Issuu on Google+


Josip Andrić Hrvatstvo i katolička kulturna obnova Članci i studije


Biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća Knjiga 18. Uređuje Božidar Petrač


Josip Andrić

Hrvatstvo i katolička kulturna obnova Članci i studije

Glas Koncila Zagreb, 2011.


Nakladnik Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 326; faks: 01/4874 328 e-mail: web-izlog@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika Stjepan Pogačić Priredio i predgovor napisao Vladimir Lončarević Lektura i korektura Josip Sinjeri Unos i prijelom Dragica Šantić Oblikovanje naslovnice Blaženka Matić Tiskano u studenom 2011. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnažati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. ISBN 978-953-241-319-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 786557.


ZBOROVOĐA KATOLIČKOG PREPORODA Prve godine XX. stoljeća u razvoju hrvatskoga katolicizma bile su obilježene snažnom reakcijom katolika na prodor modernizma, odnosno liberalizma u hrvatsko društvo. Hrvatski katolički pokret (HKP), idejno pokrenut godine 1900. održavanjem Prvoga hrvatskog katoličkog sastanka u Zagrebu, a organizacijski razvijen osnutkom Hrvatskog katoličkog akademskog društva »Hrvatska« u Beču i pokretanjem časopisa Hrvatska straža na Krku 1903., časopisa Luč 1905. te Hrvatskog katoličkog akademskog društva »Domagoj« 1906., prvih petnaestak godina usmjeravao je krčki biskup Antun Mahnić. Pokret se razvijao i viševrsno je djelovao do početka Drugoga svjetskog rata1 u kulturnoj, socijalnoj i političkoj sferi hrvatskoga javnoga života. Spomenuta Hrvatska straža, koju je pokrenuo biskup Mahnić, a uređivali su je o. Ante Alfirević i 1

Domagojsko krilo HKP-a ugašeno je početkom II. svj. rata samoraspuštanjem Hrvatskog katoličkog seniorata, kojemu je ustaška vlast dopustila »častan« uzmak, dok je orlovsko odnosno križarsko krilo ugašeno nakon što je nadbiskup Stepinac, da bi spasio ljude od progona, u ljeto 1945. raspustio sve organizacije Katoličke akcije, među kojima je bilo i križarsko krilo nekadašnjeg HKP-a odnosno Katoličke akcije.

7


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

svećenik Fran Binički, postala je idejni motor nove duhovne i organizacijske dinamike u našoj Crkvi, osobito među mladeži. S vremenom, djelomice uz oslonac na inozemna iskustva, reakcija prerasta u autentičnu plansku organiziranu hrvatsku katoličku akciju – Hrvatski katolički pokret, s posebnim naglaskom na kulturni rad i razvoj tiska. To će se posebice osjetiti od godine 1908. i osnutka »Leonova društva« za razvoj kršćanske znanosti, gdje će se začeti ideja katoličke enciklopedije, i »Pijeva društva«, iste godine, za razvoj tiska i nakladništva. G. 1913. bilo je osnovano »Kolo hrvatskih književnika«, koje okuplja katoličke pisce, a 1914. bio je pokrenut kulturni časopis Hrvatska prosvjeta. Iako je Prvi svjetski rat uzrokovao materijalne i ljudske gubitke u katoličkom pokretu, a politički značio podjelu između zagovornika pravaške politike samostalne hrvatske države i pristaša jugoslavenske zajednice, pokret je sačuvao životnost i jedinstvo. Premda će dio mlađega svećenstva izaći iz HKP-a zbog odlaska iz Hrvatske (Gabro Kostelnik) ili priklanjanja tzv. žutom pokretu (Dragutin Jeronim Tomac, Stanko Tomašić, Đuro Vilović, Vinko Jurković, Vinko Žganec), koji se u prvom redu zauzimao za ukinuće celibata i uvođenje hrvatskog jezika u liturgiju (neki će poslije ući u Starokatoličku crkvu), svekoliki, time i kulturni rad u pokretu nije oslabio. U tom sklopu posebno je bila istaknuta uloga mladih laika, posebice Ljubomira 8


Marakovića, Petra Grkca, Mate Ujevića i Josipa Andrića. Dok je Maraković svojim radom kao ideolog, urednik i kritičar nadasve obilježio književnu sferu kulturnog rada, dok je Grgec u prvom redu djelovao kao ideolog i organizator Pokreta, a Ujević se istaknuo svojim organizacijskim pothvatima u projektima nacionalnog značenja (Hrvatska enciklopedija i HIBZ), Josip Andrić objedinio je u svojem radu tijekom gotovo triju desetljeća sav spektar načina i područja djelovanja HKP-a. On je bio njegov »homo universalis« i njegova sinteza. Sva je područja rada prožimao i povezivao, osmišljavajući ih u skladnu cjelinu jedinstvene akcije reevangelizacije hrvatskoga društva. Ta se akcija, čemu bi trebalo posvetiti sveobuhvatna sociološkoreligiološka istraživanja, zamašnošću može usporediti s evangelizacijskim naporima tijekom nekoliko srednjovjekovnih desetljeća pokrštenja Hrvata, s osnovnom razlikom što je ondašnji proces išao ab ovo izvana i »odozgo« prema dolje, dok je ovaj proces išao iznutra, iz Crkve, iz, u najvećem dijelu, vjerničke i kleričke baze ciljajući u prvom redu na obnovu javne sfere života u katoličkom duhu. *** Sin plemenite i »fine« grane bačkih Hrvata, književnik, urednik, novinar, prevoditelj, skladatelj, glazbenik, zborovođa, melograf i pravnik, Josip Andrić rođen je 14. ožujka 1894. u selu Bukinu 9


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

kod Bačke Palanke. Od 1905. do 1913. pohađa gimnaziju u Nadbiskupskom orfanotrofiju u Požegi. Prijatelj Đuro Kuntarić opisuje ga: »Dječak malen, rudlaste kose, u smeđem haveloku...«.2 Svojoj Požegi rado će se i poslije vraćati – ta smatrao ju je svojim glazbenim »glavnim gradom« – posebice svojim skladbama i melografskim radom, premda su prvi glazbeni pokušaji bili sve samo ne uspješni: naime, gimnazijski učitelj pjevanja, navodi Kuntarić, našao je da »nema sluha« i nije ga htio uzeti u zbor. Ipak, ubacio se u tamburaški zbor »Bisernicu«, a za koju godinu kao maturant vodio je i zbor u kojega prije nije bio primljen! Već tada Andrić očituje dva dara: književnički, pa kao gimnazijski nižeškolac 1907. izdaje u dva broja vlastiti list Veteran, koji sam ispisuje, 1908. postaje urednik đačkog lista Slavonac, od 1909. do 1913. Jeke, te piše prve drame i pripovijesti; i glazbeni jer već 1909. postaje dirigent školskoga tamburaškog zbora »Bisernica«, 1911. dirigent je tamburaškog zbora »Osvit« i orfanotrofijskog zbora »Lira«, orgulja i radi kao zamjenik gimnazijskog učitelja pjevanja, a 1909. i 1910. dopisno pohađa bečku glazbenu školu »Konservatorium« te piše prve skladbe – do mature već četrdeset. Otac mu ne dopušta poći u Prag na glazbeno školovanje, pa 2

»Dr Josip Andrić. In memoriam«. U: Slavonske narodne pjesme požeške doline. Matica hrvatska — Odbor Slavonska Požega, Požega, 1969, 153.

10


od godine 1913. do 1917. na Sveučilištu u Zagrebu studira pravo, koje će doktorirati 1920. Ipak uspijeva od 1914. do 1916. studirati i na Trgovačkom fakultetu u Pragu, gdje privatno studira i glazbu. K tome, 1917-1918. sluša skolastičku filozofiju na Teološkom fakultetu u Innsbrucku. Još će poslije, od 1943. do 1945, studirati i slavistiku u Zagrebu. »Prevrat g. 1918. bacio me na političko i novinarsko polje«, zapisao je sam Andrić u dosjeu u »Zbirci životopisa hrvatskih katoličkih kulturnih radnika« iz studenoga 1929. Nakon osnutka Hrvatske pučke stranke 7. svibnja 1919. postaje njezin tajnik. Do ukinuća stranke 1929. napisao je, uz politički rad »na terenu«, više desetaka političkih komentara u ondašnjim stranačkim glasilima Narodna obrana, Narodna svijest, Narodna sloboda, Težačke novine, Seljačke novine i dr. Sukladno stranačkoj političkoj liniji, u javnim nastupima traži ukinuće centralizma i veću hrvatsku autonomiju. Pri tome je više puta isticao pravo Hrvatske na Međimurje, Istru i Hercegovinu.3 Budući da su tada Radić i njegov HSS uspješno pridobivali za svoju politiku hrvatsko seljaštvo, a Hrvatska pučka stranka težila je pridobiti isto biračko tijelo, Andrić je nerijetko svoj kritičko-polemički žalac usmjeravao na tu stranu. U Seljačkim novinama, koje su izlazile pod geslom 3

Usp. »Naša politika«. Seljačke novine, 1/1919, 1, 1; »Kakve će biti pokrajine u našoj državi«. Seljačke novine, 3/1920, 30, 2.

11


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

»Za hrvatstvo, križ i plug«, više puta žestoko napada Radića i HSS zbog političke nedosljednosti, poglavito zbog paktiranja s Pašićem i Pribičevićem, držeći njegov republikanizam političkom maglom,4 a Radića liberalom i lažnim katolikom.5 Tu je misao, imajući u vidu da je Radić u Češkoj bio dotaknut husitizmom, nemilice napadajući »klerikalizam« i »popove«, bio isticao već biskup Mahnić, držeći da Radićeva politika vodi hrvatski narod k odmetnuću od Crkve. Političko suparništvo nije dakle bilo samo (pred)izbornog značaja već je imalo korijen u svjetonazorskim i ideološkim razlikama. Nasuprot dakle Radićevu republikanizmu, koji je Andrić držao sintezom ekskluzivnog pravaštva i klasne isključivosti, on je politiku HPS-a vidio kao »spoj pravaštva s kršćanskim socijalizmom,«6 kako navodi u svom ponajboljem političkom komentaru »Dvije hrvatske politike« iz 1922, odnosno, kako će poslije definirati, »da kršćanska vjera i nauka bude temelj svega života u državi« te da u gospodarskoj politici 4

Usp. »Šimrak i Radić pred kraljem«. Seljačke novine, 8/1925, 32, 1-2; »Zašto Hrvatska Pučka Stranka nije nikad išla za Radićem«. Nav. mj., 2. Usp. Z. Matijević. »Hrvatska Pučka Stranka i Stjepan Radić (1919.-1928.)«. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 1999/2000, 32/33, 257-266.

5

Usp. »Kulturne tendencije Radićeva seljačkog pokreta«. Socialna misel, 1/1922, 80-83; »Kakvu mi državu hoćemo?«. Seljačke novine, 9/1926, 1, 1.

6

»Dvije hrvatske politike«. Hrvatska obrana, 21/1922, 28, 1.

12


zavlada »kršćanski socijalizam«.7 Ipak, unatoč svojim nastojanjima, počesto i čvrstim argumentima, HPS nije uspio masovnije predobiti seljaštvo, svakako ne u mjeri kojom bi ugrozio prevlast HSS-a. Zanimljivo je i to da je Andrić mnogo više povjerenja imao u slovenskog vođu Antona Korošeca, poglavito kao predsjednika sestrinske Slovenske pučke stranke i svećenika, očekujući da će se on izboriti za decentralizaciju Kraljevine SHS, samim tim i za autonomiju Hrvatske.8 (Bilo je to na tragu stare Krekove ideje o južnoslavenskoj zajednici u kojoj će Hrvati i Slovenci kao »jedan narod« biti u nekoj vrsti saveza i tako udruženi ekumenski djelovati prema pravoslavnima, čemu se poslije pridružio i Mahnić.9) Ipak, nakon Radićeve smrti nije propustio istaknuti uspjehe i vrline pokojnikove, priznavši mu ulogu nacionalnoga političkog prvaka.10 K tome, nakon atentata u beogradskoj Skupštini gotovo čitava hrvatska politička scena usmjerila se ka punoj autonomiji Hrvatske, odnosno samo7

Isto.

8

Usp. »Korošec i Radić«. Narodna svijest, 9/1927, 11, 3; »Deset godina od zadnje sjednice hrvatskog sabora«. Narodna sloboda, 10/1928, 44, 1; »Deseta godišnjica ženevske deklaracije«. Narodna sloboda, 10/1928, 46, 1.

9

Usp. J. Krišto, »Od slavenstva do jugoslavenstva. Suradnja hrvatskih i slovenskih krugova u Katoličkom pokretu«. Pilar, 4/2009, 7, 111-122.

10

Usp. »Stjepan Radić«, Hrvatska prosvjeta, 15/1928, 7/8, 168.

13


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

stalnosti, čemu se pridružio i HPS. Andrić je to pregnantno istaknuo u razgovoru za mostarsku Narodnu slobodu izjavivši da »moramo dobiti svoj hrvatski sabor i hrvatsku vladu u Zagrebu«,11 a još jasnije u jednom od svojih posljednjih političkih tekstova »Božić hrvatske autonomije«, tiskan 1928. u božićnom broju Seljačkih novina. »Hrvatski se narod nikad nije odrekao svoje samostalnosti«, piše Andrić istaknuto velikim slovima. »Hrvatski se narod nikad nije odrekao svoga sabora. Hrvatski narod nikad centralizam nije odobravao, a kamo li proglašavao svojom svetinjom. Hrvatski je narod uvijek u svojoj duši tražio ono što traži Hrvatska pučka stranka: autonomiju, slobodu.«12 Pozorno je pratio politička zbivanja u nas i u svijetu, držeći da je za katolički duh hrvatskoga naroda kapitalizam gotovo jednako opasan kao i komunizam. Dapače, Andrić je uviđao njihovu prividnu suprotnost, držeći da su ta dva političkogospodarska sustava »rođena braća«. Rano je uočio razorni ateistički nagon komunizma hranjena »klasnom mržnjom«, kao i lažnu naklonost kapitalizma prema vjeri i Crkvi, koje međutim frivolnim liberalizmom zapravo teži uništiti, u čemu je vidio prste međunarodnog masonstva.13

11

Nav. mj., 10/1928, 41, 1.

12

Nav. mj., 9/1928, 51/52, 1.

13

Usp. »Dvije aždaje«. Seljačke novine, 3/1920, 20, 1-2.

14


S iskustvom rada u hrvatskom prosvjetnom društvu »Srijemska vila« te uređivanja domagojskoga idejno-organizacijskog glasila Luč od 1914. do 1918, preuzima godine 1919. uredništvo tjednika Seljačke novine u Zagrebu i uređuje ih do 1927. Kratko, 1920, uređuje tjednik Pučku politiku u Vinkovcima, kamo svaki tjedan putuje iz Zagreba na tri dana da bi ga uređivao. Godine 1921. postaje urednik izdanja HKD Sv. Jeronima, sve do 1946, a volonterski još do 1954., što je, kako navodi u spomenutu životopisu, bilo »od najvećeg zamašaja za moj život i rad«. U tom razdoblju, tijekom kojega je od 1925. do 1943. bio urednik »Jeronimske knjižnice«, uredio je približno petsto knjiga, prevodio, te uz to uređivao 1924. Kalendar Svetog Franje, 1926. Mali seljački kalendar, od 1928. do 1942. mjesečnik Naša Gospa Lurdska, od 1929. do 1932. Almanah Gospe Lurdske te tjednik Obitelj od 1929. do 1944, a neko vrijeme uređivao je đački, odnosno dječji list Mladost i Malu mladost. Kao ustrajni pregalac katoličkoga tiska organizirao je godine 1936. u Vatikanu zajedno sa slikarom Vladimirom Kirinom izložbu hrvatskoga katoličkog tiska. Godine 1923. oženio se Stankom Heneberg, s kojom je imao petero djece – tri sina i dvije kćeri. Svestrano aktivan u HKP-u, tih godina putuje diljem Europe, od Irske i Engleske, preko Francuske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Češke, Austrije, Švicarske, Italije do Grčke, Cipra, Libanona i Svete 15


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

Zemlje, Sirije i Egipta. Bio je »zaljubljen« u Europu, otkrivajući hrvatskom čitatelju bogatstvo njezinih razlika i duhovnu snagu njezina jedinstva – kršćanstvo! O svojim putovanjima ostavio je dojmljive putopise U Kristovoj domovini (1931), Na zelenom otoku (1932), Najljepši među otocima – Sicilija (1938), Irska zeleni otok (1942). Shvativši izvanrednu važnost proglašenja svetih i blaženih u hrvatskom narodu, osobito je promicao pobožnost prema Bl. Nikoli Taveliću. Posebice se bio zauzeo za podizanje oltara u Jeruzalemu Blaženiku u čast, i to u »čehoslovačkoj« crkvi, podignutoj na spomen Svetoj Braći. Taj je projekt dogovorio s Česima još 1922. na sveslavenskom orlovskom sletu u Brnu. Stvar se otegla, no podršku mu je dao tadašnji episkopat, a Andrić je 1931. izabran predsjednikom Hrvatskog odbora za Svetu Zemlju, organiziravši onamo prvo hodočašće pod vodstvom beogradskog nadbiskupa Rafaela Rodića. Izrade oltara prihvatio se kipar Ivo Kerdić. Kip je dovršen i postavljen 1936. pa je na sam Blaženikov blagdan na njemu služena misa. Godine 1937. organizira Andrić od 9. srpnja do 4. kolovoza drugo hrvatsko hodočašće u Svetu Zemlju pod vodstvo nadb. Stepinca, o čemu je snimio dokumentarni film »Hrvati u Svetoj Zemlji«, napisavši za nj glazbu.14 Iste godine 14

Usp. L. Perinić, Iz moje ladice (uspomene). Zagreb, 2009, 209214.

16


završena je u Cerovcu kod Požege izgradnja prve crkve posvećene Taveliću u Hrvatskoj – pothvat također proveden uz veliko Andrićevo zauzimanje,15 kao i podizanje oltara budućem svecu u Hrvatskom Grobu u Slovačkoj šezdesetih godina.16 A da se i ne govori o desetcima članaka koje je posvetio popularizaciji budućega prvoga hrvatskoga sveca i pobožnosti prema njemu. Glazbeni angažman, započet u gimnazijskim danima, nije prekidao unatoč brojnim obvezama, pa je, uz ostalo, 1937. izabran za potpredsjednika Hrvatskog tamburaškog saveza, a, čini se, već 1938. i za predsjednika. Jednako tako, ne zaboravlja zavičaj, rodnu grudu svoje Bačke, pa potiče organiziranje bačkih Hrvata te 1940. biva izabran predsjednikom »Društva bačkih Hrvata«. Bio je i član Društva Braće hrvatskog zmaja – Zmaj Bačko-Šokački. Drugi svjetski rat dočekao je na mjestu urednika izdanja svetojeronimskoga književnog društva. Mnogima je i danas nepoznato da je Andrića 22. travnja 1941, dakle samo nekoliko dana nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, uhitio Gestapo i odveo u zatvor. Za nj se odmah raspi15

Usp. Đ. Kuntarić, »Sjećanja na Josipa Andrića i na njegov rad za hrvatske blaženike«. Danica 1979, 190-191.

