Issuu on Google+

Milijardama iz kohezijskih fondova Slovačka zaposlila 130.000 radnika

Od sljedeće godine koncesije i stranim brodarima do 12 godina

Na 10. godišnjicu proširenja Slovačka istaknuta kao uzor ostalim novim članicama str. 5

Komisija je objavila pojašnjenja propisa o pomorskoj kabotaži koji se odnose i na Hrvatsku str. 4

EURO REPORT

30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

UŽIVO IZ BRUXELLESA

ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

ŠTO JE POKAZALA TV DEBATA ČETVERO KANDIDATA EP-a ZA SLJEDEĆEG PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE

Predstavnici svih velikih europskih političkih obitelji zalažu se za prestanak politike odricanja U televizijskoj debati četvoro kandidata za mjesto predsjednika Europske komisije, Guy Verhofstadt, kandidat frakcije ALDE Europskog parlamenta poljuljao je J.-C. Junckera i M.Schulza. Problem koji se vidi u predstavljanju Junckera i Schulza jest da su njihovi stavovi o nizu tema vrlo slični pa se čini kao da se trude istaći razlike. Bivši belgijski premijer bio je vrlo kritičan prema Barrosovom mandatu. Smatra da bi njegova Europska komisija bila mnogo efikasnija, ali i inače da bi nastojao “radikalno zaokrenuti” Europu prema većoj integriranosti i efikasnosti. U biti, Verhofstadt je nudio za Europu model Beneluksa, koji je ovdašnjim građanima samorazumljiv, efikasan i neproblematičan. Verhofstadt se založio i za “čvrsto vodstvo” Europske komisije, što je ponovo bila otvorena kritika Barrosu. Belgijanac tako govori jer nema realnih šansi da postane Barrosov nasljednik, budući da mnoge zemlje nisu spremne za jače integriranu Uniju. Zato je on kao kandidat unaprijed otpisan, ali Verhofstadt skuplja poene za neko drugo prominentno europsko mjesto. Nikakve izglede nemaju ni Zeleni koje je

na debati od utorka predstavljala energična Franciska Keller. Ali, svi su oni zajedno postavili glavne gabarite debate za narednih nekoliko godina, odnosno, dali su na znanje stavove svojih stranačkih koalicija o imigraciji, nezaposlenosti, položaju Europske komisije, demokratizaciji. U ekonomskim pitanjima, predstavnici svih velikih europskih političkih obitelji zalažu se prestanak odricanja (eng. austerity), uključujući Jean-Claude Junckera koji je, ako ne dođe do neočekivanog obrata, najvjerojatniji predsjednik Europske komisije. Naime,

‘Borit ću se za Europu zaposlenosti, nikako odricanja, ali ipak zdravih financija’, rekao je J.-C. Juncker kako Lisabonski ugovor nalaže da zemlje članice koje odlučuju o predsjedniku “uzmu u obzir rezultate europskih izbora”, čak ako demokršćanske stranke ne pobijede, rezultat će biti tijesan, tako da će oba kandidata biti legitimirana glasanjem. Budući da je većina lidera u Vijeću iz redova demokršćana, a J.C. Juncker ima podršku A. Merkel te dolazi iz male zemlje, to ga čini favoritom. “Borit ću se za Europu zaposlenosti, nikako odricanja, ali ipak zdravih financija jer bez zdravih financija nema pravog rasta”,

rekao je J.-C. Juncker. Luksemburžanin je i ranije, kao šef Eurogrupe, bio kritičan prema odricanju i štednji, ali sada je malo ublažio retoriku, vjerojatno da se ne zamjeri njemačkoj kancelarki. Martin Schulz kritizira odricanje, ali je naglašavao potrebu zapošljavanja mladih “koji plaćaju račun za krizu za koju nisu nimalo odgovorni”. Franciska Keller kritizirala je pojavu da partije desnog centra apsorbiraju neke teze radikalne desnice “jer to ne umiruje radikalnu desnicu, nego razara desni centar”. Ako on postane šef Europske komisije, rekao je J.-C. Juncker, Komisija neće ulaziti u dijalog s takvim strankama. Trojica veterana europske politike su za kontroliranu imigraciju, dok je njemačka ekologinja za mnogo otvorenije granice prema tražiteljima azila i izbjeglicama. Svi se slažu da je imigracija činjenica života Unije, ali i da je korisna, te da treba poraditi na legalnosti imigracije s jedne i borbe protiv ilegalne imigracije s druge strane. Ukrajina izuzetno brine sve europske političke obitelji, vidi se iz prezentacije kandidata za mjesto šefa Europske komisije. Složili su se da je “ugrožena europska sigurnost”. J.-C. Juncker je rekao: “Ne treba nam treći svjetski rat”, a G. Verhofstadt da EU “mora smoći snage oduprijeti se oligarsima”. Ipak, otklonili su jače ekonomske sankcije prema Rusiji.


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

2

© EU

fotografijatjedna

Povodom desetogodišnjice velikog proširenja EU-a, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u posjeti Češkoj, zemlji koja je uz Slovačku i Poljsku najbolje iskoristila članstvo u EU-u

EURO REPORT impressum Euroreport Elektronički newsletter Izvješća iz institucija Europske Unije Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-8 10000 Zagreb

Urednici: Ines Sabalić (Bruxelles) ines@info-iz-bruxellesa.hr ines.sabalich@numericable.be +00 32 497 11 80 94 (mob) +00 32 2 33 00 184 (tel)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić goran@info-iz-bruxellesa.hr

Ratko Bošković (Zagreb) ratko@info-iz-bruxellesa.hr r_boskovic@yahoo.com +385 91 345 99 56 (mob)

Produkcija i marketing: Info iz Bruxellesa d.o.o. Ilica 169, 10000 Zagreb +385 1 3773 722 (tel/fax)

Održavanje web stranice: Gorila IT Zagreb

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH. Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

‘Europa je sada puno veća i sigurnija’ “U ovom trenutku sedam ili osam zemalja kuca na vrata i nada se da će kad-tad dobiti kandidatski status“, rekao je povjerenik Fuele u srijedu, dan uoči desete godišnjice proširenja EU-a na istočnu i srednju Europu. Pojasnio je kako je proširenje ključno važno. “Ako zemlje prestanu kucati na europska vrata, vrijeme je da se zabrinemo”, rekao je povjerenik za proširenje. U odvojenoj izjavi, šef EK-a Barroso naglasio je da je nestala umjetna podjela u Europi.

