Issuu on Google+

Zajedno u Kristu

Materijali za pripremu za molitveno bdijenje mladih s papom Benediktom XVI.


Izdaje Ured za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije i Odbor za mlade pri Biskupskoj komisiji HBK-a za laike Odgovara mons. Mijo Gorski, zagrebački pomoćni biskup Urednik Ivan Tašev Autori kateheza vlč. Domagoj Matošević, vlč. Damir Stojić, vlč. Matija Žugaj, Ladislav Ilčić Autori klanjanja s. Maja Pavla Bašić, Katarina Lončarić, Zrinka Ana Prosoli, Ivan Tašev Suradnici Mateja Klapan, Mandica Milošević, Jozo Vela Jezično oblikovanje Josip Sinjeri Grafičko oblikovanje Mirjana Kos, Glas Koncila Fotografije Fotoarhiv Glasa Koncila, Shutterstock Nakladnik Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Za nakladnika Nedjeljko Pintarić Naklada 2800 primjeraka Tisak Grafika Markulin, Lukavec Zagreb, veljača 2011.


Zajedno u Kristu Materijali za pripremu za molitveno bdijenje mladih s papom Benediktom XVI.


Okvirni program pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj Subota 4. lipnja – svečani doček u Zračnoj luci Zagreb – susret s predstavnicima kulture, akademske zajednice, poduzetnika, civilnog društva, politike, diplomatskog zbora te s poglavarima vjerskih zajednica u Hrvatskome narodnom kazalištu – molitveno bdijenje s mladima na središnjemu zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića

Nedjelja 5. lipnja – svečano euharistijsko slavlje u povodu Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji na zagrebačkom Hipodromu – molitva večernje u zajedništvu s biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima u zagrebačkoj katedrali

Informacije Odjel za mlade pri Odboru Zagrebačke nadbiskupije za doček Svetog Oca Kaptol 31, 10000 Zagreb Tel: 01/4894 866 E-pošta: mladi@zg-nadbiskupija.hr

4


Drage katoličke djevojke i mladići! Postoje u našemu ljudskom životu trenutci koje pamtimo, susreti koji ostavljaju u nama trajni otisak, ne samo kao draga uspomena, nego kao živo sjećanje od kojeg živimo i djelujemo. Za nas katolike takav susret bez sumnje je susret sa Svetim Ocem, Petrom naših dana, vidljivim znakom jedinstva Crkve. Upravo takav susret hrvatske katoličke mladeži dogodit će se ove godine u Zagrebu, 4. lipnja u večernjim satima, na Trgu bana J. Jelačića. Papa nam dolazi u pohod prigodom Dana hrvatskih katoličkih obitelji, kako sam navodi u svojemu pismu, i da se pomoli na grobu bl. A. Stepinca. Osobita mu je želja susresti se s vama, mladim hrvatskim vjernicama i vjernicima, progovoriti vam riječ, zajedno s vama moliti i zazivati na vas Božji blagoslov. Želi vas ohrabriti u vašoj vjeri, dati podršku vašim snovima i potaknuti vas na angažiran katolički život, kako u Crkvi tako i u našemu društvu. Dolazi pod geslom »Zajedno u Kristu«. To nam treba! Zajedništvo ljudi dobre volje, iste vjere, skladnih odnosa u našim obiteljima, zajedništvo s Bogom u mirnoj savjesti. Sve vas pozivam da se toga dana nađemo na našemu »Jelačić placu«, podno zagrebačke katedrale. Trg i katedrala dva su simbola Zagreba i cijele nam domovine Hrvatske. Katedrala, kao duhovni simbol našeg katoličanstva, svojim nam visokim tornjevima pokazuje smjer prema nebu. Tu nas svojim molitvama i primjerom vjere podupire bl. A. Stepinac. A Trg, simbol društvenog i političkog središta naše domovine, upućuje nas na zemaljski napor i rad za dobro svih ljudi. Baš tu želi vam se Papa obratiti, staviti vam pred oči primjer mlada vjernika laika bl. Ivana Merza, da biste onu svijest odgovornosti za sebe, za svoju Crkvu i domovinu, koju nosite u sebi, mogli hrabro očitovati i živjeti na svoju radost i svoj ponos. Dođite vi koji ste daleko i vi koji ste tu, blizu. Zagrebačka nadbiskupija s radošću vas očekuje, da Duhom Svetim povezani u Kristu, u zajedništvu vjere, pokažemo novo lice svoje Crkve: lice čvrste vjere, koja se ne stidi biti ono što jest, lice iskrenih ljudskih odnosa, koji ne poznaju dvoličnost, lice čiste i vjerne ljubavi, koja ne postavlja uvjete životu, lice raspjevane hrvatske katoličke mladeži. Dobrodošli u Zagreb na susret sa Svetim Ocem! Srdačno vas pozdravljam u Gospodinu.

