__MAIN_TEXT__

Page 1

1880

LIST UČENIKA I NASTAVNIKA GIMNAZIJE NA CETINJU

BROJ 15 MAJ 2018. CIJENA 1€

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH Dodjela DIPLOME Luča / 8

RENOVIRANA FISKULTURNA SALA „Snaga je u zajednici“ / 5

ALEKSANDAR SASA CILIKOV v

v

INTERVJU / 2-3


SVAKI MOJ NERV JE UTKAN U TKIVO NAŠEG GRADA Već decenijama jedna od najmarkantnijih ličnosti našeg grada je prof. dr Aleksandar Saša Čilikov. Istoričar umjetnosti po obrazovanju, dugogodišnji univerzitetski profesor, kulturni i naučni radnik, intelektualac u najširem i najljepšem smislu te riječi, zaljubljenik u prirodu, kulturu i istoriju Crne Gore, drag i cijenjen sugra­ đanin. U nizu priznanja koje je dobio za svoj rad trebalo bi izdvojiti Trinaestojulsku nagradu, najveće državno priznanje u Crnoj Gori. Cijenji profesore Čilikov, iako je Vaš rad vrlo cijenjen i značajan i van granica naše zemlje, Vi ste svoj lični i profesionalni angažman vezali za Cetinje. Što je to što vas je vezalo za ovaj grad?

više decenija, kada je u pitanju kontekst kulturnog konzumiranja, nije bilo neobično da je svaka umjetnička manifestacija (izložbe, koncerti, književne tribine, pozorišne predstave, bioskop) bila izuzetno posjećena. Primjera radi potpuno je bilo normalno da se na pomenutim manifestacijama u znatnom broju pojave rad­ nici „Oboda“ i drugih privrednih subjekata. Nije ovo lament nad boljim vremenima, znate obično stari ljudi poput mene vole da hvale vremena njihove mladosti podcjenjujući sadašnje, nego je doista, što se tiče kulture, u doba moje mladosti pa čak i sredo­ vječnosti, situacija bila u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu daleko iznad sadašnje. Uspomena ima puno no jedna, ne tako davna, mi je posebno ostala u srcu. Riječ je o svečanosti povo­ dom prenosa posmrtnih ostataka kralja Nikole i kraljice Milene kao i princeza Ksenije i Vjere – nije me bilo stid da se prilikom dolasaka naših slavnih predaka u njihovu prijestonicu zaplačem usljed nevjerovatno jakih emocija koje me tada bjehu obuzele. Bivši ste učenik naše škole, kako su tekli Vaši gimnazijski dani?

Nakon diplomiranja u Beogradu gotovo da nijesam imao dilemu kada je u pitanju povratak u moje Cetinje i Crnu Goru. Bez namjere laskanja prijestonici mogu iskreno izjaviti da je svaki moj nerv utkan u tkivo našeg grada i njegovih žitelja, što ne znači da ne poštujem i sve ostale crnogorske urbane i ruralne cjeline, jer u mojim percepcijama naša domovina se pozicionira poput nekog jedinstvenog megapolisa u kome Cetinje ima posebnu is­ torijsku, duhovnu i kulturnu ulogu. Sa druge strane, niko vam ne može biti bliskiji od sredine u kojoj ste odrasli, stekli prijatelje i formirali se u zrelo biće nakon adolescentnog doba.

Cetinjska gimnazija je bila izuzetno ozbiljna škola sa iz­ vanrednim profesorima koji su medju đacima imali ogroman ugled i autoritet. Nijesam ja bio baš neki predobar djak. Pohađao sam prirodnomatematički smjer, meni ne baš blizak, zato što su mi tamo otišli svi drugovi iz djetinjstva pa sam stalno polagao matematiku i fiziku na popravnim ispitima. Sa druge strane uvijek sam imao najviše ocjene iz istorije, geografije, srpskohrvat­skog jezika i književnosti, likovnog vaspitanja. Bilo je mnogo intere­ santnih stvara tokom gimnazijskog školovanja, izgubili bi mnogo vremena da ih sve pominjem, no moram istaći da mi je gimnaziju, zbog njene ozbiljnosti i kvaliteta, bilo teže završiti nego fakultet.

Kako je izgledalo i kako je živjelo Cetinje vašeg djetinjstva? Koje su vaše najdraže uspomene iz tog perioda?

Da li ste već tada znali da će istorija umjetnosti biti Vaš poziv ili su neke druge discipline bile bliže Vašem senzibilitetu?

Dosta je to kompleksna tema da bi u tekstu intervjua dali kompletne odgovore, pogotovo današnjoj omladini u eri interne­ ta i digitalne tehnologije. Ljudi se u doba moje mladosti, bar ja tako mislim, bili moralniji, ponosniji, a da ne pominjem čuveni cetinjski humor, koji na sreću i danas itekako ima svoj život. Prije

Pošto potičem iz umjetničke porodice od najranijeg djeti­nj­ stva sam bio vezan za likovnu umjetnost, književnost, teatar, film i muziku, tako da je bilo neminovno da nešto od toga bude veza­ no za moj životni poziv. Kako sam rano shvatio da mi više leži teorija od praktičnog djelovanja, što se tiče umjetnosti, istorija


RAZGOVOR S POVODOM

3

Koliko je rad istoričara umjetnosti cijenjen van stručnih krugova?

Bez osjećaja namjere glorifikacije domaće sredine, prosto sam zapanjen kvalitetima mladih crnogorskim umjetnika. Nadam se da će se u ovim, po kulturu, teškim vremenima izboriti za svoj status.

umjetnosti je bila logičan izbor. Bliske su mi bile i arheologija i etnologija, no pomenuto je prevagnulo, jer ih ono na izvjestan način obuhvata. Ko je, od tadašnjih profesora, na Vas ostavio najviše traga? Veoma nezahvalno i teško pitanje. Naravno da sam ih sve poštovao i cijenio, no ako već moram odgovoriti pomenuću neke. Obožavali smo – istina, kratko je bio – profesora Fizičkog vaspi­ tanja Andra Đurovića, koji nas je, između ostalog podučavao da igramo valcer. Jako sam volio i predavanja profesora Branka Brno­vića, koji je predavao srpskohrvatski jezik, Ilije Rajko­vića – biologiju, Đura Batrićevića – istoriju, Stanka Roganovića – latin­ ski jezik, Muja Jovićevića – likovno vaspitanje... Naravno poseb­ no sam uvažavao i mog razrednog starješinu Boška Mijanovića, mada mi matematika nije baš bila pri srcu. Školski dani se pamte i po anegdotama. Možete li podijeliti neku sa nama? Ima ih mnogo. Možda je zanimljiva ona kade je profesor Stanko Roganović dao učeniku najvišu ocjenu, koji mu je na pitanje da odgovri na latinskom koja je izreka čuvenog filozo­ fa odgovorio „non direns mon krugens“ umjesto „noli turbare cirkulos meos“(ne diraj moje krugove). Posao istoričara umjetnosti iziskuje i puno rada na terenu. Koje su prednosti, a koji nedostaci takvog rada? Terenski rad, pregled i analiza umjetničkih objekata i ekspo­ nata uživo je osnovni preduslov kvalitetnog obavljanja posla u mojoj profesiji. Nikada vam literatura ne može dočarati doživljaj i kvalitet nekog umjetničkog dijela ako ga nijeste vizuelno doživje­ li u originalnom izgledu. Primjera radi, tokom gimnazijskih dana u mojoj spavaćoj sobi je stajala reprodukcija čuvene Botičelijeve slike „Rađanje Venere“. Bio sam doslovno zaljubljen u Simone­ tu, koja mu je bila model za boginju ljepote, no kada sam tu sliku prvi put vidio u firentinskoj galeriji „Ufići“ nastalo je veliko razočarenje. Mnogo to drugačije izgleda nego na reprodukciji. Međutim, bilo je i slučajeva dijametralno suprotnih od navede­ nog. Nedostaci se prije svega ogledaju u manjkanju materijalnih sredstava neophodnih za finansiranje posjeta u inostranstvu, ja sam imao sreću da iz ličnih prihoda i prihoda familije, veliki broj kapitalnih evropskih umjetničkih djela vidim uživo.

Danas ne tako mnogo, ranije znatno više. Kad pomenuste stručne krugove ono što mene, kao istinskog privrženika Crne Gore i Cetinja, posebno tišti je veoma nizak nivo svijesti i zna­ nja o našem umjetničkom i prirodnom blagu. Na kraju krajeva, nije toliko ni važno u kom obimu će se cijeniti moj i rad mo­ jih kolega, no prosto je porazna činjenica da veliki broj našeg stanovništva, svih starosnih doba, ne posjeduje informacije o izuzetno bogatoj domicilnoj kulturno-umjetničkoj baštini i fra­ pantno lijepoj prirodi. Veliki dio svog profesionalnog angažmana kao univerzitetski profesor, posvetili ste i studentima. Koliko Vam znači pedagoški rad sa mladim ljudima? Taj rad mi daje mnogo nade za svjetliju budućnost od sadašnje, jer sam imao čast da saradjujem sa brojnim izuzetno talentovanim i vaspitanim mladim ljudima, budućim likovnim umjetnicima, glumcima, režiserima, dramaturzima, muzičarima. Bez osjećaja namjere glorifikacije domaće sredine, prosto sam zapanjen kvalitetima mladih crnogorskim umjetnika. Nadam se da će se u ovim, po kulturu, teškim vremenima izboriti za svoj status. Naši stariji učenici se sada nalaze pred izborom koji će kreirati njihov budući život, pred izborom fakulteta i buduće profesije. Da li im, s obzirom na vaše profesionalno i životno iskustvo, možete dati savjet koji bi im pomogao pred ovim dilemama? Tu postoje dva pravca savjeta. Jedan se odnosi na izbor profesije koja će vam omogućiti solidnu egzistenciju, bez obzi­ ra da li ćete je voljeti i uvažavati, a drugi, teži i meni blizak, se odnosi na izbor koji vam je blizak srcu, bez obzira koliko i kako je on tretiran u društvu. U svakom slučaju to je neka vrsta kocke u kojoj sam ja imao apsolutnu sreću. Intervju vodili: Aleksandra Stamenković i Petar Špadijer


4

U NAŠEM GRADU

POSJETA ORHANA PAMUKA NAŠEM GRADU U okviru njegove trodnevne posjete Crne Gori turski pisac Orhan Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, boravio je u našem gradu. Jedan od razloga njegove posjete bio je naučni Simpozijum, posvećen njegovom liku i djelu, a koji je održan u Muzeju novca i na kojem su govorili eminentni univerzitetski pro­ fesori iz zemlje i regiona. Nakon toga, Pamuk je sa gradonačelni­ kom Aleksandrom Bogdanovićem obišao staro jezgro grada, kao i Dvor kralja Nikole, Njegoševu biljardu i Cetinjski manastir, a gradonačelnik ga je upoznao sa kulturno – istorijskim nasljeđem Cetinja i Crne Gore.

TONI PARSONS NA CETINJU Jedan od najznačajnijih savremenih britanskih pisaca Toni Parsons, je u okviru petodnevne posjete Crnoj Gori posjetio i naš grad. Predstavio se čitalačkoj publici, u sklopu književne večeri održane u Nacionlanoj biblioteci ,,Đurđe Crnojević“. Njegovi prvi i najpoznatiji roman ,,Čovjek i dječak“, doživio je ogroman uspjeh u Engleskoj i za samo dva mjeseca, prodat je u tiražu od 750.000 primjeraka i preveden na preko 30 svjetskih jezika. Parsons je rekao da svoje ideje zapisuje i na ruci, kako ih ne bi zaboravio, a inspiraciju za svoja djela pronalazi u svakodnevnim životnim situacijama, a odgovarajući na pitanja publike, rekao je kako već 30 godina radi na računaru, jer pisaću mašinu smatra ,,glupim kompjuterom“. S obzirom na to da je više puta boravio u ovom di­ jelu svijeta, kaže da mu je u posebnom sjećanju ostala gostolju­ bivost i toplina našeg naroda.

PREMIJERA PREDSTAVE ,,APARTMAN SAVOJA“

ODOBREN MEĐUNARODNI KOD ZA CRNOGORSKI JEZIK Povodom dobijanja međunarodnog koda za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda, direktor Nacionalne bib­ lioteke Bogić Rakočević govorio je o značaju ovog događaja,a nekadašnja direktorica Jelena Đurović, je istakla značaj ove vijesti za akademsku zajednicu, ali i crnogorsku kulturu uopšte. Prvi pisani zahtjev za dodjelu međunarodnog koda Biblioteka je uputila Tehničkom komitetu ISO 639 u julu 2008. godine, a kompletnu dokumentaciju proslijedila u Vašington u septembru 2015. godine. Zahtjev je, nakon brojnih procedura, odobren tek osmog decembra 2017. godine.

NACIONALNI DAN GRČKE OBILJEŽEN U MINISTARSTVU KULTURE Povodom Nacionalnog dana Grčke pijanistkinja Dora Ba­ kopoulos i pjevačica Eli Paspala su nastupile u Ministarstvu kulture. Posjetioce je pozdravio ambasador Grčke u Crnoj Gori Sotirios Atanasiou, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom ovakvog događaja na Cetinju. Pjevačica Eli Paspala istakla je da joj je velika čast i privilegija što je u Crnoj Gori, a pijanistkinja Dora Bakopoulous istakla je da joj je drago što je dobila priliku da svoje umijeće predstavi crnogorskoj publici. Koncert su orga­ nizovali Ambasada Republike Grčke u Crnoj Gori i Ministarstvo kulture Crne Gore.

Predstava ,,Apartman Savoja“ u režiji Slobodana Milatovića, izvedena je premijerno u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Ko­ mad je nastao prema dramskom predlošku tekstova Sandre Vu­ jović i Marije Čolpe, kao rezultat jednogodišnjih radionica, koje su vodili pisci Ljubomir Đurković i Ognjen Spahić, a pod okriljem EU programa Kretivna Evropa. Tako su spojene jednočinka ,,Apar­ tman Savoja“ i kratka priča ,,Punktiranje duše“, dvije različite for­ me u jednu cjelinu. Publika je sa oduševljenjem prihvatila ovu predstavu i nagradila je gromoglasnim aplauzom. pripremio Đorđije Radulović, IV-1


ZAJEDNICA I MI

5

OTVORENA RENOVIRANA FISKULTURNA SALA Na svečanosti koja je organizovana povodom Dana škole, otvorena je renovirana fiskulturna sala. Otvaranju je prethodio jednogodišnji filantropski projekat „Snaga je u zajednici“ kroz koju su prikupljena sredstva za renoviranje. Na svečanosti, povodom otvaranja renovirane sale, prisu­ tnima su se obratili ministar sporta Nikola Janović, gradonačel­ nik Cetinja Aleksandar Bogdanović, generalni direktor Direkto­ rata za srednjoškolsko, srednje stručno i obrazovanje obraslih u Ministarstvu prosvjete Veljko Tomić, direktorica Gimnazije Na­ taša Stanojević, kao i koordinatorka Tima za projekte i planiranje Gimnazije prof. Dejana Dizdar. „Ulažući u sportsku infrastrukturu, ulažemo u budućnost crnogorskog sporta, u kojoj nas čekaju novi šampioni. Neki od njih prve sportske korake napraviće baš u ovoj školskoj sali, u kojoj će stasati u dobre đake i još bolje sportsite, kojim se crnogorska prijestonica uvijek ponosila“, naveo je u svom obraćanju ministar Janović. „Obnova sportske dvorane, današnje đake trebalo bi da in­ spiriše i podstiče na velika buduća djela“, kazao je gradonačelnik Bogdanović. „Prijestonica Cetinje, zajedno sa svim Cetinjanima,

duguje zahvalnost – kako Ambasadi Kine i Ministartvu sporta – tako i svakom pojedinačnom donatoru koji je odvojio svoje vri­ jeme i novac za pomoć mladim Cetinjanima, koji će svakako to znati da cijene“ – istakao je Bogdanović. Ministartvo prosvjete, prema riječima Veljka Tomića, u kontinuitetu radi na podizanju svijesti mladih ljudi o značaju bavljenja fizičkom kulturom. „Podjsetiću vas na činjenicu da je Ministarstvo prosvjete izmijenilo cijeli set zakona iz oblasti obra­ zovanja, akcenat je stavljen na povećanju fizičke kulture“ - na­ glasio je on. Direkorica Gimnazije, Nataša Stanojević je kazala da smo „upravo ličnim primjerom željeli da učenicima pokažemo što je odgovornost i spremnost da se uhvate u koštac sa izazovom, a upravo tako je i počela donatorska akcija. Kažu da uspjeh nastaje kada se sretnu spremnost i prilika. Izgleda da smo bili spremni, a priliku smo dobili od Ministarstva sporta“ – rekla je Stanojević. Realizaciju projekta „Snaga je u zajednici“ vodila je profe­ sorica Dejana Dizdar, koordinatorka Tima za projekte i planiranje Gimnazije.

