Page 1

PROSINAC 2009 BROJ 24 MAGAZIN TVRTKE EUROline


2

M E R C E D E S - B E N Z

Sve najljepπe za boæiÊne blagdane i sretnu novu 2010. godinu


M E R C E D E S - B E N Z

ĂŚele Vam djelatnici tvrtke EUROline i EUROline zaklade

3


4

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o. Glavni zastupnik Daimlera AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/34 41 197 www.euroline.hr

14

85

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Mia RajkoviÊ Paula KolendiÊ strast.urednistvo@euroline.hr

LEKTURA Parola d.o.o. Irena Miloπ Mladen Miloπ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Ivan DragπiÊ strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

TISAK PRINTERA GRUPA Dr. Franje Tumana 14a Sveta Nedelja tel. 01/33 78 600 info@printera.hr

6

SLS AMG

14

INTERVJU

Skulptura u pokretu

Peter Alexander Trettin: Za Mercedes sva su træiπta jednako vaæna

21

MAYBACH ZEPPELIN

Nebeski automobil

30

46

BICIKLI

FORMULA 1

LIFESTYLE

Otto i Otto BariÊ: Ugled stvoren na autoritetu znanja

78

50

Prπut: Suhomesnata aristokracija

BUSSHOW KORTRIJK

55

RAZGOVOR

61

MERCEDES-BENZ FASHION

Predrag RibiÊ, direktor Panturista: Ne raditi, veÊ æivjeti svoj posao

66

SMART KOLEKCIJA

69

PUTOPIS

Izbor urbanih trendsetera

Veliki povratak ‘srebrne strijele’

74

Mercedesi na dva kotaËa

Elegancija u punom sjaju AMG BLACK SERIES

Jedinstveni na svijetu

36

BLUEFFICIENCY

Sustav od kojeg uËe ‘zeleni’

Travego - Coach of the Year 2010. MERCEDES E 350 CDI VS. ROBINSON R44 CLIPPER II

Business klasa na nebu i na zemlji

26

40

GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

85

NAUTIKA

92

VIJESTI

Zbirka brodova Stjepana MesiÊa: Nedostaje samo πum vjetra praÊen ritmom morskog vala

98

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Prespavani BoæiÊ

Ilok: Gdje Dunav ljubi nebo

NAKLADA 23.000 primjeraka

S T R A S T


U V O D N I K

5

Sve moæe biti, i sve je putovanje. Putujemo iz doma u predgrau prema πkoli u srediπtu, od posla na jednom do vrtiÊa u drugom dijelu grada, od naπeg dragog Iloka gdje Dunav ljubi nebo, preko Vukovara do Zagreba. Putovanja su i naπe πetnje KlaiÊevom ulicom, i naπi obilasci pomorskih muzeja, i naπe upravljanje brodiÊem od Splita prema Hvaru, i naπe biciklistiËke voænje po mirnim selima, i pogled u nebo iπaran bijelim ravnim linijama koje svojim krajevima ulaze u oblake. Putovanje je i ovo danas, i ono πto smo ostavili iza sebe, i ono o Ëemu

Putovanje je strast

u blagdanske dane maπtamo. Na putovanjima ponavljamo stope, ceste, ulice, rijeke, mora. Putovanje je, jednostavno, i neizbjeænost, i uæitak, i ponos, i borba. Putovanje je strast. PriËe koje smo za vas u ovom broju pripremili stapaju se u taj zajedniËki naslov: putovanje. U njima istiËemo i kvalitetu i dobivena priznanja (E-klasi pripala je Zlatna plaketa za najbolji luksuzni automobil i joπ jedna za sigurnost), opisujemo „dvokotaËne mercedese“ i donosimo vijesti. Srediπnjom zanimljivoπÊu imenujemo priËu o jednom plovilu i jednom hobiju. Naime, u posljednjim danima svoga drugog mandata, dok

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

se predsjedniËki kandidati obraÊaju potencijalnim biraËima, predsjednik Stjepan MesiÊ pokazao nam je impozantnu zbirku darovanih mu modela povijesnih brodova, jahti i brodica te za naπu Strast osobno otkrio u kojem se trenutku prvi brodiÊ naπao na polici. I ne samo da s divljenjem gledamo lijepa plovila, nego svjedoËimo i priËama koje svatko od njih baπtini. Uz njih oæivljavamo i naπu nedavnu povijest. UæivajuÊi u tekstu i fotografijama pitamo se kamo Êe ti junaci mora i voda, sa svojim kapetanima i rutama, potkraj prosinca zaploviti. Jasno je da svi æelimo da nam sljedeÊe godine prometnice budu sigurne, more mirno, a nebo vedro. Æelimo i da sjediπta novog Vita, πto ga ovih dana za prijevoz malih bolesnika na terapije u druge bolnice darujemo Klinici za djeËje bolesti u Zagrebu, budu πto praznija. Putujmo zdravi i radosni u blagdane koji su pred nama. Sa smijeπkom zakoraËimo, uvezimo se, uplovimo, uletimo - u 2010. godinu.

P R O S I N A C

2 0 0 9


6

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes-Benz SLS AMG jedan je od onih automobila stvorenih da budu legende kojima ĂŠe patina godina davati samo veĂŠi sjaj

Skulptura u pokretu

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Kada se spoje tradicija i buduÊnost, iskustvo i struËnost te tehnologija i strast, konaËni je rezultat remek-djelo: Mercedes-Benz SLS AMG. Stvoren kao utjelovljenje uspomene na jedan od najslavnijih modela svih vremena, legendarni Mercedes-Benz 300 SL, SLS AMG zbroj je doslovno svih vrlina koje moraju krasiti supersportski automobil: lagano aluminijsko tijelo Ëini ga agilnim u voænji, snagu mu daje moÊni V8 motor s Ëak 571 KS, a nepretenciP R O S I N A C

2 0 0 9

7

ozan, gotovo puristiËki dizajn s jedinstvenim „gullwing“ vratima pretvara ovaj automobil u pokretnu skulpturu kojoj Êe patina godina davati joπ veÊi sjaj. AMG je svoje ime uËinio slavnim diljem svijeta Ëinjenicom πto je serijske Mercedes-Benzove modele pretvarao u posebne sportske jurilice. I Ëinili su to nevjerojatno dobro: poznavatelji kaæu, i imaju pravo, kako je nakon tretmana u Affalterbachu standardni automobil


8

M E R C E D E S - B E N Z

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

postao neπto potpuno drukËije. Nevjerojatno uspjeπno kombiniranje umnogome suprotnih zahtjeva - automobil se iz vrhunske limuzine pretvarao u supersportaπa bez kompromisa vezanih za komfor, sigurnost i trajnost vozila - osiguralo je AMG-u status najboljeg tvorniËkog „tunera“ na planetu. Meutim, htjelo se viπe, a rezultat je toga SLS. Prvi put u viπe od 40 godina slavne tradicije, AMG je odluËio samostalno razviti jedan automobil, a desetljetno se strpljenje isplatilo jer konaËni je rezultat automobil kojem je teπko i definirati najsjajniju toËku. Je li to dizajn? Moæda. Istodobno strastven i diskretan, avangardan i jednostavan, snaæan i vjeËan. Jasno je da je u osnovi rijeË o reinterpretaciji izgleda najslavnijeg sportskog automobila svih vremena, 300 SL-a iz sredine proπlog stoljeÊa, ali SLS je ipak potpuno originalan. Naravno da su „gullwing“ vrata ono πto automobil posebno istiËe s dizajnerskog glediπta, ali kada se krenu analizirati nevjerojatni detalji, ubrzo se shvati s koliko je ljubavi i paænje stvarano ovo vozilo. I s praktiËnoπÊu na umu: gullwing vrata idealna su za garaæe jer se ne otvaraju previsoko, a nema ni problematiËnog πirokog otvaranja kao kod uobiËajenih vrata na kupeu. Dizajn SLS-a nije poseban sam po sebi: u tradiciji pravog sportskog automobila, on je napravljen i kako bi svojim P R O S I N A C

2 0 0 9

9

aerodinamiËnim osobinama sudjelovao u postizanju æeljenih performansi. Kod AMG-a je, baπ kao πto smo veÊ navikli, kombiniranje sportskih osobina i vrhunskog komfora veÊ uobiËajeno, a iznimka nije ni SLS. Inspirirani upravljaËkom kabinom luksuznog zrakoplova, dizajneri unutraπnjosti stvorili su interijer koji je udoban, ergonomiËan i vizualno atraktivan. Svi su elementi koji voænju Ëine komfornom i sigurnom tu: davno je proπlo vrijeme takvih kompromisa. Je li najsjajnija SLS-ova toËka njegova konstrukcija? Moæda. Prvi je put Mercedes-Benz napravio kompletan automobil - podvozje i karoseriju - od aluminija. To je masu vozila smanjilo na svega 1620 kilograma, a podarilo mu iznimnu ËvrstoÊu nuænu kako bi izdræao sva naprezanja prilikom ubrzanja, koËenja te voænje zavojima I, naravno, pruæio vozaËu i suvozaËu najviπi moguÊi stupanj sigurnosti koji je dodatno naglaπen kompletnom opremom zaduæenom za pasivnu sigurnost u koju ubrajamo i zraËne jastuke za koljena te zraËne jastuke integrirane u gullwing vrata. Moæemo li motor izdvojiti kao najdojmljiviji dio SLS-a? Moæda, jer rijeË je o najsnaænijem serijskom atmosferskom motoru na svijetu za Ëiju su konstrukciju inæenjeri AMG-a dobili veÊ toliko nagrada da ih nemaju gdje dræati. Za svoj poseban model posebno su ga fino


10

M E R C E D E S - B E N Z

uπtimali: taj 6,3-litreni V8 razvija 571 KS i 650 Nm okretnog momenta, a svaka konjska snaga nosi tek 2,84 kilograma mase vozila. Za samo 3,8 sekundi bit Êete lansirani od nule do 100 kilometara na sat, a zabava ubrzanja prestaje tek na 317 km/h. Na toliko je, naime, elektro-

niËki ograniËena maksimalna brzina. Meutim, u pohodu na performanse nije se zaboravila ni ekonomiËnost ni ekologija: prosjeËna je potroπnja goriva za ovu klasu automobila nevjerojatne 13,2 litre goriva na 100 kilometara, a automobil zadovoljava strogu ekoloπku nor-

mu Euro 5. Jednako kao i motor, dojmljive su i osobine ostatka pogonske grupe. Snagu na straænje kotaËe prenosi 7-stupanjski mjenjaË AMG Speedshift kojim se stupnjevi prijenosa mijenjaju za svega 100 milisekundi. VozaËu na izboru stoji nekoliko reæima rada: ekonomiËni,

S T R A S T


12

M E R C E D E S - B E N Z

sportski, naglaπeno sportski ili ruËni, a za one posebno dinamiËne vozaËe tu je i funkcija Race Start koja aktivira zatvaraË diferencijala i automobil pretvara u pravi rasni trkaÊi stroj. Arhitektura ovjesa preuzeta je iz Formule 1 i omoguÊava vozaËu nevjerojatnu kontrolu nad ponaπanjem vozila, a karbonske koËnice automobil zaustavljaju moÊno i pouzdano - upravo kako i priliËi ultimativnom sportskom automobilu.

Koja je, dakle, najsjajnija toËka Mercedes-Benza SLS AMG? U biti, sve navedeno. Doslovno u svakom detalju ovog iznimnog vozila oËita je tehnoloπka superiornost nastala na stoljetnoj tradiciji marke Mercedes-Benz, u smislu performansi, prestiæa, sigurnosti i ekologije. Malo gdje najmodernija tehnologija i slavna tradicija idu tako skladno ruku pod ruku kao kod Mercedes-Benza SLS AMG i stoga je potpuno jasno - legenda je ponovno roena.

S T R A S T


14

M E R C E D E S - B E N Z

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Peter Alexander Trettin 1. listopada preuzeo je jednu od najodgovornijih uloga u cijelom koncernu Daimler: predsjednik je i glavni operativni direktor regije koja obuhvaÊa srediπnju i istoËnu Europu, Afriku i Aziju. Uglavnom, regije od koje se u buduÊnosti oËekuje da bude lokomotiva Daimlerova πirenja i jamstvo sigurne buduÊnosti. Gospodin Trettin karijeru je poËeo u Daimlerovoj financijskoj kuÊi Debis, nastavio je kao πef ureda predsjednika kompanije, a u operativni je biznis uπao kao direktor Mercedes-Benza za oblast Rhein-Ruhr. Slijedila je pozicija globalnog direktora prodaje i marketinga divizije lakih gospodarskih vozila, a onda iznimno odgovorno mjesto prvog Ëovjeka Mercedes-Benza za NjemaËku, s kojeg je i doπao na sadaπnju poziciju.

15

Ekskluzivni intervju za magazin Strast dao je Peter Alexander Trettin, Ëelni Ëovjek Daimlera u regiji DCAA koja obuhvaÊa Ëak 113 zemalja u srediπnjoj i istoËnoj Europi, Africi i Aziji

Za Mercedes sva su træiπta jednako vaæna Foto: Hans Peter Gaukler

Gospodine Trettin, opiπite, molim vas, u nekoliko rijeËi regiju za koju ste zaduæeni… - PodruËje DCAA sastoji se od ukupno 113 zemalja. U regionalnom smislu to su srediπnja i istoËna Europa, srediπnja i juæna Azija, Srednji istok, Afrika i Indija. Uglavnom, regija obuhvaÊa mnogo razliËitih religija i kultura, tako da su i podruËja primjene naπih vozila vrlo raznolika. S obzirom na zasiÊenost tradicionalnih træiπta u zapadnoj Europi i SAD-u, podruËje za koje ste odgovorni nesumnjivo je vaæno za πirenje poslovanja korporacije Daimler. Kako ocjenjujete trendove u posljednjih nekoliko godina? - Razdoblje izmeu 2006. i 2008. godine donijelo je znaËajan rast poslovanja u naπim zemljama. Kod automobila imali smo priliku poæeljeti dobrodoπlicu mnogim novim kupcima, dok je biznis s kamionima i lakim dostavnim vozilima zbog osnaæenja ekonomije te razvoja infrastrukture stalno rastao. Na mnogim træiπtima bile su to godiP R O S I N A C

2 0 0 9

ne gospodarskog „buma“. Meutim, i ta su træiπta, koja su takoer relativno osjetljiva, negativno reagirala na globalnu financijsku krizu… Je li vama osobno poseban izazov raditi na tim træiπtima razliËitih kultura i druπtvenih navika te visokog poslovnog potencijala i veselite li se toj prilici? - Poslovanje na tim træiπtima vrlo je uzbudljivo. Kada distribuiramo svoje proizvode, stalno smo suoËeni s posebnim situacijama koje mogu biti svladane samo dodatnim naporima naπih zaposlenika i partnera. Siguran sam da imamo pravi tim i veselim se ne samo izazovu rada u regiji veÊ i Ëinjenici da Êu raditi s tim kvalitetnim ljudima. Posljednja pozicija bila vam je direktora Mercedes-Benza u NjemaËkoj, gdje su zasigurno vrlo dobro definirani svi radni procesi. Usporedite, molim vas, takav naËin rada s radom u zemljama vaπe regije u kojima procesi zacijelo nisu na razini onih u NjemaËkoj… - Bili biste iznenaeni koliko su procesi sliËni.


16

M E R C E D E S - B E N Z

Iako su sama træiπta vrlo razliËita te znatno drukËija od njemaËkoga, mi i na njima, baπ kao i u NjemaËkoj, prodajemo proizvode Daimlera AG i stoga se koristimo procesima Daimlera AG. Oni su provjereno efikasni, ali mi i dalje radimo na njihovu poboljπanju kako bismo u konaËnici mogli pruæiti najbolje svojim kupcima. Mercedes-Benz inzistira na novim πtedljivim tehnologijama kao πto su BlueEFFICIENCY ili hibridi. Smatrate li da i træiπta niæe ekoloπke svijesti od onih u zapadnoj Europi ili SAD-u mogu prihvatiti takve teh-

nologije, odnosno mogu li one i ondje biti prodajni adut? - Prema mojem miπljenju, nema iznimaka kada je u pitanju ekoloπka svijest. »ak i træiπta Ëija je ekonomija u najveÊem dijelu ovisna o nafti pokazuju pionirske ideje i inovacije kad je rijeË o ekoloπki prihvatljivim tehnologijama. Primjerice, Abu Dhabi je poËetkom 2008. godine poËeo gradnju grada bez CO2 koji Êe, kada bude dovrπen, imati oko 50 tisuÊa stanovnika. Daimler je pionir u pogledu ekologije. VeÊ smo isporuËili prve modele smarta fortwo s

elektriËnim pogonom, a tu je i Mercedes-Benz S400 Hybrid, prvo hibridno vozilo “Made in Germany”. Ono ima izvanrednu potroπnju goriva od svega 7,9 litara na 100 kilometara, πto je u segmentu luksuznih automobila joπ donedavno bilo nezamislivo. Nadalje, zahvaljujuÊi BLUETEC tehnologiji dizelski su motori Ëisti kao nikada prije. Cilj nam je pruæiti joπ viπe vrhunske tehnologije po konkurentnim cijenama. Meutim, da biste poveÊali stupanj prihvaÊanja takvih tehnologija, morate kupcima dokazati da ekoloπki prihvatljive tehnologije S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

P R O S I N A C

2 0 0 9

17


18

M E R C E D E S - B E N Z

ne znaËe i odricanje od uæitka u voænji. Morate im dokazati da je „kul“ voziti ekoloπki prihvatljiv automobil. To dokazuje i naπ novi ËetverocilindriËni dizelski motor koji pruæa vrhunske performanse uz minimalnu potroπnju. Kakvi su specifiËni izazovi u prodaji osobnih, odnosno lakih gospodarskih vozila u vaπoj regiji? - Na mnogim træiπtima, bez obzira na to je li

rijeË o automobilima ili kamionima, imamo posebne fiskalne odredbe koje favoriziraju vozila iz domaÊe proizvodnje. Takoer, vrlo su razliËiti specifiËni zahtjevi kupaca od træiπta do træiπta, πto dovodi do visoke sloæenosti portfelja proizvoda. S marketinπke strane potrebno je prilagoditi naπe kampanje regionalnim zahtjevima i specifiËnostima. Dijelite li træiπta na velika i mala, odnosno na vaæna i nevaæna?

- Ne. Za nas je svako træiπte jednako vaæno. Regija DCAA ima lokalne urede, vlastite kompanije, partnere ili distributere i, bili oni veliki ili mali, jednako su nam vaæni zato πto svaki kupac treba biti jednako zadovoljan naπim proizvodom ili uslugom. Kako ocjenjujete dosadaπnje rezultate marki korporacije Daimler na tranzicijskim træiπtima istoËne Europe, osobito u Hrvatskoj? S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

U Hrvatsku na jedrenje ©to radite kada ne radite, na koji se naËin opuπtate? - Nakon posla volim otiÊi u prirodu, a najviπe me opuπtaju jahanje i jedrenje. Jeste li veÊ bili u Hrvatskoj, πto vam je prva asocijacija na naπu zemlju? Ako niste, kada nas namjeravate posjetiti? - Nikada nisam bio u Hrvatskoj, ali sam od mnogih poznanika Ëuo da je to vrlo lijepa zemlja s prekrasnom obalom, tako da planiram jednom doÊi na jedrenje. Sigurno je da Êu vrlo brzo doÊi u Hrvatsku kako bih dobio vlastitu sliku o osobitostima vaπe zemlje.

Prodaja automobila premium segmenta u Hrvatskoj, sliËno kao i na drugim træiπtima u regiji, u prosjeku je rasla 7 posto na godinu. Za ovu godinu, naravno, oËekujemo pad. Ipak, unatoË tome, Mercedes-Benz je sposoban zadræati vodeÊe mjesto na træiπtu. ZahvaljujuÊi stalnom proπirenju prodajne mreæe - Zagreb, Split, Zadar… - imamo vrlo dobru træiπnu prisutnost. S novom E-klasom i u SUV-segmentu vodeÊi smo u tim podruËjima. P R O S I N A C

2 0 0 9

Posebno smo uspjeπni kod najmanjeg modela smarta: poveÊali smo svoj træiπni udio s usporedivim automobilima s 54 posto 2007. godine na danaπnjih 73 posto. Iako je srediπnja i istoËna Europa zbog gospodarske i financijske krize zabiljeæila velik pad træiπta kamiona i dostavnih vozila, ta Êe regija i dalje biti naπ vaæan pokretaË u buduÊnosti. Moæemo biti zadovoljni rezultatima u prodaji kamiona i dostavnih vozila jer smo odræali

19

træiπni udio na proπlogodiπnjoj razini. Izdvojite u nekoliko toËaka najvaænije preduvjete za daljnji rast Mercedes-Benza na tranzicijskim træiπtima. Na koji Êete naËin pristupati tim træiπtima, odnosno podræavati ih? - Najvaæniji je preduvjet za rast zadovoljstvo naπih kupaca. S fokusom na izvrsne proizvode i besprijekornu postprodajnu podrπku kod naπih partnera, temelj za rast je osiguran. Osim toga, imamo u planu neke nove proizvode i usluge koje Êemo razviti u suradnji sa svojim partnerima, a koji Êe klijentima dati dodatnu vrijednost. Koji Mercedes-Benzov model smatrate posebnim, a koji biste, da niste na ovaj naËin profesionalno vezani za marku, odabrali za sebe i svoju obitelj? - »injenica da je odgovor na oba pitanja isti znaËi da radim za pravu kompaniju. Emotivno sam najviπe vezan uz SLS i to je definitivno moj automobil iz snova. Gullwing se dostojanstveno vratio i s ponosom ponovno nosi to ime. Za svakodnevno, obiteljsko koriπtenje moj je favorit ML.


