Page 1


2

KON^I]


Rije~ urednika Dragi na{i ~itatelji, s ponosom Vam predstavljamo desetu seriju {kolskih novina Kon~i}. Vrlo smo ponosni {to mo`emo objaviti najbolji primjerak ~asopisa Kon~i} do sada. Na{i mali i vrijedni novinari su se jako potrudili svojim vrijednim radom i svojim ~lancima uljep{ati ovo jubilarno izdanje! U`ivajte u ~itanju ~asopisa Kon~i}! Urednici: Ivan Petar Preradovi} i Tarik Nuhi}

Sadr`aj 4 6 8 9 9 10 11 12 14 16 16

Tenerife Paradise (moj mali raj na Tenerifi) Gulliverlandija Jedrenje na dasci Skijanje Ljetni praznici Ne{to o gimnazijama Jordan Porukice Razgovor s profesoricom Martinom i profesoricom Sandrom Moj `ivot u Düsseldorfu “Lauder {kola” u Budimpe{ti

17 18 18 19 19 20 22 23 24 26 27 28

Moja {kola u Ukrajini Jesen Sre}a je oko nas Li{}e Jesen Novosti iz svijeta fizike Olovka pi{e srcem Szarvas kamp 2012 Gogo u Parizu Razbibriga... ^estitamo na{oj Du{ici Ma~ka skitalica

Impresum ZA IZDAVA^A: Jasenka Rafaj, ravnateljica ADRESA UREDNI[TVA: Trg Petra Sva~i}a 6, Zagreb TEL.: 01 / 33 33 891 FAX.: 01 / 33 33 899 E-MAIL: lauderhugokon@gmail.com NAKLADA: 50 primjeraka ODGOVORNI UREDNICI Maja Cime{a Samokovlija, profesorica Silvija Heim, profesorica ^LANOVI REDAKCIJE GLAVNI UREDNICI: Tarik Nuhi} i Ivan Petar Preradovi}

LEKTURA: Maja Orsag U^ENICI NOVINARI Dora Baji}, Lucija Fuderer, Swen Grgi~evi}, Josip Gebert, Katja Male{evi}, Luka Brkanovi}, Jakov Buljanovi}, Davor Mar~ec, Luka Lucu, Borna Lucu, Goran Naran~i}, Petar Oroz, Tin Ko`ar, Arijana Matani}, Barbara Paliska, Simcha Zsuzsi Dadon, Filip [taub, Tijan Ivani{evi}, Anakin Kain, Fernando Bla`en~i} SURADNICI - likovna skupina - u~enici ni`ih razreda NASLOVNA STRANICA: U~enici prvog razreda ZADNJA STRANICA: Luka Lucu, 3.razred Izla`enje Kon~i}a ({kolski Ruah Hada{a) financijski poma`e Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

KON^I]

EXTRA RUAH KON^I] List osnovne {kole "Lauder - Hugo Kohn", broj 10 {kolska godina 2012./2013.

3


Tenerife Paradise (moj mali raj na Tenerifi)

Ljeto u Zagrebu bilo je dugo i vru}e. [kole ve} dugo nije bilo, a ve} mi je polako bilo dosta i igranja. A televiziju mi mama i tata nisu dali gledati kad ja ho}u! Prvo je bilo neko smije{no natjecanje u nogometu, no sre}om ve} odavno je zavr{ilo. @elio sam da pobijedi Njema~ka, no na kraju je prva opet bila [panjolska. A sad je na rasporedu bila Olimpijada. Ne shva}am moje roditelje, zar ne bi bilo zabavnije da svi zajedno gledamo crti}e na Cartoonito ili Disney Channelu?

KON^I]

No jedne subote jako rano ujutro, probudili su me u tri i trideset. Odmah sam se obukao i brzo doru~kovao, jer sam znao da napokon kre}emo na Tenerifu (juuuupiiii!!!), taj fenomenalan otok gdje po~inje moja zabava.

4

Tenerifa je otok u Atlantskom oceanu (ima ih ukupno sedam, a svi zajedno se zovu Kanarski otoci) nastao erupcijom vulkana tako da je u sredini otoka ogromna planina, visoka kao ~etiri Sljemena (3718 metara). S vrha planine vidi se Afrika, no Kanari su dio [panjolske iako su od

nje jako daleko. Na Tenerifi je uvijek prolje}e, 28 stupnjeva po ljeti, 21 stupanj po zimi, a skoro nikad ne pada ki{a i nebo je uvijek plavo. Kratko smo se vozili autom do Graza, a onda smo se ukrcali u veliki avion i dugo letjeli do Tenerife, skoro pet sati. Meni je u avionu uvijek zabavno - igram igrice, pri~am sa stjuardesama kad god pro|u i gnjavim mog tatu koji bi rado spavao. Iz znati`elje uvijek uzmem i hranu koju nam daju u avionu, no obi~no pojedem samo kekse i grickalice iz mog ruksaka, koje smo ponijeli na put. Na Tenerifi nas je do~ekalo sunce i miris oceana. Pomogao sam tati prona}i na{e kofere i auto koji smo rezervirali. ^im smo do{li u hotel, tata i ja smo krenuli pozdraviti ocean. Do pla`e nije bilo daleko, a bila je zbilja super - sa puno bijelog pijeska i stijenama sa strane sa kojih se moglo skakati u more. Jako volim skakati u more i samo me malo strah. Moja prijateljica Charlotte se jako boji sko~iti u more, pa sam skakao zajedno sa tatom, premda mi se ~ini kao da se i on prili~no boji (ne valjda za mene?). Charlotte, koju zovem Lotti, i njen mali brat Paul su moji prijatelji iz Njema~ke. Mi ve} tre}u godinu zajedno idemo na more. Ove godine prona{ao sam i novog prijatelja, zove se Felix i isto je iz Njema~ke i sad ide u drugi razred. On se super zna igrati i voli iste igre kao i ja. Nazabavnije je bilo kad smo {efa recepcije nagovorili da nam poka`e neke prostore u koje nismo smjeli i}i (zbilja?), a Felixova i moja mama su mislile da smo se negdje izgubili (nemogu}e!). Jedan dan je bilo obla~no, pa su mama i tata odlu~ili da idemo na planinu. Autom smo pro{li kroz oblake, tata je jedva vidio kuda vozi, a onda nas je na visini od 2000 metara do~ekalo predivno sunce, a oblaci su bili ispod nas, izgledali su kao gusta morska pjena. U daljini su virili samo vulkanski vrhovi drugih otoka. Poveli su me razgledati krater kojim je nekad tekla vulkanska lava - djelovalo je vrlo opasno, a i te{ko smo se popeli. Tata je uzeo nekoliko vulkanskih kamena (za {kolu!), no poslije su mu objasnili da nije dopu{teno uzimati kamenje, {to zbilja nisam razumio - pa ima ih neizmjerno puno. Na kraju smo