URUČENA PRIZNANJA ZA PROJEKTE KOJI DOPRINOSE POZITIVNOJ AFIRMACIJI ŠKOLE

Na svečanosti su dodijeljena priznanja profesorima koji su realizovali uspješne projekte, i na taj način doprinijeli i doprinose pozitivnoj afirmaciji škole. Priznanje su dobili: • Miloš Tomić, urednik časopisa „Feniks“; • Biljana Vuksanović, koordinatorka Književnog centra; • Dejana Dizdar, koordinatorka Gimfesta i Tima za projekte; • Svetlana Ivanović, koordinatorka Volonterskog kluba; • Tamara Mitrović, koordinatorka Takmičenja u rješavanju logičkih zadataka i sudoku-a; • Tatjana Zeković, koordinatorka projekta „Kviz iz latinskog jezika“; • Petar Špadijer, koordinator Akcije dobrovoljnog davanja krvi; • Luka Lagator, koordinator Školskog sportskog kluba „Gimnazija“; • Dejana Rudović, koordinatorka Omladinskog kluba.

Kristina Marković, IV-3

Direktorica škole Nataša Stanojević uručila je zahvalnice donatorima koji su pomogli prikupljanje sredstava za sanaciju fiskulturne sale. Uz Ministarstvo sporta, doprinos su dali i Ministarstvo prosvjete, ambasada Narodne Republike Kine, Prijestonica Cetinje, Mitropolija crnogorsko primorska, DOO Interprodukt Cetinje, DOO Martex Cetinje, DOO FLEKA, CETKOM Cetinje, Ilija Kaludjerović, Aleksa Špadijer, Medijski partner RTV Cetinje.


6

ZAJEDNICA I MI

Cinim pravu stvar Volonterski klub naše škole, petu godinu zaredom, uspje­ šno realizuje aktivnosti prvenstveno humanitarnog karaktera, ali učestvuje i u svim drugim aktivnostima u školi, doprinoseći njenoj afirmaciji. Pored ovoga volonteri rade i na sebi, kroz razne oblike edukacije, kako bi njihove aktivnosti bile što uspješnije, i kako bi na što bolji način promovisali volonterizam u zajednici. U toku prethodne školske godine, Volonterski klub je realizovao niz aktivnosti. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva čla­ novi Volonterskog kluba su donirali prikupljenu odjeću i obuću korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice. Za osam po­ rodica su obezbijeđeni paketi pomoći, a uručenju donacija pri­ sustvovali su predstavnici Centra za socijalni rad Prijestonice Cetinje, sa kojima Volonterski klub godinama uspješno sarađuje. U prostorijama škole su, za učenike I razreda i učenike SLŠ ”Petar Lubarda”, povodom obilježavanja nedjelje prve pomoći, održane radionice kratke obuke u pružanju prve pomoći. Radi­ onice su vodile članice Kluba, koje su u toku protekle školske godine prošle obuku i učestvovale na opštinskom i državnom takmičenju. Svoj dan volonteri su obilježili predstavljanjem projekta “Činim pravu stvar” koji je realizovan u okviru programa Podrška razvoju volonterizma „Za opšte dobro“, a koji je podržan od Fon­ da za aktivno građanstvo. Projekat su uradile članice Nikoleta Roganović i Nikoleta Ivanović. One su, u organizaciji Fonda za aktivno građanstvo, prošle trodnevnu obuku za pisanje projeka­ ta, a kroz svoj projekat su obezbijedile sredstva za obuku volon­ tera, majice, kape i bedževe za članove Kluba. Na kraju projekta, koji će rezultirati humanitarnom akcijom Knjiga za Omladinski klub, a u okviru školske manifestacije GIMFEST, biće proglašen volonter godine. Tradicionalna aktivnost volontera naše škole, a po kojoj su prepoznati, ne samo u lokalnoj zajednici, već i šire, jeste human­ itarna akcija ,,Novogodišnji paketić”.

Petu godinu zaredom Volonterski klub, u saradnji sa Učeničkim parlamentom i NVO ,,Džonatan Livingston“, obraduje mališane čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice. Karavan najljepših želja je stigao do 60 mališana iz našeg grada, ali i do 90 štićenika Dječijeg doma ,,Mladost” u Bijeloj. Kreativni članovi Volonterskog kluba, u toku nastavne go­ dine, realizuju radionice izrade novogodišnjih ukrasa, nakita, dekupaža i dr. Sve ove, kao i niz drugih aktivnosti Volonterskog kluba, prati koordinatorka, profesorica Svetlana Ivanović u saradnji sa pro­ fe­sorima Dejanom Rudović, Biljanom Vuksanović i Lukom Laga­ torom. Nikoleta Ivanović, II-1


ZAJEDNICA I MI

7

GIMFEST VI Prošle godine smo po VI put organizovali Gimfest, tradi­ cionalnu manifestaciju koja povezuje učenike, profesore, građane i institucije, kako na Cetinju, tako i na nacionalnom nivou. Gimfest je prepoznata manifestacija i u lokalnoj zaje­dnici (Priznanje od strane Prijestonice Cetinje za uspješnu mani­festaciju na lokal­ nom nivou), a i na nacionalnom nivou (Nagrada za najbolju pre­ duzetničku školu u Crnoj Gori za 2016. godinu u kategoriji svih srednjih škola). Gimfest VI je realizovan od 29. 05. do 31. 05, a obuhvatio je niz događaja: 1. Zvanično otvaranje Gimfest-a VI i takmičenje u spelo­ vanju za osnovne i srednje škole u Crnoj Gori „Spelling Bee“, u Zetskom domu, na kom je učestvovalo više od 30 osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. U predivnom ambijentu briljirali su osnovci i srednjoškolci, a pobjednici po kategorijama su: U kategoriji osnovnih škola I mjesto – Matija Đurović, OŠ “Oktoih” Podgorica II mjesto – Vasilije Kovačević, Access team III mjesto – Andrija Daković, OŠ “Njegoš”, Kotor. U kategoriji srednjih škola: I mjesto –Žana Pejaković, Srednja stručna škola Cetinje II mjesto – Darija Tošić, Srednja likovna škola" Petar Lubarda" Cetinje III mjesto – Miloš Ognjenović, Srednja ekonomskougostiteljska škola, Bar.

2. Sajam srednjoškolaca i Omladinskog kluba na Dvorskom trgu; 3. Koncert učenika Gimnazije i gostiju na Dvorskom trgu, 4. Revijalna utakmica učenika i roditelja u fiskulturnoj sali JU Gimnazija. Projekat je finansiran od strane Komisije za raspodjelu di­ jela prihoda od igara na sreću. Zahvalnost dugujemo Ame­ričkom uglu i Američkoj ambasadi za doprinos u realizaciji takmičenja „Spelling Bee“ kao i Mileni Beharević i Srednjoj likovnoj školi "Pe­ tar Lubarda" za dizjan postera. Projekat je kao i svake godine podržala i Prijestonica Cetinje. Dejana Dizdar, profesorica

Osnovan InfoPoint – prvi info-fizički servis za mlade na Cetinju Gimnazijalci Jelena Banović, Balša Vušurović, Katarina Đur­ ković i Marija Đakonović čine tim mladih ljudi koji je osnovao InfoPoint – prvi info-fizički servis za mlade na Cetinju. InfoPoint je servis koji mladima na Cetinju daje sve informacije i potrebnu podršku na jednom mjestu. Infopoint je neophodan zbog nemo­ gućnosti mladih da nađu informacije na jednom mjestu i pristupe im na pravi način. Svakog dana po sat vremena, mladi u Omla­ dinskom klubu na Cetinju se informišu o aktuelnim konkursima, stipendijama, takmičenjima, i drugim događajima, te na taj način dobijaju i konkretan servis podrške (pomoć prilikom popunjava­ nja i prijavljivanja, obuke iz komunikacionih i strateških vještina,

pisanja biznis planova, obuka sticanja liderskih vještina i sl..). Ostali ciljevi InfoPointa su: podsticanje informisanja putem novih medija kojima se mladi svakodnevno koriste, osigurava­ nje medijskog prostora za informisanje mladih u lokalnim javnim medijima, razvijanje vještine izrade i distribucije informativnih i obrazovnih materijala, te izdavačke djelatnosti mladih, organizo­ vanje različitih aktivnosti za mlade sa zadatkom informisanja mladih o svim područjima od interesa za mlade, info tačka sa različitim informativnim materijalima (brošure, posteri…) i bes­ platan internet pristup. Dejana Dizdar, profesorica

OTVOREN OMLADINSKI KLUB Na svečanosti organizovanoj u našoj školi, bivši gradona­­ če­l­­­nik Prijestonice, Aleksandar Bogdanović je otvorio Omla­din­ ski klub. Omladinski klub na Cetinju je zamišljen kao dinamični pro­­stor za mlade, gdje se mladi ljudi okupljaju, informišu, uče, djeluju, volontiraju, istražuju, druže se ili samo korisno provode svoje slobodno vrijeme. Kroz praćenje programskih sadržaja, mladi imaju priliku da se identifikuju i uče od drugih, vježbaju i stiču, otkriju i razviju svoje naklonosti ka nečemu što im je ra­ nije bilo ne­poznato, razviju postojeće vještine i steknu neopho­ dna znanja za ispunjen život u lokalnoj zajednici. Takođe, Klub obezbjeđuje sigurno okruženje za razvoj mla­ dih u kojem će imati priliku ne samo da razvijaju potencijale svoje ličnosti, već i da praktikujući zdrave stilove života postaju pravi promoteri i modeli prosocijalnog unaprijeđenja zajednice u kojoj žive.

Projekat se realizuje u saradnji sa nevladinim organizacija­ ma Džonatan Livingston i Građanski kreativni centar. Dejana Rudović, profesorica


8

NOVOSTI IZ OBRAZOVANJA

Procedure za pravdanje časova • Roditelj učenika, koji izostane sa nastave više od jednog dana, dužan je najkasnije u roku od 3 dana da obavijesti odjeljenskog starješinu o razlogu izostanka. • Izostanke do 2 dana može da opravda roditelj bez ljekarske potvrde, a preko dva dana uz ljekarsku potvrdu. • Roditelj pravda izstanke najkasnije u roku od 7 dana. • Učeniku ne mogu biti opravdani jedan ili dva časa, osim uz potvrdu kluba za sportiste, i izuzetno uz ljekarsku potvrdu koju donosi roditelj od pedijatra. • U slučaju da se učenik ne osjeća dobro mora da se javi razrednom starješini ili dežurnom profesoru, koji će to evidentirati u dnevniku (razredni starješina), a u svesci dežurstva dežurni profesor. • Učenik ima pravo na odsustvovanje, uz najavu roditelja, do pet radnih dana u toku školske godine. Pripremio Pedagoški aktiv

Prevencija i mogućnosti Prema nekim istraživanjima smatra se da je skoro pa svaki građanin, uključujući djecu, stare i posebno mlade ljude, obuhva­ ćen nekim oblikom nasilja. Nasilje nije samo problem na papiru, nije nešto što ostavlja kratkoročno oštećenje jedne individue, ono je stvarno, realno, i ono je dugoročno. Nasilje se uvijek pojavljuje, svjesno ili nesvjesno, i zavisi od osobe kako će ga percipirati. Mnogi sociolozi, filozofi i psiholozi su izučavali problem nasilja pokušavajući da ga trajno otklone. Međutim, nijednom u potpunosti nije uspjelo, jer da jeste danas nasilja ne bi bilo. Razlog je, po mom mišljenu, u individualnosti. Prema filozofu Serenu Kjerkegoru “Individua je tjesnac kroz koji treba da se prođe”, a činjenica je da bez obzira ma koliki uticaji bili na nečiju svijest, jako je teško u potpunosti je promijeniti. To nas dovo­ di do pitanja što možemo uraditi? Na pitanja, na koja naizgled nemaju odgovor, kažem da možemo da pokušamo da utičemo preventivno. Prevencija, kao skup mjera, ima za cilj da spriječi bilo ka­ kve neželjne pojave, ispitujući pretpostavke, uslove i uzroke, a zatim tražeći načine kako da ih izbjegne. Kao prevencija nasilju u zemljama Evrope postoje različiti programi kojima se pokušava uticati na smanjenje pojave nasilja. Načini koji mogu doprinijeti smanjenu pojave nasilja, jesu različiti programi podučavanja na temu nasilja, bilo da se radi o grupnom pristupu, proučavanju literature ili vanškolskim i škol­ skim aktivnostima (dramske sekcije, igranje uloga, korišćenje multimedijalnih materijala…). Neki od programa se usredsređuju na individualnu podršku učenja socijalnih vještina (asertivnost, jačanja samopouzdanja i promjene ponašanja…) Važnu ulogu u smanjenju pojave nasilja imaju škole. One mogu uticati kroz različite aktivnosti i time omogućiti da svaki učenik bude svjestan značaja prevencije nasilja, i tako na neki način bude uključen u prevenciju. Škola je u mogućnosti da uvede pravila ponašanja u sve razrede, da podstakne razvoj pre­

ventivnih mjera, da pokrene i podstakne aktivnosti koje se bave ovom temom, da pruži individualnu podršku djeci koja imaju in­ tenciju da postanu nasilna, i da da podršku djeci žrtvama nasilja. Prema istraživanjima u nekim evropskim zemljama, vršnja­ čka podrška može biti preventivna mjera u cilju smanjenja nasilja u školama, koja može čak i bolje da uvidi problem nasilja među djecom i mladima.Vršnjačka podrška je jako važna, i ima puno prednosti, počevši od činjenice da vršnjaci otkrivaju nasilje mno­ go ranije nego odrasli, zatim da se mladi lakše povjeravaju svo­ jim vršnjacima, oni takođe mnogo bolje razumiju jezik koji mladi koriste kada govore o svojim osjećanjima… Prednosti vršnjačke podrške imaju širok obim. Međutim, u životu je važno da sve pos­ tane realnost, zato se vršnjačke podrške realizuju kroz: Vršnjačke radionice koje vode mladi vršnjački edukatori i medijatori. Ovi tipovi radionica su jako važni, zato što mladi ljudi imaju mogućnost da nauče nešto novo nesvjesno primajući in­ formacije o značaju pojma nasilja. Medijatorski klub, koji ima za cilj da poduči mlade ljude da postanu medijatori na temu nasilja, kako bi oni kasnije mogli da utiču na svoje vršnjake da spriječe nasilje, ili riješe neki konflikt među njima. Osnivanje drugih klubova u školi je još jedan važan segment, jer se na taj način mladim ljudima daje prostor da se bave dru­ gim temema iz oblasti njihovih interesovanja, i na taj način uvide prave vrijednosti. Sport je ono što mlade ljude uči tome da se ponašaju u skla­ du sa društvenim pravilima, koja podrazumijevaju različitosti, a opet dozvoljavaju pojedincu da se istakne. Kroz sport mladi uče da budu tolerantni, spremni za život i izazove koje im on donosi. Uostalom, sport je idealan način da mladi koriste svoje slobodno vrijeme. Anja Pejović, IV-3


NOVOSTI IZ OBRAZOVANJA

9

Izvodi iz pravilnika o načinu i postupku ocjenjivanja učenika gimnazije Ocjenjivanje znanja učenika podrazumijeva praćenje, procjenjivanje, provjeravanje i vrednovanje znanja učenika. Ocjenjivanje znanja učenika vrši predmetni nastavnik (u daljem tekstu: nastavnik), a izražava se ocjenom, uskladu sa zakonom. U toku nastavne godine, učenik se ocjenjuje na osnovu usmene i pisane provjere znanja (pismeni zadatak, kontrolni rad, test i sl.), u skladu sa obrazovnim programom. Elementi ocjenjivanja Član 4 Nastavnik ocjenjuje znanje učenika na osnovu: - poznavanja i razumijevanja nastavnih sadržaja; - usmenog i pismenog izražavanja; - praktične i kreativne primjene naučenog sadržaja; - razvijenosti vještina; - načina i redovnosti učestvovanja u realizaciji nastavnih ciljeva; i - napredovanja u razvoju ostalih psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti učenika. Način ocjenjivanja Član 5. Usmena provjera znanja učenika može da se vrši na svakom nastavnom času, bez najave. Usmena provjera znanja jednog učenika, po pravilu, traje najduže deset minuta. Pisana provjera znanja učenika vrši se tokom nastavne godine, po pravilu, poslije realizovane nastave iz pojedinih oblasti programskog sadržaja. Predlaganje zaključne ocjene Član 7. Nastavnik upoznaje učenika sa prijedlogom zaključne ocjene iz nastavnog predmeta najkasnije na posljednjem nastavnom času, na kraju klasifikacionog perioda odnosno nastavne godine. Ocjena iz stava 1 ovog člana ne može da se predloži na osnovu samo jedne pisane provjere znanja. Javnost ocjenjivanja Član 9 Nastavnik ocjenjuje znanje učenika javno, u odjeljenju odnosno grupi, u skladu sa obrazovnim programom. Javnost ocjenjivanja učenika obezbjeđuje se i na način da nastavnik učenika upozna sa: - načinom i rokovima ocjenjivanja; - sadržajem predmetnog programa koji se izučava u pojedinom klasifikacionom periodu; i - elementima ocjenjivanja.