M E R C E D E S - B E N Z

21

Mercedes E 350 CDI vs. Robinson R44 Clipper II

Poslovni transport na najviπoj razini? Na cesti i u zraku? Nema problema! Mercedes E-klase 350 CDI i Robinson R44 Clipper II ispunjavaju potrebe i najrazmaæenijih korisnika koji cijene brz i udoban prijevoz. Kako to izgleda u praksi, iskuπali smo na putu od aerodroma LuËko do letiliπta u »akovcu

Business klasa na nebu i na zemlji Piπe: Zvonimir JurËiÊ Foto: Romeo IbriπeviÊ

Jutro na zraËnom pristaniπtu LuËko. Napokon se digla magla i zasjalo je sunce. Idealno. Ovaj topli jesenski dan na pristaniπtu sada ugoπÊuje jedan Mercedes E 350 CDI BlueEFFICIENCY Blue EFFICIENCY.. IzazivaË je veÊ ovdje: crni helikopter Robinson R44 Clipper II.

P R O S I N A C

2 0 0 9


22

M E R C E D E S - B E N Z

Pilot Stjepan Duma i Romeo IbriπeviÊ

I dok moÊna E-klasa klizi asfaltom izmeu krila aviona, helikopterska elisa veÊ para svjeæ zrak, a Robinson je potpuno spreman za pokazivanje svojih talenata. Zato je ovaj ogled i prireen, da nam zorno pokaæe prednosti brzoga zraËnog business prijevoza u odnosu na klasiËni cestovni. Na cestama cijelog svijeta Mercedes ima neupitan ugled. Putne limuzine vrhunske udobnosti posjetnica su proizvoaËa iz Stuttgarta. Elegantna i s novim dojmljivim stilom, nova E-klasa podiæe razinu uæitka u voænji i predstavlja omiljen poslovni automobil. U nju je ugraeno cjelokupno iskustvo koje Mercedes gradi viπe od 120 godina, πto znaju prepoznati i mnogi “poslovnjaci”. KraÊa ili dulja putovanja u njoj su doista udobna i ugodna. K tomu je brza i sigurna. U ovaj je Mercedes ugraena vrhunska sigurnosna oprema poput inovativnog sustava PRE-SAFE ili ATTENTION ASSISTA koji neprestano prati voænju prilikom koje izrauje profil vozaËa i upozorava ga ako je umoran. Ovaj model dokazuje i svoju zavidnu brzinu. Ispod njegova poklopca kuca dizelsko V6 srce s 231 KS. Ujedno, ovaj je moderni turbodizelaπ sa sustavom ubrizgavanja common-rail posljednje generacije i najzastupljeniji motor u prodaji jer, osim visoke snage koju pruæa svakim pritiskom na gas, ne

troπi previπe goriva (prosjeËno 6,8 litara) te vrijednoπÊu ispuπnih plinova (179 g/km) zadovoljava normu Euro 5. Sa πest cilindara πepuri se i ameriËki poslovni helikopter Robinson R44 Clipper II. Njegov je motor redni, benzinski, a pokreÊe ga standardni aviobenzin. Pogodan je za brz odlazak i dolazak na poslovne sastanke, premda je predvien i kao letjelica za panoramska snimanja i nadgledanje. Pritom oduπevljava jednostavnost kojom ovim helikopterom s tri putniËka mjesta moæete poletjeti i sletjeti gotovo gdje vas je volja. Za upravljanje ovim helikopterom i za ovakve potrebe ne trebaju posebne dozvole za slijetanje ili polijetanje ako se leti u “nekontroliranom prostoru” G-sloja, πto je 1000 stopa ili do 300 metara od zemlje. No, slijetanje u zraËnu luku traæi prethodnu najavu. Pilot Stjepan Duma veÊ je zagrijao motor, elisa se vrti velikom brzinom i putovanje moæe poËeti. Kada doemo na cilj s helikopterom i E-klasom, otkrit Êemo koje su mane i prednosti putovanja u tim dvama vrhunskim strojevima. Ruta poslovnog puta: od aerodroma LuËko do letiliπta u »akovcu. Dok se Robinson veÊ lagano gubi na obzoru iznad Zagreba, E-klasa hita zagrebaËkom obilaznicom. Bilo da sjedite za upravljaËem ili na raskoπnoj straænjoj S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Kokpit E-klase znatno je jednostavniji od onog helikopterskog

P R O S I N A C

2 0 0 9

23


24

M E R C E D E S - B E N Z

klupi, u E-klasi putujete doista vrhunski. Osim toga, oprema Avantgarde nudi dodatne elemente za udobnost, kao i za podizanje dojma izgleda E-klase. Robinsonov helikopter, pak, osim solidnog komfora za putnike nudi osjeÊaj potpune slobode i nesmetan pogled u svim smjerovima za sve putnike. Po sunËanom danu bez oblaka dojam je joπ bolji. Sjajno! Ipak, ako je u ovom helikopteru Ëetvero putnika, nedostaje prostora za smjeπtaj prtljage, kojeg s druge strane u E-klasi ima viπe nego dovoljno. Lycoming, redni 6-cilindraπ s

Motor: Snaga: NajveÊa brzina: Potroπnja: Obujam prtljaænika: Cijena redovnog servisa: Cijena:

260 KS koje pogoni 100-oktanski aviobenzin, pritom stvara buku, no ona nije prevelika smetnja za uπi putnika koji ionako nose komunikacijske sluπalice. Nakon 25 minuta leta iz helikoptera se veÊ naziru prvi obrisi letiliπta Pribislavec u »akovcu, πto je i cilj naπeg puta. Za to vrijeme E-klasa joπ vozi autocestom, a podaci s navigacijskog ureaja oËitavaju: cestom je od LuËkog

Mercedes E 350 CDI

Robinson R44 Clipper II

dizelski, 6-cilindarski 231 KS 248 km/h 7,9 litara na 100 km 540 litara oko 2000 kn 464.100 kn

benzinski, 6-cilindarski 260 KS 200 km/h 60 litara na sat

valjalo prijeÊi 124 kilometra, πto prema kalkulaciji traje sat i 25 minuta. Pritom se valja pridræavati ograniËenja brzine. Mercedesovih 231 KS gotovo da πapÊe ispod poklopca motora, a pretjecanja su djeËja igra zahvaljujuÊi najveÊem okretnom momentu od 540 Nm koje postiæe u rasponu od 1600 do 2400/min. ProsjeËna potroπnja prema putnom raËunalu iznosi 7,9 litara. Voænja je tiha i udobna, upra-

oko 11.500 kn 2.940.000 kn + PDV

vo na najviπoj razini. NajveÊu brzinu od 248 km/h nismo pokuπavali dosegnuti kako ne bismo imali neugodnih susreta s presretaËima, dok gore u helikopteru Stjepan nema takvih dvojbi pri pritiskanju gasa. Robinson R44 Clipper II najveÊu brzinu razvija prema potrebi, a ona iznosi 110 Ëvorova ili 200 km/h. Ipak, najbolje se osjeÊa pri brzini krstarenja koja je ipak neπto manja - 100 Ëvorova ili 180 km/h. S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

25

Udobnost je, bez ikakve dvojbe, na strani Mercedesa

Potroπnja iznosi 60 litara na sat, a prosjeËan doseg 560 kilometara. InaËe, ravnica i nije neki izazov za ovaj helikopter; on je idealan za nadlijetanje nepristupaËnih terena gdje se mogu vidjeti prednosti voænje preko planina i brdskih prijevoja i gdje uvjeti od vozaËa u automobilu traæe mnogo okretanja upravljaËem na cesti, dok helikopter jednostavno nadleti podruËje. Brzina je njegov najveÊi adut jer je P R O S I N A C

2 0 0 9

na cilj stigao gotovo tri puta bræe od Mercedesove limuzine, koliko god da je voænja “dolje” bila udobnija i leæernija. Pilot helikoptera u vlasniπtvu tvrtke MD Heliko Stjepan Duma ima mnogo iskustva u pilotiranju, a rijeË je o 53-godiπnjem umirovljenom zapovjedniku eskadrile za obuku pilota helikoptera Hrvatske vojske u Zadru. Za njega je ovo bio izlet, a poslovnjaku koji je æurio na sastanak prava

blagodat. Naπa dva rivala “parkirana” jedan pokraj drugoga djeluju veoma impresivno i imaju sve preporuke za brz prijevoz putnika, a svoje referentne prednosti pokazali su u ovoj usporedbi. I E-klasa 350 CDI i Robinson R 44 Clipper II putnike transportiraju na najviπoj razini. Na kraju, rekli bismo da je ovaj dvojac istinska business klasa na nebu i na zemlji.


26

M E R MC AE YD BE AS C- BH E N Z

Potraga za najluksuznijim automobilom na svijetu zavrπila je - pobjednik je po svemu izniman Maybach Zeppelin

Nebeski automobil „Stvoriti najbolje od najboljeg, automobil koji ispunjava svaku, pa i najveÊu æelju i istiËe se svojom superiornom elegancijom i snagom.“ Ta je reËenica stara veÊ gotovo osam desetljeÊa i nalazi se u broπuri kojom je Karl Maybach predstavio luksuzni automobil kakav svijet do tada nije vidio. Te 1930. godine Maybach je predstavio vrhunac tadaπnje automobilske industrije, superiornu limuzinu najviπe klase. Voen Ëinjenicom da je automobil pokretao moÊni 12-cilindriËni stroj razvijen iz motora πto ga je konstruirao osobno Karl Maybach za pokretanje zraËnog broda jednog od pionira zrakoplovstva grofa Ferdinanda von Zeppelina te inspiriran grofovim vizionarstvom, svoje remek-djelo nazvao je „Zeppelin“. Povijest se ponovila: automobil koji bez sumnje nema konkurenciju kada su u pitanju luksuz, stil, elegancija i prestiæ - te, naravno, ekskluzivnost - opet nosi ime Maybach Zeppelin. Samo Êe stotinu ljudi na svijetu imati priliku postati vlasnicima ovog po svemu iznimnog automobila koji ostaje sinonim limuzine nevienog luksuza i fenomenalnih performansi. Zeppelin 21. stoljeÊa tehnoloπki je temeljen

na modelima Maybach 57 S ili 62 S, ovisno o æeljenom meuosovinskom razmaku, a u oba sluËaja za gromovite performanse zaduæen je u AMG-u razvijen πestolitarski V12 biturbo motor sa 640 konjskih snaga. Performansi koje prestiænoj limuzini daje ovaj motor ne bi se postidio ni jedan supersportski automobil: sprint do 100 kilometara na sat za 5,9 sekundi te maksimalna brzina elektroniËki ograniËena na 275 km/h. Meutim, iako fascinantne, performanse kod ovog su automobila u drugom planu. Bezvremenski dizajn istiËu mnogobrojni kro-

mirani detalji te posebno lakiranje u dvije boje - kombinacija svijetlosmee i crne tek je prijedlog, vlasnik moæe odabrati bilo koju drugu kombinaciju. Posebno za ovaj model redizajnirani su 20-colni kromirani naplaci te vanjska ogledala koja su sada joπ aerodinamiËnijeg dizajna te dodatno smanjuju buku vjetra. Nikakvih kompromisa vezanih uz kvalitetu i prestiæ nema ni u interijeru: presvuËen najfinijom koæom i obojen u „piano“ lak visokog sjaja, predstavlja vrhunac onoga πto automobil moæe pruæiti. Kompletan je interijer S T R A S T


M E R MC AE YD BE AS C- BH E N Z

P R O S I N A C

2 0 0 9

27


28

M E R MC AE YD BE AS C- BH E N Z

S T R A S T


M E R MC AE YD BE AS C- BH E N Z

29

ruËno raen, a eleganciju naglaπavaju detalji kao πto su tepih od janjeÊe koæe ili srebrne Ëaπe za πampanjac spremljene u poseban odjeljak izmeu straænjih fotelja. Da ugoaj u vozilu ne bi bio samo vizualan i taktilan, brine se jedinstven sustav mirisa za interijer. Maπtovito dizajniran, u automobilu se nalazi poseban rasprπivaË mirisa koji kreira jedinstveno aromatiËno iskustvo za putnike u vozilu. Pritiskom na gumb odabrani se miris ubacuje u osvijetljenu polukuglu na srediπnjoj konzoli iz koje se sustavom ventilacije æeljenim intenzitetom πiri kabinom automobila. Mirise je posebno za Maybach Zeppelin dizajnirala poznata specijalistiËka kompanija Givaudan, a sustav se isporuËuje s dva mirisa: jedan je laganiji i osvjeæavajuÊi, a drugi snaæniji i intenzivniji, temeljen na mirisu agara, najskupljeg drva na svijetu. Naravno, vlasnik automobila moæe odabrati i neki iz palete ostalih mirisa, a moæe Ëak i zatraæiti da se samo za njega dizajnira jedinstven miris. P R O S I N A C

2 0 0 9


30 30

M ME ER RC CE ED DE ES S- B- BE EN NZ Z

Jedinstveni u svijetu

S T R A S T


31

M E R C E D E S - B E N Z

Masivni V12 obujma πest litara s dva turbopunjaËa razvija golemih 670 konjskih snaga

Foto: Hans Peter Gaukler

Kada AMG napravi posebnu, limitiranu ediciju nekog modela, to je vrhunski dogaaj u automobilskom svijetu, ali prava svjetska senzacija nastaje kada se na osnovi tog automobila napravi unikatan model

Salon AMG-a u sjediπtu tvrtke u Affalterbachu ureen je minimalistiËki, sa svega tri izloæena vozila. Jedno je od njih, vrlo logiËno, najnoviji Mercedes-Benz SLS AMG. Meutim, posebna su druga dva: u prvom Êe bolji poznavatelji veÊ prema vanjskom izgledu prepoznati SL 65 AMG Black Series, ali i ostati zbunjeni jer automobil dizajnerskim detaljima i bojom ne opravdava rijeË „black“ iz svoga imena. Drugi je automobil iznimni snjeænobijeli ML 65 AMG s interijerom u plavoj boji neba - prema mnogim detaljima takoer poseban. Meutim, kad posjetitelji salona poæele koje od tih dvaju vozila, doznat Êe da nisu na prodaju - u vlasniπtvu su tvrtke EUROline te su samo posueni AMG-u kao unikatni, iznimni primjerci Ëijih kopija na svijetu jednostavno nema.

Naravno, najveÊa je atrakcija upravo SL koji veÊ u svojoj standardnoj izvedbi, ako je uopÊe moæemo tako nazvati, oduπevljava vozaËke entuzijaste diljem svijeta. Napravljen kao svojevrsna reminiscencija na superuspjeπne AMG-ove trkaÊe automobile kao πto su aktualna C-klasa DTM ili legendarni CLK-GTR iz FIA GT-serije iz 1997. godine, ovaj je automobil svakim svojim detaljem osmiπljen kao kombinacija trkaÊeg i cestovnog automobila Ëije su performanse i vozne osobine gotovo neviene, Ëak i u svijetu supersportskih vozila. Tu Ëinjenicu najprije potvruje motor: masivni V12 obujma πest litara s dvama turbopunjaËima razvija golemih 670 konjskih snaga i gotovo nepojmljivih, tek elektroniËkim putem limitiranih 1000 Nm okretnog momenta koji S T R A S T


32 32

M ME ER RC CE ED DE ES S- B- BE EN NZ Z

su vozaËu na raspolaganju od 2200 do 4200 okretaja u minuti. Drugim rijeËima, sila ubrzanja ovog automobila gotovo je jednaka bez obzira na to je li rijeË o sprintu s mjesta ili o bilo kojem meuubrzanju u rasponu od 0 pa do maksimalnih 320 kilometara na sat. Naravno, i najviπa je brzina elektroniËki ograniËena. Brojke su impresivne: za 3,8 sekundi automobil je katapultiran do „stotke“, a 200 kilometara na sat postiæe za 11 sekundi. Meutim, nije samo ruËno izraen motor zasluæan za ove iznimne performanse, vaænu ulogu ima i masa vozila od 1870 kilograma, πto znaËi da svaka konjska snaga mora nositi svega 2,79 kg teæine. Takvo je smanjenje mase postignuto vrlo modernom „dijetom“:

mnoge su komponente karoserije, umjesto od metala, izraene od superlakih i snaænih kompozitnih ugljikovih vlakana. Primjerice, poklopac motora i prtljaænika te posebno dizajniran tvrdi krov koji je zamijenio uobiËajeni „vario“ sklopivi krov modela SL koji u ovom automobilu uistinu ne bi imao smisla. U odnosu na „normalni“ SL ima joπ vaænih promjena. Tako je automobil πiri Ëak 14 centimetara (radi poveÊanja traga kotaËa sprijeda i straga), a posebni otvori na poklopcu motora osiguravaju dostatan dostup zraka te odvoenje topline iz motora. Od karbonskih je vlakana izraen i poseban spojler koji se pri brzini od 120 km/h automatski podiæe te tako Ëini dodatan pritisak na straænju osovi-

nu pri visokim brzinama. Ovjes je potpuno originalno konstruiran, a temelji se na oprugama s moguÊnoπÊu namjeπtanja te ga vozaË moæe prilagoavati u skladu sa svojim preferencijama, odnosno stilom voænje. Enormnu snagu motora na straænje kotaËe prenosi petostupanjski automatski mjenjaË AMG Speedshift Plus, naravno, s moguÊnoπÊu ruËnog mijenjanja stupnjeva prijenosa putem poluga na upravljaËu te s izborom od Ëetiri razliËita naËina voænje. Najmoderniji sustav za odræavanje stabilnosti ESP moæe se potpuno iskljuËiti, ali i staviti u poseban sportski reæim rada. Baπ kao πto priliËi pravom supersportaπu, nikakvih kompromisa nije bilo ni kada je rijeË o koËniS T R A S T


33

M E R C E D E S - B E N Z

cama: kroz filigransku strukturu posebno izraenih naplataka promjera 19 cola sprijeda, a 20 straga vidi se specijalni AMG-ov koËni sustav visokih performansi, takoer izraen od kompozitnih materijala. Funkcionalan interijer napravljen je u tradiciji sportskih automobila, ali s mnogo deta-

lja koji naglaπavaju eleganciju te omoguÊavaju vozaËu ugodu tijekom voænje. Posebno razvijena sjedala od karbona presvuËena su kombinacijom napa koæe i alcantare, detalji u interijeru napravljeni su od bruπenog aluminija i karbona, a posebno je dizajnirana i ploËa s instrumentima…

MoÊni SUV do 100 km/h ubrza za svega 5 sekundi

S T R A S T


34

M E R C E D E S - B E N Z

Meutim, veÊ spomenuti primjerak koji je na ponos AMG-a izloæen u njihovu salonu joπ je viπe od opisanog „standardnog“ modela SL Black Series. VeÊ gotov automobil vraÊen je u proizvodnju i potpuno rastavljen, prije svega kako bi se karoserija iznova obojila u posebnu naranËastu boju. Kompletan postupak antikorozivne zaπtite i bojenja napravljen je ispoËetka jer je kvaliteta radova morala biti na AMG-ovoj tvorniËkoj razini. Posebno se naporno radilo na interijeru: nakon πto je osmiπljen poseban dizajn, unutraπnjost je ispoËetka ruËno raena - od bojenja pojedinih dijelova u naranËasto pa sve do presvlaËenja cijelog interijera u koæu koja je sada u kombinaciji crne i naranËaste, s posebnim naranËastim proπivima. Uglavnom, AMG je napravio neπto vrlo rijetko: posebno izdanje posebnog izdanja veÊ ionako posebnog automobila. U biti, sliËna je priËa i s ML-om 65 AMG: unikatan interijer - u kojem je sve, od kvalitete materijala do izrade, originalne AMGove izvedbe i kvalitete - Ëini ovaj luksuzni sportski SUV jedinstvenim i posebnim. On to jest veÊ po poznatim karakteristikama: u njemu radi najsnaæniji osmocilindriËni serijski atmosferski motor na svijetu, V8 s 510 KS, koji ovaj SUV s pogonom na sve kotaËe do stotinu kilometara na sat ubrza za toËno 5 sekundi. Snaga se izmeu prednje i straænje

Mario Glasik, Volker Nieweg i Roland Geistlinger

osovine distribuira u omjeru 40:60, a za idealnu kombinaciju sportskih voznih osobina i udobnosti brine se zraËni ovjes Airmatic posebno kalibriran u AMG-u. I svi su ostali detalji takvi da ML 65 AMG s ponosom nosi naziv najboljeg sportskog SUV-a na svijetu. Jedna je priËa vezana upravo uz ovaj ML-u vrlo zanimljiva jer zorno govori o naËinu na koji AMG radi automobile. Naime, koæa plave boje trebala je biti stavljena i na srediπte

upravljaËa, gdje se nalazi vozaËev zraËni jastuk. Meutim, ondje je nema: kako je rijeË o posebnoj, neuobiËajenoj koæi, joπ nije provjereno kako ona reagira u sluËaju aktiviranja zraËnog jastuka, odnosno nema valjani atest. S obzirom na to da je sigurnost apsolutni prioritet Mercedes-Benza, a tako i AMG-a, niπta se nije prepustilo sluËaju te je koæa poslana na testiranja i bit Êe naknadno ugraena tek kada to bude potpuno sigurno.

