Page 1

PRILOG

PRAVEDNO DRUŠTVO

Glasilo za promicanje ljudskih vrijednosti, međunarodne suradnje i suradnje civilnog društva, javne uprave i gospodarstva Broj 1 / Prosinac, 2009. godine

1. Moramo sačuvati i pametno koristiti naš okoliš: zemlju, vodu i energiju te razvijati i koristiti hrvatsku pamet, kreativnost i naše tradicionalne vrijednosti. Naša budućnost i budućnost naše djece ovisi o tome.

Plakat Baltičko-Jadranska vertikala

2. Hrana i voda su temeljni ljudski energenti i u skladu s time decentralizacija proizvodnje energije preduvjet je za oslobođenje ljudi i naroda. Vlasništvo nad zemljom treba biti u rukama pojedinaca i naroda, a ne u vlasništvu korporacija koje zanima jedino profit.

3. Vrijednosti koje zagovaramo su: ljubav, istina, sklad i razvoj. Ove vrijednosti proizlaze iz analize ljudskih potreba i upućuju nas da gradimo društvo u kojemu su znanje i zajedništvo dva krila za iznalaženje mudrih rješenja.

4. Dr. Zdravko Mršić: U Hrvatskoj je potrebno početi oblikovati dugoročnu državnu strategiju i politiku proizvodnje hrane, čuvanja zemlje, zaštite zemljišta i uporabe vode (stranica 38 i 39).

Izdavač: Bjelovarski centar za razvoj civilnoga društva, Savez za pravedno društvo i Europski dom Bjelovarsko-bilogorske županije Adresa: Masarykova 8, 43000 Bjelovar Telefon: 043 245 109 / Mobitel: 098 239 405 E-mail: stjepan.kos@email.t-com.hr Web: www.bjvertikala.info i www.danizrinskih.info Urednik priloga “Pravedno društvo”: Stjepan Kos

Suradnici: dr. Zdravko Mršić, dr. Franjo Pajrić, Vlado Karagić, prof, Silvija Kolarić, dipl. ing., Renata Staneković, Tomislav Cug, dipl. oecc., mr. Ivan Ćurić, Jasmina Radojčić, prof., Snježana Pašalić, Nemanja Vlahović, Tugomir Pemper, Dražen Žagi


PRAVEDNO DRUŠTVO

UVODNA RIJEČ

Mali narod za

velika djela Piše: Stjepan Kos

G

lasilo koje je pred vama, kao poseban prilog Agro-hita, kojemu smo dali naziv Pravedno društvo, nastao je suradnjom udruga Savez za pravedno društvo, Bjelovarski centar za razvoj civilnoga društva i Europski dom Bjelovarsko-bilogorske županije s nakladničkom kućom Agrohit. Ovo partnerstvo je nastalo stoga što se nalazimo u prijelomnim trenucima kada moramo sačuvati, unaprijediti i pametno koristiti naš okoliš, tlo (zemlju, vodu i energiju) te se prisjetiti, sačuvati, razviti i pametno koristiti hrvatsku misao i vrijednosti. Naša budućnost i budućnost naše djece ovisi o tome. Osim što smo mala zemlja za veliki odmor, budimo i mali narod za velika djela. Mi odbacujemo tezu da je pravedno društvo utopija i želimo potaknuti raspravu o sadržaju budućeg pravednog društva i strategiji kojom se ono može ostvariti. Nudimo i konkretne prijedloge sažete u konceptu pod nazivom: Četiri koraka do pravednog društva. Da ne bi došlo do nesporazuma naglašavamo da je bitno razlikovati pojmove: pravedno društvo od idealnog, tj. savršenog. U pravednom društvu vodi se računa o cjelovitom ili integralnom razvoju. Na razini pojedinca to se odnosi na razvoj tijela, duše, uma i duha. Na društvenoj razini to se odnosi na sinergiju između temeljnih ljudskih djelatnosti: religije, filozofije, umjetnosti i znanosti. Ova sinergija se slikovito može prikazati kroz četverostranu piramidu koja simbolizira razvoj čovječanstva sve do ostvarenja pravednoga društva. Suradnja je ključ razvoja i kada se radi o međunarodnim odnosima te odnosima između civilnog društva, javne uprave i gospodarstva, odnosno društvenog, javnog i privatnog sektora. Vrijednosti koje zagovaramo su: ljubav, istina, sklad i razvoj. Ove vrijednosti proizlaze iz analize ljudskih potreba i upućuju nas da gradimo društvo u kojemu su znanje i zajedništvo dva krila za iznalaženje mudrih rješenja. Između ostaloga to znači da i u eko-

34

Studeni/prosinac 2009.

Princip koji je obilježio dosadašnje doba: “brže, više, jače” potrebno je promijeniti u novi, koji točnije odražava potrebe čovječanstva u novom stoljeću: “bolje, sigurnije, ljepše, korisnije”. nomske odnose treba uvesti više suradnje. Nevidljiva ruka tržišta debelo se kompromitirala i potrebna joj je vidljiva i mudra glava suradnje i planiranja. Princip koji je obilježio dosadašnje doba: “brže, više, jače” potrebno je promijeniti u novi, koji točnije odražava potrebe čovječanstva u novom stoljeću: “bolje, sigurnije, ljepše, korisnije”. Težnju da se bogatstvo i moć centraliziraju u rukama male skupine ljudi treba zamijeniti decentralizacijom, odnosno supsidijarnošću. Ovo se posebno odnosi na proizvodnju i gospodarenje hranom, vodom i energijom. S obzirom na to da su hrana i voda temeljni ljudski energenti, može se reći da je decentralizacija proizvodnje energije preduvjet za oslobođenje ljudi i naroda. U skladu s tim i vlasništvo nad zemljom treba biti u rukama pojedinaca i naroda, a ne u vlasništvu korporacija koje zanima jedino profit. O tome ovisi i kakva će nam biti zdravstvena zaštita i obrazovanje. Iz svega navedenog lako se može iščitati da se zalažemo za održivi razvoj i za ruralni razvoj kojima je turizam važna sastavnica i jedan od najperspektivnijih grana gospodarstva uz proizvodnju i preradu hrane te proizvodnju obnovljive i čiste energije. Održivi razvoj ne mora značiti odustajanje od napretka i blagostanja, ali znači preispitivanje stvarnih ljudskih potreba, preispitivanje sadašnjeg ekonomskog i političkog modela. Umjesto individualističke jurnjave prema vrhu piramide bogatstva i moći u kojoj je čovjek čovjeku vuk, a mjesta na vrhu ima jako malo, bolje, sigurnije, ljepše i korisnije nam je postići sinergiju znanja i zajedništva te se snažno okrenuti stvaranju pravednog društva. U svakom slučaju, manji cilj od toga ne bi smio imati niti jedan političar koji tvrdi da se zalaže za opće dobro. U prethodnoj rečenici nalazi se ključ svih sadašnjih problema jer na cilj ne može stići onaj tko ne zna da cilj postoji. I ne mogu dobru strategiju napraviti oni koji nemaju viziju. ●

POZIVAMO ČITATELJE DA ISTRAŽUJU I PIŠU O TEMAMA KOJE VODE PREMA PRAVEDNOM DRUŠTVU

Idejama do nagrada U prvom broju Pravednog društva započinjemo i jedan novi projekt koji između ostaloga uključuje istraživanje o stanju društva i percepciji građana o sadašnjem stanju kao i promišljanja građana o budućim kretanjima u društvu i razvoju. Također ćemo pri kraju projekta organizirati i konferenciju o stanju u društvu i strategijama za kontinuirano poboljšavanje istog. Budući da odbacujemo tezu da je pravedno društvo utopija, želimo potaknuti raspravu o sadržaju budućeg pravednog društva i strategijama kojima se ono može ostvariti. Upućujemo poziv za suradnju na ovom projektu svima koji žele doprinijeti da ova tema postane nezaobilazna. Prikupljat ćemo eseje i druge kratke tekstove građana i posebno mladih s vizijama razvoja društva i njihovim očekivanjima. Tekstovi mogu biti s optimističkim ili pesimističkim predznakom. U svakom broju Pravednog društva objavljivat ćemo tekstove ili dijelove tekstova koji budu zanimljivi i kreativni te pozivamo čitatelje da nas upoznaju sa svojim promišljanjima i idejama. Sistematizirat ćemo sve tekstove nakon godinu dana, nagraditi najzanimljivije te objaviti rezultate ankete s nekoliko osnovnih pitanja na ovu temu. Tiskat ćemo i odgovarajuću publikaciju (zbornik radova). U međuvremenu ćemo prikupljati i izjave, odnosno odgovore poduzetnika i političara na nekoliko temeljnih pitanja: Znaju li kako ostvariti pravedno društvo, koliko za to treba vremena, što bi prvo napravili, koje su glavne prepreke? ●

broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


Turizam i poljoprivreda

Imamo li recept za agroturistički kolač?

