Issuu on Google+

CETINJSKA GIMNAZIJA

Feniks

SPECIJAL 

INTERVJU SA DR JOVANOVIC

O S M O

NAJAVA OLIMPIJSKIH IGARA U NASOJ SKOLI

NA KONCERTU

I Z D A N J E

Mladi umjetnik

“METALIKE”

Nemanja Đukić, učenik prvog razreda naše škole, još od ranog djetinjstva je pokazao sklonost ka likovnoj umjetnosti. Svoju prvu nagradu dobio je sa samo pet godina, međutim, dobitnik je velikog broja priznanja, nagrada i riječi hvale za svoja djela. To ipak nije jedino polje u kojem se Nemanja ističe, to je samo jedno od mnogih njegovih interesovanja i hobija. Pored slikarstva, bavi se fotografijom i novinarstvom. Ipak, svi ti hobiji ga ne sprečavaju da i u školi postiže zavidne rezultate. Prije nekoliko nedjelja, Nemanja je osvojio drugo mjesto na likovnom konkursu koji je bio namijenjen svim srednjim školama na teritoriji Crne Gore, što me je i podstaklo da uradim intervju sa njim. ...str.2

RUBRIKE INTERVJU

1

RADOVI UCE-

4

NIKA STRIPOVI

24


ST RANICA

2

Mladi umjetnik ● Zdravo Nemanja, prije svega želim da ti zahvalim što si pristao na intervju. - Hvala tebi na intervjuu. ● Pošto imaš vrlo širok spektar interesovanja, da li bi mogao da izdvojiš neka koja tebi predstavljaju prioritete? - Pa u posljednje vrijeme me najviše zanima fotografija, tu su mogućnosti neograničene. Tu je naravno i slikanje, ali zbog prevelikih školskih obaveza rijetko imam malo slobodnog vremena. ● Kada si počeo da se baviš fotografijom? - Prije dvije godine i vrlo brzo sam stekao veliko interesovanje. ● Da li sebe u budućnosti vidiš kao fotografa, slikara, Ili bi se ipak odlučio za neko drugo zanimanje? - Mislim da ću se tome vraćati kao hobiju. Rado bih učio arhitekturu.

● Prije nekoliko nedjelja si osvojio drugo mjesto na likovnom konkursu koji je bio namijenjen svim srednjim školama u Crnoj Gori, što je veoma veliko postignuće. Da li će to možda uticati na tebe kao neka dodatna motivacija? - Da, sigurno. Za mene to je veliki uspjeh. Motiviše me da i dalje nastavim sa slikanjem i da nađem više vremena za to, jer u tome najviše uživam. ● To, naravno, nije prva nagrada koju si osvojio za slikanje. Već dugi niz godina si dobijao razne nagrade kao i pohvale za to. Da li je sa fotografijom ista situacija? -Tek sam se u posljednjih mjesec dana fokusirao na fotografske konkurse. Mislim da imam talenta, pa možda i tu ostvarim dobre rezultate. ● Mnogi ljudi doživljavaju slikarstvo i fotografiju kao suprotnosti. Slikarstvo kao bijeg od stvarnosti, a fotografiju kao nešto što zabilježi određeni trenutak života. Da li si saglasan sa ovom tezom ili drugačije gledaš na to? - Apsolutno, mada fotografija i ne mora da označava trenutak života. Mislim da su fotografije kao fizički oblik sjećanja na neki trenutak. Ne fotografišem ljude ili nešto u vezi svog života, ali sam saglasan sa tom tezom. Slikarstvo je kao i fotografija odličan način da se ,,ubije'' vrijeme, ali i veoma opušta.

FENIK S


OSMO

IZDANJE

● U čemu pronalaziš inspiraciju? - Inspiraciju pronalazim svuda oko sebe. Ponekad je to nevjerovatno teško, a nekad dođe samo od sebe. ● S obzirom na činjenicu da vrlo često pišeš za školski časopis, da li se može reći da ti je novinarstvo jedan od hobija? - Dobro mi ide pisanje, ali to nije nešto što me pretjerano interesuje.

ST RANICA

● Pošto si odličan đak, imaš mnogo školskih obaveza. Da li ti je nekada teško da se fokusiraš na hobije koje voliš zbog školskih obaveza, ili ipak uspijevaš da pronađeš vrijeme za sve? - Nalazim vremena za sve. Naravno, ponekad je teško uskladiti školu i slobodno vrijeme, ali uspijevam. Ono što čovjek voli nikad nije teško. ● Ne sumnjam da ti roditelji pružaju najveću podršku u životu, za sve što radiš,

ali da li je možda bilo trenutaka kada su smatrali da su neki lošiji uspjesi u školi proizvod prevelikog fokusiranja na hobije ? - Ne, nikada. Ne govore mi što treba da radim i kako. Uvijek daju dobre savjete, ali mi ne uskraćuju to što volim. ● Nemanja, hvala još jednom što si izdvojio vrijeme za ovaj intervju. Imaš vrlo svijetlu budućnst i želim ti puno uspjeha u daljem radu. - Nema na čemu. Hvala i tebi, bilo je zanimljivo razgovarati sa tobom.

Marina Ćetković, I-3

INTERVJU SA DR JOVANOVIC Doktorice Jovanovic, koja su Vasa sjecanja na vrijeme provedeno u srednjoj skoli? Sjecate li se svojih profesora? -Rado se sjecam tih dana,i svoje generacije i svojih profesora. U obrazovnom smislu, bilo je to neocekivano novo iskustvo, dosta naporno, nov sistem edukacije. Ipak su to najljepse i najbezbriznije godine svakog covjeka.

2. Skloni ste pracenju savremenih trendova u stomatologiji. Zeljeli bismo da otkrijemo citaocima da li je izbjeljivanje zuba stetno i na koje nacine se sve moze sprovesti? -Izbjeljivanje zuba, u okviru indikacionog podrucja nije stetno. Radi se, naime, o uklanjanju pigmenta iz gledji, koji cini zub tamnijim, oksidacijom. Postoji nekoliko nacina za izbjeljivanje zuba,a najsavremniji nacin za to jeste izbjeljivanje laserom koje nije stetno ako se ne koristi cesto.Prije lasera koristili su se proizvodi na bazi vodonik -peroksida za koje se smatra da su stetni za zube.

