Page 1

služba riječi u misama svagdana

ii

v r i j e m e

k ro z

g o d i n u

služba riječi u misama svagdana C IK L U S

Č I T A NJ A

Glas Koncila

II


Josip Beljan SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA VRIJEME KROZ GODINU CIKLUS ČITANJA II


Josip Beljan SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA VRIJEME KROZ GODINU CIKLUS ČITANJA II Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 300; faks: 01/4874 303 E-pošta:prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Stjepan Pogačić Biblioteka: Nedjeljna biblijska čitanja. Knjiga 5 Izvršna urednica: Vlatka Plazzeriano Jezično uređivanje: Marijana Jakovljević Oblikovanje naslovnice: Blaženka Matić Priprema za tisak: Siniša Kolar Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u siječnju 2012. ISBN 978-953-241-320-5 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 786979


Josip Beljan

SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA VRIJEME KROZ GODINU CIKLUS ČITANJA II

Glas Koncila Zagreb, 2012.


PREDGOVOR Uvođenjem novog Reda euharistijskog slavlja omogućena je veća sloboda celebrantima u oblikovanju Službe riječi u misama svagdana (usp. Apostolska konstitucija Missale romanum od 3.4.1969.; Opća uredba Rimskog misala od 6.4.1969., br. 26.36.38b.313.319.323; Red čitanja za slavlje mise od 25.5.1969., br. 8d.9; Konstitucija o sv. bogoslužju Sacrosanctum Concilium, br. 50 i 51). Ne samo za uvodne obrede, nego i za molitve i čitanja postoje više mogućnosti izbora, a molitve vjernika nikad nisu bile službeno određene. Očito je da time novi Red mise želi naglasiti kako Služba riječi u misama svagdana može imati potrebno spasenjsko djelovanje za vjernike jedino ako njezini dijelovi imaju jasnu, razumljivu i dobro usklađenu tematsku cjelinu. Upravo to čini i želi postići cjelokupno djelo SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA, koje će imati tri sveska. Prvi svezak je izišao 2005. godine, a obrađuje božićno i vazmeno vrijeme. Ovo je drugi svezak i obuhvaća čitanja kroz godinu, Ciklus II, za parne godine. Nakon toga slijedi treći svezak u kojem će biti obrađena čitanja, Ciklus I, za neparne godine. Metoda i osnova ove knjige jednake su onima u prvom svesku pa se Napomene, uz dodane razlike, ovdje nepromijenjene pretiskuju. Naime, obični dani božićnoga i vazmenoga vremena imaju svake godine istoga dana isto čitanje i evanđelje, a obični dani kroz godinu imaju svake godine isto evanđelje, ali ne i čitanja; u neparnim godinama uzimaju se čitanja iz Ciklusa I, a u parnim godinama čitanja iz Ciklusa II. Ta promjena čitanja mijenja cjelokupni izgled Službe riječi, jer različita čitanja iziskuju i različite uvode u misu i pokajanje, različita tumačenja čitanja i evanđelja, različite molitve vjernika, te različit odabir zbornih molitava. Time ta godišnja promjena čitanja značajno obogaćuje mise svagdana. Osim toga, s obzirom na misne molitve postoji još jedna, i to bitna, razlika između običnih dana kroz godinu i onih u božićnom i uskrsnom vremenu. Naime, Rimski misal ima vlastite misne molitve – zborne, prikazne, popričesne – za svaki običan dan u božićnom i vazmenom ciklusu. Stoga su zborne molitve u ovoj knjizi odabrane iz Rimskog misala prema mogućnostima koje pruža Opći uvod u Rimski misal, art. 323., a koje više odgovaraju temi čitanja dotičnoga svagdana. 5