‘ Privlačna snaga EU-a pomaže demokratskim i ekonomskim reformama, pravnoj državi i dobrosusjedskim odnosima’ “Europa je sada puno veća, stabilnija, sigurnija, prosperitetnija, predstavlja najveće slobodno tržište na svijetu, stvara priliku za nove poslove i ulaganja, pomogla nam je da se naš glas globalno čuje i da lakše prebrodimo krizu.” U analizi koju je u povodu 10. godišnjice pripremila Europska komisija tvrdi se da i danas “politika proširenja donosi rezultate jer ima transformacijsku moć i usidruje stabilnost u Jugoistočnu Europu. Utjecaj i privlačna snaga EU-a pomažu u primjeni demokratskih i ekonomskih reformi, pravne države i dobrosusjedskih odnosa.” Istaknute su četiri strateške koristi proširenja. Prva je da je BDP EU-a 2012. bio 23 posto

svjetskog BDP-a, odnosno 13 bilijuna. Druga je da se integracijom i suradnjom poboljšala kvaliteta života. Treće, Europa je postala sigurnija, smanjio se prekogranični kriminal. Četvrto, EU je postao utjecajniji. Samo ekonomski gledano, “proširilo se unutarnje tržište, što je pogodovalo tvrtkama u novim zemljama. Trgovina između starih i novih članica utrostručila se, a upeterostručila između novih članica. Srednja i istočna Europa rasle su po stopi od 4 posto 1994.-2008. Samo činjenica učlanjenja, smatra se, pridonijela je 1,75 postotaka rastu BDP-a. Nove, ekonomski dinamične zemlje stvorile su od 2002. do 2008. godine tri milijuna novih radnih mjesta. Rast u novim članicama potaknuo je rast u starim članicama zbog novih mogućnosti za ulaganja i potražnjom za proizvodima, i ubrzao rast starih članica za prosječno 0,5 postotaka. Veće jedinstveno tržište atraktivnije je investitorima. FDI u EU udvostručio se, a proširena EU privukla je 20 posto globalnog FDI-a.” U procesu proširenja sada su Crna Gora, Srbija, Makedonija, Albanija, BiH, Kosovo i Turska, dok su pregovori s Islandom zamrznuti. Politika proširenja temelji se na “strogoj, ali pravednoj politici uvjetovanosti i na tome da svaka zemlja napreduje prema vlastitim zaslugama. Nema prečaca i brzinskih rješenja. Proces proširenja danas je stroži, obuhvatniji nego prije”, stoji u analizi EK-a u kojoj se nabraju dobrobiti proširenja na desetu godišnjicu ulaska deset zemalja iz srednje i istočne Europe.

KAPACITETI RIBARSKIH FLOTA I MOGUĆNOSTI RIBARENJA BOLJE SU USKLAĐENI

S ribarenjem je prestalo 3700 brodova

G

odišnje izvješće EK-a o ribarskim flotama pokazuje mali napredak prema ravnoteži između kapaciteta i mogućnosti ribarenja. Ali, više treba učiniti da bi se ispunio cilj maksimalnog održivog prinosa (MSY). Komisija i dalje smatra da bi sve zemlje članice (ZČ) trebale na tome dodatno raditi. Glavne poruke izvješća su: Sve ZČ su u skladu sa propisanim kapacitetima ribarenja u tonaži i snazi motora. Na europskoj razini kapaciteti su 16,4 manje u tonaži, i 10,4 posto u snazi. Potkraj 2012. europska flota imala je 76.023 broda. Broj brodova pao je za 1,6 posto, a snaga motora za 2 posto; Odustajanje uz pomoć javnih sredstava bilo je najčešći način smanjenja flote. Od 1. siječnja 2007. do 31. srpnja 2012. isplaćeno je 464 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda za ribarenje, a to znači da je 3700 brodova prestalo s ribarenjem. Najveći krivac za pretjerani izlov je snaga motora. Zemlje članice su prema nedavnoj reformi ribarske politike obavezne prilagoditi kapacitet flota stanju ribljeg fonda. ZČ će morati sačiniti akcijske planove u kojima će opisati strukturne poteškoće dijelova svoje flote. Ako to ne učine, prekinut će se dotok sredstava iz novog Maritimnog i ribljeg fonda. Annual Fleet Report : http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/fishing _rules/fishing _effort/index_en.htm

UVODNIK

10. godišnjica proširenja obilježena sramežljivo

© EU

ANALIZA PROŠIRENJA EUROPSKE UNIJE OTKRIVA

3

Predsjednik EP-a Schulz o godišnjici proširenja objavio je priopćenje

S

uzdržano, gotovo sramežljivo, obilježena je u Bruxellesu desetogodišnjica proširenja. Predsjednik EK-a Barroso je u SAD-u, odakle je hvalio postignuća proširenja. Predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy je u posjeti Češkoj koja je, uz Poljsku i Slovačku, šampion proširenja. Barroso je prethodno bio u Bratislavi, gdje je govorio o Slovačkoj (str. 5), koju bi trebalo staviti u izlog uspjeha EU-a. Predsjednik EP-a Schulz, jedan od kandidata za Barrosova nasljednika, poslao je obično priopćenje. U debati od utorka navečer nijedan od četvoro kandidata za predsjednika Europske komisije nije spomenuo proširenje. Njihova debata pred izbore sada je glavna tema u Bruxellesu (str. 1) i pokazuje kakav su stav o pojedinim glavnim izazovima EU-a zauzele velike političke obitelji Europe. Natrag na proširenje, u Bruxellesu je povjerenik Fuele održao kraći govor u kojem se ponašao, kako je opisao jedan ljubitelj nogometa, više defenzivno nego slavljenički, jer je nabrajao dobre strane proširenja na zemlje stare Europe (str. 2). Uzevši u obzir da je od 2004. godine do danas u Uniju ušlo čak trinaest zemalja, što je od povijesne važnosti za Uniju, i što je imalo samo pozitivne strane, tome se poklonila daleko premala pažnja. Važnom nam se čini i Komisijino otklanjanje pravnih nejasnoća u sektoru transporta, u pomorskoj kabotaži. Do godine liberalizirat će se značajan dio sektora koji se odnosi na maritimni transport i u Hrvatskoj (str. 4). Europske izbore pratimo i većim izborom kratkih vijesti, pored kojih su uobičajene kratke informacije iz EU-a, od kojih izdvajamo prikaz studije o povezanosti ruske politike i desnih antieuropskih stranaka.