16

L. I. Krmpotić, »Dr. Josip Andrić i njegove veze sa Slovacima«. Marulić, 28/1995, 1, 81.

17


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

tivao i nadbiskup Stepinac, no bezuspješno, kako navodi Velimir Deželić mlađi. Već sutradan je, navodi Deželić prema svjedočanstvu koje mu je godine 1965. u pismu iznio sam Andrić, s još desetak uhićenika bio iz Zagreba odvezen u Graz, gdje je uz nekoliko uznika drugih nacionalnosti ležao s kiparom Antunom Augustinčićem. U svibnju, čini se 23., upućen je bez saslušanja u Beč, gdje je bio određen za Dachau. Kao veliki štovatelj tada još Bl. Nikole Tavelića, molio se hrvatskom blaženiku za svoj spas. Zanimljivo je, navodi Andrić u spomenutom svjedočanstvu, da je imao jasan unutarnji glas da će biti oslobođen 16. srpnja iste godine. To se zaista i dogodilo: 15. srpnja pozvan je na saslušanje kada mu je priopćeno da je za nj intervenirao slovački ministar unutarnjih poslova Aleksandar Mach (zapravo sam tadašnji predsjednik Tiso), a 16. srpnja, na Blagdan Gospe Karmelske, vlakom je prevezen u Zagreb i pušten.17 Doista, Andrić je bio požrtvovni ustrajni promicatelj hrvatsko-slovačkog prijateljstva i slovačke kulture. U Slovačku često putuje, upoznaje njezine ljude i krajeve. Već 26. siječnja 1918. bio je nazočan proglašenju slovačke autonomije. Bio je inicijator postavljanja spomen-ploče kardinalu Hauliku na njegovoj rodnoj kući u Trnavi godine 1926. Slovač17

Usp. Kakvi smo bili? Zapisi mojoj unučadi. Zagreb, 2011, sv. 2, 1288-1290.

18


koj i Slovacima te Hrvatima u Slovačkoj posvećuje mnoge svoje stranice. Uz ostalo, napisao je 1940. komentar Ustav Slovačke Republike, izdao je Slovačku slovnicu 1942. te tiskao prvu povijest slovačke glazbe 1944, a 1942. i 1943. uređivao je zajedničku smotru Tatre i Velebit. Uz to, roman »Velika ljubav« »smjestio« je u Slovačku. Zamislio je izdati i slovačko-hrvatski rječnik, ali nije dospio. Pozdravio je slovačku »samostalnost« 1939, svjestan dakako njezine ograničenosti. (Slično će izraziti podršku stvaranju NDH, a motive tomu valja tražiti u izloženosti majorizaciji i unitarizaciji obaju naroda u predratnim državama.) Niz godina prijateljevao je sa slovačkim borcem za neovisnost Andrejem Hlinkom, kojeg je prvi put posjetio u zatvoru u Pragu 1920, zbog čega je u Čehoslovačkoj neko vrijeme bio »persona non grata«. O tom prijateljstvu ostavio je više članaka. Poznavao je i njegova nasljednika na čelu Slovačke narodne stranke Jozefa Tisu, koji bijaše uvodničar dvojezičnom godišnjaku Tatre i Velebit god. 1942. Kao glavni urednik svetojeronimskog društva, koje je osnovao kroatizirani Slovak kardinal Juraj Haulik, njegovao je brojne kulturne kontakte sa Slovacima, osobito s Društvom Sv. Vojtjeha.18 Zbog svega rada bio je 1941. odlikovan visokim slovačkim odličjem. Na18

Usp. L. I. Krmpotić, »Dr. Josip Andrić i njegove veze sa Slovacima«. Marulić, 28/1995, 1, 76-83.

19


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

kon rata morao je zbog političkih neprilika u objema zemljama dulje vrijeme obustaviti kontakte, da bi ih obnovio šezdesetih godina. U novije vrijeme postavljena je bista s njegovim likom u Hrvatskom Grobu, čiji je počasni građanin. S jednakim žarom zauzimao se za Gradišćanske Hrvate, koje posjećuje, i Lužičke Srbe, napisavši lužičkosrpsku gramatiku (1954) te radeći na lužičkosrpskom rječniku, a obradio je i nekoliko lužičkosrpskih pjesama. S velikim simpatijama pratio je irsku borbu za slobodu i pisao o njihovim velikanima De Valeri, O'Conellu i Collinsu, posjetivši »Zeleni Otok«. »I kao što sam za Slovačku bezbroj puta umočio pero, tako sam to činio i za Irsku, a iza svakog takvog poteza pera bila je skrivena misao na Hrvatsku«.19 Nakon rata, srećom izbjegavši sudbini mnogih katoličkih intelektualaca – robiji, egzilu, smrti – od 1948. do 1958. uz podršku Vinka Žganca i Grge Novaka popisivao je kao vanjski suradnik Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu i HAZU-a bunjevačke i šokačke pjesme, o čemu je ostavio zapis »Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata (1948-1958)«.20

19

J. Lončarević, »Josip Andrić«. Marulić, 1/1968, 2, 73.

20

Usp. Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1958, knj. 65., 353-357; Klasje naših ravni, 8/2003, 1/2, 40-44.

20


Godine 1953. doživio je možda i najveću glazbenu zadovoljštinu: 29. travnja praizvedena je njegova opera »Dužijanca«, prva šokačka opera. Za svoj rad primio je 1964. od pape Pavla VI. odličje Komendatora Sv. Grgura, prvo takvo odlikovanje dodijeljeno nekom Hrvatu nakon II. svjetskog rata. Iste godine 7. veljače u Zagrebu koncertom u crkvi Sv. Petra svečano je obilježena njegova 70. godišnjica, a obljetnica je obilježena i u Banskoj Bistrici u Slovačkoj 11. travnja, te zatim i u Češkoj u Pragu 8. i 26. svibnja. Umro je 7. prosinca 1967. u Zagrebu. Sprovodne obrede vodio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper. U Plavni ispred crkve postavljena je 1. rujna 1969. spomen-bista, ali je 26. travnja 1972. nepisanom odlukom Općinskog komiteta Saveza komunista Bača bista srušena. Uzrok je poznat, a formalno bila je to posljedica članka u tjedniku Ninu od 23. travnja 1972. i Tanjugovih vijesti u kojima je bio prozivan kao »ustaša« unatoč činjenici da je prvih dana NDH bio uhićen od Gestapa i praktično osuđen na smrt; unatoč činjenici da je tijekom rata usvojio jedno od nezbrinute kordunaške djece i skrbio se za nj uza svojih petero; unatoč činjenici da su njegova glazbena djela koncertno izvođena nakon rata sve do smrti širom bivše savezne državne zajednice; naposljetku i unatoč činjenici što je bio suradnik ondašnje JAZU. Tek godine 2007. bista je ponovno postavljena. 21


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

*** Kako god bio sužen, već i takav životopis bjelodano svjedoči svu širinu i zamašnost Andrićeva kulturnog rada, koji njegovom pripadnošću Hrvatskom katoličkom pokretu nije bio ograničen, ali je njime bio nedvojbeno usmjeren. On je ideale HKPa sažete u načelima »Bog, narod, socijalna pravda« te »Za vjeru i dom« (uzetim od Strossmayerova gesla »Sve za vjeru i domovinu«), pretakao u svoj rad na njivi hrvatske kulture. Velik dio toga rada bio je vezan uz njegov mili zavičaj, kojemu se uvijek i u svemu vraćao. Dobro je primijetio Juraj Lončarević kada je ustvrdio da »promišljajući sudbinu ovog našeg ravničarskog barda mi ustvari promišljamo sudbinu našeg hrvatskog ravničarskog življa na prostorima ravne Slavonije, Srijema, Baranje i Bačke, jer se u sudbini tog velikog rodoljuba i nesebična čovjeka ustvari zrcali sve ono što se s tim življem događalo, a i danas se zbiva na tim prostorima«.21 Andrićev osjećaj za njegove »lacmane« to je važnije istaknuti jer se njegov otac Antun, premda rodom Hrvat, izjašnjavao Mađarom. Srećom, majka je Eva rođ. Fabri čuvala hrvatski duh u kući, pa je Andrić u djetinjstvu koliko-toliko naučio i hrvatski! Pravo ga je svladao tek što se nakon majčine smrti otac 1900. preselio u srijemski Morović, tada listom 21

»Dr. Josip Andrić (1894-1967.)«. U: Josip Andrić, Izabrana djela, Slavonica, Vinkovci 1994, 63.

22


hrvatski. Zadojen tim svjesnim, ali nikad uskim hrvatstvom, Andrić je bačkim i srijemskim Hrvatima, koji su bili manjina u okružju većinskih Mađara, Nijemaca i Srba, budio nacionalnu svijest, prije svega u kulturi i kulturom. Njima je posvećivao svoju prozu, svoje simfonije, rapsodije, operu... Takav, postao je, kako piše Ante Sekulić, svojevrstan simbol »svih naših lomova, padova, ali i iskonske želje da se sačuvamo od propasti, da budemo dosljedni, postojani, svoji na svome! (...) Čini mi se da je ovaj naš Andrić svjedočanstvo nas, naših prostora, naših višestoljetnih muka na narodnoj i kulturnoj periferiji«.22 No Andriću nije bilo do toga da tjera neki regionalizam ni isključivi nacionalizam. »Osnovni je postulat u Andrićevu radu bila duhovna homogenizacija hrvatskog naroda ma gdje živjeli njegovi pripadnici«.23 Uz to, zauzimao se za seljaka i selo jer »nije vjerovao modi vremena koja je govorila da našeg seljaka više i nema. Nasuprot onima koji su se u svojim djelima igrali Europe (sic!), zabavljajući njima uglavnom sebe same, Andrić je između dva rata organizirao našu pučku knjižnicu, stvarajući čitalačku publiku kakvu ni danas nemamo«.24 Nije zanemarivao ni radništvo, kojemu 22

A. Sekulić, »Josip Andrić (1894.-1967.)«. Sv. Cecilija, 64/1994, 1, 17.

23

J. Lončarević, »Dr. Josip Andrić (1894-1967.)«. U: Josip Andrić, Izabrana djela, Slavonica, Vinkovci 1994, 66.

24

Isto, 68.

23


Hrvatstvo i katolička kulturna obnova

je posvetio više svojih glazbenih djela i socijalnih članaka. Njegovo načelo bilo je »crpsti iz naroda i vratiti mu to oplemenjeno – da ga obogaćuješ«.25 Bio je zbog toga i podcjenjivan, bio je katkad razočaran jer je doživljavao da ga ne razumiju i ne shvaćaju njegovu ljubav za svoj rod i zavičaj, no nije se dao pokolebati pa je do kraja života ostao vjeran tom poslanju, s kojim je naposljetku i uminuo uređujući pučki Katolički kalendar (Danicu), kao posljednji čin svoje ostavštine. A ona je bogata u svakom pogledu! *** Književni rad započeo je Andrić usporedo s glazbenim. Prve beletrističke pokušaje daje već u spomenutim đačkim listovima u Požegi, koje je i uređivao, a potom biva zapažen »Srijemski elegijama« u Riječkim novinama 1913, koje tada potpisuje svojim najpoznatijim pseudonimom Pišta. Beletrističkim radom Andrić se tematski, pa i stilski na fonu romantičarskog realizma pridružio nizu bačkih i srijemskih hrvatskih pripovjedača (Petar Pekić, Mara Švel-Gamiršek, Živko Bertić, Aleksa Kokić, Ivo Prćić st., Blaško Rajić, Ante Jakšić, August Đarmati, Jakov Kopilović, Marko Čović, Ante Sekulić i dr.). Bilo na štokavskoj ijekavci, bilo na ikavici, pod ime25

K. Moskatelo, »Dr. Josip Andrić kao publicista«. U: Dr. Josip Andrić 1894-196. Zbornik, Zagreb, 1971, 63.

24


nom ili pseudonimima (Pišta, Stevan, Stipa Bukinac, Čika Dobrijan, P. Ć. i dr.) umjetničku je riječ posvećivao većinom temama iz života bačkih i srijemskih Hrvata, koje djelomice sabire u zbirke Dunje ranke (1923) i Nove brazde (1924) te najpoznatije Srijemske elegije (1939), a na tom tragu je i roman Svega svijeta dika (1926), dok je roman Velika ljubav (1942) tematski vezan za život Hrvata u Slovačkoj. A da je imao i dramatičarski dar, svjedoči njegova uspjelo započeta, nažalost nedovršena drama Ukleto srce (Hrvatska prosvjeta, 1938), izvanredne scenske dinamike u duhu zavičajnog jezičnog kolorita. Juraj Lončarević ispravno je istaknuo subjektivno-lirski odnosno impresionističko-intimistički značaj njegove proze. Njegovo je pripovijedanje lako, tečno, pa on »punim plućima« jedri ravnicama svoje Bačke, čas poletno i vedro, čas sjetno i rastuženo, ali uvijek kao da je u krilu odnjihuje i miluje. Tu je on slobodan i autentičan, elegičan i širok kao pjesma šokačka… Povremeno se upuštao i na kritičko područje, većim dijelom prikazbenog značaja. Pri tome se vodio načelima tzv. pozitivne kritike, što je obrazložio u zanimljivu članku »K diskusiji o krizi književne kritike«, napisanu u sklopu male rasprave koja se sredinom godine 1931. provlačila kroz nekoliko tekstova u Hrvatskoj straži, sržno usmjerenom na pitanja o naravi i ciljevima književni kritike, a potaknute neobaziranjem i neobazrivošću većine 25


ŽIVOTOPIS

1894., 14. ožujka – rođen u selu Bukinu kod Bačke Palanke (nakon 1945. mjesto je preimenovano u Mladenovo) 1900. – preselio se u Morović 1905. – 1913. – pohađa gimnaziju u Nadbiskupskom orfanotrofiju u Požegi 1908. – postaje urednik đačkog lista Slavonac 1909., 13. lipnja – postaje dirigent školskog tamburaškog zbora »Bisernica«. Zbor vodi do 1911. 1909. – 1910. – dopisno pohađa bečku glazbenu školu »Konservatorium« 1909. – 1913. – uređuje đački list Jeka 1911. – dirigent je tamburaškog zbora »Osvit« i orfanotrofijskog zbora »Lira«

259


1913., 16. lipnja – maturirao je 1913. – 1917. – studira pravo na Sveučilištu u Zagrebu 1914. – 1916. – studira na Trgovačkom fakultetu u Pragu, gdje privatno studira i glazbu 1914. – 1918. – uređuje Luč s Bogdanom Babićem, Stjepanom Vargom, Stankom Deželićem, Josipom Sironićem, Đukom Kuntarićem, Josipom Stipančićem i Jože Stabejem 1916., 9. studenoga – 1917., 5. svibnja – predsjednik je Hrvatskog katoličkog akademskog društva »Domagoj«. 1917. – 1918. – studira skolastičku filozofiju na Teološkom fakultetu u Innsbrucku 1919., 1. svibnja – preuzima uredništvo tjednika Seljačke novine u Zagrebu i uređuje ih do 31. ožujka 1927. 1920., 28. veljače – promoviran u doktora prava 1920. – uređuje u Vinkovcima »srijemsko glasilo Pučke stranke« tjednik Pučku politiku; suorganizira hrvatsko sudjelovanje na međunarodnom orlovskom sletu u Mariboru od 29. srpnja do 3. kolovoza 1921, 12. veljače – postaje urednik izdanja HKD Sv. Jeronima, sve do 1954. 1922., 12 – 15. kolovoza – sudjeluje na međunarodnom orlovskom sletu u Brnu 1923., 17. kolovoza – 16. prosinca – predsjednik je Hrvatskog orlovskog podsaveza, budućeg Hrvatskog orlovskog saveza 1923., 29. listopada – oženio se Stankom Heneberg, s kojom ima petero djece 1924. – 1925. – uređuje Kalendar Svetog Franje i Mladost 1925. – 1943. – urednik je »Jeronimske knjižnice« 1926. – uređuje Mali seljački kalendar

260


1928., 28. ožujka – izabran za tajnika Društva prijatelja Lužičkih Srba, što obnaša doživotno 1928. – 1942. – uređuje mjesečnik Naša Gospa Lurdska 1929. – organizira postavljanje spomen-ploče kardinalu Hauliku u Trnavi 1929. – 1932. – uređuje Almanak Gospe Lurdske 1929. – 1944. – uređuje tjednik Obitelj 1930. – 1945. – odbornik je Kola hrvatskih književnika 1931. – organizira prvo hodočašće u Sv. Zemlju; izabran za predsjednika Hrvatskog odbora za Svetu Zemlju, osnovanog radi podizanja oltara Bl. Nikoli Taveliću u Jeruzalemu 1932. – odlikovan Srebrnom medaljom Crvenog križa 1934. – uređuje Jeronimsko svijetlo 1936. – s Vladimirom Kirinom priredio izložbu hrvatskog katoličkog tiska u Vatikanu; 12. svibnja nazočio svečanom otvorenju 1937. – izabran za podpredsjednika Hrvatskog tamburaškog saveza; od 9. srpnja do 4. kolovoza organizira hodočašće u Svetu Zemlju koje vodi zagrebački nadbiskup A. Stepinac; odlikovan ordenom »Jugoslovenske krune IV. stepena« 1938.? – izabran za predsjednika Hrvatskog tamburaškog saveza 1940., 26. siječnja – izabran za predsjednika »Društva bačkih Hrvata« 1941., 22. travnja – uhićen od Gestapa, odveden u Graz, potom u Beč, pušten 16. srpnja iste godine 1941. – odlikovan visokom slovačkim odličjem 1942. – 1943. – uređuje hrvatsko-slovačku smotru Tatre i Velebit 1943. – 1945. – studira slavistiku u Zagrebu

261


1948. – 1958. – kao vanjski suradnik Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu i HAZU-a popisuje bunjevačke i šokačke pjesme Srijema, Bačke i Slavonije 1953., 29. travnja – praizvedena je njegova opera »Dužijanca«, prva šokačka opera 1964. – primio od pape Pavla VI odličje Komendatora Sv. Grgura, prvo takvo odlikovanje dodijeljeno nekom Hrvatu nakon II. svj. rata; 7. veljače u Zagrebu koncertom u crkvi sv. Petra svečano obilježena njegova 70. godišnjica; ista obljetnica obilježena je u Banskoj Bistrici u Slovačkoj 11. travnja, a zatim i u Češkoj u Pragu 8. i 26. svibnja 1967., 7. prosinca – umro u Zagrebu; 9. prosinca pokopan je na Mirogoju – sprovodne obrede vodio je kardinal Franjo Šeper. 1969., 1. rujna – podignuta je u Plavni ispred crkve spomen-bista Josipa Andrića; 26. travnja 1972., nepisanom odlukom Općinskog komiteta Saveza komunista Bača bista je srušena, a 2007. ponovno postavljena.