Predgovor iz prvog sveska »Služba riječi u misama svagdana. Božićni i vazmeni ciklus« Bog poziva čovjeka na otajstven, ali stvaran susret sa sobom. To se na poseban način događa u sv. misi koja nam omogućuje da budemo u prisutnosti triput svetoga Boga: Oca i Sina i Duha Svetoga. Tu se vodi izravni dijalog djece sa svojim nebeskim Ocem, s njegovim Sinom Isusom Kristom i s Duhom Svetim. Tu se obnavlja i potvrđuje saveznički odnos između Boga i čovjeka u Kristu. Nova Pasha – Isusov prijelaz iz smrti u uskrsnuće – anticipirana je na Posljednjoj večeri i slavi se u misi koja ispunja Staru Pashu židovskoga naroda i anticipira konačnu Pashu Crkve u slavi Kraljevstva nebeskoga. Misa je sakrament spasenja ljudskoga roda. »Kad se god na oltaru slavi žrtva križa, ‘kojom je bio žrtvovan Krist, naš vazmeni Jaganjac’, vrši se djelo našega otkupljenja«. (LG 3) Ona je jedina žrtva Novoga saveza koja je Bogu mila i koju su vjernici dužni prikazivati kao zadovoljštinu za grijehe živih i mrtvih. Što učiniti da mise svagdana postanu slavlja? Pitanje je to koje zaokuplja mnoge svećenike i vjernike u našoj Crkvi. To se u prvom redu odnosi na prvi dio mise – Službu riječi. Poznato je, naime, da osim Molitve vjernika za mise svagdana iz 2000. godine ne postoje nikakva liturgijska izdanja, ni službenoga ni privatnoga karaktera, koja bi obrađivala tekstove Službe riječi u misama svagdana kao što imamo za nedjelje i blagdane. Očito je da postoji ne mala potreba za tim, kako kod svećenika tako i kod vjernika, da mise svagdana postanu više slavlja a manje obredi koji se rutinski, »bez duše« obavljaju na brzinu. Vjernici koji dolaze na mise svagdana s pravom sve više očekuju da kroz uvod i kratka tumačenja čitanja zaista dožive otajstvo koje slave, a ne da samo pasivno odslušaju pročitani misni obrazac. Stoga, ovo izdanje želi biti pomoć i poticaj da mise svagdana dobiju karakter slavlja, kako bi Služba riječi postala živom komunikacijom između Boga koji govori i vjernika koji sluša Božji govor za otajstveni susret s Kristom u euharistiji, tako da ono »reći misu«, »čitati misu«, »slušati misu« – postane uistinu »slaviti euharistiju«.

6


NAPOMENE 1. OPĆE NAPOMENE Spasenjsko tumačenje Ovdje je riječ o spasenjskom tumačenju biblijskih tekstova, o iščitavanju Božje poruke za kršćansko življenje svagdana u kojem riječ Božja postaje konkretna riječ života. Izbjegavano je stoga visoko teološko izražavanje koje bi moglo otežati njezino lagano misaono praćenje i razumijevanje za pobožno i djelotvorno sudjelovanje vjernika. Jedna tema Osnovna koncepcija tekstova – za uvode, pokajanja, tumačenja čitanja i evanđelja te za molitve vjernika – bila je napraviti jednu tematsku cjelinu za svaki dan, a ona se zasniva na porukama biblijskih čitanja. Usmjerenost na zajednicu Osim što svi tekstovi imaju temelj i izričaj u biblijskim čitanjima, oni su prvenstveno usmjereni na zajednicu koja Božju riječ treba čuti, razumjeti i u svagdanu aktualizirati. Stoga su, kako uvodi i tumačenja tako i prošnje u molitvi vjernika, izričito usmjereni na zajednicu vjernika koju Božja riječ i molitva vjernika trebaju nadahnuti i pokrenuti da nešto konkretno učini za kraljevstvo Božje u sebi i u svagdanu izvan sebe. Metoda Metoda je određena liturgijskim vremenom koje sadržava i razvija Služba riječi: postupno nam objavljuje otajstvo koje se slavi i svaki nas dan, korak po korak, vodi bliže k cilju kojemu teži cjelokupna liturgijska priprema – Kristu, Kralju svega stvorenoga.