Obrazloženje ocjene Član 10 U obrazloženju ocjene za usmeni odgovor učenika nastavnik je dužan da ukaže učeniku na nepravilnosti i nedostatke u razumijevanju programskih sadržaja i da preporuke za dalji rad. U ocijenjenom pisanom radu nepravilnosti i nedostaci treba da budu obilježeni tako da ih učenik lako razumije. Pisani rad iz stava 2 ovog člana daje se učeniku na uvid i čuva u školi do kraja školske godine. Na zahtjev učenika ili njegovog roditelja odnosno staratelja, nastavnik će dozvoliti ponovni uvid, odnosno škola će izdati kopiju ocijenjenog pisanog rada. Vrednovanje znanja učenika Član 11 Nastavnik će vrednovati znanje učenika i dati ocjenu: - odličan (5) učeniku koji je pokazao da u potpunosti ima sposobnost primjene znanja, umijeće, vještine i samostalnost u radu i veoma visok stepen sopstvenog angažovanja i razumijevanja programskih sadržaja; - vrlo dobar (4) učeniku koji je pokazao sposobnost primjene znanja, umijeće i vještine uz manju pomoć nastavnika i visok stepen sopstvenog angažovanja i razumijevanja programskih sadržaja; - dobar (3) učeniku koji je pokazao prosječnu sposobnost primjene znanja, umijeće i vještine, uz pomoć nastavnika i prosječan stepen razumijevanja programskih sadržaja; - dovoljan (2) učeniku koji je pokazao zadovoljavajući stepen razumijevanja programskih sadržaja i uz pomoć nastavnika reprodukovao stečeno znanje; ili - nedovoljan (1) učeniku koji nije dostigao zadovoljavajući nivo razumijevanja programskih sadržaja. Korišćenje nedozvoljenih sredstava Član 12 Ako učenik prilikom izrade pismenog rada koristi nedozvoljena sredstva ili ako prepisuje, nastavnik ga opominje. Nastavnik evidentira opomenu u pismenom radu učenika i ona može da utiče na ocjenu. U slučaju da učenik i poslije opomene nastavi da koristi sredstva iz stava 1 ovog člana, nastavnik udaljava učenika sa časa, a pismeni rad ocijenjuje ocjenom nedovoljan (1).

MOJE DUŽNOSTI Učenik/ca ima dužnost da: 1) redovno, marljivo i savjesno radi na usvajanju znanja i sticanju opšte kulture; 2) se pridržava školskih propisa, savjeta, uputstava i odluka nastavnika, direktora i organa škole; 3) uredno pohađa nastavu; 4) blagovremeno pravda izostanke; 5) za vrijeme časa ne ometa izvođenje nastave i rad u odjeljenju; 6) za vrijeme trajanja časa ne napušta čas, bez prethodno dobijenog odobrenja nastavnika; 7) se prema nastavnicima ophodi pristojno;

8) poštuje ličnost drugih učenika i njeguje drugarske i humane odnose; 9) čuva imovinu škole; 10) njeguje čistoću i estetski izgled školskih prostorija; 11) učestvuje u dežurstvima škole; 12) poštuje pravila školskog, odnosno Kućnog reda; 13) druge dužnosti utvrđene Statutom ustanove. (Iz Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju Crne Gore, donijet 08.05.2015. godine)

Pripremio Pedagoški aktiv


10

USPJEŠNI BIVŠI UČENICI

Intervju sa doktorom Filipom Vukmirovićem Ako imate jaku zelju i volju da dostignete cilj koji ste sebi postavili, onda je svaka prepreka savladiva Uvaženi doktore Vukmiroviću, zamolila bih Vas da za naš školski časopis, kao bivši učenik, a sada uspješan naučni radnik odgovorite na sljedeća pitanja. Sjećate li se vremena kad ste bili gimnazijalac? Naravno da se sjećam, jer je to, uz studentske dane, jedan od najljepših perioda u mom životu. Taj period je pored učenja obilježi­ lo i intenzivno druženje sa sjajnom generacijom cetinjskih gimnazi­ jalaca, od kojih su danas većina veoma uspješni u svojim profesija­ ma, a iskrena prijateljstva koja su tada ostvarena i dan danas su intenzivna i pratiće nas do kraja života. Šta Vas je navelo da se odlučite za ovu profesiju, da li je neko uticao na vaš izbor? Medicina je svuda u svijetu, pa i kod nas jedan od najprestižnijih i najtežih fakulteta, što potvrđuje i njeno trajanje od 6 godina. Da biste se uopšte upisali na ovaj fakultet morate biti vrstan đak u sred­ njoj školi, a da biste ga završili morate biti spremni na konstantno naporno učenje, brojne izazove kroz razne predmete tokom studija, a nakon svega konstantno učenje i usavršavanje i nakon završet­ ka fakulteta. Odluku da studiram medicinu donio sam samostalno, vođen željom da radim humanu profesiju i pomažem ljudima onda kada im je to najpotrebnije. Na šta ste se najteže navikli u toku studiranja? Kako je izgle­ dao Vaš prvi susret sa „praktičnom anatomijom“? Teško je ocijeniti što je bilo najteže tokom studiranja, ali sigurno da je sami početak studija, prilagođavanje na novu sredinu, nove uslove života, studije, a uz to i anatomiju kao prvu veoma ozbiljnu prepreku koju treba savladati za gotovo sve studente medicine, pa i za mene bilo najteže. Ali ako ste realno procijenili svoje mogućnosti, ako imate jaku želju i volju da dostignete cilj koji ste sebi postavili, onda je praktično svaka prepreka savladiva. Specijalizirali ste patologiju, šta Vas je podstaklo da se opredijelite za ovu oblast medicine? Patologija je krucijalna dijagnostička disciplina, a sam pojam označava nauku o bolestima (grčki: pathos-bolest i logos-nauka). Tokom fakulteta zavolio sam ovu granu medicine, radio sam stu­ dentske radove iz oblasti patologije, diplomirao iz oblasti patologije i na kraju odabrao specijalizaciju iz ove oblasti. I danas ponovo da biram opredijelio bih se za patologiju, jer ona izučava sve promjene i bolesti u organizmu i u svojoj srži ima gotovo sve kliničke grane. Inače, patologija predstavlja jednu od najdeficitarnijih specijalizaci­ ja svuda u svijetu. Da li smatrate da su obdukcije najteži dio vašeg posla, kakav je bio vas prvi susret sa tim? Obično kada pomenem ljudima da sam patolog prva asocija­ cija je obdukcija. Međutim, najveći dio mog svakodnevnog posla je pregled uzoraka tkiva i postavljanje dijagnoze kod živih osoba. Po pravilu svaki dio tkiva ili organa koji se odstrani mora biti po­ slat na patološku verifikaciju, bilo da se radi o bezazlenoj promjeni sa kože, do tumora raznih organa. Upravo se definitivna dijagnoza bolesti postavlja na patologiji i od nalaza patologa zavisi dalje li­

ječenje pacijenta i prognoza bolesti. Jasno je da je odgovornost patologa u ovom dijelu ogromna i sigurno je i greška mnogo teža i značajnija, nego eventualna greška pri radu obdukcija. Obdukcije jesu dio mog posla, ali iz gore navedenog vidite da nijesu najteži dio posla. Obdukcije se rade i tokom studija, „dodir“ sa lešom već ima student prve godine medicine na anatomiji, tako da taj dio posla i psihofizičkog opterećenja se na neki način tokom studija savladava. Ljudi su, gledajući filmove, stvorili predrasudu o patologiji, misle da je to nauka koja se bavi samo uzrocima smrti, a nedovoljno su informisani o tome da je to nauka koja se bavi svim oboljenji­ ma, da je nezaobilazni dio dijagnostike, objasnite nam kako patolog pomaže u uspostavljanju dijagnoze? Jedna promjena (tumor) koju pacijent ima može klinički djelova­ ti benigno (dobroćudno), isto tako i na radiološkom pregledu, ali na uzorku tkiva iz takve promjene patolog može naći izmijenjene ćelije koje odgovaraju malignim (zloćudnim ćelijama). Definitivna dijag­ noza bolesti u ovom slučaju je maligno oboljenje. Sa druge strane, promjena koja klinički i radiološki djeluje maligno može prilikom pa­ tološkog pregleda biti sagrađena od dobroćudnih ćelija, te će takav bolesnik imati dijagnozu dobroćudnog tumora. Da bismo postavili patološku dijagnozu uzorke tkiva obrađujemo u laboratoriji, a potom ih obojene raznim vrstama bojenja analiziramo pod mikroskopom. Tu uočavamo promjene na ćelijama, određujemo vrstu i proširenost (metastaze) tumora, određujemo njegovo porijeklo, a specijalnim dopunskim metodama kojima bojimo tkivo dajemo inpute onkolozi­ ma na koju vrstu terapije taj tumor najbolje može odreagovati. Iz dana u dan ima sve više ljudi koji boluju od malignih obolje­ nja, da li mislite da to možemo prevenirati i na koji način, koliko je tu bitan zdrav način života? Nažalost, sve više ljudi boluje i umire od malignih bolesti. Mi smo tokom prošle godine dostigli cifru od oko 20 000 pregledanih biopsija (naravno nijesu sve biopsije maligniteti) što je dosadašnji rekord. Zdrav način života, koji uključuje i pravilnu ishranu i fizičku aktivnost jako su bitni za zdravlje svih nas i treba ih se pridržavati. Postoje brojni faktori koji potpomažu nastanak tumora i koji se često pominju u medijima. Na dio njih možemo uticati (alkohol, cigarete, ishrana i sl), a na dio, kao što su npr. genetski faktori, ne možemo. Ono što možemo to je da imamo redovne kontrole i konsultacije sa ljekarima, da ukoliko postoje određeni simptomi se javimo našem ljekaru i da dio populacije koji bude pozvan na skrining preglede se i odazove na ove preglede. Šta bi ste preporučili srednjoškolcima koji razmišljaju o patologiji kao budućoj profesiji? Generalno, svi koji žele studirati medicinu, a poslije toga da budu hirurzi, ginekolozi, internisti, patolozi i sl. treba prvenstveno da u sebi prepoznaju apsolutnu želju i ljubav za ovom profesijom, da budu spremni na veliki trud i rad tokom šestogodišnjih studija, a nakon toga na dodatnu specijalizaciju od 4 do 6 godina. Profesija ljekara nosi ogromnu odgovornost, ali je i jedna od najljepših pro­ fesija na svijetu. Pomoći oboljelom ili spasiti nečiji život nema svoju cijenu.


USPJEŠNI BIVŠI UČENICI

Profesija ljekara nosi ogromnu odgovornost, ali je i jedna od najljepših profesija na svijetu. Pomoći oboljelom ili spasiti nečiji život nema svoju cijenu.

11

Kako ste i profesor na Medicinskom fakultetu, interesuje nas šta bi učenik/student Filip zamjerio profesoru Filipu, a čime bi se profesor Filip pohvalio učeniku Filipu? Teško na ovo pitanje mogu objektivno odgovoriti. S obzirom da se na Univerzitetu Crne Gore poslednjih nekoliko godina spro­ vode anonimne ankete u kojima studenti ocjenjuju svoje profesore, pregledom tih anketa vidio sam da imam visoku ocjenu od strane studenata i nijesam naišao na neku zamjerku koju bih ovom prilikom mogao istaći. S obzirom da sam kao student sve ispite polagao u roku, pohvale bi išle na račun uloženog truda, napora i želje za pos­ tizanjem cilja. Jovana Konatar, IV-3


PREDSTAVLJAMO N AJBOLJE

12

Najbolji od najboljih

Dodjela DIPLOME Luča

Najboljih 10 učenika nagrađeno je najprestižnijim školskim prizna­njem diplomom „Luča“. Zaslužena priznanja i nagrade su do­ bili: Mi­lena Marković, Sara Vukotić, Irena Mudreša, Jovana Vujović, Nikoleta Ćetković, Anđela Vukčević, Maša Ražnatović, Milica Martinović, Dejan Martinović i Darija Perović. Posebno priznanje, Zahvalnicu za doprinos pozi­tivnoj afirmaciji škole dobili su: Petar Vujović i Milica Radović. Nastav­ničko vije­će je na osnovu postignitih rezultata tokom školovanja, a u skladu sa Pravilnikom o izboru đaka generacije, za Đaka generacije izabralo Nikoletu Ćetković. Tradicionalna svečanost dodjele pohvala i nagrada u ime Prijestonice Cetinje najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola sa Cetinja, održana je ispred Plavog dvorca, na kojoj je gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović uručio nagrade grada. Dejana Rudović, profesorica

PREDSTAVLJAMO NAJBOLJE: Nikoleta Ćetković, đak generacije „Osjećam veliki ponos što sam dobitnik ove nagrade, zbog toga što je moja gimnazija najstarija u Crnoj Gori, i što su u njoj znanje stekla velika imena poput Lesa Ivanovica i Danila Kiša. „Luča“ mi je, prije svega, pomogla da izgradim određenu dozu samouv­ jerenosti za dalji intelektualni razvoj, stoga je za mene izuzetna čast, dobiti ovo priznanje i podršku od strane profesora. Već sam se odlučila za studije psihologije u Beogradu, a po završetku fa­ kulteta voljela bih, što je moj san, da se kao klinički psiholog, vra­ tim na Cetinje i otvorim Institut za mentalno zdravlje. Osim profesora, koji su učestvovali u formiranju moje ličnosti, naj­više mjesta u mom sjećanju zauzimaju velika prijateljstva koja sam sklopila baš u ovoj školi, u ovim školskim klupama.

GODIŠNJAK

Godišnjak, 2016/2017.

201 6/20 17. JU Gim naz ija Cet inje

Sjećanja su mi obojena radošću zbog tih mladih ljudi koji su se od prvog dana ponašali kao jedno, a ono čime se najviše ponosim jeste to što je Gim­ nazija puna mladih ljudi koji su svo­ je slobodno vrijeme nesebično trošili (i još uvijek troše) na pomaganju drugim ljudima i obogaćivanje Prijestonice kulturnim mani­ festacijama.“ Aleksandra Stamenković, III-2

Objavljen Godišnjak za školsku 2016/2017. godinu Na inicijativu profesorice Svetlane Ivanović, po drugi put je realizovan projekat Godišnjak. Autor Godišnjaka je profesorica Ivanović, a urađen je sa željom da podsjeti maturante na dane provedene u Gimnaziji, te da im to bude jedan lijep podsjetnik, kome će se uvijek rado vraćati. Uručenje je obavljeno na dan dod­ jele diploma 21.06. 2017.godine. Pored maturanata, Godišnjak je uručen razrednim starješinama i sponzorima, a nekoliko prim­ jeraka Godišnjaka će se čuvati u školskoj biblioteci. PR tim Gimnazije


M L ADI TALENTI

PREDSTAVLJENA KNJIGA ĐORĐIJA RADULOVIĆA PR tim Gimnazije

U okviru 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja predstavljena je knjiga Prisustvo odsutnosti Đorđija Radulovića, učenika četvrtog razreda naše škole. Knjiga pred­ stavlja spoj poetskih i likovnih reminiscencija autora. Tim povodom prisutnima su se obratile direktorica naše škole Nataša Stanojević, profesorica crnogorskog jezika i knji­ ževnosti Biljana Vuksanović, profesorica i psihološkinja Dejana Rudović, ali i književnik Borisav Cimeša koji je, ispred izdavača, ukazao na ličnosti Danila Kiša i Borislava Pekića, koji spadaju među najpoznatije učenike Cetinjske gimanzije, a koji su poče­ li sa književnim stvaralaštvom u okrilju ove škole. Cimeša je mladom autoru poželio da krene stopama ovih velikih autora sa kojima dijeli isti prostor srednjoškolskog obrazovanja. Prisutni su mogli čuti i odlomke iz Radulovićeve knjige.