Molitveno bdijenje mladih s Papom

na susret i molitveno bdijenje mladih sa Svetim Ocem u Zagrebu

Zagreb, 4. lipnja 2011.

Poziv

Mons. Mijo Gorski zagrebački pomoćni biskup

5


01 Ukorijenjeni

i nazidani na Kristu 02 ÄŒovjek je pozvan na ljubav 03 BraÄ?na

ljubav

04 Mladi pred obiteljskim izazovima

6

Kateheze


Kateheze

Poštovani svećenici, redovnice, vjeroučitelji, vjeroučiteljice, dragi animatori mladih! Pred vama su četiri kateheze, koje su zamišljene kao priprema za susret pape Benedikta XVI. s mladima na Trgu bana Josipa Jelačića (4. lipnja) i svetu misu na zagrebačkom Hipodromu (5. lipnja). Ovim katehezama želimo postići dva cilja: pomoći mladima da se što bolje duhovno pripreme za bdijenje s Papom te pomoći vama, njihovim voditeljima, u izvođenju vjeronaučno-katehetskih susreta. Budući da je dolazak Pape povezan uz obilježavanje Nacionalnoga obiteljskog dana, u središtu kateheza je tema obitelji. Prva kateheza, Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, govori o pismu pape Benedikta XVI. upućenom mladima za Svjetski dan mladih u Madridu. Kateheza tumači to pismo kao da je upućeno mladima u Hrvatskoj te ih poziva na susret u Zagreb. S drugom katehezom, Čovjek je pozvan na ljubav, mlade se uvodi u važnu temu ljubavi u čovjekovom životu; ističe se da je poziv na ljubav upisana u samu srž čovjeka te se tumače posebnosti kršćanskog poziva na ljubav. Kateheza Bračna ljubav posvješćuje važnost braka i njegovog ustanovljenja, koje dolazi od Boga. Ujedno se bračna ljubav pokušava razumjeti na primjeru Isusove ljubavi prema čovjeku. Posljednja kateheza, Mladi pred obiteljskim izazovima, zamišljena je kao radionica u kojoj bi mladi putem razgovora uočili razlike između izvanbračne i obiteljske zajednice, egoizma i žrtve, površnosti – relativizma i poziva na Kristovu ljubav. Važno je naglasiti da je kateheze moguće prilagoditi s obzirom na specifičnost pojedine zajednice i broj sudionika te da ih se nije potrebno doslovno držati, nego izabrati onaj sadržaj koji voditelj drži najvažnijim za određenu zajednicu. Kao pomoć svaka kateheza na početku donosi upute za voditelja, koje je dobro proučiti i primijeniti. Također svaka kateheza na marginama ima različita pitanja i informacije (Jeste li znali?), koje se neizravno odnose na temu kateheze te mogu proširiti i obogatiti sadržaj. Svaka kateheza započinje i završava molitvom, s time da je osobito poželjno da zadnja molitva bude duža te povezana uz meditaciju, tišinu i spontane molitve. Ujedno vas pozivamo da svi jednodušno molimo za naše susrete sa Svetim Ocem, da u njima doživimo ljepotu Crkve i našeg zajedništva u Kristu.

Važna obavijest Kateheze u elektroničkom obliku i dodatni materijali bit će dostupni na internetskoj stranici Povjerenstva za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije (www.pastoralmladih.hr/papa), na poveznici Materijali.

7


Ukorijenjeni i nazidani na Kristu

01

Sažetak Papine poruke za Svjetski dan mladih u Madridu 2011. Upute voditelju Dragi voditelju, draga voditeljice! Evo nekoliko napomena koje ti mogu pomoći da lakše ostvariš ciljeve. Prije pripreme kateheze bilo bi dobro da pročitaš Papinu poruku za Svjetski dan mladih u Madridu. Prije susreta odvoji vrijeme za molitvu i razmatranje, da i sam/a iskusiš poruku predložene kateheze. Ova kateheza osmišljena je tako da se Papino pismo za susret u Madridu upotrijebi i tumači kao da je upućeno mladima za susret u Zagrebu. Naglasak kateheze stavljen je na geslo susreta u Madridu: »Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, učvršćeni vjerom«, koje želimo tumačiti u današnjem, suvremenom kontekstu. Geslo susreta i biblijske citate koje ćeš koristiti u katehezi unaprijed označi u svojoj Bibliji, da iz nje možeš čitati na susretu: taj mali primjer uvelike potiče slušatelje na osobno čitanje Biblije.

