Page 1

Obvezna oznaka ‘made in’ na proizvodima podijelila EU

EK pokrenula prekršajni postupak zbog kašnjenja ‘jedinstvenog neba’

Italija i Francuska pozdravile su odluku Europskog parlamenta, dok su Njemačka i Britanija protiv str. 3

Prvih pet zemalja članica primilo je pismo upozorenja jer nisu pokrenule zajedničku kontrolu letenja str. 5

EURO REPORT

UŽIVO IZ BRUXELLESA

23. travnja 2014. Broj 98 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

ŠTO OČEKUJE EUROPSKI PARLAMENT NAKON ŠTO JE ODRŽAO POSLJEDNJU SJEDNICU U STAROM SAZIVU

Nove grupacije u EP-u bit će odraz jačanja ekstremne desnice i ljevice u Uniji, te populističkih stranaka E uropski parlament (EP) u četvrtak 17. travnja održao je u Strasbourgu posljednju sjednicu u ovom sazivu i time je formalno raspušten. Jedno od dva sjedišta EP-a, ono u Strasbourgu, zaključano je. Sjedište u Bruxellesu ostaje otvoreno, zastupnici mogu, i očekuje se da hoće reagirati, na pr. oko Ukrajine, ali to rade kao europski ili nacionalni političari, tj. nemaju zakondovanu moć.

Z a novi EP glasat će 503,7 milijuna birača i izabrati 751 eurozastupnika, od toga 11 iz Hrvatske Novi saziv Europskog parlamenta bit će poznat odmah nakon europskih izbora. Političke aktivnosti počet će odmah, ali vrata Europskog parlamenta ponovo će se službeno otvoriti tek u srpnju. Europski izbori održavaju se u svih 28 zemalja članica od 22. do 25. svibnja. Ukupno će glasati 503,7 milijuna birača. Građani će izabrati 751 eurozastupnika, od toga će iz Hrvatske biti izabrano 11 političara. (Jednako kao i u Irskoj, a dva manje nego u Slovačkoj i Danskoj, a to su tri

zemlje koje su nam po broju stanovnika u EU-u najbliže.) Najbrojniji će biti, njih 96, zastupnici Njemačke te Francuske, njih 74. Slovenija ima pravo na 8 zastupnika. Novi Europski parlament održat će konstituirajuću sjednicu 1. srpnja. Na toj sjednici zastupnici će izabrati predsjednika Europskog parlamenta. Odmah nakon što će se saznati rezultati izbora za EP, dakle u zadnjem tjednu travnja, novoizabrani zastupnici počet će, preko svojih stranaka, prekograničnu međusobnu komunikaciju. Prvenstveno se moraju dogovoriti kojoj će se političkoj grupaciji prikloniti. Očekuje se da će nestati neke političke grupacije koje su postojale u upravo raspuštenom EP-u, a da će se osnovati nove, i to desno od EPP-a. Te će grupacije odgovarati presjeku sadašnje političke slike u EU-u u kojem je posljednjih godina naraslo ekstremno desno i lijevo krilo, a u starim, zapadnim članicama, vidi se rast populističkih partija. Drugo, svi izabrani političari dogovarat će se o članstvu u odborima, kojih je ukupno dvadeset, makar mogu biti osnovani i ad hoc odbori ograničenog trajanja. Odbori su “Vanjski poslovi”, “Sigurnost i obrana”, “Razvoj” (bavi se trećim zemljama), “Proračun i proračunska kontrola”, “Ljudska prava”, “Ekonomski i monetarni poslovi”, “Poljoprivreda i ruralni razvoj”, “Ribarstvo”, “Zapošljavanje i socijalna politika”, “Okoliš,

javno zdravlje i sigurnost hrane”, “Industrija, istraživanje i energija”, “Transport i turizam”, “Regionalni razvoj”, “Kultura i obrazovanje”, “Ženska prava i jednakost spolova”, “Pravni poslovi”, “Ustavni poslovi”. U prošlom sazivu dva važna ad hoc odbora bili su „Financijska, ekonomska i socijalna kriza“ te „Organizirani kriminal, korupcija i pranje novca“, a te će se teme vjerojatno ponoviti i u novom sazivu. Moguće je osnivanje novih ad hoc odbora koji će reflektirati političku pozadinu novog EP-a. Novi zastupnici će tokom srpnja dobiti svoje prostorije u briselskom i strasburškom sjedištu. Odbori se formalno konstituiraju oko 7. srpnja. U to doba počet će i intenzivna politička lobiranja u Bruxellesu jer će lobisti sklapati poznanstva i veze sa zastupnicima onih odbora koji su im interesantni za sektor koji zastupaju. U kolovozu je kolektivni odmor svih europskih institucija pa i Europskog parlamenta. Običaj je da u kolovozu novi zastupnici utvrđuju sa svojim strankama plan djelovanja. Aktivan rad po odborima počinje početkom rujna, a od zastupnika se očekuje da budu spremni, što je ponekad, ako je riječi o odborima koji zahtijevaju stručnost, znatan posao. Sredinom rujna nova je plenarna sjednica EP-a, a u drugoj polovici rujna i početkom listopada već počinje ispitivanje kandidata za povjerenike u Europskoj komisiji.


