Page 1

PRILOG

PRAVEDNO DRUŠTVO

Glasilo za promicanje ljudskih vrijednosti, međunarodne suradnje i suradnje civilnog društva, javne uprave i gospodarstva Broj 2 / Siječanj, 2010. godine

TISKANA PUBLIKACIJA O PROJEKTU SOCIJALNOG I GOSPODARSKOG OPORAVKA “DANI ZRINSKIH U ZRINSKOM TOPOLOVCU”

U

sklopu Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka uz potporu Svjetske banke i Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva provodi se potprojekt pod nazivom “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu” o kojemu je ovih dana tiskana posebna publikacija. Tijekom prošle godine Savez za pravedno društvo Bjelovar organizirao je niz predavanja, prezentacija i radionica, izložbu, šahovska natjecanja te uređivao prostor u ovoj nerazvijenoj bilogorskoj općini. Sve ove aktivnosti usmjerene su poboljšanju kvalitete života u ovom nerazvijenom području, a prilog je između ostaloga, obogaćivanju već postojeće kulturno-turističke manifestacije Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu. Tu ulogu ima i tiskana publikacija koja je sastavljena iz četiri cjeline. U prvom dijelu predstavljena je općina Zrinski Topolovac. Drugi dio posvećen je čuvenoj obitelji Zrinski, a u trećem su predstavljene konkretne aktivnosti iz projekta. U četvrtom, posljednjem dijelu predstavljena je kulturno-turistička manifestacija istog imena.

Obogatiti život malih općina - “Vjerujemo da će rezultati naših brojnih aktivnosti potaknuti mnoge da se pridruže i doprinesu razvoju priče o Zrinskom Topolovcu i Zrinskima jer je ta priča čvrst temelj za pokretanje turističkog razvoja”, napominje Stjepan Kos, voditelj projekta i predsjednik Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva. ●

Naslovnica publikacije “Zrinski u Zrinskom Topolovcu”

Skulptura Katarine Zrinski i paviljon za okupljanje učenika i mještana


PRAVEDNO DRUŠTVO

UVODNA RIJEČ

Gradimo mostove suradnje

Piše: Stjepan Kos POZIVAMO ČITATELJE DA ISTRAŽUJU I PIŠU O TEMAMA KOJE VODE PREMA PRAVEDNOM DRUŠTVU

Idejama do nagrada

U drugom broju Pravednog društva nastavljamo projekt koji između ostaloga uključuje istraživanje o stanju društva i percepciji građana o sadašnjem stanju kao i promišljanja građana o budućim kretanjima u društvu i razvoju. Budući da odbacujemo tezu da je pravedno društvo utopija, želimo potaknuti raspravu o sadržaju budućeg pravednog društva i strategijama kojima se ono može ostvariti. Upućujemo poziv za suradnju na ovom projektu svima koji žele doprinijeti da ova tema postane nezaobilazna. Prikupljat ćemo eseje i druge kratke tekstove građana i posebno mladih s vizijama razvoja društva i njihovim očekivanjima. Tekstovi mogu biti s optimističkim ili pesimističkim predznakom. U svakom broju Pravednog društva objavljivat ćemo tekstove koji budu zanimljivi i kreativni. Sistematizirat ćemo sve tekstove nakon godinu dana, nagraditi najzanimljivije te objaviti rezultate ankete s nekoliko osnovnih pitanja na ovu temu. Tiskat ćemo i odgovarajuću publikaciju (zbornik radova). U međuvremenu ćemo prikupljati i izjave, odnosno odgovore poduzetnika i političara na nekoliko temeljnih pitanja: Znaju li kako ostvariti pravedno društvo, koliko za to treba vremena, što bi prvo napravili, koje su glavne prepreke? ●

Treba se osloboditi starih predrasuda iz vremena kada su granične linije nagrđivali betonski bunkeri i bodljikava žica i kada je svijet bio pun vanjskih i unutrašnjih, a najčešće, izmišljenih neprijatelja

I

ntenziviranje suradnje i razmjena znanja između ljudi i organizacija u našoj regiji važan su strateški cilj koji su na ovaj ili onaj način u svoje razvojne planove uključile mnoge županije i gradovi u Republici Hrvatskoj. Ta se suradnja i razmjena treba osloboditi starih predrasuda iz vremena kada su granične linije nagrđivali betonski bunkeri i bodljikava žica i kada je svijet bio pun vanjskih i unutrašnjih, stvarnih i, najčešće, izmišljenih neprijatelja. Pred našim očima nastaje jedan drugačiji svijet i u njemu jedna nova Europa u kojoj je regionalna suradnja važan element za stvaranje boljeg i bogatijeg života. Granice i zidovi sužavali su naše horizonte i onemogućavali gospodarski i društveni razvoj. Nažalost, prirodnu težnju ljudi za ukidanjem granica i slobodom iskoristili su glavni protagonisti predatorskog kapitalizma, banke i korporacije. One su svojim financijskim, trgovačkim i društveno neodgovornim djelovanjem oko većine ljudi i naroda podigle nove ograde koje sputavaju slobodu. Stare su granice zamijenile granice dužničkog ropstva nametnute kroz promociju i slavljenje potrošačkog konzumerizma. Kriza u kojoj se nalazimo razotkrila je pokvarenost i promašenost tog modela i tih vrijednosti. Kapital i proizvodi slobodno kruže svijetom, a ljudi ostaju kod kuće ograđeni ratama kredita, računima koji su sve

Izdavač: Bjelovarski centar za razvoj civilnoga društva, Savez za pravedno društvo i Europski dom Bjelovarsko-bilogorske županije Adresa: Masarykova 8, 43000 Bjelovar Telefon: 043 245 109 / Mobitel: 098 239 405 E-mail: stjepan.kos@email.t-com.hr Web: www.bjvertikala.info i www.danizrinskih.info

28

Siječanj 2010.