262


BIBLIOGRAFIJA Knjige i separati72 Apostol Hrvatske: mali životopis Bl. Nikole Tavelića. Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, Zagreb, 1941. Dunje ranke. Zagreb, 1923. Gospodarska politika. 1923. Hrvati u Irskoj. Putopis s 31. međunarodnog euharistijskog kongresa u Dublinu. Zagreb, 1932. Hrvatsko uzor-selo. Zagreb, 1924. Irska – zeleni otok. Jeronimska knjiga 630, 1943. Izabrana djela. Priredio i pogovor napisao Juraj Lončarević. , Vinkovci, 1994. Kako ćemo razumjeti glazbu? Hrvatska tamburica, Zagreb, 1939. Na zelenom otoku: putopis iz Irske. Zagreb 1932. i 1934. Najljepši među otocima. Lutanja po Siciliji. Zagreb, 1938. Nove brazde. Tri seljačke pripovijetke. Zagreb, 1924. Politika kao nauka. Mala knjižnica , Zagreb, 1926. Ruska opera. Komisijonalna naklada Narodne prosvjete Z.S.O.J., Biblioteka Muzičke kulture 1, Zagreb, 1923. Slavonske narodne pjesme požeške doline. Matica hrvatska – Odbor Slavonska Požega, Požega, 1969. Slovačka glasba: glasbena prošlost i sadašnjost Slovačke. Hrvatsko-slovačko družtvo. Zagreb, 1944. Slovnica slovačkog jezika. Hrvatsko-slovačko društvo, Zagreb, 1942

72

Bez notnih izdanja

263


Srijemske elegije: slike iz seoskog života. Knjižnica dobrih romana, knj. 82, Jeronimska knjiga 563, Zagreb, 1940. Svega svijeta dika. Seljački roman iz nedavne hrvatske prošlosti. Zagreb, 1926. Sveta pastirica. (Životopis Sv. Bernardice). Zagreb, 1938. Škola za tambure: priručnik za sve sisteme tambura. Seljačka sloga, Zagreb 1953. Tamburaška glazba: historijski pregled. Vlastita naklada, Slavonska Požega, 1962. Tri pripovijetke. Knjižnica Sv. Mohora, Zagreb, 1924. U Kristovoj domovini: putopis iz Svete Zemlje. Jeronimska knjižnica, knj. 362, Zagreb, 1932. Ustavno pitanje u Čehoslovačkoj, Zagreb, 1922. Velika ljubav: roman iz života slovačkih Hrvata. Knjižnica dobrih romana, knj. 99, Jeronimska knjiga 649, Zagreb, 1942. Velka laska: roman zo života slovenskych Chorvatov. Vydalo Vydavatelske družtvo Luč, Bratislava, 1992. Vuk u ovčjoj koži: gluma iz seljačkog života u dva čina. Društvena pozornica, knj. 10, Jeronimska knjiga 414, Zagreb, 1934. Žito u svjetskom gospodarstvu. Jeronimska knjižnica, knj. 239, Zagreb, 1927.

Članci73 A. Savin-Džinić (nacrt za glazbeni portret). Narodna politika, IV/1921, 78, 2. Advenat katoličke štampe. Nedjelja, II/1923, 50, 1. 73

Potpisani članci, bez beletrističkih radova

264


Advenat katoličke štampe. Nedjelja, II/1923, 50, 1. Aleksandar Puškin. K stotoj godišnjici njegove smrti 1837-1937. Obitelj, IX/1937, 7, 121-128. Alkoholizam u hrvatskom narodu. Luč, II/1906-1907, 9/10, 382-386. Američki dolari učvršćuju beogradski centralizam. Težačke Novine, IV/1922, 30, 2-3. Andrej Hlinka. Hrvatski ženski list, V/1943, siječanj, 2-4. Andrej Hlinka i Hrvati. Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 73-80. Andrej Hlinka kao predsjednik slovačkog književnog društva Sv.Vojtjeha. Jeronimsko svijetlo, IV/1938, rujan, str. 99-101. Andro Kovačević: »Posljednji Nenadić« (roman). Luč, IX/1914, 7, 210-211. Antun Bonifačić: Krv majke zemlje, roman. Obitelj, VII/1936, 1, 10. Antun Dobronić: Udovica Rošlinka, glazbena komedija u 3 slike. Obitelj, IV/1934, 22, 415. Antun Dvorak (8. IX. 1841. – 8. IX. 1916). Novine, III/1916, 205, 3-4. Antun Dvorak (studija). Sv. Cecilija, XI/1917, III, 93-96 , IV, 130-133; V, 164-166; VI, 197-204. Apostol Hrvatske. Glasnik Bl. Nikola Tavelića, I/1943, 1, 21-25. Apostol Hrvatske. K 55-godišnjici jubileja Bl. Nikola Tavelića. Nova Hrvatska I/1941, 198, 1. Arije hrvatskih narodnih pobožnih pjesama. Obitelj, II/1930, 19, 320. Asiški Pučanin. Seljačke Novine, 9/1926, 40, 1. B. Nušić: »Put oko svijeta« (u 10 slika). Luč, IX/1914, 6, 179-180. Bachov Pasion po Mateju. Obitelj, X/1938, 27/28, 390.

265


Bačka Hrvatska plače za svojim pjesnikom. Iza tužne smrti mladog pjesnika Aleksandra Kokića. Obitelj, XII/1940, 33/34, 274-275. Bačka Hrvatska uoči sabora bačkih Hrvata u Subotici 9. i 10. III. 1940. 7 dana, IV/1940, 10. Bačka Hrvatska. Obitelj, XI/1939, 19, 283. Bačka Hrvatska. Subotičke Novine, XXI/1940, 11, 4. Bać Marijan (iz »Sremskih slika«). Seljački kalendar, 1924, 32-34. Balokovićev crkveni koncert. Narodna politika, IV/1921, 240, 2. Bečki dječaci pjevači opet u Zagrebu. Obitelj, X/1938, 11/12, 153-154. Bedrich Smetana (glazbena studija). Luč, XII/1916-1917, 98-110. Bedrich Smetana (prigodom 100. godišnjice najvećeg slavenskog muzičkog genija). Sv. Cecilija, XVIII/1924, 3, 78-80; 5, 157-159; 6, 190-192. Bedrich Smetana: Libuša, svečana opera u 3 čina. Obitelj, V/1933, 47, 942+941+943. Beethoven i Smetana. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 9/10, 569-573. Beethovenova »Missa solemnis«. Obitelj, VI/1934, 14, 262. Berba (iz »Sremskih slika«). Seljačke Novine, II/1919, 40, 6-8. Berlinska filharmonija u Zagrebu. Obitelj, VIII/1936, 23, 449. Berliosov »Rekvijem«. Obitelj, III/1931, 7, 110. Bernardičino veče. Obitelj, VIII/1936, 6, 111. Bersina opera »Oganj«. K izvedbi u Narodnom kazalištu u Zagrebu, 9. III. 1935. Hrvatska straža, VII/1935, 59, 4-5.

266


Betlehemska zvijezda – katolička štampa. Nedjelja, III/1924, 51, 3. Bezvjerska politika pod komandom francuskih framasuna. Narodna sloboda, VII/1925, 20, 2. Bijeli gavran. Obitelj, II/1930, 42, 688. Bisernica – gimn. tamb. društvo u nabisk. sirotištu u Požegi. Tamburica, VII/1909-1910, 1, 4-5. Blagoje Bersa. Hrvatska prosvjeta, XX/1934, 1, 29-31. Blagoje Bersa: Po načinu strarih »Aira de ballet«, za glasovir dvoručno izdanje Hrvatskog Glazbenog zavoda, Zagreb. Obitelj, V/1933, 7, 155. Blaženi Nikola Tavelić. Glasnik Sv. Josipa, LXXII/1944, 2/3, 34-34; 4/6, 68-70; 10/12, 129-132. Blaženi Nikola Tavilić – jeruzalemski mučenik (prigodom ovogodišnjeg njegova blagdana). Hrvatska straža, X/1938, 257, 5; 258, 9. Blaženom Nikoli Taveliću, k 550-godišnjici njegova mučeništva. Naša Gospa Lurdska, XIV/1941, 11/12, 206. Bogumil Toni: Popevke od Samobora, pjesme. Izdanje Odobra za proslavu 700 godišnjice Samobora. Naslovna stranica od Ferde Benčića. Samobor 1943. Obitelj, XVI/1943, 7/8, 116. Borba irskoga naroda za slobodu. Seljačke Novine, IV/1922, 9, 1-2; 12, 2-3. Borodinov »Knez Igor« (prva operna premijera ove sezone). Narodna politika, V/1922, 286, 3-4. Bosanski Franjevci za Jugoslavensku deklaraciju. Hrvatska država, I/1917, 95, 1. Božić s vođom slovenskog naroda. Iz uspomena na dra Antuna Korošca (1872-1940.). Obitelj, XII/1940, 47/48, 383-384. Božidar Širola: »Mrazove sestrice«. Luč, XI/1915-16, 131-132.

267


Božidar Širola: Gospin plač. Obitelj, VI/1934, 14, 263. Božidar Širola: Abeceda za naša čeda, koja se pjeva i gleda, dječje popijevke za jedan glas, i klavir na riječi dra Velimira Deželića sina, sa crtežima Z/vonimira/ Wyroubala, Zagreb 1933. Obitelj, V/1933, 52, 1043. Božji bjegunac od Petra Grgeca. Obitelj, XI/1939, 23, 356. Božji simfonik. K 40. godišnjici smrti Antuna Brucknera 4. rujna 1824.-11. listopada 1896. Obitelj, VIII/1936, 47, 883. Brahmsova stota godišnjica 1833-1933. Obitelj, V/1933, 19, 402; Hrvatska straža, V/1933, 87, 5. Bribirski fratar. Dobroj djeci o Bl. Nikoli Taviliću. Mala mladost, XI/1940-41, 2, 36-37. Brucknerove mise. Obitelj, XVI/1944, 1/2, 15. Budimska sjećanja i refleksije (dojmovi s puta u Slovačku). Hrvatska straža, XIII/1941, 18, 4. Budući hrvatski metropolita (A. Stepinac). Danica koledar za 1935, 34+35; Obitelj, VI/1934, 23, 427. Bulić don Frane piše za Jeronimsko društvo. Obitelj, VI/1934, 32, 607. Bunjevački Hrvat sladatelj. Obitelj, XV/1943, 16/17, 247. C. Saint-Saens: »Samson i Dalila« (opera u 3 čina). Luč, IX/1914, 7, 205. Canićeva »Đačka ljubav«. Hrvatska tamburica, I/1936, 7/8, 48-49. Canićeva tamburaška glazba. Tamburica, XI/1913-14, 1, 2, 3, 6; 4,14-15; 5, 20-21; 6, 24-25. Chopin i Liszt. Najslavniji velikani glasovirske umjetnosti. Obitelj, VIII/1936, 30, 565. Ciglar Janko. Obitelj, IX/1939, 11, 160-161.

268


Citara i bubanj. Nova opera od dra. B. Širole na riječi dra V. Deželića sina. Obitelj, II/1930, 4, 62; 5, 76. Crkva Rođenja Bl. Djevice Marije u Jerusalimu. Naša Gospa Lurdska, V/1932, 9, 129. Crkvena glazba. Danica koledar za 1937, 70-71. Čajkovski »Evgenij Onjegin«. Obitelj, IV/1932, 2, 172. Čar božićnog drvceta (N. Lanau). Obitelj, II/1930, 52, 843. Čehoslovačka (iza putovanja jugoslavenskih novinara po zemlji Sv. Vaclava). Hrvatska obrana, XIX/1920, 76, 2-4. Češke jubilarne večeri u Zagrebu. Novine, V/1918, 102, 2. Češki »Hlahol« kod nas. Narodna politika, IV/1921, 111, 3; 112, 2. Češki »Hlahol« u Jugoslaviji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, I, 7, 221-223. Češki kralj gusala. K smrti glavnog svjetskog guslačkog virtuoza Jana Kubelika Češki uskrsni narodni običaji. Obitelj, I/1929, 14, 234. Češko simfonijsko vče. Novine, III/1916, 191, 3-4. IV. godišnjica boljševizma Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 7, 527. Čovjek koji je lijepo obučen. Obitelj, III/1931, 2, 17. Da je Sv. Franjo danas među nama. Kalendar Sv. Franje 1924, 30-33. Danica – koledar društva Sv. Jeronima za g.1916. Luč, X/1915-16, 128-129. Daniel O' Connell. Ličnost najvećeg Irca. Obitelj, V/1933, 2, 41-42. Delibesova »Lakme« u Hrvatskom kazalištu 16. o. mj. Hrvatska straža, VII/1935, 268, 5

269


Deset dana u Slovačkoj. Subotičke Novine, XXII/1941, 4, 3. Deset godina među narodnim pjevačima u Bačkoj. Ljetopis Jugoslavenske akademije za godinu 1958, knj. 65, 353-357; Klasje naših ravni, 8/2003, 1/2, 40-44. Deset godina od zadnje sjednice hrvatskog sabora. Narodna sloboda, X/1928, 44, 1. Deset prvih godina »Seljačkog kalendara«. Seljački kalendar, 1930, 29-31. Deseta godišnjica gimnazije Časnih sestara milosrdnica u Zagrebu. 1926/27-1936/37. Obitelj IX/1937, 23, 430-431. Deseta godišnjica ženevske deklaracije. Narodna sloboda, X/1928, 46, 1. Deseto Wagnerovo djelo na hrvatskoj pozornici. Iza premijere Wagnerova »Siegfrieda«. Hrvatska straža, X/1938, 123, 4-5. Deželićev Matija Gubec u simfonijskoj muzičkoj obradi. Narodna politika, IX/1926, 14, 3-4. Die bildende Kunst bei den Slowaken. Ubersicht uber die Entwicklung das slowakischen Kunstachaffens. Neue Ordnung, IV/1945, 185, 9-10. Die Musik der Slowakei. Neue Ordnung, IV/1944, 151, 10; 152, 10. Dječaci rezbari iz jednog slavnog sela. Mladost, X/192930, 6, 121. Djela slovačke književnosti u hrvatskom prijevodu. Hrvatska straža, XII/1940, 146, 11. Djetelina i narančasti cvijet. Obitelj, V/1933, 29, 600-601, 606. Do naše muzičke drame (prigodom premijere »Hasanaginice« od Luje Šafraneka-Kavića). Sv. Cecilija, XVIII/1924, 3, 80-83.

270


Dojmovi iz autonomne Slovačke. Hrvatska straža, XI/1939, 31, 3, 33, 3. Dolaze nam nove jeronimske knjige. Naša Gospa Lurdska, 3/1930, 10, 145-146. Domagojski jubilej. Obitelj, III/1931, 51, 807-808. Domagojski život prije dvadeset godina. Luč, XXXIII/1937-38, 2/3, 3-4. Dosadašnja gospodarska politika Jugoslavije. Seljački kalendar, 1925, 69-72. Dr. Fran Binički. Uz 65. godišnjicu odličnog hrvatskog književnika. 11. srpnja 1975. – 11.srpnja 1940. Hrvatska straža, XII/1940, 158, 9. Dr. Isidor Kršnjavi. (Na spomen pisca romana o svetom Franji.) Danica 1928, 87-89, 91. Dr. Ivan Ev. Šarić: Sveto Pismo Starog i Novog Zavjeta. Izdala Akademija Regina Apostolorum. Obitelj, XVI/1944, 13/16, 217. Dr. Janez Ev. Krek. Hrvatska prosvjeta, III/1916, 1/3, 9091. Dr. Josef Tiso. Novi list /Zagreb/, I/1941, 167, 5. Dr. Jozef Cieker prijatelj Hrvatske na peru i djelu. Obitelj, XVI/1944, 1/2, 13. Dr. Slavko Ježić: Hrvatska književnost od početka do danas (1100 do 1941.) Obitelj, XVI/1944, 13/16, 217218. Dr. Velimir Deželić: Vybral si Sofiu. Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 166-167. Drago sjećanje. Cviet, XXIV/1942-1943, 1/2, 18. Druga godišnjica slovačke slobode. Hrvatska straža, XII/1940, 229, 2. Druga godišnjica smrti Andreja Hlinke. Hrvatska straža, XII/1940, 185, 3.

271


Drugi koncert Zagrebačke filharmonije. Hrvatska straža, VII/1935, 264, 4. Drugi koncert Zagrebačke filharmonije. Obitelj IV/1932, 49, 792. Drugi simfonijski koncert Zagrebačke filharmonije. Obitelj, III/1931, 48, 772. Drugo operno djelo Luje Šafraneka-Kavića. Sv. Cecilija, XXI/1927, 6, 250-251. Društvo Bačkih Hrvata. Njegov osnutak i današnji rad. Klasje naših ravni, IV/1942, 1, 52-59. Družtvo svetog Vojtjeha. K 75. godišnici obstanka najvećeg slovačkog književnog družtva 1870.-1945. Danica 1945, 61-64. Državni ustav. Seljački kalendar 1921, 77-81. Duh Bl. Nikole Tavilića bdije nad Hrvatskom. (K desetoj godišnjici proširenja njegova štovanja.). Nova Hrvatska, IV/1944, 270, 5. Duhovna glazba katoličkih Slavena. Obitelj, VII/1935, 47, 890-891. Duhovni koncert Zagrebačke Filharmonije i Oratorijskog Zbora. Obitelj, VI/1934, 26, 495. Dva koncerta. Hrvatska straža, VII/1935, 274, 5. Dva nova hrvatska glazbena djela. »Glasoviski kvintet op 14.« od dra Jurja Stahuljaka u izvedbi Zagrebačkog kvarteta i glasovirača Božidara Kunca. Kantata »Mojsije« od Božidara Mohačeka na 15. javnoj priredbi Glazbene akademije. Hrvatska straža, XII/1940, 123, 4. Dva simfonijska koncerta. Hrvatska straža, VII/1935, 83, 5. Dva sveučilišta u Dublinu. Uspomene iz Irske. Obitelj, IV/1932, 50, 806-807.

272


Dvie popjevke Ivana Degrella na riječi Đure Sudete. Obitelj, XVI/1944, 21/24, 288. Dvije aždaje (kapitalizam i komunizam). Seljačke Novine, III/1920, 20, 1-2. Dvije hrvatske politike. Hrvatska obrana /Osijek/, XXI/1922, 28, 1. Dvije knjige o predsjedniku slovačke republike. Hrvatski narod, III/1941, 256, 10. Dvije koncertne reprize. Novine, IV/1917, 72, 3-4. Dvije opere. Narodna politika, IV/1921, 244, 2. Đaci i romani. Luč, XXIII/1927-1928, 6, 188-190. Đaci i tamburaški pokret. Hrvatska tamburica, I/1936, 2, 9-10. Đuro Sudeta: Mor, fantastična pripovijest. Luč, XXV/1929-30, 8/10, 253-254. Eanon de Valera. Iz irskih uspomena. Obitelj, V/1933, 30, 619-623. Eanon de Valera. K njegovom šezdesetom rođendanu. Novi list /Zagreb/, I/1941, 169, 2. Ekstremi koji se dotiču. O rekordu u književnosti i kolektiviziranju umjetnosti. Obitelj, II/1930, 24, 385. Emilije Laszowski. K 50. godišnjici njegova kulturnohistoriskog rada, 1889-1939. Hrvatska straža, IX/1939, 36, 4. Etika talijanske glazbe. Narodna politika, IV/1921, 291, Božićni prilog, str. 3. Eugen d Alber: Mrtve oči, Opera u jednom činu s predigrom na libretu od J. J. Ewersa i M. Henrija, preveo A. Binički. Obitelj, V/1933, 17, 369. Eugen Suchon. Najveći današnji predstavnik slovačke glazbe. Obitelj, XIII/1941, 13/14, 130-131+137. Evropa se potresla. Obitelj, X/1938, 37/38, 519-520.