Jedan drugi dan, tata je rekao da je dosta kupanja i da idemo u Jungle Park. To je ne{to kao ogromni zoolo{ki vrt, prava d`ungla, gdje divlje `ivotinje `ive u puno otvorenijem prostoru. ^im smo do{li, odmah smo pozdravili bijele tigrove. Tata me pitao da bih li se usudio si}i dolje k njima i pomaziti ih, no meni se ta ideja nikako nije svi|ala. Nakon toga smo gledali pingvine, a ja sam se ~udio kako smije{no hodaju i kako dobro plivaju. Orangutan je meni najsmje{niji od svih stanovnika Jungle Parka, jer stalno izvodi neke zabavne gluposti na drvu i ljulja~ki. Drugi majmuni (mandrili, ~impanze, giboni, kapucini) su isto zabavni, ali nitko nije kao orangutan. Tata mi je predlo`io da mogu s njim ostati na ve~eri, no odbio sam i tu ponudu. Krokodili, aligatori i kajmani djeluju jako opasno ali nekako pospano. No zato su papige svih veli~ina i boja jako rado `eljele pri~ati sa mnom. Pristao sam gledati {ou sa pticama grabljivicama (sokolovi i orlovi) i to je bilo jako uzbudljivo. Oni mogu letjeti jako visoko, no stra{no dobro vide, a prema zemlji se mogu spustiti puno br`e od aviona. Pet puta su nam preletjeli to~no iznad glave, a jedan orao je mog tatu ~ak malo i okrznuo po glavi. U svakom slu~aju ne bih `elio biti njihova meta, jer imaju jako o{tre kand`e. U Jungle Parku smo i{li i na Jungle Raid, a ja sam bio Indiana Fernando. To je staza ra|ena za svu djecu koja vole avanturu u d`ungli. Tatu sam nagovorio da se krene provla~iti

i penjati sa mnom, no izgleda da mu je bilo prili~no te{ko, naro~ito na jednom uskom tunelu u kojem je malo zapeo. Ja nisam imao nikakvih problema, sjajno sam savladavao sve prepreke, nisam pao u vodu (ka`u da ima i krokodila, ali sumnjam) i nakon pola sata sam se popeo na cilj. Za nagradu sam od tate dobio vo`nju po bob stazi, koja prolazi pored Jungle Raida - ovog puta sam vozio sam, no morao sam jako paziti da ne ispadnem u zavojima. No jedan dan su me mama i tata posebno razveselili. Odveli su me na stazu za karting - pravi auti}i, sa gasom i ko~nicom, koji voze po pravoj pisti. Kao da smo na natjecanju Formule 1. Voditelj staze je zaklju~io da sam ve} dovoljno velik i da dobro vozim, pa sam dobio auto za tinejd`ere koji je ja~i i br`i. Nakon mojeg probnog kruga na stazu je stigao i moj tata u svom karting auti}u. Pa smo zapo~eli pravu utrku. Prvo sam tatu pustio malo naprijed, no onda sam ga u najve}em zavoju prestigao (he, he!!) i nakon toga mu vi{e nisam dopustio da on mene prestigne, premda je stalno bio iza mene. Tata ka`e da sam super vozio, naro~ito u zavojima. Ne znam ~emu se ~udi, pa ja oduvijek `elim voziti aute. A osim toga, ve} je mogao nau~iti da je na stazi uvijek najbr`i Fernando Alonso! Svaki dan bio pun uzbu|enja i dva tjedna na Tenerifi su mi jako brzo pro{la. No bilo je vrijeme za krenuti natrag u Zagreb, jer uskoro je po~injala {kola... Adios Tenerife, nadam se da se vidimo sljede}eg ljeta! Fernando Bla`en~i}, 3. razred

KON^I]

se popeli na vrh vulkana. Mama i tata su bili jako sretni sa pogledom sa vrha, no ja sam ve} bio umoran i jedva ~ekao da krenemo natrag.

5


Gulliverlandija kojoj je ozna~eno gdje svi ti kukci `ive. Nakon toga smo odjurili na mini karting i to je tako|er bilo super. U "kartu" smo bili zajedno i ganjali se s Talijanima. Sve smo prestigli osim jednog, koji je bio sporiji, ali nas je zezao u zavojima. Tata je rekao da je to zbog cure s kojom je bio. Pravio se va`an. Tako|er smo vozili i mini d`ip i stigli prvi na cilj. Poslije sam sudjelovao u borbi topovima na loptice i pobijedio Talijane kojih je tamo bilo jako puno. Svi su bili mojih godina i bilo nam je ba{ zabavno. Pucao sam kao da sam pirat s Kariba. Mislim da su svi bili iz istog razreda i nije im bilo jasno ko sam ja i {ta tu radim. Ne pri~am talijanski ali bih ga mogao nau~iti. ]ao svima! Tata mi je nekad davno obe}ao da }e me voditi da vidim morske pse, koje on zove ajkule. Nekoliko dana prije po~etka {kolske godine odveo me u talijanski zabavni park Gulliverlandia da ih napokon vidim u`ivo. Vo`nja do tamo bila je zanimljiva, a ja sam kao i uvijek bio nestrpljiv sve dok nismo stigli. Tata mi uvijek ka`e da puno pri~am, i jo{ vi{e mislim, ali da nekad moram pustiti stvari da se doga|aju.

KON^I]

U Gulliverlandiji mi je sve bilo super! Nije bila gu`va jer je bio kraj sezone.