3


ST RANICA

4

3. Koliko su Cetinjani odgovorni kada je u pitanju briga o zdravlju zuba? -Briga o oralnom zdravlju u cijeloj populaciji je na jako niskom nivou uprkos cinjenici da je zdravlje usta I zuba usko povezano s opstim zdravljem. Sustina problema je nedostatak edukacije, motivisanost roditelja nasih malih pacijenata I nedovoljno poklanjanje paznje preventivnim I profilaktickim

mjerama. Ali, naravno da ima ljudi koji vode racuna o zdravlju svojih zuba. 4.Poznato je da je poziv ljekara ili stomatologa veoma zahtjevan, tezak i stresan. Opisite nam jedan vas radni dan. -Stomatologija je jako stresan, ali I veoma zanimljiv posao. Narocito raditi sa djecom, pomoci im da usvoje vjestine, zdrav stil zivota, pomoci

im da smanje ili uklone strepnju I strah, posmatrati njihov rast I razvoj je izuzetan posao. Tu se gubi granica izmedju pacijenta I terapeuta I vremenom postajemo drugari. Uglavnom je uvijek slicno,s tim sto se ponekada desi da se pojavi neki komplikovaniji slucaj zbog cega moram uvijek biti u pripravnosti.

5.Kako bi glasila poruka za citaoce naseg skolskog lista, mozda vase buduce kolege? -Svim djacima porucujem da uzivaju u srednjoskolskim danima, a sto se tice zdravlja zuba da ga redovno odrzavaju,da idu na kontrole i da se zdravo hrane.

BALSA RAKOVIC I-3

Putovanje Putovanje u Bari je bilo veoma zanimljivo...U pocetku su se pojavili problemi jer sam maloljetan,sam sam putovao ali zahvaljujuci razumnosti nasih carinika sve je proslo u najboljem redu.

Palazzo Mincuzzi

FENIK S

U petak ujutro brod,kojim sam putovao,je uplovio u luku. Istorijske gradjevine su mi odmah skrenule paznju. U meni se probudio „istrazivacki“ duh. Jedva sam cekao da krenem u obilazak i upoznam taj za mene strani grad i njegove stanonike.Najjaci utisak na mene su ostavili Italijani,veoma gostoljubivi i srdacni (kao i mi). Evo i nekih mjesta koji su na mene ostavili utisak....


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

Istorijska gradjevina koja se nalazi u centru Barija. Sagradjena je 1923 godine a u gradji preovladavaju veliki prozori . Teatro Petruzzelli je najveci kulturni centar u Bariju i cetvrta gradjevina po velicini u Evropi. Nalazi se u privatnom vlasnistvu porodice Messeni . Ovo je jedna od vaznijih institucija u Bariju. Drzavni universitet,koji je osnovan 1925 godinei na kojem se izucava 14 nauka i oblasti iz zivota i umjetnosti. Teatro Petruzzelli Crkva Sv.Nikole(zastitnika grada Barija) je simbol grada Barija. Nalazi se u Starom gradu.Sagradjena je izmedju 1087. i 1197. god

Università Aldo Moro Najljepse setaliste u Bariju.Nalazi se blizu centra uz samo more. Basilica di San Nicola di Bari

Park 2. Jun je najveci park u kojem se svakodnevno okupljaju mladi i ljudi koji slobodno vrijeme provode uz muziku lokalnih bendova.

Parco 2 giugno

Lungo mare

I za kraj moram Vam preporuciti da probate „spaghetti carbonara“ po kojima cu ovo putovanje dugo pamtiiti.

Jovićević Dimitrije I1

5


ST RANICA

6

Frizure tinejdţera Većina mojih vršnjaka smatra da je najvaţnije od svega da kosa bude zdrava i ĉista. Samo sjajna i ĉista kosa moţe da bude ukras neke osobe. Tinejdţeri sa kosom mogu da rade šta hoće. Moţemo da je šišamo, pustimo da raste, da je uvijamo, ispravljamo, farbamo, danas da imamo šiške, sjutra da ih nemamo, pravimo razne punĊe, pletenice, kike... Postoje male razlike u tipovima kose: suva, masna, normalna. U zavisnosti od tipa kose prilagoĊavamo joj razne vrste šampona, kojih danas na trţištu ima i na pretek. Najviše treba voditi raĉuna o oštećenoj kosi jer se ona teško fenira i oblikuje. TakoĊe treba paziti na stvaranje peruti. To je mrtva koţa koja se pojavljuje u obliku ljuspica i ponekad izaziva svrab. Taj problem se javlja ĉešće kod osoba koje imaju masnu kosu. Srećom da postoje šamponi koji uspješno rešavaju i taj problem. Tinejdţeri ĉesto vole da eksperimentišu, pa da nam se ne bi desilo da nezadovoljni izaĊemo iz salona, vaţno je da prije nego što tamo odemo dobro razmislimo kakvu frizuru ţelimo. TakoĊe je veoma vaţan i pribor za kosu. Mladi danas najviše vole ravnu, dugu kosu, ali ta frizura podrazumijeva takozvano peglanje kose pomoću posebne prese ili specijalnog fena. Takvi tretmani ĉesto mogu da oštete kosu, posebno krajeve. Ako kosa trpi ĉesto feniranje i farbanje postaje krta, slaba i nejednake duţine tj. iskrzana. U tom sluĉaju moramo skraćivati oštećene krajeve. Moţda je najbolje da tinejdţeri budu tinejdţeri i da odloţe farbanje, jer je za naš uzrast prirodna boja kose neobavezna frizura i to je recept za dobar osjećaj.

Kavaja Nikoleta I-2

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

7

MAKE UP- mladacki prirodno Korišćenje kozmetiĉkih proizvoda, kao što su šminka i parfemi, kao i mnogi drugi ritualni obredi za ljepotu, predstavljaju dio života svake djevojĉice i njene transformacije iz djeteta u ženu. Ipak, u današnjem svijetu, izgleda da djevojĉice odrastaju mnogo brže nego što je to bio sluĉaj sa njihovim majkama. Mnogi roditelji se pitaju kada je pravo vrijeme za njihove ćerke da poĉnu da nose šminku, kakvu šminku da stavljaju, i koliko šminke treba da stave, a da ne bude previše i izgleda vulgarno? Ĉule ste već da postoje dnevna i veĉernja šminka, kao i to da je veĉernja šminka upadljivija od dnevne i kao takva znak lošeg ukusa ukoliko je nosite danju. Kod srednjoskolki suština je u godinama. Radi se o tome da je njihov glavni adut njihova mladost, sto je uvijek IN, pa je u suštini potrebno veoma malo šminke kako bi se istakle. Ako budete imale isuviše šminke na sebi, izgledaće napadno.