veći i nesigurnošću za svoje radno mjesto. Da smo ljude stavili na prvo mjesto, ispred novca i proizvoda, oni bi upoznali jedni druge, učili i primjenjivali primjere dobre prakse. Neprocjenjiva je vrijednost komunikacije i suradnje i zato treba stvoriti uvjete da se ljudi susreću i obogaćuju znanjem i idejama. Mi u Hrvatskoj još živimo u paradigmi sukobljavanja u smjeru istok - zapad, još se previše trošimo na prostoru bivše Jugoslavije, umjesto da okrenemo pogled prema sjeveru, u prostor srednje i sjeverne Europe gdje u desetak država živi sto milijuna nama bliskih ljudi s kojima dijelimo kroz povijest sve negativnosti činjenice da smo između velikih imperijalnih sila koje su željele ovladati prostorom između Baltika i Jadrana. Cijenu imperijalističkih presizanja stoljećima smo skupo plaćali, no došlo je vrijeme da intenziviramo našu suradnju i da s ovih prostora, iz srca Europe, pokažemo primjerom, kroz realizaciju zajedničkih programa i projekata, da je moguće pronaći bolja, sigurnija, ljepša i korisnija rješenja i preporoditi Hrvatsku i cijelu regiju te stvoriti uspješno i humano društvo pravde i blagostanja. Obzirom na golemo povijesno iskustvo, eksperimentiranje s ekonomskim modelima i kulturno bogatstvo, naša domovina Hrvatska sigurno može bolje. Možda smo to čak i zaslužili nakon svih nedaća i patnji kroz našu povijest. ● Urednik priloga “Pravedno društvo”: Stjepan Kos Suradnici: dr. Zdravko Mršić, dr. Franjo Pajrić, Vlado Karagić, prof, Silvija Kolarić, dipl. ing., Renata Staneković, Tomislav Cug, dipl. oecc., mr. Ivan Ćurić, Jasmina Radojčić, prof., Snježana Pašalić, Nemanja Vlahović, Tugomir Pemper, Dražen Žagi

broj 14 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


ČETIRI KORAKA DO PRAVEDNOGA DRUŠTVA

» Ravnopravnost

P

otrebno je deklarativno pravo žena na isti tretman, na poslu i u obitelji i u politici, pretvoriti u stvarno stanje. Određene inicijative već postoje, ali su prilično stidljive, jer se baziraju na preporukama i nisu obvezujuće. Potrebno je zakonski uvjetovati proporcionalan broj žena na izbornim listama. Tamo gdje takvi zakoni postoje, kao odnedavno u Hrvatskoj, treba ih provoditi, a nepoštivanje treba sankcionirati. Tu bi razvijene zemlje kroz brzu implementaciju mogle poslužiti kao uzor zemljama koje u tom pogledu zaostaju u razvoju. Ovaj korak uključuje i emancipaciju mladih, čiju energiju, intelektualnu svježinu, bolju povezanost s modernim tehnologijama i stilom života starije generacije sputavaju na opću štetu. Pri tom su češće motivirane brigom za vlastiti položaj negoli brigom za zajednički prosperitet. Žene trebaju biti ravnopravno zastupljene u Saboru, skupštinama i vijećima. Time bi u završnu fazu ušao proces napuštanja svjetonazora i prakse po kojima su žene manje vrijedne i manje sposobne od muškaraca. Istina je, zapravo, da su danas žene obrazovanije, empatičnije, marljivije, miroljubivije te sklonije suradnji i traženju sklada. Nužnost ravnopravnog sudjelovanja žena u politici uvjetovana je potrebom današnjeg svijeta, čovječanstva i planete Zemlje za tim njihovim osobinama. Ravnoteža ženskog i muškog utjecaja ispravit će tisućljetnu nepravdu koja im je nanošena i stvorit će uvjete za donošenje boljih, sigurnijih, ljepših i korisnijih rješenja. Ovo uključuje i mnogo lakše ostvarenje sljedećih koraka koji nas vode prema pravednom društvu.

» Transparentnost Osigurati transparentnost u smislu dostupnosti (vidljivosti) informacija jav-

nosti te potpun uvid javnosti u poslove i transakcije koje se tiču života ljudi. To prvenstveno znači obračun s nekim dogmama: dogmom o tajnosti bankovnih računa, dogmom o tajnosti osobnih dohodaka, itd. Privatno vlasništvo ostaje neprikosnoveno, ali samo ako je stečeno u skladu sa zakonom. Uvid u stvarne brojke na računima pojedinaca i organizacija, bez sumnje bi senzibilizirao javnost. Tako bi vrlo brzo bio pronađen način da se nelegalno stečen novac usmjeri u fondove za razvoj. Internet omogućava provjeru imovinskog i bankovnog stanja, što bi samo po sebi vodilo u smjeru veće odgovornosti ljudi na upravljačkim položajima, kao i onih koji imaju mnogo više nego im je potrebno. Bogatstvo i odgovornost trebali bi doživjeti simbiozu kakvu tu i tamo već naziremo. Za uspjeh ovog koraka potrebno je napredovati s prvim korakom do pravednog društva, a također na nivou UN-a dogovoriti mehanizme sprečavanja transfera prljavog novca u neke “egzotične” državice koje baš na pranju novca dobro zarađuju, a izmislili su ih oni koji izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa u suradnji s kriminalcima (ili obrnuto). Tajne službe, čija je nužnost još jedna dogma, najmanje su transparentni dijelovi društva. One trebaju evoluirati u javne službe koliko je god to moguće, tako da prestaju biti kreatori ratova, manipulatori sukoba ili stranačkih obračuna.

» Miroljubiva politika suradnje Treći korak na putu do pravednog društva nazvat ćemo miroljubiva politika suradnje. Ovog časa on izgleda preambiciozan, ali uz dovoljno energije uložene u prva dva koraka i edukaciju i ovaj korak postaje lako ostvariv. Sve ovisi o nama i našim uvjerenjima, a sve druge pretpostavke već postoje. Miroljubiva politika može se još nazvati i politika suradnje, pacifikacija ili demi-

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

litarizacija. Zapravo, radi se o tome da se vojno – industrijski sektor treba postupno transformirati u civilni, a u ekonomske odnose treba uvesti više suradnje. Nevidljiva ruka tržišta debelo se kompromitirala i potrebna joj je vidljiva glava suradnje i planiranja. Za ovo postoji mnogo dobrih razloga, ali dovoljno je spomenuti značajan rast stope zaposlenosti te životnog standarda i stvarne kvalitete života te smanjenje kriminala, prestanak ubijanja i ratovanja s ekonomskom pozadinom, odnosno uzrocima.