8

Ciljevi  a temelju Papina pisma za Svjetski dan mladih u Madridu, mladi N osvješćuju pripremu i vrijednost susreta s Papom u Zagrebu 4. lipnja. Protumačiti geslo susreta mladih u Madridu: »Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, učvršćeni vjerom« (Kol 2, 7). Tumačenjem i posadašnjenjem gesla mladi mogu u riječima sv. Pavla otkriti poziv na produbljenje duhovnog života i angažiranije djelovanje u crkvenoj zajednici. Svaka zajednica u kojoj će se obrađivati ova kateheza mogla bi donijeti neke konkretne »male« odluke, koje bi pomogle u pripremi za susret s Papom, a ujedno bi bile poticaj da se geslo susreta na praktičan način primijeni u osobnome duhovnom životu, nastojeći se ukorijeniti i nazidati na Kristu. U završnom dijelu kateheze mladi mogu sugerirati prijedloge i konkretne ideje o župnim aktivnostima oko pripreme i susreta s Papom.

Uvodni dio Motivacija Pogledati kratak film koji poziva mlade na susret u Madridu (http:// www.youtube.com/watch?v=pJoxEoV-Zao). Može se ukratko progovoriti o povijesti svjetskih susreta mladih s papom.

Središnji dio Razrada teme (metoda interaktivnog predavanja) Na početku voditelj kateheze izabere nekoga od sudionika da pročita Papin poziv mladima na susret u Madridu, a mi ga možemo tumačiti kao poziv na naš susret u Zagrebu.


Kateheze

»Pozivam vas i hrabrim da se odazovete pozivu na sudjelovanje na susretu u Madridu, susretu koji je od iznimne važnosti kako za Crkvu u Europi, tako i za Crkvu u cjelini. Volio bih da svi mladi koji su u mogućnosti, svi mladi koji vjeruju u Isusa Krista i žive svoju vjeru, kao i oni koji su možda trenutno poljuljani u vjeri te oni koji još uvijek ne vjeruju, prisustvuju susretu. Siguran sam da će to biti susret sa samim živim Kristom, koji će ostaviti neizbrisiv trag na svim mladim životima.« Voditelj može upitati mlade jesu li zapamtili komu sve Papa upućuje poziv. Na prvom mjestu se spominju mladi koji vjeruju u Krista i žive svoju vjeru. To je poprilično jasno i nimalo nas ne iznenađuje. Međutim ne upućuje Papa samo njima svoj poziv. On poziva i mlade koji su možda trenutno poljuljani u vjeri, ali i one koji još uopće ne vjeruju. To nam govori da susret u Madridu, pa tako i ovaj naš u Zagrebu nije »elitistički«, tj. namijenjen nekima posebno »svetim«, idealnim mladim ljudima, nego je otvoren za svakoga tko želi produbiti i obogatiti svoj duhovni život. Osobito je otvoren za one koji su možda poljuljani u svojoj vjeri i koji se pitaju ima li uopće smisla vjerovati. Možda se i od nas ovdje okupljenih netko tako osjeća, ali to ne znači da je isključen iz crkvenog zajedništva ili da je daleko od Boga, već ga Bog baš zbog toga još više traži i želi mu pomoći. Ono za što želimo moliti na početku naše pripreme jest to da naš susret u Zagrebu bude susret sa živim Kristom, koji će sigurno ostaviti neizbrisiv trag na svim mladima, bilo da su praktični vjernici, bilo da su poljuljani u vjeri, ili uopće ne vjeruju.

»Izvor vaših najdubljih čežnji«

Papa u nastavku svojeg pisma razmišlja o istinskim čežnjama mladih ljudi. Što, zapravo, traže mlade osobe u svojemu životu? Prisjećajući se svoje mladosti (tu je Papa izuzetno osoban), govori: »U vrijeme moje mladosti i mi, tadašnje mlade osobe, tražili smo nešto novo, ne pristajući na prosječnost, malograđanštinu i ono što nam se nudilo. Naravno, dio naše želje i potrage za ljepotom života treba pripisati tadašnjoj specifičnoj klimi u Europi, koja nam je uskraćivala slobodu govora, izražavanja, djelovanja. Osjećali smo se tada privezanima, zarobljenima i samo smo htjeli izaći iz okova koje smo osjećali oko sebe.«

Svi Papini citati mogu se unaprijed podijeliti dvoma-trima mladima, koji će ih na voditeljev znak čitati sudionicima. Voditelj u suradnji s mladima osvješćuje značenje i aktualizaciju navedenih citata.

Jeste li znali?

Prvi službeni svjetski susret mladih održan je 1986. godine, u Rimu, a godinu dana ranije papa Ivan Pavao II. svojim pismom ustanovljuje naziv svjetski dan mladih. Tako je dosada održano ukupno 11 svjetskih susreta mladih. Najviše mladih okupilo se u Manili, na Filipinima, 1995., oko četiri milijuna (gotovo kao cijela Hrvatska!), a na drugom mjestu je susret u Rimu jubilarne 2000. godine, koji je okupio dva milijuna mladih. Osim Italije (Rima), Španjolska je prva zemlja koja svjetski susret mladih ugošćuje drugi put.