6

Prvo sam vidio hrpu kukaca iz ~itavog svijeta. Nalaze se blizu ulaza u park, iza stakala i u terarijima, ali nisu `ivi. Svi su preparirani. Najvi{e mi se svidio jedan afri~ki kukac koji izgleda kao ogromni skarabej s krilima. Vidio sam razne vrste {korpiona i paukova, i mapu svijeta na

Poslije topova smo napokon do{li do akvarija u kojem se nalaze morski psi, ribe i razni vodozemci. Morski psi su mi bili jako blizu, odmah iza stakla. I bili su super, ali manji nego {to sam o~ekivao. Zato su


U parku postoji i vidikovac, koji se podi`e uz visoki stup. Na`alost nismo i{li tamo jer je bio zatvoren. Tata ka`e da je to sve normalno jer smo u Italiji, i da }e drugi put mo`da raditi vidikovac, ali ne{to drugo sigurno ne}e. Postoji i park dinosaura, u kojem se nalazi i vodena staza s toboganom. Tamo nismo i{li jer se svi smo~e, a mi nismo imali rezervnu odje}u sa sobom. Zato sam se spu{tao niz pravi ogromni tobogan, i to mi je bilo super. Zamotao sam u u nekakav platneni bob (tata ga tako zove) i tako se spu{tao. Vozili smo se i u mini vagonu na tra~nicama, koji smo "pumpali" sami kao likovi u stripovima. Neki su nas zamalo stigli, jer smo zbog tate bili prete{ki.

Skoro sam zaboravio napisati da sam tr~ao kroz zamke kao Spartanac. To su oni {to zlo~estu vojsku nisu pu{tali da pro|e kroz prolaz u planini. U stripu i filmu ih je bilo samo tri stotine (tata ka`e da ih je stvarno bilo sedam tisu}a) a ovih {to su ih napali od 70-30 tisu}a. Spartanci su ih ipak sre|ivali. Spartansko tr~anje i izmicanje mi je bilo super i nisu me niti jednom sru{ili. Tata mi je u parku kupio pli{anu igra~ku Nemo i Gulliverlandia magnet. Htio sam da mi kupi i Gormite. Rekao je da }e ih kupiti usput, i to samo ako ostanem budan. Ja sam to sve prespavao. Drugi put }u paziti... Veliki pozdrav od Anakina! Anakin Kain, 2. razred

KON^I]

pirane bile velike! Kao tri moje glave! Nevjerojatno! To nisam znao.

7


Jedrenje na dasci

Bilo je to davne 2008. godine. Razmi{ljao sam: „Joj kada bih ja mogao jedriti na dasci, to bi bilo divno! Samo ne znam mogu li i}i u {kolu za po~etnike kad imam osam godina”. Nakon toga sam saznao da je Domeniko moj frizer, tako|er i trener za jedrenje na dasci. Da, Domeniko je trener za jedrenje na dasci u klubu „CRES - INSULA ACTIVA”

KON^I]

Odmah me ohrabrio i rekao: „Dobro do{ao!”

8

Tako je sve po~elo. Nakon prve ljetne sezone na internet stranicama udruge Domeniko je napisao: „Prvi najmla|i

jedrili~ar, prijatelj mora i vjetra! S nama je najmla|i po~etnik Luka (osam godina). On je ve} prvi dan uspio stajati na dasci, napraviti okret i malo jedriti. Dogovorili smo se da }emo druge godine jedriti na otvorenom moru. Bravo Luka!” Ve} je pro{lo ~etiri godine od mog prvog poku{aja jedrenja. Jo{ mi je uvijek jednako lijepo kad stanem na dasku i osjetim vjetar kako pu{e dok jedrim na otvorenom moru. Domeniko me vi{e ne prati, samo pazi s kopna ili mi pravi dru{tvo i ka`e da sam sada pravi majstor! Luka Brkanovi}, 7. razred


Skijanje

Ljetni praznici

Na skijanju smo bili u Kranjskoj Gori. Kako smo samo u`ivali! Dane sam provodio skijaju}i, sankaju}i se i u igri sa {kolskim prijateljima, hamora Mayom i u~iteljicom Nedom. Boravili smo u preslatkoj planinskoj ku}ici u kojoj nas je grijao kamin i uvijek ~ekao fini topli ru~ak. Svima nam je bilo jako lijepo, ali je vrijeme brzo pro{lo i morali smo natrag u {kolske klupe. Jedva ~ekam ovogodi{nje skijanje, to je najljep{i tjedan zime! Ljeto je moje najdra`e godi{nje doba. Provodim ga u Rovinju i Trpnju. Jako volim ljetne praznike! U Rovinju se bavim sportom i u`ivam u dugim ve~ernjim {etnjama po starom gradu. Svako jutro jedrim u klasi optimist, a popodne imam vaterpolo. Na jedrenju ba{ u`ivam. S pu~ine gledam prekrasni Rovinj i oto~i}e oko njega. Jutra su tamo divna, na moru, daleko od turista, u vjetru u`ivamo samo Borna, ja i na{ trener. U Trpnju je druk~ije, tamo se vi{e igram, kupam, vozim bicikl i izlazim nave~er. Ku}a mi je tik uz more u borovoj {umi, pa radoznalac poput mene uvijek ima {to raditi. Ovog ljeta u Trpnju moj brat i ja dru`ili smo se sa {kolskim prijateljicama Marlom i Anom, a ponekad nam se pridru`ila i Arijana. Bilo nam je jako, jako lijepo! Volio bih jednom sve svoje prijatelje i u~iteljice odvesti u Trpanj. Pokazao bih im vrt u kojem Borna i ja sadimo vo}e i povr}e, u ~ijim plodovima u`iva cijela obitelj. Pokazao bih im i svoju pla`u, barku, dugu {etnju uz more i jo{ mnoge tajne i ljepote Trpnja. Ljetni praznici projurili su za ~as, tri mjeseca ~ini se kao nekoliko dana, morali smo zaklju~ati svoje ljetne domove i sti}i na po~etak nove {kolske godine. Nije niti to lo{e, po`elio sam se u~iteljica i prijatelja, a uspomene i slike ljeta prepri~avat }emo cijelu {kolsku godinu, do sljede}eg lipnja, i povratka u moj ljetni raj! Luka Lucu, 3. razred

KON^I]

Borna Lucu, 2. razred

9


Ne{to o gimnazijama

Dragi u~enici, u ovom }u vam ~lanku govoriti o jednoj vrlo velikoj stvari koja }e se uskoro dogoditi u va{im `ivotima! Naime, kad napustite svoje gnijezdo - osnovnu {kolu, morat }ete se suo~iti s jednom velikom prekretnicom koja }e utjecati na ostatak va{ih `ivota! No, no, bez panike sad! Dakle, radi se o srednjoj {koli.

