Issuu on Google+

Spašavanje ili likvidacija banaka i unutar samo jednog vikenda

Zbog globalne potražnje EU treba nove izvore energije

Pregovarači EP-a izborili su se za manji utjecaj politike na mehanizam rješavanja bankovnih kriza str. 4

Brussel Forum: EU mora naći ravnotežu između sprečavanja klimatskih promjena i konkurentnosti str. 3

EURO REPORT

26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

UŽIVO IZ BRUXELLESA

ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

ŠTO JE DONIO PRVI POSJET AMERIČKOG PREDSJEDNIKA BRUXELLESU OD 2005. GODINE

Obama potvrdio ‘opredijeljenost Amerike za transatlanski savez, za sigurnost i integraciju Europe’ P rvi put od 2005. godine američki predsjednik je u posjetu Bruxellesu. Obamin boravak započeo je posjetom belgijskom Bruxellesu, dakle belgijskoj kraljevini, a tek zatim europskom i nakon toga transatlantskom Bruxellesu, EU-u i NATO-u. Američki predsjednik je glavne ideje prezentirao već u Haagu, na summitu o nuklearnoj sigurnosti, a to je proces koji je američki predsjednik pokrenuo 2009. godine kao oblik borbe protiv nuklearnog terorizma, te na sastanku G-7. Iz tog skupa je Rusija, nakon 18 godina suradnje sa zapadnim zemljama, bila suspendirana. Lipanjski sastanak G-7, umjesto u Sočiju, bit će Bruxellesu, ponovo u formatu sedmorice. Ovo su prvi konkretni koraci međunarodne izolacije Rusije s elitnih skupova. Na sastancima u Haagu američki predsjednik razgovarao je s liderima Njemačke, Francuske, Britanije, Italije. Najvažnija tema briselskih razgovora između J. M. Barrosa, H. Van Rompuya i Obame bit će Transatlantsko trgovinsko i ulagačko partnerstvo (TTIP) koje obje strane smatraju ključnim za rast i nova radna mjesta s obje strane Atlantika. Uz Iran, Siriju i Bliski Istok potvrdit će se poruke iz Nizozemske vezane

za Rusiju. Razgovori u glavnom sjedištu NATO-a su konkretniji i odnose se na sigurnosne planove oko Ukrajine i oko članica EU-a i NATO-a koje graniče s Rusijom. Glavna poruka boravka američkog predsjednika u sjedištu NATO-a jest da Amerika potvrđuje svoju “opredijeljenost za transatlanski savez, za sigurnost Europe i integraciju Europe”. Barack Obama u Haagu ponizio je Putina nazvavši Rusiju tek regionalnom silom, ali je očigledno uvažio nelagodu koja se jako proši-

B arack Obama je u Haagu ponizio Putina nazvavši Rusiju tek regionalnom silom NATO je jako zabrinut zbog gomilanja ruskih snaga na granici s Ukrajinom rila Europom nakon aneksije Krima i obnovio obećanje o zaštiti Europe. Što se tiče Ukrajine, rekao je da je pravo suverenih država da se poštuje njihov suverenitet i teritorijalni integritet. Ovaj tjedan u Bruxellesu sav je posvećen transatlantskim odnosima, a europska sigurnost je po prvi put visoko na dnevnom redu od završetka Hladnoga rata. Novi ton Zapada prema Rusiji i razrada glavnih točaka stava prema Ukrajini i Rusiji bili su vidljivi uoči haškog sastanka G7 i uoči summi-

ta Unije i Amerike na velikoj trodnevnoj transatlantskoj konfrenciji “Brussels Forum”. Na toj, jednoj od tri najveće svjetske konferencije o globalnoj sigurnosti, govorilo se i konkretno o Krimu i Ukrajini, ali i šire o strategiji prema Rusiji. Šef odbora za vanjsku politiku američkog kongresa Menendez predstavio je američke razloge za čvrsti stav prema Moskvi. Rekao je da ruske akcije moraju biti zaustavljene jer ako se to ne dogodi i Kina bi mogla izvući pouke da može ostvariti svoje teritorijalne pretenzije u Južnom kineskom moru. Amerika će svakako biti odlučna prema Rusiji jer osim Kine i Sjeverna Koreja i Iran mogli bi popuštanje Moskvi shvatiti kao slabost Zapada. “Svi oni promatraju kako se Zapad postavlja prema predsjedniku Putinu”, rekao je senator Robert Menendez. Na Brussels Forumu je i vrhovni saveznički zapovjednik u Europi (SACEUR) general Breedlove rekao kako je NATO jako zabrinut zbog gomilanja ruskih snaga na granici s Ukrajinom, ali i da bi te snage “ekspresno” mogle ući u Transdnjestriju u Moldovi. SACEUR Breedlove dodao je da je odmah iza aneksije Krima, koja je po njemu bila također i savršeno vojno osigurana, bio u kontaktu s glavnim zapovjednikom Ruske armije Valerijem Gerasimovim. Međutim, ključna članica NATO-a Turska iznijela je rezerve prema velikom zaoštravanju prema Moskvi, zbog za nju presudnih trgovinskih odnosa.