Djevojĉice ili djevojke? Savremeno doba pomjerilo je ovu granicu, pa ispred osnovnih škola ĉesto možete vidjeti tinjedžerke sa veĉernjom šminkom na licu. Ipak, nije lako nauĉiti. Potrebno je strpljenje, maštovitost i upućenost u neke od tajni profesionalaca. Diskretan make-up koji izgleda kao da nemaš ništa na licu neće nikome smetati. Osim toga, u posljednje vrijeme sve se više govori o trendu make-upa koji se naziva 'nude' jer lice izgleda kao da nije našminkano, tj. daje look 'jedva da imam šminke'. Moze li prirodno lijepo ukljucivati i nesavrsenosti, tipa mala usta ili veliki nos, ali u skladu s proporcijama lica? Je li apsolutni sklad i savršenstvo zapravo vjestacka ljepota? Jer priroda nikoga ne napravi kao da je izašao iz fotosopa. Svi imaju neke nedostatke. Ljepotu bas vidim u toj ljudskoj razlicitosti. Razlicitim visinama, gradjama, oblicima lica, bojama, rasama. U tome sto kad nekog zavolis, jasno ga mozes razaznati od ostalih, upravo po tome sto ga cini drugacijim od ostalih. Cesto su mi ljudi lagano asimetricne face simpaticniji i ljepsi od simetricnih.


ST RANICA

8

Cesto mi osobe prosjede kose i izrazenijih crta lica izgledaju ljepse od napumpanih "baby-face" lica natecenih usana, i "slame" na glavi koja je vec potpuno izgubila sjaj od farbe. Face puno botoxa su mi dosadne, jer nijesu u stanju izrazavati emocije i misli izrazima lica. A s druge strane, estetska industrija nas sve zeli uciniti prosjecnim i opsjednutim mladoscu i mladolikoscu. To cesto ne izgleda ni ljepse, ni bolje, a neko na tim ljudima jos dobro i zaradjuje.

JELENA OJDANIC I2

MUMPS(zaušci,parotitis epidemica) Mumps je akutna zarazna bolest ĉiji je uzroĉnik Myxovirus parotidis.Odlikuje se najĉešće upalom glandule parotis ali mogu biti zahvaćeni i drugi organi:meninge,testisi,ovarij,pankreas.Javlja se sezonski,od njega najĉešće obolijevaju djeca školskog i predškolskog uzrasta,rjeĊe odrasli.

Nikola Perazić I-2

FENIK S

Virus ulazi u organizam preko gornjih respiratornih puteva.On pokazije afinitet prema parotidnoj žlijezdi ,ali može da ima afinitet i prema meningama,žlijezdanom tkivu dojke ,štitnoj žlijezdi,testisima ,jajnicima i prostati.Inkubacija traje dvije do tri nedjelje.Najĉešće je upaljena parotidna žlijezda.Bolest poĉinje sa povišenom temperaturom,malaksalošću,bolovima u mišićima i gubitkom apetita,a potom se javlja otok jedne ili obje parotidne žlijezde .Otok se javlja ispred i iza uha.Otok je blijed i bolan,najviše je izražen trećeg dana bolesti poslije ĉega nastaje lagana regresija bolesti.Bolest traje oko deset dana.Prognoza je dobra.Terapija je simptomatska: skidanje temperature antipireticima ,mirovanje.Profilaksa redovna vakcinacija.


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

Tinejdžeri i sport Zar postoji rijeĉ koja bolje stoji uz sport od rijeĉi tinejdžeri ili omladina. Neko voli kolektivne, neko individualne sportove. U našem gradu tinejdžeri baš i nemaju puno izbora. Fudbal, košarka, rukomet, stoni tenis, džudo i još nekoliko sportova koji, u svakom sluĉaju, više idu na ruku djeĉacima nego djevojĉicama. Vjerujem da ima puno onih koji bi rado trenirali ples, balet, klizanje, gimnastiku, plivanje, tenis… ali su ograniĉenih mogućnosti. Nemaju izbora, osim svakodnevnog putovanja u Podgoricu. Trebao bi ovaj grad da se više bavi našim potrebama. Apeluje se da se što manje vremena provodi pored kompjutera, a on je ponekad jedini izbor.

Sport je zdrav izbor bilo da je iz ljubavi, ili potrebe za boljim izgledom. Djevojĉice uglavnom biraju folklor, fitnes ili vožnju bicikla. Ponekad organizuju duže šetnje. Pa zar nije sport i fiziĉka aktivnost vazan segment u životu svakog ĉovjeka. U zdravom tijelu zdrav duh.

Kavaja Nikoleta I-2

9


P AGE

10

Najava Olimpijskih igara u našoj školi S obzirom na to da je 2012. godina, godina Olimpijskih igara, Udruženje novinara Cetinja odluĉilo je da organizuje niz tribina i predavanja na temu Olimpijskih igara. Poseban podsticaj tom projektu predstavljala je ĉinjenica da se ove godine obilježava pet godina od osnivanja Crnogorskog olimpijskog komiteta pa tribine nose naziv “Pet olimpijskih krugova – pet godina COK-a”. Planom realizacije poĉetka projekta predvidjena je posjeta Prijestonici i većim naseljima na ruralnom podruĉju budući da je, zahvaljujuci savremenim komunikacionim tehnologijama, moguće pratiti sportska dešavanja na selu, jednako kao i u gradu. Prva tribina održana je 20. aprila 2012. godine u Cetinjskoj Gimnaziji a gost je bio Nebojša Šofranac, sportski komentator Televizije Crne Gore. Ideja organizatora je bila da se tribina organizuje za osnovce i srednjoškolce kako bi se, upravo medju najmladjom populaciom, razvijao olimpijski duh. Predavanje je pratilo oko pedeset uĉenika iz raznih škola koji su pokazali veliko interesovanje za temu Olimpijskih igara. Komentarišuci snimke vezane za pojedine olimpijske sportove i nastupe vrhunskih takmiĉara, uĉenici su razvijali misao o tome da je moguće pomijerati sopstvene granice i obarati rekorde, koliko god oni bili visoko postavljeni. Tribina je i medijski vrlo dobro propraćena o ĉemu svjedoĉe tonski izvjestaji na Radiju Crne Gore, Radio Cetinju i izvještaj u dnevnim novinama “Dan”. U dogovoru sa partnerima u ovom projektu, u prvom redu COK-om, već su dogovorene sliĉne tribine na Rijeci Crnojevica i na Njegušima kako bi i uĉenici iz ovih mjesta mogli da se ukljuĉe u popularisanje olimpizma u Crnoj Gori.