Piše: Tomislav Cug, dipl. oecc

T

urizam kao masovni fenomen naše civilizacije postao je bitan zamašnjak svakog ozbiljnijeg gospodarstva. Važnost turizma kao bitne gospodarske grane pokazuje se kroz utjecaj krize koja je zahvatila svjetsko gospodarstvo ove godine. Kroz ozbiljne prijetnje svjetskim gospodarstvima fokus građana, gospodarstvenika i svih zainteresiranih čimbenika sve se više premještao na turizam. Hoćemo li pasti u nemilost Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke ili ćemo se izvući iz ozbiljnih problema ovisilo je o turističkom prometu koji će Republika Hrvatska ostvariti tijekom ljeta 2009. Zahvaljujući izuzetno povoljnim meteorološkim uvjetima, uspjeli smo ostvariti bitno dužu sezonu i veću zaradu nego što su se mnogi nadali. Iako kriza još nije završila, a Hrvatskoj se uz probleme na svjetskom tržištu koji potresaju domaće gospodarstvo, javljaju i mnogi drugi problemi (sve veća zaduženost, brojne financijske afere, propadanja poduzeća, porast nezaposlenosti), pomanjkanje novca i nesigurna budućnost nisu utjecali na odluke mnogih da i ove godine krenu na skijanje. Izgleda da će se ljudi odreći mnogih stvari, ali teško i mogućnosti da “još jednom” provedu dobar odmor. Privlačnost Hrvatske leži u prekrasnom i čistom moru te mnoštvu prirodnih ljepota. Ipak, domaći turistički djelatnici shvaćaju da se današnjim sve zahtjevnijim turistima, mora ponuditi i više od prirodnih ljepota. Tako se Hrvatska okreće polako i jačem razvoju konti-

Zahvaljujući krizi u svijetu, fokus građana, gospodarstvenika i svih zainteresiranih čimbenika sve se više premještao na turizam jer se ni u krizi nitko ne želi odreći odmora Turizam je manifestacija volje i dobrote Više Sile (što god Ona bila) koja nam pomaže, poštujući ekonomske zakonitosti i logiku naših potreba, da evoluiramo u gostoljubiva i ekološki osviještena bića spremna služiti jedni drugima. Za razliku od mnogih drugih gospodarskih djelatnosti turizam nema ograničenja za rast i razvoj, a ima ogroman prostor za stvaranje novih radnih mjesta. Turizam je i način na koji Viša Sila postiže da putujemo, upoznajemo se, zbližavamo i uživamo u ljepoti svijeta. Turizam je lijek protiv ratova, imperijalizma i terorizma. Integralni turizam, koji (u suradnji s uslužnim sektorom, ali i drugim dijelovima gospodarstva i društva) zadovoljava tijelo, dušu, um i duh, jedan je od ključnih elemenata nastanka pravednog društva, a jednako važni su i razvijanje demokracije, civilnog sektora te cjeloživotnog obrazovanja. Svi ovi elementi mogu biti, a često već i jesu, sastavni dijelovi integralnih projekata koji nas postepeno približavaju novom dobu u kojemu će pravda i blagostanje biti ostvareni snovi. Tekst iz knjige Stjepana Kosa “Put prema pravednom društvu” nentalnog turizma. Mnoge zemlje koje nemaju more od turizma prihoduju veće iznose nego Hrvatska. Dakle, nameće nam se zaključak da se u razvoju kontinentalnog turizma skrivaju veliki potencijali. Da bi turizam više i dugoročnije prihodovao, potrebno je razviti dodatne

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

ponude. Osim dokolice, izleta i putovanja, turizam daje bitan doprinos zdravlju, kulturnom i obrazovnom aspektu života, upoznavanju drugih civilizacija, a time i popuštanju društvenih napetosti. Upoznavanje s hrvatskom kulturom može se uspješno provesti kroz upoznavanje kulinarske tradicije Hrvatske. Hrvatska je zemlja s velikim potencijalima u razvoju poljoprivrede i stočarstva. Ponuda ekološki uzgojene hrane, pripremljene na tradicionalan način je blago koje tek treba biti otkriveno. Poticanje suradnje domaćih poljoprivrednika s turističkim djelatnicima donijelo bi višestranu korist. Osim smanjenja uvoza prehrambenih proizvoda, potakla bi se domaća proizvodnja, a Hrvatska bi kroz godine mogla postati turistički brand čiste prirode i ekološke hrane. Kao što su poznate pemske knedle, francuski sirevi i talijanska vina, tako postoje mnogi hrvatski proizvodi koji su na cijeni kod strane javnosti i mnogi koji imaju velike šanse doći na top-liste. Pored razvijanja individualnih brandova, svaki od njih može pridonijeti razvoju pozicije Hrvatske kao domovine kvalitetnih gastro brandova na makro i mikro planu. Slavonski kulen, bilogorski kvargl, međimursko zelje, istarski tartufi, dalmatinska vina… Stvari koje mi uzimamo zdravo za gotovo, stranim turistima često su nepoznate. Buncek sa zeljem, sarma, popečki, brudet od jegulja, fešta od školjaka, štrukle, pašticada, predstavljaju pravo gastronomsko otkriće stranim turistima naviklima na brza jela. Kako to da su ove stvari toliko ukusne, a toliko nepoznate u usporedbi s npr. fish and chips – nacionalnim jelom upitne kvalitete i okusa? Dakle, potrebno je proizvode koje imamo kvalitetnije uvrstiti u ponudu te kvalitetnim marketinškim promišljanjem predstaviti ih stranim gostima jer uz mogućnosti koje imamo, gastro turizam može biti kvalitetan mamac za sve goste koji očekuju nešto više od mora i sunca. A sve se to može ostvariti boljim povezivanjem turističke djelatnosti i poljoprivredne proizvodnje. Sastojke imamo. Možemo li od njih stvoriti bogatu trpezu, ovisi o našoj volji i umijeću. ●

Studeni/prosinac 2009.

35


PRAVEDNO DRUŠTVO

Baltičko-jadranska vertikala kao most suradnje europskih zemalja na 17. meridijanu

Hrvati na najsjevernijoj točki Baltičko-Jadranske vertikale

Piše: Tugomir Pemper

B

altičko jadranska vertikala je slojevit program s mnogo razina: društvenom, gospodarskom, prometnom, turističkom, duhovnom, filozofskom, povijesnom, kulturnom, političkom, ekološkom,… Opći cilj programa je ispreplesti sve te razine i doprinijeti održivom razvoju u državama na prostoru između Jadrana i Baltika. U temeljima te ideje o stvaranju „Baltičkojadranske vertikale“ su prije svega europske vrijednosti, prožete znanjem i suradnjom, uz očuvanje tradicijskih vrijednosti te korištenje novonastalih odnosa koji dolaze s globalizacijom i širenjem Europske unije. Zato je nužno umrežavanje i uspostavljanje suradnje između ljudi, organizacija, gradova i država na području između Baltika i Jadrana, kao i razvoj civilnoga društva i afirmacija međunarodne suradnje radi postizanja održivog razvoja. Iz toga dalje proizlazi suradnja na transgraničnim projektima, razmjena volontera iz gradova uz 17. meridijan. Sve to uz posebnu pozornost očuvanju identiteta i jezika nacionalnih manjina. Baltičkojadranska vertikala, koja se proteže područjem osam zemalja Srednje Europe (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Austrija, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska), za cilj ima stvoriti mrežu bratimljenih gradova i organizacija na području od Baltika do Jadrana, s naglaskom na koridor koji povezuje obalu Baltika između Szczecina i Gdańska, ide preko Poznańa i Wrocława do Beča i Bratislave te kroz zapadnu Mađarsku ide na jug do Koprivnice, Bjelovara i Banja Luke te južnije jednim krakom ide prema Splitu i Makarskoj, a drugim prema Mostaru i Pločama (spoj na buduću autocestu, koridor 5c). Svrha mreže bratimljenih gradova je omogućiti razmjenu znanja, iskustava, ideja, kulture, turista, rada i proizvoda i svega ostaloga između svih država na vertikali te uključiti i druge

36

Studeni/prosinac 2009.