U SLIKARSTVU POETA, A U POEZIJI SLIKAR Dejana Rudović, psihološkinja

U stvaralačkom procesu i strukturi ličnosti svakog stvaraoca, prisustvo psihološkog motiva, razumljivo je samo po sebi. Sa jedne strane to je veliko i obimno područje ljudskog iskustva, koje je nemoguće obuhvatiti u nekoliko sadržajnih teza. Dubok emotivni doživljaj, koji Đole unosi u svoju poeziju, prenosi se i na čitaoca koji uz svojevrsnu tajnovitost, jasno doživ­ ljava ljubav, patnju i tugu. On sa povjerenjem oživotvaruje svijet mašte, dozvoljavajući nam da osjetimo, ali ne i da ugrozimo njegovu samoću. Sasvim neposredno uvodi nas u njegov unutrašnji svijet, tragajući za istinom koja je oblikovana takvim umjetničkim znacima, koje svakodnevni jezik ne može da razumije. Ljubavna tematika i njegovo poimanje ljubavi u poeziji dobija dimneziju misterioznog i uzvišenog, nagovještavajući potrebu da kroz čekanje sagleda suštinu prolaznosti i da se suoči sa njom. Intelektualnom oštroumnošću, zrelo se poigrava sa konceptom nesvjesnog u kojem, osim motiva pokretača, prepoznajemo one koji se sukobljavaju, izazivaju nemire, kojih se kroz pero i četkicu vješto oslobađa. Spoj kontrasta i boja, kojim vješto boji svoje slike, pokazuju psihodijagnostičku projektivnu vrijednost, naglašavjući važnost JA i jak nagon za socijalnim učestvovanjem. U njegovim slikama, kroz živopisan kolorit jasno se evidentira intelektulana preokupacija i ekstravertan stav koji u određenim trenucima budi elegičnost, što je u skladu sa paradoksima koji se mogu naći u njegovoj poeziji. Kroz kognitvni mehanizam, u svojoj poeziji Đole se bavi neemocio-

13

nalnim pojavama – prošlošću, budućnošću i simbolima, ukazujući na momente, situacije i osobe koje nisu prisutne i opipljive, ali su i dalje postojane u njegovom svijetu mašte. Njegova težnja da djeluje prosocijalno, vidljiva je u temi rodo­ ljublja, koju u svojim pjesmama nije izbjegao, već na zreo i smislen način ostavlja pečat, koji je vidljiv u njegovom stvaranju. U njego­ voj poeziji prepoznatljive su i vizije tako nadmoćnog karaktera, da kako i on sam kaže, ni munje ni gromovi, a ni mukla tišina grada pod Lovćenom, ne sprečavaju ga da u svojim pjesmama dotakne nedodirljivo, čuje ono nečujno, prekorači ono neprekoračivo. Ličnost se razvija u toku života, iz teškog i sasvim nejasnog, klicinog zametka i tek kroz naša djela, postaje jasno ko smo mi.

Treća samostalna izložba Aleksandre Stamenković

Nina Jovović, III-2

Za većinu učenika 10. novembar je bio samo Dan škole, ali taj dan je imao još dva bitna događaja. Prvi je otvaranje renovirane školske sale, drugi je izložba u holu škole radova Aleksandre Stamenković, učenice naše škole, a to je tema kojom ćemo se baviti. Aleksandri je ovo već treća izložba. Prva izložba je bila posvećena radovima koji prikazuju djelove naše narodne nošnje, radovi su rađeni u gvaš tehnici, dok su drugu izložbu činili radovi sa romantičnim pejzažima rađeni u tehnici gvaša i tuša. Na trećoj Aleksandrinoj izložbi su izloženi radovi inspirisani životinjama i geometrijskim oblicima, a spoj ove dvije različite stvari čini njene radove posebnim. Ljubav prema životinjama i matematici čini ovu izložbu još ljepšom, a grafika, tehnika kojom je izradila ove radove, je jednostavna i omogućava stvaranje sklada između prirode i nauke. Aleksandra nam je odgovorila na par pitanja vezanih za njen rad. Što je bila tvoja inspiracija prilikom pripremanja ove izložbe? Životinje su mi uvijek bile inspiracija, i uvijek sam ih voljela, a htjela sam da napravim nešto novo i zanimljivo, ne samo por­ trete životinja. Kako volim matematiku palo mi je na pamet da pokušam da pomiješam portret mačke sa krugovima, dio ptice da kristalizujem i slično. Da li imaš vremena za tvoj hobi, i da li bi htjela da se baviš crtanjem u budućnosti? Vremena za crtanje i slikanje uvijek imam, bilo da crtam u školi ili poslije škole kada dođem kući, jer kad inspiracija dođe samo to prenesem na papir u vidu skice, a ako tada nemam vre­ mena da slikam, ostavim za kasnije. Za moj hobi stvarno treba dosta vremena, željela bih da mu se mogu više posvetiti. Plani­ ram da upišem arhitekturu, koja zahtijeva mnogo crtanja na samom fakultetu a i prije njega kao priprema, tako da da, želim i u budućnosti da se bavim crtanjem, a pored njega i slikanjem. Nadamo se da će se Aleksandrina želja ostvariti i da će us­ pjeti da nam priredi jos izložbi i dati nam priliku da uživamo u njenim radovima.


14

ZELENA UČIONICA

DNK, ŽIVOT I OSTALO

kroz „Centralnu dogmu molekularne biologije“ koja, u najjednos­ tavnijoj varijanti, tvrdi: informacija (gen) sa DNK prepisuje se na RNK da bi se sa tog prepisa,u ribozomu, sintetisala bjelačevina.

U korpusu prirodnih nauka biologija zauzima posebno mjes­ to. Objekat njenog poroučavanja su živa bića, njihova građa, funkcija, ponašanje i odnosi sa okolinom.

Transkripcija i transLacija Kao što smo ranije naveli, DNK čuva informacije za sinte­

Ćelija i njeno ustrojstvo Život je oblik postojanja živih bića. Život se odvija kroz ne­ koliko faza - bića se rađaju, rastu i razvijaju,razmnožavaju, stare i, na kraju, umiru. Ujedno, sva ona za osnovu svoje građe, ali i funkcije, imaju ćeliju. Osnovni elementi ćelije su jedro, mem­ brana i citoplazma sa svojim organelama. Jedro je nadređeno svim ostalim djelovima ćelije pa ga možemo nazvati „kontrolnim centrom“. Ovu značajnu funkciju jedro obavlja zahvaljujući svom specifičnom sadržaju. Naime, jedro je ispunjeno dezoksiribonuk­ leinskom kiselinom (DNK) , koja igra ulogu nosioca informacija i naslednog materijala. DNK je izgrađena od ogromnog broja jedi­ nica – nukleotida. Ovaj makromolekul se u ćeliji može javiti u dva oblika: kao hromatin, „raspakovan“ oblik, nit pristupačna da se sa nje „čitaju“ informacije, i kao hromozom, „spakovana“ forma oblika slova X, idealno simetrična i nužna kada se u ćelijskoj di­ obi majčinska DNK dijeli budućim ćelijama-ćerkama. Nemjerljiv značaj DNK krije se u činjenici da se na njoj nalaze geni, šifre ili recepti za pravljenje bjelančevina, a bjelančevine su, slobodno možemo reći, najvažnija jedinjenja kod živih bića. One izgrađuju ćelije,omogućavaju transport, bez njih nema procesa kao što su ćelijsko disanje ili fotosinteza, rada mišića, odbrane od bakterija i virusa, zgrušavanja krvi...

Centralna dogma

zu svih proteina potrebnih jednom organizmu. No, DNK se čuva unutar jedra, a proteini se sintetišu na ribozomima koji se nala­ ze u citoplazmi. Kako premostiti ovaj prostorni jaz? Gen, kao informaciju za sintezu potrebne bjelančevine, sa DNK prepi­ sujemo na RNK, koja zbog toga dobija ime informaciona RNK (iRNK). Proces tokom kojeg dolazi do ovog prepisivanja naziva se transkripcija. Specijalni mehanizmi nalaze traženi gen, enzimi na tom mjestu „otvaraju“ molekul DNK, da bi se potom, sa DNK matrice, ređanjem adekvatnih elemenata (nukleotida), formirala iRNK. Kada se „iskopiraju“ svi nukleotidi gena, formirana iRNK se odvaja od DNK lanca i iz jedra odlazi u citoplazmu. U citoplazmi oko iRNK se formira ribozom – organela u kojoj se sintetišu bjelančevine. Kako je svaka bjelančevina izgrađena od aminokiselina sinteza se u stvari odigrava povezivanjem ami­ nokiselina u genom predviđeni red. Ribozom „čita“ nukleotide sa iRNK u grupama po tri nukleotida. Svaka ovakva grupa je poziv za jednu aminokiselinu. Prozvanu aminokiselinu iz citoplazme u ribozom donosi transportna RNK (tRNK). Donesene aminokise­ line, potom, ribozom vezuje preko peptidnih veza u dugačak niz do formiranja tražene bjelančevine. Bjelančevina formirana na ri­ bozomu konačnu obradu doživljava u Goldžijevom aparatu i tada je spremna da odradi funkciju zbog koje je stvorena. Navedeni mehanizam, uz izvjesna odstupanja kod pojedinih grupa virusa, održava kontinuitet života na zemlji već 3,5 milijardi godina.

Filozofi, teolozi, pjesnici, mistici vjekovima pokušavaju da dokuče tajnu života i življenja. Molekularna biologija,biološka dis­ ciplina koja upravo proučava nukleinske kiseline i bjelančevine, definiše i objašnjava život, nimalo romantično ali vrlo ubjedljivo, Petar Špadijer, profesor

MOŽE I OVAKO I NIJE TEŠKO…

I nije neka nauka biti dobar nastavnik, treba se samo pri­ državati par pravila: • Voli svoj posao. Ako ga ne voliš, patiće stotine nevinih. • Budi im partner, "najbolji đak u odjeljenju". Približi im stvari koje si imao sreću da naučiš prije njih. Ne rasipaj se znanjem, nisi cirkuska atrakcija niti rialiti zvijezda. • Objasni im činjenice koliko god puta da je potrebno. Podstiči ih da traže objašnjenja. Tu si da ih naučiš, a ne da skineš breme upućujući ih na udžbenik,internet, privatnog nastavnika... • Gluposti tipa "bog zna za 5, ja za 4 a ti jedva za tri" ili "ne dajem 5 za prvu ocjenu" ipak su samo gluposti, rešenja nekompetent­ nih i nesigurnih. Realno ocjenjuj, ako umiješ,a ako ne, posav­ jetuj se sa pravilnicima, kolegama, stručnim licima. Samo nikad i nikako ne ošteti učenika.

• Popravi ocjenu kad god možeš, smanji je kad moraš, uz obra­ zloženje zašto si to uradio. • Budi demokrata! Bespogovorni autoritet je "zakon u topuzu". • Imaj profesionalni autoritet. Poštovanje se zaslužuje poštova­ njem, autoritet znanjem, radom, trudom, nesebičnim davanjem, saosjećanjem, razumijevanjem... • Ako si u nekom sporu na njihovoj strani, ne napadaj drugu (ko­ legu, direktora, pedagoga, roditelja). Tada padaš u njihovim oči­ ma i više nisi osoba od povjerenja, već medij preko kojeg će ostvariti ciljeve. • Ako te poslije 5, 10, 15, 20... godina na ulici sretnu uz osmjeh na licu ili širok zagrljaj, znaćeš da si radio pravu, čestitu, iskrenu i značajnu stvar. Petar Špadijer, profesor


ZANIMLJIVA MATEMATIKA, FIZIKA I HEMIJA

15

Otkriće koje vodi ka „novim 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 horizontima hemije“ Postanje nule Međunarodni tim naučnika je stvorio stabilno jedinjenje na bazi helijuma koje je sačinjeno od atoma helijuma i natrijuma, a ovo otkriće ih vodi ka “novim horizontima hemije”. Helijum ima izuzetno stabilnu hemijsku konfiguraciju,a ranije nije bilo poznato da može da formira veze sa atomima drugih elemenata. Međutim, istraživači predvođeni stručnjacima Univerziteta u Juti uspjeli su da stvore termodinamički stabilno jedinjenje helijuma i natrijuma. Ne samo da je ovo otkriće u potpunoj suprotnosti sa osnovnim pretpostavkama hemije, nego će pomoći naučnicima da bolje razumiju jezgro gasovitih „džinova“ poput Jupitera i Saturna. “Hemijske promjene koje nastaju prilikom izlaganja visokom pritisku, mogu se postići unutar Zemlje i na drugim planetama poput Saturna”, kaže jedan od autora studije Ivan Popov, profesor Univerziteta u Juti. Popov kaže da će ovo otkriće, objavljeno u “Nature Chemistry” promjeniti udžbenike iz hemije. Plemeniti gasovi helijum, neon, argon, kripton, ksenon i radon odavno se smatraju potpuno inertnim. Iako se ksenon i argon mogu vezati za magnezijum pod visokim pritiskom, ovo je prvi put da su naučnici napravili stabilno jedinjenje na osnovu helijuma. “To nije prava hemijska veza, kakve su jonske i kovalentne o kojima ste učili iz hemije”, objašnjava Popov. “Ipak, struktura je stabilna”. Doduše, to važi samo pod pritiskom većim od 113 gigapaskala, što znači da takvo jedinjenje ne bi moglo da postoji u prirodi na Zemlji, nego isključivo na gasovitim planetama sa visokim pritiskom, poput Jupitera i Saturna.

Tada nije bilo ni postojanja ni nepostojanja; nije bilo ni Prostora ni neba koje je iznad njega. Šta se pokrenulo? Gde? Rg Veda

‘’Ja sam dijete koje nikada nije odraslo. I dalje stalno pitam ‘Kako?’, ‘Zašto?’ I ponekad nađem odgovor” Stephen Hawking

zbog gravitacije. U njoj ne postoje prostorne dimenzije: gore – dolje, lijevo – desno, vrijeme i prostor su jedno. U svojoj knjizi Kosmos u orahovoj ljusci kaže da kada istroše gorivo, masivne zvijezde se sabijaju do nulte razmjere i beskonačne gustine. Zakrivljenost prostor – vremena savija svjetlost i to se zove crna rupa. Hoking kaže da budućnost zavisi od edukacije nove generacije naučnika. Možda će se jednog dana naši članovi pridružiti potrazi u otkrivanju tajni svemira.

Stiven Hoking (08.01.1942. – 14.03.2018.) bio je engleski teoretski fizičar. Diplomirao je fiziku na Oksfordu, a doktorirao na Kembridžu sa temom iz teorije relativnosti. Član Kraljevskog društva postaje 1974. godine, a profesor matematike 1979. godine. Njegov rad fokusiran je na premošćavanju jaza između teorije relativiteta Alberta Ajnštajna i teorije kvantne fizike, koja se bavi subatomskim česticama. Njegovo najveće otkriće je Hokingovo značenje, kojim crne rupe isparavaju i iščezavaju. Crne rupe predstavljaju regione svemira, iz kojih ništa, pa čak ni svjetlost, ne može da se otrgne

Drevna priča o nuli. Njeni koreni sežu daleko u prošlost sve do samog nastanka matematike, u vreme više hiljada godina pre prve civilizacije, mnogo pre nego su ljudi naučili da čitaju i pišu. Ali, ma koliko se nula nama danas činila normalnom pojavom, drevnim je narodima ona bila potpuno strana, i zastrašujuća ideja. Istočnjački koncept, ponikao na plodnom polumesecu nekoliko vekova pre Hristovog rođenja, nula je ne samo oživela predstavu primarnog ništavila, već je imala i po matematiku pogubna svojstva. Nula ima moć da uzdrma temelje logike. Začetak matematičke misli o svojoj osnovi ima želju da se prebroje ovce i potrebu da se ima kontrola nad imovinom i vremenom. Ni jedan od ovih zadataka nije zahtevao nulu. Civilizacije su milenijumima sasvim dobro funkcionisale, sve do njenog otkrića. Zaista, nula je nekim kulturama bila toliko strana da su se odlučili na život bez nje. Preuzeto iz Nula - biografija opasnih ideja • Čarls Sife. Stylos art, 2007.god.