Prvi ‘Black’ u Hrvatskoj Mercedes-Benz SL 65 AMG Black Series dobio je i prvog vlasnika u Hrvatskoj. To je Josip StojanoviÊ Jolly, uspjeπni πibenski gospodarstvenik, vlasnik hotela Olympia i sportski mecena. Gospodin StojanoviÊ osvjedoËeni je ljubitelj sportskih MercedesBenzovih modela te je veÊ vlasnik SLR-a McLarena, a SL iz „crne serije“ u trenutku ga je oduπevio. Automobil je gospodinu StojanoviÊu sveËano predan u EUROline centru u Kovinskoj ulici u Zagrebu.

Foto: Gec S T R A S T


36

M E R C E D E S - B E N Z

Prvi put nakon 1955. godine Mercedes-Benz nastupa u svjetskom prvenstvu Formule 1 s vlastitom momËadi

Veliki povratak ‘srebrne strijele’

Mercedes-Benz vraÊa se u Formulu 1 sa svojom vlastitom momËadi. Nakon viπe godina suradnje s nekom od postojeÊih momËadi najprije sa Sauberom, a posljednjih 15 godina s McLarenom, poËetkom studenoga objavljeno je kako Êe Mercedes-Benz krenuti u svoju prvu samostalnu sezonu nakon 1955. godine. Naime, Daimler AG i tvrtka Aabar Inves-

tments, koja je s 9,1 posto najveÊi pojedinaËni dioniËar Daimlera, otkupili su 75,1 posto momËadi Brawn GP koja je protekle sezone osvojila dvostruku titulu prvaka: konstruktorsku te vozaËku s Britancem Jensonom Buttonom. U novostvorenoj momËadi Mercedes Grand Prix koncern Daimler posjeduje 45,1, a Aabar 30 posto dionica, dok je preostali dio ostao u

vlasniπtvu dosadaπnjih dioniËara. Istodobno, Daimler je McLaren grupi prodao 40 posto dionica momËadi Vodafone McLaren Mercedes te tako iziπao iz vlasniËke strukture, ali je najavljeno kako Êe se suradnja u smislu dobave motora moÊi nastaviti do 2015. godine. Nekoliko je razloga za ovakvu odluku Ëelniπtva Daimlera. Prije svega, ove se goS T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z Nico Rosberg

P R O S I N A C

2 0 0 9

37


38

M E R C E D E S - B E N Z

Ross Brawn

dine slavi 75 godina od prvog nastupa „srebrne strijele“ koja je bila i ostala jedan od simbola Mercedes-Benza. Uz to, nova pravila omoguÊit Êe da momËad Formule 1 kompanijama postane samofinancirajuÊi, ako ne i profitabilan projekt, a ne kao do sada - samo troπak. Naime, u skladu s novim pravilima uvedena su znatna ograniËenja potroπnje kod dizajna bolida, konstrukcije i samog utrkivanja, a istodobno su novim „Konkordskim sporazumom“ momËadima osigurani znatno veÊi prihodi od komercijalnih prava. Time su zadovoljene emotivne potrebe, ali i praktiËna raËunica. „Naπa nova F1 momËad sportski je i tehniËki izazov s kojim Êemo se suoËiti u sportskom duhu i puni entuzijazma“, rekao je dr. Dieter Zetsche, CEO Daimlera AG i Ëelni Ëovjek Mercedes-Benza, prilikom predstavljanja projekta. ©toviπe, napomenuto je kako Êe Mercedes-Benz znatno restrukturirati svoj F1 program kako bi se postigle dodatne uπtede te poboljπala efikasnost. Mercedes Grand Prix i dalje Êe voditi dosadaπnji tim koji je uspjeπno vodio Brawn GP na Ëelu s Rossom Brawnom. Njihov Êe

rad s odjelom Mercedes-Benz High Performance Engines koordinirati potpredsjednik Mercedes-Benz Motorsporta Norbert Haug. Posao Êe mu biti olakπan zbog Ëinjenice da obje tvrtke imaju sjediπta u Velikoj Britaniji - u Brixworthu, odnosno u Brackleyu - jedno sjediπte od drugog udaljeno je svega Ëetrdesetak kilometara. O moguÊnostima nove momËadi dovoljno govore postignuÊa suradnje McLarena i Mercedesa. Od 1995. godine momËad je nastupila na 256 utrka, pobijedila na njih 60, osvojila tri vozaËka (1998., 1999. i 2008.) i jedan konstruktorski naslov (1998.). Tu je i prva, povijesna pobjeda jednog bolida opremljenog sustavom KERS koji se koristi energijom prikupljenom tijekom koËenja. Napokon, ostalo je joπ samo jedno, ali vrlo vaæno pitanje: vozaËka postava. Za sada je poznato kako Êe jedno mjesto imati Nico Rosberg. 24-godiπnji sin velikog Kekea Rosberga (svjetskog prvaka iz 1982. godine), nakon uspjeπne karijere u Formuli 3, 2006. uπao je u „veliki cirkus“ kao vozaË Williamsa. Joπ nema ni jednu pobjedu - tek dva pobjedniËka

postolja iz proπle godine - ali je opÊenito priznat kao jedan od najveÊih talenata Formule 1. Ovosezonsko sedmo mjesto u ukupnom poretku osvojeno u nekonkurentnom bolidu samo je potvrdilo tu Ëinjenicu. O drugom se vozaËu joπ nagaa, ali prema svemu sudeÊi bit Êe to iskusan 32-godiπnji Nijemac Nick Heidfeld koji je u devet godina u Formuli 1 uspjeπno vozio za Prost, Sauber, Jordan, Williams te proπle godine BMW-Sauber.

Norbert Haug

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

39

Koji su vam ciljevi za sljedeÊu godinu? - Æelim biti visoko. Æelim pobjeivati, a onda Êemo vidjeti. Treba joπ vidjeti kakav Êe biti bolid, ali siguran sam da Êemo imati dobar „paket“. Kako je to biti prvi Nijemac koji Êe voziti „srebrnu strijelu“ nakon viπe od 50 godina? - Sjajno, to je definitivno poseban osjeÊaj. Posljednji je put „srebrna strijela“ vozila 1955. godine i vrijeme je da u nju ponovno sjedne Nijemac. Niki Lauda kaæe da ste talentiraniji od Jensona Buttona i Lewisa Hamiltona. Kako to komentirate? - Lijepo je to Ëuti od njega, vjerujem u sebe kao vozaËa i veselim se sljedeÊoj godini jer Êu sigurno imati pravi automobil i moguÊnost boriti se s njima.

Nico Rosberg: æelim pobjeivati!

Tijekom sezone imali ste viπe ponuda i potpisali ste za jednog od rijetkih tvorniËkih timova u Formuli 1 - koliko je taj faktor bio vaæan u vaπoj odluci? - Bio je definitivno vrlo vaæan. Sjajno je biti dio tvorniËke momËadi kao πto je Mercedes, a kada se zna da je sve u momËadi zapravo uspjeπni Brawn GP, kombinacija je utoliko bolja. Jeste li veÊ bili u tvornici, πto znate o buduÊem automobilu? - ©to prije æelim iÊi u tvornicu, Ëekao sam samo sluæbenu objavu da postajem vozaË u momËadi. VeÊ sam u kontaktu s Rossom i inæenjerima, tako da znam πto se radi na automobilu. Veselim se posjetu tvornici jer su ondje mnogi ljudi koje poznajem i bit Êe ih lijepo ponovno vidjeti. Tko Êe vam biti najveÊi protivnici? - Kako sada stvari stoje, vjerojatno Ferrari, McLaren i Red Bull. Prvi ste koji ste potpisali ugovor smatrate li se prvim vozaËem? - Taj se status mora zasluæiti - radom s momËadi, pridobivanjem poπtovanja, radom na razvoju bolida i konaËno rezultatima na stazi. To je neπto πto treba izgraditi, a ja se nadam da Êu u tome uspjeti.

P R O S I N A C

2 0 0 9


40

M E R C E D E S - B E N Z

Sustav od kojeg uËe ‘zeleni’ Sustav BlueEFFICIENCY skup je razliËitih tehnologija koji Mercedes-Benzove automobile pretvara u ekoloπki potpuno prihvatljiva vozila Piπe: Edi Prodan

Uz apsolutno duæno poπtovanje prema cjelokupnom pokretu i veÊ sasvim etabliranoj znanstvenoj strukturi, ekologija se danas u mnogim sluËajevima koristi u izrazito pomodne svrhe. Olako, banalizirajuÊi i izigravajuÊi sve parametre koji mogu utjecati na sveobuhvatnost istine, odrednicu “ekoloπki” pronalazimo u situacijama i na mjestima gdje joj - jednostavno nije mjesto. K tome, Ëesto je vrlo tanka linija izmeu “ekoloπkog” i

“zagaivaËkog” pojedinih strategija pa nerijetko pronalazimo situacije u kojima neki postupak istodobno moæe biti - oboje. ZagaivaË i zaπtitnik prirode. Uzmimo za primjer automobile. Najrasniji primjerci ËetverokotaËne vrste u izradi karoserije vole kompozitne materijale. Jedan je od njih kevlar. Taj sintetiËki materijal - a takve smo najËeπÊe, u svom pojednostavnjenom razmiπljanju, skloni nazivati neekoloπkima -

pronaen prije pola stoljeÊa odlikuju iznimna æilavost i otpornost na trenje te se koristi u proizvodnji aviona, svemirskih brodova, pa Ëak i pancirki, ali i - bolida formule 1. Pronalazimo ga i kod nekih drugih ultrasportskih automobila, a uz navedenu otpornost karakterizira ga i mala specifiËna teæina. Stoga je viπe no jasno da smanjuje potroπnju goriva istodobno pomaæuÊi dinamici automobila uz manje zagaenje, Ëime, dakle, postaje direkS T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

41

pravu poπast hibrida, neπto kasnije i elektromobila. Postupak je, dakako, legitiman, no kad bismo krenuli u analizu danas tako popularne etikete “zero emission”, otkrili bismo ne samo da zagaenja ima veÊ i da je vrlo upitno jesu li takvi automobili ËiπÊi od ekoloπki najrazvijenijih verzija automobila s klasiËnim motorima. »udite se takvoj postavci, ali da, istina je, automobili koji se za pogon koriste iskljuËivo elektriËnom energijom, a nesebiËno su ih poticajima krenule pomagati vlade nekolicine dræava meu kojima trenutaËno prednjaËi Francuska, nemaju emisiju ugljikova dioksida, kao najotrovnijeg plina πto izlazi iz ispuha automobila, kao ni drugih πtetnih spojeva, no valja se zapitati - odakle njima energija. Pa, reÊi Êe mnogi uz zadrπku od nekoliko sekundi - iz “utiËnice”. Apsolutno toËno, njihovi se akumulatori moraju napajati iz klasiËne elektromreæe. A odakle dolazi ta struja? Kako gdje. Punite li, primjerice, takav automobil u Labinu, mogli biste pomisliti kako je stigla iz ne pretjerano omiljene plominske termoelektrane. Koja se pak za proizvodnju elektriËne energije koristi i ne baπ omiljenim ugljenom, odnosno koksom stvorenim u nekoj koksari, apsolutno sliËnoj nekadaπnjoj, ne baπ omiljenoj bakarskoj. “Uπtekate” li svoj elektromobil na podruËju ZapreπiÊa, nije daleko od istine da Êe u njega poteÊi energija stvorena u nuklearki Krπko. Pustite li maπti na volju, pred oËima Êe vam se vrlo brzo ukazati nemalen broj ekoloπki osvijeπtenih graana koji uz mnoπtvo zanimljivih transparenata demonstriraju ispred tih elektrana. Dakako

tnim pomagaËem ekologije. I ne moraju biti elementi za slaganje oplate automobila samo od skupocjenog kevlara, jer je u meuvremenu stvoren joπ niz materijala velike otpornosti, nevelike teæine i znatno niæe cijene pa tako i veÊe rasprostranjenosti, da bismo mogli govoriti o njihovom istodobno zagaivaËkom i ekoloπkom karakteru. Zavirimo li dalje u razvoj automobila posljednjih nekoliko godina, otkrivamo najprije P R O S I N A C

2 0 0 9

Kyle MacLachlan, zvijezda serije ‘KuÊanice’, takoer je odabrao Mercedes-Benz M-klase


42

M E R C E D E S - B E N Z

novorazvijeni pokazivaË trenutaËne potroπnje na instrumentnoj ploËi s preporukom stupnja prijenosa

aerodinamiËno kuÊiπte retrovizora leæajevi straænjeg diferencijala sa smanjenim trenjem

izolacija poklopca motora materijalima razliËite debljine optimizirana teæina prednjeg vjetrobranskog stakla benzinski motor smanjenog obujma djelomiËno prekrivena maska hladnjaka

veÊi raspon odnosa straænjeg diferencijala niæe podvozje potpuno prekrivena i ravna podnica zabrtvljeni okviri prednjih svjetala

kovani kotaËi od lakog metala

pumpa servoupravljaËa smanjene potroπnje energije

brz i precizan πestostupanjski ruËni mjenjaË

da nam je æivot bez elektriËne energije nezamisliv i dakako da smo u svojim “ekoloπkim” istupima vrlo Ëesto dvoliËni, ali isto je tako istina da se sliËnom deformacijom ljudskog karaktera moæe obrazloæiti slogan “zero emission” nalijepljen na vrata nekog elektromobila. Moæemo dvojiti i mjeriti pa i precizno vagati oneËiπÊuje li manje neki tehnoloπki razvijeni klasiËni automobilski motor ili elektromobil, no nazivati prvoga zagaivaËem, a drugoga Ëistuncem apsolutno je licemjerno. Na posljednjoj velikoj prezentaciji nekog Mercedesova automobila, onoj odræanoj u Wiesbadenu u povodu dolaska T-modela nove E-klase, novinari su imali iznimnu prigodu svjedoËiti vrlo nadahnutom izlaganju dr. Thomasa Webera, Ëlana uprave zaduæenog za razvoj automobila, odnosno jednog od najvaænijih ljudi aktualne nomenklature diva iz Stuttgarta, koji je izloæio blisku buduÊnost razvoja pogonskih agregata ujedinjenu u

novorazvijene gume pojaËane strukture i izdræljivosti sa 17 posto manjim otporom pri kotrljanju

pamtljivo sloæenu kovanicu BlueEFFICIENCY. RijeË je o motorima iznimnih performansi koji unatoË velikoj teæini i vrhunskoj dinamici automobila koje pogone troπe sasvim simboliËne koliËine goriva. Sustavu BlueEFFICIENCY prethodio je pojam BLUETEC koji se pojavljuje 2006. godine prigodom lansiranja motora 320 CDI, odnosno E-klase i GL-klase na detroitskom NIAS-u. Pojednostavnjeno reËeno, BLUETEC je komercijalni naziv za sustav katalizatora πto sloæenom metodom maksimalno smanjuju emisiju πtetnih plinova, napose duπikova oksida. Prvi sustav katalizatora NO razgrauje na N, odnosno duπik, i H2O, πto je svima znana kemijska oznaka za vodu. No, ono πto je posebno izazvalo njemaËke struËnjake bili su superstrogi propisi u nekoliko saveznih dræava, primjerice Kaliforniji u SAD-u. Dopuπtene koliËine emisije πtetnih plinova u njima su tako niske da se moralo

pristupiti dodatnom procesu - Addblue, odnosno ubacivanju joπ jednog duπikova spoja, NH4, kako bi se spomenuti proces dodatno poboljπao. Navedeni postupci primjenjivani su na dizelske motore, posebno razvijene u prvom desetljeÊu aktualnog tisuÊljeÊa, tako da su rezultati bili, slobodno bismo mogli ustvrditi, zadivljujuÊi. »ak i za same tvorce, znanstvenike iz Mercedesovih pogona. Da bi se dodatno smanjila potroπnja goriva, aktualiziraju se poslovi na aerodinamici vozila, pa i smanjenju teæine primjenom sintetiËkih materijala u izradi karoserije. Sustav koji se tako razvija Mercedesovi su struËnjaci okarakterizirali kovanicom BlueEFFICIENCY, a prema efikasnosti i raπirenosti mogli bismo ga nazvati trenutaËno najekoloπkijim ponaπanjem u automobilskoj industriji. Primjerice najnoviji Mercedes E-klase stvoren filozofijom BlueEFFICIENCY tako je danas, s koeficijentom otpora zraka od cx S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

43

Mercedes-Benz R-klase s tehnologijom BLUETEC vozi i slavna glazbenica i aktivistica za zaπtitu okoliπa Sheryl Crow

0,25, pravo Ëudo aerodinamike, a kad pogledamo njegovu karavansku inaËicu s motorom E 250 CDI, uvjerit Êemo se da su tradicionalni zakoni fizike itekako na kuπnji. Snaga koju isporuËuje taj motor je 204 KS, okretni moment 500 Nm, ubrzanje od 0 do 100 km/h 7,8 sekundi, a unatoË teæini od 1,8 tona, u prosjeku troπi samo 5,7 litara goriva na stotinu P R O S I N A C

2 0 0 9

kilometara. Iako su mnogi, posebno njemaËki proizvoaËi, ubrzano poËeli slijediti Mercedesov primjer, brzina i sveobuhvatnost primjene i dalje su uvjerljivo na strani trokrake zvijezde. Iako je BLUETEC prvotno razvijan samo na dizelskim motorima, kada je rijeË o daleko sveobuhvatnijem, studioznijem i standardiziranijem sustavu BlueEFFICIENCY, priËa se

πiri i na primjerke Mercedesa s benzinskim motorima. Uostalom, navest Êemo i nekoliko primjera da biste se i sami uvjerili u nevjerojatnost rezultata i na tom podruËju. Krenemo li od vjerojatno najpopularnije C-klase, start je s motorm 180 K BlueEFFICIENCY. Obujam mu je 1597 “kubika”, snaga 156 KS, ubrzanje od 0 do 100 km/h svega 9,5 sekundi, maksimalna brzina 230 km/h, a prosjeËna potroπnja samo 6,7 litara, uz emisiju CO2 od 159 g/km. Pritom limuzina ima neπto manje od 1,5 tona, ali i sjajan, nizak koeficijent otpora zraka od cx 0,25. SliËan, dakle bazni, ali dizelski motor u C-klasi 200 CDI BlueEFFICIENCY uz desetak posto loπiju dinamiku i nekoliko desetaka kilograma viπe prosjeËno troπi uistinu zadivljujuÊe 5,3 litre na stotinu kilometara uz emisiju CO2 od 138 g/km! Kao i u nizu sliËnih æivotnih situacija, rjeπenje nije u revoluciji, veÊ u evoluciji. Mercedesovi su struËni timovi to preveli u organizaciju, i to sustava koji poËiva na briæljivoj obradi svakog detalja. BlueEFFICIENCY je stoga pokret najsliËniji ekologiji samoj. Mercedes, naime, kao i ekologija, polazi


44

M E R C E D E S - B E N Z Sustav BlueEFFICIENCY u C-klasi smanjuje potroπnju za 12 posto

PjevaËica Emmy Rossum sa svojim Mercedes-Benzom ML 320 BLUETEC

od “odræivog razvoja” ili evolucije odnosa prema svim parametrima koji Ëine kretanje automobila. Gume su niæeg otpora kotrljanja, automobili ima sustav “stop&start” koji na svakom gradskom zastoju automatski gasi, a prilikom novog pritiska na gas pokreÊe motor, dorauju se i zaglauju svi strπeÊi elementi karoserije i podvozja kako bi se smanjio otpor zraka, koriste se sve savrπeniji elektroniËki sklopovi πto optimiziraju izgaranje smjese, a rezultat svega su ekstremne uπtede goriva. I to uz sasvim klasiËne, standardne motore. Nemojmo stoga biti dvoliËni. Baterije kojima se koriste hibridni automobili nisu vjeËne. Napravljene su od ekoloπki ne baπ benignih

materijala, stoga nije nikako zanemariv problem njihova naknadnog zbrinjavanja. Automobili na vodik nisu praktiËni, a kad biste na elektromobilima pokraj naljepnice “zero emission” ugledali joπ, primjerice, nekoliko njih na kojima bi pisalo “plutonij”, “teπka voda”, “100 % koks”, “pure mazut” i sliËno, bi li vaπa ekoloπka svijest olako posegnula za njima? Ne bi, dakako, a cijeli niz mjerenja dao je za pravo Mercedesovom sustavu BlueEFFICIENCY da se moæe pohvaliti kako je jedan od najπtedljivijih i najekoloπkijih u automo-

bilskom svijetu. Uostalom, dao je za pravo dr. Weberu - koji ga je, sa strane sluπano djelovalo je nekako viπe proroËanski no znanstveno utemeljeno, najavljivao joπ 2007. u Frankfurtu - da na spomenutoj konferenciji za novinare u Wiesbadenu ponosno, pa i s dozom trijumfalistiËke samouvjerenosti pobjednika, najavi kako Êe se dolazeÊe 2010. godine broj Mercedesovih modela s tehnologijom BlueEFFICIENCY sa 70-ak popeti na Ëak 90. I kao u nizu priËa i zgoda - filigranska niska malih pomaka omoguÊila je veliko otkriÊe.