I globalizacija može sačuvati tradiciju! Umrežavanje i uspostavljanje suradnje između ljudi, organizacija, gradova i država na području između Baltika i Jadrana te razvoj civilnoga društva i afirmacija međunarodne suradnje radi postizanja održivog razvoja

Posjet Austriji...

...Slovačkoj...

...i Hrvatskoj.

države, odnosno gradove koji joj gravitiraju. Ono što je također važno za realizaciju ovog projekta je izgradnja odgovarajuće brze ceste ili autoputa uzduž 17. meridijana. Zbog toga je ponajprije nužno razvijanje svijesti o toj potrebi i traženje boljih modela planiranja, financiranja i gradnje takve brze ceste ili auto-ceste. - Smatramo da ovaj program zaslužuje još aktivnije uključivanje lokalnih samouprava, Hrvatskog sabora, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva turizma, odnosno Vlade Republike Hrvatske. Što se tiče Republike Hrvatske ovaj je program značajan za očuvanje identiteta i jezika nacionalnih manjina kroz suradnju, zajedničke projekte i radionice posebno za pripadnike hrvatske dijaspore (posebno gradišćanskih Hrvata) i nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, ocjena je jednog od idejnih začetnika programa Baltičko-jadranske vertikale, Stjepana Kosa, predsjednika Centra za razvoj civilnog društva u Bjelovaru. Izvješće Bjelovarskog centra za razvoj civilnoga društva o ostvarivanju Misija prijateljstva od Baltika do Jadrana, kao sastavnim dijelom programa Baltičko jadranska vertikala, govori o uspješnom umrežavanju i poticanju međuljudske suradnje, organizacija, gradova i država na prostoru između Baltika i Jadrana. Pokrovitelj Misija prijateljstva bilo je “Ministarstvo turizma”, a

broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


Baltičko-jadranska vertikala kao most suradnje europskih zemalja na 17. meridijanu podršku i pomoć pri uspostavljanju kontakata u Poljskoj i drugim državama dalo je “Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija”. Provedbi projekta doprinijeli su i Grad Bjelovar, Tomislavgrad, Bjelovarsko-bilogorska županija i Europski dom Zagreb. Prva misija bila je u općinu Visoko u Bosni i Hercegovini. Na inicijativu Bjelovarskog centra za razvoj civilnoga društva realizirano je bratimljenje grada Bjelovara i općine Visoko iz Bosne i Hercegovine. Druga misija prijateljstva odvela je skupinu bjelovarskih volontera do Tomislavgrada (BiH), Imotskog i Zagvozda (RH). S Imotskim je Bjelovar već otprije bratimljen, a s Tomislavgradom je potpisao Povelju u srpnju 2008. godine. U tim mjestima održani su okrugli stolovi o europskim vrijednostima i integracijama te dogovorena dalja suradnja uz podršku predstavnika lokalne uprave i udruga. Izveden je i zajednički kulturnoumjetnički program. Drugo putovanje u Tomislavgrad povodom potpisivanja Povelje o suradnji bilo je u vrijeme Dana općine Tomislavgrad te su u programu nastupili članovi HORKUDA Golub iz Bjelovara, a BCRCD je prezentirao dokumentarni film “Baltičko jadranska vertikala” koji je nekoliko dana kasnije prikazan i u Gradskoj vijećnici Grada Bjelovara. Treća misija prijateljstva bila je u četiri države Europske unije i rezultirala je izuzetno važnim kontaktima i uspostavljanjem suradnje, posebno s predstavnicima uprave i organizacija iz Mađarske, Austrije, Slovačke i Češke. Četvrtom misijom učvršćene su veze i suradnja započeta prethodnim misijama, a ostvareni su i novi susreti s predstavnicima nevladinih organizacija i lokalne samouprave iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije, Slovačke, Češke i Poljske. Predstavnici Ustke iz Poljske i Heviza iz Mađarske izrazili su spremnost za intenziviranje odnosa s Bjelovarom i mogućnost potpisivanja Povelje o suradnji. - Na svim misijama prezentirali smo naš zavičaj i domovinu te Baltičko-jadransku vertikalu u dvanaest gradova u sedam država: predstavnicima gradskih uprava, veleposlanicima, predstavnicima hrvatske dijaspore i nevladinih organizacija, napominje Stjepan Kos i ocjenjuje da bi ostvarivanje programa Baltičko-jadranska vertikala u godini ispred nas moglo dobiti podršku i potreban zamah u svim zemljama uz 17. meridijan između naša dva mora. ●

Češka...

...Poljska...

...Buško blato (BiH)...

...Mađarska.

Međunarodni okrugli stol o Baltičko-jadranskoj vertikali

Stvoriti kritičnu masu Na okruglom stolu koji je na temu Baltičko-jadranske vertikale održan na proljetnom Bjelovarskom sajmu sudionici iz pet europskih zemalja složili su se da je riječ o izuzetno vrijednom programu u europskim razmjerima i da je to ideja koju treba podržati. Zaključeno je tada da oko ideje Baltičko-jadranske vertikale treba stvoriti kritičnu masu koja bi je dovela do njezine praktične provedbe, i to na način da svi uz 17. meridijan u svom okruženju pomognu njezinoj afirmaciji i saživljavanju s razvojnim programima lokalnih i regionalnih područja te država na koje se program odnosi. Tada je rečeno da smo danas svjedoci vrlo teških i složenih političkih i gospodarskih okolnosti i prilika pa i neprilika koje utječu na realizaciju brojnih ideja i projekata. Ponekada u takvim vremenima mnoge dobre ideje ostaju neostvarene ili odložene za

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

neka bolja vremena. Vjerujem da ideja, odnosno program Baltičkojadranske vertikale nije na popisu takvih neostvarivih želja ili ideja za neku bolju budućnost. Zar bi takve programe trebalo odlagati za sutra? Na to pitanje sudionici okruglog stola složno su odgovorili: “Sigurno ne.” Nema tako ozbiljne i teške političke i gospodarske situacije koja može ugroziti ili odgoditi ideju međusobnog zbližavanja i suradnje naroda, država i regija koji doduše imaju svoju autohtonost i različitosti, koji su različitih razina političkog i gospodarskog razvoja, ali te razlike nisu nepremostive i nisu takve da nužno razdvajaju, nego mogu biti i faktor zbližavanja. Upravo je i program Baltičko-jadranske vertikale jedan od mostova koji želi što prije povezati sjever i jug Europe, bez obzira na sve različitosti cijelog prostora. ●

Studeni/prosinac 2009.

37


Projekt “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu”

PRAVEDNO DRUŠTVO

Projekt “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu” Saveza za pravedno društvo Bjelovar uz potporu Svjetske banke, odnosno Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva

Preko Zrinskih do turističkog branda

Paviljon za susrete mještana i održavanje programa u parku gdje će biti smještena i skulptura Katarine Zrinski

Osmišljenim programom aktivnosti tijekom jedne godine obogaćen društveni život jedne nerazvijene općine sredstvima Svjetske banke, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva uz volonterski rad članova Centra za razvoj civilnog društva iz Bjelovara

S

avez za pravedno društvo iz Bjelovara tijekom ove godine realizira svoj novi projekt za koji su odobrena sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva uz kredit i po kriterijima Svjetske banke u iznosu od 169.000 kuna. Naziv projekta je “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu” koji je obogatio već postojeću kulturno turističku manifestaciju od prošle godine s ciljem vraćanja tradicije Zrinskih u ovu nerazvijenu bilogorsku općinu u funkciji turističkog razvoja, a čiji je idejni pokretač i nositelj župnik Milan Kerš. Različite aktivnosti u tom projektu provodile su se tijekom cijele 2009. godine. U ovom projektu, kao i u drugim svojim projektima, Stjepan Kos detektira što bi trebalo promijeniti da bi se poboljšala kvaliteta života svih ljudi. Zrinski Topolovac upravo je zbog svoje nerazvijenosti bio mjesto koje je zaslužilo poticanje društvenih aktivnosti pa tako i cjelokupne ideje o povijesnom vrednovanju Zrinskih. Općina Zrinski Topolovac je na začelju po razvijenosti u županiji, a i Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od nerazvijenijih županija u Hrvatskoj. S obzirom na to vrlo je važno svako nastojanje da se te razlike smanjuju, a upravo to je i cilj Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka (PSGO-a). Gospodarska i socijalna revitalizacija ovih područja važna je i zbog sprječavanja depopulacije na mikro i makro razini jer bi gubitak kvalitetnih ljudi i broja stanovnika vodio u dalje zaostajanje. Stoga je potrebno ponuditi perspektivu razvoja na tim nerazvijenim područjima jer će upravo zbog svoje ekološke očuvanosti ta po-