» Razvoj znanosti Prethodna tri koraka omogućila bi puni zamah četvrtom. Taj četvrti korak, čije tragove možemo uočiti već sada (baš kao i tragove prva tri), taj finalni korak koji omogućuju ravnopravnost, transparentnost i miroljubiva politika suradnje, poduprti kontinuiranom edukacijom, taj korak je razvoj znanosti. Dosadašnja znanost vrlo je zaslužna za stvaranje sadašnjeg društva koje u nekim dijelovima svijeta možemo nazvati izuzetno efikasnim, ali efikasnost i pravednost dva su prilično različita pojma. Višestruko povećanje izdvajanja za razvoj znanosti rezultiralo bi ogromnim brojem novih otkrića na svim područjima prirodnih i društvenih znanosti. To bi riješilo većinu trenutno gorućih problema: od ekologije, hrane, vode i energije do depresije i drugih psihičkih smetnji i bolesti. Također je vjerojatan i prodor znanosti, pomognut ostalim ljudskim djelatnostima, u dosad slabo istražena područja, kao što su primjerice mozak, DNA, itd. Sve bi to moglo prouzročiti kvantni skok u razvoju čovječanstva i razvoju ljudske svijesti, a pravedno društvo bi moglo postati normalna i sama po sebi razumljiva destinacija. ●

Siječanj 2010.

29


Baltičko-jadranska vertikala: Kako se boriti protiv

PRAVEDNO DRUŠTVO

“Plavi franak” da novca nij Piše: Tugomir Pemper

K

rv, znoj i suze zaista su postali svakodnevica i kada će ih zamijeniti veselje, osmjeh i zadovoljstvo, nemoguće je predvidjeti. Ako nikada prije onda su ovih dana mnogi ljudi dotaknuli dno života. Sve je više onih koji čeprkaju po kantama za smeće tražeći ostatke kojima bi prehranili sebe i svoju djecu. Povećava se broj korisnika pučkih kuhinja i onih koji mole prolaznike da im udjele jednu kunu. Mnogi zbog svog ponosa jednostavno gladuju. Najgore u svemu je to da je većina u takvoj situaciji obično se kaže “ni kriva ni dužna”. Do prije neki dan imali su posao i plaću. Kakvu takvu, ali im je omogućila da plaćaju struju i komunalije, školuju djecu, ali i da si priušte barem dio sjaja na koje ih svakodnevno podsjećaju brojne reklame i pozivi marketinških majstora. Da bi to ostvarili opet su mnogi posegli za lihvarskim pozajmicama legalnog bankarsko-pljačkaškog sustava i navukli na sebe financijske obveze koje su postale omča oko vrata neovisno o iznosima i iz mjeseca u mjesec sve su veće. U trenutku kada više plaća ne sjeda na tekući račun, a drugih izvora prihoda nema, puca “lanac sreće” jer, ne da se ne mogu pokrivati stvorene obaveze, nego nema ni za golo preživljavanje. To je naša stvarnost koju nam pokušavaju sada objasniti i neki naši političari i financijski stručnjaci. Dok jedni smatraju da stvari kreću na bolje, dakako iz redova aktualne vlasti, drugi, dakako oporba, upozoravaju da ćemo tek ove godine vidjeti kako nam je prošle godine bilo dobro. Dakle, valja zaključiti - bit će nam još gore. Je li to moguće? Može li nam biti gore nego da nam isključuju struju i ovrhama oduzimaju ono malo standarda koji smo si priuštili u svom prividu da se može bolje i ljepše živjeti? To pitanje sami sebi mnogi postavljaju. Izgleda ipak da može biti još gore! Nažalost, sve pretpostavke za to stvorili su upravo oni koji su se trebali pobrinuti da se u Hrvatskoj bolje živi. Oni su ozakonili sve što se može kako bi osigurali onima koji imaju, da imaju još više, a onima koji nemaju, da im se što lakše oduzme i ono malo što imaju. Hrvatski Sabor i zastupnici, od naroda izabrani, primjer su kako se olako izglasavaju sve veća davanja onih najsiromašnijih i

30

Siječanj 2010.

Alternativna valuta u cijelom je svijetu prihvaćen način borbe protiv nedostatka novca i novog zaduživanja, a istovremeno se jača lokalno gospodarstvo i nižim cijenama roba i usluga olakšava život svih ljudi

to po raznim osnovama i na raznim razinama od lokalnih do državnih. Nameta raznih za punjenje proračuna sve je više. A ako ih se ne može platiti, odmah se može “sjesti” na imovinu, mirovinu ili plaću, opet zahvaljujući sabornicima koji su to zakonom pojednostavili do kraja, posebno kada je riječ o ovrhama. A ti se onda poslije - žali. U ovom trenutku naznaka ozdravljenja gospodarstva i novog zapošljavanja, kao pokretača promjena na bolje, jednostavno nema na vidiku. Svakodnevno smo i dalje svjedoci novih otpuštanja u velikim i malim tvrtkama zbog spašavanja zarađenog kapitala ili najobičnijeg bankrota obrta ili tvrtki. Nove mjere Vlade za pomoć stidljivo su zakucale na vrata, a lokalne uprave u pravilu nemaju osmišljene strategije gospodarskog razvoja u kriznoj situaciji. Proračuni i lokalni i županijski i državni sve teže se pune, sve lakše i češće rebalansiraju i to po nekoliko puta u tekućoj godini. Pritom se nitko ne želi odreći svoga dijela, pa se onda reže tamo gdje najmanje boli, a to su dakako stavke namijenjene pomaganju najugroženijih. Socijalna osjetljivost se svela samo na spašavanje vlastitog političkog statusa. Postoji li, osim novih izbora i promjene vlasti koja je neučinkovita za boljitak širokih masa, recept da se stvari preokrenu, pokrenu ili promjene da svima bude bolje? Nadajmo se da postoji i o jednom takvom načinu odlučili smo i pisati.