KON^I]

Kad sam se trebala upisati u gimnaziju, htjela sam biti potpuno spremna na sve: kako }e mi biti, ho}e li profesori biti strogi, kakvo }e biti dru{tvo, ho}u li imati dobre ocjene, ho}u li uop}e mo}i izdr`ati sve to... No, istina je ovakva: sve {to ja vama ka`em u ovom ~lanku na kraju ne}e biti bitno jer vas nitko, ali nitko, ne mo`e u potpunosti pripremiti na ono {to slijedi!

10

Za svakoga vrijedi ne{to druk~ije i nikome nije isto! Zato, sve {to vam ovdje govorim ne mora nu`no vrijediti i u va{em slu~aju! Ali, prvi dan

je uvijek najgori. Nikoga ne poznajete, nemate pojma kamo trebate i}i, svi su stariji od vas... A {to ste vi? Samo obi~ni, mali prva{i! U `elucu vam klju~a uzbu|enje, penjete se stepenicama nemaju}i blagog pojma u {to ste se uvalili... Ovdje }u prestati i ostatak prepu{tam vama da ga sami iskusite, ja sam svoje pro{la! Kad sam kretala u {kolu, nitko me nije dr`ao za ruku i govorio mi {to }e sve biti. Sve sam morala pro}i sama. Pa, to vrijedi i za vas! Kako }e vam biti u {koli? Bog zna! Sve ovisi o tome kakve profesore dobijete, je li ekipa u razredu dobra ili su sve sami luzeri, o tome ima li va{a {kola automat za toplu ~okoladu i je li vam razrednica vje{tica ili ne.. Kako vam se "potrefe" ekipa i profesori, to ovisi o sre}i. Ali ho}ete li imati dobre ocjene? TO OVISI O VAMA i koliko ste se voljni potruditi za ne{to (Bo`e, zvu~im kao netko od profesora, ali istina je, majke mi!).


Jordan Preporu~am vam da odmah krenete s u~enjem, ako ne `elite nadrapati, jer oni tamo nemaju milosti! Zbilja nemaju, ozbiljno vam govorim! (Znate onaj film Nemilosrdnigadovi? E, pa da). I slu{ajte svoje profesore iz osnovne! Sve dok nisam oti{la odande, nisam mislila da oni zapravo znaju {to govore. Prije negoli sam krenula u srednju, malo sam se raspitivala kod prijatelja za savjete i svi ti ljudi su sva{ta govorili, ali nitko mi nije ustvari ni{ta rekao. Bar ne ne{to {to bi mi moglo biti od pomo}i, tako da sam opet bila prepu{tena sama sebi. I sad se pitam za{to da onda ja vama sve ovo govorim i dajem vam servirano na tanjuru?! Ja to nisam imala pa za{to da vama olak{avam?! Recimo, savjeti koje sam bila dobila? Pa, to su: nemoj sjedati na wc {koljku,ne `icaj cigarete od maturanata, peri ruke, profesorica iz hrvatskog voli kada zna{ {to je personifikacija, ne hodaj s de~kima iz svog razreda... Shva}ate {to vam ho}u re}i? Ni{ta od pomo}i! No dobro, neka vam bude. Ipak vas ne}u ostaviti da sasvim izvisite i re}i }u vam ne{to {to je meni netko vrlo pametan rekao: nakupi odli~ne ocjene u po~etku - da te profesori zapamte pa }e ti onda popu{tati kasnije, a i ne}e{ se morati gnjaviti s ispravljanjem. Drugi savjet je: treba{ znati kada treba stisnuti s u~enjem, a kad popustiti, zabavljati se, ludirati i {to sve ne! Samo se DOBRO IZORGANIZIRAJ i sti}i }e{ sve! I oti}i na onaj frendov tulum i nau~iti fiziku za test! Joj da, skoro zaboravih! Jo{ ne{to! Prvi dan }e vam ~itati {kolska pravila i ustav {kole i bla, bla, bla... ^init }e vam se da ste do{li u koncentracijski logor. Bez brige, niste. To je ipak, na kraju krajeva, samo {kola! Ali to ne zna~i da sad mo`ete nakupiti sedam neopravdanih jer onda ]ETE zbilja dobit ukor! Eto, to bi bilo to! Rekla sam vam ne{to malo, a ostatak je na vama, da sami otkrijete! Naravno, ako se netko uop}e sjeti ovog ~lanka... Voli vas va{a Pamina Ben~i}, biv{a u~enica {kole “Lauder-Hugo Kon�.

Posjetio sam Jordan sa svojim roditeljima. Najvi{e mi se svidjelo Mrtvo more. Mrtvo more ima puno vi{e soli nego ostala mora i zato se u njemu ne smije roniti. Posjetio sam veliki dvorac Kerak u kojem je bila izlo`ena velika maketa. I{li smo i na izlet u grad Petra. Za vrijeme izleta smo pro{li kroz kameni prolaz {irok metar i pol. Nakon {to se pro|e taj uski prolaz, do|e se do riznice i mno{tva deva. Jordan ima najfiniji ~aj na svijetu. Vrlo je pusta zemlja, sve je pustinja. Bio sam na arheolo{kim iskopavanjima i na{ao lubanju i zdjelu. Bilo je jako zabavno! David Glazer, 3. razred

11


porukice porukice porukice porukice porukice porukice Ove smo godine odlu~ili staviti jednu malu kutiju na hodnik kod razredne nastave. Na{im smo u~enicima rekli da unutra mogu stavljati ceduljice s porukama za prijatelje. Evo {to smo sve unutra na{li:

a. Volim te Nin [ime

Ja vo

Ja volim Do minica iz kit av u! n a j i l u J m i l o Ja v

Ja vo iz

Kupite Fun Factory! na a l o {k a j l e o N a j b i Zemlji j ! t p l a n e Hugo Kon rLaude

[ABAT [ALOM svim u~iteljicama! Pogotovo Mayi i Silviji!!!