E-klasa kao prvak ekologije S obzirom na aktualnost, izloæit Êemo primjere E-klase u karavanskom, T-modelu, i to u verzijama 350 CDI BlueEFFICIENCY i 350 CGI BlueEFFICIENCY. Prvi je, dakako, dizelaπ. Ubrzanje od 0 do 100 km/h - 7,2 sekunde, maksimalna brzina 240 km/h, snaga 231 KS, okretni moment golemih 540 Nm, a prosjeËna potroπnja samo sedam litara. Ne treba izgubiti iz vida da je rijeË o automobilu teæine 1925 kilograma koji ima 6-cilindarski motor obujma 3 litre te koji zbog oblika ima naruπenu aerodinamiku pa je koeficijent otpora cx 0,31, a tu je i automatski mjenjaË sa sedam stupnjeva prijenosa. I, ma koliko bili skeptiËni πto se tiËe potroπnje kada je o benzinskim motorima velike snage rijeË, 350 CGI pruæa sasvim drukËiju sliku. Krenimo opet s dinamikom: maksimalna mu je brzina ograniËena na 250 km/h , ubrzanje od 0 do 100 km/h iznosi 7 sekundi, snaga 292 KS, obujam Ëak 3,5 litara u πest cilindara, a prosjeËna potroπnja samo 8,6 litara. Dodajmo joπ da je teæina automobila 1,85 tona, duæina 4895 mm, a u prtljaænik se moæe smjestiti gotovo 700 litara prtljage. Teπko bismo u prirodi mogli naÊi situaciju u kojoj se omoguÊava efikasnije kretanje od navedenih primjera. S T R A S T


46 46

M ME ER RC CE ED DE ES S- B- BE EN NZ Z

Mercedesi na dva kotaËa

Mercedes-Benz vaπ je logiËan izbor na Ëetiri kotaËa, pa zaπto ne bi bio i na dva? Vrhunska tehnologija, najbolji materijali i ekskluzivnost, sve ono πto karakterizira Mercedes-Benzove automobile osobina je i nove kolekcije bicikala sa znakom srebrne zvijezde. Takoer, tu je i πirok izbor od vrhunskih trkaÊih bicikala za prave entuzijaste, preko praktiËnih sklopivih, sve do djeËjih bicikala - svatko moæe pronaÊi

neπto za sebe. Osobito je zanimljiv upravo sklopivi bicikl s jedinstvenim patentiranim mehanizmom za sklapanje koje traje svega nekoliko sekundi i ne zahtijeva nikakav alat. ©toviπe, bicikl se moæe sklopiti na dva naËina: u jednom ga se i dalje moæe gurati i upravljati njime, πto je idealno kada se, primjerice, treba unijeti u neko javno prijevozno sredstvo, dok je drugi naËin predvien za transport u

prtljaæniku automobila. Bicikl je tada dimenzija tek 80 x 80 x 35 cm, spremljen u kvalitetnu torbu koja se dobiva s njim. Cijenu od 13.700 kuna ne opravdavaju samo jedinstvene osobine veÊ i aluminijski okvir, prilagodljiv ovjes te osmobrzinski mjenjaË specijalizirane japanske tvrtke Shimano. PraktiËnost ovog izvrsnog bicikla dokazana je i u praksi: tako je on omiljeno sredstvo voænje u padS T R A S T


47

M E R C E D E S - B E N Z

Tehnologija, kvaliteta, ekskluzivnost: sve ono πto karakterizira automobile sa srebrnom zvijezdom osobina je i bicikala iz kolekcije Mercedes-Benza

Mercedes-Benz Limited racing bike 2009

docku DTM-a te se njime koriste svi vozaËi, meu njima i Mathiass Lauda. Za one sklone avanturama tu je brdski bicikl izraen od aluminija u ekskluzivnom Mercedes-Benzovom dizajnu. Moæe se nabaviti u tri veliËine okvira, u kombinaciji crne i mat bijele boje, a popis opreme zadivit Êe svakog poznavatelja. Tu su mjenjaË s 27 brzina SRAM X.9/X.0, karbonske pedale Truvativ

NOIR, disk-koËnice Avid Elixier CR te set kotaËa DT Swiss X 1800. Cijena nije mala, gotovo 40 tisuÊa kuna, ali je potpuno opravdana joπ jednom Ëinjenicom: na cijelom svijetu postoji svega stotinu primjeraka takvog bicikla. Takoer je limitiran na samo 100 primjeraka i najekskluzivniji, trkaÊi bicikl iz Mercedes-Benzove ponude koji Êe oduπeviti i najzahtjevnije profesionalce. ZahvaljujuÊi okviru

i vilicama od karbonskih vlakana, teæak je svega 6,9 kilograma, a ima SRAM RED 20-brzinski mjenjaË, SRAM RED karbonske pedale te set kotaËa DT Swiss RR 1450. Bicikl Êe se proizvoditi u pet veliËina okvira, a cijena mu je 49 tisuÊa kuna. Meutim, Mercedes-Benz je mislio i na one koji æele vrhunsku kvalitetu, ali uz prihvatljivu cijenu. Posebno je preraen veÊ S T R A S T


48 48

M ME ER RC CE ED DE ES S- B- BE EN NZ Z

Mercedes-Benz Kids Bike Mercedes-Benzov sklopivi bicikl idealan je kao priruËni prijevoz

Sklopivi bicikl redovito vozi i vozaË DTM momËadi Mercedes-Benza Mathias Lauda S T R A S T


49

M E R C E D E S - B E N Z Mercedes-Benz Fitnessbike 2009

Poseban nosaË za bicikle dostupan je i za novu E-klasu

poznati Fitnessbike koji je sada dostupan u dvije verzije, Sport i Confort, te u nekoliko veliËina okvira. Glavne su mu osobine aluminijski okvir, vrhunski SRAM X.5 27-brzinski mjenjaË, disk-koËnice sprijeda i straga te posebno kvalitetan ovjes. Cijena je za tu klasu vrlo prihvatljivih 10.900 kuna. Svega 3500 kuna viπe stoji vrhunski Trekkingbike koji je u Ëast nove E-klase dobio i jedinstvenu kombinaciju bakrenosmee i bijele boje. Od ove godine dostupan je i u XL veliËini okvira te izvedbama Sport i Confort, a takoer se istiËe vrhunskim komponenta-

ma. Uz SRAM mjenjaË i disk-koËnice, tu su i svjetla Busch & Müller te nosaË za prtljagu tvrtke Topeak. Napokon, nije se zaboravilo ni na djecu: idealan je boæiÊni dar svakom maliπanu Kidsbike fantastiËnog dizajna i vrhunske kvalitete koji stoji svega tri tisuÊe kuna. Dostupan u dvije boje, zadivit Êe svako dijete te biti sjajna ulaznica u fascinantan svijet Mercedes-Benza. Svi navedeni bicikli dostupni su i u Hrvatskoj, dovoljno se raspitati u salonima diljem zemlje. S T R A S T


50 50

M ME ER RC CE ED DE ES S- B- BE EN NZ Z

BUSSHOW KORTRIJK 2009.

Travego - Coach of the Year 2010. Europski æiri za autobuse na ovogodiπnjem sajmu u Kortrijku u Belgiji okrunio je Mercedesov Travego treÊe generacije naslovom Coach of the Year 2010. Predsjednik æirija Stuart Jones uruËio je nagradu Michaelu Gopfhartu, menadæeru Mercedesova Odjela za autobuse. Travego se, smatraju Ëlanovi æirija iz 17 europskih zemalja, pokazao nadmoÊnim nad Ëetiri konkurenta tijekom testa odræanog u Parizu u lipnju ove godine. Test se provodi svake dvije godine i jedan je od najvaænijih u ovom sektoru jer ocjenjuje autobuse prema kriterijima ekonomske uËinkovitosti, ekoloπke prihvatljivosti, upravljivosti, udobnosti i, najvaænije, sigurnosti. Sve tri generacije Travega bile su vodeÊe, a veÊ 1999. imale su elektroniËki sustav koËenja (EBS), ABS, kontrolu ubrzanja i pomoÊnu koËnicu kao dio standardne opreme. Nove sigurnosne mjere uvedene su s drugom generacijom: Lane

Na najveÊem svjetskom sajmu putniËkih i gradskih autobusa u Belgiji od 16. do 21. listopada Mercedes-Benz Buses predstavio je mnoge novitete koji dokazuju veliku inovativnu snagu i raznolikost Mercedesa kao cjelovitog dobavljaËa Piπe: Mirko VukotiÊ

Keeping Assist (SPA) protiv nekontroliranog napuπtanja voznog traka i kontrola razmaka Proximity Control System (ART). TreÊa generacija predstavila je sustav Active Brake Assist (ABA), a sve s ciljem poveÊanja sigurnosti i spaπavanja æivota. Active Brake Assist, opisan i kao Emergency Brake Assist, predstavljen je 2006. u Mercedesovoj seriji teπkih kamiona Actros, a danas je na cestama viπe od 10.000 vozila

s tim sustavom. Ako je Travego opremljen kontrolom razmaka, Active Brake Assist isporuËuje se bez dodatnih troπkova. Uz vozila, sastavni dio Mercedesova predstavljanja na sajmu bile su i mnogobrojne teme poput sigurnosti voænje, ekoloπkih tehnologija i troπkova æivotnog vijeka vozila. Jedan od najzanimljivijih noviteta bio je Tourismo RH za uslugu redovitog me ugradskog prijevoza te za duæe rute. Najprodavanija seriS T R A S T


51

M E R C E D E S - B E N Z

ja touring autobusa dosad je sadræavala samo high-deck vozila, a novi Tourismo proπiruje niz s visokopodnom inaËicom koja je namijenjena meugradskom i touring segmentu - osobito je prikladna za kratka putovanja, izlete i usluge redovitog meugradskog prijevoza. Tourismo je u Mercedesu svojevrsna “Katica za sve” jer visinom poda od 1060 mm popunjava prazninu izmeu etabliranih urbanih autobusa Integro (860 mm) i uspjeπnih high-deck touring buseva Tourismo (1330 mm). Tourismo se nudi u dvije inaËice, RH duæine 12,14 m i RH M (12,98 m) koji moæe primiti od 51 do 55 putnika. Kao i svaki Mercedesov bus, i ovaj impresionira sigurnosnom opremom. Standardno je opremljen elektroniËki kontroliranim sustavom koËenja EBS, disk-koËnicama, ABSom, reguliranjem brzine na nizbrdici, Cruise Controlom, retarderom kao pomoÊi pri koËenju te, πto je iznimno vaæno, elektroniËkim programom stabilnosti (ESP). PokreÊe ga OM motor 457 hLA od 12 litara u 6 cilindara koji razvija 260 kW (354 KS) i 1600 Nm. Za zahtjevnije profile ili touring dostupna je i inaËica od 300 kW (408 KS). Oba motora opre-

mljena su BlueTec dizelskom tehnologijom s katalizatorom koja zadovoljava standarde emisije Euro 5. Od kada je predstavljen prije tri godine, Tourismo je zasjeo na vrh ljestvice u svojoj klasi jer je u Europi prodano 3000 komada. Uspjeh se temelji na jasnom i stalno nadograujuÊem konceptu ekonomiËnih i sigurnih touring autobusa koji su dostupni u mnogo inaËica.

Mercedes-Benzovi minibusevi s novim motorima Sa Sprinterovim modelima Transfer, Travel, City i Mobility otvara se novo poglavlje i u uspjeπnoj priËi o minibusevima s Mercedesovom zvijezdom. RijeË je o 12 osnovnih modela za gradski, meugradski, touring ili prijevoz putnika s invaliditetom, uz mnoge individualne verzije, a sve se zasnivaju na MercedesBenzu Sprinteru. Modeli minibuseva dugi su od 5,9 do 7,7 m te imaju dopuπtenu nosivost od 3,5 do 5,65 t. Sprinter Transfer svestrani je minibus za meugradski prijevoz i izlete, dok je Sprinter Travel skrojen za neπto veÊe udaljenosti.

S T R A S T


52

M E R C E D E S - B E N Z

Sprinter City niskopodni je model za gradski prijevoz , a Mobility je dizajniran za prijevoz putnika ograniËene pokretljivosti. ZahvaljujuÊi novim motorima i prijenosima, u Sprinteru je postignuta veÊa ekonomiËnost, udobnost i ekoloπka prihvatljivost. Na sajmu u Belgiji bili su izloæeni Sprinter Travel 55 i Sprinter City 65 s novim 4-cilindarskim motorom koji razvija 120 kW (163 KS). U Travel je ugraen novi 6-stupanjski ruËni mjenjaË ECO Gear koji pridonosi ekonomiËnoj potroπnji te poboljπanoj udobnosti voænje i dinamiËkim performansama. Mercedes-Benz Sprinter Travel 65 ima posebno elegantnu karoseriju s velikim staklenim povrπinama i visokim panoramskim vjetrobranskim staklom. Reprezentativni model u seriji ima straænji dio karakteristiËan za touring buseve, dio za prtljagu obujma 2 prostorna metra i veliko straænje staklo, a prolaz u unutraπnjosti oko 10 cm je πiri u usporedbi s modelom Travel 55.

25.000. Mercedes-Benz Citaro Svoju premijeru u Travelu 65 ima i novi 6-cilindarski dizelski motor OM 642 sa 140 kW (190 KS) i impresivnih 440 Nm. Kapacitet

putnika umetanjem Ëetverosjeda u straænji dio busa poveÊan je sa 17 + 1 na 18 + 1. »est na ulicama manjih mjesta i gradova, Citaro je pojam gradskog linijskog busa koji je svakodnevno prevozeÊi milijune putnika postao jednako popularan u Europi kao i u Aziji, Australiji, Americi, pa Ëak i na tropskom otoku uz istoËnu obalu Afrike. Citaro je uspjeπnica za sebe i jedan od najveÊih bestselera u povijesti autobusnog transporta. Nitko nije mogao predvidjeti takav uspjeh kada je predstavljen u Stuttgartu 1997. godine. Njegov jedinstven dizajnerski koncept postao je uzor generacijama gradskih buseva: passenger-friendly niskopodna tehnologija, svijetla unutraπnjost zahvaljujuÊi velikim staklima, sjedala uËvrπÊena u zid da se izbjegnu neugodne noge iz poda, atraktivni dræaËi... Od samog poËetka flota je imala niz snaænih i ekonomiËnih motora, elektroniËki sustav koji zamjenjuje kilometre æica i oko 300 elektroniËkih, elektriËnih i elektromehaniËkih komponenti. Od jeseni 2005. Mercedes je nadogradio niz novim stupnjem, Citarom LE (low entry) koji kombinira niskopodni prednji dio Citara s visokopodnim straænjim dijelom urbanog busa Integro. Niskopodni niz Citara sa-

stoji se od 12 inaËica, ukljuËujuÊi 10,5 m dug Citaro K i 19,54 m dug 4-osovinski CapaCity bus.

Fleksibilan sustav autobusnog prijevoza Okupljanja poput BusShowa nisu samo prigoda za predstavljanje noviteta, nego i smjerokazi za buduÊnost. Prikladni prometni sustavi nuæni su za oËuvanje okoliπa, a izazovi su isti u svim velikim gradovima - rastuÊi zahtjevi za mobilnoπÊu dovode do zastoja, prometnih Ëepova i oneËiπÊenja okoliπa. Odgovor je Bus Rapid Transit - fleksibilan sustav autobusnog prijevoza. U svim dijelovima svijeta taj sustav dobro funkcionira s Mercedesovim autobusima, a gradovi domaÊini Svjetskog nogometnog prvenstva 2010. u Juænoj Africi ukljuËili su Daimlerove autobuse kao projektne partnere. U Istanbulu je na djelu 250 Mercedesovih buseva velikog kapaciteta i prikladnog naziva, CapaCity, koji voze iznimno velikom prosjeËnom brzinom od 40 km/h. U to Êe se mnogi imati prigode uvjeriti dogodine kada Êe Istanbul ugostiti Euro Bus Expo na kojemu Êe Mercedes nesumnjivo ponovno iznenaditi.

Sprinter je dostupan u 12 osnovnih modela za gradski, meugradski, touring ili prijevoz putnika s invaliditetom, uz brojne individualne verzije

S T R A S T


S T R A S T

55

Panturist je postavπi dijelom multinacionalne kompanije Veolia Transport stao na Ëelo novoga globalizacijskog vala. O tome razgovaramo s direktorom tvrtke Predragom RibiÊem

Ne raditi, veÊ æivjeti svoj posao Piπe: Mirko VUKOTIΔ

P R O S I N A C

2 0 0 9


56

S T R A S T

Prije dosta godina ranojutarnjim sam autobusom putovao iz Zagreba i iznenadio me zagrebaËki naglasak vozaËa za upravljaËem autobusa osjeËkog Panturista. Do Osijeka sam doznao da je ZagrepËanin koji ujutro ide u Osijek, u podne u Zagreb i svake je veËeri sa svojom obitelji. To ga je jako radovalo. Poslije sam doznao i da su vozaËi Panturista doËekujuÊi kruzere i radeÊi na dubrovaËkom podruËju, zahvaljujuÊi Panturistu i njegovu poslovodstvu, ljeto proveli s obiteljima. Da plaÊa nikada nije kasnila, da uæivaju u poslu. Bila je to samo joπ jedna potvrda kako poslovodstvo Panturista æivi svoj posao i o svemu vodi raËuna. Vidjeti vozaËa bez propisane odore, prljav autobus ili bilo koji detalj koji bi pokvario ugled tvrtke nije bilo moguÊe. Prepoznala je to i Veolia, koncern svjetskih razmjera, i 2006. godine postala vlasnikom Panturista. Hrvatska bi priËa dalje iπla: doveli su direktora stranca koji ne zna ni jezik ni mentalitet, otpustili su radnike, „izmuzli“ kapital... uniπtili!