38

Studeni/prosinac 2009.

dručja postati značajan resurs i kapital, tim vredniji uz ljude koji tamo žive i žele razvijati svoj zavičaj na principima održivog razvoja. Čuvanjem svog vlastitog identiteta i tradicije uz afirmaciju kontinentalnog turizma stvara se prilika za ekonomsku i socijalnu revitalizaciju općine Zrinski Topolovac. Stoga je projekt Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu prepoznat kao potrebit i svrsishodan te je i odobren za financiranje. Predviđeno trajanje projekta je 12 mjeseci. Nakon odobravanja projekta dobiveno je 50% od ukupnog iznosa potrebnog za provedbu svih planom predviđenih aktivnosti. Svako tromjesečje Savezu za pravedno društvo je obveza izvještavati o realizaciji predviđenih aktivnosti kako bi ostvarilo pravo na sredstva. Što se sve učinilo ove godine u Zrinskom Topolovcu? Proveden je čitav niz radionica i predavanja, a među njima i radionice o upravljanju projektnim ciklusom na kojima su mještani upoznati s osnovama projektnog planiranja i upravljanja te je napravljen zajednički projektni prijedlog za uređenje prostora u blizini škole koji bi bio posvećen obitelji Zrinski. Učitelj iz Zrinskog Topolovca, Vlado Karagić je zdušno proučio sve dostupne povijesne izvore te je održao radionice uz iscrpno i vrlo zanimljivo povijesno predavanje s prezentacijom o ulozi Katarine i Petra Zrinskog u hrvatskoj povijesti, a posebice njihovom utjecaju na razvoj toga kraja. On je osmislio i kviz znanja, a nakon šahovskih radionica proveo je i šahovsko natjecanje. Priređena je također izložba tekstualnog, likovnog i foto materijala o Zrinskima. Mr. Ivan Ćurić je zatim održao

Skulpturu Katarine Zrinski u drvetu izradila su tri umjetnika, Nenad Popović iz Grubišnog Polja, Dražen Kuharović iz Koprivnice i Miroslav Karač iz Iloka, svi branitelji Domovinskog rata

Plesni tečajevi za mlade Zrinskog Topolovca vodio je Željko Pavleković iz Plesnog kluba Bjelovar

Likovna radionica pod vodstvom diplomirane učiteljice Renate Staneković iz bjelovarske Prve osnovne škole okupila je najmlađe Topolovčane

broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


Pjesma za Anu Katarinu Zrinski

predavanja s prezentacijom na teme: multikulturalnost i pravedno društvo. Željko Pavleković i Plesni klub Bjelovar održali su plesne radionice za lokalno stanovništvo te je priredio scenski nastup na manifestaciji koja se drugi put održala pod nazivom “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu”. Ovih dana učiteljica Renata Staneković provodi likovne radionice s učenicima osnovne škole, a dogovorena je i likovna radionica u suradnji s Udrugom žena Katarine Zrinski iz Zrinskog Topolovca za odrasle. Nadalje, u školskom dvorištu postavljena je sjenica koja će koristiti učenicima za izvanučioničnu nastavu, ali i svim mještanima za održavanje manifestacija i za prigodna okupljanja. Pored nje će biti postavljena drvena skulptura Katarine Zrinski, koju su izradili kipari branitelji, sa željom da se izrade i skulpture drugih članova obitelji Zrinski. Prikupljeni materijal o provedenim aktivnostima mogu se vidjeti na web stranici www.danizrinskih.info., a foto i video materijal o Danima Zrinskih u Zrinskom Topolovcu iskoristit će se za izradu publikacije i dokumentarnog filma. Zadnja etapa u provedbi projekta je usporena zbog toga što Općina Zrinski Topolovac nije ispunila svoj dio partnerskog ugovora, ali se očekuje da će ovih dana i taj uvjet za korištenje financijske potpore Svjetske banke biti ispunjen. Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu je tako postao vrijedan projekt koji je ove godine značajno pomogao jednoj maloj i nerazvijenoj općini da obogati svoj društveni život i razvije socijalnu koheziju što je i osnovni cilj projekta. Aktiviranjem stanovništva na čuvanju tradicije i povijesnih vrijednosti projekt je bio značajna pomoć u oblikovanju vlastitog turističkog brenda temeljem legendi o Zrinskima što otvara priliku za afirmaciju kontinentalnog turizma na ovom prostoru. ●

Postoje ljudi koji su iz dna duše svoje, kadri žrtvovati i mijenjati svoju osobnu sreću za sreću i slobodu svoje domovine i svoga naroda. Pamtimo ih stoljećima jer su ih najteža stoljeća rađala, a jedna od njih je bila i Ana Katarina Zrinska. Što je najveće i najuzvišenije što može učiniti najplemenitija i najodličnija kćerka jednog malog naroda, čija se čitava povijest može sažeti u izraz “Žudnja za slobodom”? Žrtvovati či-

nih plemenitih težnji i nastojanja, Njenih misli i snova, molitvi i ufanja, Njene uzoritosti i mučeništva. Najmanje što možemo učiniti kao svjedoci i nasljednici Njene plemenite žrtve jest: biti časni i dostojni baštinici slobode za koju se žrtvovala. Mi živimo u doba kad nam ne prijete više silne vojske, horde, carstva i kraljevstva. Živimo u doba kad majke više ne moraju u progonstva s djecom na rukama, pa ipak nam Ona treba i

tavu sebe, svu svoju energiju, obiteljsku sreću i blagostanje, vlastiti i život i živote svoje djece, do ruba iščeznuća i potpune propasti. Postoje stvari u kojima nema kolebanja i cjenkanja, postoji ljubav, misli i djela za kojima možemo samo šutjeti i diviti im se puni strahopoštovanja. Zato je Ona i danas i zauvijek, dok bude Hrvata, besmrtna među smrtnima, bezgrješna među hrabrima, bezuvjetna među predanima, neumrla i uzvišena kćerka, supruga, svetica i majka, koja se borila svom snagom uma, svom silinom srca, a svoju je borbu platila svime što je imala. Uzvišenije osobne žrtve od toga nema i neće je biti više nikada. Zbog Nje smo danas okupljeni ovdje u jednom malom mjestu što se još jedino na svijetu po Zrinskima naziva, spomenuti se Njenog lika i djela, Nje-

danas više nego ikada. Ana Katarina Zrinska treba nam kao zvijezda vodilja, božanska iskra u grudima i svjetlo u tamnim noćima, jer naše su sablje po muzejima, ali borba još nije dokončana. I naše će pokoljenje, kao i mnoga buduća, morati podnijeti malu osobnu žrtvu u kovnici slobode, ponosa i svjetla. Nemamo prava biti sebični, mlaki i malodušni, nemamo se prava zatvoriti u sebe i puštati da nas velika voda sudbine nosi kako joj je volja. Rođeni smo na grudi kojoj je ime krv predaka, ratnika i žeteoca. Nemamo prava biti manji od onog čime se Ona ponosila, u što je iz sveg srca vjerovala, s čime je živjela, patila i utihnula. Mi smo danas ovdje Njen glas u prostranstvu vjekova, Njeno pero na pergamentu zemljovida, Njena utjeha, ponos i sveta tišina. Vlado Karagić

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

Studeni/prosinac 2009.