Jeste li znali?

Sadašnji papa rođen je na Veliku subotu, 16. travnja 1927. Drugi svjetski rat zatekao ga je u dobi od 14 godina. Vjera i obrazovanje koje je dotad primio u obitelji pripremili su ga za teško iskustvo u godinama kada je nacistički režim imao neprijateljski stav prema Katoličkoj crkvi. Kao dječak gledao je kako neki nacisti tuku župnika prije misnog slavlja, a krajem rata proveo je nekoliko mjeseci i u ratnom zarobljeništvu.

9


Središnji dio Razrada teme Ovo što smo upravo radili imalo je za cilj uvesti nas u temu današnje kateheze Čovjek je pozvan na ljubav. Poziv na ljubav jest temeljni ljudski poziv. To hoćemo li u životu uspjeti postati ono što sami želimo ili što drugi za nas žele manje je bitno od toga hoćemo li uspjeti odgovoriti pozivu na ljubav. Poziv na ljubav jest općeljudski, on je u samoj biti čovjekova bića.

Neka pitanja jače su istaknuta, masnim slovima, kao znak da ih možete postaviti kao stvarno pitanje, ali i samo retorički; sve ovisi o tome s koliko vremena raspolažete. U bilo kojem slučaju, dobro je pustiti ih da »odzvone« u ušima slušatelja.

Jeste li znali?

Ukoliko na internetu u Google upišete ljubav, dobit ćete oko 11 milijuna i 900 tisuća rezultata. Ukoliko istu riječ upišete na engleskome (ljubav – eng. love), dobit ćete oko dvije milijarde i 350 milijuna rezultata. Teško ćete međutim naći neku definiciju ljubavi. Zna li tko od sudionika susreta koja je definicija ljubavi?

Ukoliko želite, možete ovaj govor proširiti primjerima.

18

Kako to znamo? Za čovjeka koji ne postupa u ljubavi prema drugima zna se reći: »Taj ti je nikakav čovjek.« Ljudi jednog dana ne će reći za nas: »Taj ti je vozio najnoviji mercedes, taj ti je bio ljudina!«, nego će eventualno reći: »Taj je stvarno volio sve ljude, u njegovu si društvu zaista mogao uživati, ma bio je ljudina!« Očito da o tome koliko živimo ljubav ovisi koliko ćemo uopće biti ljudi. Ljubav je upisana u samu bit ljudskog bića i definira ga kao takva. Kako još to znamo? Znamo po tome što je poziv na ljubav prisutan u svim religijama, svim kulturama, svim kontinentima. On je općeljudski. Dakle poziv na ljubav utkan je u samu srž čovjeka. Što svijet radi s pozivom na ljubav? 1. Svijet (osobito današnji) često ističe poziv na ljubav. Pogledajmo samo tolike filmove, pjesme, knjige. Pogledajmo humanitarne i druge organizacije. Poziv na ljubav izražen je u svijetu danas više negoli ikada prije. Svijet je osobito nakon dva svjetska rata shvatio da se u tehnološkom napretku otišlo daleko, no zaboravilo se na onaj duhovni, te je počeo raditi na promicanju međusobne ljubavi. 2. Svijet činjenicu da je poziv na ljubav upisan u samo srce čovjeka danas iskorištava. Filmska i glazbena industrija ljubav često eksploatira i izrabljuje, nudeći svojim potrošačima proizvode s upravo tom temom, pri čemu netko masno zarađuje. Većina pjesama koje poznajemo govore o ljubavi ili su njome motivirane. »Sapunice« su prepune ljubavnih intriga. Te stvari se prodaju upravo zato što postoji »potražnja« čovjeka za ljubavlju. Velike industrije filma, glazbe, mode, kozmetike baziraju se velikim dijelom na tome. Nerijetko se događa da se ljubav u takvim okolnostima i zloupotrebljava. No primjeri za to da se čovjeka zbog njegova poziva na ljubav


Kateheze

iskorištava sežu sve dotle da (što je osobita štetna pojava kod mladih!) ljudi manipuliraju osjećajima drugih. Svijet dakle naglašava ljubav i poziva se na nju, no, zapravo, ne zna što je ljubav. S druge strane, premda se ljubav toliko ističe, žive li ljudi kao da je ljubav temeljni ljudski poziv? Što pokazuje naš popis na ploči (iz motivacije)? Što pokazuje napomena s desne strane?