Recept za izlaz iz krize tiskanje vlastitog novca Jedan od recepata samopomoći, da ne kažemo samospašavanja, i ljudi i gospodarstva je alternativna valuta. Takvih je valuta već na desetke u Europi koje vrijede za ograničena područja i zapravo su zamjenski novac kojim se plaćaju roba i usluge u nedostatku stvarnog novca kao zakonskog načina plaćanja. To je upravo karakteristično u

Zemljopisna karta hrvatskih naselja u kojima će biti “plavi franak” službena lokalna valuta današnje recesijsko vrijeme. Primjera alternativnih valuta je podosta. Iskustva govore da dobro funkcioniraju. U Njemačkoj i Austriji čak je 28 alternativnih valuta. Ono što posebno veseli je informacija da uskoro kreće jedna za područje tri države Austrije, Mađarske i Slovačke koje naseljavaju Gradišćanski Hrvati. Nova valuta zvat će se “plavi franak” koji bi mogao saživjeti i u četvrtoj državi, a to je Hrvatska i to ponajprije na prostoru Bjelovarskobilogorske županije. Zašto baš u Hrvatskoj i baš u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji? Riječ je o projektu za koji su ideju dali Gradišćanski Hrvati iz Šoprona na tromeđi Austrije, Slovačke i Mađarske. S njima su predstavnici Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva uspostavili prijateljsku suradnju na projektima “Baltičko-jadranske vertikale” kojima je glavni cilj okupljanje i suradnja naroda na 17. meridijanu. Kada se zna za dobru suradnju bjelovarskih udruga civilnog društva u “Savezu za pravedno društvo” s predstavnicima Gradišćanskih Hrvata, ne treba biti čudno da se “plavi franak” pojavi i u Hrvatskoj i to baš u Bjelovarskobilogorskoj županiji. Inače u cijelom svijetu sve veći broj malih zajednica kojima manjka gotovine tiska vlastiti novac. Sama ideja tiskanja paralelnog novca potječe još iz doba Velike depresije. U današnje vri-

broj 14 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


v recesije po receptu Gradišćanskih Hrvata

je manjak!

Sama ideja o alternativi dominantnim oficijalnim valutama je vrlo jednostavna, ali u isti tren i revolucionarna jeme trebala bi pomoći krajnjim potrošačima da “spoje kraj s krajem”, kao i lokalnim tvrtkama da prežive sve teže uvjete poslovanja. Sam sustav je postavljen na slijedeći način: Poslovni subjekti i privatne osobe povezane u mrežu (zadrugu) tiskaju valutu. Kupci tu zamjensku valutu kupuju po diskontnoj cijeni - recimo za 95 centi za vrijednost jednog eura - a zatim je potroše u dućanima koji primaju valutu, gdje za nju dobiju punu vrijednost. Tako radnici s niskim plaćama mogu platiti živežne namirnice, gorivo za automobile ili satove joge u alternativnim valutama. Rast popularnosti alternativnih valuta je pozitivan korak naprijed i ima potencijal za stvaranje vrlo snažnih valuta koje bi se mogle koristiti i u globalnim i u lokalnim različitim mrežama umjesto daleko skupljih zbog kamata, “NADnacionalnih” valuta. Ed Collom, sociolog sa Sveučilišta Southerng Maine, koji proučava novokovane lokalne valute, smatra da su njihovom upotrebom ljudi zapravo ohrabreni da troše u vlastitim zajednicama. Na taj način se recesijom ugroženi trgovci, koji na prvoj liniji stradavaju zbog pada kupovne moći, mogu barem održati na životu. On i njegovi istomišljenici kažu da uvođenje paralelnog lokalnog novca šalje snažnu poruku ljudima da ukoliko smanje ovisnost o uvjetima na širem tržištu i okrenu se u vlastito dvorište, koje im je lakše dohvatljivo i sigurnije, povećavaju i sebi i poslovnoj okolini šansu za preživljavanje. Sasvim je logičan zaključak dakle, pogotovo danas kada je ovom zadnjom financijskom krizom aktualni globalni monetarni sustav, baziran na nelogičnoj i nemogućog ideji stalnog i vječnog porasta dugova, dotakao granice, da je pitanje alternativnih valuta od ključne važnosti. ●

Sustavi alternativnih valuta su velika šansa za boljitak društvenih zajednica koju građani, i stari i mladi, i službenici i radnici, poduzetnici, poduzeća i umirovljenici ne smiju propustiti.

S “plavim frankom” popust pri kupovini! Kad je riječ o tiskanju vlastitog novca onda je među Gradišćanskim Hrvatima U Mađarskoj neazaobilazno ime gospodina Perkovca koji je pokrenuo ideju o zamjenskom novcu na području uz granicu triju država. Riječ je o uspješnom poslovnom čovjeku u mađarskom gradu Šopronu koji se o ideji alternativne valute najprije konzultirao s nekoliko vrhunskih ekonomista. Zbog toga što je recesija i kriza umjetno izazvana i to nedostatkom 5 do 7 posto novca, došlo se do zaključka da taj nedostatak gotovog novca može biti nadoknađen s više povezivanja lokalnog gospodarstva i stanovništva i njihovog međusobnog trgovanja, a ne da se samo trguje u velikim trgovačkim lancima koji imaju tako niske cijene da mali ne mogu opstati. Tako je nastala ideja o zamjenskoj valuti u obliku “plavog franka” koji bi trebao potaknuti trgovanje lokalnim proizvodima i u lokalnoj trgovačkoj mreži. To je dobar put prema financijskom oporavku cijelog područja koje će pokrivati plavi franak. U rujnu prošle godine je održana osnivačka skupština zadruge koja bi trebala sa svojim osnovnim kapitalom pokrenuti novo sredstvo plaćanja na što širem području i sa što više korisnika. Ta je zadruga već registrirana na mađarskom Trgovačkom sudu. U ovom trenutku se cijeli postupak usklađuje s europskim zakonima i zakonima država na kojima bi se trebao početi koristiti plavi franak. Državna služba koja prati tijek novca nadzire cijeli postupak uvođenja plavog franka. Oni koji će biti u posjedu tih bonova zvanih plavi franak imat će desetak posto popusta pri kupovini roba ili plaćanja usluga što bi trebalo potaknuti da čim više ljudi plaća upravo plavim frankom. Jedna od vrlo jakih banaka u zapadnoj Mađarskoj već je ušla u taj zadrugarski sustav. S velikim brojem svojih poslovnica u svim naseljima i gradovima bit će vrlo pouzdan servis. Zanimljivo je da je na bonu od dvije tisuće plavih franaka Ladislav Pejačević, hrvatski ban rođen u Šopronu. O plavom franku će govoriti inicijator njegove ideje gospodin Perkovac i u Bjelovaru na posebnoj radionici u svibnju ove godine. ●

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

Lokalna valuta potiče kupovinu lokalnih proizvoda! U blizini Münchena, lokalna valuta Chimgauer postiže fantastičan uspjeh od uvođenja prije pet godina i ne pokazuje znakove slabljenja uslijed ekonomske krize.