26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

2

© EU

fotografijatjedna

José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, i Herman van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća, s Barackom Obamom pred summit EU-SAD

EURO REPORT impressum Euroreport Elektronički newsletter Izvješća iz institucija Europske Unije Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-8 10000 Zagreb

Urednici: Ines Sabalić (Bruxelles) ines@info-iz-bruxellesa.hr ines.sabalich@numericable.be +00 32 497 11 80 94 (mob) +00 32 2 33 00 184 (tel)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić goran@info-iz-bruxellesa.hr

Ratko Bošković (Zagreb) ratko@info-iz-bruxellesa.hr r_boskovic@yahoo.com +385 91 345 99 56 (mob)

Produkcija i marketing: Info iz Bruxellesa d.o.o. Ilica 169, 10000 Zagreb +385 1 3773 722 (tel/fax)

Održavanje web stranice: Gorila IT Zagreb

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH. Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.


26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

Europa traži nove izvore plina E uropa s energijom ima probleme zbog kojih treba smisliti „jasnu, kratku, efikasnu strategiju na nivou EU-a, koja bi ipak davala širinu djelovanja članicama“, rekao je izvršni direktor BP-a Iain Conn na Brussels Forumu. U svom govoru Conn je rekao da je međuzavisnost Rusije i Europe bila jamac

E U je nekonkurentna zbog skupe uvozne energije i visoke cijene rada sigurnosti i međusobnog angažmana, ali da Europa mora tražiti nove izvore jer globalna potražnja za energijom raste. Rast potražnje je u Aziji i, prema projekcijama BP-a, globalna potražnja za energijom bit će do 2030. tolika kao da se svijetu doda jedna sadašnja Kina ili tri Europske unije. Skoro sva nova potražnja (95 posto) je

u zemljama izvan OECD-a. Globalno, emisija CO2, uglavnom generirana povećanom potrošnjom ugljena, povećat ce se do 2030. 29 posto. Ali, emisija C02 snažno pada u Europi i sad je na razini od prije 1970., a američka na razini od prije 1995. godine. I EU i SAD su daleko odmakle u štednji energije. Izraženo drukčije, Kini trebaju dva i pol barela nafte da napravi tisuću dolara BDP-a, Americi jedan barel, a EU-u samo tri četvrtine barela. SAD 30 posto energije dobiva iz plina, EU 24 posto. EU se prilično fokusira na obnovljive izvore, koji sada sudjeluju s oko 6 posto. “Najveći problem Europe jest da je stiješnjena između visoke cijene energije (zbog uvoza), zbog čega nije konkurentna Americi, i visoke cijene rada, zbog čega nije konkurentna Aziji.”

nastavak na 5. stranici

CARL BILDT EKSKLUZIVNO ZA EUROREPORT: ZAŠTO SI EUROPA MOŽE DOZVOLITI SANKCIJE RUSIJI

Rusija više ovisi o prodaji nafte i plina Europi, nego EU o ruskoj energijI

U

z sigurnost, najvažnije je bilo pitanje sankcija prema Moskvi, tj. mogućnost i spremnost Zapada da udari sankcijama, šteta koju bi pri tome pretrpjeli Europljani i za EU vezani partneri, te mogućnost da Rusija uzvrati energetskim sankcijama. Turska se protivila, i unutar NATO-a i ranije na Brussels forumu, strožem i oštrijem tonu prema Moskvi jer je Rusija, uz Njemačku, najvažniji ekonomski partner Turske, a ima i golem utjecaj na energijom bogati Azerbejdžan, gdje Ankara također želi imati svoju riječ. Jasno je da bi sankcije udarile po obje strane, po Europi i po Rusiji. Ali, protivno percepciji javnosti u nekim zemljama Europske unije, visoki dužnosnici i političari na Brussels forumu ne boje se da bi Rusija odgovorila energetskim sankcijama prema EU-u. Šef međunarodnog odbora Bundestaga Norbert Roettgen rekao je da je “Rusija više ovisna o prodaji svoje energije Europi, nego što je Europa ovisna o njenoj kupovini”. Upitan za Euroreport da li ta Roettgenova izjava ima težinu, švedski ministar Carl Bildt rekao je: “Svi ministri na Vijeću uvjereni su u to. Rusija je treći najveći partner EU-a, ali EU je najveći trgovinski partner Rusije. Rusi sebi ne mogu dozvoliti da ostanu bez redovitih plaćanja za račune koje ispostavljaju za svoj plin.” Bildt je uputio na podatke Eurostata: EU prodaje Rusiji sve moguće vrste industrijske robe, hranu, piće, usluge. Ali, EU uvozi 84 posto ukupnog ruskog izvoza nafte i 76 posto ruskog izvoza prirodnog plina. Sam EU sudjeluje sa čak 41 posto ukupne ruske robne razmjene, sve prema podacima Eurostata na koje se, prema riječima C. Bildta, pozivaju europski ministri i eksperti. Malo više od polovice ruskog proračuna ovisi o izvozu energije. Rusija se ne može naglo okrenuti prema Aziji i tamo prodavati energiju jer Azija nema mrežu cjevovoda. Jedino tržište koje ima Rusija jest Europa. Na tome se temelji pretpostavka da Rusija sebi ne može dozvoliti oštar odgovor prema Europi, dok Europa, i još više Amerika, imaju prostora za djelovanje prema Rusiji.