KON^I]

gov e n e m a z Gaj uvijek vi|a s e s i m o T pozitivno. COOL! :)

12


Nina , J ulie i D u{ica vo sa mno le se ig m pod odmorim rati a! Zaljubljen sam u Doru vav! iz 5. razreda! le se o v i d n e M i , Dina a n i N ri b o d i olim Swena m o n igrati sa m k e j i v ! u m e j u j l kita hey! a v h a Z eni! su prema m Obo`avam hebrejski i Ja volim Ja v matematiku! {arati! olim Kon ~i}! Kada }emo i}i u Lea Kada }e do Izrael? vr{iti rado ve u parku? Leon, gdje je pizza? na{im Najboljem prij atelju Luki Luc o hamora u. Ovo je karta za moju ku}u, mo`e{ d ! o}i kada god po`eli{. vori ne{to I [abat [a a. GAJ TI S lom svim a!

olim Petra kao prijatelja. Julia

13


Razgovor s profesoricom Martinom i profesoricom Sandrom

Na{e dvije profesorice su u drugom stanju i kod ku}e ~uvaju svoju trudno}u. S veseljem o~ekuju bebe. Obavila sam intervju s profesoricom iz matematike Martinom Mali} i profesoricom iz engleskog jezika Sandrom Brcko. Katja: Profesorice Martina, kako se osje}ate u trudno}i? Prof. Martina: Zanimljivo! :) Kako ka`u, `ena je u drugom stanju i doga|aju se mnoge promjene na njoj. Svaki dan otkrivam ne{to novo i posebno. Isprva neobi~no - te{ko je vjerovati da se takvo ~udo stvara u tebi. Ali kasnije kad ~uje{ to malo srce kako radi ili kad sam osjetila prve lagane udarce, shvati{ da se doga|a ne{to ~arobno! Neopisivo iskustvo za `enu... Katja: Jeste li promijenili prehranu? Pazite li {to jedete? Prof. Martina: Pazim da se pravilnije hranim - da su obroci manji i ~e{}i te da je hrana raznovrsnija. Poku{avam jesti vi{e vo}a i povr}a u me|uobrocima, ali tako|er si dopustim da ponekad prevlada `elja za ~okoladom i slatki{ima. Katja: Znate li spol bebe? Prof. Martina: Suprug i ja o~ekujemo de~ki}a. No isto tako, da o~ekujemo curicu bili bismo jednako sretni! Samo neka je bebica zdrava - to je ipak najva`nije.

KON^I]

Katja: Biste li `eljeli imati jo{ djece?

14

Prof. Martina: Kako sam odrastala uz brata, uvijek sam imala dobro dru{tvo s kojim sam prolazila i lijepa vremena i ona ne toliko lijepa. Imala sam nekoga


za gnjaviti i s kime se zezati. :) Ali i veliku potporu u `ivotu. Tako da bi voljela barem dvoje, no o tom - potom. Katja: [to }e beba biti u horoskopu? Prof. Martina: Beba bi trebala biti vodenjak - o~ekujemo ga sredinom drugog mjeseca. Katja: Nedostaje li Vam {kola? Prof. Martina: Naravno da mi nedostajete i ~im prije }u poku{ati do}i vas posjetiti! A vi, budite dobri kao i do sada... :) * * * Katja: Teacher Sandra, kako je Vama u trudno}i?

Katja: Pazite li na pravilnu prehranu za trudnice? Teacher Sandra: Trudim se paziti da zdravo jedem, no moram priznati da to u dana{nje vrijeme nije uvijek najjednostavnije. Danas, kada smo na svakom koraku okru`eni GMO hranom i namirnicama koje su tretirane razli~itim kemikalijama i otrovima, ~esto zna biti te{ko prona}i prirodnu organsku hranu. Stoga vrlo ~esto posje}ujem tr`nicu u potrazi za doma}im vo}em i povr}em te izbjegavam nezdravu hranu poput fast food-a i slatki{a. Katja: [to biste vi{e `eljeli, curicu ili de~ka? Teacher Sandra: Iskreno, zaista mi nikad nije bilo bitno ho}u li dobiti curicu ili

de~ka, va`no mi je samo da sve pro|e u redu i da se rodi zdrava bebica! Katja: Koliko biste `eljeli imati djece? Teacher Sandra: Moram priznati da sam se dobro zamislila nad ovim pitanjem i da jo{ uvijek nemam siguran odgovor na njega. Jako volim djecu, pa bih voljela imati barem dvoje, ali nikad se ne zna. Pri~ekat }emo da se ovo prvo rodi i malo poraste pa }emo vidjeti. Katja: [to }e Vam beba biti po horoskopu? Teacher Sandra: Bebica bi trebala biti vodenjak po horoskopu, ali tko zna, ako malo urani (kao {to to bebice nekad znaju), mo`da bude i jarac. Katja: Kada }ete nam do}i u {kolu i je li Vam nedostajemo? Teacher Sandra: Jako mi svi nedostajete i vrlo ~esto vas se sjetim. Obe}ajem da }u se potruditi do}i vas vidjeti {to prije. Do tada mi budite dobri i marljivi!

KON^I]

Teacher Sandra: Za mene je trudno}a jedno predivno iskustvo, neusporedivo s i~im drugim u `ivotu. Osje}aj koji te preplavi kada prvi put osjeti{to malo bi}e u sebi je naprosto neopisiv. Naravno da postoje i razli~ite pote{ko}e s kojima se trudnice moraju nositi poput jutarnjih mu~nina, bolnih le|a i sl., no sve je to zanemarivo kada zna{ da }e{ na kraju pri~e dobiti predivnu bebicu koju }e{ voljeti najvi{e na svijetu.

15


Moj `ivot u D端sseldorfu

KON^I]

Kada sam imala ~etiri godine, s roditeljima sam se preselila u D端sseldorf, u Njema~ku. Prije toga smo `ivjeli u Ma|arskoj, ali to je druga pri~a. Roditelji su me upisali u dje~ji vrti} @idovske op}ine D端sseldorf i ispo~etka nisam nikoga poznavala u vrti}u niti sam znala njema~ki. Ali, sje}am se da sam svako jutro bila prva u vrti}u i to me ~inilo ponosnom. Polako sam se sprijateljila s djevoj~icama iz svoje grupe. Bile su tu Patrice (Patris), zvana Patsi i Alida. U godini prije {kole, u vrti} nam je dolazila profesorica njema~koga jezika, zvala se Frau Windel (Vindel) i ona je nas (koji nismo iz Njema~ke) morala pripremiti za nastavu njema~koga u {koli. Kona~no, do{ao je i taj dan, kada sam krenula u prvi razred, Yitzhak Rabin {kole. Prvo smo bili u sinagogi, gdje je rabin Soussan malo razgovarao s nama. Nakon toga smo u {kolskoj dvorani podijeljeni u razrede. Juhu! I{la sam s Alidom iz vrti}a u razred. Na{ razred je bio 1. b razred i bilo nas je 19. Razrednica je bila Frau Baldwin (Baldvin). Prvog dana {kole sam malo i plakala, ali neka ostane moja tajna za{to. U razredu nam je bilo lijepo i Frau Baldwin je bila super. S vremenom sam se sprijateljila i s novim prijateljima, s djevoj~icama Lexi (mojom najboljom prijateljicom iz Njema~ke), s Vicki, s Danom, Michelle i s dje~acima Noahom i Mauriziom (kojeg smo zvali Maumau).