Priredila Nina Jovović III-2

‘’Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, već iluzija znanja’’

Priredili članovi Prirodnjačkog kluba


16

THE LIGHTER SIDE

We all know that studying can be very hard and exhausting, especially during exams time. It's pretty simple, we have a lot of homework, lessons and projects, and we just can't find time for all of that. Well, there is a chance that you just don’t know how to study, or which kind of learner you are. Thanks to these few tricks and tips, you will find yourself acing a Maths test in no time.

4 TYPES OF LEARNERS AUDITORY LEARNERS

! g n i n r lea

An important thing for this type of learners, who prefer sounds over writing and drawing, are songs. Let me explain that, it is very useful for these students to record themselves while revis­ ing lessons at home. This way they can connect all the facts in more logical way. Songs are great aid for them, because they can take a beat of any song and change the words so it match­ es the lesson they are studying. Another advice for auditory learners is to study in groups, and be a part of class discussi­ ons, because they learn faster that way and it’s fun.

KINESTHETIC LEARNERS These learners are not interested in writing, drawing, listening or just sitting. They are really active, and really want to move, that’s exactly what they should do. They should read while walking, and sticky notes are great, because you can make a full game out of them by writing questions on them and putting them around the house, so every time you see a question you have to answer it, and if you do you reward yourself with a peace of chocolate for example. When they can, they should also make 3d models. If they learn about gravity, they could do some experiment. Just be careful while exploring, no need to put a finger into the power point, just to see if there is any power.

VISUAL LEARNERS

READ AND WRITE LEARNERS

If you find yourself getting bored with all that writing and reading, and prefer more pictures and images, there is a good chance that you are a visual learner. In that case you should use patterns, shapes, and other visual aids in the place of written or spoken words. One of the techniques that never fails is flash cards. How do you make them? Simple, you take a piece of paper, on one side you write a question(ex. ,,What is a cell?”) and on the other you write an answer, followed by an illustration or a chart. It’s very important that, when possible, you draw all the pictures, because that way you will remember things faster. One more thing that can help you study is You Tube. There is a lot of short videos that can explain you something in a unique and for you very convenient way.

These ones are pretty simple, and you are lucky if you are this kind of learner. They remember things best while, like the name shows, writing and reading. Of course they have to develop their working habits early. The best way to study for them is just re­ writing lessons a couple of times and transforming charts and diagrams into words. The most important thing is to find and discover which type of learner you are, and keep in mind that even though you are an auditory learner, some techniques for kinesthetic learner may also work for you. Also train yourself to study every, day preferably at the same time and place so you get your brain get used to work, and please do not study 2 hours before the test, get some sleep instead. David Vuković, I-1


THE LIGHTER SIDE

UNFORGETTABLE TRIP TO POLAND Between 12th and 18th of February yet another project co­ founded by Erasmus+ program was held in Zakopane, Poland. It was a kick-off meeting from the project: Less Opportunities + Media Tools = Better Opportunities, intended for youth net­ working, in this case from six countries around Europe. Youth Workers Alliance is the project organizer, an NGO from Vranje, Serbia. The primary goal was discussing and finding ways on how to provide better access to media tools for the youth in need and with fewer opportunities. I was one of the participants on this meeting and a represen­ tative of Montenegro. Beside young people from Montenegro, there were representatives from : Serbia, Macedonia, Greece, Poland and Albania. During the meeting we were exchanging experience, discussing the problem and finding solutions. We managed to identify a problem the youth in need have and started creating a platform which would help them get better opportunities. This meeting was a beautiful experience, all people were great and despite the age difference (from 17 to 34) we managed to be equal and united. Everyone was accepted, and we were hanging out together all the time. The atmosphere was really good and through different exercises we got to know each oth­ er better. The project also has two sequels : in Vranje, Serbia and in Paralia, Greece. I had an amazing time doing the project and that was an experi­ ence I will always remember. I had the time of my life and I am looking forward to our next meeting. Martinović Marta III-3

17

Ocean Nigh is falling as I Try to overcome waves. Darkness comes, But I am trying to see the glimmer. Flames that once gave me Light are quiet now. I do not see any ship, Any light. I do not hear any voice, Which could talk to me. I hear many voices That make me talk, But they are so far away. Silence… Silence is hell and Heaven. Should I cry out all my Pain and sorrow, While trying to see the glimmer? Or should I stay forever Silent and locked from Flame that might come? I am facing waves. They are so wild and strong. I think that I am the winner, But I fade away. I try to tell so many things, But words fade. I try to overcome Waves,but I fade away. I am so hot.In my head Are black flames,that drive me mad. I want to stay away from Everything. My flames could burn Emerald seas,golden sky, Silver forests,hearts and flames. I think I have so many Emotions, But I am cold and I am so far away.

Once I had a dream. In my dream,I saw the light. My heart got warm. I forgot about my flames. The light was calling me. I came to it,full of life, Happiness and joy inside me. I heard a voice,which Told me to go back. The light burned my soul. I am not surprised ,but I am hurt. Rage… Rage that flows in My veins every day, Becomes mad like a lion. Tears… Tears are on my face. I fell.I am so sad. Tears do not stop. I thought that I I am good and kind, But darkness and hatred Are conquering my body And spirit. On the bottom of every Raging soul and ocean Lie countless gems. I hope that I will burn my Dark sun,that steals life, Life worthy of a dream. I hope that I will enclose Glimmer,that hunts a dream, The dream that bears breath of Immortal stars,endless cosmos and undying love. I stand up and try to Face storm once again. Sanković Đorđe III-3


COIN FRANÇAIS

18

La Fête De La Musique En ce jour, musiciens amateurs et professionnels se produisent gratuitement dans les espaces publics, rappelant l'importance de la musique dans la vie quotidienne, concerts et ateliers gratuits dans le but de populariser la culture musicale et de jouer des instruments parmi les jeunes (et ceux qui le ressentent). Leurs spectacles gratuits et leurs concerts sont organisés dans les places publiques, les rues et les espaces publics tels que les musées, les gares et autres. Dans le berceau de ”la fête de la musique” (Paris), par exemple, cette journée permet de sortir tous les instruments de la maison, de jouer longtemps dans la nuit et personne ne peut se présenter à la police à cause des troubles de l'ordre public et de la paix. En octobre 1981, Jack Lang, ministre de la Culture, nommé Maurice Fleuret au poste de directeur de la musique et de la danse. Maurice Fleuret applique ses réflexions sur la pratique musicale et son évolution et pose les fondements d’une nouvelle conception : "La musique sera partout et le concert nulle part » !

Journée internationale de la francophonie La journée internationale de la francophonie est une célébration mondiale de l'Organisation internationale de la francophonie ayant lieu le 20 mars de chaque année. Cet événement a été crée en 1988. comme un moyen pour les 70 états et gouvernements de l'Organisation internationale de la francophonie de célébrer leur lien commun – la langue franςaise – aussi bien que leur diversité. Cette journée consacrée à la langue franςaise qui unit 220 millions de locuteurs est l'occasion pour les francophones du monde entier de fêter leur solidarité et leur désir de vivre ensemble, dans leurs différences et leur diversité, partageant ainsi les valeurs de la Francophonie. La date choisie pour cette célébration est l'anniversaire de la création de la première organisation francophone, l'Agence de coopération culturelle et technique, lors de la Conférence de Niamey en 1970. En mars, autour de cette journée, l'Organisation internationale de la francophonie et plusieurs pays organisent la Semaine de la langue franςaise et de la francophonie. Katarina Đukanović II-2

Le ministère de la Culture imagine une grande manifestation populaire qui permette à tous les musiciens de s’exprimer et de se faire connaître. C’est ainsi que la première Fête de la Musique est lancée le 21 juin 1982, jour symbolique du solstice d’été, le plus long de l’année dans l’hémisphère Nord. Depuis lors, le festival est devenu un phénomène international, célébré le même jour dans plus de 700 villes de 120 pays. En France, près de 18 000 concerts sont organisés dans toute la France avec un public de 10 millions de spectateurs. Ivana Ivanović II-2 Bojana Ivanović II-2

DJEČIJA GRUPA Kids United francuska je muzička grupa koju čine djeca starosti od 8 do 16 godina. Grupa je osnovana tokom 2015. godine sa ciljem promocije rada i aktivnosti dječijeg fonda Ujedinjenih Nacija- Unicefa. Prvi zvanični album grupe pod nazivom Un monde meilleur objavljen je na Međunarodni dan djeteta 20. novembra 2015. godine i ubrzo je ostvario dvostruki platinasti tiraž. Najveći uspjeh ostvario je singl On écrit sur les murs koji je preko servisa YouTube zabilježio više od 100 miliona pregleda. Godinu dana kasnije objavljen je drugi album Tout le bonheur du monde i zauzeo je prvo mjesto na listi albuma u Francuskoj.

Dio pjesme: Des mots, seulement gravés Pour ne pas oublier, pour tout changer Mélangeons demain, dans un refrain Nos visages Métissage On écrit sur les murs le nom de ceux qu'on aime Des messages pour les jours à venir On écrit sur les murs à l'encre de nos veines On dessine tout c'que l'on voudrait dire On écrit sur les murs la force de nos rêves Nos espoirs, en forme de graffitis On écrit sur les murs pour que l'amour se lève Un beau jour, sur le monde endormi Priredile Marija Ratković i Andrea Jovanović I-1


Я ЛЮБЛЮ ГОВО РИТ Ь П О-РУССКИ

19

Золотое кольцо России Золотое кольцо России — туристский маршрyт, проходящий по древним городам Северо-Восточной Руси, в которых сохранились уникальные памятники истории и культуры России. Автор термина и самой идеи кольцевого маршрута — журналист и литератор Юрий Бычков, опубликовавший в газете «Советская культура» в ноябре — декабре 1967 года серию очерков о древнерусских городах под общей рубрикой «Золотое кольцо». Позднее это название было присвоено туристскому маршруту. В Золотое кольцо традиционно включают восемь основных городов —Сергиев Посад, Переславль-Залесский, Ростов Великий, Ярославль, Кострома, Иваново, Суздаль, Владимир. В 1967. году Юрий Бычков по заданию газеты «Советская культура» отправился на своём автомобиле по городам Владимирской области, чтобы написать о путешествии цикл статей. В конце решил не возвращаться по тому же пути, а проехать через Ярославль, заключив тем самым свой маршрут в кольцо. Серия его путевых заметок вышла под названием «Золотое кольцо». Позднее Юрий Бычков вспоминал: “Впав в задумчивость, бродил по Москве. Погода стояла контрастная пяти солнечным дням недавнего путешествия — небо заволокло серой пеленой. Поднял глаза ввысь, и взгляд мой встретил тающий в призрачной вышине, золотящийся сквозь завесу мороси медленно опускающейся с небес дождевой пыли купол колокольни Ивана Великого. Как током ударило: «Золотое!» Тотчас связалось это «золотое» с дорогой. Выходило — «Золотое кольцо»”. В разных источниках советского и постсоветского времени количество и состав городов «Золотого кольца» варьируются. Традиционные города «Золотого кольца» расположены в пяти областях Московской, Владимирской, Ивановской, Костромской, Ярославской) и включают Сергиев Посад, Переславль-Залесский, Ростов Великий, Ярославль, Кострома, Иваново, Суздаль, Владимир. Включение в маршрут прочих населённых пунктов (Александров, Боголюбово, Гороховец, ГусьХрустальный, Дмитров, Калязин, Кидекша, Москва, Муром, Мышкин, Палех, Плёс, Рыбинск, Тутаев, Углич, Юрьев-Польский, Шуя и т. п.) является дискуссионным.

Знак Нулевого километра в основе изготовлен из чугунной колонны первой половины XIX века, обнаруженной при выполнении строительных работ в одном из зданий ярославских купцов Вахрамеевых. На колонне расположены указатели с названиями городов Золотого кольца и расстоянием в километрах до них. На постаменте изображены барельефы с изображениями схемы Золотого кольца, ярославского герба, цитаты из песни о Ярославле. На одном из барельефов выгравирован текст указа императора Николая II, в 1912 году даровавшего Ярославлю «неприсутственный день» — 24 мая.Главами администраций восьми основных городов (Сергиева Посада, Переславля-Залесского, Ростова, Ярославля, Костромы, Иванова, Суздаля и Владимира) в Ярославле 17 августа 2017 г. был подписан договор о создании «Союза городов Золотого кольца России». Осенью того же года, 21 ноября, в день празднования полувекового юбилея маршрута «Золотое кольцо», в Ярославле состоялось общее собрание учредителей «Союза городов Золотого кольца России» с участием глав администраций восьми основных городов (Сергиева Посада, Переславля-Залесского, Ростова, Ярославля, Костромы, Иванова, Суздаля и Владимира). Первым главой новой организации был избран мэр Ярославля Владимир Слепцов. В этот же день в Ярославле открылась штаб-квартира «Союза городов Золотого кольца России». Izvor: Wikipedia Priredili Balša Bošković III3 i Konstantin Vukić I-1


20

IL MIO ITALIANO

VENEZIA Venezia è una bella città costiera nel nordest d'Italia, che è costruita su 118 piccole isole nel mare Adriatico settentrionale. Venezia è stata conosciuta come la "La dominante", "Serenissima", "Regina dell'Adriatico", "Città d'acqua", "Città di maschere", "Città dei ponti", "La città galleggiante," e "Città dei canali." Ci sono un sacco di cose che puoi fare come un visitatore al fine di trascorere una piacevole vacanza a Venezia. La vecchia città di Venezia è talmente piccola che si può camminare per diverse ore. Esplorare i canali, sedetersi e rilassatersi nelle piccole piazze che punteggiano la città, andare a fare shopping, bere un caffè e semplicemente godere di questa città senza sentirsi devi controllare un mucchio di siti al di fuori della tua lista di cose da fare. Piazza San Marco è il cuore di Venezia. Da qui è possibile visitare facilmente la maggior parte degli altri siti principali. Le cose migliori da fare qui? Attraversando il Canal Grande si può vedere il Ponte di Rialto, il più popolare a Venezia. Dalla parte superiore del ponte, godetevi un altro fantastico, iconico vista di questa città. È magico guardare le gondole, vaporetti, e traghetti viaggiare su e giù per il Canal Grande. Il Campanile è il campanile che domina lo skyline di Venezia. Il solo modo per la parte superiore è da ascensore. Dalla cima, la vostra ricompensa è uno dei migliori panorami della città. Un altro spettacolo che vale la pena di menzionare è il Palazzo Ducale. Questo è un palazzo costruito in stile gotico veneziano stili. Per secoli questo edificio servì come residenza per il Doge, la sede del governo e palazzo di giustizia. Ora è un museo. Senza dubbio una visita al Palazzo dei Dogi è un dovere-avere esperienza di Venezia. La storia che qui hanno avuto luogo è incredibile. Di nuovo, si aspetta una grande folla di gente e anche una lunga attesa in linea solo per arrivare al palazzo. Puoi fare il giro del palazzo sul tuo o prenotare una visita "Itinerari segreti tour". Come si visita il palazzo, si avranno più fantastiche vedute di Venezia. Sì, noi amiamo ottimi panorami della città, particolarmente quelli che sono unici o da un alto punto di vantaggio. Il Palazzo dei Dogi ha alcuni ottimi panorami di tutta la città di Venezia.

TORRE PENDENTE DI PISA La Torre Pendente di Pisa è il campanile, o freestanding campanile della cattedrale della città italiana di Pisa, conosciuta in tutto il mondo per la sua inclinazione non intenzionale. La torre è situata dietro il Duomo di Pisa ed è la terza più antica struttura nella cattedrale della città (Piazza del Duomo), dopo la cattedrale e il Battistero di Pisa. La Torre di Pisa è stata proposta come una delle sette meraviglie del mondo. Alcuni Fatti interessanti circa la Torre Pendente di Pisa sono i seguenti: 1. Pisa ha ottenuto il suo nome nel 600 A.C. da una parola greca che significa "terra paludosa." 2. L'originale completato altezza della torre di Pisa è di circa 60 metri. In realtà la torre di altezza è 56.67m sul lato più alto e 55.86m sul lato più basso. 3. Ci sono 251 passi dal fondo alla cima della torre di Pisa. 4. Mussolini ha cercato di risolvere il problema la torre nel 1934. Invece lui l' ha reso peggiore. 5. La Torre di Pisa è stata una base militare durante la Seconda Guerra Mondiale. 6. Il tecnico che ne ha curato il progetto di bonifica non era sempre un esperto nel campo. 7. La Torre Pendente di Pisa è stata appoggiata da più di ottocento anni e nonostante i terremoti, le tempeste e le guerre, è ancora in piedi. Tuttavia, un team di ingegneri è monitorare costantemente la sua inclinazione e la gente a Pisa sono pronti a intervenire per salvare la torre deve la sua inclinazione diventano critici. 8. Ora, nel 2018 la Torre Pendente di Pisa è di 845 anni. Tuttavia questo è vero se si contano i suoi anni a partire dall'inizio della sua costruzione nel 1173. Se si contano a partire dall'anno che la costruzione è stata completata, la torre sarebbe di circa 650 anni, come la sua costruzione si protrasse per 2 secoli!