UVODNIK

Novi Hladni rat ipak nije započeo

© EU

NA BRUSSELS FORUMU TRAŽILA SE NOVA ENERGETSKA STRATEGIJA EU

3

Auto američkog predsjednika Baracka Obame napušta zgradu Vijeća “Justus Lipsius”

E

uropski posjet američkog predsjednika, njegov dolazak u Bruxelles i prethodno Haag, te uoči toga trodnevna, vrlo utjecajna godišnja transatlantska konferencija Brussels Forum, pokazuju koliko su čvrste transatlantske veze. Više od toga, sada kada je potresa ukrajinska kriza, Europa se vrlo rado ponovo obratila Americi za sigurnosnu zaštitu, što je prihvaćeno. Usred antiamerikanizma, koji je oblik antiglobalizma, Obama je u Bruxellesu bio dobrodošao. Još je jednom podcrtao da “Rusija ne bi trebala iskušavati američku spremnost da, prema Članku 5 Povelje, brani i najmanju europsku članicu NATO-a”, što je poruka upućena istočnoeuropskim i baltičkim državama. “Ako je netko u Moskvi mislio da svijet neće mariti za poteze u Ukrajini, ili da može zabiti klin između Europe i Amerike, vara se”, dodao je američki predsjednik. Ali, ozbiljne sankcije bit će na redu tek ako se Rusija odvaži na akcije izvan Krima. Upravo kako se moglo zaključiti iz prethodne konferencije, ruski Krim de facto se smatra završenom pričom. Trodnevni Brussels Forum održao se u Bruxellesu deveti put. Iako se produbljenje zahlađenja prema Rusiji osjećalo iz sata u sat, diskutanti tvrde da nije počeo novi Hladni rat. Nivo međusobnog angažmana Rusije i Europe to velikim dijelom onemogućuje, a Rusija više nije svjetska, nego samo „regionalna sila“, kao što je potvrdio i Barack Obama. Glavni organizator je German Marshall Fund, a sudionike, isključivo po svom odabiru, pozivaju organizatori. Ove godine bilo je manje visokih državnika, iz Hrvatske nije bilo ni političara ni diplomata, ali su diskusije bile vrlo kvalitetne pa je zato najveći dio ovog Euroreporta posvećen toj konferenciji.