Prodavači i kupci oduševljeni su svojim lokalnim novcem “Entuzijazam raste: mislim da su ljudi u regiji u cjelini pozitivniji nego u ostatku zemlje. Odnos prema euru je jedan na prema jedan, ali postoji mogućnost promjene tečaja ako euro zapadne u teškoće”, rekao je Kristijan Geleri, vođa projekta. Novčanice vedrih boja u apoenima od jednog, dva, pet, 10, 20 i 50 Chimgauera mogu se nabaviti u 42 mjenjačnice u pokrajini, a primaju ih u 600 lokalnih poduzeća. Geleri dodaje da svaki put kada potrošač promijeni novac, tri posto iznosa odlazi za podršku nekog lokalnog projekta prema izboru kupca. Poduzetnici su prigrlili ideju novog novca jer on osigurava lojalnost potrošača i ohrabruje kupovinu i upotrebu lokalnih proizvoda. Od skromnih početaka sa 130 potrošača, 100 lokalnih tvrtki i pet lokalnih projekata, nova se valuta sada može pohvaliti sa gotovo 2000 redovnih korisnika koji troše gotovinu u 600 tvrtki i podržavaju 200 projekata. U pet godina razmijenjeno je 2,8 milijuna Chimgauera, a sada je u opticaju više od 300.000 Chimgauera. Valuta može omogućiti zajednicama da budu neovisnije i zaštićenije od ekonomskih udara”, kaže Geleri. ●

Siječanj 2010.

31


PRAVEDNO DRUŠTVO

Već je sada jasno da će biti potrebne dodatne mjere kako bi Hrva 33 glavne mjere za održavanje kvalitete zraka u Hrvatskoj:

Piše: Silvija Kolarić, dipl.ing.

N

edavno je na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavljen Prijedlog Petog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Republika Hrvatska je potpisala Kyotski protokol 1999., a ratificirala 2007. godine, čime se obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova za pet posto u prvom obvezujućem razdoblju (2008.-2012.) u odnosu na baznu go-

MCI-1. Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije MCI-2. Poticanje primjene kogeneracije (zajednička proizvodnja toplinske i električne energije) MCI-3. Smanjenje potrošnje fosilnog goriva korištenjem biorazgradivog komunalnog otpada u toplanama ili iskorištenje bioplina s odlagališta MCI-4. Smanjenje potrošnje fosilnog goriva korištenjem biorazgradivog komunalnog otpada u cementnoj industriji MCA-5. Program kreditiranja pripreme projekata obnovljivih izvora Hrvatske putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak MCA-6. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost MCA-7. Poticanje energetske učinkovitosti provedbom projekta “Uklanjanje barijera učinkovitom korištenju energije u sektoru kućanstva i usluga”

MCA-8. Program energetske učinkovitosti poduzeća HEP ESCO MCI-9. Mjere povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu MCA-10. Označavanje energetske učinkovitosti kućanskih uređaja MCI-11. Uspostava okvira za postavljanje zahtjeva ekološkog projektiranja MCI-12. Povećanje atraktivnosti željezničkog transporta MCI-13. Uvođenje biogoriva MCA-14. Poticanje upotrebe vozila s manjom emisijom CO2 MCA-15. Poticanje upotrebe plina u vozilima MCA-16. Mjera smanjenja emisije N2O u proizvodnji dušične kiseline MCI-17. Spaljivanje ili termičko iskorištenje metana sakupljenog na odlagalištima otpada MCA-18. Plan za djelovanja u sektoru poljoprivrede s gledišta prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja emisije stakleničkih plinova MCA-19. Odluka o korištenju članka 3.4. Kyotskog protokola MCA-20. Uspostava sustava trgovanja emisijskim jedinicama

Strategija protiv Kyota

dinu. Bazna godina za Republiku Hrvatsku je 1990., a te godine je emisija stakleničkih plinova iznosila 34822 Gg CO2-eq, što znači da Kyotski cilj za Republiku Hrvatsku iznosi 33081 Gg CO2-eq. Kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i održala kvaliteta zraka, Republika Hrvatska je izradila 33 glavne mjere koje su u fazi provedbe, a neke su u pripremi za provođenje. Nažalost, Hrvatska unatoč mjerama neće moći ostvariti zadani Kyotski cilj, što se jasno vidi iz grafikona u koji su uključene projekcije za politiku, bez mjera i s mjerama. Iz grafikona je jasno da će biti potrebne dodatne mjere kako bi Hrvatska održala emisiju stakleničkih plinova na zadanoj razini. Analizirajući mjere koje Republika Hrvatska provodi ili tek namjerava provoditi, šteta je što je osmišljeno relativno malo mjera koje bi poticale proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Uzevši u obzir Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske, o kojoj smo pisali u prošlom broju i kojom se do 2020. godine predviđa tek 9,2 posto energije iz obnovljivih izvora, na neki način je i jasno zašto Hrvatska ne-

32

Siječanj 2010.

U ovome broju nastavljamo s usporedbom hrvatske nacionalne strategije za očuvanje okoliša i energetsku efikasnost sa svjetskim trendovima. Nasuprot strategiji ističemo rad hrvatskih pionira, inovatora i entuzijasta na tome polju. Nažalost, izostaje sustavna pomoć države. će uspjeti ispoštovati Kyotski protokol. Naime, Hrvatska tom strategijom planira izgraditi nove termoelektrane pogonjene zemnim plinom i uvoznim (!!!) kamenim ugljenom. Time, umjesto da razvijamo i potičemo čiste proizvođače, još više umanjujemo mogućnost ostvarenja Kyotskog cilja.

Prvi hrvatski automobil – električan Električni automobili su u posljednje vrijeme postali svjetski hit. U prvo vrijeme su ih proizvodili GM, Toyota i Nissan, a sada su ih počeli proizvoditi

i proizvođači od kojih to ne bismo očekivali. U trenutku kada Opel najvljuje svoj električni automobil pod imenom Ampera, a automobile marke Tesla voze guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger i glumci George Clooney i Dustin Hoffman, pojavljuje se tvrtka DokIng iz Hrvatske sa svojim prototipom XD. Automobil XD je gotovo u cijelosti hrvatski proizvod. Dizajnirao ga je industrijski dizajner Igor Jurić, koji je 12 godina radio u njemačkoj autoindustriji u sektoru razvoja, a probnu šasiju je proizvela sisačka tvrtka Eko-Međimurje. Tvrtka Tema iz Pule već je razvila

broj 14 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


atska održala emisiju stakleničkih plinova na zadanoj razini MCA-21. Naknade na emisiju CO2 MCA-22. Izvještavanje prema UNFCCC-u i Kyotskom protokolu MCA-24. Aktivno sudjelovanje u međunarodnom pregovaranju za obvezujuće razdoblje nakon 2012. (“PostKyoto”) MCA-25. Izrada planova, programa i studija za efikasnije provođenje i kreiranje politike klimatskih promjena.