23. travnja 2014. Broj 98 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

2

© EU

fotografijatjedna

Androulla Vassiliou, povjernica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade, u Firenci je nazočila pokretanju programa Erasmus plus, novog programa za obrazovanje, obuku, mlade i sport. Uz nju je talijanska ministrica obrazovanja, Stefania Giannini. Erasmus plus imat će sedmogodišnji budžet od 14,7 milijuna eura

EURO REPORT impressum Euroreport Elektronički newsletter Izvješća iz institucija Europske Unije Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-8 10000 Zagreb

Urednici: Ines Sabalić (Bruxelles) ines@info-iz-bruxellesa.hr ines.sabalich@numericable.be +00 32 497 11 80 94 (mob) +00 32 2 33 00 184 (tel)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić goran@info-iz-bruxellesa.hr

Ratko Bošković (Zagreb) ratko@info-iz-bruxellesa.hr r_boskovic@yahoo.com +385 91 345 99 56 (mob)

Produkcija i marketing: Info iz Bruxellesa d.o.o. Ilica 169, 10000 Zagreb +385 1 3773 722 (tel/fax)

Održavanje web stranice: Gorila IT Zagreb

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH. Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.


23. travnja 2014. Broj 98 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

Oznaka ‘made in’ podijelila Uniju N a zadnjoj sjednici prije raspuštanja zadnjeg saziva Europskog parlamenta vodilo se i nekoliko vrlo zanimljivih rasprava. Najinteresantnija je bila oko “made in” oznake koja se dotiče slobodnog tržišta i protekcionizma, zaštite potrošača, delokalizacije proizvodnje, globalne proizvodnje te ponovne reindustrijalizacije Europe. Zemlje iz južne Europe bile su za, a Njemačka i Britanija protiv. EP je ipak izglasao da označavanje “made in” bude obavezno za neprehrambene proizvode (osim medicinskih) na unutarnjem tržištu

‘ Made in’ će se odnositi na ‘posljednju ekonomski značajnu obradu’ EU-a jer to donosi veću sigurnost za proizvode, a jača se i zaštita potrošača. EP i Europska komisija sad su na zajedničkoj poziciji oko „made in“ oznake. Dosad se “made in” stavljao dobrovoljno. Od sada proizvođači će sami odlučiti da li im se više isplati označavanje iz zemlje članice, ili „made in Europe“. Za robu koja se ne proizvodi u jednoj državi, nego na raznim lokacijama, pa i izvan Europe, “made in” će se odnositi na “posljednju ekonomski značajnu obradu”. Proizvod neće moći biti proizveden u Kini i samo upakiran u ambalažu u određenoj zemlji da bi dobio njen “made in”. Zadnja faza obrade mora biti „značajna“.

Time bi se postigla velika sigurnost da se ustanovi je li na pr. perilica rublja doista napravljena u Njemačkoj ili odjeća u Francuskoj ili Italiji. Za “made in” i proceduru kojom se taj naziv stječe jako je lobirala Italija koja želi ponovo promovirati svoj izvoz odjeće, pokućstva, keramike. Pridružila se Francuska. Njemačka i Britanija koje su delokalizirale proizvodnju borile su se protiv ovako strogog “made in” određivanja. Neke zemlje su jako nezadovoljne rezultatom glasanja u EP-u, i tvrde da će potvrdu ove odluke blokirati u Vijeću. Ako u protivljenju ustraje 16 zemalja direktiva EP-a i EK-a past će u vodu. Ali, rezultat u Vijeću ovisit će na kraju o lobingu za i protiv. Britanski zastupnici, redom protivnici oznake “made in”, kažu da se radi o “pretpostavci da je proizvod bolji ako je napravljen u određenoj zemlji, a to je protiv filozofije jedinstvenog tržišta”. Jedan britanski zastupnik podviknuo je da li bi čak i Rolls Royce bio ugrožen jer je “koža od alpskih ovaca, motor se proizvodi u Njemačkoj, a drvo je iz Južne Amerike“. Zastupnik Schwab iz njemačkog CDU-a smatra da bi “made in” bio udar na njemačke kompanije” i da “ovakvim pseudomjerama ne treba podržavati talijanski izvoz”. Na raspravi je bilo i suprotnih tonova, ali uglavnom “made in” podržavaju mali proizvođači, a protiv su veliki. Postojat će i kazne, ali se još ne zna kakve, s time da zastupnici žele da one služe odvraćanju.