39


Proizvodnja hrane, čuvanje zemlje i uporaba vode

PRAVEDNO DRUŠTVO

Prestati zastrašivati genetički preinačenim biljem

Mr. sc. Zdravko Mršić, bivši Ministar u Vladi Republike Hrvatske i direktor hrvatske Agencije za restrukturiranje (1990.), do umirovljena radio u diplomaciji. Autor je više knjiga, među kojima su “Isusovi ljudi” , “Povratak domovine”, “Globalizacija i gospodarski nacionalizam” , “Otvorena šutnja”, “Proslava života”, “Isus”, “1997.”, “Mala Terezija”, “Isus za treće tisućljeće”, “Evolucija bez odabira”, “Konsenzus za Hrvatsku”. Piše: mr.sc. Zdravko Mršić

S

ezona 2007.-08. zabilježila je najviši rast cijena hrane u posljednjih trideset godina. Sniženje cijena u sezoni 2008.-09. bilo je uglavnom posljedica recesije, koja nije uklonila neravnotežu na svjetskom tržištu hrane. Nedavni sastanak na vrhu posvećen sigurnosti u opskrbi hranom okupio je 60 šefova država (uključujući i papu). Ove su godine cijene hrane porasle gotovo 10% usprkos činjenici da je poljoprivreda u razvijenim industrijskim zemlja radila punim kapacitetom i imala rekordan prinos. (Industrija je zapošljavala samo oko 70% kapaciteta.) Svijet se opet nalazi pred udarom cijena hrane koji neće doći od klimatskih nevolja, koje su ove godine pogodile neke od najmnogoljudnijih zemalja. Povećanje potražnje za hranom je sustavno, dugoročno i trajno pitanje. Zemlje “u razvitku”, posebice azijske, brzo su se razvile a i brzo izišle iz sadašnje recesije, koja još mori Zapad. U najnapučenijim zemljama svijeta stvara se dobrostojeći srednji sloj koji traži više hrane te koji je može i hoće platiti. Urbaniziranje golemog broja ljudi koji se profesionaliziraju vodi suvremenom zapadnom načinu priprave jela. Svjetsko gospodarstvo je u posljednjem desetljeću raslo godišnje 5%. Svijet je sve napučeniji i sve bogatiji čak i ako se uzme u obzir sadašnja recesija, posebice na Zapadu. Zbog porasta pučanstva i nedostatka obradiva tla (Kina, Srednji Istok, Koreja, Japan) dolazi do grabeža obradive plodne zemlje u Africi i drugdje (uključujući Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju). Kupnju poljoprivrednog zemljišta u drugim zemljama obavljaju uglavnom državne tvrtke i fondovi. To vodi samovoljnom izvlačenju poljoprivrednih proizvoda iz mnogih zemalja – u Etiopiji zbog toga sad gladuje 6 milijuna ljudi – a politika prijenosnih cijena uzrokuje ostvarivanje dodane vrijednosti u zemljama koje su vlasnice tuđeg zemljišta. U mnogim razvijenim zemljama državna politika poticaja za proizvodnju biološkog goriva još uvijek “potiče” pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u industrijsko. Uza sve to, za proizvodnju dovoljnih količina poljoprivrednih proizvoda nedostajat će vode, što će prisiliti sve zemlje na njezinu pomnu uporabu. U takvom stanju neizbježna je genetička preinaka hranidbenog bilja (GM) znanstvenim načinom u laboratorijima, koja se sada nalazi u skokovitom razvitku. Riječ je o preinaci bilja (sjemena) i njegovoj prilagodbi mjesnoj klimi, sastavu i vlazi tla te mogućnostima navodnjavanja pri čemu se vodi računa o potrebi obogaćivanja tla dušikom, potrebi smanjenja uporabe

40

Studeni/prosinac 2009.

Vlade većine zemalja već se pripremaju za nov hranidbeni udar nakon višedesetljetnog zanemarivanja poljoprivrede na račun industrijalizacije. Krajnje je vrijeme da se domaći političari razbude i da povedu računa o budućnosti svojeg naroda, zemlje i države pesticida, razumnijoj uporabi umjetnog gnojiva te o uvođenju sigurnih herbicida usklađenih s mjesnim okolnostima. Vlade većine zemalja već se pripravljaju za nov hranidbeni udar nakon višedesetljetnog zanemarenja poljoprivrede za račun industrijalizacije. (Hladnjaka ima posvuda, ali bi mnogi mogli ostati polupraznim.) U agenciji FAO smatraju da bi svake godine valjalo ulagati preko 40 milijarda američkih dolara u poljoprivredu samo za uklanjanje neushranjenosti u svijetu. Za spas financijskog sektora vlade u svijetu uložile su, uglavnom na dug, 14.000 milijarda US$. U golemoj većini zemalja, bogatih i siromašnih, na svim kontinentima država poduzima akcije i ostvaruje projekte za osiguranje dovoljnih količina poljoprivrednih proizvoda. To uključuje uz ostalo: • stvaranje sustava navodnjavanja • uspostavu skladišta kvalitetnog sjemena • stvaranje sjemenskih pričuva • organiziranje sjemenskih sajmova • izravnu pomoć trgovcima sjemena i umjetnog gnojiva • ponudu jeftinih crpki za vodu i sustava dokapavanja • ponudu jeftinih poljoprivrednih strojeva • podjelu besplatnog obroka u školama • jamčenja seljacima dodatnog zapošljavanja na javnim radovima • oprost dugova poljoprivrednicima • sustavno obavješćivanje proizvođača o cijenama poljoprivrednih proizvoda • uklanjanje propisa o obveznom pasteriziranju mlijeka • osnivanje središta za iznajmljivanje strojeva • osiguranje usjeva i kultura, pa čak i • besplatnu dodjelu poljoprivrednicima sjemena, umjetnog gnojiva, pesticida i herbicida Afričke zemlje su počele izvršavati obećanje o ulaganju 10 postotaka proračuna u poljoprivredu. Državna, proračunska ulaganja u poljoprivredu vode većoj mjesnoj sigurnosti u opskrbi hranom, a u mnogim zemljama nastoji se stvoriti i samodostatnost u hrani, što je, primjerice, u Indiji bila temeljna strategijska odrednica opće državne gospodarske politike od vremena prvog premijera države Nehrua. Javlja se bojazan da bi zbog povećanog angažiranja dr-

broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


OSVRT žave moglo doći do zanemarenja uloge tržišta pa mnoge zemlje, osim ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, nastoje istovremeno osigurati pristup proizvođača tržištu poljoprivrednih proizvoda. Mnoge države jamče otkup svih neprodanih, a proizvedenih nasušnih poljoprivrednih proizvoda, jamče njihovo skladištenje i potiču kooperaciju prehrambene industrije i poljoprivrednih proizvođača. Jamčenje otkupa i pohrane poljoprivrednih proizvoda je u interesu država, posebice zbog hirovite pojave ekstremnih klimatskih okolnosti, kao što su poplave i suša. Razvitak i zdravlje prehrambene industrije jamči stvaranje dodatne vrijednosti u zemlji koja proizvodi temeljne hranidbene proizvode. Zbog svega navedenog, a i zbog dodatnih razloga koji se mogu naknadno navesti, u Hrvatskoj je potrebno početi oblikovati dugoročnu državnu strategiju i politiku: • proizvodnje hrane, • čuvanja zemlje, • zaštite zemljišta i • uporabe vode. Ni u jednoj se zemlji razvitak poljoprivrede više ne prepušta tržištu jer je riječ o prehrani pučanstva. Država mora postaviti politiku te izabrati, poduprijeti i financirati projekte razvitka poljoprivrede i povećanja proizvodnje hrane te programe za provedbu tih projekata. Jedan od projekata svakako bi bila akumulacija suvremene tehnologije za potrebe genetičke preinake bilja. I u EU-u je konzervativna brana genetičkoj preinaci bilja, koju su političarima nametnuli neuki i zastrašivanju javnosti skloni medijski ljudi te uskogrudne udruge “civilnog društva”, počela pucati i padati. EU već dopušta uvoz poljoprivrednih proizvoda napravljenih na osnovi genetički preinačenog bilja, iako se ona još odupire unošenju genetički preinačenog sjemena. Krajnji je čas da se domaći političari razbude i da povedu računa o budućnosti svojeg naroda, zemlje i države! ●

Prva svinjetina uzgojena u laboratoriju Nizozemski znanstvenici uzgojili su prvi svinjski “in vitro” odrezak, koristeći stanice žive svinje. Svoj pripravak, doduše, još nisu kušali, no nadaju se da će ljudi htjeti jesti umjetne kobase koje su sljedeće na eksperimentalnom meniju. Ako zaživi ideja o mesu iz laboratorija (očekuje se da će to biti kroz 5 godina), odahnut će okoliš zbog smanjenja stakleničkih plinova, ali i svinje u vrijeme kolinja. Times... (1.12.2009.)