Kršćanski poziv na ljubav

Pitanja sudionicima: Toliko je poziva na ljubav u današnjem svijetu. Kakav je kršćanski poziv na ljubav? Po čemu je kršćanski poziv na ljubav specifičan? Ovdje će biti zanimljivo primijetiti razmišljanja mladih o kršćanskoj ljubavi. Može ih se potaknuti da prvo počnu s citatima iz Biblije koji su im ostali u pamćenju a koji govore o ljubavi. Mogu svoj govor proširiti i na druge stvari, pa čak i na primjere Isusova života. Bitno je samo da budu kratki, kako bi se vidjela raznolikost. Voditelj svaki odgovor može pohvaliti i ponoviti ili slično. Nakon toga može prijeći na pitanje posebnosti kršćanskog poziva na ljubav. Najbolje je opet sve odgovore pohvaliti. Ne treba ih međutim još vrjednovati. Cilj je samo postići uvid u raznolikost razmišljanja mladih, čuti ih. U mnoštvu tolikih poziva na ljubav, u mnoštvu današnjeg govora o ljubavi i naš kršćanski poziv na ljubav danas često zastaje tek na onoj općeljudskoj dimenziji i zaboravlja ono što stoji u samoj biti kršćanskog navještaja. Tako zaboravljamo na bitnu specifičnost kršćanskog poziva ljubavi.

Jeste li znali?

U hrvatskim zatvorima trenutno je više od 5000 osuđenih zatvorenika. Podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu da se u Hrvatskoj svaki dan 12 žena odluči na pobačaj (samo registrirani slučajevi). Svaki dan u Hrvatskoj samoubojstvo u prosjeku izvrše dvije do tri osobe.

Teško je predvidjeti sve moguće odgovore. Neki vas možda iznenade. Neki možda budu oskudni. Bitno je sve pohvaliti što je donekle dobro. Kasnije se u govoru možete osvrnuti ako je tko spomenuo nešto od onoga što govorite. To će im dati do znanja da ste ih slušali.

Sv. Bernard jednom je uočio da jezero samo kad je napunjeno vodom tako da se prelijeva može natapati okolna polja i njive i donositi potrebnu hranu svemu. Taj slikoviti prikaz odgovara našem pozivu na ljubav. Samo kada se potpuno ispunimo Božjom ljubavlju, primajući sve što nam on želi dati, imat ćemo vode koja će se iz nas prelijevati na druge.

19


1. Izvanbračna zajednica / obiteljski život

»Podložni budite jedni drugima u strahu Kristovu! Žene svojim muževima kao Gospodinu! Jer muž je glava žene, kao i Krist Glava Crkve – on, Spasitelj Tijela. Pa kao što se Crkva podlaže Kristu, tako i žene muževima u svemu! Muževi, ljubite svoje žene kao što je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju da je posveti, očistivši je kupelji vode uz riječ te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili čega takva, nego da bude sveta i bez mane. Tako treba da i muževi ljube svoje žene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju ženu, sebe ljubi. Ta nitko nikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i Krist Crkvu. Doista, mi smo udovi njegova Tijela! Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; dvoje njih bit će jedno tijelo. Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i na Crkvu. Dakle, neka svaki od vas ljubi svoju ženu kao samog sebe, a žena neka poštuje svog muža.« (Ef 5, 21 – 33)

Navedite karakteristike odnosa muškarca i žene opisanih u biblijskom tekstu! Čini li vam se da je žena u tekstu Poslanice Efežanima podređena mužu? Ako da, navedite obrazloženje! Na koji način sv. Pavao poziva muževe da se odnose prema svojim ženama? Obrazložite! Navedite osobine Kristove ljubavi prema Crkvi, na koji način tim osobinama muškarac pospješuje zajednički život i ostvarenje života svoje žene? (Voditelj usmjerava mlade na biblijsko značenje teksta, koji, zapravo, govori o uzajamnosti bračne ljubavi. Ponekad se prvi dio ovoga teksta krivo tumači kao da je žena podređena i umanjena u svojim pravima i slobodama s obzirom na muža. Stoga je važno posvijestiti činjenicu na koji način Krist ljubi Crkvu, jer upravo na takav način muškarac je pozvan ljubiti svoju ženu.) Na temelju svega navedenoga, što, po vašem mišljenju, čini razliku između izvanbračne i bračne zajednice u odnosima među partnerima?