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

4

EUROPSKA KOMISIJA OBJAVILA NOVA POJAŠNJENJA UREDBE O POMORSKOJ KABOTAŽI

Od sljedeće godine strani brodari moći će ploviti među hrvatskim lukama s koncesijama na čak 12 godina

E

uropska komisija objavila je u utorak 22. travnja nove smjernice u sklopu interpretacije propisa donesenog 1992. koji u zemljama članicama regulira pomorsku kabotažu ili prijevoz putnika i robe unutarnjim morem između domaćih luka, čime je i u djelatnosti domaćeg pomorskog transporta uspostavljeno jedinstveno europsko tržište. Smjernice su posebno zanimljive i za hrvatske brodare budući da sadrže pojašnjenje prijelaznog aranžmana što ga je Hrvatska ugovorila s Europskom unijom prilikom pristupanja. Čemu nove smjernice? Zadaća im je da otklone pravne nedoumice kod nadležnih nacionalnih vlasti kada sklapaju ugovore o koncesijama za javne usluge i nameću obveze privatnim koncesionarima. Pojašnjenje propisa pomoći će i pomorskim poduzećima da svoj posao u Europi bolje organiziraju. Nove smjernice osuvremenjuju prijašnje interpretacije iz 2003. i 2006. godine kako bi se uskladile s novim Unijinim propisima i presudama Suda pravde (koji također postaju zakoni). Najvažnija je novost da će ugovaranje javnih usluga prijevoza ubuduće biti fleksibilnije u pogledu trajanja koncesije. Javne usluge moraju imati ograničen rok kako bi se tržištu osigurala regularnost i mogućnost pristupa novih natjecatelja. U interpretaciji iz 2003. Komisija je dopustila ugovaranje usluge na rok od najviše šest godina. Međutim, mnogi koncesionari žalili su se da je taj rok prekratak da bi mogli povratiti sredstva uložena u pokretanje i razvoj neke linije. Tako kratak rok odbijao je brodare od sudjelovanja na natječajima i od ulaganja u inovacije i poboljšanja kvalitete usluga. Stoga je Komisija procijenila da bi i

 ove smjernice trebaju N otkloniti pravne nejasnoće kod sklapanja ugovora o koncesijama Ugovaranje javnih usluga prijevoza ubuduće će biti fleksibilnije u pogledu trajanja koncesije Privremenu ekskluzivnost domaćih brodara u unutarnjem moru Hrvatska je platila ograničenjima u prekograničnim uslugama ugovaranje pomorske kabotaže do 12 godina bilo u skladu s načelom proporcionalnosti kod intervencije vlasti u tržište. Ostale smjernice uglavnom pojašnjavaju uredbu iz 1992. i odnose se na nejasnoće na koje su Komisiji ukazale nadležne državne uprave u zemljama članicama, zastupnici u Europskom parlamentu i same brodarske kompanije. Ta pojašnjenja tiču se ponajviše: - opsega slobode kod pružanja usluga u pomorskoj kabotaži (tko uživa te slobode i u kojim točno uslugama), - procedura dodjele koncesija za javne usluge i njihova trajanja, - propisa o posadama plovila koja obavljaju pomorsku kabotažu, - primjene propisa o uslugama prijevoza putnika vlakovima i autobusima na pomorsku kabotažu, te

- prijelaznom aranžmanu za Hrvatsku. Kad je riječ o Hrvatskoj, ugovori o obavljanju javne usluge do hrvatskih otoka i između njih, koji su sklopljeni prije datuma pristupanja Hrvatske, mogu se primjenjivati do 31. prosinca 2016. Usluge prijevoza u kružnim putovanjima između hrvatskih luka koje se obavljaju brodovima do 650 BRT do 31. prosinca 2014. rezervirane su za brodove koji su upisani u hrvatski upisnik i koji viju hrvatsku zastavu, kojima upravljaju brodarska poduzeća osnovana u skladu s hrvatskim pravom te čije se glavno sjedište nalazi i stvarna kontrola provodi u Hrvatskoj. Drugim riječima, već od početka sljedeće godine europski će se brodari moći natjecati za kružni prijevoz putnika između hrvatskih luka, a od 1. siječnja 2017. i za kabotažu između hrvatskog kopna i otoka. No, privremenu ekskluzivnost domaćih brodara u unutarnjem moru Hrvatska je platila ograničenjima u prekograničnim uslugama. Do 31. prosinca 2014. Komisija može, na zahtjev države članice, u roku od 30 dana odlučiti da hrvatski brodovi manji od 650 BRT ne smiju obavljati usluge prijevoza u kružnim putovanjima između luka u određenim područjima država članica osim Hrvatske ako se dokaže da pružanje tih usluga ozbiljno remeti ili prijeti ozbiljnim poremećajima unutarnjeg tržišta prijevoza u tim područjima. Ako do isteka razdoblja od 30 radnih dana od datuma zahtjeva Komisija ne donese odluku, dotična država članica ovlaštena je primijeniti zaštitne mjere sve dok Komisija ne donese odluku. U slučaju nužde država članica može jednostrano donijeti privremene mjere na najviše tri mjeseca i o tome obavijesiti Komisiju. Te mjere Komisija može staviti izvan snage ili potvrditi dok ne donese svoju konačnu odluku. Cjeloviti tekst Priopćenja Komisije o tumačenju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) na: http://eur-lex. europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid= 1398850471785&uri=CELEX:52014 DC0232.