Vujanović Nenad II2 FENIK S


ST RANICA

Na koncertu “Metalike” Slavni losanĊeleski bend „Metalika“ nastupio je 8. maja, po drugi put u karijeri u Beogradu, pred više od 30.000 ljudi u parku „Ušće”. Došli su u okviru turneje na kojoj slave 20 godina od objavljivanja svog najuspješnijeg „Crnog albuma”. I kao i 2004. godine na stadionu „Partizana”, održali su svirku za pamćenje! Program na Ušću poĉeo nešto posle 18.30, nastupom francuskog benda „Gojira”, pred ne pretjerano brojnim auditorijumom. . Za to vrijeme, ĉlanovi „Metalike“ upoznavali su se sa odabranim fanovima koji su dobili priliku da se rukuju i kratko popriĉaju sa njima. Poznati ameriĉki sastav „Mašin hed“ zagrijao je publiku pred izlazak zvijezda na binu. A onda, huk publike, uzvici, aplauzi... Nekoliko minuta posijle 21 ĉas, ugasila su se svijetla i na video bimovima se zavrtio insert iz špageti vesterna „Dobar, loš, zao“

Nenad Vujanović II2

FENIK S

uz muziku Enija Morikonea, koji je okonĉan natpisom: „Prvih 30 godina”. Džejms, Kirk, Lars i Robert su krenuli u žestoku svirku – koncert je otvoren numerom „Hit the Lights”, a odmah zatim su izveli svoj veliki hit „Master of Puppets“, uz koji je publika horski pjevala. Ĉlanovi „Metalike“ su od impresivne bine na dva nivoa, uz dvije piste, koje su sezale duboko u publiku, napravili svoju „igraonicu“.„Metalika je sa vama, da li ste vi sa Metalikom“, upitao je Džejms Hetfild obožavaoce, dodavši skromno kako se „nada da se dobro zabavljaju“, zbog ĉega je nagraĊen ovacijama. Bura oduševljenja nije izostala ni kada su se svi zajedno „vratili“ u 1990. i `91 godinu, jer su se na video bimovima mogle vidjeti scene sa snimanja „Crnog albuma“, kakva je potražnja vladala za tom ploĉom u prodavnicama i kako su tada izgledali njihovi koncerti. Naravno, to je bio prava uvertira u izvoĊenje pjesama sa te ploĉe, od kojih su dvije tek drugi put u karijeri svirali te veĉeri. Hitove kakvi su „Nothing Else Matters“, „The Unforgiven“, ili „Wherever I May Roam“ publika je pjevala sa ĉlanovima benda. Iako su se tokom većeg dijela koncerta oslonili uglavnom na svoju znalaĉku i zapaljivu svirku, ne potpomažući se grandioznim pirotehniĉkim sredstvima, kada su izveli poslednju numeru u okviru regularnog dijela koncerta „Enter Sandman“ Ušće je eksplodiralo! Nevjerovatni specijalni efekti, laseri i vatromet, koji su ostavili i za prvi bis, uz sjajnu svirku nije bilo dovoljno publici na Ušću. „Beograde, hoćete još?“ Potvrdan odgovor se nije dovodio u pitanje, i fantastiĉan bend je publiku nagradio je i drugim bisom, uz poruku: „Vidimo se opet“! Koncert Metalike u Beogradu pratio je veliki broj ljudi sa Cetinja a medju njima desetak uĉenika iz naše Gimnazije koji nijesu krili oduševljenje i koji su najavili da će i drugi put doći na neki veliki koncert kada im god to mogućnosti budu dozvoljavale. “Nadamo se da će i u Crnoj Gori uskoro biti urganizovan sliĉan koncert” kazali su gimnazijalci.


ST RANICA

12

Titanik “Titanik” je ameriĉka epska romansa i film katastrofe koji je režirao James Cameron 1997.godine.Tema filma je priĉa o momku i djevojci iz razliĉitih društvenih slojeva koji se srijeću i zaljubljuju na ''nepotopljivom'' brodu. Radnja filma poĉine 1996. godine kada Brok Lovert,lovac na blago,zaranja duboko u Atlanski okean da bi u olupini Titanika pronašao ogrlicu Srce okeana.U sefu pronalazi crtež djevojke koja nosi oglicu i objavljuje u medijiama kako bi je pronašao.Zatim se javlja starica koja tvrdi da je ona djevojka sa slike.Pomoću naracije,stara Rouz vraća gledaoce u 1912 godine,u luku Sautempton odakle “Titanik” kreće na svoje prvo putovanje. U filmu se osim Rouz,nesrećne djevojke koja se ne snalazi u svom društvenom sloju,pojavljuje njena majka i vjerenik,koji će otplatiti sve dugove njenog pokojnog oca.U isto vrijeme,mladi Đzek Doson osvaja kartu za “Titanik” na pokeru i sa svojim prijateljem u zadnjem trenutku stiže da se ukrca na brod. Rouz pokušava da se ubije želeći da se baci sa krĉme broda.Iznenada nailazi Džek koji je pokušava da je spasi.Nakon toga,Džek i Rouz su se sprijateljili ali to prijateljstvo ubrzo preraste u ljubav nakon što Džek crta Rouz sa ogrlicom Srce okeana koju je dobila od vjerenika na poĉetku putovanja.Nekoliko sati nakon što su Džek i Rouz doživjeli najromantiĉnije trenutke na “Titaniku”,prijeti velika opasnost: santa leda usred Atlanskog okeana. Brod ne uspijeva zaobići veliku santu leda jer se kretao ogromnom brzinom pa je snažno udara.Nastaje masovna panika kada svi shvataju da je i ovaj takozvani ''nepotopivi brod'' zapravo potopiv.U svom tom ludilu,Džek biva uhvaćen a Rouzin vjerenik pokušava ubiti i Džeka,i Rouz.Nakon toga spasava sebe praveći se da je otac jedne siromašne djevojĉice,bend će nastaviti da svira a Džek i Rouz ostaju na “Titaniku” do samog kraja. “Titanik” je drugi film u istoriji koji je osvojio jedanaest Oskara.