26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

4

KAKO ĆE DJELOVATI ZAJEDNIČKI MEHANIZAM ZA RJEŠAVANJE BANKOVNIH KRIZA

Banke će se prodavati, spašavati ili likvidirati i unutar samo jednog vikenda P regovarači Europskog parlamenta i Vijeća postigli su u četvrtak 20. ožujka provizorni sporazum o predloženom europskom Zajedničkom mehanizmu za rješavanje kriza banaka u sklopu europske Bankovne unije. Taj mehanizam komplementaran je Zajedničkom mehanizmu za nadzor banaka koji će, kada potkrajove godine postane potpuno operativan, ovlastiti Europsku središnju banku da izravno nadzire banke u zemljama eura i u drugim državama članicama koje se odluče uključiti u Bankovnu uniju. Zajednički mehanizam za rješavanje krize banaka treba osigurati da banke koje se suoče s ozbiljnim poteškoćama u poslovanju budu sanirane ili likvidirane učinkovito, s minimalnim troškovima za porezne obveznike i najmanjom mogućom štetom za gospodarstvo. Mehanizam za rješavanje krize bavit će se svim bankama koje će nadzirati ECB. Njegov Upravni odbor pripremit će planove za razrješavanje krize i neposredno ih izvršavati u svim bankama koje će izravno nadzirati ECB te u bankama koje djeluju u više zemalja članica. Nacionalne uprave za rješavanje bankovnih kriza pripremit će planove i rješavati krize samo u bankama koje djeluju na nacionalnoj razini i nisu pod neposrednim nadzorom ECB-a, pod uvjetom da to ne uključuje pomoć iz Zajedničkog fonda za rješavanje kriza banaka. No, zemlje članice mogu odlučiti da Upravni odbor donosi odluke za sve banke, uključujući i one koje posluju lokalno i nisu pod punim nadzorom ECB-a, ako rješavanje uključuje novac iz Fonda. Odluke će se donositi na Upravnom odboru u kojem će sjediti stalni članovi te predstavnici Komisije, Vijeća, ECB-a i nacionalnih vlasti. U većini slučajeva ECB će upozoravati Odbor, Komisiju i nacionalne vlasti da se neka banka nalazi na rubu propasti. Potom će Odbor procijeniti da li to predstavlja opasnost za čitav bankovni sustav ili za banku postoji rješenje na pri-

E CB će upozoravati Odbor, Komisiju i nacionalne vlasti da se neka banka nalazi na rubu propasti Pregovarači EP-a izborili su se za manji utjecaj politike u rješavanju bankovnih kriza vatnom tržištu. Ako ne postoji, Odbor će usvojiti plan za razrješavanje krize koji će obuhvaćati primjerene postupke i eventualno novac iz Fonda. U donošenju konačne odluke sudjeluju i Komisija, Vijeće i nacionalne vlasti. Za rješavanje krize neke banke ili bankovne grupe uz korištenje manje od pet milijardi eura iz Zajedničkog fonda Upravni odbor će odlučivati u izvršnom sastavu, u kojem će Komisija, Vijeće i nacionalne vlasti biti stalni promatrači, bez prava veta. U rješavanjima kriza s korištenjem više od pet milijardi eura iz Fonda, Upravni odbor će odlučivati na plenarnim sjednicama. Zanimljive su izmjene predložene Direktive za koje su se izborili pregovarači Europskog parlamenta. Njihova najveća briga bila je da se izbjegne utjecaj politike u pojedinačnim slučajevima rješavanja

bankovnih kriza, pa će tako Komisija prihvaćati nacrte planova za rješavanje krize pojedinih banaka, a Vijeće će se uključivati u njihovu izradu samo na izričit zahtjev Komisije. Također, na zahtjev eurozastupnika skraćeno je vrijeme za donošenje odluka o provedbi izrađenih planova. Shema za rješavanje krize moći će biti odobrena unutar vikenda, u vremenu od zatvaranja financijskih tržišta u Sjedinjenim Državama do njihova otvaranja na Dalekom Istoku. Nadalje, bit će uspostavljen sistem po kojemu će Fond moći posuđivati novac na tržištu, povrh sredstava koje će mu uplaćivati banke. To će mu povećati moć, osobito u ključnim prvim godinama kada će imati malo vlastita kapitala. Novac iz „nacionalnih odjeljaka“ unutar fonda brže će se prelijevati u zajednički odjeljak. U prvoj godini to će se dogoditi sa 40 posto njihova novca, u drugoj sa 20 posto, a ostalo će biti preneseno u idućih šest godina, tako da će nacionalni fondovi objediniti 60 posto sredstava već u prve dvije godine. Brzo objedinjavanje bilo je također uvjet koji su parlamentarni pregovarači postavili da bi pravila o međudržavnim odnosima u Parlamentu dobila zeleno svjetlo. Da bi postao zakon, Komisijin prijedlog moraju prihvatiti Europski parlament i zemlje članice na Vijeću (koje glasuje kvalificiranom većinom). Očekuje se da će Parlament o tim novim propisima glasati na plenarnoj sjednici početkom travnja, posljednjoj u sadašnjem sastavu, no s usvajanjem ne bi trebalo biti problema nakon što su im, uz pregovarače, povjerenje dali i lideri svih političkih skupina u Parlamentu. Zajednički mehanizam za rješavanje kriza banaka trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2015., dok bi se mehanizmi po kojima bi vlasnici i vjerovnici rješavali krize svojih banaka počeli primjenjivati od 1. siječnja 2016., kako je određeno Direktivom o sanaciji i rješavanju bankovnih kriza.