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

5

U POVODU 10. GODIŠNJICE PROŠIRENJA ŠEF EK-A BORAVIO JE U BRATISLAVI I POHVALIO SLOVAČKU

Sa 11,6 milijardi eura iz kohezijskih fondova EU-a Slovačka je otvorila 130 tisuća novih radnih mjesta P oljska, Češka i Slovačka su među zemljama koje su sjajno iskoristile proširenje, ali na svoj način ističe se Slovačka koja je pregovarala samo dvije godine, no za to vrijeme sprovela je stvarne reforme. J. M. Barroso je povodom desete godišnjice proširenja bio u Bratislavi i rekao da je ta zemlja “hrabro i ambiciozno u demokratskim i ekonomskim reformama iskoristila baš svaku priliku koju je pružilo proširenje”, a to se pokazalo u prosperitetu njenih građana. Slovačka je shvatila logiku političkih integracija, otvorenog tržišta te vrijednost liberalne demokracije i pravne države.

U natoč krizi uspjela je smanjiti nezaposlenost s vrlo visokih 19 posto 2004. na 13 posto “Deset zemalja se pridružilo, ali svaka je dolazila sa svojom različitom poputbinom. Slovačka je primjer prosperiteta koji donosi proširenje: najbrže je rasla od srednjeeuropskih država. Dohodak po glavi stanovnika Slovačke bio je 2004. godine 47 posto od europskog prosjeka, a 2012. bio je 76 posto. Do financijske krize Slovačka je rasla po stopi od 7 posto, a 2007. godine čak i brže od 10 posto. Unatoč krizi, i dalje je zemlja koja najbrže raste u Europi, usprkos krizi uspjela je smanjiti nezaposlenost s

vrlo visokih 19 posto 2004. na, još uvijek visokih, 13 posto. “Oko 85 posto slovačkog izvoza je u EU, a skoro 90 posto FDI-a u Slovačkoj je iz drugih zemalja EU-a. Kvaliteta je također bitna. U Slovačku je ušla visokorazvijena tehnologija, povećala se produktivnost i modernizirala ekonomija.” Slovačka je dobro iskoristila fondove EU-a. Od 2007. do 2013. ukupno je 11,6 milijarde eura iz kohezijskih fondova alocirano Slovačkoj. Fondovi EU-a predstavljaju skoro 80 posto svih javnih ulaganja u Slovačkoj. S tom pomoći kreirano je 130 tisuća novih radnih mjesta, obnovljeno više od 1000 škola, 56 bolnica i više od 200 centara za socijalnu pomoć. Rast i radna mjesta promovirani su kroz 26 industrijskih parkova, 116 istraživačkih centara i izravnom pomoći za 570 SME-a. U narednih sedam godina Slovačka može dobiti još 20,3 milijarde eura, što je više nego jednogodišnji nacionalni proračun.” “Čestitam Slovačkoj kako je iskoristila europske kohezijske fondove, ali i više od toga, što je iskoristila Europu kao okvir za svoje reforme. Svima koji su danas jako negativistički i pesmistični prema Europi treba samo pokazati tu slovačku statistiku”, rekao je J. M. Barroso na predavanju na Ekonomskom fakultetu u Bratislavi, u okviru većeg govora o prednostima proširenja EU-a.

EUROBAROMETAR

Koliko su uvjetima rada zadovoljni Europljani, a koliko Hrvati U vjetima rada najzadovoljniji su Danci (94%), Austrijanci i Belgijanci (90%), Finci (89%), Britanci i Estonci (88%). Nizozemci, Česi, Švedi, Nijemci, Irci, svi su se iznad 80 posto izjasnili da su zadovoljni. Najmanje su zadovoljni Grci (38%), Španjolaca je zadovoljnih 53%, Rumunja i Hrvata 60%, Portugalaca 63 posto. Prosječno su Europljani zadovoljni 77%, tako da su zaposleni Hrvati ispodprosječno zadovoljni svojim uvjerima rada. Ali, više od polovice, 57% od 26 tisuća ispitanih, misli da su se uvjeti rada u Europi pogoršali u zadnjih pet godina. U upitani misle li da su uvjeti rada općenito gledajući dobri, razina zadovoljstva pada i pozitivno je odgovorilo njih samo 53 posto. Samo 12 posto ispitanih misli da su “uvjeti rada bolji nego prije pet godina”, a 27 posto ih misli da su nepromijenjeni. Općenito, zaposlenima se čini da su uvjeti rada relativno dobri, a nezaposleni vide

Uvjeti rada definiraju se kao radno vrijeme, organizacija rada, zaštita na radu, zastupanje zaposlenika i odnos s poslodavcem. Prema vlastitom iskustvu i/ili prema onome što ste saznali od prijatelja i rodbine koji su trenutačno zaposleni, što mislite kakvi su danas uvjeti rada u (NAŠOJ ZEMLJI)?

Prema vlastitom iskustvu i/ili prema onome što ste saznali od prijatelja i rodbine koji su trenutačno zaposleni, smatrate li da su se tijekom proteklih 5 godina uvjeti rada u (NAŠOJ ZEMLJI)...

4%

4%

18 % 43 %

17 % 53 %

79 %

EU

12 %

Ukupno ‘Dobri’ Ukupno ‘Loši’ Ne znam Vanjska pita HR Unutarnja pita

27 % 57 %

75 %

Poboljšali Ostali nepromijenjeni Pogoršali Ne znam


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

veliko pogoršanje. Privatnici i fizički radnici nezadovoljniji su uvjetima rada od onih koji rade u korporacijama ili javnom sektoru. Od onih koji su nezadovoljni uvjetima rada, 48% govori o previše radnih sati, zatim o smjenskom radu njih 28% i zatim o nefleksi-

6

bilnosti radnog vremena. Ipak, visoki broj ispitanih zadovoljan je time koliko im je posao zanimljiv. Osam od deset radnika koristi godišnji odmor od 4 tjedna. Sedam od deset radnika ima najmanje jedan dan u tjednu slobodno, osim u tri članice. Estonija je jedina

zemlja u kojoj je velika većina odgovorila da rade po 13 sati na dan. “Briga o uvjetima rada briga je o našem ljudskom kapitalu. Imamo dobru legislativu, ali ljudi se boje da će kriza jako negativno utjecati na uvjete rada”, rekao je povjerenik László Andor.