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

13

Zanimljivosti Brod u filmu je vjerno izgraĊen po stvarnom brodu “Titanik”. Za poslednju scenu potapanja broda,iskorišćeno je 120 tona vode. Gloria Stuart, koja je u vrijeme snimanja filma imala 86 godina, za ulogu starije Rose, pomoću šminke, postarana je na 101 godinu. Film “Titanik” je u bioskopima zaradio preko 1 milijarde dolara širom svijeta.

Lipovina Ana II-3

Kritika: ,,Igra prijestola’’ Dţordţ R. R. Martin Igra prijestola je jedan od onih romana koji vas do kasnih sati drţi budne. Podsjeća na Gospodara prstenova, ali meni djeluje nekako van tog ţanra fantastike, ali ne u potpunosti. Moţe se reći da je Martin jedan od rijetkih pisaca koji je uspio da stvori jedan potpuno nov mitološki svijet oĉaravši milione ĉitalaca. Za razliku od Gospodara prstenova, igra prijestola je nešto kompleksnija u sadrţaju, pomalo intimnija. Radnja je smještena u izmišljenoj zemlji Vesteros u kojoj ljeta i zime mogu trajati decenijama. Na tom ogromnom kontinentu, kraljevi, seljaci, vitezovi i ubice ţive pod upravom kralja Roberta Barateona koji sjedi na gvozdenom prijestolu izgraĊenom od stotina maĉeva palih vitezova. U Vesterosu bitno je oĉuvati ĉast, upravo, to je povod mnogih bitaka i sukoba. U centru zbivanja srijećemo plemićku porodicu Stark, oni ţive na samom sjeveru gdje tragovi magije još uvijek mile u vazduhu i ljudima. Edard Stark, gospodar grada Zimovrela je jedna veoma zanimljiv lik, on je otac šestoro djece, muţ i ĉastan ĉovjek. Na drugoj strani Deneris Targarjen, posljedni ĉlan loze Targarjenovih bjeţi iz Vesterosa u Vas Dotrak, zemlju divljaka, gdje se udaje za Droga, kralja divljaka. Tamo pronalazi sigurnost koju u Vesterosu nije imala. Njen cilj, kao i mnogim drugima, je da zauzmu gvozdeni prijesto. Njena porodica se uvijek povezivala sa zmajevima dok nisu izumrli. Deneris dolazi u vlasništvo tri jajeta zmaja, i uspijeva da ih probudi iz hiljadugodišnjeg sna planirajući da se domogne trona i osveti smrt porodice. U igri prijestola se pobjeĊuje ili gubi, nema sredine. Prinĉevi, princeze bore se za pravo dolaska na tron, što dovodi do spletki, mrţnje i bitaka. Zima dolazi , a trajaće decenijama. TuĊini i svi uţasi, koje veliki zid od leda odvaja od Vesterosa, ubrzo će doći, smrt će plesati sa ţivima. Knjiga je nevjerovatno napisana, pripovijedanje je savršeno . Ovoj knjizi neću dati ni jednu zamjerku. Knjiga je savršena za lagano ĉitanje koje će vas sigurno zaokupirati mjesecima. Veoma je laka za ĉitanje, a ĉita se u jednom dahu. Pravi izbor za one izbirljivije. Iako je uspješno ekranizovana u obliku serije, ĉini se da ova priĉa najbolje funkcioniše na papiru.

Nemanja Đukić I-2


ST RANICA

14

Lovac na Zmajeve [Haled Hoseini] Cak iako niste mozda procitali ili odgledali film koji je snimljen po ovoj knjizi sigurna sam da ste barem jednom culi za Haleda Hoseinia I njegovog “Lovca na Zmajeve“.Knjiga govori o prijateljstvu,ljubavi I teskom zivotu u Avganistanu za vrijeme okupacije ruske vojske. Amir,djecak koji odrasta sa ocem u bogatom okruzenju nalazi srecu u druzenju sa svojim slugom Hasanom,djecakom njegovih godina,I u citanju knjiga koje je citala njegova majka,koja je umrla nakon sto je njega donijela na svijet.Amirov otac,Baba,nezadovoljan time sto njegov sin ne ide njegovim stopama trudi se da to ispravi I ne poklanja puno paznje Amiru.To ostavlja utisak na Amira I sve sto radi,radi u nadi da ce uciniti njegovog oca ponosnim. Tako Amir,ohrabren ocevim rijecima,pobjedjuje u Borbi Zmajeva koje su se svake zime odrzavale na ulicama Kabula,grada u kojem Amir odrasta.Nakon pobjede Hasan obecava Amiru da ce mu donijeti zmaja kojeg je zadnjeg oborio.Te zime,1975.desava se nesto sto ce u potpunosti promijeniti Amirov zivot.Pocev od njegovog druzenja sa Hasanom do odlaska u San Francisko(SAD). Knjiga budi mjesavinu osjecanja,teskih I onih veselih.Lako je za shvatiti I mogu sa sigurnoscu da tvrdim da kad jednom pocnete sa citanjem necete stati sve do kraja.Velicanstvena je.