26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

nastavak s 3. stranice Prema direktoru BP-a, Europska komisija treba imati za zadatak naći ravnotežu između mjera oko klimatskih promjena i konkurentnosti. Fokus energetske politike mora biti na povećanju konkurentnosti. Zato prioriteti trebaju biti: liderstvo u učinkovitom korištenju energije, tj. odnosu barela i BDP-a; snižavanje cijene energije te, treće, smanjenje emisije CO2. Zatim, potrebno je potpuno slobodno i jedinstveno, efikasno i moderno europsko tržište struje, grijanja i transporta. Potrebno je znatno povećavati inovacije u ovom sektoru, kako bi Europa bila šampion u energiji, makar nema većih vlastitih zaliha. Iain Conn je, kao i drugi govornici, ponovio da EU ima priliku za diversifikaciju izvora jer je

E uropa mora naći ravnotežu između sprečavanja klimatskih promjena i konkurentnosti okružena raznim dobavljačima: tu su Norveška, Kaspijsko more, Sjeverna Afrika, Bliski istok, istočni Mediteran, „a također i Rusija“. Ali, da bi se transportirao barel nafte Europa mora potrošiti četiri dolara, a za istu količinu energije u obliku plina 45 dolara. Dakle, „izazov je naći što bliži izvor plina koji se može transportirati cijevima“. Carlos Pascual, specijalni američki izaslanik i koordinator za međunarodnu energiju, rekao je da je SAD zahvaljujući eksploataciji šejla 35 posto povećao proizvodnju plina pa sada, umjesto 80 milijardi kubičnih metara,

5

uvozi samo pet, i to iz Kanade. Pascual je primijetio da je Europa u posve drukčijem raspoloženju nego 2009. kada je Rusija prekinula dovod plina Ukrajini i, dalje, Europi. Od tada, Europska komisija i zemlje članice odlično su reagirale i nizom mjera olakšale sebi situaciju. Norbert Oettinger rekao je da jedna trećina plina koju Njemačka troši dolazi iz Rusije. Govornici su rekli da su interkonekcije u Europi sada već tako dobro napravljene (a one koje postoje samo u planovima, mogu biti završene vrlo brzo) da je moguće raspoređivanje energije po Europi, a uz neke nadogradnje na njih bi se mogla spojiti i Ukrajina. Ruski veleposlanik pri EU-u Vladimir Čizov rekao je da Rusija ne bi imala ništa protiv toga jer bi joj barem računi za plin bili plaćeni na vrijeme.

EUROPSKI UVOZ RUSKOGA PLINA Rusija je najveći opskrbljivač Europe plinom, zadovoljava oko jedne četvrtine potrošnje na kontinentu. Trećinu plina izvozi preko Ukrajine EU ENERGETSKA POTROŠNJA RUSKOG PRIRODNOG PLINA

Plinovodi

Skladišta plina

Ruski izvoz kroz Sjeverni tok i Yamal 95 milijuna m3 na dan*

Ruski izvoz plina preko Ukrajine 175 milijuna m3 na dan*

Izvori: Gas Infrastructure Europe, Reuters, podaci poduzeća

* Trenutne procjene


26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

6

događanja GRČKO PREDSJEDNIŠTVO EU

izdvajamo:

Sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (AGRI FISH)

24. ožujka, Bruxelles Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo (AGRI FISH) je, uz Vijeće za ekonomske i financijske poslove, te vijeće za opće poslove, jedno od najstarijih tijela Vijeća EU. AGRI FISH okuplja resorne ministre zemalja članica koji se sastaju jednom mjesečno. Vijeće je zaduženo za neke od najvažnijih politika Europske unije, poput Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i Zajednićke ribarske politike (CFP). Vijeće se, također bavi pitanjima sigurnosti hrane, zdravlja životinja, zaštitom biljnog svijeta, šumarstvom, te određivanjem zajedničkih pravila za tržišta poljoprivrednih proizvoda

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC) 25. ožujka, Bruxelles

COREPER II

26. ožujka, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC) 27. ožujka, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJA

izdvajamo:

Europski seminar o nuklearnoj sigurnosti

24. - 27. ožujka, Luxembourg Cilj seminara je sudionicima posredovati opće razumijevanje svih aspekata sporazuma EURATOM, posebice članka VII o nuklearnoj sigurnosti u EU i pojasnitii im pravni okvir za implementaciju EURATOM-ovih smjernica Na uvodnoj sjednici u ponedjeljak, dat će se okvirni pregled osnovnih smjernica za nuklearnu sigurnost, te načela za implementaciju Europska komisija će 25. ožujka