MULTIKULTURALNOST

Manjine kao

most suradnje

Jedan o glavnih preduvjeta da bi uvažavao i prihvaćao drugoga i drugačijeg od sebe je da moraš cijeniti svoje

Piše: mr. sc. Ivan Ćurić

O

pća skupština UN-a je na 31. sjednici UNESCO-a donijela 2001. god. Deklaraciju o kulturnoj raznolikosti. Dan 21. svibnja je tako postao svjetski dan kulturne raznolikosti. - Današnje vrijeme nas navodi da učimo o drugim kulturama kojima dugujemo mnogo, da učimo o posebnostima i poštujemo različitosti koje su sastavnice i našeg vlastitog identiteta. - Pluralizam potiče svijest o multikulturalnosti što je osnova 21. stoljeća. - Multikulturalnost ne može postojati bez svijesti o vlastitim vrednotama, o samima sebi. Dakle, da bi imali spoznaju da je netko drugačiji od mene, moram prvo biti svjestan tko sam ja, što sam ja i kakav sam. Tek tada mogu u korelaciju i međusoban odnos staviti drugoga i spoznati da je netko različit od mene i u čemu. Stoga, jedan od glavnih preduvjeta da bi uvažavao i prihvaćao drugoga i drugačijeg od sebe je da moraš cijeniti svoje. - U svijetu globalizacije, otvaranja tržišta, brisanja granica, velikih migracija stanovništva, kako iz jednih područja u druge unutar jedne države, tako i iz jedne države u drugu, nužno dolazi do miješanja stanovništva po različitim osnovama, etničkog, nacionalnog, vjerskog, kulturološkog, ideološkog i općenito civilizacijskog. Kada se na jednom području sela, općine, grada, žu-

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

panije, države nađu ljudi različiti po porijeklu, svjetonazoru, vjeri…, jedini način da se uspostavi normalan civiliziran sustav funkcioniranja u svim segmentima društva je međusobno uvažavanje i tolerancija. Dolaskom ljudi iz drugih područja u našu sredinu, uvažavajmo njihov identitet, kulturu, baštinu, vrijednosti koje oni cijene. S druge strane isto tako kada dođemo u novu sredinu također trebamo poštivati kulturu, običaje i način življenja domicilnog stanovništva. - U zajedničkom suživotu jedni s drugima, u međusobnom poštivanju i razumijevanju bez nasilnog načina djelovanja, možemo stvoriti temelje za zdrave međuljudske odnose koji su osnova za prosperitet cijele zajednice, a to nam je jedan od vitalnih ciljeva. Jer, samo u zdravoj sredini koja nije opterećena teškim društvenim bolestima kao što su mržnja, nerazumijevanje, netolerancija, isključivost, dakle samo u takvim sredinama u kojima su ljudi spremni na dijalog, uvažavanje drugačijeg mišljenja i suradnju, mogu se pokrenuti kotači zamašnjaci koji će potaknuti boljitak u svim sferama društvenog života, gospodarskom, kulturološkom, obrazovnom. Rezultat toga je neminovno bolji život građana, veći standard, zadovoljniji ljudi, porast broja obrazovanih mladih ljudi koji je također jedan od bitnih čimbenika prosperiteta i napretka. - Manjine u drugim državama mogu biti i često puta jesu most suradnje. Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva kroz svoje aktivnosti i projekte upravo potiče suradnju nacionalnih manjina kroz Projekt Baltičko-Jadranska vertikala. Cilj projekta je uspostaviti čvršće i plodonosnije veze između država i naroda koji žive na potezu od Baltičkog do Jadranskog mora. To su ujedno prirodni i logički putovi suradnje koji imaju i svoju povijesnu determinantu. Koliko toga ima što nas povezuje, zašto to ne iskoristiti na dobrobit svih? ●

Studeni/prosinac 2009.

41


Ekonomija i ekologija od Baltika do Jadrana

Štednja energije U trenutku pisanja ovog članka upravo je počela 15. svjetska konferencija o klimatskim promjenama koja se održava u Danskoj. Klima utječe na sve nas i moglo bi se reći da se svi ‘kuhamo u istom loncu’ kada je riječ o globalnom zatopljenju pa i mi moramo biti silno zainteresirani za rezultate konferencije. Jedna od glavnih danskih strategija je poticanje upotrebe električnih automobila i održiva proizvodnja energije. Električni automobili će nas odvesti do pojma otvorenog, zajedničkog razmišljanja i dijeljenja ideja za dobrobit cijele zajednice. Piše: Silvija Kolarić, dipl.ing.

S

vrha 15. svjetske konferencije je postići dogovor o ograničavanju klimatskih promjena. Naime, prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, najtoplije godine od 1850. godine su: 2005., 1998., 2007., 2006. i 2003. Na listu najtoplijih na peto mjesto bi se mogla priključiti i 2009. godina. Dakle, više nema sumnje da klima postaje sve toplija pa je zato jedan od ciljeva konferencije ne dozvoliti prosječni porast temperature za više od 2 ili čak samo 1.5 stupanj Celzijusa. Važan cilj je i daljnje smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova. No, nažalost nije lako postići sporazum. Slabije razvijenim zemljama teže je postići zadani cilj, a često su i više pogođene klimatskim promjenama. Zbog toga su Danska vlada i UNFCCC predložile alat nazvan Klimatska pravda, po kojem bi razvijenije zemlje preuzele više odgovornosti za klimatske promjene. Naravno, mnoge države se s time ne slažu jer gledaju samo svoj kratkoročni interes.

Danci vode svijet Pogledajmo sada danski primjer koji pokazuje na koji način bi razvijenije zemlje trebale preuzeti više odgovornosti za klimatske promjene. Danska ostvaruje 30 posto svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora energije kao što je sunce, vjetar i biomasa. Danci su

42

Studeni/prosinac 2009.

Razvijenije zemlje trebale bi preuzeti više odgovornosti za klimatske promjene. Danska ostvaruje 30 posto svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora energije kao što je sunce, vjetar i biomasa, a Hrvatska tek 9,2 posto planira do 2020. godine. prihvatili štednju energije kao način života. Za obavljanje dnevnih aktivnosti koriste bicikle, pa čak i gradonačelnik Kopenhagena Klaus Bondam na posao putuje biciklom. Vlada potiče korištenje električnih automobila smanjenjem i ukidanjem poreza na nove automobile koji mogu iznositi i 180 posto. Cijeli taj zaokret prema štednji energije i korištenju efikasnih izvora energije započeo je još za vrijeme krize 1973. godine kada je Danska gotovo sto posto ovisila o uvozu nafte. Tada je kriza bila toliko snažna da ljudi nisu smjeli nedjeljom voziti svoje vlastite automobile. Sjetimo se i kod nas je osamdesetih postojalo ograničenje vožnje prema broju registarske tablice. No, vratimo se Dancima. Od 1980. godine su ostvarili osamdeset postotni ekonomski rast, a da su pritom potrošnju energije održali na istoj razini. Na otoku Semsou ostvarili su 100 postotnu energijsku neovisnost. Svu energiju proizvode iz obnovljivih izvora, a emisiju ugljičnog dioksida (CO2) su smanjili za 147 posto. Otok Semso je postao svojevrsni eksperiment za cijelu zemlju. Ono što ih je zapravo nagnalo cijelom projektu je ušteda novca i postizanje neovisnosti. Pomalo smiješno, ali poboljšanje ekosustava je samo nusproizvod.

Svijet bez buke

su bučni, nemaju ispušnih plinova i rade na struju koja se dobiva iz obnovljivih izvora. Znači, nema više ovisnosti o uvozu nafte! Još kad bi takvi automobili bili brzi i jeftini – snovi bi se ostvarili! Ono što sada izgleda kao san i nije tako daleko od punog ostvarenja. Električni automobili se već dugo razvijaju pa zavirimo malo u povijest njihova razvoja. Prvu kočiju na električni pogon izumio je Škot Robert Andeson između 1832. i 1839. godine. Do 1920. godine su na cestama bili najčešći električni automobili, a tada su se motori na unutarnje sagorijevanje usavršili i nafta je postala jeftina. I tako je tišina i nježna elegancija prepustila mjesto buci, brzini i ispušnim plinovima. Svijet je imao priliku vratiti se efikasnom, tihom i čistom transportu 1990-tih godina. 1996. godine proizvedeni su prvi suvremeni električni automobili, EV1 (Electric Vehicle 1). Proizveo ih je General Motors (GM) u Americi te su počeli voziti cestama Kalifornije. Ti automobili su bili tihi, nisu proizvodili nikakvo zagađenje, nisu čak imali niti ispušnu cijev. Mogli su se lako napuniti kod kuće iz svake utičnice od 110v, (u SAD-u) ili u bilo kojem trgovačkom centru. Korisnici električnih automobila su čak imali i povlašteno parkiranje. No, EV1 se nije mogao kupiti. Svi primjerci su bili iznajmljeni. Nakon deset godina odjednom je GM donio odluku da više neće proizvoditi EV1. Do 2006. gotovo svi EV1 automobili su oduzeti korisnicima i uništeni. Ali ideja o čistom i tihom transportu se održala. I drugi proizvođači su počeli proizvoditi električne automobile: Toyota, Nissan, Tesla Motors i drugi.