Europi, na kojoj će sudjelovati svi značajni poduzetnici koji žele profitirati od poslovnih mogućnosti koje pružaju napredne digitalne tehnologije, te političari, znanstvenici, ulagački kapital i mentorstvo. Europska ambicija danas je stvoriti nove poslovne mogućnosti kroz inovativne digitalne tehnologije, kako bi se potakao rast i povećao broj radnih mjesta. Teme o kojima će biti riječi na konferenciji su: • Što može učiniti Europa da nadahne, potakne i zadrži digitalne poduzetnike ? • Kako Europa može pretvoriti ideje u uspješne poslovne poduhvate ? • Važnost mentorstva, inkubatora i podrške • Što učiniti sa start-up idejom ?

Cilj ove konferencije je pronaći načine za jačanje komunikacije o pitanjima gospodarske politike u EU i eurozoni. Konferencija okuplja birane političare, novinare, sudionike na financijskim tržištima i komunikacijske stručnjake, kako iz zemalja članica, tako i iz institucija i tijela Europske unije Konferencija će istražiti promijenu odnosa među političarima i financijskim tržištima nakon krize, te nastoji razviti učinkovitiju komunikacijsku strategiju o EMU i drugim vodećim ekonomskim političkim pitanjima u budućnosti

događanja GRČKO PREDSJEDNIŠTVO EU

izdvajamo:

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC) 29. travnja, Bruxelles

COREPER II

30. travnja, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJA

izdvajamo:

Konferencija o uvjetima na radu

Europska komisija organizira 28. travnja konferenciju o uvjetima na radu, kako bi se osvrnula na postignuća i buduće ciljeve. Poboljšanje radnih uvjeta je dugoročni prioritet institucija Europske unije i, tijekom nekoliko posljednjih godina poduzete su neke ključne inicijative. Financijska i gospodarska kriza dovela je do povećanog pritiska na zapošljavanje i uvjete rada. Stoga, zaštita i poboljšanje radne kvalitete se čini još važnijima, kako bi se dodatno podstakao rast Konferencija okuplja Komisiju, ministre i visoke dužnosnike zemalja članica EU, predstavnike europskih institucija i tijela, kao i Međunarodne oranizacije rada (ILO), predstavnika poslodavaca i sindikata, te znanstvenike iz cijele EU

Poticanje digitalnog poduzetništva u Europi

29. travnja, Bruxelles Europska komisija, Deloitte, EBN i DIGITALEUROPE organiziraju konferenciju o poticanju digitalnog poduzetništva u

29. – 30. travnja, Bruxelles Na nastupnoj plenarnoj sjednici, Europski ekonomski i socijalni odbor (EESC) će usvojiti dva izuzetno kontroverzna mišljenja o industrijskoj politici i prisilnom radu u EU. Na sjednici će EESC također podržati svoju požiciju o Akcijskom planu za Europu. Pažnja će se usmjeriti na podrebu za uključivanjem javnosti, obnovom europske uprave i kompletom mjera za nove zastupnike u Europskom parlamentu i članove Europske komisije. EESC će također usvojiti studiju o utjecaju o radu Direktive o uslugama u građevinskom sektoru Vodit će se dvije glavne diskusije o: • situaciji u Ukrajini, u prisustvu Viktora Juščenka, bivšeg predsjednika Ukrajine, te • kulturnoj raznolikosti u Europi, u prisustvu filmskog redatelja Coste Gavrasa

Politička komunikacija u Europskoj monetarnoj uniji (EMU) 30. travnja, Bruxelles

EUROPSKI PARLAMENT

Europski parlament je raspušten i bit će u novom sazivu formiran nakon Europskih izbora koji će se održati između 22. i 25. svibnja ove godine

KONFERENCIJE I PREDAVANJA

izdvajamo:

Nesretna Unija: kako izaći iz krize eura i sačuvati Europu

28. travnja, Bruxelles Predstavljanje knjige „Unhappy Union – How Europe can resolve the crisis it has created and what is likely to happen“. Euro je trebao stvoriti neraskidivu vezu između država i naroda Europe. No kada je Europu zadesila dužnička kriza, protok ove nedorečene valute doveo je Europsku uniju, nakon desetljeća poslijeratnih integracija, blizu točke raspada. Duboke linije rasjeda otvorile su se između institucija Unije i zemalja članica, otvarajući krucijalna pita-


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

7

događanja nja o demokratskim nedostacima Europe. Povjerenje u europske institucije, kao i u nacionalne vlade slabi, dok radikali s ljevice i desnice dobijaju na moći i utjecaju Govornici – autori knjige: Anton La Guardia, dopisnik za EU, The Economist; John Peet, urednik za Europu, The Economist Centar za europske političke studije (CEPS)

Tko posjeduje građanstvo EU? Gubitak i stjecanje građanstva i uloga EU

29. travnja, Bruxelles Ova konferencija se organizira u okviru ILEC Projekta (Prisilni gubitak europskog građanstva: razmjena znanja i određivanje europskih smjernica), pod patronatom DG za pravosuđe, građanstvo i temeljna prava (DG JUST) Europske komisije Govornici: Chiara Adamo, voditeljica jedinice za građanstvo, Europska komisija; Hans Ulrich Jessurun d’Oliveira, profesor na Sveučilištu u Amsterdamu; René de Groot, profesor, Sveučilište u Maastrichtu; Rainer Bauböck, profesor, Institut Europskog sveučilišta (EUI); Maarten Vink, predavač na Sveučilištu u Maastrichtu; Judit Tóth, ICCR, Budimpešta; Kay Hailbronner, katedra za javno, međunarodno i europsko pravo, Sveučilište u Konstanzi; Patrick Wautelet, profesor, Sveučilište Liège Centar za europske političke studije (CEPS)