predstaviti prijedlog revidiranog pravilnika o organskom uzgoju. Prijedlog se bavi trima ciljevima: • zadržavanje povjerenja potrošača jačanjem pravila o proizvodnji, u skladu sa zahtjevima potrošača, te poboljšanje sustava nadzora, kako bi europski potrošači imali čvršća jamstva kada je u pitanju organska proizvodnja u EU • održanje povjerenja potrošača u sustav, primjenom istovjetnih pravila za proizvodnju širom EU, te na taj način osigurati poštenu tržišnu utakmicu za organske proizvode, kao i jedinstvene standarde. Europski farmeri, proizvođači i trgovci će tako imati pristup većem tržištu, unutar i izvan EU. • uklanjanje prepreka razvoju organskog uzgoja u EU. Prepreke podrazumijevaju komplicirano i nejasno zakonodavstvo, tehničke i strukturalne poteškoće u prijelazu na organski uzgoj, te visoke administrativne troškove Prijedlog pravilnika će predstaviti Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacian Cioloş, nakon čega će biti održana konferencija za tisak

Tekući plan o standardizaciji ICT sektora

25. ožujka, Bruxelles Europska komisija, nakon objavljivanja Tekućeg plana o standardizaciji ICT sektora u prosincu prošle godine, organizira konferenciju na visokoj razini, kako bi se raspravljalo o temama zacrtanima u Planu, te o načinima njihove primjene Na skupu će biti zastupljeni ključni sudionici, koji će predstaviti svoje prioritete i radne programe za 2014. U srijedu 26. ožujka, u Bruxellesu se održava sastanak na vrhu EU - SAD. Domaćini summita su predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso. Oni će ugostiti predsjednika Sjedinjenih Država Baracka Obamu, kojemu je ovo prvi posjet institucijama Europske unije Europski povjerenik za zaštitu potrošača

Neven imica, predstavit će 27. ožujka godišnje izviješće o Europskom sustavu hitne dojave opasnih proizvoda (RAPEX). Osim konferencije za medije, bit će organizirana i RAPEX - ova izložba na kojoj će biti predstavljeni opasni proizvodi koji su povučeni s tržišta Europske unije. Na pitanja novinara odgovarat će, osim povjerenika Mimice i predstavnici vlada zemalja članica, kako bi javnosti pojasnili rezultate svog rada Europska komisija će 27. ožujka usvojiti dopunjeno Izviješće o Zelenom papiru o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (IP/13/274). Ovim dokumentom se utvrđuje akcijski plan u šest osnovnih područja: • privatno financiranje: pokretanje privatnih izvora dugoročnog financiranja • banke, osiguranja, mirovinski fondovi, privatne štedne udruge • javno financiranje: učinkovitije korištenje javnog financiranja u dugoročnom razdoblju • tržišta kapitala: poboljšanje učinkovitosti tržišta kapitala kako bi se potaklo dugoročno financiranje • lakši pristup financijskih izvora malom i srednjem poduzetništvu • omogućavanje jednostavnijeg privatnog ulaganja u infrastrukturne projekte • presjek: bolji uvjeti za poslovanje, te porezni i pravni okvir za dugoročno financiranje

Transport: pokretač europskog gospodarstva

27. ožujka, Bruxelles Poslovni summit u organizaciji Europske komisije o smanjenju troškova, većoj fleksibilnosti, lakšem pristupu tržištu i održivim tehnologijama. Europska politika transporta se uvelike poboljšala i stavra brojne prilike za poduzetništvo. Ovogodišnji, drugi po redu summit, okupit će poslovne ljude i političare, kako bi razgovarali o načinima kojima transportni sektor može pridonijeti europskim ciljevima poput rasta i zapošljavanja Domaćini skupa su Europski povjerenik za transport Siim Kallas i DG za


26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

7

događanja mobilnost i transport, a na konferenciji će govoriti i bivši talijanski premijer Mario Monti U petak, 28. ožujka, Europska komisija će usvojiti svoj mjesečni paket prekršajnih mjera. Odluke se odnose na većinu politika EU i obvezujuće su za sve zemlje članice, a cilj im je puna provedba europskog prava diljem Unije, u interesu kako građana, tako i poduzetništva

EUROPSKI PARLAMENT

izdvajamo:

Rezultati sastanka šefova država i vlada zemalja članica EU, održanog 20. i 21. ožujka, bit će tema izvanredne konferencije u srijedu, na kojoj će sudjelovati zastupnici u Europskom parlamentu i predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy Članovi Odbora za ekonomska i monetarna pitanja održat će od ponedjeljka do srijede u Washingtonu niz sastanaka s članovima Kongresa SAD, Ministarstva financija i resornim nadzornim tijelima, kako bi raspravljali o ulozi financijskih službi u Transatlantskom trgovinskom i ulagačkom partnerstvu (TTIP), makroekonomskoj politici, te borbi protiv porezne utaje Izaslanstvo Odbora za ekonomska i monetarna pitanja sastat će se u ponedjeljak s delegacijom poljske vlade, kako bi razmotrili napredak u razgovorima oko prijema Poljske u Eurozonu Delegacija parlamentarnog Pododbora za ljudska prava, te članovi Odbora za vanjske poslove EP, putuju u nedjelju u Katar, kako bi na licu mjesta procijenili stanje prava stranih radnika u toj zemlji. Izaslanstvo će se susresti s predstavnicima ministarstva vanjskih poslova, te čelnicima sindikalnih udruga i odbora za ljudska prava te zaljevske zemlje