273


F. Becić: Lajtmanuška deputacija (vesela igra iz bivše Vojne Krajine u dva čina). Luč, IX/1913-14, 6, 180-181. F. S. Finžgar, K premijeri njegova »Divljeg lovca« u Narodnom kazalištu u Zagrebu. Hrvatska straža, IV/1932, 284, 4. Feliks Timmermans, veliki flamanski kat. pisac 18861936. Hrvatska straža, VIII/1936, 228, 9-10. Film o Beethovenu. Obitelj, IX/1937, 8, 149. Film vam približuje daleki svijet. Obitelj, X/1938, 17/18, 237-239. František Ondriček. Novine, IV/1917, 35, 3-4. Franjo Liszt. Prigodom 50. godišnjice smrti jednog od najvećih glazbenih genija. 30. srpnja 1886. – 30. srpnja 1936. Obitelj, VIII/1936, 30, 561-563+569. Franjo pl. Lucić: Missa jubilaris za sopran, mješoviti zbor, orgulje i orkestar. Obitelj, XVI/1944, 7/8, 118. Fremontal Halevy: Židovska, opera. Obitelj, I/1929, 52, 895. Genij »Porina«. Novine, IV/1917, 126, 3-4. Genij glazbenog juga (k proslavi 100.-godišnjice Vatroslava Lisinskoga. Hrvatska prosvjeta, VI/1919, 296301. Glasoviti »Stabat Mater« (Pergolesijev). Narodna politika, VIII/1925, 15, 9. Glavni grad otoka Cipra. Po kojem novi zagrebački nadbiskup koadjutor nosi svoj nadbiskupski titul. Obitelj, VI/1934, 25, 467-468+469+471. Glazba Josefa Suka. Obitelj, VII/1935, 26, 494. Glazba o Bernardina Sokola . Obitelj, VI/1934, 40, 768. Glazba roda moga (V. Lisinski). Luč, XIV/1918, 187-189. Glazba svetoga Grala (prigodom premijere Wagnera »Parsifala«). Narodna politika, V/1922, 97, 2; 98, 2; 99, 2-3.

274


Glazbena zbirka o. dra Bernardina Sokola. Obitelj, I/1929, 52, 895. Glazbeni lik Vatroslava Lisinskoga. K stodvadesetpetoj godišnici rođenja prvog velikog hrvatskog skladatelja 8. srpnja 1819. – 8. srpnja 1944. Obitelj, XVI/1944, 13/16, 185-187. Glinka. Obitelj, IX/1937, 9, 168. Godišnjica hrvatskog jerusalimskog svetišta. Glasnik Sv. Franje, 43/1938, 7/8, 193-196. Godišnjica slovačke države. 14. ožujka 1939. – 14. ožujka 1940. Obitelj, XII/1940, 9/10, 76-78. Godišnjica svetog obećanja. K blagdanu Bl. Nikole Tavilića. Hrvatska straža, XII/1940, 260, 2. Goethe u glazbi. Obitelj, IV/1932, 12, 191. Golem uspjeh Široline glazbe u Sjevernoj Americi. Izvedba Oratorija Sv. Ćirila i Metoda od Deželića-Širole u New Yorku. Hrvatska straža, IX/1939, 3, 4. Gospa od Karmela. Naša Gospa Lurdska, V/1932, 7, 107. Gospina spomen-mjesta u Sv. Zemlji. Almanah Gospe Lurdske 1932, 55-60. Gospodarska državna politika. Seljački kalendar 1923, 54-64. Gospodarska kriza i naš seljak. Zadružna svijest, II/1931, 5, 65-66. Gospodarska politika pod vladom kralja Tomislava. Seljački kalendar 1923, 37-39. Gospodarski život u vrijeme kralja Tomislava. Danica 1925, 21-26. Gostovanje Maxa Pallenberga. Obitelj, IV/1932, 44, 717. Gradi se prvo hrvatsko svetište u Svetoj Zemlji. Pod pokroviteljstvom preuzv. gg. hrvatskog metropolite dra Antuna Bauera i nadbiskupa o. Rafaela Rodića. Hrvatska straža, VII/1935, 129, 7.

275


H. Sienkiewicz »U žarkoj Africi«. S poljskog preveo J. Benešić. Luč, X/1914, 10, 309-310. Hasanaginica u operi. Obitelj, II/1930, 25, 402-103+405. Haydn kao operni skladatelj prvi put u Zagrebu. Prigodom premijere njegove opere »Život na mjesecu« u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 24. veljače. Hrvatska straža, XI/1939, 49, 4. Henrik Coscience: »Regrut« i »Siromašn i plemić«. Luč, XII/1916-17, 95-96. Hercegovački šaljivdžija kao junak u operi. Premijera opere »Ero s onoga svijeta« od Jakova Gotovca u Zagrebu. Hrvatska straža, VII/1935, 255, 5-6. Hlinka na Jadranu. Kvarnerski razgovori i uspomene. Spremnost, III/1944, 137, 7. Hovanščina (Musorgski). Narodna politika, IX/1926, 26, 3. Hrvat franjevac – jeruzalemski mučenik. Naša Gospa Lurdska, 8/1935, 8/9, 173. Hrvati i katolička štampa. Katolički tjednik, II/1926, 26, 1. Hrvati katolici dižu oltar u Svetoj Zemlji. Katolički tjednik, 8/1935, 24, 2. Hrvati kod Sv. Oca Pape. Naša Gospa Lurdska, II/19295, 5, 81-82. Hrvati na svjetskoj izložbi katoličke štampe. Naša Gospa Lurdska, 9/1936, 6, 166-169. Hrvati u Betlehemu. Seljačka ogništa, IV/1944, 51/52, 11. Hrvatska glazba u jednoj slovačkoj povijesti glazbe (Jana Fischera). Sv. Cecilija, XXX/1936, 4, 126-127. Hrvatska glazba. Danica 1943, 73-79. Hrvatska katolička književnost. Prilog k historiji mladog hrvatskog katoličkog pokreta. Luč, XIV/1918, 157-176.

276


Hrvatska kultura u godini 1935. Obitelj, VII/1935, 52, 992. Hrvatska moderna lirika, antologija hrvatskog lirskog pjesništva od A. G. Matoša do danas, Zagreb, 1933. Obitelj, V/1933, 51, 117. Hrvatska molitva. Prigodom osamdesete godišnjice hrvatskoga metroplita dra Antuna Bauera. Obitelj, VIII/1936, 7, 121+124. Hrvatska na pragu obnovljene slobode /s geografskom kartom/. Obitelj, XI/1939, 3/4, 504+511. Hrvatska opet svoja. Obitelj, IX/1939, 33/34, 503-504. Hrvatska rieč u hrvatskom saboru. O stotoj godišnjici prvog govora na hrvatskom jeziku u hrvatskom saboru 2. IV. 1843. – 2. IV.1943. Obitelj, XV/1943, 8, 113+114. Hrvatska sveta godina. Danica 1941, 34-35; Obitelj, XII/1940, 23/24, 188-189. Hrvatski borac-svećenik jubilarac (Jemeršić, Ivan Nepomuk). Obitelj, IX/1937, 48, 883-884. Hrvatski glazbeni časopis (Sv. Cecilija). Novine, IV/1917, 212, 3-4; 213, 3-4. Hrvatski jerusalemski mučenik zove nas u Spasiteljevu domovinu. Naša Gospa Lurdska, 11/1938, 2, 41; 3, 6364; 4, 89; 5, 110-111; 6, 135-136; 7, 162-163; 8/9, 191192; 10, 226-227. Hrvatski Katolički tisak. Prigodom Dana Katoličkog tiska. Nedjelja, XVI/1944, 32, 3-7. Hrvatski kipar. Danica 1944, 77-82. Hrvatski oltar u Jeruzalemu. Katolički list, LXXXVI/1933, 24, 297-298. Hrvatski pohod u Oberammergau. Obitelj, II/1930, 37, 593-601.

277


Hrvatski simfonijski orkestar. Obitelj, IX/1937, 7, 310311. Hrvatski svetac naših dana. Spomen biskupu svecu dru. Josipu Langu. Kalendar Sv. Ante 1925, 34-37. Hrvatski tamburaški pokret kreće naprijed. Hrvatska tamburica, IV/1939, 1/2, 1-2. Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima. Dosadašnji razvoj, izdavački rad i sadašnje stanje. Prosvjetni život, I/1942, 3, 102-104. Hrvatsko novinarstvo. Obitelj, IV/1932, 21, 331. Hrvatsko svetište u Jeruzalemu. Iz dnevnika jednog hodočasnika. Obitelj, VII/1935,23/24, 443-446. Hviezdoslav, najveći slovački pjesnik. K devedesetoj godišnjici njegova rođenja. Hrvatska straža, XI/1939, 45, 4. Ilirci osnivači naše glazbene mjetnosti. Luč, XXX/193435, 6/7, 15. Irkinja i Ruskinja. (Iz knjige »Na Zelenom Otoku«.) Obitelj, VI/1934, 14, 264-265. Irska harfa. Uspomena iz Irske. Obitelj. V/1933, 39, 805. Irska i njen vođa-osloboditelj. Prigodom nove izborne pojbede Eamona de Valera. Nova Hrvatska, IV/1944, 129, 4. Irski Božić. Obitelj, XIII/1941, Božić, 350-351. Irski parlamenat. Uspomena iz Irske. Obitelj, V/1933, 1, 18-19. Irsko selo. Obitelj, IV/1932, 51, 820-821. Isidor Kršnjavi. Prigodom desete godišnjice njegove smrti. Obitelj, IX/1937, 8, 150-151. Istorija muzike (Bošnjaković). Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, knj. I, 6, 184-185. Italija hoće da nas gospodarski podjarmi. Seljačke Novine, VII/1924, 10, 1-2.

278


Ivan Ev. Šarić kao pjesnik. Uz njegovu najnoviju zbirku pjesama »Neveni« u nakladi Hrvatskoga književnog društva Sv. Jeronima. Hrvatska straža, XI/1939, 214, 5. Ivan Nep. Jemeršić. Obitelj, IX/1939, 1/2, 25. Ivan Zajc: Prvi grieh, oratorij u tri diela na rieči Silvija Strahimira Kranjčevića. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59 Ivo Maček i Ivan Pinkala. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59. Iz hrvatske glazbe. »Hasanaginica« kao opera /s notama/. Obitelj, X/1938, 11/12, 163-164. Iz hrvatskoga Gradišća. Obitelj, II/1930, 46, 742-743. Iz knjige »Arabeska«. Spomenik prošlosti. Luč, XII/1916/17, I, 63-64. Iz našeg koncertnog života. Narodna politika, V/1922, 274, 2-3. Iz novijega hrvatskog glazbenog stvaranja (J. Stahuljak). Obitelj, XII/1940, 21/22, 174. Iz putopisa po Siciliji. Antikrist na Siciliji. Obitelj, XI/1934, 39, 740+753. Iz putopisa po Siciliji. Oči svete Lucije. Obitelj, VI/1934, 35, 661-663. Iz razgovora s jubilarcem F. S. Finžarom. Obitelj, III/1931, 9, 131+134. Iz tihih simpatija prema Ukrajincima. Gabro Kostelnik . Obitelj, XIII/1941, 31/34, 275-276. Iza jubileja najvećeg slovenskog pisca. F. S. Finžgar 1871-1941. Obitelj, XIII/1941, 11/12, 107. Iza krunidbe Pape Pija XII. Obitelj, XI/1939, 12, 181. Iza premijere Nedbalove »Vincilirke«. Novine, IV/1917, 160, 5. Iza prve godine samostalne Hrvatske. Obitelj, 14/1942, 6.

279


Izložba Sv. Zemlje. Danica 1937, 79-80 + 2 table. Izvedba jedine Beethovenove opere »Fidelio«. Obitelj, II/1930, 61, 830. J. C. Hrensky: Zlatna kiša. Tatre i Velebit, 1/1942, 2/4, 159-160. Jadi i nevolje današnje politike. Težačke Novine, I/1922, 28, 1-2. Jakov Kopilović: Daleko od zavičaja, pjesme. Naklada Družtva Bačkih Hrvata, Zagreb 1944. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 57. Jedan između Nobelovih izabranika. Prigodom hrvatskog izdanja romana »Božji put svete Brigite« od Vernera von Heidenstama. Obitelj, IV/1932, 48, 767. Jedan nezaboravni prijatelj hrvatskog naroda. Msgr. Antun Bartoš, osnivač jerusalemske crkve u kojoj je Hrvatski oltar Bl. Nikole Tavilića. O godišnjici njegove smrti. Obitelj, XIII/1940, 29/30, 236. Jedan od najslavnijih umjetnika na guslama (J. Kubelik). Obitelj II/1930, 1, 11. Jedan od najvećih katoličkih pisaca. Nakon nedavne smrti engleskoga pisca Gilberta Keitha Chestertona. Obitelj, VIII/1936, 26, 503. Jedna divna priredba prigodom Euharistijskog kongresa. Katolički list, LXXIV/1923, 34, 412-413. Jedna neobična trodnevnica u Lurdu. Naša Gospa Lurdska, 8/1935, 3, 52. Jedna nepoznata božićna skladba za tambure (Josip Cenić). Hrvatska tamburica, I/1936, 5/6, 35. Jedna velika istina. Narodna sloboda, VIII/1926, 24, 1. Jeronimska književnost kao književni pokret. Jeronimsko svijetlo, I/1933, 2, 28-30. Jeronimske tri četvrti stoljeća. 1868-1943. Obitelj, XV/1943, 15, 225.

280


Jeronimski literarni smjer (K proslavi 60-godišnjice Hrv. Knjiž. Društva Sv. Jeronima). Luč, XXIV/1928-1929, 2, 41-42. Jeronimski pjesnici. Obitelj, XV/1943, 23/24, 362-363. Jesenska politička perioda. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 7, 524-525. Jindrich Šimon Baar. Narodna obrana, XII(VIII)/1931, 25, 1-2. Josip Andreis: Uvod u glazbenu estetiku. Mala knjižnica Matice Hrvatske, svezak 43. Obitelj, XVI/1944, 21/24, 287-288. Jubilej Franje Dugana. Obitelj, XVI/1944, 21/24, 289. Jubilej hrvatskog skladatelja dra. Božidara Širole. Hrvatska tamburica, I/1936, 5/6, 34-35. Jubilej Nikole pl. Fallera. Obitelj, IX/1937, 19, 349. Jubilej pisca našeg romana. K pedesetoj godišnjici dra. Velimira Deželića sina 28. svibnja 1938. Obitelj, X/1938, 21/22, 295-297. Jubilej prve jugoslavenske opere. Narodna politika, IV/1921, 72, 2. Jubilej skladatelja o. Kamila Kolba. 31. srpnja 1887. – 31. srpnja 1937. Hrvatska tamburica, II/1937, 8/9, 62. Jubilej Smetanina »Dalibora« (od 16. svibnja 1868. – 16. svibnja 1918.). Hrvatska prosvjeta, V/1918, 136-142; 224-227. Jubilej vrhbosanskog nadbiskupa-pjesnika 1908-1938. Obitelj, X/1938, 23/24, 323. Jubilej Zlatka Balokovića . Obitelj, X/1938, 13/14, 192. Jubilejska godina apostola Irske. Hrvatska straža, IV/1932, 71, 8. Jugoslavenski noviteti u zagrebačkoj operi. Jugoslavenski muzičar, IV/1926, 1, 4-5.

281


Juraj Stahuljak . Obitelj, VI/1934, 7, 126. K diskusiji u krizi književne kritike. Hrvatska straža, 3/1931, 162, 4-5. K dvadesetpetoj godišnjici njegova glazbenog stvaranja (B. Širole). Obitelj, VIII/1936, 41, 763-764; Hrvatska straža, VIII/1936, 227, 5-6. K Dvoržakovu »Jakobincu«. Nekoliko tužnih misli o veseloj operi. Hrvatska straža, X/1938, 108, 4-5. K romanu »Bijelo prijestolje« Josipa Cvrtile. Hrvatska straža, V/1933, 74, 4 Kakav će biti svršetak sadašnjeg rata? Obitelj, XII/1940, 9/10, 74-75. Kakav je dosad bio hrvatski ustav? Seljačke Novine, IV/1921, 19, 2-3. Kako ćemo do prave Seljačke politike? Seljački kalendar 1920, 61-73. Kako ćemo razumijeti glazbu? Hrvatska tamburica, III/1938, 1, 5; 2/3, 14-15; 4, 24-25; 6, 39-41; 9, 63-64; 10, 70; 11, 81-82; 12, 89-90. Kako ćemo unaprijediti naše stočarstvo. Napredak 1928, 8. Kako ćemo urediti državu? Seljačke Novine, III/1920, 27, 1-2. Kako da djeca pozdravljaju? Naša Gospa Lurdska, I/1928, 3, 34. Kako je došlo do gradnje hrvatskog oltara u Jerusalemu. Sveta zemlja, I/1937, 1, 7-13. Kako je nastala samostalna slovačka država. Hrvatski narod, III/1941, 66, 7. Kako je poslata talijanska država? Seljačke Novine, IV/1921, 20, 2-3. Kako je uređena Belgija? Seljačke Novine, IV/1921, 23, 3-4.

282


Kako je uređena čehoslovačka država? Seljačke Novine, IV/1921, 3, 1-2. Kako je uređena engleska država? Seljačke Novine, IV/1921, 5, 2-3. Kako je uređena francuska država? Seljačke Novine, IV/1921, 4, 2. Kako je uređena švicarska država? Seljačke Novine, IV/1921, 8, 3-4. Kako misli Pašićeva vlada da uredi našu državu? Seljačke Novine, IV/1921, 9, 1-2. Kako misli Pučka stranka da bi trebalo urediti ovu našu državu? Seljačke Novine, IV/1921, 10, 1-3. Kako sam iz Rima promatrao i doživio postanak slovačke države. Uspomene na dan 14. ožujka 1939. Hrvatska straža, XII/1940, 64, 7. Kako sam skoro bio pomadžaren. Hrvatski radiša, XX/1939, 19, 4-5. Kalendar »Hrvatski Radiša« 1940, 103-108. Kako su uređene Sjedinjene Države Sjeverne Amerike. Seljačke Novine, IV/1921, 7, 2-4. Kakve će biti pokrajine u našoj državi. Seljačke Novine, III/1920, 30, 2. Kakvu mi hoćemo državu? Seljačke Novine, IX/1926, 1, 1-2. Karlo Habsburški. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, knj. II, 7, 523-524. Karol Sidor. Obitelj, XI/1939, 3, 43. Katja Kabanova. Opera od Leoša Janačeka. Prva izvedba u Zagrebu 28. III. 1936. Hrvatska straža, VIII/1936, 86, 4. Katolici u politici drugih džava. Seljački kalendar 1925, 55-59.