POVJERENICA REDING: IZVJEŠĆE O TEMELJNIM PRAVIMA I RODNOJ JEDNAKOSTI

Najviše na cijeni sloboda kretanja i prava potrošača

V

ivian Reding predstavila je Izvješće o temeljnim pravima i napretku u rodnoj jednakosti i rekla da bi Povelja o ljudskim pravima EU-a mogla postati europski “Bill of rights”, u aluziji na američku Deklaraciju. Potpredsjednica EK-a rekla je da Povelja mora biti u temelju svih zakona koje predlaže EK-a. Povelja je prihvaćena zajedno s Lisabonskim ugovorom 2000. godine, a uspostavlja niz osobnih, građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava građanina EU-a. Potpredsjednica EK-a kaže da je prihvaćanje načela Povelje jako napredovalo i da se kultura vrijednosti Povelje ukorijenila u Europi. Povelja je postala referentna točka za pravosuđe u većini zemalja EU-a, a za građane ona je “zaštitna mreža”. V. Reding u Luksemburgu vodi listu demokršćana za europske izbore. Povelja se odnosi na prava koja Europljani imaju, a tiču se zajedničkog zakonodavstva. Prema anketama, Europljani daleko najviše cijene svoju slobodu kretanja po Europi, a nakon toga prava potrošača i prekograničnu pravosudnu suradnju. Komentari u Velikoj Britaniji na govor V. Reding su negativni jer ga vide kao udar na svoj suverenitet: “Podsjetila nas je zašto želimo van iz Unije”, jedan je od naslova. http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-14-327_en.htm

UVODNIK

Čime je povjerenica Reding naljutila Britance

© EU

EP: OBAVEZNO OZNAČAVANJE PODRIJETLA NEPREHRAMBENIM PROIZVODIMA

3

S

Luksemburžanka Vivian Reding jedna je od najzaslužnijih povjerenica u Komisiji

vaki nastup Vivian Reding izaziva pažnju pa tako i Izvješće o temeljnim slobodama, protiv kojeg su odmah ustali Britanci jer su pravilno pročitali da povjerenica želi da Povelja bude vrlo čvrsto integrirana u odluke Europskog suda koji presuđuje između država EU-a i/ili europskih institucija. Izvješće je bilo zanimljivo i zbog dijela o rodnoj ravnopravnosti. Povjerenica za pravosuđe rekla je da je EK napredovala u tome da se u EU-u smanje razlike u zapošljavanju žena i muškaraca, razlike u plaćama (postoji direktiva EK-a o transparentnosti) i da se promovira ravnopravnost u upravnim odborima kompanija. Za te napretke Luksemburžanka je zbilja zaslužna, i V. Reding se zbog tih pomaka, u koje nitko nije vjerovao, može smatrati jednom od najzaslužnijih povjerenica. Ali, brojke su ipak još uvijek strašne. Ovim tempom u EU-u će trebati 70 godina da se postignu jednake plaće za isti posao za muškarce i žene, a 20 godina da se postigne paritet u nacionalnim parlamentima. Jedan od problema koje treba riješiti jest velika razlika u mirovinama za jednako sveučilišno obrazovane muškarce i žene. Muškarci na kraju radnog vijeka dobivaju 39 posto veće mirovine nego žene jer su žene bile izvan radne sredine zbog rađanja djece, a češće nego muškarci radili su pola radnog vremena. Taj problem tim je veći jer od sveučilišno obrazovanih u Europi omjer je 60 prema 40 posto u korist žena. One su u EU-u i plaćene 16 posto manje, premda se razlika smanjuje. Luksemburg, odakle V. Reding dolazi, posebno je konzervativna sredina u odnosu na sudjelovanje žena u javnom životu pa je V. Reding velika iznimka. U narednom sastavu EK-a očekuje se veći broj žena nego što je bio u Barrosovoj Komisiji, vjerojatno u omjeru 60 prama 40 u korist muškaraca.