7


2. POJEDINAČNE NAPOMENE Preuzeti tekstovi Oblik i obrasci za pokajnički čin i zborne molitve preuzeti su iz trećeg izdanja Rimskog misala na hrvatskom jeziku (KS, Zagreb, 2010.). Uvodi Uvod u misu i poziv na kajanje govori svećenik, a uvode u čitanje i evanđelje mogu preuzeti i čitači. Liturgijski je dopustivo da i misni uvod može izreći čitač. Poziv na kajanje uvijek je pridržan svećeniku slavitelju. Uvod u misu Uvodom se želi upriličiti susret vjernika s glavnom porukom Božje riječi pod kojom se slavi vazmeno otajstvo – sveta misa, kako bi u njima na dotični svagdan zaživjelo da riječ postane tijelom. Pokajnički čin Uvod u misu pretače se u poziv na kajanje. Pokajnički čin moli se prema Rimskom misalu na hrvatskom jeziku (KS, Zagreb, 2010.) za Formu A, B, i C, pod brojem 1, 2, i 3, koja je birana sukladno misaonoj cjelini koju čine uvod u misu, poziv na pokajanje i pokajnički čin. Zborne molitve Opći uvod u Rimski misal, art. 323 određuje: Za obične dane tjedna u vremenu kroz godinu mogu se izabrati zborne molitve koje odgovaraju čitanjima svagdana. Stoga su zborne molitve izabrane prema postavljenoj temi Službe riječi za dotični svagdan, vodeći računa o tome da bude s jedne strane poveznica između uvoda i čitanja, a s druge strane da bude završnica pokajničkog čina. Svaka zborna molitva ima bilješku u kojoj se navodi mjesto gdje se ona nalazi u misalu: RM (Rimski misal), str. (stranica) i br. (broj) 1 ili 2, ako su na istoj stranici ponuđene dvije zborne molitve.

8


Uvodi u čitanja Napomene za novi Red čitanja preporučuju da bi već sami Lekcionari trebali imati »kratak opći uvod« u perikope za svaki dan (br. 19). Naime, uvodi u čitanja pripremaju vjernike na slušanje Božje riječi, ističući zajedničku poruku poslanice i evanđelja. Oni, zapravo, nadomještaju homiliju koja se u pravilu ne drži na misama svagdana. Ako se pak propovijed kani održati, uvodi bi mogli dobro poslužiti kao predložak. Prošnje Prošnje u molitvi vjernika temelje se na misnim čitanjima. U načelu su tri prošnje, a četvrta se ostavlja za slobodnu formulaciju posebne nakane – bilo za pokojne bilo za žive – za aktualne potrebe župne, odnosno okupljene zajednice ili pojedinca. Zazivi su usmjereni spram vjernika koje Bog, odnosno doživljena milost slavlja, treba pokrenuti na djelovanje da se oni ispune i da se tako po njima »ubrza« dolazak Božjega kraljevstva na zemlji. Zato je sadržaj prošnji aktualan i konkretan, onakav kakav vjernicima sugerira sama riječ Božja, a to je da životom čine ono što vjerom prihvaćaju i u misi slave.

9


UVODNI OBREDI ULAZNA PJESMA I POZDRAV S: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. N: Amen. S: M  ilost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Svetoga Duha sa svima vama. Ili: M  ilost vam i mir od Boga, Oca našega i Gospodina Isusa Krista. Ili: Gospodin s vama N: I s duhom tvojim. POKAJNIČKI ČIN I ZAZIVI ISUSU FORMA A Poziv na pokajanje S/N: Ispovijedam se Bogu svemogućemu i vama, braćo (i sestre), da sagriješih vrlo mnogo mišlju, riječju, djelom i propustom: moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh. Zato molim blaženu Mariju vazda Djevicu, sve anđele i svete, i vas braćo (i sestre), da se molite za me Gospodinu, Bogu našemu. S: S  milovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni. N: Amen. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Kriste, smiluj se. N: Kriste, smiluj se. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se.

10


FORMA B Poziv na pokajanje S: Smiluj nam se, Gospodine. N: Jer smo sagriješili tebi. S: Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje. N: I spasenje svoje daj nam. S: S  milovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Kriste, smiluj se. N: Kriste, smiluj se. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. FORMA C Poziv na pokajanje S: G  ospodine, koji si poslan izliječiti srca slomljena, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Kriste, koji si došao pozvati grješnike, smiluj se. N: Kriste, smiluj se. S: Gospodine, koji sjediš zdesna Ocu da nas zagovaraš, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Smilovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni. N: Amen.