34


Kateheze

2. Egoizam / žrtva

Rodiste se zajedno i uvijek ćete biti zajedno. Bit ćete zajedno i onda kada bijela krila smrti razmetnu vaše dane. Da, bit ćete zajedno čak i u tihom Božjem pamćenju; ali, neka bude prostora u vašem zajedništvu. Neka nebeski vjetrovi plešu među vama. Ljubite jedno drugo, ali ne pravite spone od ljubavi; neka radije bude uzburkano more među obalama vaših duša. Lijevajte čašu jedno drugome, ali ne pijte iz iste čaše. Dajte jedno drugome od svoga kruha, ali ne jedite od iste kriške. Pjevajte i plešite zajedno i radujte se, ali neka svatko od vas uzmogne biti i samo. Kao što su žice na lutnji same, premda odzvanjaju istom glazbom. Podajte svoga srca, ali ne jedno drugom u posjed. Jer samo ruka Života može obuhvatiti vaša srca. I stojte zajedno, ali ne preblizu; jer, stupovi hramski stoje odvojeno, a hrast i čempres ne rastu u sjeni jedan drugome. (Khalil Gibran, Prorok i prorokov vrt)

 a koji način ste doživjeli i koje emocije u vama budi bračna ljubav opisana u navedenom N tekstu? Što prema navedenom tekstu predstavlja pojam »žrtva« i potpuno predanje u bračnom životu? (Voditelj pomaže mladima shvatiti da žrtva i potpuno predanje ne znači poništenje i podcjenjivanje osobnog identiteta, već spremnost da se ulože sve osobne snage za postizanje zajedničkog dobra – poput usklađene glazbe proizvedene na dvjema odvojenim žicama.) Što vam govori činjenica da tekst poziva bračne drugove na živo zajedništvo, ali također i na vrijeme upućenosti na samoga sebe? (Odnos zdrave slobode i navezanosti.) Koliko se u tom smislu za brak treba pripremati svatko ponaosob, a koliko par zajednički? Promatrajući sebe, koliko ovoga trenutka svatko ponaosob drži da ima »uvjete« za ostvarivanje bračne ljubavi opisane u tekstu?

35


Isusovo krštenje Isusove kušnje Milosrdni Samarijanac Bogati mladić

38

Klanjanja


Klanjanja

Uvodno objašnjenje Sljedeća četiri klanjanja, koja su zamišljena za održavanje na razini dekanata ili grada jednom mjesečno, dio su duhovne pripreme mladih za pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj te molitveno bdijenje na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića 4. lipnja. Riječ je o nacrtima klanjanja, pa se nije potrebno doslovce držati predloženih shema i tekstova, nego – tamo gdje je to moguće – bolje prilagoditi zajednici, broju sudionika, vremenskom ograničenju. Poželjno je unijeti vlastite elemente (molitve, pjesme, geste), ili pak izabrati samo neke dijelove. Potrebno je pripaziti da bude dovoljno vremena za šutnju, pa je važno odrediti ritam klanjanja, odnosno ne pretrpati klanjanje govorenjem. Svako se klanjanje strukturalno sastoji od nekoliko dijelova: nakon izlaganja Presvetog Oltarskog Sakramenta, započinje se uvodnom pjesmom i meditacijom, koje uvode mlade u pobožnost, molitveno raspoloženje i Božju prisutnost. Čita se evanđeoski ulomak predviđen za pojedino klanjanje (Krštenje Isusovo; Kušnja u pustinji; Milosrdni Samarijanac; Opasnost bogatstva), nad kojim se nekoliko trenutaka razmišlja u tišini. Slijede tri meditacije priređene prema porukama, razmišljanjima i katehezama pape Benedikta XVI. (poruke pape za Svjetski dan mladih; knjiga Isus iz Nazareta) praćene pjesmama i trenutcima šutnje. Potom je predviđena simbolična gesta u koju se uključuju svi mladi (znamen križa blagoslovljenom vodom; odbacivanje kušnja, slabosti, navezanosti koje odvajaju od Boga i ne pomažu hodu u vjeri; primanje papirića sa zadatkom koji potiče na milosrđe i dobra djela; osobno klanjanje pred Presvetim, u znak potpunog predanja Bogu). Nakon tog dijela, za koji je bitno da se odvija u dostojanstvenom raspoloženju te se preporuča pjevanje meditativnih skladbi, slijede molitveni zazivi. Klanjanje završava blagoslovom s Presvetim, nakon čijeg pospremanja se mogu izmoliti Pohvale imenu Božjemu (Blagoslovljen budi Bog).

39


veljača Otvori oči mog srca, ili druga prikladna

Iz poruke pape Benedikta XVI. gradu i svijetu Urbi et orbi na Božić 2010.