Ali, na Ëelo tvrtke nije doπao stranac, tvrtka i danas posluje, πiri se, vode je mladi i ambiciozni ljudi koji gledaju ne jedan, nego dva koraka naprijed. Na Ëelu im je Predrag RibiÊ, Ëovjek iz Ëijih oËiju zraËe ideje i optimizam. Ima li boljeg povoda za razgovor? Mnogi su za Panturist Ëuli tek kada su se simpatiËno dizajnirani autobusi pojavili u Dubrovniku doËekujuÊi prve kruzere u naπim vodama. Ipak, povijest je daleko bogatija... - Kao samostalni pravni subjekt Panturist d.d. posluje od 1993. godine, meutim stvarni poËetak djelovanja te tvrtke seæe u daleku 1946. godinu, kada je osnovana prva organizacija za prijevoz putnika na podruËju istoËne Hrvatske, pod nazivom Autoreparatura. ZapoËeli smo s Ëetiri polovna autobusa na dvije meuopÊinske linije, a danas imamo vozni park s viπe od 120 vozila, viπe od 160 registriranih linija i viπe od 700 polazaka u tuzemnom i meunarodnom prijevozu putnika, vlastiti servis vozila te osam autobusnih ko-

S T R A S T


S T R A S T

lodvora i prodajnih mjesta. Kako bi optimalno iskoristio svoje vozne kapacitete, potkraj 2000. godine Panturist svoju osnovnu djelatnost (prijevoz putnika) dopunjava πirokom paletom turistiËkih usluga, nudeÊi slobodni prijevoz, individualne i grupne aranæmane, aviokarte. Danas s ponosom moæemo reÊi da je Panturist brend u podruËju prijevoza putnika i turizma, i to ne samo u regiji, veÊ i πire. Naπ je rad 1996. nagraen priznanjem BronËana kuna Hrvatske gospodarske komore, a ove nas je godine Ëasopis Lider uvrstio meu 1000 najboljih tvrtki u Republici Hrvatskoj prema ukupnom prihodu u 2008. godini. Panturist danas ima 269 djelatnika, od kojih je gotovo sedamdeset posto prometno osoblje. Vozni park Ëini 121 vozilo od 8 do 74 sjedala, od kojih je Ëak trideset posto modernih turistiËkih autobusa. Panturist je jedna od rijetkih tvrtki na podruËju istoËne Slavonije koja je, za razliku od mnogih, nekada velikih gospodarskih imena, uspjeπno prebrodila rat i poraÊe te krupnim koracima nastavila naprijed. Kako vam je to uspjelo? - Niti jedan uspjeh ne dogaa se sluËajno ni preko noÊi te bez mnogo rada i truda,

Tradicija Ured direktora krase fotografije nastale prije Ëetrdesetak godina koje svjedoËe o dugogodiπnjem poslovanju, o bogatoj tradiciji. Koliko je tradicija preduvjet uspjeha znaju svi razumni poslovni ljudi, a kada u stvaranju tradicije i uspjeha sudjeluju i obitelji kroz nekoliko generacija, tada ste rijeπili i problem odanosti zaposlenika tvrtki i njezinim ciljevima. FotografirajuÊi Tourismo na osjeËkim ulicama stigli smo i pred zgradu Æupanije, na mjesto gdje je na prijelazu iz πezdesetih u sedamdesete godine proπloga stoljeÊa nastala fotografija iz direktorova ureda. VozaËu Ivanu DoloπiÊu koji je suvereno vladao novom Mercedesovom krstaricom uopÊe nismo trebali objaπnjavati πto æelimo, samo je rekao: „ Sve znam. Za upravljaËem onog autobusa bio je moj djed Franjo.“ Takva viπegeneracijska odanost i povjerenje ne stvaraju se preko noÊi i samo je joπ jedna potvrda da je Panturist na pravom kolosijeku. P R O S I N A C

2 0 0 9

57

osim moæda, dobitka na lotu. „Paleta proizvoda“ koju Panturist nudi svojim klijentima ljudskih je ruku djelo. Stoga bih naglasio - najvaæniji su ljudi. OËito je Panturist imao prave ljude, ljude s vizijom i jasnim ciljevima u rukovodstvu te ljude koji ne samo rade nego i vole svoj posao, na svim razinama. BuduÊi da je promet æiva materija i funkcionira 24 sata dnevno te 365 dana u godini (u prometnoj djelatnosti svi su dani u kalendaru crno obojeni), stiÊi do uspjeha znaËi mnogo odricanja s jedne strane te mnogo utroπene snage i energije, odnosno maksimalnog davanja sebe s druge strane. Nuæna su velika motivacija i stalna æelja za stvaranjem dodane vrijednosti te istinski nagon i potreba za pobjedom samoga sebe, kao i ruπenje svih svojih dosadaπnjih ciljeva i barijera - i to uvijek iznova. Kontinuirano pomicanje granica moguÊeg te njihovo dostizanje i realizacija. Ili, jednostavno reËeno: ne raditi, nego æivjeti svoj posao! Mislim da je to kljuËna formula za sva vremena. Mnogi su bili skeptiËni kada je velika europska korporacija preuzela Panturist i bili su uvjereni da Êe ga uskoro “utopiti”. Na sreÊu, bili su u krivu... - Kada vas najveÊi privatni prijevoznik na svijetu prepozna kao zanimljivog partnera u Ëije poduzeÊe æeli investirati, onda je to prije svega velika Ëast i priznanje da vrijedite. Upravo je to dokaz da je Panturist perspektivna tvrtka zdravih temelja koja je, postavπi dijelom multinacionalne kompanije Veolia Transport, postala i predvodnik novog globalizacijskog vala koji polako, ali sigurno, ulazi na hrvatsko træiπte. Od srpnja 2006., od kada je Panturist Ëlan Veolia Transporta, neprestano se investira, i to najviπe u vozni park i informatizaciju poslovanja te servisnu radionicu za odræavanje i brigu o tehniËkoj ispravnosti vozila. Tijekom 3 i pol godine kupili


58

S T R A S T

smo 31 vozilo, od toga 14 novih i 17 prosjeËne starosti do pet godina. Uloæili smo oko 1,2 milijuna eura u elektroniËki sustav prodaje karata u autobusima i kolodvorima te „Fleet Management System“ za on-line praÊenje vozila i prijenos podataka. Investitor koji, kako kaæete, æeli „utopiti“ nekoga ne ponaπa se tako rastroπno sa svojim kapitalom ako ne vjeruje da Êe ga oploditi. Osim toga, tvrtka Veolia Transport bavi se ovom djelatnoπÊu u cijelom svijetu, i to kao osnovnom, te kroz nju ostvaruje sve svoje ciljeve. Ne razumijem i ne vidim razloga zaπto bi na tako malom træiπtu poput naπega motiv bio drukËiji. Nadalje, upravljanje i rukovoenje poslovnim procesima povjereno je nama. Dakle, i mi smo jedna od karika u lancu, a naπa ozbiljnost i odgovornost bitna je smjernica daljnjeg razvoja. Pruæeno nam je povjerenje da upravljamo neËijom imovinom, treba ga opravdati. A cilj svake investicije je jasan, pa i naπih

S T R A S T


S T R A S T

59

Jeste li znali... ...da kada se koristite autobusom to u prosjeku znaËi: - 4 puta povoljniju voænju nego osobnim automobilom (usporedimo li odnos kvalitete i cijene te utroπenog vremena i prijeene udaljenosti) - 10 puta sigurniji naËin prijevoza od osobnog automobila - 3 puta manje oneËiπÊenja po prevezenoj osobi - 30 puta manje zauzetog javnog prostora

Gospodin Bo Karlsson, predsjednik Uprave Panturista i glavni direktor Veolia Transporta za Sloveniju i Hrvatsku, posjetio je i sjediπte tvrtke EUROline te se osobno uvjerio u logistiËku potporu koju tvrtka nudi svojim partnerima na podruËju cijele Republike Hrvatske. Posjet je bio prilika i za razmjenu iskustava s Mladenom Kolossom i Eugenom SinËiÊem uz koje je obiπao prodajne i servisne prostore EUROlinea te izrazio zadovoljstvo svim vienim. Gospodin Karlsson predstavio je tvrtku Veolia Transport u regiji i svijetu te istaknuo neke razliËitosti u organizaciji, procedurama i obavljanju osnovne djelatnosti u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje u kojima je Veolia prisutna. UnatoË tome, naglasio je da je to izazov za tvrtku, njega osobno i njegov tim te da planira nastavak poslovanja, razvoj i poboljπanje u svakom segmentu, kao i daljnje jaËanje i snaæniji utjecaj tvrtke na træiπtu RH i regije. U ostvarivanju tih ciljeva EUROline prepoznaje kao pouzdanog partnera pa je zakljuËeno je da je to tek prvi sastanak i poËetak uspjeπne suradnje na obostrano zadovoljstvo.

osobnih. Stoga valja razlikovati investicije od donacija i trgovaËka druπtva od organizacija humanitarnog karaktera, bez obzira na to tko je investitor. Mislim da u ovom dijelu dosta brkamo pojmove. Drugi razlog zaπto su mnogi bili skeptiËni leæi u „sudbinama“ mnogih hrvatskih poduzeÊa kojih danas viπe nema. Meutim, potraænja za ovom vrstom usluge na ovim prostorima uvijek Êe postojati, u veÊoj ili manjoj mjeri. Tu Ëinjenicu moæemo uzeti u obzir kao jamstvo opstojnosti i buduÊnosti. NajveÊa je prednost ove djelatnosti Ëinjenica da se proizvodnja i potroπnja odvijaju u isto vrijeme na istom podruËju. U ovom sluËaju proizvodnju ne moæete izmjestiti npr. u Kinu, a ovdje samo plasirati gotov proizvod. Veolia je relativno nepoznata na naπim prostorima. U Francuskoj i drugim europskim i svjetskim zemljama bavi se πirokim spektrom djelatnosti. Moæete li nam ukratko P R O S I N A C

2 0 0 9

predstaviti Veoliu i njezine djelatnosti? - Veolia Transport, sa sjediπtem u Parizu, lider je u pruæanju usluga javnog prijevoza putnika u svijetu. Za tvrtku radi viπe od 83.000 djelatnika u 28 zemalja te ima viπe od 40 tisuÊa voznih jedinica - autobusa, vlakova, metroa, tramvaja... Proπle godine imala je promet veÊi od πest milijardi eura. Dio je korporacije Veolia Environnement koja je svjetski lider u pruæanju komunalnih usluga i usluga oËuvanja okoliπa. Panturist ima jedan od najsuvremenijih voznih parkova u RH. Kolika je prosjeËna starost voznog parka? Koliki je hrvatski prosjek? - ProsjeËna starost Panturistovog voznog parka je deset i pol godina, πto je znatno bolje od hrvatskog prosjeka koji iznosi πesnaest i pol godina. Politika tvrtke ide u smjeru

stalnog pomlaivanja voznog parka pa tako godiπnje „zamijenimo“ do deset posto vozila. Naπ je osnovni prioritet sigurnost putnika i tehniËka ispravnost vozila i u tom smislu Ëinimo sve kako bi taj dio bio neupitan. U sijeËnju 2008. investirali smo gotovo 350 tisuÊa eura u izgradnju i opremanje suvremene servisne radionice, a poËetkom ove godine nabavili smo i servisno vozilo u potpunosti opremljeno za otklanjanje svih vrsta kvarova na terenu. Kada govorimo o opremljenosti vozila s aspekta sigurnosti, viπe od 70 posto naπih vozila udovoljava svim uvjetima novog Pravilnika za prijevoz πkolske djece. Panturist je kroz svoju povijest vjeran europskim proizvoaËima autobusa. Nedavno ste svoje povjerenje dali Mercedesu. Kako ste vi u Panturistu i vaπi putnici zadovoljni novim Tourismom? - ToËno je da je Panturist vjeran europskim proizvoaËima autobusa, a za to postoje i valjani razlozi. Isproban, provjeren i dokazan proizvod - jedan je razlog, osigurana logistika tijekom eksploatacije kroz mreæu servisnih centara i osiguranih rezervnih dijelova - drugi je razlog koji nam jamËi uspjeπnost u naπoj djelatnosti. Nedavno smo povjerenje dali Mercedesu, rekao bih ponovno, jer Mercedesa je u floti Panturista bilo i prije. Kako smo zadovoljni i kako su zadovoljni naπi putnici novim Tourismom? Iako je doπao tek nedavno, dovoljno je reÊi: „Mercedes je ipak Mercedes“. Vaπe æelje za 2010. godinu... - Æelje? Hmm... Treba biti realan. Æivot je u naËelu vrlo jednostavan, samo ga ljudi znaju zakomplicirati. Stoga, zdravlja?! Da, zdravlja svima, jer dobre volje, motiva i elana za nove radne pobjede u Panturistu ne nedostaje. I da nas ponovno spoji neki novi Mercedes...


M E R C E D E S - B E N Z

61

Elegancija u punom sjaju

U izvrsnim fotografijama Petera Lindbergha i Ulija Heckmana nova je E-klasa Coupé pokazala koliko je savrπen spoj ljepote i elegancije - naravno, uz pomoÊ predivne Julije Stegner i joπ 30 fotomodela

P R O S I N A C

2 0 0 9

Neodoljiva fascinacija i senzualna elegancija: taj spoj vrhunske mode i Mercedes-Benza pokazao se u punom sjaju na sluæbenom vizualu Mercedes-Benz Fashion Weeka koji Êe se odræati u Berlinu sljedeÊe godine. Glasoviti fotograf Peter Lindbergh osmislio je


62

M E R C E D E S - B E N Z

za tu svrhu impresivan rad u kojem vodeÊe uloge imaju nova E-klasa Coupé te Mercedesova modna ambasadorica Julia Stegner. Njih dvoje savrπeno izraæavaju atrakciju ljepote i elegancije, a na setu su bili okruæeni s joπ pet

fotomodela fasciniranih dizajnom najnovije verzije E-klase. Julia i ostale protagonistice odjevene su u ekskluzivnu Escadinu kolekciju veËernjih haljina. Scenarij je fotosessiona klasiËno mondeno snimanje tijekom kojega

su Julia Stegner i E-klasa Coupé u srediπtu pozornosti. Pet drugih modela glumi uloge asistentica. „Kako i sam vozim Mercedes, bilo je sjajno iskustvo fotografirati ovaj automobil s modelima te je cijelo snimanje imalo jedinS T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

stven, emocionalni karakter prepun atrakcije“, rekao je Peter Lindbergh. Meutim, ideja ovog vizuala dobila je i svoj jedinstven nastavak u obliku „webspecijala“ koji se moæe vidjeti na internetskoj straP R O S I N A C

2 0 0 9

63


64

M E R C E D E S - B E N Z

nici www.mercedes-benz.com/e-class-coupe. Münchenski fotograf Uli Heckmann napravio je iznimnu scenu u kojoj glavne uloge imaju E-klasa Coupé i Ëak 30 prekrasnih manekenki od kojih svaka nosi digitalni fotoaparat te i sama fotografira automobil. Posjetitelji stranice tako mogu vidjeti ne samo „grupne“ fotografije Ulija Heckmana veÊ i E-klasu Coupe iz perspektive svakog od 30 fotomodela. ©toviπe, u fotografiranju moæete sudjelovati i sami - i to aktivno, putem virtualne kamere, a svoj jedinstveni kadar s ovog „seta“ moæete isprintati ili poslati e-mailom.

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

P R O S I N A C

2 0 0 9

65


66

S M A R T

smart je predstavio novu kolekciju odjeÊe za zimsku sezonu 2009/2010. smart je veÊ odavno prestao biti samo automobilska marka - on simbolizira leæerni æivotni stil, originalnost u konceptu i dizajnu te visoku ekoloπku svijest. Upravo stoga ne Ëudi πto su veoma popularne i smartove odjevne kolekcije koje kombiniraju inovativnost u dizajnu s potpunom funkcionalnoπÊu. Najnovija kolekcija nudi Ëak Ëetiri linije koje odgovaraju i linijama samog automobila smart: pure, pulse, passion i ecological. Osobito je zanimljiva ova posljednja koja je u cijelosti napravljena od potpuno ekoloπkih materijala, ukljuËujuÊi

Izbor urbanih i originalne kao πto su bambusova vlakna. Linija passion stvorena je posebno za æene i istiËe se kariranim uzorcima i printovima, dok muπku liniju pulse obiljeæavaju smea i siva boja s naranËastom kao kontrastom. Linija pure je uniseks, a istiËe se jasnim i sportskim dizajnom. U ponudi su mnogobrojni artikli: od jakni i felpi do majica, πalova i kapa, pa Ëak i sklopivog kiπobrana. Naravno, u dobroj tradiciji smartove marke, vrhunska kvaliteta ovdje ne znaËi i visoku cijenu, veÊ u potpunosti prihvatljivu. S T R A S T


S M A R T

trendsetera

P R O S I N A C

2 0 0 9

67


S T R A S T

69

Joπ od antiËkih vremena Ilok je bio poznati vinorodni kraj, a danas se - zahvaljujuÊi trudu ljudi kao πto je Juraj MihaljeviÊ - pretvara i u vrhunsku turistiËku atrakciju

Gdje Dunav ljubi nebo Foto: Gec

„Mnogi kaæu da je Ilok na kraju Hrvatske. I grijeπe: Ilok je poËetak Hrvatske“. Tako zbori Juraj MihaljeviÊ, Ëovjek koji se, prema vlastitom priznanju, negdje tamo 2002. godine P R O S I N A C

2 0 0 9

jednostavno zaljubio u Ilok. „U njegove ljude, u njegovu prirodu, u njegove vinograde…“, govori gospodin MihaljeviÊ, πto istodobno objaπnjava zaπto je 2003. godine postao suvla-

snikom IloËkih podruma te od tada pretvorio taj grad, a posebice lokaciju Principovac, u turistiËku atrakciju bez premca. Povijest Iloka, najistoËnijega hrvatskoga gra-


70

S T R A S T

Vinski podrum datira iz 17. stoljeÊa

da, duga je tisuÊama godina i usko vezana uz vinovu lozu i vino. VeÊ su stari Iliri, prema pisanju antiËkih pisaca Strabona i Diona Kasija, prepoznali sve klimatske i druge prednosti ovog kraja, smjeπtenog na zapadnim obronci-

ma Fruπke gore, na podruËju iznimno pogodnom za uzgoj vinove loze, a poslije njih i rimski osvajaËi: tijekom svoje vladavine rimski car Probus (276.-282.) proglaπava ovaj kraj vinogradarskim, podiæe nasade vrsnih sorti

toga vremena te utvrdu Cuccium kao istoËnu granicu Rimskoga Carstva. Njegovim padom i naseljavanjem Hrvata tradicija se uzgoja vinove loze nastavlja, pa Ëak i tijekom turske okupacije koja je trajala od prve polovice 16. S T R A S T


S T R A S T

71

IloËki podrumi imaju 360 hektara vinograda

Mercedes-Benz S-klase kralj je meu automobilima

pa sve do polovice 17. stoljeÊa. Vaæna je godina u vinarskoj povijesti Iloka 1697. Tada austrijski car Leopold, kao zahvalu za podrπku pape Inocenta XI. u borbi protiv Turaka, grad Ilok i okolne posjede daruje talijanskoj obiteP R O S I N A C

2 0 0 9

lji Odascalchi (Livio Odescalchi istaknuo se kao vojskovoa u obrani BeËa 1638. godine). Talijanska je plemiÊka obitelj uvela u Ilok u to vrijeme najmodernije vinogradarske tehnologije: sade se visokokvalitetne sorte, gradi

Juraj MihaljeviÊ roeni je Ogulinac koji je poËetkom 90-ih godina osnovao tvrtku za distribuciju i veleprodaju piÊa Roto-Promet te s njom uskoro zasjeo na vodeÊu poziciju u svojoj djelatnosti u Hrvatskoj. Nakon toga postaje suvlasnik Istravina, IloËkih podruma i makedonske vinarske tvrtke Vizba Valandovo, a osnivaË je i najveÊeg saveza veletrgovaca i distributera Gastro Grupe. Kada je rijeË o automobilima, njegov je izbor uvijek Mercedes-Benz. Iako smo Ilok i okolicu obilazili u modelu GLK, izbor gospodina MihaljeviÊa je S-klasa. I to veÊ pune 22 godine. Mercedes-Benzova S-klasa kralj je meu automobilima i u to nema nikakve sumnje. Tko jednom iskuπa komfor, stabilnost i ugoaj u tom vozilu, viπe ne priznaje niπta drugo“, tvrdi Juraj MihaljeviÊ koji slobodno vrijeme, kada ga pronae, provodi strastveno igrajuÊi belot, baveÊi se golfom i lovom te uæivajuÊi u dobrom druπtvu i dobrom vinu.


72

S T R A S T

Interijer predsjedniËkog apartmana ladanjskog imanja Principovac

se jedinstven vinski podrum, a Ilok postaje poznat kao mjesto na kojemu su se punile prve vinske boce te prodavale diljem Europe. O ugledu iloËkih vina najoËitije govori povijesna Ëinjenica kako je za krunidbu britanske kraljice Elizabete II. upravo iz iloËkih podruma isporuËeno 11 tisuÊa butelja najkvalitetnijeg vina. Danas je Ilok πarmantan gradiÊ s oko 8 tisuÊa stanovnika, koji svoju buduÊnost vidi u vinarstvu i turizmu. Ondje najvaæniju ulogu ima tvrtka IloËki podrumi koja bezbroj puta nagraivana vina proizvodi iz groæa sa svojih 360 hektara vinograda. Od sorti najpoznatije su traminac, graπevina, chardonnay, rajnski rizling, bijeli pinot… Te bijele sorte Ëine 80 posto uzgoja, a u 20 posto crnih sorti ubrajaju se, meu ostalim, cabernet sauvignon i frankovka. Vina IloËkih podruma svake godine osvoje pregrπt zlatnih medalja na domaÊim i inozemnim sajmovima, pa je tako bilo i ove godine. Traminac izborne berbe prosuπenih bobica, uz zlatnu medalju na meunarodnom ocjenjivanju vina Zarcillo u ©panjolskoj, dobio je i najprestiæniju svjetsku nagradu - zlatnu medalju glasovitog specijaliziranog Ëasopisa Decanter. Znak je to da je proizvodnja vina koja je stradala u ratu ponovno dostigla, pa i prestigla prijeratnu kvalitetu.