16

S mamom sam i{la i u sinagogu, gdje je uvijek bilo djece, pa smo se igrali i tr~ali okolo. Najveselije nam je bilo kad je bio praznik Simhat Tora. Tada bi `ene odozgora bacale bombone, a mi djeca bismo ih skupljali i na kraju dijelili svoje ulove. I rabin Soussan je nakon svake slu`be petkom nama djeci dijelio bombone i ~esto dolazio u {kolu,

dr`ao nam je predavanja, pjevao i dru`io se s nama. Sredinom tre}eg razreda saznala sam da se vra}amo u Zagreb. Zadnjeg dana {kole, moji prijatelji iz razreda predali su mi dar kojega su zajedni~ki napravili za mene. Svi smo bili tu`ni, a posebno Lexi, koja je i{la sa mnom na aerodrom. Bila sam jako tu`na i bilo me je strah kako }u se sna}i u novoj {koli. Lexi me je i posjetila idu}e ljeto u Zagrebu, a i stalno pri~amo preko Skypa i Facebooka. Dora Baji}, 5. razred

Lauder {kola u Budimpe{ti Lauder {kolu osnovala je grupa `idovskih intelektualaca i roditelja 1990. ali, {est godina kasnije je Ronaldo S. Lauder fondacija osnovala novu Lauder {kolu. U njoj se nalazi {est stotina djece i najve}a je `idovska {kola u Srednjoj i Sjevernoj Europi. U njoj postoji @idovstvo kao obavezan predmet. Nalazi se u Budimpe{ti, glavnom gradu Ma|arske. Tamo postoji i `idovski vrti} u kojem u~e djecu o @idovstvu. Jonatan Moshe Dadon, 7. razred


Moja {kola u Ukrajini Od 1. do 4. razreda poha|ala sam {kolu u gradu Pryluky, u Ukrajini. To je grad u kojem se rodila moja majka, a danas tamo `ive moji djed i baka. Grad se nalazi u ^ernigivskoj oblasti, oko 135 kilometara sjeveroisto~no od Kyjiva, glavnog grada Ukrajine. [kola u kojoj sam provela prve ~etiri godine svog {kolovanja naziva se Prylu~ka gimnazija br. 1. Tu je {kolu nekada poha|ala i moja mama, a ~ak su neki njezini nastavnici predavali i meni.

matematiku. Sa svojim se nastavnicima i {kolskim prijateljima redovito dopisujem preko e-maila, a s vremena na vrijeme razgovaramo i preko Skypea, tako da uvijek znam {to se tamo doga|a sada kad sam u Hrvatskoj.

Moja je {kola u Ukrajini velika. Nalazi se u samom centru grada u Kyjivskoj ulici. Ta je gimnazija smje{tena u lijepoj zgradi koju je polovicom 19. stolje}a izgradio lokalni plemi} iz roda ukrajinskih hetmana (zapovjednik kozaka) Ivan Skoropads'kyj. Od kraja 19. stolje}a do 1917. godine u zgradi se nalazila mu{ka gimnazija koju su zavr{ili mnogi istaknuti ukrajinski znanstvenici i umjetnici.

Ukrajinski se sustav ocjenjivanja jako razlikuje od hrvatskog. Naime, ima ~ak dvanaest ocjena. Ocjene od 1 - 3 su dovoljan, od 4 - 6 dobar, od 7 - 9 vrlo dobar, a od 10 - 12 odli~an. [kolska se godina dijeli se na ~etiri dijela. Po zavr{etku svakog imamo {kolske praznike. Najdu`i su ljetni praznici koji obi~no po~inju 25. svibnja, a zavr{avaju 31. kolovoza. Ocjene se zaklju~uju na kraju polugodi{ta.

Nakon Oktobarske revolucije, od 20-ih godina 20. stolje}a, u zgradi gimnazije bila je otvorena Visoka u~iteljska {kola, a od 1951. godine u njoj se smjestila Prylu~ka {kola br. 1 koja je kasnije, zahvaljuju}i dobrim uspjesima, dobila status gimnazije.

Svake godine nastava po~inje 1. rujna sve~anim otvaranjem {kolske godine na kojem, osim u~enika i nastavnika, prisustvuju roditelji i djeca pred{kolske dobi. U~enici ni`ih razreda recitiraju pjesme, pjevaju, a na kraju priredbe, u~enici zavr{nih razreda poklanjaju prva{i}ima njihove prve ~itanke i vode male uzbu|ene |ake na prvi {kolski sat.

Danas ovu {kolu-gimnaziju poha|a oko tisu}u u~enika. [kolovanje traje jjadanaest godina: 1. - 4. razred - po~etno obrazovanje, 5. - 9. razred - nepotpuno op}e srednje obrazovanje, 10. - 11. razred - op}e srednje obrazovanje. Od 5. razreda u~enici biraju izme|u tri usmjerenja: matemati~kog, humanisti~kog i op}eg. U mojem je razredu bilo je trideset u~enika, petanaest djevoj~ica i petanaest dje~aka. Moja se prva razrednica zove se Iryna Mykolajivna Hotin', a u~iteljica Kateryna Ivanivna Lev~enko bila je s nama u boravku. Obje }e mi u~iteljice zauvijek ostati u lijepom sje}anju. Zahvaljuju}i razrednici Iryni Mykolajivni zavoljela sam

Moje u~iteljice i moj razred

U {koli se svake godine slavi puno praznika. Moji najomiljeniji praznici su Nova godina i Dan `ena, jer sam za te praznike uvijek dobivala poklone od roditelja ili dje~aka iz na{eg razreda. Moj je razred ~esto sudjelovao u {kolskim akcijama skupljanja starog papira i plasti~nih boca. U nekoliko navrata skupili smo najvi{e pa smo bili nagra|eni pohvalnicama i vrijednim poklonima. Lucija Fuderer, 5. razred

17


Jesen Dok jutarnja magla osvje`ava suhi, hladni zrak, studen se igra bojama odavno otpalog li{}a. U ve} opusto{enoj {umi neprestano se izmjenjuju nagurani gusti oblaci i blijedo sunce kao da se zima i ljeto me|usobno zaklanjaju. Ozeble ptice stoje na golim granama kao ledeni kipovi. Zadnji orasi ve} le`e ispod mnogobrojnog li{}a. Mukla ti{ina nagovje{}uje hladne dane. Mirisi vo}a se rastapaju u maglovitom vo}njaku.