MCA-26. Uspostava istraživačko - razvojnog programa namijenjenog pitanjima klimatskih promjena MCA-27. Nacionalni energetski programi MCA-28. Program obrazovanja i rada s javnošću MCA-29. Potpora programima i projektima za prijenos tehnologija i znanja

MCA-30. Uspostava infrastrukture za primjenu fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola MCI-31. Provedba JI projekata u Hrvatskoj MCA-32. Omogućiti investiranje u CDM i JI projekte u drugim državama MCA-33. Uključivanje Hrvatske u europsku shemu trgovanja emisijama Bilo bi vrlo korisno dodati i 34. i 35. mjeru: MCI-34.: Poticanje razvoja električnog automobila MCI-35.: Subvencioniranje kupovine električnih automobila

-5% u odnosu na Baznu godinu

Projekcija emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1990.-2030. godine.

elektromotore snage 45 kW i 600 Nm koji bi se ugrađivali u prednje kotače te automobilčiću omogućavali postizanje 120 km/h maksimalne brzine, dok bi jedini uvozni dio predstavljale baterije koje su najskuplji dio automobila i čiji je proizvodnja neisplativa. Jurić je napravio dizajn gradskog vozila s dva sjedala (veličina smart fortwo), služeći se kombinacijom najmodernijih softvera. Po njegovim riječima, razvoj softvera je tehnološka revolucija koju je autoindustrija propustila. Zato je moguće da njih šestero razvije novi model automobila za manje od godinu dana, dok bi tradicionalna industrija trebala dvije godine rada petstotinjak dizajnera i inženjera uz milijunsku opremu. Vitalna inovacija je u poznavanju i kombiniranju različitih dizajnerskih i inženjerskih softvera. Sudeći prema fotografijama, automobil je neodoljiv, a predviđena cijena je 10000 eura za osnovni model. Prema tome, država bi zasigurno imala interes subvencionirati razvoj i kupovinu električnih vozila. Tako ne bismo morali svake godine strepiti nad turističkom sezonom, koja nam donosi prihod s kojim možemo kupovati tuđe proizvode visokih tehnologija. Osim toga, kao i cijela Europa, imamo interes smanjiti ovisnost o uvoznoj nafti i plinu i, dakako, ispoštovati Kyotski protokol. Zbog toga bi bilo korisno dodati 34. i 35. mjeru. ●

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

Dok-Ing XD prototip

Siječanj 2010.

33


PRAVEDNO DRUŠTVO

Hoćemo li i dalje uživati u svim mogućim i nemogućim proizvodima i pod koju cijenu?

Piše: Tomislav Cug, dipl.oec.

K

ada se počelo razmišljati o tome na koji način spustiti cijenu proizvodima tako da oni postanu kupcima pristupačniji, razmišljalo se kako ustvari povećati svoju zaradu. Dakako da je to nama kupcima išlo na ruku i da su mnogi proizvodi postali pristupačniji, iako se nekada moglo samo sanjati o njima. Školski primjer je početak dvadesetog stoljeća i traka za sastavljanje automobila Ford. Serijska proizvodnja je toliko spustila cijenu da danas gotovo nema obitelji u razvijenom svijetu bez bar jednog automobila. Masovna proizvodnja je zavladala i ne da se s trona. U osnovi ekonomije je činjenica da se poduzeće mora širiti kako ne bi propalo. Stvari se proizvode u daleko većim količinama nego što je potrebno, a marketing je zadužen da se proizvedene stvari prodaju kako bi se sakupio novac da se proizvede još više stvari koje nikome nisu neophodne jer je potreban novac da se proizvodnja nastavi. Bogatstvo se gomila, iako nije potrebno. Korporacije su toliko velike da njihove zarade premašuju budžete većine država. Warren Buffett i Bill Gates samo su neka od imena koja se spominju sa strahopoštovanjem kada se priča o bogatstvu. Količina novaca koja pripada njima većini ljudi nije ni zamisliva. Četrdesetak milijardi dolara. Deset nula. I nije dosta. Samit G20 iznašao je 1100 milijardi dolara za pomoć u prevladavanju krize. Proizvodnja će se nastaviti, to je sigurno. Jer nemamo niti jedan drugi ekonomski sustav koji bi bio bolji od ovoga. I dalje ćemo uživati u svim mogućim i nemogućim proizvodima. No, pod koju cijenu? Proizvođačima dobara je potrebna energija da bi proizvodili, a tu na scenu stupaju proizvođači energenata. Naftom se špekulira po svjetskim burzama i cijene se dižu u nebo. Tko pametan

34

Siječanj 2010.

Znanstvenici pokrenuli

Green New Deal želi sam sebi izbijati milijarde iz džepa pa da u prodaju pusti električne automobile? Danas postoje koncepti automobila na vodik. Čak i na komprimirani zrak. I to funkcionira! No nema zarade od benzina, ne troši se ulje, ne mijenjaju se svjećice i filteri… 1996. u Kaliforniji su se pojavili električni automobili EV1 – Electric Vehicle 1. Deset godina kasnije ti su automobili tajanstveno nestali s prometnica iako su svi bili zadovoljni njima. Stotinu godina ranije na cestama je bilo više električnih automobila nego onih na benzin. Dvadesetih godina prošlog stoljeća pobijedili su automobili pogonjeni na benzin. No, pobjeda je nešto donijela sa sobom – smog. Raste broj oboljelih od astme, raka, bolesti pluća. Svemu tome doprinose proizvođači električne energije na kruta goriva i sva ostala industrija koja u atmosferu ispušta goleme količine otrovnih plinova. Hoće li zrak postati luksuzno dobro koje će se kupovati u limenkama – sjetite se “Čistog hrvatskog zraka” iz devedesetih godina? Atmosfera se zagrijava, polarne kape se tope. Ljudi obolijevaju, suše i poplave uništavaju cijela područja. Zbrinjava li se itko? Samo zanemariv broj ljudi koji nema šanse pobijediti moćni kapital. Protokol iz Kyota tema je mnogih rasprava. Smanjiti količinu ugljičnog dioksida i ostalih plinova kako bi se smanjio