Juraj MihaljeviÊ savjetnik je predsjednika za vinarstvo u koncernu Agrokor. “U razvoj vinarstva i vinogradarstva gospodin TodoriÊ uloæio je cijeloga sebe, na Ëemu sam mu neizmjerno zahvalan. ZahvaljujuÊi angaæmanu gospodina TodoriÊa te znatnim investicijama

i struËnosti ljudi iz Agrokora, vinarstvo je danas vaæan segment poslovanja ove kompanije. Vinski biznis koncerna Agrokor ima godiπnju proizvodnju od 20 milijuna litara i s træiπnim udjelom od 32 posto predstavlja diva na hrvatskoj vinskoj sceni. Uvjeren sam kako Êe u S T R A S T


S T R A S T

Planira se gradnja joπ 12 luksuznih apartmana

Ilok je idealan za uæivanje u ljepoti krajolika i gastronomskim delicijama

IloËki podrumi imaju jednu od najbogatijih vinskih arhiva P R O S I N A C

2 0 0 9

73

roku od nekoliko godina, osim IloËkih podruma, Podruma Belje, Istravina, Agrolagune i Podruma Mladina, jednako vaæno mjesto na hrvatskoj vinarskoj sceni imati i Vupik, πto nam je osobito vaæno jer je rijeË o jednom od najvaænijih poslovnih subjekata u herojskom Vukovaru”, kaæe Juraj MihaljeviÊ. Meutim, vinarstvo je samo dio znatno πireg plana koji Juraj MihaljeviÊ ima za Ilok, a rijeË je o turizmu. Razlozi su jednostavni: “Na Jadranu sezona traje 60 do 90 dana, tek rijetka mjesta mogu to produljiti na viπe mjeseci. U kontinentalnom dijelu Hrvatske turizmom se moæemo baviti doslovno tijekom cijele godine.” Aktivni odmor, posjeti muzejima i povijesnim spomenicima, obilazak vinskih cesta, uæivanje u eno-gastronomskim delicijama samo su dio zajedniËke turistiËke ponude tvrtki Belje u Baranji i IloËkih podruma u Srijemu. U turistiËkoj ponudi IloËkih podruma posebno se istiËe Stari podrum u sklopu kojega su restoran, kuπaonica vina te suvenirnica koja nudi mnoπtvo autohtonih suvenira i proizvodni program IloËkih podruma. Elitno turistiËko mjesto postoji veÊ sada: uz dvorac Odescalchi (zaπtiÊeni spomenik kulture nastao na osnovama dvora kralja Nikole IloËkoga iz 15. stoljeÊa), tu je i ladanjsko imanje Principovac koje je takoer pripadalo talijanskoj kneæevskoj obitelji Odescalchi. Teπko je vjerovati da je ovo mjesto s kojega se pruæa zadivljujuÊi pogled na Ilok, Srijem i BaËku i koje bi svojim izgledom zadivilo i pripadnike svjetskog jet-seta bilo uniπteno tijekom Domovinskog rata. Sada je Principovac vrhunski kompleks s restoranom, luksuznim apartmanima, sportskim terenima… u koji se i dalje stalno ulaæe. Juraj MihaljeviÊ nabraja: „Planiramo gradnju joπ 12 apartmana, zatim spa-centar s bazenima i saunama, a veÊ je napravljeno 8 kilometara cesta kroz vinograde kako bi gosti Principovca mogli uæivati u potpunom ugoaju. Æelja nam je privuÊi prije svega goste iz Hrvatske jer mi Hrvati, naæalost, ne poznajemo dovoljno dobru svoju zemlju. Teπko je vjerovati, ali istraæivanja su pokazala da Ëak 89 posto hrvatskih graana nikada nije bilo u Vukovaru. To æelimo promijeniti. Æelim se pohvaliti i istaknuti da su turistiËka naselja Stari podrum i Principovac nedavno osvojila vrlo vaæno zlatno priznanje u kategoriji osobitosti i sadræajnosti kontinentalne turistiËke ponude Hrvatske - zlatnu statuu Simple the best. Nagradu su dodijelili domaÊi i strani novinari, turistiËki agenti te struËnjaci u organizaciji specijaliziranog turistiËkog Ëasopisa Way to Croatia.”


74 74

S ST R T RA AS ST T

Otac i sin Otto BariÊ veÊ godinama briljiraju u svojim zanimanjima, a uz ime veæe ih i ljubav prema marki Mercedes-Benz

Ugled stvoren na autoritetu znanja Foto: Gec

Otto i Otto. Obojica umjetnici u djelatnostima koje, doduπe, nemaju status umjetnosti, ali bi itekako trebale imati. Medijski je poznatiji otac Otto: jedan je od najboljih trenera koje je Hrvatska ikada imala s iskustvom dugim gotovo pola stoljeÊa. Nekadaπnji junior Dinama i senior Metalca i Lokomotive veÊ je s 30 godina spoznao kako je trenerska klupa njegov æivot. Trenirao je mnoge klubove, a najveÊi je

trag ostavio u austrijskom nogometu, gdje je i dan-danas cijenjen kao apsolutni autoritet. Naslove i kupove osvajao je joπ 1970-ih godina s Wackerom iz Innsbrucka, slavni je beËki Rapid Ëak tri puta vodio do naslova prvaka, osvojivπi usput i Ëetiri kupa, Sturm iz Graza pod njegovim je vodstvom osvojio jedan naslov, a Casino Salzburg (danaπnji Red Bull) doveo je do dvije austrijske krune. Meutim,

njegovi austrijski klubovi nisu vladali samo u domaÊem prvenstvu: Rapid je 1985. godine preko Besiktasa, Celtica iz Glasgowa, Dynama iz Dresdena te Dinama iz Moskve doveo do finala Kupa pobjednika kupova, gdje su morali stisnuti ruku Evertonu koji je te godine bio i prvak Engleske. VeÊ sljedeÊe godine BariÊ je preuzeo treniranje njemaËkog Stuttgarta koji je doveo do finala nacionalnog kupa. S T R A S T


75

S T R A S T

Meutim, moæda je i najveÊi klupski uspjeh postignut 1994. s momËadi Salzburga, kada su na putu do finala Kupa Uefe pobjeivali redom belgijski Antwerpen, lisabonski Sporting, njemaËke velikane Eintracht i Karlsruhe te tek u finalu izgubili od velikog milanskog Intera. U posljednjih 10 godina BariÊ je takoer briljirao: s turskim Fenerbahceom 1999. bio je

S T R A S T

nacionalni doprvak, dvije je godine uspjeπno vodio austrijsku reprezentaciju, a hrvatsku je nogometnu reprezentaciju odveo na Europsko prvenstvo u Portugalu 2002. godine. Uspjeπno je vodio i izabranu vrstu Albanije te hrabro izveo smjenu generacija. Manje je poznato da je i Otto junior imao svoju nogometnu proπlost. ©toviπe, bio je dobar igraË, ali, kako tvrdi Otto otac, nije imao

75

„onu uroenu agresivnost“. O objektivnosti koja ga je i uËinila tako dobrim trenerom govori jedna zgodna anegdota. Naime, mladi je Otto igrao utakmicu za pomladak Linza Ëiju je prvu momËad trenirao stariji Otto. VeÊ nakon poluvremena pitao je trenera mladih igraËa: „Zaπto dræite moga sina u momËadi? Pa imate na klupi deËke koji su bolji od njega… “ Takvu πkolu, da se sve mora zasluæiti vlastitim S T R A S T


76 76

S ST R T RA AS ST T

S T R A S T


77

S T R A S T

radom, Otto junior ocu nipoπto nije zamjerio. ©toviπe, Ëinjenica da je prateÊi ga πirom svijeta u njegovim trenerskim putovanjima nauËio strane jezike, upoznao druge kulture i stekao neprocjenjiva iskustva, ono je πto Otto sin uvijek s ponosom istiËe. Napokon, ako veÊ nije mogao postati vrhunski nogometaπ (barem prema oËevim kriterijima), postao je vrhunski arhitekt Ëija djela danas definiraju vizuru grada Zagreba. Projektirao je impresivni 80-metarski Zagreb Tower, najdojmljiviji dio grada koji danas zovemo “zagrebaËkim Manhattanom”, a najveÊu slavu zasluæio je izvrsno obavljenim poslom na obnovi zagrebaËkog simbola, hotela Esplanade. Projektirao je i najveÊi hrvatski trgovaËki centar Westgate, a najnoviji mu je projekt ekskluzivni Ban centar istoËno od Trga bana JelaËiÊa, na mjestu Gradskog podruma i obliænjeg parkiraliπta. ©kolovan u Zagrebu, s iskustvima iz velikih arhitektonskih ureda u Austriji, »eπkoj i NjemaËkoj, svoju je poslovnu i privatnu sudbinu oduvijek æelio vezati uz Zagreb. „Nikad nisam æelio da mi kÊi odrasta kao Njemica“, kaæe Otto junior. I on, kao i njegov otac, svoj uspjeh moæe zahvaliti neËemu πto obojica zovu „autoritet znanja“. Ili, drugim rijeËima, znanje, iskustvo i rad uvijek su jaËi argument od blefiranja i „galame“. FinoÊa i dobar odgoj podrazumijevaju se. Ono πto takoer veæe oca i sina BariÊa ljubav je prema automobilima Mercedes-Benza. Vezani su za njih veÊ desetljeÊima, a Otto otac posebno se sjeÊa dogaaja kada je bio trener Rapida. „Izgubili smo utakmicu od Evertona i bio sam oËajan. Tada mi je doπao predsjednik Rapida, danas pokojni gospodin Holzbach, i bez obzira na sve kao nagradu za postignuÊe poklonio mi potpuno novi model Mercedesa. Naravno, vozio sam Mercedes i kao sluæbeni automobil dok sam bio u Stuttgartu, a do danaπnjeg dana promijenio sam desetak razliËitih modela.“ Na pitanje zaπto Mercedes, uglas odgovaraju: „Zato πto je jednostavno bolji automobil od svih drugih.“ Siguran, udoban, ali i odgovara imidæu koji imaju obojica BariÊa. InaËe, mlai trenutaËno vozi predivan CLS, dok je izbor Otta oca neπto manji i za grad praktiËniji CLK. Pred obojicom BariÊa veliki su planovi. Otto junior ukljuËen je u viπe zahtjevnih arhitektonskih projekata, a Otto senior i dalje traæi poziciju na kojoj bi mogao iskoristiti znanje i iskustvo koje je stjecao godinama: „Joπ sam uvijek fit i spreman svoje znanje staviti u korist nekog pravog projekta.“ S T R A S T


78

S T R A S T

Suhomesnata aristokracija Piπe: Rene BakaloviÊ

Po opsjednutosti prπutom ne razlikujemo se od drugih Mediteranaca. Prepoznatljivost istarskog i dalmatinskog prπuta svrstava nas ipak u posebnu kategoriju proizvoaËa i πtovatelja plemenitih sredozemnih πunki. Prπut je danas simbol vrhunskog kulinarskog uæitka. Njegova vaænost uzdigla se do simbola otpora globalnoj prehrambenoj plimi, trendu koji diktira uzgoj brzorastuÊih æivotinja i preraevina koje su brzo ili odmah spremne za prodaju. Put do vrhunskog prπuta vodi upravo obratnim smjerom: na cijeni su pasmine svinja koje ne trpe radikalnu kolektivizaciju i faπizam megasvinjaca, a njega prπuta “od formata” katkad traæi i viπegodiπnju skrb majstora. U velikoj kulinarskoj disciplini majstori prπuta staroga kova u Hrvatskoj joπ postoje, iako su na rubu opstanka. Kronologiju prπuta treba oprezno rasvijetliti. Predrasude, zablude i nedoumice brojne su.

Talijanski korijeni naziva prπut upuÊuju nas na pravu adresu, pradomovinu velikog gastronomskog kulta zvanog proscuitto (od glagola prosciugare, temeljito osuπiti). Nepregledne drevne hrastove praπume uz rijeku Po, veliËanstvene silvae glandiferae, bile su savrπeno staniπte za prvobitna stada pripitomljenih svinja. Pripitomljavanje njihovih divljih predaka zapoËelo je u neolitu. U Rimskome Carstvu svinja je veÊ imala osobit gastronomski status. »ak je i svinjar po druπtvenom ugledu i primanjima bio prvi meu pastirskom braÊom. Govoriti o svinjama u kontekstu stada i svinjarima kao pastirima nije neobiËno jer je kljuËna znaËajka prvog razdoblja u pripitomljavanju svinja bila upravo slobodna ispaπa svinja u hrastovim πumama, a æir osnovna i Ëesto dovoljna prehrana. Vjerovanje kako je æir svinji ujedno i optimal-

na hrana odræalo se u gastronomskoj vjeri do danas. Hrastove su se πume tijekom stoljeÊa smanjivale. ©panjolska je jedina zemlja u kojoj su u velikom broju svinje stare crne iberijske pasmine i danas na slobodnoj ispaπi, a prπuti odnjegovani od tako hranjenih svinja na elitnoj svjetskoj niπi postiæu najviπu cijenu i dræe neupitan ugled. Znalci vrlo dobro znaju πto Êe dobiti kada naruËe prvoklasni parmski prπut ili onaj koji nam je zemljopisno joπ bliæe, glasoviti San Daniele. Spomenuta πpanjolska delikatesa pata negra, u slobodnom prijevodu crni papak, posebno je briæno deklarirana. Najcjenjeniji πpanjolski prπuti nisu samo oni u kojima je πumski æir deklariran kao temelj prehrane, nego je propisana i dnevna kilometraæa koju svinja prelazi u potrazi za najfinijom hranom. I svinje, naime, moraju biti “fit” kako bi struktura miπiÊnih vlakana bila savrπena u konaËnom proizvodu. JaS T R A S T


S T R A S T

79

mon iberico de amallota (amallota znaËi æir) dodatna je oznaka koju je potrebno potraæiti na deklaraciji kako bi se pribavila ova divota koja je bila na odleæavanju tri godine. Cijena im se odreuje u stotinama eura za kilogram, rezaËi takvih prπuta posebno se πkoluju, njihova se vjeπtina cijeni kao da su plesaËi flamenca. I u Dalmaciji sigurna ruka kojom se jednoliko reæu fete cijelom duæinom muæevna je odlika usporediva s vladanjem balotama. Talijani se pak ponose prekrasnim strojevima mesorezaËima kojima cijena doseæe onu manjih automobila. Istarske legende idu u drugu krajnost: u razdobljima neimaπtine i sama kost prπuta iπla bi od kuÊe do kuÊe kako bi viπekratno zaËinila maneπtru. Opsesija idealnim prπutom poËinje veliËanjem pasmina. Potraga za supersvinjom, pasminom koja veliËinom, oblikom i teksturom tkiva daje najbolje prπute, ide u dva smjera: jedan je pronalaæenje i odræavanje starih pasmina, drugi je kriæanje. Kriæanja su toliko uzela maha da mnogi danaπnji kriæanci viπe ni ne nalikuju pasminama raπirenima u srednjem vijeku. Crna slavonska i sliËna dalmaFoto: Gec Foto: Jasminka Jug

P R O S I N A C

2 0 0 9

Istarski i dalmatinski prπut, unatoË velikoj konkurenciji, nesumnjivo su meu najboljima. Za razliku od njihovih suparnika, do naπih mezimaca nije lako doÊi


80

S T R A S T

Foto: Jasminka Jug

tinska svinja kod nas su meu znalcima na osobitoj cijeni kad su u pitanju stare pasmine. Prvo kriæanje s jasnom idejom morfoloπkih unapreenja zabiljeæeno je u 19. stoljeÊu. Eksperiment je voen pod najviπim pokroviteljstvom Njegovog VeliËanstva Franje Prvoga Burbonskoga, njegovala se veza izmeu jorkπirske svinje i napolitanske pasmine pelatella. Kriæanje domaÊih pasmina s divljim svinjama u potrazi za najukusnijim mesom i danas je navika koja se odræala u Slavoniji. Na putu do najviπih uæitaka u svijetu prπuta

danas je sve propisano. Ili ne baπ sve. Upravo je Hrvatska poseban sluËaj. Ne samo πto je u nas moguÊe naÊi neke od najboljih prπuta uopÊe, nego se oni pojavljuju u dva razliËita, prepoznatljiva oblika, kao istarski i kao dalmatinski prπut. Koje Êemo standarde zadræati nakon pridruæivanja Europskoj uniji osjetljivo je pitanje prema kojemu bi se veÊ danas valjalo jasno odrediti. U Italiji, ©panjolskoj i Francuskoj najbolji se prπut odavno πtiti, nadgleda i kontrolira te takav potom sustavno proizvodi i distribuira. Znalac, dakle, nema

problema s opskrbom vrhunskim prπutom. U Hrvatskoj i danas svjedoËimo nizu pokuπaja da se prπut zaπtiti te da se organizira sustavna proizvodnja i distribucija visokokvalitetnog prπuta. No, veÊ na razini propisane zaπtite ima dosta dvojbi. Odræati drevne obiËaje uzgoja i prerade danas gotovo nije moguÊe u velikim serijama. Tu je opet prilika za Hrvatsku da se nametne malim serijama neupitne kakvoÊe. Jer Ëak ni temeljiti talijanski gastronomi u svojoj zaπtiti nacionalnih delikatesa s podrijetlom (oznaka DOC) ne zahtijevaju da S T R A S T


S T R A S T

81

RECEPTI

Kako i zaπto prπut treba preplaπiti Poduzetnike velikih ambicija na putu do vrhunskog prπuta Ëesto prijeËi nuænost dugog odleæavanja, dakle odgaanje prodaje. No neki od najveÊih uæitaka u svijetu prπuta vezani su za mlade prπute i pleÊke kojima meso nije dovoljno prosuπeno da bi se posluæilo bez dodatne pripreme. Recept je u osnovi jednostavan, varijacije mnogobrojne. Meso nekoliko mjeseci starog prπuta ili pleÊke reæe se na fete obiËno deblje od uobiËajenih za zrele prπute. Na vreloj tavi fete polusuhog prπuta ili pleÊke prepræe se vrlo kratko s obiju strana. Prπut se samo, kako se to meu πmekerima kaæe, “preplaπi”, dakle, ne præi ga se “ozbiljno”. U toj æurnoj pripravi fete se podlijevaju vinom, maslinovim uljem i nekim zaËinima. Time se otvara put bogatstvu originalnih varijanti. Osobne kreacije poËinju redoslijedom tekuÊina kojima se prπut podlijeva. Prevladava koncept prema kojem se odmah ulije malo maslinova ulja. Slijedi vino, zaËini i na kraju joπ malo maslinova ulja. Vino moæe biti bijelo ili crno, u Istri, gdje smo koncept razvijali, radilo se, naravno, o malvaziji i teranu. Od zaËina najzanimljiviji su oni uobiËajeni, ruæmarin, lovor i Ëeπnjak, ali lijepo zamiriπu i æliËica meda, ljuta papriËica i zrna papra.

Prπutova savrπena druæica ipak nije dinja Talijanska navika sluæenja prπuta s dinjama udomaÊila se i kod nas. Kako je sezona ukusnih dinja sve duæa, taj je obrazac sve praktiËniji. No posluæiti tanko narezan dobar prπut sa svjeæim, ohlaenim smokvama u njihovoj punoj sezoni kombinacija je superiorna prvoopisanoj.

Mladen DujmoviÊ iz Tinjana P R O S I N A C

2 0 0 9

podrijetlo svinja bude istovjetno mjestu proizvodnje, ali zahtijevaju suπenje iznad 1000 metara nadmorske visine. U naπem sluËaju najveÊi je problem uvoz jeftine svinjetine hranjene jeftinom hranom. Kompromis je uvoz i dohrana svinja primjerenom hranom barem nekoliko mjeseci. Postoji cijeli niz izvrsnih zamisli o originalnoj kvalitetnoj prehrani domaÊih svinja. »injenica da znatan dio jabuka svake godine u Hrvatskoj ostaje neobran otvara, primjerice, vrlo zanimljive perspektive.

Ideal prπuta od svinje starih pasmina hranjenih domaÊom hranom, svinjokolje u zimskim mjesecima, zaËina koji se svode na sol i buru te odleæavanja od najmanje godinu dana danas je nedostiæan kada su u pitanju veÊe serije. No takvi se prπuti ipak u Hrvatskoj joπ mogu pronaÊi. Njihova ih rijetkost i teπka dostupnost Ëini iznimnom nacionalnom gastronomskom vrijednoπÊu. RijeË je o pravim gastro ikonama prvoga reda kojima je mjesto u samome vrhu mediteranske (dakle svjetske) prπutarske elite.