BITS seminar o prenosivosti podataka

29. travnja, Bruxelles U prijedlogu Regulative o općoj zaštiti podataka, Europska komisija je uvela pravo na prenosivost podataka, tj. pravo građana EU da prenose svoje osobne podatke s jedne elektroničke procesne platforme na drugu, bez da ih u tome spriječava kontrola (čl. 18. Prijedloga). Nova prava privukla su mnogo pažnje i trenutno ih razmatraju Europski parlament i Vijeće Ovaj seminar nastojat će baciti novo svjetlo na to pitanje, kako s teoretske tako i poslovne perspektive Govornici: Paul Nemitz, direktor za temeljna prava i građanstvo, DG za pravosuđe (DG JUST), Europska komisija; Ralf Bendrath, glavni politički savjetnik zastupnika EP Jana Philippa Albrechta, Europski parlament; Chiara Giovannini,

direktorica za politiku i inovacije, ANEC; Achim Klabunde, šef sektora IT politike, europski nadglednik zaštite podataka; Damien Geradin, profesor na Sveučilištu Tilburg i partner u Covington & Burling LLP; Stefano Fratta, direktor za korporativne i pravne poslove, Telefónica Digital; Nicolas Schifano, direktor EMEA, Standardizacijske i interoperabilizacijske politike, Microsoft Cullen International

Izazovi inovacija: od europske ambicije do SME projekata 29. travnja, Bruxelles EDF je aktivni sudionik na području ulaganja kapitala u energiju i pomaže startup poduzećima da razviju ideje i pristupe novim tržištima. Kao jedan od vodećih europskih industrijskih čimbenika, duboko uključenih u lokalne i regionalne zajednice i gospodarstva, EDF igra važnu ulogu u postizanju dijaloga između energetskih SME-ova i donositelja odluka u EU Ova debata, u organizaciji EDF-a, u kojoj će tri mlade kompanije predstaviti svoje uzbudljive energetske projekte, izaziva predstavnike EU da reagiraju savjetima, komentarima i pitanjima Govornici: Jean-David Malo, voditelj sektora SME i financijski inžinjering, DG Istraživanje, inovacije i znanost (DG RTD), Europska komisija; François-Xavier Testard-Vaillant, EDF razvoj i istraživanje; Nicolas Chaudron, partner, Idinvest Partners; Jean-Claude Barre, predsjednik i osnivač, Altilum; Alexandre Sauvage, glavni direktor i vlasnik, Leosphere; Christian Von Olshausen, direktor, Sunfire GmbH EDF (Électricité de France) Group

Subvencije europskom energetskom sektoru: europska najbolje čuvana tajna?

29. travnja, Bruxelles Svi znaju da se tehnologije u energetskom sektoru financiraju javnim sredstvima. No, koje tehnologije dobijaju koliko i zašto? Koji je stvarni utjecaj izbora izvora energije na novčanik poreznog obveznika? Što vlade zemalja članica mogu učiniti da smanje takve troškove, ili, zapravo nema izlaza? U kontekstu očekivane studije Europske komisije, najavljene za lipanj 2014., EWEA organizira javnu debatu i panel o subvencijama energetskom sektoru, na kojem će

sudjelovati govornici iz OECD-a, Europske komisije i sektora proizvođača fosilnih goriva Govornici: Tom Howes, zamjenik šefa jedinice A4 – Gospodarska analiza i financijski instrumenti, DG za Energiju (DG ENER), Europska komisija; Ronald Steenblik, glavni analitičar za trgovinsku politiku, Direktorat za trgovinu i poljoprivredu, OECD; Beate Raabe, generalna tajnica, Eurogas; Thomas Becker, glavni direktor, Europska udruga za vjetroenergiju (EWEA) EWEA

Identitet na granicama – 2. godišnji seminar 29. travnja, Bruxelles Ovaj seminar se fokusira na ‘Budućnost putovanja’ (Program registriranih putnika) i automatiziranu graničnu kontrolu. Poput prethodnog seminara i ovaj će pružiti diskusijsko okružje. Seminar okuplja agencije za nadzor granica, dobavljače biometrijskih podataka, te zrakoplovnu industriju. Skupu će prisustvovati predstavnici svih glavnih europskih zračnih luka, europskih policijskih uprava, ministarstava obrane, carine, IATA-e i većih zračnih prijevoznika Govornici: Frank Paul, voditelj odjela, DG za unutarnje poslove (DG HOME), Europska komisija; Tony Smith, izvršni direktor, Fortinus i bivši generalni direktor Granične službe UK; Raoul Cooper, tehnički arhitekt, Airport Futures & Operations Delivery, British Airways; Emine Kaya, savjetnik, Zračna luka Schiphol; Krum Garkov, izvršni direktor, Europska agencija za operativno upravljanje velikim informacijskim sustavima; Ignacio Zozaya, viši istraživač, Frontex; Roger Baldwin, potpredsjednik i direktor, Institut za biometriku i upravu forenzičkih službi, Metropolitan Police, UK; Campbell McGhee, voditelj jedinice, Interpol; Fares Rahmun, voditelj projekta, EU Visa Information System, Savezna državna uprava, Njemačka, Glen Wimbury, direktor granične tehničke strategije, Granična služba UK Institut za biometriju/Biometrics Institute