Pjesma prije evanđelja: Mesija

Krštenje Isusovo (Mt 3, 13 – 17)

40

| Isusovo krštenje

Uvodna pjesma

Uvodna meditacija Dolazimo ti, Gospodine Isuse, dolazimo k tebi koji si izvor našeg postojanja. Klanjamo ti se u otajstvu euharistije, koju nam daruješ da bude izvorom milosti u našim životima. Klanjamo ti se u sakramentu tvoje ljubavi i obećanja: »Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta!« Večeras govoriš svakome od nas: »Ne boj se! Ja sam s tobom! Ne boj se! Imenom sam te tvojim zazvao, ti si moj! Ti si moja!« Pogledajmo sada Isusa. Toliko puta je u životu teško i besmisleno samo zato što nedostaje taj pogled na Isusa. Pogled vjere, nade i ljubavi. Molitva je most koji nas spaja s Bogom, vidikovac s kojeg jasnije i bolje vidimo život. Večeras želimo prihvaćati taj pogled vjere, moleći i razmatrajući Božju riječ u mislima i porukama pape Benedikta XVI., za čiji se dolazak pripremamo, razmišljajući što to znači biti »Zajedno u Kristu«. Učenje Crkve nas po papi Benediktu XVI. ohrabruje: »Bog nije dalek: on je blizu, štoviše, on je Emanuel, Bog s nama. Nije neznanac: ima lice, lice Isusa. To je uvijek nova, uvijek iznenađujuća poruka, jer nadilazi svaku našu najsmioniju nadu. Prije svega zato što to nije samo navještaj; to je događaj koji su vjerodostojni svjedoci vidjeli, čuli, dotakli u osobi Isusa Nazarećanina! Boraveći s njim, promatrajući njegova djela i slušajući njegove riječi, prepoznali su u Isusu Mesiju; a vidjevši ga uskrsloga, nakon što je bio raspet, stekli su sigurnost da je on, pravi čovjek, bio istodobno pravi Bog, jedinorođeni Sin koji je došao od Oca, pun milosti i istine (usp. Iv 1, 14).« Kratka šutnja

Evanđeoski ulomak Tada dođe Isus iz Galileje na Jordan Ivanu da ga on krsti. Ivan ga odvraćaše: »Ti mene treba da krstiš, a ti da k meni dolaziš?« Ali mu Isus odgovori: »Pusti sada! Ta dolikuje nam da tako ispunimo svu pravednost!« Tada mu popusti. Odmah nakon krštenja izađe Isus iz vode. I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda


Klanjanja

Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na nj. I eto glasa s neba: »Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!« Kratka šutnja

Prva meditacija Biti kršćanin znači biti Kristov i biti u Kristu. A Kristovi postajemo po sakramentu krštenja. Kršteni ste u Krista (usp. Rim 6, 3), kaže sv. Pavao. Čovjek ulazi u život rađanjem, Krist mu daje da se rodi na novi život po krštenju. Zato govorimo o krštenju kao preporođenju i zato je krštenje prvi i temeljni sakrament Crkve. Temelj našega krštenja je u Isusovu krštenju. Gospodine, krštenje koje si primio na rijeci Jordanu razlikuje se od ondašnjih uobičajenih obreda pranja poznatih u religioznoj praksi. Taj nas tvoj čin uči kako je krštenje neponovljivo, uključuje priznavanje grijeha i konkretan je čin koji zauvijek određuje početak novoga, promijenjenoga života. Povezan je s vatrenim zovom na nov način razmišljanja i djelovanja, povezan je s navještajem Božjeg suda i navještajem Većega i Drukčijega. Istinski je novo to da se ti, Isuse, daješ krstiti, da pristupaš mnoštvu grješnika koje čeka na obalama Jordana. Zar si se ti trebao krstiti? Na to pitanje, koje je postavio Ivan Krstitelj i koje se i nama nameće, ti odgovaraš: »Dolikuje da tako ispunimo svu pravednost.« U tvom je krštenju, Gospodine, prisutan izraz tvoje solidarnosti s nama, koji smo postali grješni, ali težimo za pravednošću. Tek u križu i uskrsnuću postaje potpuno jasno značenje ovog postupka: ti si na svoja ramena uzeo teret krivnje cijelog čovječanstva. Svoje djelovanje započinješ stupanjem na mjesto grješnika. Ti si Jaganjac Božji, koji odnosi grijehe svijeta (usp. Iv 1, 29). Tvoje krštenje je prihvaćanje smrti za grijehe čovječanstva, a glas »Ovo je Sin moj, Ljubljeni!« naviješta uskrsnuće. Kratka šutnja

Druga meditacija Mi smo po krštenju postali sinovi i kćeri u Sinu. Isuse, ti si nam omogućio novi odnos s Bogom: sinovski, prijateljski, intiman, pun povjerenja i ljubavi. Svakome od nas po imenu nebeski Otac govori: »Ti si sin moj, kći moja, moje ljubljeno dijete, u tebi mi sva milina.« Kako i gdje se taj odnos ostvaruje? U susretu s Bogom, u molitvi i sakramentima. To je susret koji se događa u nutrini, na razini duha, u unutarnjem »svetištu«, u koje nitko drugi nema pristup. »Hram

Usp. Benedikt XVI., Isus iz Nazareta, Verbum, Split, 2007.