Automobil kao djelo svih ljudi

Danci nisu slučajno odlučili poticati korištenje električnih automobila. Oni ni-

Divno je što se danas automobili masovno proizvode (bili električni ili ne)

broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


kao način života

da ste poboljšali svijet svojim radom i znanjem. Nadalje, zajednički proizvod je dostupan svima, a i vama za daljnje usavršavanje, a sve pod uvjetom da svi nacrti ostanu zauvijek dostupni putem interneta.

Ekologija i energija u Hrvatskoj Tesla sedan - električni automobil

jer je moguće zadovoljiti svačiji ukus. Ali ima jedna mana - automobili postaju sve skuplji i zahtjevniji za održavanje. Mnogi se žale da je u njima previše elektronike koja se često kvari. Mnogi se još uvijek s nostalgijom sjećaju automobila koji su se mogli popraviti u svakom selu. Nisu bili naročito pouzdani ni lijepi, ali barem ste znali da ni jedan popravak neće biti skup niti će dugo trajati. Sanjate li o lijepo dizajniranom, pouzdanom, brzom, ekološkom i jeftinom automobilu koji je jednostavan za održavanje? Mislite li da je to nemoguće? Ipak, moguće je ako radimo zajedno! Na svijetu postoje mnogi stručnjaci koji su spremni svoje znanje i slobodno vrijeme uložiti u projekte namijenjene općem dobru. Tako su nastali Društvo za održivu pokretljivost (Society for Sustainable Mobility) i projekt OScar koji su međusobno neovisni, ali rade u istom smjeru. Cilj projekta OScar je osmisliti i razviti jeftin, pouzdan i jednostavan automobil putem interneta. Svi nacrti i tehnička rješenja za takav automobil će biti dostupni na internetu. Na taj način se omogućuje jed-

nostavna i jeftina izrada svih dijelova tog tehnički naprednog automobila na bilo kojem mjestu na svijetu u bilo kojoj radionici. Svrha Društva za održivu pokretljivost je razviti tehnologije za proizvodnju energetski efikasnih automobila i razviti platformu za plasiranje otvorenih rješenja na tržištu. Takav zajednički i distribuirani način razvoja je odavno poznat u svijetu programera i korisnika interneta pod nazivom open source, odnosno otvoreni izvorni kôd. U automobilskoj industriji takav pristup je upotrijebljen kao reakcija na klasični, zatvoreni razvoj automobila opterećen patentima i razvojem imidža. Većina novca pri kupnji novog automobila zapravo odlazi na jačanje proizvođačevog imidža. Originalni rezervni dijelovi su također podložni zaštiti proizvođačevih prava pa su stoga iznimno skupi. Rezultati otvorenog projekta (u smislu nacrta) su naprotiv besplatni i dostupni. U njima može sudjelovati bilo koja osoba koja želi podijeliti svoje znanje i sudjelovati u postizanju zajedničkog cilja, a sve po principu “kad se male ruke slože...” Koja je dobit? Neprocjenjiva – osjećaj

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

Na saborskoj sjednici 16. listopada 2009. godine donesena je nova Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske. Strategija predviđa da će Hrvatska svoju energetsku budućnost temeljiti na izgradnji termoelektrana instalirane snage do 2400 MW, od čega će polovica kapaciteta termoelektrana biti na prirodni plin, dok bi druga polovica trebala biti na uvozni kameni ugljen. Pri tome je potrebno napomenuti da će do 2020. godine zbog dotrajalosti iz pogona ispasti čak 1100 MW instalirane snage termoelektrana. O važnosti energije iz obnovljivih izvora se ne govori mnogo, osim što se predviđa 9.2% te vrste energije. Iako je izostala jasna strategija kada je u pitanju obnovljiva energija, veseli dalekovidnost pojedinih općinskih načelnika. Početkom 2009. godine predstavljen je projekt izgradnje Solarnog parka u Promini pored Šibenika. Ideja je sinula prominskom načelniku Pavlu Coti koji je leteći avionom iznad Španjolske ugledao jednu solarnu elektranu koja se zrcalila poput jezera. Odmah je shvatio da je Promina idealna za takav projekt. Planirana solarna elektrana imat će jednaku snagu kao i sve hidroelektrane na Krki zajedno, odnosno 50MW. Ovaj projekt bi trebao donijeti 25 do 50 radnih mjesta prominskome kraju koji unazad pola stoljeća bilježi odljev stanovništva. Zajedno s već postavljenim vjetroelektranama, Šibensko-kninska županija postat će lider u proizvodnji održive energije u ovom dijelu Europe.

Možemo postati “nova Danska” Iz svega možemo zaključiti da naši ljudi imaju viziju i ideje i da se pomaci događaju unatoč izostanku sveobuhvatne državne strategije za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Uz štednju energije i ulaganje u obnovljivu energiju možemo postati “nova Danska” samo ako iskoristimo početnu prednost koju imamo: postoji gotov praktični model, imamo mnogo sunčanih sati godišnje, sva potrebna tehnologija je već razvijena i naši ljudi su već upoznati s prednostima alternativnih načina dobivanja energije te su ih spremni primjenjivati. ●

Studeni/prosinac 2009.

43


Zeleno svjetlo za zelene automobile Kopenhagen: dvotjedna

Snažniji razv S Auti s pogonom

PRAVEDNO DRUŠTVO

Zahvaljujući inovatoru Marijanu Radancu, Bjelovarčani se prvi na svijetu počeli voziti na vodik

D

na vodu

anas kada smo već dobrano oštetili okoliš, a nafta postala sve nesigurniji energent, napokon je vrijeme da čista, ekonomski isplativa vozila postanu dio naše svakodnevice. Tužno je pritom, što novi trend nije odraz globalne svijesti, već rezultat potrage za izgubljenim profitom industrije automobila… Na širokim američkim autoputovima krstari tek nekoliko desetaka jedinstvenih vozila, automobila koji su navratili iz bliske budućnosti kako bi pružili uvid u blistavu sutrašnjicu. General Motors i Toyota danas imaju funkcionalne prototipe super čistih vozila s pogonom na vodik. Duet kojem će se uskoro pridružiti treći član - Honda. Sva tri proizvođača posjeduju certifikate za svoje tipove vozila, a General Motors je čak službeno najavio kako će prvi modeli kupcima biti dostupni 2010. godine s početnom cijenom od 50 000$. Toyota je nešto konzervativnija u svojim predviđanjima te za predstavljanje i serijsku proizvodnju svoga epohalnog automobila navodi 2015. godinu. Predviđa se da ćemo kroz samo pet godina koristiti besprijekorno čista vozila. Vozila čije korištenje potpuno ukida sve štetne emisije, sve zločeste okside i sve što njihovo postojanje implicira. Jedini nusprodukt goriva budućnosti je voda. Čista, bistra, pitka voda… Tako glase povremene agencijske vijesti koje prate novosti u svjetskoj automobilskoj industriji. Ali vozila na vodik ne voze samo Amerikanci, nego već duže vrijeme i nekolicina Bjelovarčanina. I što je još najvažnije, pogon na vodik može se ugraditi u svaki postojeći automobil, novi ili stari, bez obzira je li benzinac ili dizelaš, zahvaljujući inovaciji Marijana Radanca iz Bjelovara. - Bavio sam se zubarijom godinama i sada mi je najznačajniji HHO uređaj koji omogućava automobilima da se voze na vodu, ispričao nam je Marijan Radanac, inovator iz Bjelovara koji

44

Prosinac 2009.