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

8

ukratko IZBORI U EUROPSKOJ UNIJI LABURISTI ODBIJAJU REFERENDUM O EU

Glavni razlog zašto je vođi UKIP-a (UK Independence Party) Nigelu Farageu stalo da pobijedi na europskim svibanjskim izborima jest što želi postići da i Laburisti obećaju održavanje referenduma o izlasku Britanije iz EU-a. N. Farage je dodao da je to glavni razlog zašto su kampanju okrenuli prema glasačima Laburističke stranke. Ed Miliband je rekao da će Laburisti biti za referendum samo ako dođe do daljnjih transfera ovlasti iz Londona prema Bruxellesu, što nije realno. Naprotiv, David Cameron je rekao da će Konzervativci, ako dobiju izbore 2015. godine, svakako organizirati referendum. Ako pak, postigne da i Laburisti obećaju referendum, N. Farage smatra da će to neutralizirati torijevce u njegovim širim političkim ambicijama. Ali, Laburisti su rekli da ne namjeravaju mijenjati svoj stav prema europskom referendumu. Prema novom PollWatchu, Laburisti će

dobiti 26 glasova u Europskom parlamentu, UKIP 19, a Konzervativci 17. (izvor: New Statement)

BELGIJA: PROTIV POLITIKE ODRICANJA U Španjolskoj gotovo da uopće nema interesa za europske izbore, ali u nekoliko zemalja, kao Francuskoj, oni su u fokusu. Glavno pitanje u Francuskoj je uspon Marie Le Pen i njezine krajnje desnice te loši rezultati Socijalista u anketama, a u Belgiji to je austerity, politika štednje i odricanja. U belgijskoj debati je zaključeno da su zemlje koje su se strogo držale štednje danas u velikim gubicima. Prihvaća se da je odricanje bilo i vrlo pogrešan potez, da se “novcem građana spašavalo poludjele banke”, a trebalo ih je, sad se čini, pustiti da bankrotiraju. Posljedica austerityja jest da “ danas manje ljudi ima povjerenja u Uniju, okreću se od Europe”, i da “ima više nezaposlenih nego ranije”. Ali, na pitanje da li je trebalo ostaviti neuređene financije, svi ipak

DESNI EUROSKEPTICI VOLE RUSIJU

Dobar rezultat euroskeptičnih stranaka na predstojećim europskim izborima mogao bi ojačati Putina, tvrdi se u studiji “Ruska veza”, mađarskog think-tanka Political Capital. “Ovaj put Rusija igra prema strankama krajnje desnice jer su jedni i drugi protivnici daljnje integracije EU-a. Od francuske Nacionalne fronte nadalje, te bi stranke mogle predstavljati proruski blok u narednom EP-u. Čak ako i neće nastupati kao blok, ipak će porast simpatija prema Rusiji biti vidljiva njihovim djelovanjem i glasanjem.” Teza studije jest da se ovaj razvoj događaja podudara s ruskom geopolitičkom strategijom euroazijske unije, novim ruskim imperijalizmom potpomoguntim modernizacijom koja počiva na energetskom sektoru. Navode se primjeri: U Bugarskoj krajnje desna antieuropska stranka Ataka, slična Jobbiku, zalaže se za energetske i trgovačke veze s Rusijom i protivnici su približavanja Turske. U Slovačkoj to je krajnje desna i antieuropska “Narodna stranka - Naša Slovačka”, Mariana Kotlebe, gradona-

EUROPSKI BIZNIS I RUSKE SANKCIJE Ekspert German Marshall Funda S. Szabo ocijenio je da je Europa ranjivija od SAD-a u pitanju sankcija prema Rusiji, a to će biti i predmet razgovora između B. Obame i A. Merkel koja je u posjetu SAD-u.

kažu da nije, odnosno, da je barem dio nametnute discipline bio potreban.

OPEN EUROPE: 30 POSTO ANTIEUROPSKIH GLASOVA Ako izlaznost bude oko 40 posto, kao što je bilo na europskim izborima 2009. godine, otprilike 30 posto glasača moglo bi glasati euroskeptično, tvrdi euroskeptični think-tank Open Europe. Tvrdi euroskeptici mogli bi dobiti čak 218 od 751 mjesta u Europskom parlamentu, što bi bio porast prema 164 euroskeptika koliko ih je bilo dosada. Open Europe priznaje da je euroskeptični blok vrlo mješovitog karaktera, od nekontroverznih stranaka koje sudjeluju u vlasti, preko lijevih antikapitalista, zatim protivnika slobode kretanja radne snage unutar EU-a, potom protivnika političkih elita (Grillovih Pet zvijezdica), do neofašista. (Izvor: nekoliko EU medija prisutnih na brifingu Open Europe i http://www. openeurope.org.uk )

čelnica Banske Bistrice koja je podržala Janukoviča i Putina u ruskoj krizi. U Mađarskoj vođa Jobbika Gabor Vona u predavanju na Lomonosovom univerzitetu opisao je Rusiju kao “čuvara europskih vrijednosti”, a EU kao “izdajničku”. Jobbik bi prema PollWatchu mogao dobiti dva mjesta u EP-u. U svim desnim euroskeptičnim strankama ovo “otvaranje prema istoku” tumači se ekonomskim imperativima. Paradoks je da ekstremno nacionalističke stranke koje proklamiraju samodostatnost i autohtonost, protekcionizam i zatvorenost, žele bliže odnose s Rusijom. I zapadnoeuropske stranke, kao nizozemska Wildersova, jačaju veze s Moskvom. Jedine dvije krajnje desne stranke koje su protivnici Putina su “Sve za Latviju!” i jedna rumunjska. Studija ocjenjuje da je HSP u Hrvatskoj neutralan prema tom pitanju. http://www.riskandforecast.com/useruploads/files/pc_ flash_report_ russian_connection.pdf

Europska biznis zajednica i sama strepi da sankcije prema Rusiji ne budu prestroge. Primjer za osjetljivost je Njemačka, koja u trećini energije ovisi o Rusiji, i bliska povezanost njemačkih energetskih firmi s Gazpromom i vrlo visoki izvoz njemačkih

automobila i drugih roba u Rusiju. Odmah nakon ruske aneksije Krima, CEO Siemensa sreo se s Putinom i uvjeravao ga da će njihovi odnosi neće biti poremećeni. Ali, Szabo kaže da će poslovna zajednica, iako je iritirana sankcijama prema Rusiji,


30. travnja 2014. Broj 99 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

9

ukratko morati naučiti s njima živjeti. Biznis proučuje liderima: ne zalijećimo se, ostavimo diplomaciji da radi, ne nanosimo štetu dugoročnim interesima, tek smo izašli iz financijske krize, nismo spremni za još jednu koju bi izazvala Rusija.