283


Katolici, gdje ste? Narodna sloboda, IV/1922, 47, 1. Katolička filozofija u Čehoslovačkoj. Hrvatska straža, VII/1935, 255, 4. Katolički filmski pokret /s 2 sl./. Obitelj, I/1929, 4, 82. Katolički pjesnik i pripovjedač. Mladost, 4/1924, 3, 4951. Kazalište i kino u Dublinu (iz knjige »Na Zelenom Otoku«). Obitelj, VI/1934, 15, 285. Kazalište kod nas i drugdje. Obitelj, I/1929, 49, 814818+821. Kino u svakom selu. Danica 1931, 81-89. Klavirski koncert Jeana Dennerya. Obitelj, II/1930, 45, 734. Knjige slovenske Družbe Sv. Mohorja za g.1929. Obitelj, I/1929, 8, 146. Kod braće pučana u Slovačkoj. Seljačke Novine, V/1922, 36, 1. Kod predsjednika Slovačke republike. Dojmovi s audijencije kod slovačkog suverena. Obitelj, XIII/1941, 5/6, 50-51+53. Kod predsjednika slovačke vlade dra. Vojtecha Tuke. Obitelj, XIII/1941, 9/10, 90-92. Kod slovačkog psica Hronskoga. Obitelj, XII/1940, 25/26, 210+215. Koncerat Dore Gušić-Feller. Obitelj, IV/1932, 11, 172. Koncerat Maritza Rosenthala. Novine, III/1916, 248, 6. Koncert istočne crkvene glazbe. Obitelj, IV/1932, 51, 819. Koncerti ljubljanske Glazbene matice u Zagrebu. Obitelj, VI/1934, 17, 324. Koncertne kritike. Hrvatska straža, VIII/1936, 34, 5. Koncertni prikazi. Hrvatska straža, VII/1935, 284, 5.

284


Korošec i Radić. Narodna svijest, IX/1927, 11, 3. Kralj kraljeva (film). Naša Gospa Lurdska, I/1928, 12, 178179. Kralj i njegovih šest žena. Obitelj, VIII/1936, 51/52, 966967. Kralj svega svijeta. Danica 1927, 27-32. Krijes. Iza prvih dojmova. Novine, IV/1917, 28, 3. Kristof Wilibald Glück: Ifigenija na Aulidi, opera u 3 čina prema preradbi Rikarda Wagnera izvedena u zagrebačkom Kazalištu. Obitelj, V/1933, 41, 847. Kriza i zadrugastvo. Napredak 1931, 11/12, 169-170. Kriza materijalističkog socijalizma. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 3/4, 430. Kriza tamburaške glazbe. Hrvatska tamburica, II/1937, 2, 9-10. Križni put u Jerusalimu. Naša Gospa Lurdska, IV/1931, 3, 33. Kroz domaju »Cavallerie rusticane«. Požeške Novine, XV/1938, 17, 2-3. Krsto Odak: Dorica Pleše. Obitelj, VI/1934, 26, 495. Kruna svetog Većeslava. Mladost, X/1929-1930, 1, 1. Kult svetih Hrvata. K 50. godišnjici beatifikacije Bl. Nikole Tavilića. Hrvatska straža, XI/1939, 127, 2; Žumberačke Novine, V/VII//1939, 24, 4. Kulturna misija Društva Sv. Jeronima. Hrvatska straža, X/1938, 210, 4-6. Kulturna pokroviteljstva. Obitelj, XV/1943, 19, 289+4. str. omota. Kulturne tendencije Radićevog seljačkog pokreta. Socijalna misel, I/1922, 80-83. Lav Lović: Eldorado, roman otmjene dame i lijepog gigola. Obitelj, VIII/1936, 2, 29.

285


Leoš Janaček. Narodna politika, IX/1928, 107, 6-7. Ličnosti (Konjović). Hrvatska prosvjeta, VII/1920, 77-78. Ligin salon. U Pragu na Duhove 1916. Novine, III/1916, 141, 3-4. Lisinskijeva proslava. Narodna politika, II/1919, 259, 2. Lisztov oratorij »Krist«. Obitelj, IX/1937, 15, 269. Lisztova simfonija »Faust«. Narodna politika, VIII/1925, 15, 9. Lojze Golubič. Uspomene na velikog idealistu. Obitelj, VII/1935, 13, 249. Louise. Glazbeni roman od Gustava Charpentiera (zagrebačka premijera 28. IV. 1919.). Narodna politika, II/1919, 121, 2-3. Luč za vrijeme rata (fragment iz domagojskog života g.1914. do 1918.). Luč, XVII/1921-1922, 2, 61-66. Luč-Đački Vjesnik. Novine, IV/1917, 125, 5. Lurd i Kartaga (iza svjetskog euharistijskog kongresa u Kartagi). Almanah Gospe Lurdske 1931, 37-38. Lurdski mlinar. Obitelj, X/1938, 7/8, 95-96. Ljubav na Tatrama. Obitelj, XIV/1942, 4, 56. Ljubav nadbiskupa Bauera prema Svetoj Zemlji. Sveta zemlja, I/1938, 3/4, 55-57. Ljubav prema selu. Obitelj, I/1929, 5, 91. Madžarska politika. Seljačke Novine, V/1922, 49, 3. Majstori pjevači iz Nürnberga. Glazbena drama od Rikarda Wagnera. Obitelj, I/1929, 27, 474. Mali šibenski svetac. Mala mladost, XI/1940-1941, 1, 1011. Maršal Marmont. Premijera nove opere Ive Tijardovića u Narodnom kazalištu u Zagrebu. Hrvatska straža, VII/1935, 247, 4. Marxizam, panslavizam i jugoslavenstvo. Hrvatska prosvjeta, VII/1921, knj. II, 8, 556-557.

286


Medju stupovima glavne pošte. Jedan kravi dublinski uskrs. Obitelj, V/1933, 28, 580-582. Medvedgradska kraljica. Opera od Luje Šafraneka Kavića na riječi Slavka Batušića. Obitelj, X/1938, 9/10, 135-137. Među palestinskom djecom. Obitelj, X/1938, 19/20, 271. Međunarodna grafička izložba – Zagreb, veljače 1914. Luč, IX/1913-1914, 7, 213. Melodije. Tamburica, X/1912-1913, 9, 50-53; 11, 64-66, 12, 70-72. Miho Kučebar. Naša domovina /kalendar/ 1940, 79-81. Miholjčice i Valpovčice (Magjer, Rudolf Franjin).Vjesnik za prosvjetu i za upravu, II(XLI)/1931, 20/21, 137. Mikulaš Moyzes. Sv. Cecilija, XXXVIII/1944, 1/2, 14-17. Milutin Mayer. Profil Zmaja Svetohelenskog kao književnika i javnog radnika. O njegovoj sedamdesetoj godišnjici, 16. studenoga 1874-1944. Hrvatski Zmaj 1944, 41-46. Misa Caeciliana od Albe Vidakovića. Klasje naših ravni, V/1943, 1, 60-61. Misao države Hrvatske u Jeronimskim knjigama. Obitelj, XIII/1941, 35/36, 295-296. Misli vodilje hrvatskog filma o Svetoj Zemlji. Hrvatska straža, X/1938, 98, 2. Missa Solemnis lužičkoga skladatelja B. Krawca; Filharmonija s Huberannom. Hrvatska straža, VII/1935, 263, 6. Mišljnje o »Medvedgradskoj kraljici«. Sv. Cecilija, LXIX/1928, 16, 3. Mladi glasovirski virtuoz. Obitelj, XIII/1941, 9/10, 89. Mladi katolički umetnik (Miroslav Ćosić). Obitelj, VII/1935, 33/34, 631.

287


Mladi pjesnici pjevaju o selu (»Lirika grude«). Obitelj, VI/1934, 15, 282-283. Mladi umjetnik violinista Jurica Kurschner. Obitelj, IV/1932, 50, 809. Mladost. Almanah hrvatske katoličke omladine 1917. Novine, IV/1917, 209, 3-5; 210, 3-4. Moj Božić u Pragu. Obitelj, V/1933, 52, 1030. Moja betlehemska noć. Obitelj, VIII/1936, 51/52, 976977. Moja domovina. K izvedbi Smetanina simfonijskog ciklusa na koncertu Zagrebačke filharmonije. Hrvatska straža, VII/1935, 246, 4-5. Moje uspomene na Andreja Hlinku (prigodom godišnjice smrti). Hrvatska straža, XI/1939, 202, 6-7. Monografija o biskupu Antunoviću. Obitelj, VIII/1936, 5, 93. Monreale. Iz uspomene na Sicilije. Obitelj, VIII/1935, 2, 31. Mozart: Krunidbena misa za solo, zbor i orkestar. Obitelj, V/1933, 49, 974. Mozartov »Figarov pir«, Obitelj, II/1930, 41, 670. Mozartov »Requiem«. Izdvedba Oratorijskog zbora i zagrebačke filharmonije. Hrvatska straža, VIII/1936, 65, 5. Msgr. Janko Barle. K njegovoj sedamdesetoj godišnjici života. Obitelj, XI/1939, 11, 166. Mučenički jubilej Bl. Nikole Tavilića. 14. studenoga 1391. – 14. studenoga 1941. Katolički list, XCII/1941, 45, 525-526. Mučenički jubilej Bl. Nikole Tavilića. Pred proslavom 550-godišnjice njegove smrti u Jerusalemu. Glasnik Sv. Ante, XXXVI/1941, 11, 311-313; Naša Gospa Lurdska, XIV/1941, 10, 182-183.

288


Musorgskijev »Soročinski sajam« u zagrebačkom kazalištu. Narodna politika, VIII/1925, 27, 4. Na euharistijskom slavlju u Irskoj. S hrvatskoga pohoda na međunarodni euharistijski kongres u Dublin. Danica 1933, 114-116. Na grobu Sv.Vojtjeha, velikog apostola sjevernih Slavena. Obitelj, III/1931, 22, 358-359+364. Na mjestu Kristova Uskrsnuća. Jerusalemske uspomene. Obitelj, XIII/1941, 13/14, 123+129. Na narodnoj njivi hrvatske prosvjete. (Prigodom šezdesete godišnjice Društva Sv. Jeronima). Danica 1928, 34-35. Na pohodu u Poljskoj. Obitelj, III/1931, 21, 387-338. Nad grobom osnivača »Obitelji«. Obitelj, IX/1937, 3, 50-51. Nad grobom pučkog pisca Josipa Šafrana. Danica 1924, 98-100+101. Nad knjigom o čipkastoj markizi (Štefa Jurkić). Obitelj, I/1929, 14, 235. Nad otvorenom knjigom. U spomen Miroslava Galovića, dugogodišnjeg upravitelja Jeronimskog književ. društva. Obitelj, III/1931, 3, 35. Najbolji ovogodišnji roman (S. Košutić). Obitelj, III/1936, 50, 950. Najistaknutiji hrvatski povjesničar. K sedamstotoj godišnjici dra Rudolfa Horvata 1873-1943. Obitelj, XV/1943, 5, 65+4 strana omota. Najmanji slavenski narod (Lužički Srbi). Danica 1928, 67-71. Najpopularnija moderna češka opera. Obitelj, VI/1934, 1, 11. Najpopularnija poljska opera. Obitelj, VI/1934, 10, 182. Najslavniji današnji flamanski pisac romana (F. Timmerman). Obitelj, IX/1937, 1, 11.

289


Najslavniji događaj hrvatske povijesti (štovanje Bl. N. Tavilića u Rimu). Naša Gospa Lurdska, 13/1940, 1, 1517. Najvažniji nedavni koncerti. Zagrebački madrigalisti. A. Janigro. Hrvatska straža, IX/1937, 35, 4-6. Najveće Gospino svetište u Slovačkoj. Naša Gospa Lurdska, XIV/1941, 10, 182-183., Najveći hrvatski Uskrs (uz osnutak NDH). Obitelj, XIV/1942, 5, 65. Najveći Poljak u grazbi. Prigodom 125. godišnjice rođenja Fridrika Chopina. Obitelj, VII/1935, 9, 163. Najveći ruski skladatelj. K pedesetoj godišnjici smrti Modesta Petrovića Musorgskoga (26. III. 1881-28. III. 1931.). Obitelj, III/1931, 14, 238. Najveći Slaven u glazbi. K 100-godišnjici rođenja Bedricha Smetane. Hrvatska prosvjeta. IX/1924, 4, 145-150. Najveći slovački pripovjedač. Iza osamdesete godišnjice rođenja Martina Kukučina. Obitelj, XIII/1941, 1/2, 9. Napredno selo. Kalendar Sv. Ante, IV/1929, 114-115. Narodna kola/Orlovsko kolo. Mladost, II/1922, 9/10, 121-123. Narodno značenje Bl. Nikole Tavilića. Glasnik Sv. Ante, XXXVI/1941, 12 ,343-344. Naš narodni blagdan. Seljačke Novine, IV/1921, 27, 1-2. Naš narodni rad. (Program rada domagojske narodne sekcije g.1916/17.). Luč, XXII/1926-27, 6/7, 107-108. Naš novac. Seljačke Novine, IV/1921, 37/38, 1; Težačke Novine,.III/1921, 32, 2. Naš novi predsjednik (F. Rožić) . Danica 1934, 33-35. Naš otac Pero (Petra Rogulja. K njegovom smrtnom danu). Mladost, II/1922, 2, 18-22. Naš prvi veliki nadbiskup. K 75. godišnjici smrti kardinala dra Jurja Haulika 11. V. 1869. – 11. V. 1944. Katolički list, XCV/1944, 19, 218-220.

290


Naša glazba. Almanah Gospe Lurdske 1931, 83. Naša pučka politika. Težačke Novine, III/1921, 30, 1-2. Naša suvremena glazba. Luč, XXIV/1928-1929, 4, 155156. Naša umjetnost. (Pogled na naše tamburaške prilike.). Tamburica, X/1912-1913, 1, 3-4; 2, 4-5; 3, 4-5. Naše glavno tamburaško pitanje. Osvrt na dosadašnje rezultate u rješavanju pitanja tamburaškog sustava. Hrvatska tamburica, V/1940, 11/12, 74. Naše stočarstvo. Napredak, V/1930, 11/12, 168-170. Naši pjesnici (Evetović i Jakšić). Klasje naših ravni, V/1943, 1, 4-11. Naši srednjoškolski listovi. Luč, IX/1913-1914, 2, 76-77; 6, 183-184; 10, 313-314. Nestor slovačke kulture. 90-godišnjica Jozefa Škultetya, starog prijatelja Hrvata. Spremnost, II/1943, 88, 6+8. Net dobrogo vladiki. Ruske Novine, XVII/1940, 23(825), 2 (ćir.). Nezaboravni fra. Didak. Obitelj, IX/1937, 7, 125. Nova godina. Naša Gospa Lurdska, II/1929, 1, 1. Nova izdanja lužičko srpskih narodnih popjevaka. Jugoslavenski muzičar, IV/1926, 9, 6. Nova izvedba »Baruna Trenka«. Obitelj, IV/1932, 11, 172. Nova izvedba opere »U dolini« od E. D. Alberta u Zagrebu. Obitelj, IV/1932, 42, 681. Nova izvedba Stravinskijevih baleta. Obitelj, II/1930, 8, 124. Nova opera »Morana« (J. Gotovac). Obitelj, III/1931, 42, 686. Nova tekovina slovačke samostalnosti. Uzpostava nadbiskupije u Nitri. Spremnost, III/1944, 126, 7.

291


Nove hrvatske opere (B. Širola). Obitelj, VIII/1936, 41, 764-765. Nove jeronimske knjige polaze u naša sela. Prosvjetno djelovanje Društva Sv. Jeronima. Hrvatska straža, III/1931, 215, 4. Nove pjesme Vinka Kosa. Obitelj, XIV/1942, 2, omotna str. Novi pisac bosanskog sela (H. Strauch/V. Grmović). Obitelj, VI/1934, 39, 747. Novi rat na sjeveru Evrope. Obitelj, XII/1940, 15/16, 123. Novija hrvatska crkvena glazba. Obitelj, VII/1935, 47, 885-887. Novinstvo Hrvatske pučke stranke. Seljačke Novine, IX/1926, 26, 1-2. Noviteti ove sezone u našoj operi. Narodna politika, IX/1926, 1, r.5 Novo djelo najvećeg današnjeg slovačkog pisca romana (Milo Hrban). Obitelj, XII/1940, 37/38, 303. O muzičkom idealizmu. Luč, XIX/1923-1924, 8, 155157. O pjesništvu Ante Jakšića. Nova Hrvatska, II/1942, 149, 14. O političkim strankama u našoj državi. Seljačke Novine, IX/1926, 30, 2-3. Obnovljena djela na zagrebačkoj opernoj pozornici. Hrvatska straža, IX/1937, 102, 4-5. Od Lisinskoga do Širole. Obitelj, II/1930, 48, 769-770. Od majčine molitve do nadbiskupske stolice. Nakon svečane konsekracije nadbiskupa koadjutora dra Alojzija Stepinca obavljene na blagdan Sv. Ivana Krstitelja. Obitelj, VI/1934, 26, 470+485+487.

292


Od mlinarske kćerke do svetice (Sv. Bernardica). Obitelj, VI/1934, 7,121. Od Porina do Podina. K početku operne sezone Hrvatskog kazališta u Zagrebu. Hrvatska straža,VII/1935, 216, 4. Od postolarskog šegrta do svjetskog pisca (K. Hamsun). Obitelj, IX/1937, 2, 31. Okrugle kule. Uspomene iz Irske. Obitelj, IV/1932, 49, 790-791. Okrunjena Slovačka (J. Tiso). Hrvatska straža, X/1938, 255, 2. Onaj koji je otkrio tragove hrvatskih narodnih vladara (F. Bulić). Danica 1935, 60. Opera »Adel i Mara« od Josipa Hatzea. Obitelj, V/1933, 13, 280. Opera »Striženo-košeno« (K. Baranović). Obitelj, IV/1932, 22, 354-355. Opera »Tannhauser« od Rikarda Wagnera. Obitelj, II/1930, 9, 142. Opera hrvatskog narodnog kazališta. Obitelj, I/1929, 36, 606-607. Opera Samson i Dalila. Narodna politika, IX/1926, 10, 3. Opereta »Dubarry«. Obitelj, V/1933, 7, 155. Opereta »Omer-paša«. Nakon prve zagrebačke izvedbe 19. siječnja 1938. Hrvatska straža, X/1938, 10, 4. Operno preobraženje Gundulićeve Sunčanice (SoljačićPapandopulo). Obitelj, 14/1942, 10, omotna str. Oratorij o Sv. Jeronimu (B. Širola). Hrvatska prosvjeta, XV/1928, 9, 196-198. Organizacija njemačkih katolika u Čehoslovačkoj. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 3/4, 429-430.