Vujovic Andrea I-2

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

15

Seoski zivot Zivot na selu za njih nije bio mnogo interesantan,zivjeli su u maloj trosnoj kucici teskim seosim zivotom,bio je to razlog za odlazak . Svo troje djece se pitalo kako da napuste baku koja se godinama nesebicno brinula o njima , kao i drugove iz sela. Zivjeli su u maloj kucici : otac,baka i troje djece :Marko , Sanja i Milos.Kako su bili djeca bez majke, baka je pokusavala da im u svemu zamjeni majku . U potpunosti je uspijevala .Otac je bio jako strog i tmuran ,ali je baka bila tu kao odbrana i podrska. Djeca su imala svoje drustvo u selu.Bila je to najsiromasnija porodica u selu,djecu je to pogadjalo,ali su morali dalje tako.Svakog dana morali su da pomazu ocu na njivi koja ih je hranila.Isli su u skolu, u kojoj nije bilo uslova za ucenje . Mila je bio jedini nastavnik u skoli .On je za Marka , Sanju i Milosa bio blkazi i bolji od njihovog rodjenog oca .Oni su zeljeli da idu u neku veliku skolsku zgradu u lijepom i dalekom gradu , daleko od tmurnog i ljutog ocevog pogleda. Svo troje su voljeli da uce . Zeljeli su lijep , raskosan i bogat zivot bez oca koji ih ne razumije.Ali kako ostaviti baku koja je bila dobra prema njima, sve sto je mogla, ona im je uradila , bila je za njih kao majka . Jednog jutra otac je posao da radi na njivu . Djeca su odlucila da odu jer je za njih takav zivot bio nemoguc. Dogovorili su se da kazu baki . Sa suzama u ocima djeca su se teska srca oprostila od bake. Baka nije zeljela da idu , ali znala je da oni to zele.Zamolili su je da ne kaze nista ocu ,jer su znali da njoj mogu reci sve . Pjesacili su dva dana do velikog i dalekog grada . Napokon su dosli u grad , za njih ocaravajuci . Bili su i tuzni i srecni.Tuzni su zbog bake , a srecni zbog grada.Lutajuci naidjose na jednu veliku kucu , sa prelijepim vrtom. U vrtu je sjedela gazdarica te kuce . Oni su gledali kucu i divili joj se . Zena ih primjeti i shvati da su zalutali . Voljela je jako djecu , posto nije imala svoju . Pozvala ih je da sjednu i saznala sto ih je zadesilo .Prihvatila ih je kao svoju djecu i ispunila im sve zelje . Postali su vazni i obrazovani ljudi.Baka i otac vise nikad nijesu culi za njih , kao da nijesu postojali . Imali su dobar i raskosan zivot i obrazovanje . Zivjeli su sa zenom koja im je pruzila sve , ali ne i onu ljubav koju im je pruzala njihova baka.

Ivana Kapa I-1


ST RANICA

16

Prava porodica Kad si mali, sve izgleda savršeno. Od dana kada dodješ na svijet, roditelji su tu,uz tebe. Mala Ana je svake noći slušala priĉe o prekrasnim pricezama i zlim maćehama, a nije ni sama slutila kakvu će vijest uskoro saznati. Oduvijek je bila miljenica ĉitave porodice, i nikad joj ništa nije nedostajalo. Ana je imala mlaĊu sestru, koja je je bila potpuno drugaĉija od nje. Njih dvije su se razlikovale kao noć i dan. Nina je bila simpatiĉna crnokosa djevojĉica, nestašna i uvijek spremna za igru. Mnogo je liĉila na majku. Ana je imala predivnu plavu kosu i plave oĉi. Bila je mirna i povuĉena, a svojim izgledom nije liĉila ni na majku ni na oca. Kad je imala deset godina, poĉela je da se pita kako to da ona uopšte nema nikakvih sliĉnosti sa svojom porodicom. Divila se Nini, koja je bila komunikativna i rado sklapala prjateljstva, ali osjećala je da ona jednostavno ne može biti takva. Po glavi joj se pocela vrtjeti misao, koja bi sve mogla promijeniti. Ona, Ana, koja je oduvijek bila u centru pažnje od strane ĉitave porodice, je usvojena. Ali, neki glas u njenoj glavi joj je govorio da to nije istina, tako da je odluĉila da roditeljima ne govori ništa, sigurno je sve umislila. Neko vrijeme sve je bilo kao i prije. Istog dana sledeće godine, saznala je vijest koja je nije toliko iznenadila. Sve njene sumnje su bile istinite – usvojena je. Naĉin na koji su joj roditelji to saopštili bio je

veoma obziran prema njoj. Poĉeli su da joj priĉaju o svemu, ali njoj to više nije bilo važno. Znala je da su pored nje ljudi koji je vole, podržavaju i koji će uvijek biti tu za nju. Saznala je da su je njeni biološki roditelji ostavili u domu za napuštenu djecu, jer je nisu željeli. A sad odjednom se pojavljuju kad je prekasno, i više joj nisu potrebni. Odluĉila je da ostane kod svojih sadašnjih roditelja. Po nagovoru svojih pravih roditelja, koji su bili presrećni što je njihova plavokosa djevojĉica postupila tako razumno, i spokojni zato što znaju da će ostati s njima, Ana je odluĉila da upozna biološke roditelje, ali da ne održava komunikaciju sa njima, jer oni to nijesu zaslužili. Roditelj nije onaj ko te rodi, pa ostavi. Pravi roditelj je uvijek tu za tebe, najveća podrška na koju uvijek možeš raĉunati.

Paraĉa Vanja I1

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

17

,,Ima na svijetu mirnih, dobrih ljudi ,, Ljudi se radjaju i umiru . Situacije se mijenjaju, vrijeme prolazi , ali ĉovjekova narav uvijek ostaje ista. Postoje ljudi za koje ne znamo da su živi , a oni su tu , žive, dišu, hrane se u našoj blizini , ali mi ne osjećamo njihovo prisustvo . Ti ljudi ni sa kim ne dijele ni srecu ni tugu , oni to ĉuvaju za sebe i oni ne ţele da neko zna za to. Ţive kao sjenke . Plaše se da će nekim svojim djelom , ili pak svojim prisustvom, narušiti životni mir ostalih ljudi. Te osobe su nenametljive i njih rijetko kad i primijetimo , ali su ipak vrijedni pažnje. Svima njima je teško jer se plaše da , ako to kažu nekome, taj će ih neko izdati , ismijati. Oni su sigurno jako dobri ljudi. Ali im mi ne dajemo priliku da pokažu svoju drugu stranu. Mnogi od njih su sigurno i preživjeli teške trenutke , ali mnogi ljudi ih ne shvataju ,mnogi ih smatraju ĉudacima ,ali oni to nijesu. Oni su u duši dobri . Njihova duša je netaknuta i ĉista . Svakome bi dali priliku , svakome bi pomogli, iako im na tome niko ne bi zahvalio. To je jedna životna sudbina koje smo mi tek svjesni kad vidimo da ih više nema meĊu nama. Mnoge mrzimo bez ikakvog razloga ,a da ih zavolimo tražimo ĉvrste razloge .