Pjesma: Bože, tebi pjevam ja

41


Životopis pape Benedikta XVI. Rane godine: 1927. – 1953.

Kardinal Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI., rođen je na Veliku subotu, 16. travnja 1927. godine, u Marktl am Innu, u Biskupiji Passau, u Slobodnoj Državi Bavarskoj, a kršten je istog dana. Njegov je otac bio policajac, podrijetlom iz stare, skromne zemljoradničke obitelji iz Donje Bavarske. Majka je bila kći obrtnika iz Općine Rimsting, na obali jezera Chiem. Prije udaje radila je kao kuharica u raznim hotelima. Joseph Ratzinger proveo je djetinjstvo i mladenaštvo u Traunsteinu, malom selu blizu granice s Austrijom, trideset kilometara od Salzburga. U takvu je okruženju, koje je sam opisao mocartovskim, primio kršćansku, kulturnu i humanističku formaciju. Njegovo mladenaštvo nije bilo lagano. Vjera i obrazovanje koje je primio u svojem domu pripremili su ga za teško iskustvo u godinama kada je nacistički režim imao neprijateljski stav prema Katoličkoj crkvi. Mladi Joseph je vidio kako nacisti tuku župnika prije misnog slavlja. Upravo je u takvoj složenoj situaciji otkrio ljepotu i istinu vjere u Krista, koja je bila temelj njegove obitelji, koja mu je uvijek davala jasan primjer dobrote i nade, utemeljene na čvrstom uvjerenju i vezi s Crkvom.

64


Tijekom posljednjih mjeseci rata bio je unovačen u pomoćno protuzrakoplovno topništvo. Od 1946. do 1951. godine studirao je filozofiju i teologiju na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu i na Sveučilištu u Münchenu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1951., a godinu dana kasnije počeo je predavati na Višoj školi u Freisingu. Godine 1953. doktorirao je teologiju, s disertacijom koja je nosila naslov Narod i dom Gospodnji u Augustinovu nauku o Crkvi.

Sveučilišni predavač: 1954. – 1972.

Četiri godine kasnije, 1957. g., pod vodstvom slavnog profesora fundamentalne teologije Gottlieba Söhngena, postao je predavač na sveučilištu, s habilitacijskom radnjom Teologija povijesti svetoga Bonaventure. Nakon što je predavao dogmatsku i fundamentalnu teologiju na Višoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu predavao je u Bonnu, od 1959. do 1963., zatim u Münsteru, od 1963. do 1966., a potom u Tübingenu, od 1966. do 1969. g. Tijekom te posljednje godine bio je pročelnik Katedre za dogmatiku i povijest dogme na Sveučilištu u Regensburgu, gdje je bio prodekan. Od 1962. do 1965. g. značajno je pridonio radu Drugoga vatikanskog koncila kao ekspert, a sudjelovao je u radu koncila i kao teološki savjetnik kardinala Josepha Fringsa, nadbiskupa Kölna. Njegova intenzivna znanstvena djelatnost dovela ga je do važnih zadaća u služenju Njemačkoj biskupskoj konferenciji te Međunarodnoj papinskoj teološkoj komisiji. Godine 1972., zajedno s Hansom Ursom von Balthasarom, Henrijem de Lubacom i ostalim važnijim teolozima, pokrenuo je teološki časopis Communio.

Nadbiskup Münchena i Freisinga: 1973. – 1977.

Papa Pavao VI. imenovao je Josepha Ratzingera nadbiskupom Münchena i Freisinga 25. ožujka 1977. g. Iste je godine, 28. svibnja, primio biskupsko ređenje te je postao prvi dijecezanski svećenik nakon 80 godina koji je prihvatio pastoralnu skrb nad velikom bavarskom nadbiskupijom. Njegovo biskupsko geslo bilo je: »Suradnici istine«. Objasnio je geslo ovako: »S jedne strane vidio sam to kao vezu između mojega prijašnjeg zadatka

65


Sadržaj Okvirni program pohoda . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Poziv biskupa Mije Gorskog . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Kateheze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 01 Ukorijenjeni i nazidani na Kristu. . . . . . . . . . . . 8 02 Čovjek je pozvan na ljubav . . . . . . . . . . . . . . . 16 03 Bračna ljubav. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 04 Mladi pred obiteljskim izazovima . . . . . . . . . . . 30 Klanjanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 veljača Isusovo krštenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 ožujak Isusove kušnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 travanj Milosrdni Samarijanac. . . . . . . . . . . . . . . 50 svibanj Bogati mladić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Životopis pape Benedikta XVI. . . . . . . . . . . . . . . 64


70


000676_002