svoju inovaciju dalje objašnjava - Princip je da struju iz auta koju proizvodi alternator, višak struje koristimo za elektrolizu vode i dobiva se HHO plin, odnosno vodik i uvodimo ga direktno u usisnu granu. H2O elektrolizom razbiješ na HHO i dobiješ vodik koji služi za sagorijevanje. I do sada je razvijana proizvodnja vodika za pokretanje strojeva, ali nitko to još nije uspio ugraditi u auto. Ja se vozim svojim autom već godinu dana i vozi se još desetak ljudi u Bjelovaru. Uglavnom prijatelji, ali uspio sam nešto i zaraditi. Nažalost, za takve inovacije društvo nema senzibiliteta. Imam ljude koji bi htjeli da to prodamo na Zapadu. Ja sam povezao neke naše gospodarske subjekte koji bi mogli to razvijati jer je to multidisciplinarni projekt. To ne mogu pojedinci. Tu ima i elektronike i hidrodinamike i mehanike. Čekam da svi zajedno pokušamo, da svatko napravi jedan dio uređaja. Sklapat će se sve kod mene i eto auta na vodu, kaže Radanac. - Može li se već na tržište i u automobilsku industriju? - Mislim da je kritična masa postignuta. Malo nestašica, malo poskupljenje. Neće to potrošači trpjeti. (T.P.) ●

vjetski čelnici u Kopenhagenu razmatraju stanje klimatskih promjena i temeljno je pitanje hoće li u dva tjedna donijeti konkretne i obvezujuće odluke ili će skupu davati prazna obećanja, kako strahuju ekološke udruge. Nedavni samit u Aziji na kojem su sudjelovali predsjednici Barack Obama i Hu Jintao iz SAD-a i Kine, dvaju najvećih onečišćivača, raspršio je nade u donošenje pravno obvezujućeg teksta u Kopenhagenu, drže pesimisti. Optimisti im odgovaraju da su baš poslije tog skupa dvije zemlje iznijele konkretne, iako skromne brojke smanjenja emisija plinova s učinkom staklenika. Svijest o ugroženu zdravlju plavog planeta ojačala je otkako je UN-ova konvencija o klimatskim promjenama donijela Protokol iz Kyota o smanjenju emisija stakleničkih plinova, koji istječe 2012. Kopenhagen bi trebao donijeti nov dokument i uspjehu skupa nada se i glavni pregovarač UN-a za klimu Yvo de Boers jer će samit okupiti više od 100 predsjednika ili premijera među 15.000 izaslanika iz 192 zemlje. Pesimisti pak podsjećaju da SAD nije nikada pristupio Kyotu, piše njemačka agencija DPA. Budući da je 2.600 znanstvenika za Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključilo da će porast temperature za 2 stupnja iznad predindustrijskih razina ugroziti svijet, rijetki su oni koji ne vjeruju da je čovjek neodgovornim ponašanjem pridonio globalnom zatopljenju korištenjem fosilnih goriva kakvi su ugljen, nafta i plin.

Hrvati iz Koljnofa u Mađarskoj žele sačuv

Piše: dr. Franjo Pajrić U sklopu LEADER europskog programa hrvatska civilna udruga Hrvati iz Koljnofa, hrvatskog mjesta u

broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT


rasprava o spasu planeta

voj “zelenih” energija Globalno zatopljenje napose će pogoditi siromašne, a pitanje je tko će snositi troškove i pomoći najsiromašnijima da se prilagode

Novi oblici solarnih ćelija koji povećavaju količinu prihvata sunčeve energije

Fosilna goriva izgaranjem oslobađaju ugljični dioksid (CO2), plin s učinkom staklenika koji najviše pridonosi zatopljenju i onečišćenju. Zato je prioritet smanjiti emisije stakleničkih plinova, pri čemu se najviše moraju angažirati najbogatije zemlje, ali i one u razvoju, poput Kine i Indije. Tko će sve to platiti? Globalno zatopljenje napose će pogoditi siromašne. Porast temperature izaziva porast razine mora i može poplaviti državeotoke u Pacifiku i niskonadmorske države poput Bangladeša, širiti pustinje po svijetu, poticati bolesti te ugroziti izvore vode.

Drugi velik izazov Kopenhagena je pitanje tko će snositi troškove i pomoći najsiromašnijima da se prilagode. Bogati su ti koji bi trebali financirati projekte s 10 milijardi dolara godišnje od 2010. do 2012. godine, drži Yvo de Boers, no jesu li na to stvarno spremni, pitaju se mediji uoči skupa u danskoj prijestolnici gdje će tisuće policajaca držati red suočeni s prosvjedima ekologa. Najavnim tekstovima za samit u Kopenhagenu, svjetske agencije nastojale su pokriti vodeće izazove globalnog zatopljenja, a jedan od njih je demografski rast, koji je dugo vremena

vati materinji jezik i spasiti se asimilacije Mađarskoj u blizini grada Šoprona predala je svoj natječaj s naslovom “Očuvajmo jezik”. Cilj projekta je da se preko dvije godine, tj. 24 mjeseca svaki mjesec održi dvodnevni, odnosno trodnevni seminar s gostima pretežno iz Hrvatske, ali i iz Austrije. Cilj projekta je da se podigne razina ili barem očuva jezična kompetencija naših ljudi, da se škola aktivno priključi projektu i da se njoj pomaže. Teme tih seminara su različite, od plesa i sviranja do pronalaženja mogućnosti izrade suvenira i različitih dječjih animacija. Mislimo da se ovakve projekte, gdje se radi o 2-3 osobe, lakše možemo financirati i bez obzira imamo li ljude s ko-

bio tabu tema, piše agencija AFP. “Ograničenje demografskog rasta pridonijelo bi smanjenju emisija stakleničkih plinova”, drži UN-ova zaklada za stanovništvo koja je izračunala da bi svjetsko stanovništvo, ako do 2050., dosegne 8 milijardi umjesto vjerojatnijih 9, svake godine uštedjelo 1 do 2 gigatona ugljena. Škola za ekonomiju iz Londona drži da svakih 7 američkih dolara potrošenih za planiranje obitelji do 2050., može uštedjeti tonu CO2 svake godine u svijetu, dodaje AFP. Agencija dpa na primjeru izgradnje elektrane Belo Monte u Brazilu, zemlji u kojoj se nalaze “pluća svijeta”, sažima temeljnu dilemu, gospodarski razvoj ili očuvanje prirode. Elektrana bi pružila pristojan život za 25 milijuna ljudi, ali ugrozila opstanak 15 domorodačkih naroda kojima je brazilska prašuma jedini dom. Jedan od izlaza za zatopljenje je snažniji razvoj “zelenih” energija, a takav je projekt Desertec Industrial Initative, vrijedan 400 milijardi eura, koji bi do 2050. Europi osigurao 15 posto struje (470.000 megawata) sa sunčanog Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Koncentrirana solarna energija skupa je u početku, ali se dugoročno isplati, kažu stručnjaci o projektu MENA (Middle East and North Africa), u okviru kojeg bi se prva elektrana počela graditi 2015. Ugljen je jedan od najprljavijih energenata i najodgovorniji za globalno zatopljenje (40 posto), a struka i ulagači iz projekta CCS (carbon capture and storage) pokušavaju ga učiniti čistim. Ta tehnologija, koja bi se ipak mogla realizirati tek za 20 godina, obećaje ugljen bez ugljika, industrijskim procesom koji uklanja CO2 u procesu izgaranja i skladišti ga umjesto ispuštanja u atmosferu. (H)●

Očuvajmo hrvatski jezik jima možemo komunicirati samo na hrvatskom jeziku. Taj projekt je dio cjelokupnih aktivnosti našeg društva u kojima želimo skoro cijelu godinu pokriti, a da imamo uvijek nekoga iz Hrvatske. Pritom je važna i suradnja koja se planira uzduž 17. meridijana, a posebno suradnja s Hrvatskim gradovima. O našim aktivnostima možete se informirati na www.hrvati.hu. Jedan od glavnih djelatnosti hrvatske udruge u Koljnofu je njegovanje hrvatskog identiteta, očuvanje i razvijanje jezične kompetencije iz hrvatskog jezika naših ljudi. Željeli bi postići, da Hrvati iz Koljnofa i okolice imaju mogućnost čuti

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

živi hrvatski govorni jezik, koji bi im bio prezentiran preko izvornih govornika. Na taj način bi se aktiviralo pasivno znanje hrvatskog i pripomoglo i našoj dvojezičnoj osnovnoj školi. Mjesto realizacije projekta je Koljnof, a vrijeme trajanja je od lipnja 2010. do travnja 2012godine. Očekivane dobrobiti projekta su ojačanje identiteta, veza s Domovinom, jezika i dobivanje motivacije na raznim područjima života. Raznolikošću programa želimo privući i mlađu generaciju, da se čim više uključe u aktivnosti i na taj način odupiru sve jačoj asimilaciji. ●

Prosinac 2009.

45

Pravedno drustvo br. 1  

Casopis Pravedno drustvo br. 1

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you