PLIN IZ SLOVAČKE U UKRAJINU

EK je pozdravila sporazum kojim se omogućuje dotok plina iz Slovačke u Ukrajinu. Važnost tog sporazuma naglašena je i time što je J. M. Barroso otputovao u Ukrajinu na potpisivanje ugovora slovačkog Eustreama i ukrajinskog Uktransgaza. EK je bila posrednik dobre volje njihovih razgovora. EK-ov povjerenik za energiju ocijenio je ovaj sporazum prijelomnim jer “jača veze između europskog energetskog tržišta i Ukrajine, a Ukrajina već uvozi plin iz Poljske i Mađarske. Ovaj smjer toka plina, obrnut od dosadašnjeg, omogućava Ukrajini nabavu plina po poštenoj cijeni.” G. Oettinger je dodao da se od Ukrajine očekuju proeuropske reforme pravosuđa i drugog, kako bi se Kijev uklopio u energetsku europsku zajednicu. Plinovodi će biti spremni za protok plina iz Slovačke u Ukrajinu najesen ove godine. Računa se da će protok biti oko 22 milijuna kubika plina na dan, odnosno 8 milijardi kubika na godinu.

DIGITALNO PODUZETNIŠTVO

U Europi je moguće osigurati 1,5 milijuna novih zapošljavanja kroz digitalno poduzetništvo, uz uvjet da se Europljani osobode straha od poduzetništva. U EU-u ne nedostaju dobre ideje, ali ipak se na digitalne start-up projekte odlučuje samo šest posto građana, a u SAD-u 13 posto. Eu je zato pokrenula Watify program koji bi trebao pomoći poduzetnicima zainteresiranim za taj biznis. Memo /14/323 nije dovoljno razumljiv, ali je otvorena linija za javnost preko koje eksperti odgovaraju na pitanja vezana za Watify.

EU OZNAKU DOBILI PREKMURSKA ŠUNKA I PIRANSKA SOL

Novi kvalitetni prehrambeni proizvodi dobili su oznaku zaštićenog podrijetla (PDO) i geografske indikacije (PGI). To su Prekmurska šunka, koja je ujedno dvadeseti slovenski zaštićeni proizvod, a 21. bit će Piranska sol. Francuska je registrirala

jedan korzikanski slatkiš, a Novreška, koja nije članica, ali uživa mnoge strane članstva, registrirala je jednu vrstu sušenog bakalara, čija tradicija seže čak u 12. stoljeće. Dosad je registrirano i zaštićeno više od 1200 proizvoda.

EU POMAŽE UKRAJINI S MILIJARDOM EURA

Potpisan je protokol kojim će EU s milijardom eura zajma makroekonomske pomoći (MFA) podržati da se Ukrajina izvuče u ovoj fazi razvoja, koja se smatra kritičnom. Milijarda eura je dio paketa pomoći koji su zemlje članice potvrdile 6. ožujka, a u

kojem je još i prethodno odobrenih 610 milijuna eura. Ukrajina ima problema s kratkoročnim plaćanjima i porezima. Raspodjela sredstava bit će uvjetovana specifičnim ekonomskim odredbama te uspješnom primjenom MMF stand by aranžamana koji bi trebao biti odobren vrlo skoro. Mjere koje će Ukrajina morati ispuniti odnose se na upravljanje javnim financijama, borbu protiv korupcije, trgovinu i poreze, reforme energetskog i financijskog sektora, ali i povećanje i transparetnu politiku pomoći socijalnoj najugroženijima.

JEDINSTVENA DOZVOLA STRANIM AVIOPRIJEVOZNICIMA

Strane aviokompanije više neće morati tražiti dozvolu od svake zemlje članice pojedinačno, nego će se sigurnosne (safety) dozvole izdavati na europskoj razini, najavio je potpredsjednik EK-a Siim Kallas. Rekao je da se time smanjuje birokracija i pojednostavljuje procedura. Krajnji cilj je da putovanje iz i u EU postane sigurnije.

RESTRUKTURIRANJE GRČKE EUROBANKE

NEDOSTAJAT ĆE CRVENI DANY

Jedan od najpoznatijih europskih političara, vođa Zelenih Daniel Cohn Bendit, koji je u pet mandata bio europski zastupnik, ove se godine više neće kandidirati. Legendarni Crveni Dany, heroj pariških barikada 1968. godine, rekao je da je nakon 20 godina iscrpljen, da ima 69 godina, i “da želi raditi nešto drugo, pisati knjige, odmoriti se”. Cohn Bendit napustio je EP nakon što je organizirao debatni dan o Europi na kojem su sudjelovali i Joschka Fischer i Emma Bonino , pošto je prethodno, u Strasbourgu, dignuo sve zastupnike na himnu Ode Europi. Cohn Bendit bio je jedan od najboljih, ako i ne najbolji govornik Europskog parlamenta. U zadnjem, improviziranom govoru, rekao je: “Rođen sam u travnju 1945. Zamislite da sam tada rekao roditeljima: Kad odrastem, neće biti granica između Njemačke i Francuske. Europa je nevjerojatno postignuće. Nemajte straha pred antieuropskim i populističkim pokretima.”

EK je odobrio restrukturiranje Eurobanke. Plan koji je podnijela Grčka trebao bi dugoročno omogućiti održivost banke, a da to ne prouzrokuje poremećaj tržišta. Restrukturiranje će se odnositi i na kreditnu politiku i na aktivnosti Eurobanke. EK je odobrio i pripajanje drugih dviju banaka Eurobanci. Povjerenik za konkurenciju Almunia rekao je da je riječ o važnom koraku prema stabilnosti grčkog bankarskog sektora. “Najvažnije je da se u Grčkoj osiguraju krediti realnoj ekonomiji”, rekao je. Eurobanka pruža financijske usluge i izvan Grčke, u nekim zemljama bivše Jugoslavije i u Poljskoj.


Er 099 2014 0430