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz bit će u ponedjeljak i utorak u službenom posjetu Danskoj, gdje će ga primiti ministar vanjskih poslova Martin Lidegaard, te predsjednik parlamenta Mogens Lykketoft. Predsjednik Schulz u četvrtak putuje u Finsku, gdje će ga ugostiti predsjednik Sauli Niinistö, predsjednik parlamenta Eero Heinäluoma, te premijer Jyrki Katainen

KONFERENCIJE I PREDAVANJA

izdvajamo:

Voda kao ljudsko pravo

25. ožujka, Bruxelles Konferencija pod pokroviteljstvom radne grupe “Blue Gold” o perspektivama upravljanja vodnim resursima u Europskoj uniji. Sudionici ovog visokoprofiliranog skupa diskutirat će o problematici javnog dobra, te o pravu građana na slobodno raspolaganje izvorima pitke vode Govornici: Jenny Grönwall, direktor programa, Štokholmski međunarodni institut za vode; Milo Fiasconaro, izvršni direktor, Aqua Publica Europea; Hannah Neumeyer, direktorica odsjeka za ljudska prava, WASH United; Jon Rathjen, voditelj radne grupe, Water Industry Team, škotska vlada; Henry Saint Bris, viši potpredsjednik za marketing i institucionalne odnose, Suez Environnement; Aziza Akhmouch, direktorica programa za upravljanje vodnim resursima, OECD; Veronika Csiszár, direktorica u odsjeku za razvoj i suradnju, Stalno predstavništvo Mađarske pri EU Centar za europsku politiku (EPC)

Konferencija o novoj direktivi EU o koncesijama

25. ožujka, Bruxelles Dugo očekivana regulativa Europske unije koje je 15. siječnja usvojio Europski parlament, predstavljaju dio opće modernizacije javnih nabavki u EU. Po prvi put, novo europsko zakonodavstvo postavlja jedinstvene, zajedničke

standarde za odabir, dodjelu i ugovaranje radova i usluga Govornici: Olivier Girard, DG za unutarnje tržište i usluge (DG MARKT), Europska komisija; Valentina Guidi, Odsjek za europske poslove, Ministarsko vijeće Italije; Friedrich Ludwig, partner u K&L Gates, Berlin; Jörg Rehberg, direktor odjela za vodne rezerve, Njemačka udruga za vodne rezerve i zbrinjavanje otpada (BDEW), Berlin Lexxion

Definiranje kaspijske regije: očekivanja, mogućnosti i izazovi

25. ožujka, Bruxelles Okrugli stol o budućnosti kaspijske regije. Sudionici ovog najnovijeg panela iz EPC-ovog serijala “Istočna obećanja” raspravljaju o perspektivama i izazovima koje stoje pred državama kaspijskog bazena, posebice u svjetlu najnovijih događaja u bliskom susjedstvu Govornici: Eldar Hasanov, generalni tajnik Međunarodne zaklade za suradnju i partnerstvo u crnomorskoj i kaspiskoj regiji (BSCSIF); Svante Cornell, direktor Centralno azijskog i kavkaskog instituta, Sveučilište Johns Hopkins; Denis Daniilidis, otpravnik poslova EU u Turkmenistanu; Danila Bochkarev, predavač na East West Institute Centar za europsku politiku (EPC)

Usklađivanje zakonodavstva o autorskim pravima u EU

26. ožujka, Bruxelles Ovaj međunarodni simpozij preispituje mjere koje Unija poduzima kako bi se nosila s teritorijalnom fragmentacijom zakona o autorskim pravima, te osigurala djelotvorno jedinstveno digitalno tržište u Europi bez granica, te omogućila svim zemljama članicama jednak i nediskriminirajući pristup digitalnom sadržaju Govornici: Maria Martin-Prat, direktorica odsjeka za autorska prava, Europska komisija; Joe McNamee, izvršni direktor, Europska digitalna prava (EDRi); John Higgins, generalni direktor, Digital Europe; Alexandra Stepney, voditeljica za javne poslove, IAB UK; David Hammerstein, glavni pravni


26. ožujka 2014. Broj 95 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

8

događanja predstavnik, TransAtlantic Consumer Dialogue (TACD) Public Policy Exchange