23. travnja 2014. Broj 98 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

4

EUROPSKI PARLAMENT PRIHVATIO DIREKTIVU O PLANIRANJU AKTIVNOSTI NA POMORSKOM PROSTORU

Planiranje će spriječiti otimanje za prostor uz more i na moru, i omogućiti prekograničnu suradnju E uropski parlament podržao je u srijedu 16. travnja Direktivu o planiranju pomorskog prostora koju je Komisija predložila u ožujku prošle godine. Direktiva je posebno zanimljiva svima koji žive uz hrvatsku obalu i od primorskih, pomorskih i morskih aktivnosti. Taj novi europski propis trebao bi pomoći državama članicama u razvoju planova za bolju usklađenost raznih aktivnosti na moru i osigurati njihovu što veću učinkovitost i održivost. Komisija je pozdravila odluku Parlamenta podsjetivši da se u obalnim i pomorskim područjima mnogo aktivnosti natječe za isti prostor i resurse: ribolov, akvakultura, kabeli, cjevovodi, brodovi u plovidbi, naftne i plinske instalacije... Novom će se direktivom pomoći pri izbjegavanju mogućih sukoba među raznim aktivnosti i stvoriti stabilan okoliš privlačan ulagačima te tako pridonijeti održivom razvoju. Nagli je porast potražnje za pomorskim prostorom za nove aktivnosti, od gradnje obnovljivih izvora energije do postavljanja kaveza za uzgoj ribe, pa je pomorske djelatnosti potrebno bolje i sveobuhvatnije planirati. Zahvaljujući planiranju pomorskog prostora poduzetnici će znati kako, gdje i koliko dugo se neka aktivnost može obavljati, a također će se smanjiti postojeća pretjerana regulacija i administrativna složenost. Primjerice, napominje Komisija u svojem priopćenju od 16. travnja, u nekim se zemljama za dobivanje dozvole za odobalno akvakulturno uzgajalište potebno obratiti na adrese čak devet izvršnih agencija. Složenost administacije spriječila je Europu da instalira više offshore vjetroelektrana. Boljom usklađenošću ubrzat će se postupci što će dovesti do gospodarske dobiti. Ubrzanje ulaganja u akvakulturu ili obnovljive izvore energije tijekom jedne, dvije ili tri godine moglo bi do 2020. stvoriti gospodarsku dobit od 60 pa do više od 600 milijuna eura. U sljedećim koracima, kad ministi donesu Direktivu, države članice moraju je do 2016. prenijeti u svoja nacionalna gospodarstva i imenovati nadležno tijelo odgovorno za provedbu planiranja pomorskog prostora. Zemlje članice također moraju do 2021.

izraditi svoje nacionalne prostorne planove. Sadržaj planova i strategija mogu prilagoditi svojim posebnim gospodarskim, društvenim i ekološkim prioritetima te ciljevima svojih nacionalnih sektorskih politika i pravnim tradicijama, ali pritom moraju poštovati najmanje zajedničke zahtjeve utvrđene Direktivom. Što će zemlje članice morati učiniti da bi provele novu Direktivu u svojim propisima? Od zemalja članica će se tražiti da izrade planove za pomorski prostor, što su neke članice već učinile. U planovima će trebati indentificirati sve postojeće ljudske aktivnosti uz more i na moru i naučin-

 aglo raste potražnja za N pomorskim prostorom za nove aktivnosti, od gradnje obnovljivih izvora energije do postavljanja kaveza za uzgoj ribe Zahvaljujući planiranju pomorskog prostora poduzetnici će znati kako, gdje i koliko dugo se neka aktivnost na moru može obavljati Smanjit će se i postojeća pretjerana regulacija i administrativna složenost

kovitije načine za upravljanje tim aktivnostima. Minimalni zahtjevi koje će trebati ispuniti su: • uzeti u obzir, odnosno voditi računa o interakcijama između mora i kopna, • uspostaviti primjerenu prekograničnu suradnju među zemljama članicama, • uspostaviti mehanizme za javno sudjelovanje svih koji sudjeluju u aktivnostima na obali i moru (stakeholdersa), zatim javne vlasti i svih zainteresiranih skupina stanovnika, • koristiti najbolje dostupne informacije i podatke i organizirati razmjenu informacija među svim sudionicima. Planiranje je u Europskoj uniji uvijek u nadležnosti zemalja članica pa se postavlja pitanje da li u ovom slučaju Komisija prekoračuje granice svojih ovlasti? To nije tako. Komisija je uvijek snažno isticala da zemlje članice moraju zadržati pune ovlasti nad time što će i gdje planirati, pa je upravo zato Komisija sada predložila Direktivu koja čuva načelo proporcionalnosti i supsidijarnosti dok ostavlja fleksibilnost provedbe zemljama članicama. Zaključimo. Nekoordinirano korištenje obalnih i maritimnih područja dovodi do borbe za maritimni prostor i predstavlja neučinkovit način korištenja marinskih resursa. Nedostatak predvidivosti u dostupnosti maritimnog prostora stvorilo je za poduzetnike klimu neizvjesnosti. S brzim porastom potražnje za morskim prostorom za nove aktivnosti, koherentno planiranje maritimnih djelatnosti postaje nužnost. Nužno je potrebna i prekogranična suradnja u planiranju aktivnosti na pomorskom prostoru budući da se marinski ekosustavi, ribolovne zone, zaštićena marinska područja kao i maritimna infrastruktura – kablovi, cjevovodi, plovidbeni putovi, naftne i plinske instalacije i vjetroelektrane – protežu preko nacionalnih granica. Sada je koordinacija zemalja članica na tom području daleko od sustavne, a postojeća neusklađenost sprečava prekogranično planiranje. Postoji i rizik da bi svaka zemlja članica mogla uspostaviti različite sustave, s različitim vremenskim rasporedom, što bi prekograničnu suradnju učinilo praktički nemogućom.