293


Oružje istine (prigodom dana katoličke štampe). Katolički list, LXXXVII/1936, 26, /329/-330. Osam milijuna knjiga hrvatskom narodu. Požeške Novine, X/1931, 38, 9. Osam simfonijskih koncerata. Obitelj, XVI/1944, 1/2, 26. Osamdeseta godišnjica jedne zagrebačke pekarne. Obitelj, VI/1934, 48, 925. Osamdeseta godišnjica Paula Bourgeta (k našem novom romanu). Hrvatska straža, IV/1932, 235, 4. Oslobođenje bunjevačko-šokačkih Hrvata. 10. studenoga 1918. – 10. studenoga 1938. Obitelj, X/1938, 43/44, 603-604. Osnivač slovačke glazbe. K stotoj godišnjici prvog velikog slovačkog skladatelja Jana L. Bella. Obitelj, XV/1943, 16/17, 241. Osnova zadružnog pokreta. Zadružna svijest, II/1931, 4, 49; Zemljoradnička zadruga, XXXVII/1931, 13, 193. /ćir/. Osnujmo Tamburašku glazbenu školu. Hrvatska tamburica, III/1938, 2/3, 9-10. Osvajajmo najjače sredstvo za Isusa. Naša Gospa Lurdska, I/1928, 6, 78-79. Osvit jugoslavenske opere (prigodom 75-godišnjice prve hrvatske opere). Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, knj. I, 4, 101-107. Otišao je dobri vladika +Dr Dionizije Njaradi, križevački biskup. Obitelj, XII/1940, 19/20, 160-161. Ovogodišnja proslava blagdana Bl. Nikole Tavelića. Vrhbosna, LII/1938, 10, 215-216. Ovogodišnji Parsifal. Narodna politika. IX/1926, 16, 3. Palestina vrije. Obitelj, VIII/1936, 23, 445.

294


Pastorovo zlato. Selma Lagerlöf. Novine, IV/1917, 207, 3. Pašić srbuje, a Radić planduje. Narodna sloboda, IV/1922, 28, 1; Težačke Novine, IV/1922, 29, 1-2. Pedeseta godišnjica dra Božidara Širole. Obitelj, XI/1939, 47/48, 669. Pedeseta godišnjica najvećeg današnjeg hrvatskog skladatelja. Hrvatska tamburica, IV/1939, 11/12, 72-73. Pedeseta izvedba Musorgskijeve izvedbe opere »Boris Godunov«. Obitelj, II/1930, 40, 652. Pedesetgodišnjica skladatelja dra. Božidara Širole. Hrvatska straža, XI/1939, 290, 3. Perivoj Sv. Stjepana u Dublinu. Obitelj, V/1933, 20, 423+422. Pet godina Hrvatske pučke stranke. Seljačke Novine, VII/1924, 16, 1-2. Pet godina pod Pašićevom vladom. Seljačke Novine, VIII/1925, 52, 2-3. Pet storoslavenskih misa (Odak, Muhvić, Krnis, Dugan, Taclik). Obitelj, I/1929, 25, 444. Petdesetpeta godišnjica skladatelja dra Božidara Širole. Obitelj, XVI/1944, 21/22, 288-289. Pisac romana o dvojici največih hrvatskih kraljeva. K 75. godišnjici života dra Velimira Deželića st. Obitelj, IX/1939, br.9/10, 135. Pismo iz Švajcarske. Hrvatska zajednica, 1/1913, 15, 230232; 16, 247-249; 17, 264-266; 18, 282-284; 19, 293-296; 20, 314-315; 21, 328-329; 22, 348-349; 23, 362-363. Pjesma o budnoj zemlji (S. Hrastovec). Obitelj, XII/1940, 1/2, 16. Pjesme Ante Jakšića. Obitelj, VIII/1936, 30, 571. Pjesme kroz život. Pjesnička autobiografija marija Kumičić. Obitelj, XIII/1941, 1/2, 8.

295


Pjesme Vinka Nikolića. Obitelj, VII/1935, 16, 314. Pjesnički zbor »Smetena« u Zagrebu i Osijeku. Obitelj, VI/1934, 15, 283. Pjesnik Domjanić u mom dnevniku. Obitelj, V/1933, 26, 536-538. Pjesnik jedinstva slovačkih srdaca. O piscu romana »Krčmarski kralj«. Nova Hrvatska, III/1943, 81, 13. Po stoljeća Vrhbosanske nadbiskupije. Danica 1932, 36-37. Pobjeda slovačkog jezika. Iza desete godišnjice konačno utvrđene slovačke jezične samostalnosti (12. svibnja 1932. – 12. svibnja 1942.). Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 116-120. Početak kazališne sezone u Zagrebu. Obitelj, II/1930, 37, 606. Početak nove sezone u zagrebačkom kazalištu (B. Širola: Citara i bubanj). Obitelj, III/1931, 35, 575. Pod orlovskim barjakom (Orlovsko kolo). Mladost, IV/1924, 5, 98. Poduka analfabeta. Luč, II/1906-1907, 7, 242-246. Pogled na najnoviju našu muzičku produkciju. Narodna politika, III/1920, 252, 4. Pogled na prošlu koncertnu sezonu u Zagrebu. Jugoslavenski muzičar, III/1925, 9, 83-84. Pohod na grob svetog zagrebačkog biskupa (A. Kažotića). Obitelj, XII/1940, 11/12, 94-95+97. Pokrajinska autonomija u Čehoslovačkoj. Narodna svijest, IX/1927, 12, 1. Političke stranke u slavenskim državama. Seljački kalendar 1927, 71-75. Politički mutež. Težačke Novine, V/1923, 5, 2. Politika biskupa Štrosmajera za slobodu hrvatskog naroda. Narodna obrana, IX(V)/1928, 38, 1-2; 39, 1-2; 40; 1-2; 41, 1-2; Seljački kalendar 1927, 57-64.

296


Politika pravde. Seljačke Novine, II/1919, 31, 3-4. Politika sile. Seljačke Novine, II/1919, 29, 2. Politika u čehoslovačkoj republici. Seljačke Novine, V/1922, 33, 1-2. Poljski muzički časopisi. Jugoslavenski muzičar, IV/1926, 10, 6. Potrošačke zadruge. Napredak,VII/1932, 1, 9-10. Povijest štovanja Bl. Nikole Tavilića (k njegovu današnjem blagdanu). Nova Hrvatska, II/1942, 269, 7. Pred četiristotom godišnjicom seobe Hrvata u Slovačku (Predavanje održano na Državnoj krugovalnoj postaji Zagreb, 21.XII.1943.) Hrvatska smotra, XI/1943, 11/12, 667-670. Pred kraljevskim dvorom. Iz knjige »Najljepši među otocima«. Hrvatska straža, XI/1939, 3, 7; 4, 7. Pred novim razdobljem hrvatskog tamburaškog pokreta. Hrvatska tamburica, VI/1941, 11/12, 29-30. Pred spomenikom Griffitha i Collinsa. Obitelj, V/1933, 29, 602-606. Pred vagom katoličke budućnosti. Nedjelja, III/1924, 25, 1. Pred Wagnerovim »Parsifalom«. Narodna politika, V/1922, 86, 6. Pregled slovačke glazbe. Hrvatski krugoval, II/1942, 48, 13-14. Premijera opre »Koštane« od Petra Konjovića. Obitelj, III/1931, 18, 303. Premijera Široline opere »Citara i bubanj«. U Narodnom kazalištu u Zagrebu, 22. studenog 1930. Hrvatska straža, II/1930, 271, 4-5. Presjek kroz noviju hrvatsku katoličku pripovjedačku knjiženost. Novine, IV/1944, 115, 4.

297


Prevezosmo ga u domovinu… Iza prenosa zemnih ostataka dra Rudolfa Eckerta s Rijeke na Trsat. Obitelj, VII/1935, 30, 563-564. Prigodom izdanja »Bunjevčica« od Blaška Rajića. Hrvatska straža, VIII/1936, 225, 5-6. Prigodom skupštine društva Sv. Jeronima. Pet stotina šesnaest knjiga. Uvod iz urednikova govora. Hrvatska straža, IX/1937, 46, 5-6. Pripovijesti Marka Čovića. Obitelj, XIV/1942, 9, omotna str. Pripovjedač pariške kuće dobe Štampe. O piscu-romanu »Rastavljena« i »Robijaš«. Obitelj, VIII/1936, 36, 690-691. Promicatelji slave hrvatskog apostola. Prigodom 550-godišnice mučeničke smrti Bl. Nikole Tavilića14. XI. 1931. – 14. XI. 1941. Obitelj, XIII/1941, 39/40, 330-331. Propadanje srednjih staleža. Danica 1936, 42-45. Proslava na akademiji bačkih Hrvata u Varaždinu. Zašto su došli Bački Hrvati u Varaždin. Hrvatsko jedinstvo, III/1940, 128, 5. Proslava skladatelja Božidara Širole u Hrvatskom Glazbenom Zavodu. Hrvatska straža, XII/1940, 17, 12. Proslava tisuće godišnjice Sv. Većeslava. Naša Gospa Lurdska, 2/1929, 4, 51-52. Proslava životnog jubileja Msgra. Janka Barlea. Prigodom današnjeg svečanog koncerta u njegovu čast u Hrvatskom glazbenom zavodu. Hrvatska straža, XI/1939, 116, 4. Prva godišnjica slovačkog sabora. Hrvatska straža, XII/1940, 15, 2. Prva izvedba »Citare i bubnja«. Obitelj, II/1930, 49, 790791.

298


Prva izvedba Matzove pjevačko-orkestralne suite »Život Hrvata« na Markovu trgu. Hrvatska straža, XI/1939, 202, 11. Prva izvedba najslavnije Lisztove simfonije u Zagrebu. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59. Prva izvedba Široline opere »Grabancijaš« u zagrebačkom Hrvatskom Kazalištu 3. listopada 1936. Hrvatska straža,VIII/1936, 230, 5; 231, 5-6. Prva predstava ove kazališne sezone. Ponovna izvedba »Citare i bubnja«. Hrvatska straža, III/1931, 187, 4. Prva svjetojeronimska knjiga u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (F. Rožić, Na njivi pučke prosvjete). Obitelj, XIII/1941, 35/36, 396+398. Prva uglazbljena misa u čast Bl. Nikole Tavilića. Najnovije djelo o dr. Bernardina Sokola. Hrvatska straža, XII/1940, 11, 9. Prvak među hrvatskim dirigentima. Obitelj, XI/1939, 21/22, 327. Prvi domaći stručni film. Obitelj, V/1933, 8, 175. Prvi hrvatski oltar u Jerusolimu. Naša Gospa Lurdska, 8/1935, 6, 123. Prvi jubilarni koncert hrv. pjevačkog društva »Kolo«. Velika misa od Antona Brucknera. Hrvatska straža, X/1938, 41, 4+9. Prvi koncerti i prve opere ove sezone. Dva simfonijska koncerta. Odakova: »Dorica pleše« – Mozartova »Otmica iz Saraja«. Hrvatska straža, IX/1937, 222, 5-6. Prvi ponovni nastup dirigenta Rukavine u operi. Hrvatska straža, IX/1939, 139, 5. Prvi predsjednik Slovačke Republike (J. Tiso). O godišnjici njegova izbora. Hrvatska straža, XII/1940, 245, 2.

299


Prvi put doživljujemo Lurd. Obitelj IX/1937, 10, 183184. Prvi put u samostalnoj Slovačkoj (dojmovi i doživljaji s putovanja). Hrvatska straža, XIII/1941, 14, 5. Prvi vitez Kristov mlade katoličke Hrvatske (R. Eckert). Seljačke Novine, VIII/1925, 11, 1-2. Prvi životopis biskupa Mahnića (fra I. Radića). Pred dvadesetom godišnjicom oca hrvatskog katoličkog pokreta. Hrvatska straža, XII/1940, 281, 4. Prvo koncertno veče Zagrebačkih Madrigalista u Hrvatskom Glazbenom Zavodu 6. X. 1936. Hrvatska straža, VIII/1936, 232, 5. Pučki obiteljski list Društva Sv. Jeronima (Naša Gospa Lurdska). Jadran, IX/1927, 51, 4. Pučki pisac i prosvjetitelj naroda. (Nad grobom Stjepana Širole, dugogodišnjeg jeronimskog odbornika.). Danica 1928, 83-84. Put oko svijeta (u 10 slika) B. Nušića. Luč, IX/1913-1914, 6, 179-180. Putem ljubavi (J. B. Šimon). Novine, IV/1917, 49, 3-4. Putevi slovačke državnosti kroz vijekove. Prigodom pete godišnjice slovačke državne samostalnosti 14. III. 1939. – 14. III. 1944. Hrvatski krugoval, IV/1944, 6, 3+18. Putom preporodnog rada (poglavlje o razvoju hrvatskog katoličkog pokreta). Zora-Luč, XXI/1918-1919, 3/5, 31-34. Rad društva Sv. Jeronima. Hrvatska prosvjeta, IV/1928, 9,179-182+186, 187+195-197. Raskidana opozicija. Narodna sloboda, IV/1922, 30, 1. Rat se sve više bliži Engleskoj. Obitelj, XII/1940, 19/20, 159.

300


Razgovor našega urednika sa drom. J. Andrićem. Narodna sloboda, X/1928, 41, 1. Razmišljanje o štampi prigodom euharistijskog kongresa. Katolički list, LXXIV/1923, 33, 390-392. Razvoj hrvatskog narodnog pjesništva (P. Grgec), književno-poviestna razprava. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 56. Razvoj Hrvatskoga Književnoga Društva Sv.Jeronima. Mahnićevi učenici na djelu. Jadran, X/1928, 7, 2. Rikard Strauss. Novine, III/1916, 232, 3-4. Rikard Wagner. K pedesetoj godišnjici njegove smrti. Obitelj, V/1933, 7, 150. Rogulja među nama. Hrvatska straža, II/1930, 43, 3. Roman o duši našega sela (S. Košutić: S naših njiva). Obitelj, X/1938, 15/16, 207. Roman o Sv. Franji (I. Kršnjavi, Božji vitez). Kalendar Sv. Franje 1926, 75-77. Roman, drama, oratorij, slika, film. Obitelj, II/1930, 26, 417. Roman u katoličkoj kući. Naša Gospa Lurdska, I/1928, 5, 63-64. Romanca u duru. Hrvatska prosvjeta, II/1915, 341. Romanca u mollu. Hrvatska prosvjeta, II/1915, 341 Ruska opera. Hrvatska prosvjeta, X/1923, 1, 28-37. Ruski Parsifal. Iza premijere i reprize »Priče o nevidljivom gradu Kitežu« od Rimskoga-Korsakova u Hrvatskom kazalištu u Zagrebu. Hrvatska straža, VII/1935, 226, 4-5. S filmskim aparatom od Zagreba do Oberammergaua. Mladost, XI/1930-1931, 5, 74. S Hrvatskim Metropolitom kroz Svetu Zemlju. Radiopredavanje dra. Josipa Andrića, održano 2. svibnja uoči prve izvedbe filma »Hrvati u Svetoj Zemlji«. Hrvatska straža, X/1938, 101, 4-6.

301


S hrvatskim metropolitom u grčkoj metropoli. Obitelj, XIII/1941, 1/2, 10-11+14. S izložbe jednoga kipara i slikara. Obitelj, III/1931, 16, 257-259+263+tabla. S krunidbe Pape Pija XII. Hrvatska straža, XI/1939, 63, 3-4; 65, 5; 66, 9; Žumberačke Novine, V/VI/1939, 12, 7; 13, 11. S našom Gospom Lurdskom u novu godinu. Naša Gospa Lurdska, III/1930, 1,1. S otvorenja slovačkog sabora. Katolička riječ, V/1939, 6; Obitelj, XI/1939, 5-6, 82-83+89. S posljednjeg puta k Andreju Hlinki. Uspomene s pogreba velikog vođe slovačkog naroda. Hrvatska straža, X/1938, 193, 12. S puta na Siciliju. Obitelj, VI/1934, 21, 391+392393+395. S puta po Siciliji. Dionizijevo uho. Obitelj, VI/1934, 30, 564-565. S puta po Siciliji. Kroz kraj »Cavallerie rusticane«. Obitelj, VI/1934, 25, 468-469. S puta po Siciliji. Obalom Grka i Kiklopa. Obitelj, VI/1934, 24, 446+447. S puta po Siciliji. Sicilijanka s crnim očima. Obitelj, VI/1934, 29, 543-544. S puta po Siciliji. Taorminski intermezzo. Obitelj, VI/1934, 23, 428-429. S puta sa Siciliju. Grad sicilijske Beatrice. Obitelj, IV/1934, 22, Sa Balkana mir se širi. Obitelj, XII/1940, 7/8, 58. Samostalna slovačka država. Obitelj, XI/1939, 12, 175. Sarajevski umjetnik, slikar hrvatske prošlosti. O umjetnosti Gabrijela Jurkića. Obitelj, IV/1932, 23, 364, 373.

302


Satovi uzbuđenja uz radio. Kako sam preživio časove prospasti Austrije. Obitelj, X/1938, 13/14, 191+195. Sedamstota god. Sv. Antuna Padovanskoga. Naša Gospa Lurdska, V/1932, 6, 89. Sedmi koncert Zagebačke Filharmonije. Obitelj, VI/1934, 19, 359. Selma Lagerlöf. Smrt slavne književnice, koja je napisala roman o Antikristu. Obitelj, XII/1940, 13/14, 108. Selo i knjiga. Danica 1929, 50-51. Seljački gospodar Rudolf Beran. Obitelj, XI/1939, 1/2, 10. Serafinska sveta godina (k sedamstotoj godišnjici smrti Sv. Franje Asiškog). Danica 1926, 21-24. Sida Košutić: »Sluga Vječne Mudrosti«. Obitelj, II/1930, 34, 559. Simfonijski koncert Fridkrika Rukavine. Hrvatska straža, XI/1939, 130, 8. Simfonijski koncert Hrvatskog Glazbenog Zavoda. Obitelj, IV/1932, 7, 108. Simfonijski koncert mladih hrvatskih skldatelja. Hrvatska straža, XII/1940, 23, 4. Sinkievićevi »Križari«. Obitelj, I/1929, 36, 605. Sjajan trećoredski euharistijski kongres na Trsatu. Katolički list, LXXV/1924, 37, 444-445. Sjećanje k Starčevićevu danu. 28. veljače 1896-1942. Obitelj, XIV/1942, 3, 33. Sjećanje na desetu godišnjicu Domagoja. Luč, XXII/19261927, 5, 85-87. Slava Preradoviću (svečana jubilarna scena). Novine, V/1918, 64, 2. Slava Društva Sv. Jeronima. Naša Gospa Lurdska, I/1928, 4, 50.

303


Slavenska književna društva slična Hrvatskom književnom društvu Sv. Jeronima. Almanah Gospe Lurdske 1929, 81-89. Slavlje Bačke Hrvatske u Zagrebu. Obitelj, XII/1940, 17/18, 144-145; Subotičke Novine, XXI/1940, 19, 5. Slavlje novoga poljskog sveca. Obitelj, X/1938, 27/28, 391. Slavna sredovječna gluma u Zagrebu (H. V. Hoffmannstahl). Obitelj, IV/1932, 51, 813. Slavne Hrvatice. Antonija Kassowitz-Cvijić. Obitelj, IX/1937, 1, 15. Sličice i bilješke iz Švajcarske. Sarajevski list, 36/1913, 185, 6-10; 230, 1-2, 211, 1-2; 212, 1-2; 213, 1-2; 214, 1-2; 215, 1-2; 216, 2-3. Slike iz svete zemlje. Obitelj, IX/1937, 40, 743-744; 41, 763-764; 44,823-824. Slike iz života Majke Božje u hrvatskoj kapelici u Loretu. Naša Gospa Lurdska, 3/1930, 12, 183. Slobodna Irska na putu k svom ujedinjenju. Zlatno klasje, I/1938, 3, 56-58; 4, 81-82. Slobodno zidarstvo i politika. Seljački kalendar 1927, 8389. Slom bosanske politike. Narodna sloboda, IV/1922, 29, 1. Slovačka autonomija. Obitelj, X/1938, 39/40, 547-548. Slovačka država iz bliza. Dojmovi s nedavnog putovanja. Obitelj, XIII/1941, 5/6, 43-45. Slovačka država. Godišnjica njene samostalnosti. 14. III. 1939. – 14. III. 1940. Hrvatska straža, XII/1940, 61, 2. Slovačka glazba u slovačkoj slobodi. Hrvatski narod, VI/1944, 984, 4-5. Slovačka i šibenski Blaženik (nakon puta po Slovačkoj). Katolik, XII/1941, 3, 2.