Srpsko - kosovski dijalog: suočavanje sa stvarnošću 27. ožujka, Bruxelles Okrugli stol na kojem će istaknuti predstavnici političkog i medijskog života Srbije i Kosova, te međunarodne zajednice predstaviti svoja viđenja rješenja ovog kompleksnog pitanja, te u kojoj mjeri Europska unija može odigrati ključnu ulogu u procesu pomirenja, kao dijela regionalnih integracijskih procesa Govornici: Aferdita Sylaj, izvršna

direktorica - Building Mitrovica; Samuel Zbogar, posebni izaslanik Europske unije na Kosovu; Fernando Gentilini, direktor za zapadnu Europu, zapadni Balkan i Tursku, Europska služba vanjskih poslova (EEAS); Dušan Gacij, South East Europe TV Exchange SEETV; Nenad Đurđević, koordinator u Forumu za međuetničke odnose Centar za europsku politiku (EPC)

Fondovi Europske unije namijenjeni financiranju razvoja i istraživanja

27. - 28. ožujka, Bruxelles Radionica i intenzivni tečaj o fondovima EU namijenjenima financiranju razvoja,

istraživanja i inovacija. Sudionici ove radionice upoznat će se s pravnim aspektom svih nužnih mjera koje zemlje članice trebaju poduzeti, kako bi osigurale pravilnu implementaciju smjernica Europske unije na području razvoja, istraživanja i inovacija Govornici: Leszek Grabarczyk, zamjenik Državne uprave za razvoj i istraživanje, Poljska; Ramojus Reimeris, glavni politički analitičar, MOSTA; Andreas Hebbelmann, glavni analitičar na Tehničkom univerzitetu u Braunschweigu Lexxion Training

ukratko BRUSSELS FORUM: UKRAJINCI Prema izjavama koje su dali sami Ukrajinci, ministar vanjskih poslova u tranzicionoj vladi Andrij Deščicija i predsjednički kandidat Vitalij Kličko, Kijev ne misli poduzimati, sa svoje strane, mjere odmazde prema Krimu, jer to područje smatra svojim teritorijem, i “ne želi štetiti tamošnjim građanima”. Dali su do znanja da ne očekuju povrat Krima, osim “voljom tamošnjih građana”. Ukrajinci su nastojali lobirati za garanciju svoje sigurnosti ukoliko se Moskva odvaži na neprijateljske akcije u istočnoj Ukrajini.

BRUSSELS FORUM: CRNA GORA ŽELI U NATO Na Brussels Forumu Gruzija i Moldava lobirale su za ulazak u NATO. Realno, pozitivan mig dan je samo Crnoj Gori koju

su na samitu predstavljali Milo Đukanović i nekoliko ministara. Đukanović je rekao da će se njegova zemlja bez imalo dileme pridružiti sankcijama EU-a, a da su tvrdnje o velikim ruskim investicijama u Crnoj Gori pretjerane: “Crna Gora nije Moskva na moru”, rekao je na panel diskusiji. Crnogorski premijer dodao je da Crna Gora želi postati članica NATO-a. Na pitanje da li Rusi odvraćaju Crnu Goru od članstva, odgovorio je da nema izravnih, ali da ima neizravnih pritisaka preko “političkih struktura u Crnoj Gori i u Srbiji”.

BRUSSELS FORUM: BALKANSKA VEČERA

Sudionici Brussels Foruma bili su, sukladno svojim interesima, na nekoliko različitih, zatvorenih radnih večera. Jedna od njih bila je o Jugoistočnoj Europi i njenim izgledima 2020. godine. Niti ta večera nije prošla bez spominjanja Ukrajine jer se

dugačka sjena zaoštravanja odnosa Zapada i Rusije osjeti i na Balkanu, i sudionici su rekli da će se ona odraziti i na eventualno pozicioniranje nekih zemalja prema NATO-u. Ponovo je kao problem kojemu se ne vidi rješenje navedena Bosna i Hercegovina, ali sve više i Makedonija. Također je spomenuto da je na zadnjem kolegiju Europske komisije ponovo otvorena rasprava o potrebi posebnog povjerenika za proširenje. Sadašnji povjerenik Fuele ima u portfelju i proširenje i politiku prema susjedima. Već se zna da će vanjska politika, odnosno odnosi sa susjedima, biti u okrilju osobe koja će naslijediti Catherine Ashton. Ali, mnogima se činilo da tada povjerenik za proširenje ne bi imao dovoljno važnosti pa se predlaže da se osnuje veći, kompozitni portfelj u kojem bi, pored ostalog, bilo i proširenje.


Er 095 2014 0326