23. travnja 2014. Broj 98 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

5

EUROPSKA KOMISIJA SLAMA OTPOR ZEMALJA ČLANICA NA USPOSTAVI JEDINSTVENOG EUROPSKOG NEBA

Pokreću se prekršajni postupci zbog kašnjenja funkcionalnih blokova kontrole zračne plovidbe E uropska komisija formalno je pismom upozorila Njemačku, Belgiju, Francusku, Nizozemsku i Luksemburg da moraju poboljšati rad svojih funkcionalnih blokova zračnog prostora (Functional Airspace Block ili FAB), što je prvi korak u pokretanja prekršajnog postupka protiv tih zemalja putem tužbi Sudu pravde EU-a, ako ne poslušaju i ne započnu provoditi nalog Komisije. Nakon slanja formalnog pisma upozorenja, te zemlje imaju rok od dva mjeseca za reagiranje, u kojem mogu uputiti Komisiji i svoja razmatranja i prigovore. U sljedećem koraku Komisija, prije tužbe sudu, može, ali i ne mora, izdati obrazloženo mišljenje u skladu sa Člankom 258 Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

F ormalno pismo upozorenja dobile su Njemačka, Belgija, Francuska, Nizozemska i Luksemburg Sve zemlje članice trebale su aktivirati svoje FAB-ove do 4. prosinca 2012. Nabrojene zemlje su u FAB-u sa skraćenim nazivom FABEC, i to je prvi FAB koji je od Komisiji dobio formalno upozorenje zbog nedovoljne aktivnosti. Ostali europski FAB-ovi su DANUBE, BLUEMED, FABCE (u koji spada i zračni prostor Hrvatske), SOUTHWEST, UK-IRELAND i BALTIC, a Komisija aktivno razmatra slanje upozorenja sljedećih mjeseci i zemljama koje čine te funkcionalne blokove. Funkcionalni blokovi zračnog prostora ili FAB-ovi su objedinjeni zračni prostori nad više država članica EU-a formirani prema tokovima zračnog prometa, a ne prema državnim granicama. Predstavljaju ključni korak prema organizaciji i uspostavi sustava zračne plovidbe u Europi koji bi bio učinkovitiji i jeftiniji, i koji bi manje zagađivao okoliš. Blokovi su formirani u skladu s propisima EU-a o „Jedinstvenom nebu“, prema

kojima nacionalne kontrole zračnog prometa trebaju radi zajednički unutar jednog funkcionalnog bloka, čime bi se otklonila fragmentiranost sustava navođenja zrakoplova prema nacionalnim granicama. Koristi od sustava „Jedinstvenog neba“ trebale bi biti brojne. Ponajprije, „Jedinstveno nebo“ bi donijelo više standarde sigurnosti: omogućavajući zrakoplovima da ne moraju voditi brigu o procedurama preleta državnih granica FAB-ovi otklanjaju rizik koji takve procedure sadrže kao i opasnosti od neusklađenosti lokalnih sigurnosnih postupaka. FAB-ovi smanjuju potrošnju goriva budući da omogućavaju avionima da lete ravno od jedne do druge zračne luke i na povoljnijim visinama. Smanjuju se i kašnjenja u polascima. Putnici dobijaju bolju uslugu, okoliš se manje zagađuje ispušnim plinovima i bukom avionskih motora, a i ukupni troškovi letenja se smanjuju: moguće se uštede mjere milijardama eura na godinu. Za FAB-ove Komisija ističe da su „apsolutno esencijalni“ za uspješnost „Jedinstvenog europskog neba“ i važna komponenta zajedničkog tržišta, koja građanima EU-a omogućava da slobodno putuju, žive i rade bilo gdje u Uniji. „Moramo konačno prevladati nacionalne granice u europskom zračnom prostoru“, izjavio je u srijedu 16. ožujka potpredsjednik Komisije i povjerenik za promet Siim Kallas. „Za sada zajedničko nebo postoji samo na papiru, FAB-ovi su formalno osnovani, ali još nisu u funkciji. Urgiram kod zemalja članica da pojačaju svoje ambicije i pokrenu provedbu Jedinstvenog neba.“ Sve zemlje članice trebale su aktivirati svoje FAB-ove do 4. prosinca 2012. FAB Njemačke, Belgije, Francuske, Nizozemske, Luksemburga i Švicarske FABEC formalno je uspostavljen međudržavnim sporazumom koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013. Međutim, reorganizacija svih nacionalnih zračnih prostora teče sporo. Izostanak napretka u FAB-ovima stvara neučinkovitost u čitavom sustavu europske kontrole zračne plovidbe koja doseže 30 do 40 posto ukupnih troškova zračne plovidbe, ili iznos od oko pet milijardi eura na godinu. Sve se to negativno odražava i na planirana povećanja sigurnosti Jedinstvenog europskog neba.