304


Slovačka keramika. Obitelj, II/1930, 38, 612-616. Slovačka likovna umjetnost. Obitelj, XVI/1944, 5/6, 6570. Slovački kantual. Sv. Cecilija, XXXVI/1942, 3/4, 77-80. Slovački pjesnik odlazi u misionare. Hrvatska straža, XI/1939, 152, 4. Slovački sabor. Tatre i Velebit, I/1942, 1, 14-16. Slovački skladatelj A. Moyzes. Nova Hrvatska, II/1942, 305, 11. Slovački skladatelj Mikulaš Schneider-Trnavsky (o njegovoj 60-godišnici). Novi list /Zagreb/, I/1941, 177, 15. Slovački svetci. Kalendar Sv. Ante 1945, 94-97. Slovačko Književno Društvo Sv. Vojtjeha. Katolički list, XCII/1941, 39, 455-457. Slovačko književno drutšvo Sv. Vojtjeha. Obitelj, II/1930, 34, 545-547. Slovak J. C. Hronsky. Pisac našeg novog romana. Zabavnik /Zagreb/, III/1945, 92, 6. Slovenski obiteljski list »Mladika«. Obitelj, I/1929, 12, 209. Slovenski roman o Zagrebu. Obitelj, IV/1932, 16. Smetana (prigodom 100. godišnjice). Požeške Novine, III/1924, 12, 1-2. Smetana nada sve. Narodna politika, II/1919, 268, 2. Smetanina apoteoza glazbe. Prigodom zagrebačke rehabilitacije »Dalibora«. Narodna politika, III/1920, 2, 2; 3, 2; 4, 2. Smetanina najbolja lirska opera »Poljubac« (»Hubička«). Narodna politika, VIII/1925, 15, 9. Smetanino objavljenje (prigodom 100. godišnjice B. Smetane). Narodna politika, VII/1924, 10, 3-4.

305


Smrt nestora slovačke glazbe. Mikulaš Moyzes 6. XII. 1872. – 2. IV. 1944. Narodne Novine, IV/1944, 1023, 11. Smrt slavnog francuskog pisca romana (P. Bourgeta). Obitelj, VIII/1936, 2, 29. Smrt velikog katoličkog prvaka. Dr. Stjepan Markulin 15. svibnja 1940. Naša Gospa Lurdska, XIII/1940, 6, 138-139. Smrt velikog švedskoga književnika. Obitelj, XII/1940, 23/24, 194. Snjeguročka. Proljetna priča u 4 čina s prolgom po Ostrovskom. Uglazbio Nikolaj A. Rimskij-Korsakov. Narodna politika, IV/1921, 147, 2-3. Socijalizacija Obitelji, stana i hrane. Obitelj, II/1930, 31, 497. Socijalna, karitativna i kulturna misija trećeg reda Sv. Franje. Glasnik Sv. Franje, XXVI/1921, 11/12, 113-116. Socijalni program katoličke Unije u Belgiji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 8, 560. Socijalno osiguranje u Belgiji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 9/10, 589-599. Socijalno-politički i ekonomski položaj u Italiji. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 7, 525-527 Sokolove nikolinjske dječje pjesme. Hrvatska straža, VII/1935, 281, 5. Spomen na jednog socijalnog prvaka (P. Rogulju). Obitelj, II/1930, 8, 119. Srećko Albini. Obitelj, V/1933, 18, 381. Sređivanje evropskog jugoistoka. Obitelj, XII/1940, 31/32, 255. Stabat Mater (jedna uskrsna glazbena novost u Zagrebu – Josefa Bohuslava Foerstera). Narodna politika, VI/1923, 74, 3.

306


Stabat Mater od Joz. B. Foerstera (pred prvu zagrebačku izvedbu /s notama/). Sv. Cecilija, XVII/1923, 2, 41-43. Stjepan Radić. Hrvatska prosvjeta, XV/1928, 7/8, 168170. Sto dvadeset i peta godišnjica Nikole Gogolja. Obitelj, VI/1934, 40, 766. Sto godina zahvalnosti. 1835.-1935. Obitelj, VII/1935, 41, 763+770-771+780. Stopama apostolskim. Nedjelja, III/1924, 24, 5. Stota godišnica Ivana Zajca, 3. kolovoza 1831. – 3. kolovoza 1931. Obitelj, III/1931, 32, 515. Stota godišnjica prvaka slovačke glazbe. Jan Levoslav Bella (4. rujna 1843.-1943). Nova Hrvatska, III/1943, 222, 9. Stota godišnjica rođenja Franje Kuhača. Obitelj, VI/1934, 48, 927. Stravinskijev Petruška kod nas. Narodna politika, VI/1923, 84, 4-5. Strošinački progoni pred saborom. Seljačke Novine, II/1919, 29, 3. Studentska Hlidka, ročnik VIII. Zora-Luč, XXI/1918-1919, 1/2,23-24. Susreti hrvatskih hodočasnika s djecom u Svetoj Zemlji. Blaženi Ivan Bosko, III/1932, 1/2, 12-13. Susreti s Andrejom Hlinkom. Uspomene na velikog vođu slovačkog naroda. 27. rujna 1864. – 16. kolovoza 1938. Obitelj, X/1938, 33/34, 461+463-466+474-475; 35/36, 507-508; 39/40, 548-549; 41/42, 593; 43/44, 607; 45/46, 635-636; 47/78, 665-666. Sv. Franjo i današnje doba. Kalendar Sv. Franje 1927, 52-55. Sv. Franjo i politika. Seljački kalendar 1927, 29-33.

307


Sve države svijeta u jednom kolu (Haag: Mirovne konferencije i Stalni Međunarodni sud; Ženeva: Društvo Naroda). Mladost, X/1929-1930, 4, 93-94. Svećenici rektori hrvatskog sveučilišta prigodom 70. godišnice Hrvatskog sveučilišta 19. X. 1874. – 19. X. 1944. Obitelj, XVI/1944, 17/20, 225+230. Sveta Cecilija. Obitelj, VII/1935, 47, 895. Sveta Zmelja i Hrvati. Prigodom izložbe Svete Zemlje u Zagrebu 14.-23. ožujka 1936. Obitelj, VIII/1936, 11, 203-204+206. Sveti apostol Bosne (N. Tavelić). Mala mladost, XI/19401941, 4, 74-77. Sveti Franjo i Sveti Dominik. Kalendar Sv. Franje 1928, 78-80. Sveti Franjo u filmu. Kalendar Sv. Franje 1929, 76-79. Sveti Jeronim u kulturi svijeta. Prigodom 75-godišnjeg jubileja hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima. Obitelj, XV/1943, 18, 273. Sveti Jeronim, zaštitnik hrvatske knjige. Naša Gospa Lurdska, 9/1936, 8/9, 244-245. Sveti knez češkoga naroda. Danica 1929, 66-69. Sveti Metod dobio nasljednika. Obnova slovačke biskupije u Njitri. Katolički list, XCV/1944, 24, 279-280. Sveti Nikola i dijete jednoga književnika. Obitelj, VIII/1936, 49, 930. Svetost hrvatskog imena. Obitelj, XIV/1942, 1, 1. Svi protiv Engleske. Obitelj, XII/1940, 25/26, 209. Svjetska izložba katoličke štampe. Obitelj, VIII/1936, 20, 383-384. Svjetska kazališna kriza. Obitelj, IV/1932, 15, 233. Szymanowski i Fitelberg u Zagrebu. Obitelj, V/1933, 50, 1001.

308


Šaljapinov Boris Godunov. U Hrvatskom kazalištu u Zagrebu 7. studenoga o.g. Hrvatska straža, VII/1935, 259, 4. Šarenilo Palestine. Obitelj, VIII/1936, 13, 243. Šenoa i glazba. Obitelj, III/1931, 50, 793. Šezdeseta godišnjica najpopularnijega hrvatskog pučkog pripovjedača. Obitelj, VI/1934, 46, 886. Šest hrvatskih književnih dijela u slovačkom prijevodu: Deželić st., Zl. Milković, Šenoa, Gjalski, Brlić-Mažuranić, G. Senečić). Nova Hrvatska, III/1943, 28, 8. Šezdeseta godišnica velikog češkog modernog skladatelja (J. Suk). Obitelj, VI/1934, 5, 86. Šimrak i Radić pred kraljem. Seljačke Novine, VIII/1925, 32, 1-2. Šokci u Bačkoj. Prigodom četiristote godišnice prve seobe Hrvata u Bačku. Obitelj, II/1930, 6, 83. Što hoće Hrvatska pučka stranka. Seljačke Novine, IX/1926, 52, 3-4; Narodne Novine, VII(III)/1926, 51, 2; VIII(IV)/1927, 1, 2-3.. Što je bio biskup Mahnić Hrvatima? Hrvatska straža,VII/1935, 289, 4; Obitelj, VII/1935, 50, 943. Što je Društvo Sv. Jeronima hrvatskom narodu. Seljačko ognjište, IV/1944, 51/52, 15. Što je politika? Pučki prijatelj, XXVII/1926, 24, 2; Seljačke Novine, IX/1926, 7, 4-7. Što nas vodi k sve većem štovanju Bl. Nikole Tavilića? Kalendar Sv. Ante 1940, 164-167. Što treba da rade odbori Seljačke demokracije. Seljačke Novine, III/1920, 1, 3-5. Što treba da znamo o politici? Narodna sloboda, IV/1922, 42, 1, 43, 1; Seljački kalendar 1922, 29-33. Što treba znati o kinu? Obitelj, I/1928, 1, 26.

309


Što vrijedi borba u saboru? Narodna sloboda, IV/1922, 31, 1. Švajcarska zemaljska izložba u Bernu. Sarajevski list, XXXVII/1914, 20, 1-2; 21, 1; 22, 1; 23, 1; 24, 1-2; 25, 1; 26, 1. Talijanska duhovna glazba 19. i 20. stoljeća. Obitelj, VII/1935, 47, 889. Tamburaška glazba kao dio hrvatske kulture. Govor prvog podpredsjednika Hrvatskog tamburaškog saveza dra. Josipa Andrića na tamburaškom koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu. Hrvatska tamburica, III/1938, 12, 90-92. Tamburaška glazba i naši leksikoni. Hrvatska tamburica, I/1936, 3, 20. Tamburaška glazba i radio. Hrvatska tamburica, V/1940, 9/10, 53-54. Tamburaška glazba. Pregled dosadašnjeg razvoja. Hrvatski ilustrirani list Radio Zagreb, II/1941, 10. Tamburaška glazbena umjetnost. Hrvatska tamburica, II/1937, 1, 1-2. Tamburaške ouverture. Tamburica, XI/1913-1914, 1, 2, 3, 4-6. Tamburaški zbor. Mladost, XI/1930-1931, 6, 93. Teško onom ko s ljepote nikad suzu ne prolije! Nad grobom pjesnika Ferde Galovića (1888-1931). Obitelj, III/1931, 48, 764. Tko je pisao »Krasuljka«? Obitelj, X/1938, 15/16, 228. Tolstoj: Živi leš. Gostovanje Aleksandra Moissia. Obitelj, IV/1932, 8, 124. Tragom Andreja Hlinke. O šestoj godišnjici njegove smrti 16. VIII. 1938. -16. VIII. 1944. Nova Hrvatska, IV/1944, 188, 1-2.

310


Tragom svete Hrvatske. Kad su u Srijemu bili bogumili. Obitelj, XII/1940, 31/32, 252. Tragom za Bl. Nikolom Tavelićem. Kalendar Sv. Ante, XIV/1939, 145-150. Treća godišnjica slovačke države. Hrvatski krugoval, II/1942, 11, 10. Treći koncert Zagebačke filharmonije. Obitelj, III/1932, 10, 159. Treći simfonijski koncert Zagrebačke filharmonije. Obitelj, II/1930, 51, 830. Tri književna desetljeća (Hrvatska prosvjeta). Obitelj, XVI/1944, 1/2, 2-3. Tri najgora ministra (N. Pašić, S. Pribičević, K. Kumanudi). Seljačke Novine, IV/1921, 39, 1-2. Tri naše polnoćke u Betlehemu. Nova Hrvatska, IV/1944, 298, XV. Tri nebeska čuvara katoličke Hrvatske (N. Tavilić, M. Križevčanin, A. Kažotić). Kalendar Srca Isusova i Marijina 1941, 56-58. Tri noviteta u dva zadanja mjeseca prošle sezone u zagrebačkoj operi (J. Weiberger, N. Rimski-Korsakov, B. Papandopulo). Obitelj, II/1930, 34, 556. Tri Palestine. Obitelj, IX/1937, 26, 483. Tri pelješka umjetnika (C. Medović, N. Subotić, I. Lendić). Obitelj, IX/1937, 38, 701+703+705. Tri predstavnika slovačke glazbe (E. Sunchon, J. L. Bella, M. Schneider-Trnavsky). Tatre i Velebit, I/1942, 1, 43-48. Tri slovačke petdesetogodišnjice (K. Koerper, V. Beniak, J. Alexu). Nova Hrvatska, IV/1944, 62, 7. Tri velika djela naše savremene muzike (L. Šafranek-Kavić, K. Baranović, A. Dobronić). Jugoslavenski muzičar, III/1925, 7, 61.

311


Tri velika hrvatska pjevačka zbora. Hrvatska straža, IX/1937, 127, 6/7. Tri vokalna koncerta. Hrvatska straža, X/1938, 36, 4-5. Tričetvrt stoljeća društva Sv. Jeronima 1868-1943. Nova Hrvatska, III/1943, 296, 7. Tričetvrt stoljeća Društva Sv. Jeronima 1868-1943. Hrvatstki krugoval, III/1943, 43, 5+18. Trideseta godišnica češke kršćanske politike. Seljačke Novine, IX/1926, 39, 1. Trilogija Deželićevih romana iz doba hrvatskoga kraljevstva. Obitelj, I/1929, 35, 589. Trzavice u svjetskoj politici. Hrvatska prosvjeta, VIII/1921, II, 3/4, 429. Turneja zagrebačke opere po Evropi. Obitelj, II/1930, 25, 414. U godini kušnje, roman, izašao u Zabavniku Matice Hrvatske (Z. Jušić-Seunik). Obitelj, V/1933, 36, 745. U paklenom trokutu. Zapisi iz svjetskog rata na talijanskom ratištu (P. Grgec). Obitelj, XII/1940, 15/16, 127. U sjeni romantične prošlosti (Drežnik-grad). Obitelj, VI/1934, 46, 879-883. U Spasiteljevoj domovini. Naša Gospa Lurdska, V/1932, 9, 7, 104-105; 8, 120-121; 9, 132-133. U svetoj i prokletoj zemlji. Putopis s hodočašća u Palestinu. Obitelj, III/1931, 27, 442-443; 28, 458-459+462; 29, 474+476; 30, 490+493; 31, 506-508+510; 32, 522+524; 33, 538-540; 34, 554-555+558; 35, 570-571; 36, 586-588; 37, 602-604, 38; 618-619; 39, 634-635; 40, 650-651; 41, 666-668; 42, 682-683; 43, 698-700. Umjetnički triumf jednog kat. skladatelja u Zagrebu. Nakon izvedbe »Misse Sv. Klare« od Licinia Reficea. Hrvatska straža, I/1939, 273, 4.

312


Umro biskup-apostol. Biskup Dionizije Njaradi umro 14. travnja 1940. Naša Gospa Lurdska, XIII/1940, 5, 106-108. Umro je najveći prijatelj Hrvata (A. Hlinka). Danica 1939, 46-47. Umro je velik hrvatski pjesnik. Milan Pavelić 13. studenoga 1878. – 14. lipnja 1939. Obitelj, IX/1939, 24, 363. Umro mlad, pobožan hrvatski učenjak. Dr. Juraj Šćetinec, sveučilišni profesor. Naša Gospa Lurdska, XII/1939, 8/9, 193-194. Umro socijalni ideolog hrvatske obitelji. Dr Juraj Šćetinec, sveuč. Profesor +23. lipnja 1939. Obitelj, XI/1939, 25/26, 390+391. Umro vođa katoličke Hercegovine (D. Buntić). Seljačke Novine, V/1922, 7, 1-2. Uspomene na nezaboravnog druga i viteza Božjeg pera. Nad preranim grobom dra. Marija Matulića, glavnog urednika »Hrvatske straže«, +17. rujna 1937. Obitelj, IX/1937, 40, 750-751; 41, 770-771; 42, 790-793+795; 43, 810-812. Uspomene na velikog hrvatskog metropolitu. Iza smrti zagrebačkog nadbiskupa dra Antuna Bauera 7. prosinca 1937. Obitelj, IX/1937, 51, 944-949+950+951; 52, 967-969; X/1938, 1/2, 14-16; 3/4, 39-40. Ustavno pitanje u Čehoslovačkoj. Hrvatska prosvjeta, IX/1922, 5/6, 97-103; 9/10, 201-210. Uzor Seljačke organizacije. Seljačke Novine, II/1919, 33, 1. Veče najmladjih skladatelja u Zagrebu. Obitelj, V/1933, 24, 507. Veče simfonijskih užitaka (7. III. 1917.). Novine, IV/1917, 55, 3-4.

313


Veli Jože. Napisao Vladimir Nazor. Krijes, IV/1917, siječanj, 4-5. Veličanstveni trećoredski euharistijski kongres na Trsatu. Kalendar Sv. Franje 1925, 59-62. Veličanstveno slavlje hrvatskih i ostalih Orlova u Brnu. Seljačke Novine, V/1922, 33, 1-2. Veliki engleski kardinal (Francis Bourne). Obitelj, VII/1935, 1, 10. Veliki gubitak za hrvatstku glazbu. Iza smrti skladatelja Božidara Mohačeka. Obitelj, XVI/1944, 7/8, 112. Veliki kulturni događaj u Slovačkoj. Sedamdesetgodišnji jubilej Društva Sv. Vojtjeha u Trnavi. Hrvatska straža, XII/1940, 217, 4. Veliki poslanik na njivi Gospodnjoj. K pedesetoj godišnjici života dra Sjepana Markulina. 20. srpnja 1885. – 20. srpnja 1935. Obitelj, VII/1935, 29, 543-544. Veliki simfonik ljubavi. K 75-godišnici najvećeg današnjeg češkog skladatelja. J. B. Foerster. Obitelj, VI/1934, 52, 1010. Veliki štovatelj Svetoga Franje (Dr. Isidor Kršnjavi). Kalendar Sv. Franje 1928, 81-83. Veliko djelo Tome Gajdeka. Prigodom pedesete godišnjice smrti prvog predsjednika Hrvatskog književnog drutšva Sv. Jeronima. Hrvatska straža, VIII/1936, 11, 5. Velimir Deželić sin: Troja vrata nebeska, pobožne priče o tri Marijanska svetišta u Hrvatskoj, s glasbom Božidara Širole. Slikama ukrasila Edita Graf. Obitelj, XVI/1944, 7/8, 116. Verdijeva opera »Simone Boccanegra«. Obitelj, III/1931, 22, 367.