Ljudi-sjenke Ima na svijetu mirnih, dobrih ljudi što kroz život neĉujno i tiho gaze kao da nogom stupaju po pamuku, a naše oĉi nikada ne opaze ni njih ni njinu tihu radost ili muku. Ima ćutljivih patnika na svijetu što se samo umorno i gorko nasmiješe na ljude kad se o njih teško ogriješe i suminu ih nevini, nalik cvijetu. I ima ljudi usamljenih i bonih, sa obrazima upalim i žutim, što ne ĉuje im se ni smijeha ni plaĉa, što žive kao samotna i divlja draĉa, ali s bodljama unutra okrenutim, da nijedna nikog ne ogrebe i da nijednom nikoga ne ubodu do samo svoje roĊeno srce i sebe. Njih ne vidi naše oko kad ih srijeta, kad tiho proĊu u mimogredu mirnu, jer nikog oni ni laktom ne dodirnu u vjeĉnoj gužvi i vrevi ovog svijeta. I žive oni tako, neĉujni i neveseli, i mile kao sjenke, kao vrijeme i sati, i tek kad umru, slomljeni i uveli, objave crni posmrtni plakati da su i oni sa nama živjeli.

ROGANOVIĆ DEJANA I-3

Aleksandar Leso Ivanović


ST RANICA

18

Ţelje Svaki ĉovjek ima želje,male i velike.Te male želje se mogu lako ostvariti,kao da su na dohvat ruke.Za veće želje treba vremena i truda.Od njih ponekad odustajemo zbog sopstvene lijenosti,uvjeravajući sebe da su one zapravo nemoguće. Ĉesto patimo zbog neostvarenih želja.Razmišljamo kako bi bilo da smo uspjeli da ih ostvarimo,da li bi nam život bio bolji,da li bi bili srećniji nego što smo ovako.Mislim da je svaka neostvarena želja krivica samog ĉovjeka.Kada nešto zaista želiš,borićeš se protiv svega,ne mareći za prepreke.Ako savladamo nesigurnost,lako ćemo savladati i ostalo.Nesigurnost je najveća prepreka.Stignemo do nje i odustanemo,vraćemo se ka dnu.Više ne mislimo o ljepoti vrha.Treba biti jak i vjerovati u dobro.Imati strpljenje,jer prave stvari vrijedi ĉekati. Ne postoje želje koje se ne mogu ostvariti,samo se trebamo potruditi,dati sve od sebe da bi se one i ostvarile.

Lipovina Ana I-3

NEDOVRŠEN RAZGOVOR Dan je poĉeo sasvim obiĉno, bez pretenzija da bude drugaĉiji. Uobiĉajena vrelina ljeta i prisutnost užitka tokom raspusta. Ustaljeni redosled popodneva, partija basketa, a zatim obavezna partija šaha sa starcem koji se pojavio niotkuda i ušao u naš život. Došao je jednog dana, sjeo na klupu u parku i ćutke nas posmatrao kako igramo. Od tog trenutka, dolazio je svakodnevno i postao naš prijatelj. Imao je sijedu kosu i tužan pogled, nekako dalek i nedokuĉiv. Ali za nas je uvijek bio tu, kao da smo mu mi, nestašna grupa djeĉaka, bili sve što je imao. A znao je odgovore na sva pitanja. I Gausov algoritam i mehaniku fluida, citirao nam je ĉitava poglavlja iz književnih djela, govorio nam o kulturama raznih naroda, ĉak je i o muzici mnogo znao, jedino nije nikada ĉuo za Harry Potter-a . Naravno da nas je zanimalo ko je on, ĉime se bavio i kako je uspio da stekne toliko znanja. Zašto je sam i napušten, tako star. Sve smo htjeli da znamo o njemu, ali se nismo usuĊivali da pitamo. Osjećao je našu radoznalost koju, nesmotreno, nismo mogli sakriti. Jedne veĉeri, stavljajući svoj pohabani šešir na glavu, rekao je : « Djeco, sjutra ću vam sve ispriĉati « i umornim korakom otišao. Ta reĉenica je vinula našu maštu do najvećih visina.

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

Da li je ĉudotvorac ili brodolomac, umorni ratnik ili usamljeni nauĉnik. Možda je vjeĉiti buntovnik neshvaćen i nepravedno odbaĉen. A možda je ĉak i došao sa neke druge planete, onako neobiĉan i besmrtan. Sa nestrpljenjem smo ĉekali sjutrašnji dan, sjutra ćemo otkriti sve tajne tog mistiĉnog života i svu ljepotu postojanja. Trĉali smo krivudavom stazom parka, sjeli na našu klupu i ĉekali, ĉekali… Ali starac nije došao… Bilo je prekasno za beskrajnu priĉu ! A nismo mu ĉak ni ime znali.

DANILO PETRANOVI Ć I1

CETINJE Postoje gradovi veliki i lijepi, koji imaju svoju tajnu. A moje Cetinje, kolijevka hrabrih, ima veliku proslost slavnu.

Prica mi Lovcen , sapucu lipe kako su hrabri bili ti ljudi. Ostani svoja , voli Cetinje, cestita,hrabra ti uvijek budi.

Cetinje slavno, Cetinje divno, cuva svoje mjesto u svijetu. A hiljade ljudi svakog ljeta, vraca se njemu kao pcela cvijetu.

Na mapi jedan maleni kruzic, to je oznaka moga grada. Manastir,Biljarda i Dvorac slavnih, Cetinje mojim srcem vlada.

Volim te, grade, i kad lipe mirisu, strasno na ljubav zovu , kad sijaju zvijezde s Orlova krsa, i najavljuju zoru novu.