11


SLAVA Slava Bogu na visini. I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče, svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen. ZBORNA MOLITVA S: Pomolimo se. N: Amen. (na kraju molitve)

12


SLUŽBA RIJEČI UZ ČITANJE ČITANJE Č: Riječ Gospodnja. (na kraju čitanja) N: Bogu hvala. PSALAM I PJESMA ALELUJA UZ EVANĐELJE EVANĐELJE S: (prije evanđelja tiho moli) Svemogući Bože, očisti mi srce i usne da mogu dostojno navijestiti tvoju svetu Blagu vijest. S: Gospodin s vama. N: I s duhom tvojim. S: Čitanje svetoga Evanđelja po I. N: Slava tebi, Gospodine. S: Riječ Gospodnja. (na kraju evanđelja) N: Slava tebi, Kriste. S: (tiho govori) Evanđeoskom riječi uništili se naši grijesi. SVEOPĆA ILI MOLITVA VJERNIKA

13


PONEDJELJAK UVOD Služba riječi u svetoj misi živi od riječi Svetoga pisma. Stari i Novi zavjet, Stari i Novi savez, istodobno su prisutni u istom slavlju. Stoga se mi u bogoslužju osjećamo povezanim s korijenima i počecima ljudske i Božje povijesti, koju zovemo povijest spasenja. Ona je satkana od povijesti ljudskoga grijeha i Božje milosti. U grješnoj ljudskoj povijesti se rađamo, ali se po Božjoj milosti spašavamo. POKAJANJE: Forma A Stoga ćemo sada priznati svoju grješnost i zamoliti Boga za oproštenje kako bismo u svetoj misi osjetili milost spasenja. ZBORNA MOLITVA (RM, str. 705/1) Bože, tvoj Sin je vrhovni i vječni svećenik. On je ljude izabrao da budu služitelji i djelitelji tvojih otajstava. Daj da budu vjerni u svećeničkoj službi koju su primili. Po Gospodinu. UZ ČITANJE: 1 Sam 1,1-8 Tijekom idućih pet tjedana kroz godinu slušat ćemo čitanja iz Starog zavjeta, prvo iz knjigâ o Samuelu, a potom iz knjigâ o kraljevima. One nam pružaju uvid u značajne događaje iz povijesti izraelskoga naroda. Dvije su knjige Svetog pisma o Samuelu i dvije o kraljevima. Samuel je bio sudac i prorok u Izraelu. Pripada velikim starozavjetnim vođama poput Mojsija i Jošue. On je pomazao Saula za prvoga izraelskoga kralja. Njegovo se rođenje pripisuje posebnom Božjem zahvatu. Današnje čitanje prikazuje napeto i mučno stanje u obitelji prije njegova rođenja, jer bračna ljubav između njegove majke Ane i oca Elkana nije mogla biti plodna. UZ EVANĐELJE: Mk 1,14-20 U Starom i Novom zavjetu Bog uvijek iznova poziva ljude u svoju službu. Po njima Bog blagoslivlja i spašava svoj narod. 14


1. TJEDAN KROZ GODINU Takvu službu imali su Mojsije, Jošua i Samuel, kralj David i Salomon. Oni su bili posrednici između Boga i naroda. Pripravljali su put za dolazak časa – punine vremena, kad će se sâm Bog pojaviti kao čovjek među svojim narodom. On će svojom mukom i smrću na križu postati spasitelj svijeta, jedini posrednik između Boga i ljudi. I Isus će u Novom zavjetu trebati ljude koji će biti njegovi bliski suradnici, koji će biti u službi spasenja, da u njegovo ime obavljaju proročku, svećeničku i pastirsku službu u Crkvi, u novom Božjem narodu. Prve koje će pozvati su dva para braće: Šimun i Andrija, Jakov i Ivan. Kako je to bilo, izvještava nas sv. Marko na početku svoga evanđelja, koje ćemo sada čuti. MOLITVA VJERNIKA Pomolimo se Gospodinu, koji nas je sve po krštenju pozvao na suradnju s njim u djelu širenja kraljevstva Božjega na zemlji. – Za sve koji imaju duhovnu vlast u Crkvi; da budu svjesni kako im je ona povjerena, da više služe spasenju naroda Božjega, a manje da njime vladaju, molimo te. – Za sve kršćane koji žive i rade u okruženju koje je nezainteresirano ili čak neprijateljsko prema Bogu i Crkvi; da budu svjesni koliko su zbog toga više pozvani svjedočiti svoju vjeru u Krista, molimo te. – Za bračne parove koji dugo čekaju na začeće svoga djeteta: da ne pribjegavaju nedopuštenim ljudskim zahvatima, nego da s vjerom u poseban Božji zahvat iščekuju svojega »Samuela« poput Elkana i Ane, molimo te. –… Usliši, Gospodine, naše prošnje kako bi tvoji vjernici osjetili da nisu sami, nego da si ti uvijek više s nama tamo gdje nam je više teško svjedočiti za tebe, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.