314


Vetranić-Držićeva »Žrtva Abrahamova«. Narodna politika, VI/1923, 91, 6. Viktor Car Emin »Iza plime« (roman). Luč, IX/1913-1914, 6, 183. Viktor Grmović: Čardak, pripovijest iz Bosne. Obitelj, XVI/1944, 9/10, 150. Vincilirka (prigodom Nedbalove operetne premijere). Novine, IV/1917, 159, 3-5. Vitezovi svetoga Grala (našim vitezovima-Orlovima) po Rikardu Wagneru. Mladost, II/1922, 5, 53-57; 6/7, 71-73. Vladoje Bersa: Zbirka narodnih popjevaka (iz Dalmacije). Obitelj, XVI/1944, 21/24, 288. Vodopivec »U sumračje«, za pjevanje i tamb. zbor. Luč, IX/1913-1914, 4/5, 154-155. Vodopivec: »Missa in honoram navitatis B.M.V.« Luč, X/1914-1915, 99-100. Vojtjeh Rihovsky. Nakon koncerta Hrv. kat. pjev. društva »Branimir« u zagerbačkoj katedrali. Obitelj, VII/1935, 23/24, 454. Vršidba (iz »Sremskih sklika«). Seljačke Novine, III/1920, 25, 7-8. Wagnerov »Parsifal« u Zagrebu. Hrvatska prosvjeta, IX/1922, 11/12, 286-287; Obitelj, IV/1932, 17, 275-276. Wagnerova »Valkira« kod nas. Narodna politika, IV/1921, 275, 2-3. Wagnerova glazba svetoga Grala. (Prigodom zagrebačke izvedbe »Parsivala«.) Sv. Cecilija, XVI/1922, 4, 106-109. Werner von Heidenstam. Prigodom smrti velikog švedskog pisca 1859-1940. Hrvatska straža, XII/1940, 117, 4.

315


Willy Burmester. Luč, IX/1913-1914, 7, 212. Za Jankom Barleom. Iza smrti prvaka Cecilijanskog pokreta. Obitelj, XIII/1941, 9/10, 88. Za katoličkim prvakom. Dr. Stjepan Markulin umro 15. svibnja 1940. Danica 1941, 40. Za krugoval priredio Boris Papandopulo. Izvelo Hrvatsko pjevačko društvo »Kolo« i Simfonijski orkestar Državne krugovalne Postaje na koncertu 23. veljače 1944. Obitelj, XVI/1944, 3/4, 59. Za Ladislavom Zamykalom, češkim novinarom velikim prijateljem Hrvata katolika. Obitelj, IX/1937, 36/37, 690-692. Za najstarijim domagojcem (S. Markulin). Hrvatska straža, XII/1940, 110, 2. Za piscem hrvatskih kraljeva. Iza smrti dra Velimira Deželića st. (1864. do 1941.). Danica 1942, 74. Za pjesnikom Bačke Hrvatske (A. Kokić). Danica 1941, 44. Za pjesnikom naših njiva. Subotička Danica 1941, 66-70. Za seljačku slobodu (prigodom godišnice narodnog oslobođenja). Seljačke Novine, II/1919, 43, 1-2. Za velikim narodnim učiteljem (A. Mahnić). Seljačke Novine, III/1920, 45, 1-2. Zadnja knjiga. Obitelj, II/1930, 39, 625-626. Zadnja knjiga. Ustaška mladež, IV/1944, 16, 21-22. Zadnji trzaji centralističkog vraga. Težačke Novine, IV/1922, 38, 1-2. Zadruge po Rajfajzenovom i Schulze-Delitzachevom sistemu. Zadružni glasnik, IV/1930, 1, 2. Zadružne internacionale. Hrvatska prosvjeta,VIII/1921, knj. II, 8, 559-600. Zagreb. Drugi simfonijski koncert Zagrebačke filharmonije. Obitelj, II/1930, br.47, str.766.

316


Zagreb kao središte kulta svetih Hrvata. Hrvatska straža, IX/1939, 212, 8. Zagrebačka filharmonija. Narodna politika, IX/1926, 12, 3. Zagrebačke ljetne svečane igre. Obitelj, VII/1935, 29, 553. Zagrebački instrumentalni koncerti. Hrvatska straža, IX/1937, 93, 4-5. Zagrebački kvartet. Obitelj, IX/1937, 18, 382. Zanimljiv razgovor s bivšim Radićevim zastupnikom. Seljačke Novine, VIII/1925, 3, 4-5. Zanimljiva knjiga iz svjetskog rata. Uspomene sa ratišta od pisca koji je ratovao (P. Grgec). Obitelj, XII/1940, 5/6, 44-45. Zar i Slavonija? Hrvatska obrana, XXI/1922, 32, 2. Zašto Hrvatska Pučka Stranka nije nikad išla za radićem. Seljačke novine, VIII/1925, 32, 2. Zdenko Fibich: Kolo nebesnika. Glasovirska skladba prema slici fra Angelica iz zirke »Slikarske studij« (Malirski studio) op. 56. Obitelj, V/1933, 21, 447. zef Ciger Zehn Jahre Irland unter De Valera.Vom 10. III. 1932. bis 10. III.1942. Neue Ordnung, 1942, 36, 8-9. Zimske ljepote. Obitelj, I/1929, 5, 85. Zlata Kolarić-Kišur. Naš veseli svijet, dječje pjesmice sa bojadisanim omotom i 15 slika. Obitelj, V/1933, 52, 1043. Zlatko Baloković opet u Zagrebu. Hrvatska straža, VII/1935, 55, 5. Zlatko Baloković. Luč, IX/1913-1914, 2, 75-76. Zlatko Baloković. Obitelj, VII/1935, 12, 234. Zlatko Gorjan: Kroatischer Dichtung, izbor moderne hrvatske lirike u njemačkom prijevodu, s predgovorom dra. Ljubomira Marakovića. Obitelj, V/1933, 27, 567.

317


Zlatko Milković. Prebudenie. Tatre i Velebit, I/1942, 2/4, 163. Zlatko Milković: Zrinjevac, roman. Obitelj, V/1933, 18, 388. Zlatna svadba »Prodane nevjeste« (30. V. 1866. – 30. V. 1916.). Novine, III/1916, 121, 4. Značenje Bl. Nikole Tavilića u hrvatskoj povijesti. Uz 550-godišnjicu mučeništva. Nedjelja, XIII/1941, 45,12. Značenje nacionalne štednje. Napredak, II/1927, 10, 138. Značenje pjesnika Kokića. Predavanje dra. Josipa Andrića na zagrebačkoj radiostanici. Hrvatska straža, XII/1940, 233, 4-5; Subotičke Novine, XXI/1940, 42, 3. Žena i glazba. Obitelj, III/1931, 33, 529. Žena pjesnika Huge Badalića. Obitelj, XI/1939, 20, 305. Žila kucavica u talijanskim pandžama (grad Rijeka). Seljačke Novine, VII/1924, 8, 1. Žitne burze. Pekar, IV/1928, 9, 69; 10, 75-76. Žito od žetve do prodaje. Danica 1929, 106-109. Život Kristov i lurdska ukazanja u svakom selu. Naša Gospa Lurdska, III/1930, 3, 39 Životinje u operi. Iza premijere opere »Mudra lija« od Leoša Janačeka u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Hrvatska straža, I/1939, 36, 11.

318


LITERATURA Andrić, Josip. Leksikon jugoslavenske muzike, sv. 1., JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 1984, 22. Andrić, Josip. Moja autobiografija. Autobiografije hrvatskih pisaca. Prir. Vinko Brešić, AGM, Zagreb, 1997, 805-813. Bunjevčev, S. Jubilej bačkog Šokca Dra Josipa Andrića. Subotičke novine, 19/1938, 42, 4. Ciprin, V. Hrvatski skladatelj i muzikolog dr. Josip Andrić. Hrvatska revija, 15/1965, 4, 383-384. D. Petdesetgodišnjica dra Josipa Andrića. Katolički list, 95/1944, 13, 151-152. Degrel, Ivan. Djelo dra Josipa Andrića povodom 50. godišnjice života. Klasje naših ravni, 6/1944, 1/2, 38-41. Deželić ml., Velimir. Kakvi smo bili? Zapisi mojoj unučadi. Tkalčić, Zagreb, 2011. Doliner, Gordana. Prilog Josipa Andrića historiografiji crkvene glazbe. II. Zbornik muzikoloških radova. Glazbeni život Požege 2002/2003, 86-91. Dr. Josip Andrić (1894-1967) prigodom 20. obljetnice smrti. Danica 1987, 202-203. Dr. Josip Andrić 1894-1967. Zbornik. Zagreb, 1971. Dr. Josip Andrić. Zbirka životopisa hrvatskih katoličkih kulturnih radnika. Arhiv HKD. Sv. Jeronima. Dr. Josip Andrić: Slovačka glasba. Katolički list, 96/1945, 40, 5. Grgec, Radovan. Na Spomen dr. Josip Andrić (18941994). Govor 17. III. u Vijencu prigodom 100. obljetnice rođenja. Danica 1995, 190-193. Grgec, Radovan. Život i djelo dr. Josipa Andrića (18941967). Marulić, 31/1998, 1, 8-13.

319


Hrvatski katolički pokret. Zbornik radova. Ur. Zlatko Matijević. KS, Zagreb, 2002. I(vo). B(ogdan). Naš pokret i društvo Sv. Jeronima. Luč, 24/1928-1929, 2, 67-70. Krišto Jure. Hrvatski katolički pokret (1903.-1945.). GK i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2004. Krišto, Jure. Od slavenstva do jugoslavenstva. Suradnja hrvatskih i slovenskih krugova u Katoličkom pokretu. Pilar, 4/2009, 7, 111-122. Krmpotić, Lazar Ivan. Dr. Josip Andrić i njegove veze sa Slovacima. Marulić, 28/1995, 1, 76-83. Kuntarić, Đuro. Dr. Josip Andrić. In memoriam. Slavonske narodne pjesme požeške doline. Matica hrvatska – Odbor Slavonska Požega, Požega, 1969, 153-159. Kuntarić, Đuro. Sjećanja na Josipa Andrića i na njegov rad za hrvatske blaženike. Danica 1987, 190-191. L(uka). P(erinić). »Deset godina urednikovanja«. Seljačke novine, 14/1931, 9, 4. Lončarević, Juraj. Dr. Josip Andrić (1894.-1967.). U: Josip Andrić, Izabrana djela. Slavonica, Vinkovci, 1994, I, 63-91. Lončarević, Juraj. Josip Andrić. Marulić, 1/1968, 2, 71-79. Lončarević, Vladimir. Književnost i Hrvatski katolički pokret. Alfa, Zagreb, 2005. M. Razgovor s agilnim kulturnim djelatnikom. Luč, 34/1938-1939, 5, 4-5. Majer-Bobetko, Sanja. Glazbeno historiografski prilozi Josipa Andrića. II. Zbornik muzikoloških radova. Glazbeni život Požege. Požega, 2002/2003, 69-86. Matijević, Z. Hrvatska pučka stranka i Stjepan Radić (1918.-1928). Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 1999/2000, 32/33,257-266.

320


Mihanović, N. Andrić, Josip. Leksikon pisaca Jugoslavije, sv. 1. Matica srpska, Novi Sad, 1972, 71-72. Miholić, Irena. Josip Andrić folklorist i melograf. II. Zbornik muzikoloških radova. Glazbeni život Požege. Požega, 2002/2003, 92-104. N. D. Dr. Josip Andrić – Zbornik. Bogoslovska smotra, 41/1971, 2/3, 341-342. Njikoš, Julije. Josip Andrić. Uz 100-tu obljetnicu rođenja. Marulić, 28/1995, 1, 69-81. Palić-Jelavić, Rozina. Djelovanje Josipa Andrića na području crkvene glazbe s osobitim obzirom na autorov skladateljski opus sakralne tematike. II. Zbornik muzikoloških radova. Glazbeni život Požege. Požega, 2002/2003, 105-125. Palić-Jelavić, Rozina. Doprinos Josipa Andrića crkvenoj glazbi. Sv. Cecilija, 75/2005, 4/5, 16-19; 6, 12-14. Perinić, Luka. Iz moje ladice (uspomene). HKD Sv. Jeronima, Zagreb 2009. Peroš, Vilim. Zanimljiva knjiga o Irskoj. Klasje naših ravni, 4/1942, 1, 59-60. Rendić, Smiljana. Odbačeno djelo milosrđa (o 20. obljetnici smrti dr. Josipa Andrića). Marulić, 20/1987, 3, 251-254. Rihtman, Dunja. Dr. Josip Andrić, Slavonske narodne pjesme požeške doline. Narodna umjetnost, 7/1970, 1, 189-191. Sekulić, Ante. Josip Andrić (1894-1967.). Književnost podunavskih Hrvata u XX. st., Zagreb, 1996, 41-45. Sekulić, Ante. Josip Andrić (1894-1967.). Sv. Cecilija, 64/1994, 1, 15-17. Tomašić. Đuro. Josip Andrić. Memento prigodom 25. obljetnice smrti. Sv. Cecilija, 63/1993, 1, 12-15.

321


NAPOMENA Ovaj izbor članaka i studija Josipa Andrića priređen je u duhu dosadašnje prakse: odabrati tekstove koji tematski i kvalitativno reprezentiraju predstavljenog autora odnosno daju presjek njegova literarnog stvaralaštva, ugrađena u cjelinu baštine katoličkog kulturnog djelovanja XX. stoljeća. Ovaj izbor donosi devetnaest članaka i studija, koji, nadamo se, zadovoljavaju taj temeljni kriterij. Andrić je kao svestran literat poglavito bio djelatan na trima područjima: književnom (spisateljskom i uredničkom), političkom i glazbenom, s velikom tematskom širinom, a sav taj raspon područja i tema obuhvaća i novinarski vidik njegova rada. U tome smislu članci »Hrvatska katolička književnost«, prva i do sada zapravo jedina književnopovijesna, književnokritička i pa i književnoteorijska studija iz pera jednoga od njezinih suvremenika i tvoraca, te »K diskusiji o krizi književne kritike« predstavljaju autora kao književnika teoretika. Članak »Putom preporodnog rada« odražava Andrićeve poglede na ulogu i značenje Hrvatskoga katoličkog pokreta, dok članak »Jeronimski literarni smjer« odražava njegova uredničko-idejna stajališta o misiji svetojeronimskoga društva. »Hrvatski pohod u Oberammergau« predstavlja Andrića kao novinara reportera (nažalost ovdje bez njegovih fotografskih priloga), članak »Sveti Franjo i politika« oslikava u duhu franjevstva autorove socijalne nazore, dok članak »Jedna velika istina« očituje piščeva stajališta o značenju (katoličkoga) tiska. Slijedi niz manjih političkih komentara, koji prije svega ima-

322


ju svrhu predstaviti Andrićeve političke poglede kao reprezentanta stajališta Hrvatske pučke stranke, dok studija »Politika kao nauka« upućuje na nj kao na političkog teoretika, odnosno predstavlja kratku političku teoriju napisanu pučkim jezikom u duhu katoličkog socijalnog nauka. Naposljetku, članak »Andrej Hlinka i Hrvati« izražava Andrićev odnos prema Slovacima i hrvatsko-slovačkim vezama, dok »Genij glazbenog juga« sažima odlike njegovih glazbenih studija. Sukladno dosadašnjoj praksi, tekstovi nisu lektorirani, osim uklanjanja većine nepotrebnih zareza. Članak »Politika kao nauka« skraćen je zbog većini čitatelja danas nezanimljivih objašnjenja o nekim pojedinostima. Priređivač se nada da ponuđeni izbor tekstova može dostatno osvijetliti obrise ukupnog iznimno zamašnog Andrićeva kulturnog rada, posebice s obzirom na katolički profil njegove ličnosti.

323


SADRŽAJ Zborovođa katoličkog preporoda (predgovor) ........7 Hrvatska katolička književnost ................................51 Putom preporodnog rada ........................................105 Jeronimski literarni smjer ........................................117 K diskusiji o krizi književne kritike........................123 Hrvatski pohod u Oberammergau ........................129 Sv. Franjo i politika ...................................................137 Ekstremi koji se dotiču .............................................145 Jedna velika istina .....................................................149 Kakvu mi hoćemo državu? .....................................153 Dvije hrvatske politike .............................................159 Pašić srbuje, a Radić planduje .................................163 Kulturne tendencije Radićeva seljačkog pokreta .................................................169 Katolici, gdje ste? ......................................................177 Stjepan Radić .............................................................181 Deset godina od zadnje sjednice hrvatskog sabora ..................................................189 Deseta godišnjica ženevske deklaracije ................195 Politika kao nauka .....................................................201 Andrej Hlinka i Hrvati .............................................221 Genij glazbenog Juga ...............................................241 Životopis.....................................................................259 Bibliografija ................................................................263 Literatura ....................................................................319 Napomena .................................................................322

324


Biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća 1. Petar Grgec Na Goru Gospodnju Anketa o hrvatskoj katoličkoj književnosti 2. Antun Mahnić O lijepoj umjetnosti Kritike, studije i eseji 3. Drago Ćepulić Život i duh Studije i eseji 4. Ton Smerdel Duh umjetnosti Eseji 5. Rajmund Kupareo Um i umjetnost Eseji 6. Petar Grgec Katolicizam, kultura i politika Članci, govori i studije

325


7. Đuro Arnold Vjera, filozofija i umjetnost Govori i članci 8. Ivo Lendić Katolicizam i kultura Eseji, članci i polemike 9. Ilija Jakovljević Izazov kršćanskog humanizma Članci, eseji i komentari 10. Bonifacije Perović Društveno-socijalne misli Eseji i članci 11. Ivan Evanđelist Šarić Suvremene spasonosne misli Eseji i okružnice 12. Ljubomir Maraković Katolički idealizam i realizam Studije, kritike, intervjui, članci 13. Milan Ivšić Socijalni duh i narodna kultura Studije, eseji i članci 14. Stjepan Tomislav Poglajen Kršćanski personalizam Govori, članci, studije

326


15. Ferdo Rožić Katolički kulturni putokazi Članci i govori 16. Nedjeljko Subotić Katolicizam i solidarizam Ogledi, kritike, članci 17. Juraj Šćetinec O ekonomskim i društvenim sustavima Studije, članci i kritike 18. Josip Andrić Hrvatstvo i katolička kulturna obnova Članci i studije

Knjige možete kupiti ili naručiti kod nakladnika: Glas Koncila Kaptol 8, 10000 Zagreb, tel.: 01/4874 318; faks: 01/4874 319 http://knjizara.glas-koncila.hr e-pošta: web-izlog@glas-koncila.hr

327


Tisak Grafika Markulin, Lukavec



000814_004