efekt staklenika koji narušava klimu. Protokol je potpisalo 187 država. I na zadnjem sastanku svi su se složili da je to dobra stvar, no ozbiljnog pomaka na niže u emisiji plinova nije bilo. Nitko ne da svoju industriju zato da bi “neki tamo” mogli normalno disati. Redovito čitamo o elektranama pokretanim na vjetar, na plimu i oseku, o solarnim pločama, grijanju iz zemlje, no je li to nešto što će zaživjeti ili su to samo izolirani pokušaji? U Kaliforniji je 1990. godine proglašena 41 uzbuna prvog reda zbog količine smoga u zraku. Je li to podiglo svijest ljudi i ima li dvadeset godina kasnije manje automobila na fosilna goriva? Upravo suprotno. Ipak, nekolicina znanstvenika pokušava promijeniti razmišljanja ljudi. Svjesni financijske krize, enormnog povećanja cijene energenata i narušene klime, pokrenuli su projekt Green New Deal. Program koji kombinira kratkoročnu stabilizaciju s dugoročnom rekonstrukcijom financijskog, poreznog i energetskog sustava na svjetskom nivou. Novca očito ima dovoljno, no raspodjela nije u redu. Dakle, ekonomski sustav treba mijenjati. Promjena načina kolanja novca i njegove raspodjele su nužni. A da bi se ostvarili pomaci, potrebno je promijeniti svijest ljudi. No, vrlo je teško učiti na tuđim greškama. Tek kada se nama dogodi nešto grozno, razmišljat ćemo o alternativama. ●

broj 14 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


Golema većina pučanstva u svim zemljama od SAD-a, preko Nigerije do Kine isključena je iz razdiobe bogatstava koje stvara globalizacija

Piše: mr. sc. Zdravko Mršić

K

njiga “Suočenje civilizacija” opisuje i ocjenjuje niz obnoviteljskih zahvata koje je poduzimala zapadna civilizacija od Isusova vremena do današnje svjetske krize. Nije riječ o recesijama, nego o obnovi cijele civilizacije koja je svakih nekoliko stoljeća zapadala u teške i pogibeljne krize. Kriza rimskog svijeta, koji je obuhvaćao cijelo Sredozemlje, bila je jednako duboka i presudna kao i današnja kriza, koja je prva kriza u globaliziranom svijetu. U Isusovo vrijeme bio je globaliziran Mediteran. Civilizacije propadaju iz više razloga. Jedan je vanjska ugroza, drugi nestanak ili oskudica prirodnih izvora na kojima je bilo izgrađeno gospodarstvo civilizacije. Međutim, u propadanju je uvijek očita neprimjerenost sustava ljudskih vrijednosti u novim vanjskim okolnostima i unutarnjim priprilikama. Unutarnja slabost civilizacije potiče i vanjsku ugrozu, jer je oslabljena civilizacija lagan plijen dinamičnom i samouvjerenom neprijatelju. Postupno propadanje civilizacije stvara potrebu otpora unutarnjem propadanju, a vanjska ugroza tu potrebu čini prijekom i hitnom zadaćom. Međutim, mobilizacija cijelog društva u takvoj nuždi ne može se izvesti bez usklađenja sustava ljudskih vrijednosti novim potrebama društva. U krizi koja je nastupila prije dva tisućljeća, mobilizacija za obnovu posustalog svijeta, koji su ubrzo počeli ugrožavati daleki euroazijski narodi, bila je izvedena na načelima zajedništva te ljudske uzajamnosti i solidarnosti Isusa iz Nazareta. U današnjem globaliziranom svijetu očito je propadanje zapadne civilizacije kojoj pripada i Hrvatska, a koja ima takozvane kršćanske korijene. Umjesto uloge gospodarice svijeta, koju je igrala tijekom nekoliko stoljeća, zapadna civilizacija

Mr. sc. Zdravko Mršić, bivši Ministar u Vladi Republike Hrvatske i direktor hrvatske Agencije za restrukturiranje (1990.), do umirovljena radio u diplomaciji. Autor je više knjiga, među kojima su “Isusovi ljudi” , “Povratak domovine”, “Globalizacija i gospodarski nacionalizam” , “Otvorena šutnja”, “Proslava života”, “Isus”, “1997.”, “Mala Terezija”, “Isus za treće tisućljeće”, “Evolucija bez odabira”, “Konsenzus za Hrvatsku”. Mr.sc. Mršić bit će gost na tribini koju će u Bjelovaru početkom veljače organizirati Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva na kojoj će biti riječi o krizi globaliziranog svijeta i knjizi “Suočenje civilizacija”. Uzrok sadašnjih ratnih sukoba nisu kolonijalizam ili imperijalizam, nego globalizacija koja u svim zemljama produbljuje ekonomsku i političku nejednakost

Da je stanje svijeta vrlo ozbiljno - iako postoji nada da će svijet naći dobro opće rješenje nevolja koje će narode i ljude izbaviti iz samrtne neizvjesnosti – vidi se po tomu što se danas vode ratovi u 53 zemlje i što u još 47 zemalja tinjaju napetosti kakve su u drugim zemljama dovele do ratova. Uzrok sadašnjih ratnih sukoba nisu kolonijalizam ili imperijalizam, nego globalizacija koja u svim zemljama produbljuje ekonomsku i političku nejednakost. Golema većina pučanstva u svim zemljama od SADa, preko Nigerije do Kine isključena je iz razdiobe bogatstava koje stvara globalizacija. Kako u većini zemalja nema potrebne etničke homogenosti, lako je zapostavljenim dijelovima i klasama pučanstva naći vjeru, ideologiju ili sustav ljudskih vrijednosti koji će homogenizirati isključene ljude i povesti ih u borbu ili čak u rat za rušenje sustava koji im u vlastitoj zemlji ugrožava egzistenciju. Američki neokonzervativac Francis Fukuyama napisao je 1993. godine knjigu “Kraj povijesti i posljednji čovjek” u kojoj je prerano iznio postavku da će putem globalizacije korporacije zagogospodariti narodima i državama. Fukuyamu je potukla stvarnost. Sad istom počinje prava, globalna povijest. Nekad je bilo lako voditi narode kad je rat bilo dopuštena inačica politici i gospodarstvu. Sad će se prava politika očitovati u usklađenju interesa svih naroda i ljudi u njima. Povijest je kronika politike. ●

POČETAK GLOBALNE POVIJESTI se mora pomiriti sa sudbinom obične sudionice korjenitih promjena koju je donijela globalizacija. Zapad je ozbiljno gospodarski ugrožen s istoka.