19


ST RANICA

20

Moj dom MeĊ kamenim liticama, Ċe orao gnijezdo vije, Đe vuk gorski sa izvora najbistriju vodu pije, Tu Ċe cvijet iz snijega prkosi hladnoći, Tu Ċe tama strahuje od zore što će doći…

Đe se rijeke i jezera od gore zelene, I Ċe modro more ĉuva najljepše sirene, Tu Ċe sunce sa istoka najtoplije grije, I Ċe kamen svaki neku svoju priĉu krije…

Tu pod gordim Lovćenom, tom svetom planinom, Tu Ċe vjetar duva svom svojom silinom, U nestvarnom prostranstvu kamenoga mora, Tu je moje gnijezdo, tu je moja Crna Gora!

Komnenić Andrea I1

Volimo maj Proljeće i maj Podsjećaju nas da je Hladnoćama došao kraj. Sve cvjeta, blista i miriše Znamo, prošle su cetinjske kiše. Najljepše note u maju Donose ptice svakom kraju. Svi smo veseli, vedri i nasmijani Tom raspoloţenju su zasluţni Sunĉani, mirisni dani. Nije naš grad poseban Samo kada lipe cvjetaju Poseban je svakog dana A naroĉito u maju.

Kavaja Nikoleta I-2 FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

„Suton“ Sunce se lagano pomalja, svjetlost dana nestaje. Vjetar duva, otpalo lišće valja i priroda nemirna postaje. U dalekom zabrĎu, zraci sunca vire, dok iza brda ne zaĎu, dalje i dalje mile. Posljednje rumene pruge do sljedećeg jutra pozdravljaju, dok preĎu pute duge i drugi dio planete obasjaju.

Kamban Ivan I-3

ŠETNJA CETINJEM Šetam mojim gradom, ulice me vode, Ponosito jer sam dijete gnijezda slobode. Sve je ovdje spomenik, svaka kuća stara, U vazduhu osjećam duh slavnih vladara.

Prolazeći pored dvora, prije prvog mraka, Pomislih na starog kralja, „cara od junaka“. Ĉujem zvonik s Manastira, otkucava uru, Zadnji zraĉak miluje crkvu na Ćipuru.

Odluta mi onda pogled, k'o da nešto traţi, Prema Kršu Orlovome, našoj vjernoj straţi. Biljarda je već usnula, kamena i tiha Davno ţeljna uspavanke, Vladiĉinog stiha. Tad mi vjetar sa Lovćena pomilova lice, Pa se trgoh i otrĉah ţamoru ulice...

Komnenić Andrea I1

21


ST RANICA

22

Proljeće Kad Sunce kroz oblake proviri, i procvjeta cvijet prvi, dokaz nam je to, da će proljeće zavladati gradom. Priroda tada oživi, ptice pjevaju na glas, ali je najljepše ĉuti djeĉji smijeh, što na krilima vjetra putuje do nas. U ranu zoru probudi nas Sunca zrak, i kroz prozor treba pogledati tad, I vidjećeš tadai ti, kakve ĉari proljeće sa sobom nosi.

ALEKSANDRA JOVANOVIĆ I-1

Majka Majko,hvala ti za svaku noć što nada mnom si bdila i za sve što si dosad za mene uĉinila. Rijeĉi tvojih uspavanki dobro sam upamtila, jer iz svake rijeĉi ljubav sam osjetila. Tvoja podrška meni je najvažnija, a tvoj osmjeh me kao Sunce grije. Svaki dodir tvoj blagoslovom smatram ja, jer ko me može više voljeti do moja majka.

ALEKSANDRA JOVANOVIĆ I-1

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

KRAJ ŠKOLSKE GODINE SJEDIM U SOBI ZAMIŠLJEN SAM RAZMIŠLJAM KAKAV ĆE BITI SJUTRAŠNJI DAN. ŠKOLSKOJ GODINI BLIŢI SE KRAJ MNOGO JE PITANJA ZNAJ! OD PISMENIH TEŠKIH FRKA ME HVATA ŠTA ĆE ZA OCJENE REĆI TATA! IZ DANA U DAN SVE JE TEŢE,ĐACI S ĈASOVA MASOVNO BJEŢE. MA PREŢIVJEĆU JA I OVE DANE I NA KRAJ ŠKOLSKE GODINE SVIMA ĆE DA SVANE!

Mrvaljević Saša I-2.

23


ST RANICA

24

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

25


ST RANICA

26

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

27


ST RANICA

28

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

29


ST RANICA

30

FENIK S


OSMO

IZDANJE

ST RANICA

31


Časopis „Feniks“ je kao pilot projekat pokrenut u elektronskoj formi od strane prof. informatike Snežane Miletić, uz saradnju mnogih učenika i nekoliko profesora. Osim dobre volje za realizaciju ovog projekta nijesu bila potrebna nikakva materijalna sredstva .To je prostor gdje svako može da prezentuje svoje ideje, talenat i postignute rezultate u školi i van nje. Ovaj projekat se pokazao kao višestruko koristan za učenike jer:  upoznaju i primjenjuju informacionio-komunikacionu tehnologiju  otkrivaju i usavršavaju talenat ( pisanje,slikanje i dr.)  razvijaju kreativnost i timski rad  ostvaruju korelaciju sa nastavnim predmetima  stiču novinarske vještine  razvijaju kritičko mišljenje  upoznaju se sa novim razvojnim trendovima Sve ovo je značajno iskustvo koje će učenici iskoristiti u budućem profesionalnom razvoju.

ličnom

Kao i na svakom početku, pitali smo se da li će imati odjeka, da li će stati i hoće li zaživjeti ovaj projekat. MeĎutim, naš „Feniks“ je poletio i leti noseći mnogo toga lijepog i pozitivnog prema Vama. Nadajmo se još dugo, dugo... Glavna i odgovorna urednica: Snežana Miletić

Bulevar Crnogorskih junaka 95, Cetinje Crna Gora E-mail: gimnazijact@t-com.me Telefon: +382 41 230 055 Website: www.mojaskola.me/gimnazija-ct www.cetinjskagimnazija.co.me Redakcija: Glavna i odgovorna urednica: Sneţana Miletić Lektori: Biljana Vuksanović Miloš Tomić Ljiljana Perišić Tehniĉki urednik: Ivan Martinović, uĉenik II1


Feniks br.8