15


UTORAK UVOD Mi dolazimo na svetu misu slaviti Boga i moliti mu se za svoje potrebe. To činimo jer vjerujemo da će nas Bog čuti i uslišati. Današnje čitanje iz Staroga zavjeta izvještava kako je Bog uslišao žarku molitvu žene, koja je zajedno sa svojim mužem došla u hram moliti da joj Bog podari dijete. Kolike žene i danas izlijevaju svoju dušu pred Bogom, punu brige i tuge! Da, usrdna molitva čuda stvara, to jest pokreće Božju svemoć da učini ono što mi ne možemo. Ali pritom moramo uvijek biti spremni prihvatiti i neuslišanje, ispunjenje naše molitve prepustiti Bogu koji najbolje zna što je za nas dobro i je li to što molimo dobro za naše spasenje. POKAJANJE: Forma A Priznajmo da smo u tome griješili, da smo često inzisitirali u molitvama da bude baš po našoj želji a ne po Božjoj volji, i da smo se zbog toga ljutili, pa čak i gubili vjeru u Boga. ZBORNA MOLITVA (RM, str. 295) Bože, sve što je dobro od tebe dolazi. Udijeli nam dar svoga Duha, da mislimo što je pravo i to u djelo provedemo. Po Gospodinu. UZ ČITANJE: 1 Sam 1,9-20 Kod izrazito značajnih likova povijesti spasenja Sveto pismo redovito izvještava o njihovu čudesnom rođenju i djetinjstvu. Time Sveto pismo želi reći kako je Bog unaprijed izabrao te ljude za sebe da na osobit način sudjeluju u Božjem planu spasenja. Tako je bilo i sa Samuelom, čije ime znači »od Boga isprošen«. UZ EVANĐELJE: Mk 1,21-28 Svi najznačajniji likovi koji su se pojavljivali u Starom zavjetu bili su samo preteče koji su ukazivali na lik onoga koji izlazi od Oca – na Isusa, koji ima Božju vlast i svemoć jer je »Svetac Božji«, koji će oduzeti vlast i moć Sotoni. 16


1. TJEDAN KROZ GODINU MOLITVA VJERNIKA Pomolimo se Kristu, našemu Gospodinu, koji ima moć i vlast Oca nebeskoga. – Za sve propovjednike i katehete koji se nalaze u službi evanđelja; da snagom svoje vjere i dosljednoga kršćanskog života učine još djelotvornijim svoj navještaj spasenja, molimo te. – Za ljude koji su pod utjecajem sila zla i magijskih praznovjerjâ; da što prije uvide kako je u tome riječ o lažnim moćima koje počivaju na prijevarama i obmanama, molimo te. – Za nas ovdje okupljene na misi; da širimo radosnu vijest kako je Isus donio »novi, silni nauk« o životu i smrti, jer je svojim uskrsnućem od mrtvih pobijedio smrt i oduzeo vlast svim »nečistim dusima« i njihovim mračnim naukama, molimo te. –… Ti, Isuse, imaš svu vlast na nebu i na zemlji, jer si ti jedini »Svetac Božji«, jedini Gospodin, koji s Bogom Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.