UNIJA ZAOŠTRILA PROPISE ZA TRŽIŠTE KAPITALA I UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

Izmijenjena direktiva UCITS V osigurat će da se u Europi ne ponovi afera Madoff P rošloga tjedna Europska unija osnažila je svoje propise koji reguliraju tržište kapitala. Nakon što je Vijeće usvojilo Komisijin prijedlog uredbe o sprečavanju zloporabe tržišta i direktive o kažnjavanju zloporabe tržišta, te nakon što nove propise potpišu predsjednici Parlamenta i Vijeća, i one u lipnju budu objavljene u Službenim novinama EU-a, počet će dvogodišnje razdoblje u kojem će Komisija

trebati donijeti provedbene propise za uredbu, a zemlje članice će direktivu morati unijeti u nacionalne zakone. Uredbom se postojeća zabrana zloporabe tržišta proširuje na elektroničke trgovinske platforme koje su se posljednjih godina jako razvile i namnožile. Nadalje, zabranjuju se agresivne trgovinske strategije korištenjem takozvanog fisokofrekventnog trgovanja, prodaje i kupnje

vrijednosnih papira pomoću kompjutoriziranog odlučivanja, koja se odvija u djelićima sekunde puno puta u kratkom vremenu. (Smatra se da je takva trgovina pojačala aktualnu financijsku krizu u svijetu.) Zabranjuje se i postaje kažnjiva i zloporaba tržišta robe i tržišta s robom povezanih financijskih izvedenica (derivata), te se pojačava suradnja regulatora tržišta robe i vrijednosnica. Kazne za


23. travnja 2014. Broj 98 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

zloporabe tržišta postaju puno strože nego što su sada, najmanje u trostrukom iznosu dobiti postignute zloporabom, ili najmanje 15 posto ukupnog prihoda kompanije zatečene u zloporabi. Države članice mogu propisati i kazne strože od tih minimalnih.

državljanin. Članice također moraju osigurati da osobe koje će se baviti istraživanjem i procesuiranjem tih vrlo kompleksnih kaznenih djela budu dobro obučene. Prošloga tjedna Parlament je na plenarnoj sjednici usvojio izmijenjenu i dopunjenu

I nsajdersko trgovanje i manipuliranje tržištem kažnjavat će se u cijeloj EU s najmanje četiri godine zatvora Nagrađivanje menadžera investicijskih fondova postaje transparentno Donesenom Direktivom usvajaju se na razini Unije zajedničke definicije kaznenih djela zloporabe tržišta kao što su insajdersko trgovanje, nezakonito otkrivanje informacija i manipulacija tržištem. Uspostavljaju se i zajedničke kazne koje uključuju novčane kazne i kazne zatvorom od najmanje četiri godine za insajdersko trgovanje i manipulaciju tržištem, te dvije godine za nezakonito otkrivanje (povjerljivih) informacija. Za zloporabe će biti odgovorna i pravna osoba. Zemlje članice stječu jurisdikciju za ta kaznena djela ako se ona dogode na njihovu teritoriju ili ako je počinitelj njihov

Direktivu o koordinaciji propisa, uredbi i administrativnih uvjeta koji se odnose na investicijske fondove u području skrbništva, nagrađivanja njihovih menadžera i kazni za prijevare. U europskom regulatornom žargonu investicijski fondovi općenito se nazivaju „kolektivnim ulaganjem u prenosive vrijednosne papire“ ili UCITS, a nova Direktiva UCITS V. Njezine nove odredbe bitno bi trebale poboljšati položaj ulagača u fondove u odnosu na menadžere i skrbnike, obično banke. Ukatko, skrbnikom ili depozitorijem vrijednosnica i novca fondova sada mogu biti

6

samo nacionalne središnje banke, te kreditne institucije i regulirane tvrtke koje raspolažu s dovoljno kapitala i primjerenom infrastrukturom. Sredstva fondova moraju biti odvojena od sredstava skrbnika i zaštićena u slučaju njegova stečaja. Pojačana je odgovornost skrbnika za gubitak vrijednosnica u depozitoriju. Politika nagrađivanja svih uključenih u upravljanje imovinom fondova ne smije poticati poduzimanje prevelikih rizika, a mora ohrabrivati zdravo i učinkovito upravljanje rizicima. Uvodi se transparentnost u nagrađivanje. Direktiva pojačava postojeći režim da bi osigurala učinkovite i harmonizirane administrativne sankcije za prekršaje. „Financijska kriza pretvorila se u krizu povjerenja među korisnicima financijskih usluga. Potrošače je šokirala veličina Madoffove prijevare, otkriće kako je njihova imovina neprimjereno bila čuvana i kako su zemlje članice različito pristupale zahtjevima za naknadu štete. Amandmani na Direktivu trebali bi te probleme otkloniti“, rekao je u povodu glasanja u Parlamentu europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier.