82

S T R A S T

Foto: Jasminka Jug

©kola prπuta “©kola”, glasoviti dubrovaËki minijaturni ugostiteljski objekt, stekla je svjetsku slavu time πto je nudila kruh i prπut. Trik je jednostavan: prπut se stavljao u dvije fete toplog kruha, a panceta po rubovima poËela bi se otapati πireÊi neodoljive mirise.

Razlike izmeu istarskog i dalmatinskog prπuta

“Gastronomad” Zoran ©imuniÊ

Kao kod veÊine vaænih gastronomskih tema, i u razlikama u pripravi istarskog i dalmatinskog prπuta stavovi se struËnjaka razlikuju. Veliki znalac i zaljubljenik gastronomad Zoran ©imuniÊ navodi kljuËne razlike. Istarski se prπut ne dimi, svinje su u trenutku svinjokolje manje, od 150 do 180 kilograma, prπut se salamuri u soli uz dodatak lovora i ruæmarina, dodaje se papar i ostavlja se na buri, a veÊ se naizgled prepoznaje po tome πto istrijanski tradicionalisti ostavljaju papak na prπutu. Dobar istarski prπut odleæava najmanje godinu dana. Dalmatinci svoje prπute dime najËeπÊe na grabu u konobi, na nekoliko dimova. Svinje su veÊe, teπke 200 do 300 kilograma, tako da prπuti u konaËnici teæe i do 15 kilograma. Fete su na najboljem dijelu duge pola metra.

Izlaæu se buri na veÊim visinama, u rezu se ostavi viπe sala, oko “dva prsta”. Salo “hrani” prπut, kaæe se u Dalmaciji. Iz istog razloga pri odleæavanju prπut se stavlja u jutene vreÊe koje se pune jeËmom. Dobrom prπutu treba dvije godine da sazre do pune zrelosti. Zanimljivo je, ustanovili su znanstvenici, kako se u dobro njegovanim prπutima prirodnim putem razvija natrijev glutamat koji ga Ëini osobito privlaËnim i razvija odreenu “blagu ovisnost”. Od proizvoaËa koji se istiËu kvalitetom ©imuniÊ izdvaja Psinium d.o.o. u Pazinu s Ëak 30 zaposlenih, brend Milan iz Vodnjana te DujmoviÊe iz Tinjana koji svoj imidæ gradi kao grad prπuta. U Dalmaciji meu znalcima je na cijeni Mataπ i prπutana Posedarje. Osobito je vjeran tradiciji dalmatinski brend Smjeli, pobjednik na sajmu prπuta u Sinju 2008. godine. S T R A S T


N A U T I K A

85

Nedostaje samo πum vjetra praÊen ritmom morskog vala Piπe: Mladen Gerovac Foto: Gec

Doæivljaj je doista jedinstven. Svuda brodovi, vitki trupovi, razvijena jedra, modeli slavnih plovila koje su vjeπte ruke modelara zaustavile u pokretu. Nedostaje samo πum vjetra praÊen ritmom morskog vala da ova golema æivopisna flota oæivi i uz malo maπte odvede P R O S I N A C

2 0 0 9

nas u povijest. Jer svaki brod iz ove zbirke ima svoju priËu. To je plovidba kroz vjekove, tu je ispisan dobar dio hrvatske i svjetske pomorske povijesti, ovo je impresivno svjedoËenje o dalekim putovanjima, o teπkom æivotu mornara, o njihovom kruhu sa sedam

kora, o legendarnim kapetanima, o slavnim bitkama, dalekim putovanjima, pothvatima, otkriÊima, pogibeljima... Ne, ne nalazimo se u nekom od poznatih pomorskih muzeja u svijetu, veÊ u radnom kabinetu predsjednika Republike Hrvat-


86

N A U T I K A

ske Stjepana MesiÊa. A spomenutu zbirku Ëine darovi πto ih je primio od predsjednika dræava i vlada, raznih udruga i graana uz razne prigode, obljetnice, roendane, u spomen na znaËajne dogaaje. Tako je predsjednik MesiÊ, kroz dva mandata, tijekom proteklih 10 godina, zahvaljujuÊi svom hobiju, radni kabinet pretvorio u svojevrsni pomorski muzej. I evo nas sada ovdje, u ovom jedinstvenom pomorskom ambijentu, u smirujuÊem zelenilu raskoπnoga parka koji okruæuje predsjedniËke dvore na zagrebaËkom PantovËaku. Razgovaramo s predsjednikom MesiÊem, gledamo zbirku i plovimo u povijest. Kako je poËela ova vrijedna zbirka, pitamo predsjednika. - Bilo je to pred poËetak Domovinskog rata, u vrijeme blokade Dubrovnika. Pripremao se konvoj Libertas, koji je trebao s brodom Slavija probiti blokadu. Ideju je operacionalizirala Branka ©eparoviÊ, okupila je nekoliko ljudi, pa su doπli k meni da se prikljuËim. Bio sam tada joπ uvijek predsjednik Predsjedniπtva SFRJ, ali viπe nisam odlazio u Beograd. Znao sam, bez mene ne mogu proÊi. Vojska ih neÊe pustiti. RaËunao sam - mene ne smiju potopiti, ja mogu doÊi do Dubrovnika. Jer ako mene potope, onda je to vojni udar, onda vojska, MiloπeviÊ i svi koji su æeljeli

πiriti granice Srbije gube legitimitet. Tako je i bilo. Pregovarao sam s generalima i na kraju sam rekao: Ja sam vrhovni komandant, morate nas pustiti. I proπli smo. Ali kroz sve te dane posebno su me impresionirale brodice koje su nas pratile. Bilo je pedesetak malih brodica i to mi je posebno ostalo u sjeÊanju. I poslije toga kad bi me netko pitao πto da mi

daruje, rekao bih - poklonite mi maketu broda... I tako je narasla ova danaπnja zbirka. Ima li u cijeloj toj floti neπto πto mu je posebno drago? Da, uvijek ga nekako privuËe falkuπa. Poznata mu je cijela priËa o toj viπkoj gajeti, o Palagruæi, malenom otoËju kamo su komiπki

Bracera Roditelj

S T R A S T


N A U T I K A

87

Pomorski muzej u radnom kabinetu predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa

ribari odlazili na ribarenje. A sve je poËinjalo utrkom falkuπa da se kod Palagruæe zauzmu najbolje poπte. Start utrke oznaËio bi topovski hitac s komiπke utvrde. Te brze, 7-8 metara duge i tri metra πiroke drvene brodice, na vesla i na jedra razvijale bi brzinu i do 12 Ëvorova. Dobile su naziv od rijeËi falke, πto znaËi laæne, boËne pomiËne strane brodice koje su Gajeta preπkih lavandijera

P R O S I N A C

2 0 0 9

se mogle ukloniti, πto je olakπavalo jedrenje i spreËavalo zalijevanje mora. Bez falki lako su se povlaËile mreæe, a s falkama brodica je mogla ponijeti dvostruki teret. Posada je bila i do 6 ribara. Oni su znali uloviti i usoliti do osam tona srdela. U dvadesetak dana koliko je trajalo ribarenje na brodici se kuhalo, pralo, lovilo, æivjelo. A priËa o gajeti falkuπi, Ëiji model predsjednik MesiÊ ima u svojoj zbirci, poËela je 30. kolovoza 1986. kada je nevera u uvali Porat potopila tri barke. Meu njima je bila i posljednja gajeta falkuπa - Cicibela. Pokrenut je istraæivaËki projekt Ars Halieutica za spas falkuπe. Tako je nastala falkuπa Comeza Lisboa, replika povijesnoga ribarskog broda iz Komiæe, koja je dobila ime po tome πto je prvi put svijetu pokazana na svjetskoj izloæbi u Lisabonu 1998. godine, a zatim i u Brestu prije Ëetiri godine. Cijela naπa tradicijska flota zajedno s falkuπom proπle je godine prikazana na toj pomorskoj olimpijadi u Brestu. Posjetio ju je i predsjednik MesiÊ. Sada maketa falkuπe Comeza Lisboa krasi njegovu zbirku. Tu je joπ jedna barka istoga roda, gajeta preπkih lavandijera. To je brodica iz vremena kada su æene iz Preka na Ugljanu, slavne „preπke lavandijere“, zaraivale za æivot svojih obitelji peruÊi rublje zadarskoj gospodi, te bi ga Ëistoga prevozile takvim brodicama.

U taj dio priËe ulaze i istarska batana i neretvanska laa, na koje nailazimo u razgledanju zbirke. Batana dolazi iz Istre. To je drvena barka ravnoga dna koja se i danas radi u Rovinju. Batanom se ljeti ide na kupanje, a zimi na ribe, lignje i sipe. Gotovo da ni ne postoje dvije iste batane. Oduvijek su se gradile u kuÊnim podrumima i skladiπtima, pa je o veliËini tog prostora ovisila i veliËina barke. Kostur im je od hrastovine, a oplata od crnogorice. Drvo se zakiva pocinËanim ili ruËno kovanim æeljeznim Ëavlima. I Neretvanska laa ima svoju priËu. Sluæi za prijevoz razliËitog tereta u dolini Neretve. Na svojih osam metara duæine i 3,4 metara πirine moæe ukrcati 3,5 tone tereta. Od 1998. popularan je Maraton laa, koji se svake godine, druge subote u kolovozu, odræava na Neretvi. Neretvanski laari osvojili su simpatije gledatelja kada su na pomorskoj olimipijadi u Brestu veslali Atlantskim oceanom, a svijet su oduπevili svojim posljednjim pothvatom preveslali su La Manche. Za razliku od ovih teretnih barki, tamo u kutu blista jedan πminker - motornjak od mahagonija. To je dar ameriËkog predsjednika Georgea Busha. Ovako su izgledala kultna plovila ameriËkog jet-seta tridesetih godina proπlog stoljeÊa. Bili su to vodeni kabrioleti graeni od mahagonija i tikovine, s mnoπtvom


88

N A U T I K A

Bracera

BraËka bracera

stiliziranih metalnih ukrasa od mesinga i kroma: svjetala, reflektora, trubica, nosaËa zastavica, bitvi, sa zlatnim stilskim slovima imena preko cijele ravne krme. Trupovi su im izglancani do visokog sjaja, djeluju otmjeno i elegantno i na vezu i u plovidbi. TrkaÊi modeli imali su avionske motore. Osim za utrke koristili su se kao pomoÊni Ëamci na velikim jahtama, za odlazak na bankete, koncerte, kazaliπne predstave, za uzajamne posjete pripadnika ameriËkog visokog druπtva, ili jednostavno za „πpancir“. Najpoznatiji graditelji bili su Chris-Craft, Gar Wood, Century, Stanley, a najskupocjenije runaboutse imali su velikani ameriËke industrije automobila Horace Dodge i Walter Chrysler. Ti klasici i danas su nautiËke ikone ameriËkog istoka. Iz istog razdoblja dolaze i dvije ljepotice vitka trupa, visokih jarbola i raskoπnih jedara. To su jurilice na kojima se prije 80-ak godina vozila najstarija i najspektakularnija regata na svijetu, glasoviti America’s Cup. Ove legendarne regatne jedrilice klase J potiËu iz 30-tih godina proπlog stoljeÊa. Sagraeno je deset takvih jedrilica, a danas joπ samo tri, nakon temeljitih rekonstrukcija, sudjeluju u kultnim natjecanjima. To su Shamrock V, Ëiji je prvi vlasnik bio kralj Ëaja Thomas Lipton, te Velsheda i Endeavour. Ostalo su replike. Modele tih jedrilica predsjedniku MesiÊu za roendan darovao je bivπi hrvatski premijer Ivo Sanader. U druπtvu je tih ljepotica i jedan elegantni kuter iz vremena kad su kuteri imali samo jedra. Kuteri su sluæili kao teretni, ribarski, peljarski, carinski i poπtanski brodovi. Tako je bilo nekad, a u novije se vrijeme grade samo kao ekskluzivne jahte, πto se vidi i na ovom

modelu. Nadgrae nekadaπnjeg ribarskog i teretnog kutera bilo je dosta visoko, a kod novih kutera za uæitak u jedrenju i plovidbi nadgrae je elegantno i nisko. Ovaj je model darovao predsjednik Vlade Crne Gore Milo –ukanoviÊ. –ukanoviÊev je dar i pomno izraena maketa broda Splendido, jedrenjaka s kojim

je legendarni kapetan Ivo Vizin, Hrvat rodom iz PrËnja u Boki kotorskoj, oplovio svijet. Kapetan Vizin je s 30 metara dugim jedrenjakom, nosivosti 311 tona, krenuo iz Nizozemske prema Valparaisu u »ileu. Brod je zatim pristajao u lukama San Francisco i Honolulu, da bi 1853. stigao na Daleki istok. Tamo je, ploveÊi Kineskim morem i Tihim oceanom,

Jedrilice J-klase

S T R A S T


N A U T I K A

trgovao πest godina, pa je njegova plovidba oko svijeta trajala Ëak devet godina. Natrag u Europu Vizin je krenuo iz Singapura, oplovio Rt dobre nade i 1859. stigao u englesku luku Plymouth. Na tom opasnom putovanju oko svijeta mali Splendido, s posadom od 11 Ëlanova, prevalio je viπe od 100 tisuÊa nautiËkih milja. Kada je rijeË o Boki, tu je joπ jedan primjerak iz starog doba. To je bokeljski πambek, jedrenjak graen u dubrovaËkim brodogradiliπtima od XV. do XIX. stoljeÊa. Zvali su ga tigar Sredozemnog mora. Bio je to vitak i brz jedrenjak s tri jarbola i latinskim jedrima, iznimnih manevarskih sposobnosti. Zato su ga voljeli svi: i trgovci, i ratnici, i gusari i ribari. Upravo ta svestranost odræala ga je na moru gotovo Ëetiri stoljeÊa. U floti na PantovËaku, kao i na cijelom povijesnom Jadranu, posebno mjesto imaju upravo stari dubrovaËki brodovi: nava, karaka, pulaka, πkuna, galijun, galija, koka... Karaka je vrsta jedrenjaka s tri ili Ëetiri jarbola. Pojavila se poËetkom 14. stoljeÊa gotovo istodobno u Veneciji i Dubrovniku kao najveÊi brod za prijevoz tereta na Jadranu. U 15. stoljeÊu karaka se proπirila Sredozemljem, a potkraj 15. st. i Atlantskim oceanom. U 16. stoljeÊu karaka se razvila u galijun. Galijuni su bili naoruæani trima redovima topova, postavljenima duæ boka. Na pramcu im se glavna paluba produæavala rilom. Krma im je bila P R O S I N A C

2 0 0 9

89

Predsjednik MesiÊ: Uvijek sam sanjao da Êu jednoga dana otiÊi æivjeti na more Zanimalo nas je kakav je osobni odnos predsjednika MesiÊa prema moru i brodicama, s obzirom na to da je Slavonac liËkih korijena, a opet hobi su mu upravo modeli brodova. - Uvijek sam sanjao da Êu jednoga dana otiÊi æivjeti na more. I Ëak sam 1963. dobio posao u Crikvenici, bio sam izabran za opÊinskog javnog pravobranitelja. No, u meuvremenu mi se pruæila prilika da budem direktor jednog poduzeÊa u Zagrebu. Bio je to atraktivniji posao i eto, ostao sam tu. Jeste li ikada imali kakvu barku? - Ne, nisam nikada. Ali s tuima sam se vozio. Vozio sam se na mnogim brodovima. BuduÊi da mi je Juroslav BuljubaπiÊ prijatelj, Ëesto bi me na svom brodu Utiha odvezao od Splita do Hvara, a ponekad bih se ukrcao na sat-dva kada bi on krstario blizu Hvara. Jeste li probali kako je to biti za kormilom? - Ne nikada. Niti tui auto nisam nikada vozio. Samo svoj. Nudili su mi ove dræavne brodove da malo probam voziti, ali nisam to nikada htio. HoÊe li se sada neπto promijeniti - selidba na more, kupnja vlastite barke? - Sada kad odem u mirovinu, moæda hoÊe. Iπao bih na jug, najviπe volim Hvar. A πto se tiËe barke, moæda si i to priuπtim. Zet i unuk bi æeljeli, pa kad se udruæimo, moæda neπto i napravimo.

priliËno uska. Nave su se kao trgovaËki brodovi upotrebljavale za promet preko Atlantika, ali su sluæile i kao ratni brodovi. Ratnim navama dograivana su Ëvrsta nadgraa na stupovima: kaπtel na pramcu i kasar na krmi. PoËetkom XIV st. poËele su se graditi velike ratne nave. Za manje ratne operacije nave su bile nezgrapne, pa je poËela gradnja takozvanih koka. Kaπtel i kasar koke nisu bili postavljene na stupovima, nego se vanjska oplata povisivala do gornje palube.

Pulaka je jedan od najveÊih dubrovaËkih jedrenjaka u 18. i 19. stoljeÊu, dubrovaËki trgovaËki jedrenjak. Bili su to brodovi u vlasniπtvu privatnih trgovaca i brodovlasnika, ali su bili i u sastavu dræavne trgovaËke i ratne flote DubrovaËke Republike. Pulake imaju tri jarbola, krmeni kasar i naoruæanje. Njima su se prevozili i teret i putnici, za πto je sluæio posebno ureen prostor u krmi. Ime dolazi od grËkih rijeËi, koje u prijevodu znaËe ‘mnogo zaπiljen’.


90

N A U T I K A

Titanic i Gorch Fock U MesiÊevoj je zbirci i nekoliko povijesnih giganata. Uz model opÊepoznatog Titanica i prekooceanskog linijaπa France, tu je i zanimljiv model njemaËkog πkolskog jedrenjaka Gorch Fock sagraenog 1958. Radi se o drugom brodu istoga imena. Prvi je sagraen 1933., a poslije 2. svjetskog rata prisvojio ga je Sovjetski Savez u ime ratne odπtete i preimenovao ga u Tovarishch. Kako njemaËka ratna mornarica viπe nije imala nijedan πkolski jedrenjak, odluËeno je da se po istim nacrtima sagradi novi Gorch Fock. Oba broda dobila su ime po njemaËkom piscu Johannu Kinauu koji je 1916. godine poginuo u bitci kod Jutlanda, a pisao je pod pseudonimom Gorch Fock. Gorch Fock je bark, dug 89 metara, teæak oko 1800 tona, na tri jarbola do visine od 45 metara, a moæe razviti oko 2000 Ëetvornih metara jedara. Njima se upravlja konopima duæine oko 12 kilometara, a na modelu se moæe vidjeti sva raskoπ jedrilja.

Ilirska liburna - najstarija Krstarenje s predsjednikovim modelima kroz pomorsku proπlost i sadaπnjost zavrπili smo pokraj jednog osebujnog modela iz IV. stoljeÊa prije Krista. Pred nama je krasan primjerak stare ilirske liburne. Bio je to lagan, brz i okretan ratni brod, prvobitno s jednim redom vesala. Liburni i druga ilirska plemena koristili su ga u svojim pohodima i do obala Jonskoga mora, u gusarskim napadima na grËke kolonije i trgovaËke brodove. Iliri su gusarenje smatrali normalnim, premda su se bavili i poπtenom trgovinom. Grcima su prodavali srebro, pπenicu i koæu. Od njih su kupovali keramiku, oruæje i nakit. Rimljani i Grci preuzeli su od Ilira vjeπtinu brodogradnje, pa se na njihovim brodovima vide upravo elementi liburne.