17


BILJEŠKA O PISCU JOSIP BELJAN rođen je 1944. u Dobrićima kod Tomislavgrada. Osnovnu školu pohađao je u Grabovici i Aržanu, a srednjoškolsku izobrazbu stekao je u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1963. do 1967., s prekidom za odsluženje vojnog roka, studirao je filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a od 1967. do 1971. teologiju na Teološkom fakultetu u Innsbrucku u Austriji. Godine 1971. položio je licencijat na Papinskom teološkom fakultetu »Canisianum«, a potom magistrirao iz teologije na državnom Sveučilištu »Leopold Franzen« u Innsbrucku. U Zagrebačkoj katedrali nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije 27. lipnja 1971. godine, a Mladu misu proslavio je 18. srpnja u rodnoj župi Grabovici. Nakon jednogodišnje kapelanske službe u župi Donje Hrasno u istočnoj Hercegovini, djelovao je više od šest godina kao misionar za Hrvate u Njemačkoj. Potkraj 1978. otišao je u Rim gdje je kao urednik i spiker radio za hrvatski program Radio Vatikana. Od 1982. do 1987. pastoralno je djelovao kao njemački župnik u Nadbiskupiji Freiburg. Potom se vraća u Rim na specijalistički studij teologije. Na Papinskom franjevačkom sveučilištu »Antonianum« u Rimu doktorirao je 1989. »summa cum laude« iz teoloških znanosti za evangelizaciju, disertacijom »Radio et Christi mandatum evangelicum. Doctrina et praxis«, koju je 1991. objavila Kršćanska sadašnjost na hrvatskom jeziku. Nakon toga postaje profesorom pastoralke na Teološkom institutu u Mostaru i članom uredništva biskupijskog lista »Crkva na kamenu«. Zbog rata, početkom 1993. godine ponovno preuzima pastoralnu službu u Nadbiskupiji Freiburg, odakle se 1998. vraća u domovinu u službu prvoga vojnoga kapelana na Hrvatskom vojnom učilištu »Petar Zrinski« u Zagrebu. Od 2002. uglavnom se bavi teološkim znanstvenim radom. Godine 2005. objavljuje liturgijsku knjigu »Služba riječi u 422


misama svagdana. Božićni i vazmeni ciklus«, prva te vrste u Crkvi među Hrvatima, u izdanju Glasa Koncila, a 2009. godine »SVETI JOSIP. Život i lik po Bibliji i tradiciji«, također prvo djelo na hrvatskom jeziku u kojem je cjelovito prikazan život i lik svetoga Josipa te njegovo štovanje u Crkvi.

423


KAZALO PREDGOVOR. ..........................................................................................................................................5 Predgovor iz prvog sveska. .................................................................................................................. 6

NAPOMENE...............................................................................................................................................7 1. Opće napomene.................................................................................................................................... 7 2. Pojedinačne napomene.................................................................................................................... 8

UVODNI OBREDI. ............................................................................................................................ 10 ULAZNA PJESMA I POZDRAV....................................................................................................... 10 POKAJNIČKI ČIN I ZAZIVI ISUSU............................................................................................... 10 SLAVA............................................................................................................................................................ 11 ZBORNA MOLITVA................................................................................................................................ 12 SLUŽBA RIJEČI...................................................................................................................................... 12

VRIJEME KROZ GODINU......................................................................................................... 14   1.   2.   3.   4.   5.   6.   7.   8.   9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34.

tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan

kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz

godinu. ...................................................................................................................... 14 godinu. ...................................................................................................................... 26 godinu. ...................................................................................................................... 38 godinu. ...................................................................................................................... 50 godinu. ...................................................................................................................... 62 godinu. ...................................................................................................................... 74 godinu. ...................................................................................................................... 86 godinu. ...................................................................................................................... 98 godinu. ................................................................................................................... 110 godinu. ................................................................................................................... 122 godinu. ................................................................................................................... 134 godinu. ................................................................................................................... 146 godinu. ................................................................................................................... 158 godinu. ................................................................................................................... 170 godinu. ................................................................................................................... 182 godinu. ................................................................................................................... 194 godinu. ................................................................................................................... 206 godinu. ................................................................................................................... 218 godinu. ................................................................................................................... 230 godinu. ................................................................................................................... 242 godinu. ................................................................................................................... 254 godinu. ................................................................................................................... 266 godinu. ................................................................................................................... 278 godinu. ................................................................................................................... 290 godinu. ................................................................................................................... 302 godinu. ................................................................................................................... 314 godinu. ................................................................................................................... 326 godinu. ................................................................................................................... 338 godinu. ................................................................................................................... 350 godinu. ................................................................................................................... 362 godinu. ................................................................................................................... 374 godinu. ................................................................................................................... 386 godinu. ................................................................................................................... 398 godinu. ................................................................................................................... 410

BILJEŠKA O PISCU..................................................................................................................... 422 424


služba riječi u misama svagdana

ii

v r i j e m e

k ro z

g o d i n u

služba riječi u misama svagdana C IK L U S

Č I T A NJ A

Glas Koncila

II


SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA  

Josip Beljan SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA VRIJEME KROZ GODINU CIKLUS ČITANJA II

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you