ukratko EP ŠTITI IZASLANE RADNIKE EP je donio odluku i oko izaslanih radnika kojih je u EU-u oko milijun. Izaslani radnici upućeni na privremeni rad u inozemstvo bit će bolje zaštićeni nakon usvajanja zakona koji je već neformalno dogovoren između Parlamenta i Vijeća. EP traži razlikovanje između pravog upućivanja na rad od pokušaja kršenja zakona. Države članice na čijem su terenu izaslani radnici provodili bi inspekciju. Građevinski poduzetnici i njihovi podizvođači bili bi zajednički i pojedinačno odgovorni za povrede radničkog prava. EP tvrdi da njihov tekst uspostavlja ravnotežu između slobode pružanja usluga i zaštite radnika upućenih na rad u inozemstvo. Primjer pokušaja izigravanja zakona su “poduzeća poštanski sandučići” koja se osnivaju tamo gdje je niži stupanj zaposlenosti i socijalne zaštite. EP je također utvrdio jasnu definiciju o lažnim samozaposlenicima, jednu vrste prijevare, koja iskorištava činjenicu da se mnoga pravila o radnim uvjetima, koja bi trebala biti zajamčena direktivom, ne primjenjuju sistematično na samozaposlene radnike. Da bi se osigurala ispravna provedba, dogovor uključuje minimalnu listu mjera nacionalne kontrole, kojima svaka država slobodno može dodati više mjera ako želi. Države članice trebat će Europskoj komisiji priopćiti nove kontrolne mjere, ali Komisija neće biti ta koja će ih odobravati, čime se članicama daje fleksibilnost kod provedbe kontrole. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da informacije o uvjetima zapošljavanja, dostupne

radnicima i pružateljima usluga, budu opće, dostupne bez naknade, jasne, transparentne i sveobuhvatne. Također trebaju biti dostupne elektroničkim putem na jedinstvenoj službenoj internetskoj stranici i na različitim jezicima. Informacije na internetskoj stranici opisat će radne i socijalne uvjete koji se odnose na upućene radnike i postupke za ulaganje žalbe.

EP UKIDA PLASTIČNE VREĆICE Eurozastupnici su su na svom posljednjem zasjedanju donijeli niz odluka kojima su pokazali kako aktivno završavaju svoj mandat. Jedna od njih odnosi se na plastične vrećice, čiju upotrebu do 2019. godine treba smanjiti za najmanje 80 posto. Najgore za okoliš su tanke plastične vrećice. Eurozastupnici preporučuju nametanje poreza, tereta, marketinških ograničenja ili zabrana. Bacanjem plastičnih vrećica onečišćujemo okoliš i pogoršavamo rašireni problem otpada u vodenim tokovima, ugrožavajući vodene ekološke sustave diljem svijeta. EU članice morale bi smanjiti potrošnju laganih plastičnih vrećica za najmanje 50 % do 2017. godine i za 80% do 2019. godine. Do 2019. godine plastične vrećice koje služe za pakiranje voća, povrća i slatkiša zamijenit će se vrećicama napravljenih od recikliranog papira, od biorazgradivih vrećica ili materijala koji se mogu kompostirati. EP je usvojio prvo čitanje. Novi saziv EP-a može nastaviti s radom i pregovorima s Vijećem gdje je ovaj saziv stao.


23. travnja 2014. Broj 98 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

7

događanja GRČKO PREDSJEDNIŠTVO EU

Ovog tjedna na radnom rasporedu grčkog predsjedništva nema niti jedne aktivnosti. Vijeće s radom nastavlja 29. travnja

EUROPSKA KOMISIJA

Sva tijela Europske komisije nalaze se na praznicima. Komisija s redovnim aktivnostima nastavlja 28. travnja

EUROPSKI PARLAMENT

Europski parlament je raspušten i bit će u novom sazivu formiran nakon Europskih izbora koji će se održati između 22. i 25. svibnja ove godine

KONFERENCIJE I PREDAVANJA

izdvajamo:

Spriječavanje pretilosti djece u Europi

22. travnja, Bruxelles Ovaj međunarodni simpozij nastoji ponovo potaknuti debatu o paneuropskoj strategiji za rješavanje problema pretilosti djece, procjenjujući sadašnje okvire djelovanja, zadnji institucionalni napredak, te dajući pregled najvažnijih mjera, temeljenih na činjenicama, kojima se promiče zdrava prehrana i tjelesna aktivnost. Simpozij će pružiti platformu za diskusiju o boljem regulatornom okviru EU, dati podršku razmjeni ideja, te potaknuti sudionike na debatu i razmjenu iskustava i dobre prakse Govornici: Artur Furtado, direktor za usluge, prehranu i tjelesnu aktivnost, DG za zdravlje i potrošače (DG SANCO), Europska komisija; Roberto Bertollini, predstavnik WHO za Europu; Henriette Hansen, voditeljica projekta, HEPCOM; Dirk Jacobs, zamjenik generalnog direktora za informiranje potrošača, prehranu i zdravlje, FoodDrinkEurope; Jacob Schouenborg, generalni tajnik Međunarodne udruge za sport i kulturu (ISCA) Public Policy Exchange

NGA regulativa – seminar za telekomunikacijske stručnjake 23. travnja, Bruxelles

Značajan dio ovog seminara predstavljat će grupne diskusije pod stučnim vodstvom o primjerima iz stvarnog života, koji mogu omogućiti dublje razumijevanje ključnih pitanja vezanih uz ‘next generation access’ (NGA) mreže: − politički kontekst − tehnička podloga − usporedna tržišna analiza za NGA, s naslijeđem klasičnih mreža − definicija tržišta, uključujući i ostale širokopojasne tehnologije − SMP procjena, uključujući geografska tržišta − veleprodajne cijene za optička vlakna i bakreno ožičje – preporuke Komisije − javno financiranje i državne potpore Govornici: Philippe Defraigne, osnivač i direktor Cullen International; Veronica Bocarova, glavna analitičarka Europske komisije za jugoistočnu Europu; Abigail Browne, glavna analitičarka za Europu i ZND, Cullen International; Dries Indesteege, viši analitičar za tehnologiju, strateški regulatorni tim Belgacom-a; Martin Schraa, viši analitičar i izvjestitelj Cullen Internationala za Europsku komisiju, Parlament i Vijeće Cullen International

Ekonomsko upravljanje EU i Europski semestar – kako funkcionira i kako utječe na nacionalne politike?

23. travnja, Bruxelles Na ovom seminaru bit će objašnjeni gospodarski i pravni temelji Europske monetarne unije (EMU), kao i posljednje reforme ekonomske uprave kao rezultat krize Eura i njihov utjecaj na politike zemalja članica EU. Nakon pregleda razvoja EMU, nakon njenog osnivanja 1992. godine, seminar objašnjava četiri stupa Ekonomske unije (fiskalni nadzor, makroekonomski nadzor, socioekonomsku koordinaciju i financijsku solidarnost), te funkcioniranje Europskog semestra Voditelj seminara: Dr Theo Jans, glavni predavač, EIPA Europski institut za javnu upravu (EIPA)

Govori i prezentacije u Kini – uspješno obraćanje kineskoj publici 23. travnja, Gent

Zapadnjaci se često iznenade prilikom obraćanja kineskom auditoriju. Neki Kinezi mogu zaspati usred predavanja, dok drugi ulaze i izlaze. Zar su nezainteresirani, gdje mi griješimo? Ova radionica fokusira se na sve aspekte držanja govora i prezentacija u Kini: govornik, mediji, jezik, poruka, javnost i okolina. Polaznici će naučiti kako se učinkovito obratiti pravim ljudima, na poslovnim i političkim sastancima Govornici: Dr Jeanne Boden, osnivačica i izvršna direktorica, China Conduct; Ming Shao, predavač, China Conduct China Conduct

Radna mobilnost u EU: dinamika, obrasci i politika

24. travnja, Bruxelles Okrugli stol koji CEPS organizira u suradnji s Intereconomics-om i njemačkom Centralnom ekonomskom bibliotekom. Na skupu će istaknuti pripadnici akademske zajednice, te dužnosnici EU pojasniti svoje viđenje trendova i pravaca razvoja u europskim migracijskim procesima, te vizijama kako dodatno poboljšati prekogranična kretanja rada Govornici: Jackie Morin, voditelj jedinice za stručnost, mobilnost i usluge zapošljavanja, Europska komisija; Alessandra Venturini, zamjenica direktora, centar za politiku migracija, Institut Europskog sveučilišta; Carlos Vargas-Silva, glavni istraživač, Centar za migracije, politiku i društvo, Sveučilište Oxford; Pawel Kaczmarczyk, zamjenik direktora, Centar za istraživanje migracija, Sveučilište u Varšavi; Timo Baas, profesor na Sveučilištu DuisburgEssen; Mario Izquierdo, direktor sektora, Banco de España Centar za europske političke studije (CEPS)

Er 098 2014 0423  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you