Marija Đakonović, II-2


IL MIO ITALIANO

21

Perfetti sconosciuti Metti una sera a cena gnocchi e smartphone. È un perfido gioco al massacro, quello orchestrato da Paolo Genovese, il quale scoperchia i segreti più intimi di alcuni amici a tavola. Sette protagonisti dovranno fare i conti con ipocrisia, eclissi lunare e tradimenti, complice l'idea di rendere pubblico ogni sms o telefonata ricevuti durante la serata. Perfetti Sconosciuti è una pièce teatrale coreografata alla perfezione in cui i vari Mastandrea, Foglietta, Giallini, Leo, Smutniak, Battiston e Rohrwacher sono perennemente in bilico fra simulazione e dissimulazione.

Roma città aperta

Io speriamo che me la cavo

È il film che inaugura un nuovo modo di fare cinema: Roberto Rossellini, consapevole dell'impossibilità di utilizzare i teatri di posa (inagibili o distrutti dai bombardamenti), decide di girare tra le strade dissestate, tra le macerie di un'Italia con le ferite ancora sanguinanti. Lo fa con pochi mezzi e un'idea ben chiara, raccontare una pagina recente di Storia nostra (e di tutti), senza scadere troppo nella facile retorica. Si affida a due grandissimi: Anna Magnani e Aldo Fabrizi. Monumento senza tempo del Neorealismo e del Cinema tutto.

Se la cava eccome, Paolo Villaggio. Spogliato di ogni tratto fantozziano, il comico regala una delle sue più apprezzate performance in un film tratto da un best-seller letterario di Marcello D'Orta e diretto con maestria da Lina Wertmüller. Denuncia dei mali del Sud - i temi sono quelli della povertà e della camorra - sussurrata tra i banchi di scuola e strillata tra i vicoli di un sobborgo poverissimo. Si (sor)ride, si piange. Lo si ricorda nel tempo, come uno di quegli aneddoti familiari.

La vita è bella

8 1/2

Il geniale ossimoro del titolo si presta ad una doppia interpretazione: non vi è alcuna risata, se vogliamo, nel film di Giuseppe De Santis, ma solo amara consapevolezza. Il riso abbonda invece come background agreste per raccontare una specifica realtà contadina, quella delle "mondine". Dramma di stampo neorealista in cui si mettono in evidenza la sensuale Silvana Mangano e il bieco Vittorio Gassman, cattivo del cinema italiano prima della trasformazione in mattatore della risata avvenuta a partire da I Soliti Ignoti di Monicelli. Riso Amaro divide la nona posizione con La vita è bella, Oscar al miglior film straniero nel '99. Roberto Benigni racconta sfigura l'orrore attraverso un umorismo gioviale, poetico e infine malinconico. Un film che celebra la vita dalle mura di un lager.

Un regista vittima di una crisi d'ispirazione (e di una certa impasse esistenziale). 8 1/2 è il più autobiografico dei film di Federico Fellini, qui impegnato in vorticose evoluzioni oniriche e sollecitazioni della memoria (quelle del protagonista Marcello Mastroianni). Il regista traccia un bilancio della propria esistenza, che da personale aspira all'universale. Merito di un continuo dialogo tra vita e morte che interessa tutti noi, sospesi nel mezzo.

Martinović Marta III-3


22

INTERVJU Sjećate li se svog prvog časa? Sjećam se kada me je direktor škole Mišo Šćepanović, čo­ vjek koga se rado sjećam, izuzetan stručnjak i prosvjetar, uveo u odjeljenje III3 (matematički smjer). Iz ovog odjelje­nja su danas priznati crnogorski stručnjaci, koji su poznati i van granica naše zemlje. Biti profesor čuvene cetinjske Gimnazije za mene je bila posebna čast. Proveli ste radni vijek u učionioci. Je li Vam u dugoj profesionalnoj karijeri rad u učionici postao rutinski i monoton? Da bi neko postao dobar profesor treba da se svakodnevno usavršava, da prati naučna dostignuća i da ih prenosi učenici­ ma u skladu sa nastavnim planom. Rad u odjeljenju je izazov i u vaspitnom smislu. Smatrali su vas strožijim profesorom. Kako ste Vi to doživ­ ljavali? Niijesam bila stroga, samo sam bila principijelna i radila u skladu sa školskim pravilima. Da li se sjećate učenika koji su se odvajali od drugih ? Da, odlični učenici su izazivali pažnju, ne zbog petica, već zbog znanja koja su pokazivali.

Bez cilja nema uspjesne karijere Intervju sa pROFESORICOM cetinjske Gimnazije RADMILOM MIRKOVIĆ Profesorice Mirković, kakve Vas uspomene vezuju za Vaše gimnazijsko školovanje? To su bili dani đačke bezbrižnosti kada su se školske obave­ ze ispunjavale, a disciplina i poštovanje je bilo pravilo za sve uče­ nike. Učilo se radi znanja, a slobodno vrijeme smo provodili u sportskim aktivnostima. Drugarstvo iz škole živi i danas. Poznato nam je da ste se, i kao učenik i kao student, bavili sportom. Kako ste uspijevali da uskladite obaveze? Pravilo u zdravom tijelu zdrav duh nije slučajno izmišljeno, a kad čovjek nešto voli, upornošću postiže rezultate. Penzionisani ste profesor hemije. Šta Vas je opredijelilo za taj studij, odnosno za tu profesiju? Prirodne nauke su pravilo života. Kada je hemija u pitanju moram da kažem da složenost te nauke zahtijeva dosta učenja, promišljenosti i rasuđivanja.

Možete li nam ispričati neku anegdotu iz učionice? Jednom prilikom po školskom programu učenici su dobili zadatak da opišu i urade laboratorijsku vježbu i da prikažu svo­ ja zapažanja. Jedan učenik je dao svoj opširan odgovor. Vidjela sam da je vježba napisana „kaligrafski“, nacrtano hemijsko po­ suđe, ispisane hemijske reakcije. Znala sam da to nije njegovo, pa sam ga upitala ko mu je to uradio. Odgovorio je da mu je to uradila baba, što je i bilo istina (baba je bila stari prosvjetni rad­ nik). Ja sam se nasmijala, i rekla: „Baba je dobila peticu, a ti jedi­ nicu“. To je bio dobar učenik, pa je ipak do kraja školske godine zaradio peticu. Šta bi učenica Mirković zamjerila profesorici Mirković, a čime bi se profesorica Mirković pohvalila učenici Mirković? Učenica Mirković bi zamjerila profesorici Mirković što nije svoje znanje duže prenosila, a profesorica Mirković bi pohvalila učenicu Mirković, što je marljivo učila i stigla do zvanja profesor, što nije bilo ni malo lako. Maturanti naše škole se nalaze pred izborom koji će odre­ diti njihovu bidućnost. Da li ih, s obzirom na Vaše profesionalno i životno iskustvo, možete posavjetovati čime da se vode pri izboru budućeg zanimanja? Treba prije svega da se vode znanjem koje posjeduju, jer bez znanja i rada ni jedan budući poziv neće biti uspješan. Da budu svakodnevno uporni i da znaju koji im je životni cilj, jer bez cilja nema ni uspješne karijere. Jovana Lipovina, IV-2


INTERVJU

23

U školi nikada nijeste sami sa svojim nedoumicama, dilemama, strahovima Razgovor sa školskim pedagogom Radom Perišić Feniks: Recite nam ukratko nešto o sebi i Vašoj profesionalnoj karijeri. Pedagogica Perišić: Diplomirala sam na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studijski program pedagogija i psihologija. Moja profesionalna karijera je prilično raznovrsna i obuhvata široku lepezu poslova koje sam obavljala. Prvi moj radni an­ gažman bio je u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi, a zatim u centru za socijalni rad kao pedagog. Od 1993. godine sam zaposlena u Srednješkolskom centru na Cetinju gdje sam, sticajem okolnosti, obavljala različite poslove: pedagog, pomoćnik direktora, direktor, profesor psihologije. Svaki od ovih poslova imao je svoju ljepotu i profesionalne izazove. Posljednje četiri godine radim kao pedagog u Gimnaziji i Srednjoj stručnoj školi na Cetinju. Feniks: Zašto ste se opredijelili za zanimanje pedagoga? Da li ste imali alternativu? Pedagogica Perišić: Za ovo zanimanje sam se opredijelila iz jednog jedinog razloga-ljubavi prema djeci. Poslije završene gimnazije znala sam samo da želim da radim u školi. Moja dilema prilikom upisa na fakultet je bila: književnost, peda­ gogija ili psihologija. Upisala sam pedagogiju i psihologiju i nikada se nisam pokajala, naprotiv kada bih ponovo birala svoje zanimanje, izabrala bih isto, a književnost je sve do sada ostala “moja druga profesionalna ljubav”. Feniks: Koja su područja rada stručnog saradnika – školskog peda­goga? Pedagogica Perišić: Posao stručnog saradnika pedagoga obuhvata različita područja: planiranje, programiranje i or­ ganizacija obrazovnog i vaspitnog rada, potom realizacija obrazovog i vaspitnog programa, evaluacija obrazovnog i vaspitnog procesa, kao i profesionalni razvoj nastavnika, te možda najbitnije područje rada, a to je podrška učenicima, pružanje podrške roditeljima na jačanju njihovih vaspitnih kompetencija i razvijanju saradnje porodice i škole. Peda­ gog je “spona” u odnosima nastavnik-učenik, učenik-učenik, nastavnik-roditelj, nastavnik-nastavnik. On svojim savjeto­ davnim i instruktivnim radom nastoji da poveća razumije­ vanje između učesnika u vaspitno-obrazovnom procesu. Značajan segment čini i saradnja sa institucijama od znača­ ja za obrazovni i vaspitni rad, učešće u jačanju etosa škole, saradnja sa direktorom oko krucijalnih pitanja u razvoju škole, učešće u radu stručnih organa, timova, komisija, ak­ tiva itd. Feniks:Možete li nam reći nešto više o podršci učenicima u našoj školi? Pedagogica Perišić: Ove školske godine je formiran Tim za po­ dršku učenicima. Članovi tima su i profesorica psihologije i određen broj razrednih starješina. Zadaci članova tima su: praćenje i pomoć u napredovanju ličnog razvoja učenika, do­ prinos u stavaranju uslova za kvalitetno učeničko organizo­ vanje i učestvovanje u svim segmentima školskog života kao i vanškolskih aktivnosti, davanje savjetodavne podrške učenicima kada je to potrebno u različitim segmentima, kao što su pomoć u učenju, planiranje radnog i slobodnog vremena, savjetovanje prilikom opredjeljivanja za izborne ili maturske premete. Bitan dio aktivnost je i pružanje pomoći i podrške učenicima u procesu usmjeravanja profesionalnog razvoja, pomoć prilikom rješavanja konfliktnih situacija u školi i odjeljenju i slično.

Feniks: Sa kojim se problemima Vi, kao pedagog, najčešće su­ sre­ćete u radu sa učenicima? Pedagogica Perišić: Mladi srednjoškolskog uzrasta nalaze se u periodu adolescencije, kada polako prestaju biti djeca ali još uvijek nisu odrasli, te su i sami zbunjeni svojim odrasta­ njem i traže svoje mjesto u svijetu koji ih okružuje. S obzirom na složenost zadatka koji u ovom period treba da ostvare, često se suočavaju sa problemom samopouzdanja i vlas­ titog identiteta, problemom autoriteta (nastavnici, roditelji), problemom samokontrole, agresivnog ponašanja, izbora budućeg zanimanja, ljubavnih problema… Najčešće je dovoljno mlade podstaći da malo promijene perspektivu sagledavanja problema i osnažiti ih da sami dođu do rješenja. Naravno, u svim oblicima pružanja pomoći učenicima, jako je bitna bliska saradnja sa roditeljima, koji su ključne osobe u njihovom životu. Feniks: Šta biste poručili gimnazijalcima? Pedagogica Perišić: Zapamtite da u školi nikada nijeste sami sa svojim nedoumicama, dilemama, strahovima. Oko vas je puno osoba koje se isto osjećaju i traže društvo nekoga poput vas. Izaberite neku zanimljivu vannastavnu aktivnost, jer ćete tamo naći nekoga sa istim interesovanjima. Obratite se profesorima ako vam nešto nije jasno, jer oni uvijek žele da vam pomognu, iako vam se čini da su ponekad nepraved­ ni, obratite se i starijim đacima za pomoć, razumijeće vas, jer su i oni prošli kroz istu fazu. Poštujte pravila škole da ne biste „upali“ u nevolju. Koristite školske događaje da se družite i zabavite, ali nemojte zaboraviti na obaveze. I ono što je najbitnije, kako god vam ponekad izgledalo, is­ plati se ulagati u svoje znanje i nikada ne idite linijom ma­ njeg otpora da biste dobili veću ocjenu, jer što više ulažete u sebe, nagrada će na kraju biti veća. Anja Pejović, IV-3


R E Z U LTAT I I J U B I L E J I

24

Uporedna analiza postignuća učenika na kraju II kl. perioda šk. 2017/18. god. i istog perioda šk. 2014/15, 2015/16. i 2016/17.god. U okviru Plana samoevaluacije rada škole na kraju svakog klasifikacionog perioda radi se statistički izvještaj o postignućima učenika koji obuhvata sljedeće parametre: brojno stanje učenika; uspjeh učenika; vaspitne mjere, vladanje i izostanci učenika; uspjeh po predmetima (prosječna ocjena, procenat prelaznosti, broj i procenat nedovoljnih ocjena, broj i procenat neodržanih časova);

prelaznost, prosječna ocjena i izostanci učenika po odjeljenjima i rang lista odjeljenja u odnosu na navedene parametre. Cilj nam je da uporedna analiza ovih parametara pokaže stanje u odnosu na isti klasifikacioni period u prethodne tri godine, kao i na prethodni klasifikacioni period tekuće godine. Statistički podaci i grafikoni ne govore sve, ali pokazuju dosta.

Tabelarni prikaz uspjeha u učenju i vladanju na drugom klasifikacionom periodu šk. 2017/18. god. i poređenje sa istim periodom šk. 2014/15, 2015/16. i 2016/17. god Brojno stanje učenika na II klasifikacionom periodu po školskim godinama

330 320 310 300 290 280 270

322 310

2014/15.

2015/16.

291

294

2016/17.

2017/18.

Broj izostanaka po učeniku 70 60 50 40 30 20 10 0

% učenika sa pozitivnim uspjehom

60

59,63

59,35

2014/15.

2015/16.

71,77

40 20 0 2016/17.

70 60 50 40 30 20 10 0

2017/18.

% prelaznosti učenika u odnosu na ukupan broj ocjena u odjeljenju

95 94 93 92 91 90 89

94,93 93,66 91,61

91,19

2014/15.

2015/16.

2016/17.

30 25 20 15 10 5 0

2017/18.

2015/16.

2016/17.

2017/18.

54,42

55,16

2014/15.

2015/16.

62,5 51,37

2016/17.

2017/18.

28,88

28,39

29,45

22,3

2014/15.

2015/16.

2016/17.

2017/18.

% učenika sa nezadovoljavajućim vladanjem 3.72

3.79

3.7

19,18

20 15

3.6 3.5

2014/15.

56,44

% učenika sa dobrim vladanjem

Prosječna ocjena na nivou škole

3.8

52,68

% učenika sa primjernim vladanjem

72,51

80

64,21 53,81

16,72

16,45

2014/15.

2015/16.

15,2

10 3.55

3.54

5

3.4

0 2014/15.

2015/16.

2016/17.

2017/18.

2016/17.

2017/18.

Pripremila Rada Perišić, pedagoškinja


IZBOR IZ LJETOPISA

ТРАГОВИ ТРАЈАЊА

У претходном броју смо објавили пар занимљи­ вих докумената из богатог школског Љетописа. И у овом броју настављамо са објављивањем занимљивих докумената који ће бити интересантни читалачкој публици, а доносимо и кратку биографију њеног првог директора.

25

Јован Т. Павловић је рођен у Сремским Карло­в­ цима 29. јануара 1843. године. Гимназију је завршио у Сремским Карловцима, филозофију је студирао у Београду, Женеви и Минхену. У Црну Гору је дошао у окто­бру 1878. године, а за директора Црногорске књажевске гимназије је постављен 1883. године, и био њен директор све до 1885. године. Јован Павловић је био први Министар просвјете и црквених послова Црне Горе, уредник „Гласа Црногорца“, а покренуо је и часопис „Просвјета“. Објављивао је у ондашњим црногорским листовима „Зета“ и „Нова Зета“. Умро је на Цетињу 6. априла 1892. године.