Josip Gebert 6. razred

Sre}a je oko nas Svaki ~ovjek zaslu`uje ljubav, sre}u i blagoslov. Ako je ~ovjek iskren, prona}i }e sre}u u `ivotu. Treba imati veliko i otvoreno srce. Uvijek treba tra`iti ljubav jer bez nje ~ovjek ne mo`e `ivjeti. Ljubav je svugdje oko nas. Ljepota je svugdje oko nas. Na suncu, na ki{i, na vjetru. Ne smijemo odustati. Kada nam je te{ko, onda imamo drage ljude. Sre}a postoji. Ljubav je sve.

KON^I]

Katja Male{evi} 6. razred

18


Li{}e Zelena Sme|a @uta Crvena Sve su to boje jesenje Miri{u kesteni I razni plodovi jesenji.

Marko Adler, 6. razred

Jesen Kuc-kuc! Jesen polagano kuca na na{e prozore. Nestrpljivo ~eka jer `eli biti kraljica vremena. Drve}e jo{ uvijek nosi {arene haljine. Vjetar samo ~eka i promatra kada }e uzeti svoju metlu. Oblaci `ele biti gospodari neba. Sunce se srame`ljivo skriva. Ptice ple{u i cvrku}u opro{tajnu pjesmu. Igrali{ta su poput mravinjaka. Djeci nikad dosta igranja. Ska~u, pjevaju i vri{te. Sve je {areno i mirisno. Cvije}e dr`i svoje glave uspravno i ponosno. Zeleni tepih poziva na igru i dru`enje. [areno i mirisno vo}e sniva o sokovima i pekmezima. Tu`no se pozdravljam i opra{tam s ljetom. Brzo idem vanda iskoristim ovaj sun~an dan.

KON^I]

Povr}e doziva misli o zdravlju.

Tarik Nuhi}, 6. razred

19


Novosti iz svijeta fizike Fizika je znanost koja nas svakodnevno iznena|uje svojim otkri}ima. Kao dokaz tome navodimo samo neke novosti otkrivene u zadnjih pola godine.

Ravne le}e Fizi~ari na Fakultetu na Harvardu konstruirali su iznimno tanke le}e koje fokusiraju svjetlost bolje od konvencionalnih le}a. Debljine su svega {ezdeset nanometara i daju savr{enu sliku bez ikakve korekcije.

Kvantni ruter.

Ravne le}e

KON^I]

Kvantni ruter

20

Vjeruje se da su kvantni kompjuteri tehnologija budu}nosti. Do sada je maksimalno postignu}e kvantnog kompjutera bilo izra~unavanje: 3 x 5 = 15. Nedavno su kineski fizi~ari demonstrirali prvi kvantni

ruter i dokazali da je teoretski mogu}e slati kvantne informacije kroz ruter. Sada, umjesto konvencionalnih ra~unala (koji rade na principu 1,0), kvantna ra~unala }e mo}i slati obje vrste informacija istovremeno. Naravno, potrebno je ne{to {to }e ih usmjeravati. Zato je tim Kineza osmislio na~in da se kvanta1 usmjerava. Sve u svemu, napravili su kvantni ruter. 1 Na~in na koj se ~estice mi~u.


Bo`anske ~estice Ekstra, ekstra! Otkriveni su prili~no ~vrsti dokazi da subatomske ~estice koje omogu}avaju shva}anje svemira, zaista postoje. Te ,,Bo`anske ~estice'' su va`ne za razumijevanja vrijeme-prostora i materije!

Na`alost, ne. Izgleda da je Einstein ipak bio u pravu. Mjerenja su pokazala da je pro{logodi{nja vijest o neutrinu koji putuje br`e od svjetlosti bila pogre{na. Ali to ne zna~i da mi ne}emo biti br`i od svjetla. Naime tzv. Worp-pogon ima mogu}nost nadsvjetlosne brzine.

Ubrziva~ ~estica.

2 Pogon na principu razvla~enja prostora iza vozila dok se od naprijed prostor sakuplja pri ~emu se vozilo kre}e normalno unutar warp-mjehura koj je br`i od svjetlosti.

Sjena atoma

Tim istra`iva~a sa Sveu~ili{ta Grifith je dosegnuo granicu mikroskopiranja. Imaju fotografiju sjene samo jednog atoma {to je nevjerojatna preciznost. Jakov Buljanovi}, 7. razred

KON^I]

Snimljena prva fotografija sjene jednog atoma

21


Olovka pi{e srcem [to su crne rupe? – Tamo `ive mravi. (Filip [taub) – Zvijezda koja je umrla. (Tim Ko`ar) – Ja si zamislim konji}a kada ~ujem crna rupa. (Simcha DaDon)

[to je beskona~nost? – Beskona~nost je dobila ime po koncu jer su prije za kraj govorili konac. (Tim Ko`ar)

Kako ptice lete? – Pomo}u malih kostiju. (Luka Filipovi}) – Ptice lete pomo}u perja, jer je perje lagano, od vjetra se napne i tako lete. (Tim Ko`ar)

Zbog ~ega pla~emo kada re`emo luk? – Luk je ljut, grize za o~i i ima kisik koji kada ga izre`emo ode nama u o~i i mi ispu{tamo suze. (Tim Ko`ar) – Luk nas grize za o~i. Nema zubi}e. Ima kao neki za~in u sebi koji nas ljude pe~e. (Arijana Matanovi} i Barbara Paliska)

– Peticija je ne~ije ime ili ne{to jestivo. (Tim Ko`ar) – Peticija je neka vrsta ptice. (Filip [taub)

[to je crni fond? – Crni fond je ne{to {to se doga|a u saboru. (Barbara Paliska) – Mo`da crni telefon. (Filip [taub)

[to je diktatura? – Dikatatura je kada ne{to radi{ na laptopu, printa{ ili tra`i{. (Filip [taub) – Dignuta tura putuje zrakom. (Tim Ko`ar)

[to je linoleum? – Linoleum je krema za pomo} kada te ne{to boli. (Filip [taub) – Linoleum je du}an. (Arijana Matanovi}) – Linoleum je naziv nekog auta. (Tim Ko`ar)

[to je azil?

