJENJE.........................................................108 VAZAM – NEDJELJA uskrsnuća gospodinova (1)............................114 VAZAM – NEDJELJA uskrsnuća gospodinova (2)............................116 453


VAZAM – NEDJELJA uskrsnuća gospodinova...................................119 USKRSNI PONEDJELJAK.....................................................................................121 DRUGA VAZMENA NEDJELJA..........................................................................125 UZ DRUGU VAZMENU NEDJELJU – KAKO TRAŽITI I NAĆI BOGA?....131 TREĆA VAZMENA NEDJELJA............................................................................134 ČETVRTA VAZMENA NEDJELJA......................................................................139 PETA VAZMENA NEDJELJA...............................................................................146 ŠESTA VAZMENA NEDJELJA.............................................................................152 UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO – SPASOVO.......................................................158 SEDMA VAZMENA NEDJELJA...........................................................................165 UZ SEDMU VAZMENU NEDJELJU...................................................................170 Svjetski dan sredstava društvene komunikacije............................................ 170 PEDESETNICA – DUHOVI (misa bdjenja).......................................................173 PEDESETNICA – DUHOVI.................................................................................179 PRESVETO TROJSTVO........................................................................................185 TIJELOvo – TIJELO I KRV KRISTOVA............................................................189 DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU.................................................................194 TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU..................................................................199 ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU.............................................................205 PETA NEDJELJA KROZ GODINU......................................................................210 UZ PETU NEDJELJU KROZ GODINU..............................................................215 Dan života.......................................................................................................... 215 Molitva vjernika................................................................................................ 217 ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU....................................................................218 SEDMA NEDJELJA KROZ GODINU.................................................................222 OSMA NEDJELJA KROZ GODINU....................................................................226 DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU...............................................................229 DESETA NEDJELJA KROZ GODINU................................................................232 JEDANAESTA NEDJELJA KROZ GODINU......................................................238 DVANAESTA NEDJELJA KROZ GODINU.......................................................242 TRINAESTA NEDJELJA KROZ GODINU.........................................................246 454


ČETRNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU.....................................................253 PETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU........................................................260 ŠESNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU.........................................................265 SEDAMNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU..................................................270 OSAMNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU....................................................277 DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU..................................................282 DVADESETA NEDJELJA KROZ GODINU........................................................287 DVADESET I PRVA NEDJELJA KROZ GODINU............................................293 DVADESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU........................................298 DVADESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU.........................................303 DVADESET I ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU....................................308 DVADESET I PETA NEDJELJA KROZ GODINU.............................................312 DVADESET I ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU...........................................317 DVADESET i SEDMA NEDJELJA KROZ GODINU........................................322 DVADESET I OSMA NEDJELJA KROZ GODINU...........................................327 DVADESET I DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU......................................333 TRIDESETA NEDJELJA KROZ GODINU.........................................................338 TRIDESET I PRVA NEDJELJA KROZ GODINU..............................................343 TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU..........................................348 TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU...........................................353 KRIST KRALJ SVEGA STVORENJA..................................................................358 PRIKAZANJE GOSPODINOVO – SVIJEĆNICA (2. veljače)..........................363 BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC (10. veljače)....................................................368 MAJKA BOŽJA LURDSKA – DAN BOLESNIKA (1) (11. veljače) ................372 MAJKA BOŽJA LURDSKA – DAN BOLESNIKA (2) (11. veljače) ................375 DESET PREPORUKA ZA POSJET BOLESNIKU..............................................377 SVETI VALENTIN – ZDRAVKO (14. veljače)...................................................379 SVETI JOSIP (19. ožujka)......................................................................................381 NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST (1) (25. ožujka) . ..........388 NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST (2) (25. ožujka) . ..........392 455


SVETI JOSIP RADNIK (1. svibnja)......................................................................396 MARIJA MAJKA CRKVE......................................................................................400 PRESVETO SRCE ISUSOVO................................................................................404 BEZGREŠNO SRCE MARIJino..........................................................................409 SVETI PETAR I PAVAO, Apostoli (29. lipnja)..............................................413 PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO (6. kolovoza)............................................418 uznesenje blažene djevice marije na nebo – velika gospa (15. kolovoza) (misa bdjenja)........................................423 uznesenje blažene djevice marije na nebo – velika gospa (15. kolovoza) (danja misa)....................................426 ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – MALA gospa (8. rujna) .........429 UZVIŠENJE SVETOGA KRIŽA (14. rujna).......................................................433 SVI SVETI (1. studenoga)......................................................................................439 DUŠNI DAN (2. studenoga)..................................................................................444 BEZGREŠNO ZAČEĆE BLAŽENE DJEVICE MARIJE (8. prosinca).............447 O AUTORU..............................................................................................................451

456


O KNJIZI Sve što sam na zagrebačkom Trnju nedjeljama propovijedao, u sva tri liturgijska godišta, sabrao sam u tri knjige, koje sam naslovio Per aspera ad astra – Kroz trnje do zvijezda. Svoje nedjeljne i blagdanske propovijedi zamislio sam kao osobni hod »kroz trnje do zvijezda«, želeći ovomu našem zemaljskom životu približiti dar neba, koji nam dolazi po Isusu Kristu. Zato sam za svaku liturgijsku godinu i upotrijebio dio završne euharistijske doksologije: Po Kristu (A), S Kristom (B) i U Kristu (C).

ALOJZIJE ŽLEBEČIĆ

rođen 1944, u Lučelnici na obroncima Vukomeričkih Gorica, zaređen je 25. lipnja 1972. za svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Župnim vikarom u župi Krista Kralja na zagrebačkom Trnju imenovan je 1973. godine, a 1976. postavljen je za upravitelja župe sv. Josipa u Šišljaviću. Poslije smrti dugogodišnjeg župnika župe Krista Kralja u Trnju preč. Dragutina Kocipera, imenovan je 1979. godine upraviteljem te župe, gdje je i danas.

Glas Koncila


PER ASPERA AD ASTRA / KROZ TRNJE DO ZVIJEZDA S KRISTOM – GODINA C  

Alojzije Žlebečić PER ASPERA AD ASTRA / KROZ TRNJE DO ZVIJEZDA S KRISTOM – GODINA C

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you