Приредио Милош Томић, професор


26

GODINE ZNANJA I PROGRESA

Školska 2016/2017 ‒ IZBOR IZ LJETOPISA Nova školska 2016/2017. godina počela je 1. septembra 2016. godine. Upisano je 292 učenika koji su raspoređeni u 11 odjelje­ nja. U nastavni proces uključeno je 25 profesora. 2.09.2016. Učenici sa prof. Dejanom Dizdar učestvovali na pa­nel diskusiji “Young people – change makers”, u okviru programa Alumni Benjamin Frenklin. 7.09.2016. Predstavnici Instituta Konfucije su posjetili našu ško­ lu i upoznali učenike sa programom rada. 9.09.2016. Izabrano rukovodstvo Učeničkog parlamenta: Petar Vujović, Ksenija Andrić i Đorđije Radulović. 16.09.2016. Učenica Milena Marković u Američkoj čitaonici odr­ žala prezentaciju FLEX programa za razmjenu srednjoškolaca. 21.09.2016. U okviru maturske ekskurzije realizovana edukativ­ na posjeta Aušvicu. 21.09.2016. Obilježen Međunarodni dan mira. 22.09.2016. Obilježen Dan karaktera realizacijom radionice „Moj život, tvoj život, naša budućnost“, koju je vodila prof. Dejana Diz­dar. 26.09.2016. Učenici naše škole prisustovali su prezentaciji „Uklju­čenost mladih u društvene tokove – iskustva iz SAD“ koju je održala Vendi Lesko (Wendy Lesko). 28.09.2016. U okviru manifestacije Regionalna IT manifestacija „Fabrika znanja“ organizovan je kviz znanja u kojem je učestvo­ vao i naš učenik Damir Stanojević i osvojio drugo mjesto. 13.10.2016. U okviru programa „Tragom bivših gimnazijalaca“, profesorica latinskog i francuskog jezika Tatjana Zeković orga­ nizovala je u prostorijama Omladinskog kluba promociju knjige „Dijalozi u Parizu“ autorke Tijane Živaljević. 17.10.2016. Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane odr­ ža­no je predavanje nutricionistkinje Ljubice Vujović. 24.10.2016. Naši učenici Stefan Samardžic i Balša Vušurović, pratili su Školu ljudskih prava koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje. 26.10.2016. Predstavnica Unije srednjoškolaca Crne Gore, Ami­ na Niković, posjetila je Učenički parlament naše škole. 03.11.2016. U Omladinskom klubu vršnjačke edukatorke Anja Pejović i Ivana Abramović realizovale su radionicu o govoru mržnje na internetu u okviru projekta No hate offline, no hate online. Mentorka na ovom projektu je prof. Dejana Dizdar.

GIMNAZIJI NAGRADA ZA INOVATIVNOST I KVALITET PROIZVODA ZA 2017/2018

09.11.2016. Obilježen Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. 10.11.2016.Direktorica Gimnazije Nataša Stanojević potpisala je Sporazum o saradnji sa nevladinom organizacijom „Džona­ tan Livingston“. Sporazum je potpisan u okviru projekta „Volon­ terizam se uči“. 11.11.2016. Realizovana svečanost povodom 136 godina Gim­ nazije. 16.11.2016. Ombudsman uručio diplome učenicima Stefanu Sa­ mardžiću i Balši Vušuroviću, polaznicima Škole ljudskih prava. 27.11.2016. Predstavnici naše škole su uzeli učešće na prvom Hakatonu za društvene promjene. Naš tim činili su prof. Dejana Dizdar i učenici: Aleksa Milošević, Simona Vujović, Jovana Li­ povina i Balša Vušurović. 01.12.2016. Naši učenici Dejan i Vuk Popović podijelili su sa vršnjacima svoje alpinističko iskustvo, nakon osvojenog „Vrha smrti“. 01.12.2016. Članovi Volonterskog kluba Gimnazije prisustvovali su radionici o volonterizmu, koja je organizovana u Omladin­ skom klubu. Radionicu je vodila Mirela Kalamperović iz ADP ZID-a. 07.12.2016. Na međunarodnoj konferenciji Nacionalnog patner­ stva za preduzetničko učenje naša škola je dobila plaketu za najbolju srednju preduzetničku školu u 2016.godini. 10.12.2016. U okviru projekta „Tragom bivših gimnazijalaca“ održana radionica sa dr Jelenom Ivanović, a organizatorka ove aktivnosti je prof. Tatjana Zeković. 15.12.2016. Povodom novogodišnjih i božićnih praznika članovi Kreativne likovne radionice realizovali su radionicu na kojoj su izrađivali ukrase i čestitke. Radionicu je organizovala prof. Mir­ jana Vučković. 15.12.2016. Održano predavanje „Znanjem protiv HIV/AIDS-a“ koje je organizovano od strane Učeničkog parlamenta Gimnazi­ je. Predavanje je održala dr Aleksandra Marjanović, predstavni­ ca Instituta za javno zdravlje. 16.12.2016. Povodom 70. rođendana UNICEF-a organizovana je interaktivna debata u okviru kampanje „Zaustavimo nasilje online“. Koordinatorka ovog programa je Dejana Rudović, pro­ fesorica psihologije.

Nagradu za inovativnost i kvalitet proizvoda, na Učeničkom saj­mu preduzetništva koji je održan u Delta city-ju, dobili su učenici naše škole. Po­sjetioci sajma, pored predmeta urađenih u dekupaž tehnici, nakita, cvjetova od različitih vrsta papira, ukra­ snih i mirišljavih svijeća, na štandu gimnazijalaca mogli su vidjeti i brojne druge proizvode: meleme za usne, sapune, ali i likovne radove i proizvode od recikliranog materijala. Posebnu pažnju privukla je "mašina samopouzdanja", robot i drugi produkti stvaralaštva, kojima su članovi Prirodnjačkog kluba pokazali kako se preduzetništvo može implementirati u nauci. Ovo je već druga nagrada, koju je naša škola osvojila, za doprinos koji daje u iniciranju i realizaciji vannastavnih aktivno­ sti, koje imaju za cilj promociju preduzetništva. Proizvode su pripremili članovi: Preduzet­ni­čkog Volonterskog i Prirodnjačkog kluba, uz asistenciju koordinatorki. Sajam je organizovao Civilni Centar u saradnji sa: Delta City-em, Ministar­stvom ekonomije i Zavodom za zapošljavanje Crne Gore. Komisiju, koja je odlučivala o najboljima, činili su predstavnici Ministarstva ekonomije, Zavoda za zapošljavanje i Fakulteta za poslovni menadžment. Simona Vujović, IV-2


GODINE ZNANJA I PROGRESA 29.12.2016. Učenički parlament JU Gimnazije organizovao ak­ ti­v­­no­­sti humanitarnog karaktera, za liječenje Anđele Petrović, Novo­godišnji bazar i Novogodišnju trku. Realizaciju ovih ak­ tivnosti pomogle su prof. Mira Vučković i Dejana Dizdar kao i roditelj Sonja Pejović. 22.01.2017. Učenice naše škole Marija Roganović i Nikoleta Perović učestvovale su na regionalnom takmičenju „Poslovni izazov Zapadnog Balkana“, koje je organizovano u Beogradu. 25.01.2017. Predstavnici Ogranka Matice crnogorske na Cetinju uručili su poklon pakete knjiga biblioteci naše škole. 27.01.2017. Obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Učenici odjeljenja I-2 imali su priliku da odgledaju sni­­ m­ljeni materijal o logoru Aušvic i od profesorice Svetlane Iva­ nović dobiju informacije vezane za Memorijalni muzej Aušvic – Biker­nau. 29.01.2017. Radovi učenika naše škole Aleksandre Stamenko­ vić i Boška Vušurovića su prodati na aukciji, organizovanoj od strane Prijestonice Cetinje. 02.02.2017. Prof. Petar Špadijer održao ogledni čas. Tema časa – Mitoza. 02.02.2017. Prof. Dejana Dizdar održala ogledni čas iz oblasti nukleinskih kiselina. 02.02.2017. Školu je posjetio predstavnik UNICEF-a i prezen­ tovao program Laboratorije za inovacije Kreaktivator i Četvrte UP Shift radionice. 17.02.2017. Učenici II-3 odjeljenja, u pratnji prof. Petra Špadi­ jera, prisustvovali su predavanju o gljivama, koje su kustosi Prirodnjačkog muzeja upriličili u zgradi Ministarstva kulture. 20.02.2017. Skautska delagacija iz Koreje posjetila našu školu u cilju promovisanja volonterskih akcija. 23.02.2017. Počeo program Eko škola, koji će trajati dvije go­ dine. 28.02.2017. Povodom 170 godina od objavljivanja „Gorskog vi­ jenca“ učenici I-2 i II-3 odjeljenja sa prof. Biljanom Vuksanović su posjetili Nacionalnu biblioteku Crne Gore „Đurđe Crnojević“. 28.02.2017. Omladinski klub Cetinje u saradnji sa Školskim sportskim klubom „Gimnazija“ organizovao je predavanje „Važ­ nost psihologije za uspjeh u sportu“. Predavanje je održao Ni­ kola Mijušković, mr sportske psihologije. Organizaciju preda­ vanja pomogli su prof. Luka Lagator i prof. Dejana Rudović. 03.03.2017. JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ Cetinje organizovala je književno veče povodom 170 godina od objavlji­ vanja „Gorskog vijenca“. Odabrane odlomke govorili su učenici naše škole: Đorđije Đole Radulović i Kristina Marković, a u pro­ gramu je učestvovao i Stefan Marković. 03.03.2017. U Omladinskom klubu organizovano je književno veče našeg učenika, Đorđija Đola Radulovića, pod nazivom Ut pictura poesis. Na književnoj večeri, o njegovom stvaralaštvu, govorile su: prof. Biljana Vuksanović i prof. Dejana Rudović, a u muzičkom dijelu predstavio se mladi umjetnik Aleksa Mi­ lošević. Stihove je govorila Kristina Marković, a medijator pro­ grama bila je Simona Vujović. 06.03.2017. Bivša učenica naše škole i modna dizajnerka Mari­ ja Vujović našim učenicima govorila je o povezanosti mode sa umjetnošću. Aktivnost je koordinirala profesorica hemije Deja­ na Dizdar. 07.03.2017. Prof. Petar Špadijer je održao ogledni čas iz biologi­ je na temu Virusi. Času su prisustvovali i roditelji učenika II-1 odjeljenja i pedagogica Rada Perišić. 10.03.2017. Predstavnici Učeničkog parlamenta i Debatnog klu­ ba Gimnazije učestvovali su na debatnom takmičenju koje je organizovala NVO Aktivna zona. Učesnici i pobjednici ovog tak­ mičenja bili su: Nikola Popović, Ksenija Andrić, Irena Mudreša, Stefan Samardžić, Đorđije Todorović i Mišo Martinović.

27

Đorđije Radulović osvojio drugo mjesto na državnom takmičenju iz sociologije U organizaciji Društva sociologa Crne Gore, te Filozof­skog fakulteta i Instituta za sociologiju i psihologiju i Studij­ skog programa za sociologiju održano je IV takmičenje iz sociologije za učenike srednjih škola u Crnoj Gori na temu “Mladi i nasilje”. Takmičenje je otvorio dekan Filozofskog fakulteta Goran Barović, a prisutnima su se obratili i Zaštitnik ljudskih pra­ va i sloboda Crne Gore Šućko Baković i predstavnik Zavoda za školstvo Rade Keković, koji su istakli značaj sociologije i socioloških istraživanja za crnogorsko društvo, kao i značaj pristupa mladih temi nasilja. Takmičenje se odvijalo u dvije faze: izrada pisanog rada na temu „Mladi i nasilje“, na osnovu kojeg su se takmičari plasi­ rali u finale, a u finalu su takmičari svoje radove javno branili pred Komisijom. Na takmičenju je učestvovalo 89 učenika iz 17 srednjih škola iz 14 crnogorskih opština, među kojima su bili i učenici naše škole, Anja Pejović i Đorđije Radulović. U finale se plasiralo 13 takmičara čiji su radovi ocijenjeni kao najbolji. Drugo mjesto, po ocjeni petočlane komisije, osvojio je uče­ nik IV razreda naše škole Đorđije Radulović, koji se pred­ stavio radom ,,Virtuelna arena i mladi u njoj”. Ovaj izuze­ tan rezultat ostvaren je zahvaljujući napornom i predanom višemjesečnom radu učenika Radulovića i njegove men­ torke mr Vukice Marušić. Takmičari su na usmenoj odbrani radova pokazali izuzetnu elokventnost, kao i visok stepen poznavanja sociološke problematike i kritičkog pristupa zadatoj temi. Oni su se bavili različitim tipovima nasilja, poput porodičnog, vrš­ njackog, religijskog, političkog, medijskog i dr., kroz teorij­ sko-istraživački pristup. U svojim radovima su se takođe bavili uzrocima, posljedicama i posebno mjerama prevenci­ je radi suzbijanja nasilja kao veoma raširene socijalno-pa­ tološke pojave . Na sajtu Filozofskog fakulteta iz Nikšića i stranici Studij­ skog programa za sociologiju, uskoro će se naći radovi koji su ocijenjeni kao najbolji. Milena Stanojević, IV-1


GODINE ZNANJA I PROGRESA

28

Održan Metrokv iz

16.03.2017. U našoj školi održano takmičenje u poznavanju lati­ nizama i antičke civilizacije Sapere aude. Učešće u takmičenju osim gimnazijalaca naše škole uzeli su i gimnazijalci iz gim­ nazije „Slobodan Škerović“. Takmičenje su organizovale prof. Tatjana Zeković i učenica Anja Pejović. 17.03.2017. Prvim razredima prof. Dejana Dizdar je održala ogledni čas iz hemije na temu Formiranje jonske veze. 21.03.2017. U prostorijama Omladinskog kluba je održan pro­ gram koji je posvećen promociji francuske kulture. Organizato­ ri programa su učenici naše škole u saradnji sa profesoricom Tatja­nom Zeković. 23.03.2017. Promocija 14. broja časopisa učenika i nastavnika JU Gimnazija Cetinje „Feniks“ održana je u školskoj Biblioteci. 28.03.2017. U prostorijama Omladinskog kluba predstavnici Učeničkog parlamenta i članovi delegacije koja je posjetila Evropski ekonomski i socijalni komitet u Briselu od 17. do 19. marta 2016. godine, Damir Stanojević, Milena Marković i Luka Jovanović, govorili su o EU i njenom razvojnom putu, Rimskim ugovorima kojima se formiraju EEZ i Euroatom. 04.04.2017. Realizovana Akcija dobrovoljnog davanja krvi. Po­ zivu su se odazvali učenici Stanojević Damir, Vukićević Ratko, Jovanović Luka, Miljenović Jelena, Bujiša Snežana, Vujović Pe­ tar, Martinović Luka, Perović Darija i Mudreša Irena. Krv su dali i profesori Miroslav Perišić i Petar Špadijer. 09.04.2017. Povodom Svjetskog dana zdravlja je održana radi­ onica „Očuvanje mentalnog zdravlja“, koju je vodila profesorica Dejana Rudović. 11.04.2017. Učenici I i III razreda naše škole družili su se sa Fulbrajtovim stipendistom i međunarodnim predavačem, profe­ sorom engleskog jezika Tyler Murphy. 12.04.2017. U okviru projekta „Tragom bivših gimnazijalaca“ or­ ganizovan je Poetski čas „Umjetnik u ogledalu“ na kojem su o svojoj poeziji govorile Jovana Borozan i Marija Vukčević. 13.04.2017. Realizovana „Učionica na otvorenom“ na temu Au­ totrofi i heterotrofi. Realizator ove aktivnosti je bio prof. Petar Špadijer. 13.04.2017. Počeo kurs polaznika za sticanje početničke E ra­ dio-amaterske klase. 13.04.2017. U okviru projekta „Predstavljamo Vam...“ održano je književno veče na kojem se svojim književnim radom predstavi­ la pjesnikinja Slavka Daković. U realizaciji ove književne večeri učestvovali su: učenici Đorđije Radulović, Milica Radović i prof. Biljana Vuksanović. 27.04.2017. Održano školsko takmičenje u spelovanju. Prvo mjesto pripalo je Matu Martinoviću, drugo Katarini Đukanović, a treće Nini Vulićević.