Nava

U zbirci predsjednika MesiÊa jedan je od najæivopisnijih modela hvarska galija, trgovaËki i ratni brod na vesla i jedra. ©etnju kroz hrvatsku pomorsku povijest nastavljamo do bracere, modela joπ jedne tradicionalne obalne hrvatske brodice, koja se od 16. stoljeÊa susreÊe od Kotora, uz cijelu dalmatinsku i istarsku obalu, sve do Venecije. Dok je na juænom Jadranu bracera obiËno imala jedan jarbol, u Istri se naziv bracera koristio i za dvojarbolne jedrenjake. Njezin naziv najvjerojatnije potjeËe od Brazza, povijesnog imena otoka BraËa. Uvoenjem motora mnoge su bracere preureene u salbunijere, brodice za vaenje i prijevoz pijeska, a u novije doba salbunijeri se preureuju u turistiËke brodice. Danas Jadranom plove samo dvije donekle autentiËne dvojarbolne turistiËke bracere - Roditelj i Il nuovo trionfo. U predsjednikovoj zbirci nalazi se upravo model Roditelja, bracere sagraene 1907. Tu je i model lijepog starog trabakula, jadranskoga jedrenjaka sliËnog braceri. Predsjednik MesiÊ dobio ga je na dar od Hrvatske ratne mornarice, u znak sjeÊanja na porinuÊe raketne topovnjaËe Kralj Dmitar Zvonimir 2001. u Kraljevici, broda kojem je bio kum. Radi se o modelu trabakula iz 18. stoljeÊa. To je brodica obla rupa, najveÊi dio brodskog prostora zauzima skladiπte s velikim grotlom u sredini, u pramcu je nastamba, na krmi kuÊica s kormilarnicom, kabinom i kuhinjom. Dug je do 30, πirok do 6 metara, teretni gaz mu je do 2 metra. Ima veliko i komotno kormilo, dva jarbola, soπna jedra i dugi kosnik s preËkama... Ovdje u radnom kabinetu predsjednika nabrojili smo 74 modela brodova. Dolje u dvjema prostorijma s darovima πto su ih primila S T R A S T


N A U T I K A

91

©kuna DubrovaËki galijun DubrovaËka koka

Hvarska galija

oba dosadaπnja hrvatska predsjednika, MesiÊ i Tuman, ima ih joπ jer ovdje jednostavno viπe nisu stali. Pitamo predsjednika MesiÊa πto Êe biti sa zbirkom kada uskoro u ove prostore useli novi stanar? Bilo bi doista πteta da zavrπi u nekom skladiπtu. - Ne znam koji Êe hobi imati buduÊi predsjednik, kaæe MesiÊ. Vjerujem da Êe neπto od ovoga biti i u novoj rezidenciji. Moglo bi se maketama upotpuniti neku zbirku ili ih dati nekom muzeju, gdje nedostaju pojedini primjerci. I za kraj, aktualna priËa. Ovo bogatstvo hrvatske tradicijske brodogradnje nastavljaju danas mali πkverovi gradeÊi suvremene brodice i jahte. Ljetos je mala brodogradnja P R O S I N A C

2 0 0 9

pritisnuta golemim poreznim stopama u ime punjenja dræavnog proraËuna. Ali postignut je sasvim suprotan efekt: proizvodnja je sasvim stala, od kolovoza, kada je taj zakon stupio na snagu, nije prodana niti jedna nova brodica. ©kverovi propadaju, ljudi ostaju bez posla. Zamolili smo Predsjednika da prokomentira aktualno stanje u hrvatskoj maloj brodogradnji. - Umjesto da se ta brodogradnja potiËe, ona se zaustavlja. Ja ne znam koja je to koncepcija. Jer ako imamo more, imamo tradiciju, imamo iskustvo - upravo to treba poticati. Na kraju se to moæe vrlo dobro isplatiti. Dobijete i radna mjesta i novac. I izlaz van. I na temelju toga stvara se jedna sasvim drukËija slika o Hrvatskoj. Joπ nije kasno, mala se brodograd-

nja moæe spasiti, samo treba reagirati novim mjerama. Tada Êe se javiti i kupci, nisu svi u krizi - kazao je MesiÊ. Predsjednik je prokomentirao i πire stanje u nautici: - To je ono πto sam rekao davno: morali bismo raditi kao πto to rade i mnoge druge zemlje - privuÊi brodove da se registriraju kod nas. Zato treba smanjiti takse jer Êeπ na zakonu velikih brodova dobiti i korist. Isto je i s gradnjom - opet zakon velikih brojeva. Ako se gradi viπe, bit Êe i viπe radnih mjesta. Proizvodnja se ne smije guπiti. Na odlasku nekako se nametnula misao: da su se u proπlosti vlasti prema πkverovima odnosile kao danas u Hrvatskoj, ovog bogatstva i ljepote, ove dojmljive zbirke u kojoj smo upravo uæivali, sasvim sigurno ne bi bilo.


92

V I J E S T I

E-klasa najbolji luksuzni automobil 2010. Prosinac je vrijeme kada struËni æiri Hrvatske automobilske udruge (HAU), u jakome sastavu vrsnih struËnjaka za cestovni promet i prometnu tehniku, eksperata za hidrauliku, automati-

ku, dinamiku vozila, konstruiranje, elemente strojeva i ekoloπke sustave automobila, dodjeljuje nagradu “Hrvatski automobil godine” te odluËuje kojim Êe vozilima, svakomu u njegovoj ka-

Finale Jesenskog toura 2009.

tegoriji, dodijeliti Zlatne plakete. Nova E-klasa dobila je Zlatnu plaketu kao najbolji luksuzni automobil 2010. godine, a istom prigodom i Zlatnu plaketu za sigurnost.

U EUROline centru 29. listopada odræano je finale Jesenskog toura 2009. Vito, Viano i Sprinter, Mercedes-Benzove perjanice meu lakim gospodarskim vozilima, te Canter Euro 5 poznate marke Mitsubishi Fuso predstavljeni su u hrvatskim gradovima, a mala karavana tih izrazito praktiËnih vozila prije Zagreba posjetila je i Koprivnicu, Viπkovo, Pazin, Rovinj, Pulu, Buzet, Benkovac, Sisak, Zabok, Varaædin, Dubrovnik, Konavle, Opuzen, Split te Zadar. Jesenski je tour zavrπio odakle je krenuo - u EUROline centru u Zagrebu.

S T R A S T


V I J E S T I

93

EUROline uz Zagreb Film Festival EUROline je podræao ovogodiπnji Zagreb Film Festival koji se odræao potkraj listopada. U Studentskom centru te kinima Europa, Tuπkanac i Movieplex u devet razliËitih filmskih programa bilo je prikazano oko 90 filmova. EUROline je pomogao organizatorima festivala s mnogobrojnim vozilima svoje palete kako πto su Mercedes-Benzova A-klasa, C-klasa, E-klasa te putniËki transporter Vito.

Edi Prodan - najbolji novinar godine U sklopu dodjele nagrada za hrvatski automobil 2010. godine, vrsnom je novinaru i uredniku rijeËkoga Novog lista, ujedno i naπem stalnom suradniku, dodijeljeno vrijedno priznanje Hrvatske automobilske udruge - za najboljega automobilskoga novinara godine. Edi Prodan, inaËe i profesor knjiæevnosti, s 20-godiπnjim iskustvom u novinarskome radu, dokazao se kao reporter u mnogim rubrikama, meu ostalim i u onima politiËkoga i kulturno-zabavnoga sadræaja, kao urednik bogatog autopriloga i kao pomoÊnik glavnog urednika. Ovo priznanje eminentnih struËnjaka zagrebaËkog TehniËkog i Prometnog fakulteta te Ëelnika HAK-a, koji su Ëinili sastav æirija Hrvatske automobilske udruge, a usporedno s time i nagrada za dva desetljeÊa vjernosti koju mu je u Rijeci dodijelila matiËna novinarska kuÊa, potvrda su Edijeve velike otvorenosti za izazove i novinarskoga talenta da svaki izazov i temu pretvori u priËu. P R O S I N A C

2 0 0 9


94

V I J E S T I

Pet EuroNCAP zvjezdica za E-klasu, GLK i C-klasu Tri Mercedes-Benzove modelne serije istodobno su dobile najveÊu ocjenu u strogom EuroNCAP-ovu testu: 5 zvjezdica dobile su E-klasa, GLK i C-klasa. Organizacija EuroNCAP

(European New Car Assessment Programme) ove je godine postroæila testne uvjete. Svi testovi ocjenjuju se pojedinaËno, a rezultati se zbrajaju kako bi proizveli cjelokupnu ocjenu.

Sigurnost prednjih mjesta u vozilu donosi 50 posto od ukupnog rezultata, kriterij sigurnosti djeteta i pjeπaka svaki po 20 posto, a novi kriterij testa za sustav sigurnosti vozaËa

Ëini 10 posto ocjene. Program testova sada ukljuËuje i testove sjedala koji simuliraju sudar straænjeg dijela vozila, a kojim bi se procijenila opasnost trzajne ozljede vratne kraljeænice.

Srebrni sponzor tramvaja Djeda BoæiÊnjaka Veseli boæiÊni tramvaj koji veÊ dvadeset godina tradicionalno vozi djecu srediπtem Zagreba u vrijeme blagdana i ove je godine na ulicama grada. Zabavu za djecu uz cjelodnevnu voænju boæiÊnim tramvajem ove je godine, kao srebrni sponzor, omoguÊio EUROline. Tramvaj Djeda BoæiÊnjaka od prosinca do Sveta Tri kralja malene vozi rutom Praπka - Trg bana JelaËiÊa - Ilica - Ulica Republike Austrije - JukiÊeva - Vodnikova - Zrinjevac - Praπka.

S T R A S T


V I J E S T I

95

E-klasa i SLS AMG osvojili Auto Trophy 2009. »itatelji magazina Auto Zeitung izabrali su novu MercedesBenzovu E-klasu kao najbolju limuzinu u premium segmentu. Novi Mercedes-Benzov ‘gullwing’ SLS AMG osvojio je prvo mjesto za najbolji supersportski automobil. Oba vozila dobila su prestiænu nagradu Auto Trophy. Ove cijenjene nagrade u Berlinu su bile uruËene dr. Dieteru Zetscheu, predsjedniku Uprave Daimlera AG i voditelju MercedesBenz Carsa, te dr. Joachimu Schmidtu, izvrπnom potpredsjedniku prodaje i marketinga Mercedes-Benz Carsa.

Nagrada Kiklop Julijani MatanoviÊ U sklopu Pulskog festivala knjiga i autora, nagrada Kiklop, koja se svake godine dodjeljuje za najbolje prozno djelo prema izboru glasaËa (ove godine njih 290) u prosincu je predana u ruke Julijane MatanoviÊ, vrsne i darovite spisateljice koja je svojim toplim priËama osvojila publiku, ali i nas viπegodiπnje Ëitatelje njezinih kolumni u magazinu Strast. Julijanina Knjiga od æena, muπkaraca, gradova i rastanaka prozno je djelo 2009. godine. P R O S I N A C

2 0 0 9


96

V I J E S T I

‘Traæim previπe od ovih æica da ti svaka nota pristaje i da ima tvoje crte lica, da tvoja je’ - ovi stihovi

najavljuju novi album Zlatana StipiπiÊa Gibonnija koji izlazi poËetkom oæujka 2010. godine. U majstorskom duhu, nakon tri i pol godine, zgotovljen je Gibonnijev osmi studijski album uz koji se sprema i velika turneja ovog iznimnog umjetnika i prijatelja EUROlinea. Jaki duh i energija novih skladbi poËetkom prosinca pretpremijerno su predstavljeni u Zagrebu uz animirani videospot, neπto posve novo, za pjesmu „Æeam“.

Sveti Nikola u EUROlineu Na kraju godine EUROline je za djecu svojih djelatnika organizirao priredbu u suradnji s Tom-Tom klubom iz Zagreba, a maliπani su otvorena srca podijelili darove s dvadesetero djece iz Doma za djecu u LaduËu. Svi su najmlai zajedno doËekali Svetoga Nikolu, a uz bajkovitu narativnu Ëaroliju i brojne poklone bila je to jedna od najtoplijih veËeri u EUROlineovu salonu automobila u Kovinskoj 5.

S T R A S T


V I J E S T I

97

Ravnateljica EUROline zaklade Ivana Vrdoljak Vanna i Prof. dr. sc. Boæidar ÆupanËiÊ

Vito na dar Klinici za djeËje bolesti u KlaiÊevoj Svoj humanitarni rad EUROline zaklada ove je godine zaokruæila darovavπi MercedesBenzovo praktiËno i funkcionalno vozilo Vito 111 CDI zagrebaËkoj Klinici za djeËju kirurgiju /Klinici za djeËje bolesti u KlaiÊevoj. Vito je brzo, udobno i sigurno vozilo jednako snalaæljivo u terenskim zadacima kao i u guævama na gradskim ulicama. Dar EUROline zaklade, vjerujemo, pridonijet Êe brizi za zdravlje naπih najmlaih.

Prvijenac naπeg gastroeksperta Roen 1954. u Maglaju, kod kuÊe, uz nazoËnost pretjerano vesele babice. Na istoj adresi iz pozicije puzanja u uspravni stav podiæe se uz πtednjak na drva na kojemu kuha baka. U susjedstvu je tetin πtednjak na struju, πto shvaÊa kad ga strese. ©ok strujnog udara nije ga sprijeËio da i dalje prËka oko πtednjaka. „Kuha“ od najranijih dana. Briæni su roditelji pedagoπki primjereno ushiÊeni prvim Reneovim „receptima“. Obitelj se neprestano seli, Rene stjeËe najrazliËitija gastronomska iskustva. Spoznaja da je kulinarstvo medij πarmiranja bila je sudbinska. Razmiπlja o tome da se profesionalno posveti kuharstvu, no medijska kuhinja privlaËnija mu je od profesionalne. Kao ugostitelj uvijek bi oduπevio i potom bankrotirao. Prve gastrokolumne objavljene su mu u „Poletu“ potkraj sedamdesetih. Taj ga æurnalistiËki æanr sve viπe privlaËi i konaËno mu se u medijskom smislu potpuno posveÊuje. Danas surauje s raznim tiskanim i elektronskim medijima. Sustavno radi na promociji hrvatske gastronomije u svijetu. U izdanju Profila proπli je mjesec objavio svoj prvijenac, knjigu 100 recepata - 50 obiËno neobiËnih i 50 neobiËno obiËnih. P R O S I N A C

2 0 0 9


98

S T R A S T

Tri mjeseca prije nego πto se rodio, znali su mu ime. Njegov otac, tada dvadesetËetverogodiπnji mladiÊ - zbunjen pred krojem skoro saπivene roditeljske odjeÊe - ispunio je obeÊanje dano trudnoj Tildi. A imao je velik razlog protiviti se njezinoj æelji. Samo πto nije bio spreman primiti Tildino Zaπto. Jer, pojasniti svoje neslaganje znaËilo bi otkriti strogo Ëuvanu tajnu zbog koje je obitelj, dok su njemu bile svega dvije godine, napustila rodno tlo i s istoËne granice dræave preselila se u Split. Trudili su se zaboraviti sve: i male zelene jabuke petrovaËe i koliËinu masti potrebnu za izradu prhkog tijesta. - Dogovoreno, poloæiπ li taj posljednji ispit, pristajem. Bude li sin, nek’ se zove kao on. A on je bio Tildin omiljeni profesor komparativne knjiæevnosti Ëiji je ispit, za razliku od veÊine svojih kolega, Tilda ostavila za sam kraj. - On se neÊe mrπtiti kad mu na ispit doem u trudniËkoj haljini i zapuhana. Razumjet Êe da mi se iz ovog stanja pojedine knjige s popisa Ëine vaænijima. Æelim izbjeÊi loπ okus u duπi, pojaπnjavala je. I redovito dodavala Bojim se… tako ga se bojim… MladiÊ se neskriveno Ëudio. Nije pripadao onima koji bi razumjeli da ima i drukËijih strahova, onih πto nas s radoπÊu posjeÊuju Ëim nam se oËi susretnu s pogledom koji ne taji da puno zna i da svoja znanja uæiva svjedoËiti. Tilda je tvrdila da je profesor Jakov jedan od rijetkih predavaËa koji se ne naslauju poniziti studentske pristupe klasicima. - A πto je to uopÊe klasik, govorio je ispuπtajuÊi dim cigarete bez filtera. Pitao se, a znao je tko je, i kako time postao. - Bit Êeπ Jakov, tepala je glavom sagnutom prema trbuhu. Umjesto da je, otvorivπi vrata, uzviknula Poloæila sam, Tilda je Ëudnom mirnoÊom izgovorila: Jakov.

i da je uËiteljica tog starijeg Jakova bila prestroga, saznao je i da ga je otac tukao remenom i bagremovim πibama, i da su ga propalice nauËile pijanstvu. Jecala je kad mu je priznavala πto je njezin Jakov, pomuÊena uma, straπno poËinio. - Molim se za curice, izgovorila je na kraju; kao da traæi blagoslov s kojim Êe obitelj lakπe doËekati Sudnji dan. Jakov, Jakov, ponavljao je neÊak, svih trinaest godina poslije. Samo sebi, svakodnevno. A onda mu je djevojka Tilda priopÊila da je trudna i da Êe mu roditi sina. - Tebi, naglasila je. I zamolila ga da ga nazovu Jakov. *** Tilda je odmah primijetila kako njezin muæ svoga sina rijetko zove imenom. Bila je uvjerena da je ljubomoran na profesora o kojem je ona nastavila pripovijedati. Sin je Jakov odrastao. - U svemu moraπ biti najbolji, nareivao mu je otac. U osnovnoj je πkoli Jakov ml. bio najbolji, i u gimnaziji opet najbolji, i na dubrovaËkom studiju marketinga ponovno najbolji. Znao je da to otac æeli. Nije se pitao zaπto. S dvadeset i jednom postao je vlasnik diplome ispisane engleskim jezikom. Na sveËanu veËeru na kojoj je dekan fakulteta, ugledni ameriËki profesor, baπ njega proglasio uzornim polaznikom Jakov ml. uz roditelje je pozvao i djevojku. Lijepu, zanesenu; onu koja je po svemu podsjeÊala na Ëar rodnih joj Konavala. Tildu je osvojila kazivanjima priËa preuzetih s raskriæja svoga zaviËaja. S ranom jeseni zaposlio se u propagandnom odjelu velikog trgovaËkog lanca sa srediπtem u metropoli. PoËetkom listopada dan mu je

Prespavani BoæiÊ J U L I J A N A

Devedeset je dana proπlo od polaganja ispita kod velikog profesora Jakova kad je u rodiliπtu zakmeËao siÊuπni djeËak koji Êe u knjigu roenih i krsni list biti upisan kao Jakov. - Samo da niπta ne povuËe od… bojao se mladi otac. ©utio je o svom strahu. Tilda nije smjela saznati da on ima ujaka Jakova i da taj Jakov veÊ dvadeset godina, i neπto viπe, odleæava kaznu u najstroæoj ustanovi. Za Badnjak, pola desetljeÊa prije nego πto Êe selo pasti pred napadom osvajaËa, pijan je uπao u prodavaonicu πpeceraja, opljaËkao blagajnu i ubio trgovkinju, samohranu majku dviju djevojËica. Starijoj je bilo πest, a mlaoj svega tri godine. Na suenju se nije pokajao. Ujakova majka nimalo nije dvojila kad ju je kÊi upitala hoÊe li se s njom, muæem i dvogodiπnjim sinom preseliti na more. I ona je æeljela pobjeÊi daleko; pod ruku sa stidom koji je crvenio ravnicu i razbuktavao piskave komπijske glasove. - Da ga pokojni otac vidi, i njega je u grob otjerao, ni osnovnu nije zavrπio, plamtjeli su. S poËetkom rata priËa o ujakovu zloËinu izblijedjela je pred reËenicama koje su opisivale nove strahote i straπna umiranja. Jakovljevi najbliæi odluËili su ne posjeÊivati ga na novoj adresi. Preπutno su dogovorili zaborav, i nad sinom, i nad bratom. Baka je pred smrt pozvala unuka. Njemu, kojega su iz rodnoga sela odveli kad su mu bile dvije, tada je bilo jedanaest. Odsluπao je cijelu priËu. Saznao je da je baka, uz njegovu mamu, rodila joπ i sina. Otkrila mu je i njegovo ime. Saznao je

M A T A N O V I Δ

prvi veliki zadatak, osmiπljavanje akcija vezanih uz nadolazeÊi BoæiÊ. Bablje ljeto baπ je te godine odluËilo tvrdoglavo trajati. Postavljene svjetiljke prijetile su da Êe se zapaliti. »okoladnim anelËiÊima bilo je neugodno πto im toplina savija krila. Jednima desno, drugima lijevo, a onim treÊima, zaduæenima za Ëuvanje djevojËica koje se ne sjeÊaju lica svojih majki, oba. Kad je na Badnjak, nalik ranom jesenjem danu, Jakov pogledao na sat, zakljuËio je da je prekasno sjesti u auto i krenuti put Splita, na obiteljsku veËeru na koju je veÊ stigla i djevojka iz Konavala. Bio je preumoran. Iscrpljen, ali nije znao da se njegovo stanje opisuje tim rijeËima. Zaspao je odjeven. Sanjao je πkolski imenik otvoren na stranici s njegovim imenom i petice nizane u starinske konavoske ogrlice. Kad se probudio, a ni sam nije znao je li to bilo poslije tri ili dvadeset i tri sata, pogledao je na mobitel iskljuËenog zvuka. Nekoliko propuπtenih poziva i tri pristigle poruke. Prva je glasila: VraÊam se u Konavle; druga: Javi se, strahujem, voli te mama, treÊa: Samo da nisi napravio neku glupost…, tata. Poæelio je otac, umjesto toËaka, napisati kao. »estitke su izostale. Sretan vam BoæiÊ, javit Êu se, u guævi sam, u firmi poËinju pripreme za Uskrs, napisao je. IdentiËnu je poruku kao odgovor uputio na sva tri broja. Samo je s jednoga primio odgovor: Moj sin, voli te tata.

S T R A S T


Sigurnost bez granica uz pogon na sva Ëetiri kotaËa. 4MATIC.

STRAST br. 24  

Strast br. 24

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you