[to je euro? – Skra}enica od europska. (Barbara Paliska)

[to je filadendron?

Piju li ribe vodu?

– Filadendron je instrument u koji se pu{e. (Tim Ko`ar)

[to je to kiwano? – Kiwano je kineski grad. (Tim Ko`ar)

[to je to papaja? – Papaja je vrsta papige. (Luka Filipovi}) – Papaja je `ivotinja sli~na patki. (Filip [taub)

[to je kriza?

KON^I]

[to je peticija?

– Azil je grad u Arabiji. (Tim Ko`ar) – Azil je grad u pustinji. (Tijan Ivani{evi})

– Ribe ne piju vodu jer bi se ugu{ile. (Barbara Paliska)

22

– Kriza je kada se naje`imo. (Arijana Matanovi}) – Kriza je kada se ~ovjek zbuni. (Bruno [imuni}) – Kriza je kada dr`ava ili grad nemaju novaca. (Barbara Paliska)

– Kriza je kada si u {oku i nekom problemu. (Filip [taub) – Kada ne{to nije u redu i kada je vrijeme za paniku. (Tim Ko`ar)

Koliko je velik svijet? – 1090 m mu je {irina 100%. (Barbara Paliska) – Cijela kugla je 58 m. (Bruno [imuni}) – [irina i du`ina su iste jer je zemaljska kugla okrugla, to je 1020 m. (Tim Ko`ar)

Kako nastaju djeca? – Kada se mama i tata poljube, mala kuglica dobiva kisik, onda se kuglica rastvori i dijete se jako polako di`e, nije vi{e skvr~eno i mama postaje trudna. (Tim Ko`ar)

Gdje `ive an|eli? – An|eli `ive u zvijezdama, svaka zvijezda je an|eo. (Tim Ko`ar)


Szarvas kamp 2012 Zavr{io sam tre}i razred. Po~eli su ljetni praznici. I{ao sam na bazen, gledao crti}e i igrao se. Jednog dana od hamora Silvije, moje u~iteljice hebrejskog jezika, dobio sam poruku u kojoj je pisalo: Molimo da najkasnije za dva tjedna po{aljete poruku, odnosno odluku va{eg djeteta `eli li i}i u Szarvas. Iz Hrvatske ide samo desetero djece i ja. Hamora Silvija

Tijekom dvanaest dana imali smo puno aktivnosi. Neke od njih bile su madrich time (dru`enje s odgajateljima), umjetnost, sport, sastanci s grupom ili na hebrejskom peula i sl. Ve~ernji programi naj~e{}e su se odvijali u Kupoli. Posjetili smo grad Szeged. To je grad u Ma|arskoj. U Szegedu smo bili u jednoj predivnoj sinagogi i u tr`nom centru. Jedan dan bili smo i na kanuu. Kanu je veslanje. Toga sam se jako bojao. Nismo ~esto i{li izvan kampa jer nam je

dan bio toliko ispunjen da za to nije niti bilo vremena. U sobi nas je bilo devet. Upoznao sam puno djece od kojih su mi neki postal jako dragi prijatelji. Na kraju sam shvatio da mi moji roditelji i nisu previ{e nedostajali. Do{ao je i zadnji dan. Ujutro odlazimo. I{ao sam spavati u pono}. Ujutro, kao i svakog jutra u osam sati, Zsuzsa djelatnica kampa, budila nas je na mikrofon. Obukao sam se i spremio, spakirao sam stvari i krenuo na doru~ak. Poslije doru~ka spremio sam si jelo za put i krenuo u Zagreb. Natrag smo putovali osam sati. Do~ekali su me mama i tata, za par minuta do{li su baka, sestra i brati}. Svima sam dao darove koje sam im kupio ili sam napravio. Presretan sam oti{ao ku}i!!! Nikada ne}u zaboraviti kako je hamora Silvija bila dobra prema meni u Szarvasu. Nadam se da je ovo bio moj prvi, ali ne i zadnji odlazak u Szravas! Silvija, Hvala Vam!!! Petar Oroz, 4. razred

KON^I]

Dugo sam razmi{ljao. Tamo bih trebao biti dvanaest dana. Toliko ne}u mo}i izdr`ati bez mame i tate. Nisam znao ho}e li tamo biti netko iz moje {kole. Nakon dugog razmi{ljanja donio sam odluku da }u i}i u Szarvas. Nakon mjesec dana do{ao je i taj dan, dan polaska. Pred Mimarom nas je ~ekao mini bus. Krenuli smo. Nikada nisam putovao u Ma|arsku pa sam se prije puta pripremao gledaju}i geografske karte i prou~avaju}i put kojim }emo prolaziti. Bio sam jako uzbu|en. Prolazili smo pokraj polja kukuruza i suncokreta. Nakon osam sati stigi smo u Szarvas. Iskrcali smo stvari i prvo ru~ali. Nakon ru~ka imali smo slobodno vrijeme. Noa, koja je ve} bila u Szravasu, pokazala nam je kamp. Bio je ogroman. Nakon odomora upoznao sam svoje madrichot odnosno odgajateljice, Aleksandru i Miu.

23


zred Goran Naran~i}, 2. ra

24


25


Razbibriga...

Goran Naran~i}, 2. razred

Josip Gebert, 6. razred

26


Du{ica Kasun, u~enica ~etvrtog razreda na{e {kole, osvojila je prvo mjesto na natjecanju IV. kola kupa Hrvatske u gimnastici.

^ESTITAMO NA[OJ DU[ICI OD SRCA!

27


Školske novine Končić br. 10. 2012./2013.  

Dragi naši čitatelji, s ponosom Vam predstavljamo desetu seriju školskih novina Končić. Vrlo smo ponosni što možemo objaviti najbolji primje...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you