30.04.2017. Volonterskom klubu je uručeno priznanje od strane koordinatora dječijeg maskenbala Zlatka Latkovića, koji već 15 godina zaredom organizuje brojne manifestacije za djecu našeg grada. U ime Volonterskog kluba priznanje je primila koordinatorka profesorica Svetlana Ivanović. 03.05.2017. Na inicijativu Učeničkog parlamenta Gimnazije a u saradnji sa Učeničkim parlamentom Srednje likovne škole „Petar Lubarda“, organizovana je razmjena učenika između ove dvije škole. 04.05.2017. Direktorica Gimnazije Nataša Stanojević i direktori­ ca Zavoda za metrologiju prof. dr Vanja Asanović potpisale su sporazum o saradnji. 14.05.2017. Realizovana je radionica iz engleskog jezika Creative English Workshop, koju je organizovala i realizovala profe­ sorica Suzana Krivokapić. 18.05.2017. U okviru kampanje UNICEF-a i Vlade Crne Gore „Zaustavimo nasilje“, uz podršku EU i Telenor fondacije, u Tivtu je organizovan javni razgovor na temu odnosa roditelja i djece. O važnosti nenasilja za roditeljstvo govorila je profesorica psi­ hologije Dejana Rudović. 29.05.2017. U Zetskom domu je otvoren VI Gimfest. Prisutni­ ma su se obratile: Andrea Popović iz Direktorata za mlade Crne Gore, Ana Kavaja, sekretarka u Sekretarijatu za kulturu, sport i mlade, a Gimfest je zvanično otvorila direktorica škole. 31.05.2017. U gradskom parlamentu održano četvrto godišnje zasjedanje Učeničkog Parlamenta. Zasijedanju su prisustvova­ li učenici našeg Parlamenta: Petar Vujović, Irena Mudreša, Ksenija Jabučanin, Marta Martinović, Stefan Samardžić, Balša Vušurović i koordinatorka Parlamenta Dejana Dizdar. 08.06.2017. Otvoren Književni centar „Umjetnost je vječna“. Osni­vač i predsjednik Književnog centra je učenik Đorđije Rad­ ulović, a koordinator prof. Biljana Vuksanović. 10.06.2017. Učenice drugog razreda Marta Martinović i Aleksan­ dra Stamenković, osvojile su drugo mjesto na likovnom konkur­ su koji je organizovao Institut Konfucije na Univerzitetu Crne Gore. Mentorka nagrađenih učenica je prof. Mirjana Vučković. 11.06.2017. Održano je Opštinsko takmičenje u rješavanju logičkih zadataka i sudokua. Mentorke ovog takmičenja su bile prof. Tamara Mitrović i prof. Andrijana Aleksić. 11.06.2017. Maturanti generacije 2006/2007. god. proslavili su deset godina mature. 11.06.2017. Maturanti generacije 1996/1997. god. proslavili su dvadeset godina mature. 08.07.2017. Generacija maturanata 1956/57. proslavila je 60 godina od završetka školovanja u cetinjskoj Gimnaziji. Priredila Biljana Vuksanović, profesorica

U saradnji sa Za vodom za met je kviz znanja rologiju i NVO iz metrologije, Građanski krea fizike i hemije tivni centar or lo 15 učenika pod nazivom „M ganizovan naše škole, ko etrokviz“. U kv ji su bili podije lap top. Nosio izu je učestvov ljeni u pet ekip cima drugog m a­ a. Prvoplasi­ran jesta pripao je Bank i knjige. a ekipa je osvo tablet računar, Svim učesnici jil a a m trećeplasirano a nagradnog kv U okviru pripre j ekipi Power iza obezbijeđe m e za na ov o nadmetanje je posjeta Lips ju, gdje su sazn , naši učenici koj pećini. ali nešto više su po­sjetili Za o djela­t­nosti ov osno­vnih jedini vod za metrolo e institucije, a ca SI sistema. gi­ bilo je riječi i Takođe su posj oblast metrolo o redefinisanj etili i Naciona gije mase, duži u ln e ne kalibracione la , temperature, mena i frekvenc boratorije za pritiska, elektr ije, kao i labora ič ni torije za elektr h veličina, zapr metala. ičnu snagu i is emine, vre­ pitivanje predm U cilju unaprij eta dra­go­cjeni eđenja buduće h pisan je i spor saradnje Zavo azum o saradn da za metro­log ji te dvije institu iju i Gimnazije cije. Cetinje pot­


GODINE ZNANJA I PROGRESA

29

Kristina Marković predstavniCA Crne Gore na „Benjamin Franklin Transatlantic Fellows Summer Institute for Youth 2017“ Odabirom Američke ambasade, učenica naše škole, Kri­ stina Marković je bila predstavnik Crne Gore na “Benjamin Franklin Transatlantic Fellows Summer Institute for Youth 2017'“, programu koji finansirala Američka vlada, koji je organizovao Department of State, od 24. juna do 22. jula 2017. godine. U te četiri nedjelje, zajedno sa predstavnicima ostalih država Evrope i deset predstavnika SAD-a, bila je na Wake Forest Univerzitetu u Sjevernoj Karolini, a pored internacionalnog bazara, radionica, volontiranja i saradnje sa drugim internacionalnim i američkim programima tog univerziteta, Kristina je imala priliku da u toku programa posjeti Filadelfiju i Vašington i da prisustvuje proslavi 4. jula, Dana nezavisnosti Amerike. U sklopu posjete Vašingtonu, svi polaznici škole su posjetili Department of State i imali priliku da se upoznaju se sa radom ove institucije. Tokom boravka u školi Kristina je bila dio američke porodice. ,,Ovaj program je za mene bio jedno prelijepo iskustvo i prekretnica u tome šta želim da budem, i šta želim da radim u budućnosti. Imala sam priliku da upoznam američku kulturu, ali sam sa sobom ponijela i dio Crne Gore koji sam mogla ponosno da prikažem svima. Danas imam prijatelje širom svijeta, sa koji­ ma dijelim prelijepe uspomene, koje nikada neću zaboraviti, a i porodicu u Americi koju uvijek mogu ponovo posjetiti. Kao BFTF Alumni, moja želja i moj zadatak jeste prenošenje znanja koje sam stekla u radu na područjima koje definitivno treba ovdje po­ boljšati. Kroz moje iskustvo želim da poručim svima, da ovakve prilike stvarno postoje, za one koji žele da rade i iskuse nešto novo'', kaže Kristina

Naše učenice dobitnice stipendija za UWC program školovanja Ksenija Jabučanin, učenica II razreda naše škole, je u školskoj 2016/2017. godini, ostvarila pravo na stipendiju za UWC program školovanja. U pitanju je jedna od najprestižnijih stipendija u svijetu, a koja mladima pruža mogućnost učenja po IB programu, najsavremenijim metodama. U svijetu postoji 17 centara te škole (Hongkong, Tajland, Holandija, Italija, Velika Bri­ tanija, SAD...). Ksenija je dobila priliku da sljedeće dvije školske

godine provede u Kini, gdje se trenutno i nalazi, a kako kaže, veoma je zadovoljna dosadašnjim boravkom u Kini i sistemom obrazovanja, koji se u potpunosti razlikuje od našeg. Zanimljivo je da je prije tri godine, ovu stipendiju dobila i Ksenijina sestra Danica, koja je takođe bila učenica naše skole i koja je školova­ nje nastavila u Mostaru.

Otvoren medijatorski klub Učenici naše škole su inicirali otvaranje Medijatorskog klu­ ba i tako svojim vršnjacima ponudili novi servis. Ideja projekta je edukacija školskih parlamentaraca u oblasti vršnjačke medijaci­ je, a cilj da se razvije svijest o nasilju i o tome kako ga prepoznati i zaustaviti. „U tom pravcu Klub će organizovati edukativne ra­ dionice, i to ne samo u našoj školi, a u saradnji sa dramskom se­kcijom napraviće predstavu kroz koju će publici predstaviti oblike vršnjačkog nasilja - kaže Anastasija. „Da biste bili medijator“, kažu Nikola i Đorđije, „potrebno je da ovladate brojnim vještinama, a uz sve to, morate da naučite da aktivno slušate sagovornike, i naročito da ih ne osuđujete. Do­ bar medijator mora biti iskren, pravedan, siguran u sebe, smiren,

i nepristrasan ali, prije svega, osoba od povjerenja. Nasilje se ne toleriše, i ne ćuti u vezi sa njim. Naša uloga nije da riješimo problem, već da kontrolišemo proces, dok su ‘strane’, te koje kon­ trolišu rezultat“, objašnjavaju oni. Sredstva za realizaciju projekta „Medijatorski klub“ obezbi­ jeđena su učešćem u programu UPSHIFT, a realizuju ga učenici prvog razreda Anastasija Šovran, David Vuković, Marija Sekulić, Nikola Ristić i Đorđije Proroković, sa mentorkom i administrativ­ nom menadžerkom u Laboratoriji inovacija za mlade „Kreaktiva­ tor“, Jovanom Bigom.


30

MATURSKA EKSKURZIJA

Deset dana u pet utisaka

Maturska ekskurzija je poseban doživljaj u životu svakog maturanta. Sjećanje na zajednička druženja, upoznavanje novih kultura i tradicija, pjesma i osmjesi na licima mladih ljudi... Dan prvi. Venecija. Blještava svjetlost sunčevih zraka kao zlatno pruće presijava se na vodi. Trg Svetog Marka, Duždeva pala­ ta, Most uzdaha, Grand kanal, gondole, vođene vještom rukom vječitih mornara, počinju svoj ples.Tradicija sa oca na sina, đjeda i unuka, upravljanje gondolama ponavlja se stalno. Šareni, lijepo i rezbareni nasloni, udobna sjedišta i pogled nestvarne ljepote na most Rialto, na zadivljujuće ukomponovanu arhitekturu u skladu sa uslovima i potrebama. Priroda je tako izdašno obdarila Vene­ ciju. Nasmijani, srdačni ljudi, prijatni u razgovoru, komunikativni i, vidi se, ponosni na ovaj lijep, srednjevjekovni grad, koji treperi ljubavlju i misterijom, baš kao i neostvariva ljubav između Laze i Lenke, ovjekovječena u ljepoti srkve Santa Marija della Salute. Dan treći. Beč. U prelijepom gradu, dok šetamo ulicom Herengase oduševljavamo se fascinantnom arhitekturom zgrade Parlamenta, Rathausom, Operom…, gdje je isprepletan sjaj aris­ tokratskog glamura i starine. Savršen spoj prošlosti i savremeno­ sti. Pra­ter, nezaboravan doživljaj, izazov, avantura, strah, sve na jednom mjestu i u isto vrijeme. Susret sa Šenbrun palatom, zgradom koja podsjeća na zamak, spoj modernog eksterijera sa lijepom zlatnom patinom prošlih vremena. Dvorište kao ve­ liki zeleni lavirint ukrasnih biljaka i šareniila prirodnog cvijeća. Šarena oaza neobičnih cvjetnih kultura, fontana, skulptura, svod isprepletanih cvjetova sličnih vinovoj lozi, oduzimaju dah.

Dan peti. Prag. Pogled na katedralu Svetog Vita čak i na­ jvećeg poznavaoca umjetnosti čini amaterom. Blještavilo, sjaj, bogatstvo ukrasa, šarenilo vitraža, čine ovu katedralu jednom od najpoznatijih i najljepših u svijetu. Spuštamo se sa Hradčana i preko Karlovog mosta dolazimo do Vaclavskih namjesti. Nepo­ novljivo iskustvo, neobičnost trga, vreva, šarenilo boja i mirisa, a tek pivnice i… Prag noću nezaboravno pješačenje do hotela. Iz Praga smo otišli prepuni utisaka, zadovoljni i srećni, jer ljepota je u oku posmatrača. Dan sedmi. Drezden, grad replika… Zvinger palata, Opera, Albertinium, Luterantska crkva… sve staro, a novo. Skoro pa nevjerovatno, ali umni gradski oci su rekonstruisali svoj grad na osnovu starih fotografija, skica, projekata, grad koji je na kraju II svjetskog rata sravnjen sa zemljom. Replike – rekonstrukcije dje­ luju toliko upečatljivo, da se skoro na svakoj fasadi može vidjeti patina prošlosti…. Dan deveti. Budimpešta. Ima nešto egzoticno u toj priči o Budimu i Pešti. Nestvaran sjaj neona u noći, blještavilo koje se poput dragulja prosulo Dunavom djeluje nestvarno, zgrada Ope­ re, Katedrale, Parlamenta. Upijala sam tu ljepotu očarana arhitek­ turom, mostovima, kraljevskim zdanjima. Uprkos hladnoći koja mi je nemilosrdno šibala lice i kosu, bilo mi je toplo i nestvarno lijepo u zagrljaju sa ljepotama Budimpešte. Jovana Lipovina, IV-2


NAŠI SPORTSKI BISERI

31

opštinsko takmičenje u rukometu Školsko sportsko društvo Gimnazije je i ove godine imalo značajne rezultate. Na opštinskom takmičenju u rukometu naš tim je osvojio prvo mjesto, time je stekao pravo učešća na regio­ nalnom takmičenju, koje je održano u Igalu.

Alpinistički poduhvat naših učenika

Rukometaši prvi na regionalnoM takmičenjeNJU

Učenici naše škole, Vuk i Dejan Popović, uspjeli su da osvoje jedan o najzahtjevnijih vrhova u Alpskom masivu, ču­ veni Materhorn, visok 4478 metara, težom stranom iz pravca Italije. Vuk spada u grupu najmlađih alpinista u svijetu koji se domogao ovog vrha iz pravca Italije. Materhorn je simbol alpi­ nizma u svijetu, vrh koji još zovu i "vrh smrti", a na kojem je nastradalo preko 500 alpinista.Vuk i Dejan su ovaj alpinistički poduhvat ostvarili zajedno sa ocem Rajkom, koji se alpini­z­ mom bavi duži niz godina.

Kao i na opštinskom, tako i na regionalnom takmičenju, naši rukometaši su osvojili titulu prvaka, pa su se na taj način kvalifikovali za državno prvenstvo, koje je održano na Cetinju, a naš tim je zauzeo drugo mjesto. Odbojkašice i rukometašice su dale sve od sebe, ali ovog puta nijesu uspjele da se kvalifikuju na državno takmičenje.

Opštinsko takmičenje u atletici Članovi i članice školskog sportskog društva Gimnazije postigli su značajne rezultate u atletici, te su, nakon opštinsk­ og, stekli pravo na učešće na regionalnom takmičenju. Na regionalnom takmičenju u Baru naši atletičari su ostva­rili dobre rezultate. U bacanju kugle najbolji je bio Vanja Stanišić, koji je postignutim rezultatom stekao pravo učešća na Državnom prvenstvu. U ženskoj konkurenciji postignuti su sljedeći rezultati: Marković Milica – 100m, II mjesto; Rajković Maja – 400m, II mjesto; Marković Marina – 800m, II mjesto; Milanović Jelena – skok u dalj, III mjesto; Ševaljević Marija – skok u vis, III mjesto, Stamenković Aleksandra – bacanje kugle, IV mjesto, štafeta, IV mjesto. U muškoj konkurenciji rezultati su sljedeći: Ivanović Ilija – 100m, V mjesto; Marković Dragan – 400m, III mjesto; Stanojević Danilo – skok u dalj, VI mjesto; Pravilović Pero – skok u vis, II mjesto; štafeta III mjesto. Roganović Dorotea II-2 Đukanović Katarina II-2


JU GIMNAZIJA

se zahvaljuje Udruženju Crnogoraca iz Amerike za tradicionalnu Novčanu nagradu za Đaka generacije; Ambasadi Narodne Republike Kine u Crnoj Gori; Ministarstvu sporta Crne Gore; Ministarstvu prosvjete Crne Gore.

Izdavač: JU Gimnazija Za izdavača: Nataša Stanojević, direktorica Urednik: Miloš Tomić, profesor Redakcija: profesori Biljana Vuksanović, Petar Špadijer, Milka Kraljević, Aleksandra Vujović i Miroslav Perišić; učenik Đorđije Radulović Fotografije: Simona Vujović Prelom: Marija Milošević Dizajn i priprema: Ana Knežević Zaglavlje časopisa: Mila Stojanović, učenica SLŠ „Petar Lubarda“ Štampa Obod Cetinje Tiraž 500 Cetinje, 2018.

ISSN 2336-9892

Profile for Gimnazija Cetinje

Feniks br 15  

Elektronski časopis učenika - JU Gimnazija Cetinje

Feniks br 15  

Elektronski časopis učenika - JU Gimnazija Cetinje

Advertisement