Današnji svijet i Zapad u njemu još uvijek imaju izbor: (1) promicati svjetsko zajedništvo te uzajamnost i solidarnost među civilizacijama, narodima i ljudima ili (2) nastaviti promicanje svim sredstvima pojedinačnih, vlastitih interesa.

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

Siječanj 2010.

35


Vijesti s Baltičko-jadranske vertikale

PRAVEDNO DRUŠTVO

OSNIVAČKA SKUPŠTINA “UNCA”-e, UDRUGE NEZAVISNE CIVILNE AKCIJE U GAREŠNICI

Hrvatski bal u Šopronu

Udruga za glasno razmišljanje

U

Garešnici je u prosincu održana Osnivačka skupština Udruge nezavisne civilne akcije, čija je kratica “UNCA”. Tridesetak građana okupilo se u prostorijama Pčelarske udruge “Cvijet” i osnovalo nevladinu i neprofitnu udrugu koja zagovara i promiče interese i dobrobit građana na načelima ravnopravnosti, tolerancije, razumijevanja, transparentnosti, suradnje i poštivanja njihovih prava i potreba. UNCA je udruga koja želi glasno razmišljati i dati svoj doprinos za bolji i kvalitetniji život građana. Za glavnog tajnika UNCA-e izabran je Ivan Šoštarić iz Garešnice, a za predsjednika UNCA-e Nemanja Vlahović, također iz Garešnice. Najbitniji elementi iz usvojenog plana i programa rada za 2010. godinu, sigurno su pokretanje novih manifestacija, rad na gospodarskom povezivanju Garešničkog kraja s razvijenim regijama i grdovima u EU te izrada Projekata i razvojnih programa za natječaje, kao i intenzivna suradnja s razvojnim agencijama, a sve u cilju povlačenja financijskih sredstava iz pretpristupnih fondova EU za rad i razvoj civilnog, javnog i gospodarskog života naše sredine. - UNCA u svojim odborima ima petnaestak mladih i obrazovanih ljudi, tri prevoditelja za službene jezike EU-a (engleski,njemački,francuski) i mnoge stručne suradnike, a preko Pčelarske udruge „Cvijet” i njezinog projekta Garešničkog sajma, otvorena vrata međunarodne suradnje. „Na nama je da ove adute pokušamo što bolje iskoristiti za dobrobit sredine u kojoj živimo”, naglašava novoizabrani predsjednik Nemanja Vlahović, koji je pozivao sve zainteresirane građane da se pridruže. ● Sve informacije o udruzi i učlanjenju možete dobiti svakog utorka u vremenu od 10:00 do 12:00 sati u prostoru Pčelarske udruge “Cvijet”, Kolodvorska 2 u Garešnici.

36

Siječanj 2010.

V

eć drugu godinu predstavnici Bjelovarskog centra za civilno društvo i udruge Savez za pravedno društvo gosti su na Hrvatskom balu u mađarskom gradu Šopronu u čijoj okolici Gradišćanski Hrvati predstavljaju vrlo utjecajnu nacionalnu manjinu. Ti su hrvatski balovi postali tradicija i mjesto gdje se jednom godišnje, u siječnju, okupljaju Hrvati i uz prigodan program druže, podsjećaju i obnavljaju običaje. Bila je to, naravno, i prigoda za dogovor o nastavku suradnje bjelovarskih udruga civilnog društva s lokal-

nim hrvatskim upravama u Mađarskoj, posebno kada je riječ o europskom projektu “Manjine za manjine” za koji su bjelovarski “civilnjaci” dobili i financijsku potporu EU. Domaćini su Bjelovarčanima bili dr. Franjo Pajrić i Franjo Grubič, predstavnici hrvatske manjine iz Koljnofa, hrvatskog sela u blizini Šoprona s kojima je Stjepan Kos, predsjednik Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva sudjelovao u razgovoru i s hrvatskim veleposlanikom u Mađarskoj. ●

Podrška Gradišćanskim Hrvatima U Šopronu su prvih dana siječnja održana dva sastanka koja su se svojim sadržajem i zaključcima uklapala u program Baltičko - jadranska vertikala.

N

a prvom sastanku partnera iz Hrvatske (Bjelovarski centar za razvoj civilnoga društva predvodio je Stjepan Kos) i Mađarske (Šopronsko hrvatsko društvo predvodio je Franjo Pajrić) na europskom projektu “Manjine za manjine” dogovoreni su termini i teme za provedbu aktivnosti u okviru projekta koji je prošao na natječaju Europske komisije u programu Europa za građane. Između ostaloga, dogovoreno je gostovanje pripadnika nacionalnih manjina i članova udruga iz Bjelovarsko-bilogorske županije u Šopronu u ožujku 2010. godine te gostovanje pripadnika hrvatske nacionalne manjine, odnosno Gradišćanskih Hrvata i Mađara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, tijekom svibnja ove godine.

Na drugom sastanku s veleposlanikom Republike Hrvatske u Mađarskoj, Ivanom Bandićem i predstavnicima Gradišćanskih Hrvata iz Šoprona i okolice, razgovaralo se o problemima hrvatske nacionalne manjine vezanim uz edukaciju, financiranje i traženje prikladnog prostora za rad. Dobra je vijest da je grad Šopron ponudio jednu reprezentativnu zgradu hrvatskoj i njemačkoj manjinskoj zajednici, ali je ta ponuda odbijena zbog potrebe adaptacije zgrade. Veleposlanik je izrazio spremnost da po tom pitanju financijski pomogne. Upravo je nastanak Hrvatske kuće u Šopronu jedan od ciljeva programa Baltičko - jadranske vertikale kojom se želi intenzivirati suradnja između ljudi, organizacija, gradova i država oko 17. meridijana između Baltika i Jadrana. ●

broj 14 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


Pravedno drustvo br. 2  

Casopis Pravedno drustvo br. 2

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you