Page 1

Stroža zaštita prijenosa osobnih podataka u zemlje izvan EU-a

EP odlučio razotkriti stvarne vlasnike poduzeća i zaklada

Europski građani imat će pravo, a tvrtke obvezu brisanja osobnih podataka nakon određenog vremena str. 3

U svim članicama stvarni vlasnici kompanija morat će biti navedeni u javno dostupnim registrima str. 5

EURO REPORT

UŽIVO IZ BRUXELLESA

17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

MINISTRI VANJSKIH POSLOVA ODLUČILI O SANKCIJAMA RUSIJI ZBOG REFERENDUMA O PRIPAJANJU KRIMA

Na putu strožim sankcijama ispriječili su se ‘nacionalni interesi’ zemalja članica E uropski ministri vanjskih poslova na svom su Vijeću odlučili da zabranu putovanja u šengenske zemlje odrežu za 20-ak stanovnika Krima i nekoliko Rusa. Prvotni prijedlog sastojao se od 34 imena, ali neke zemlje članice žele da se neki navedeni na listi ispuste. Uoči Vijeća bilo je mišljenja da EU odmah treba ciljati na sankcije Kremlju, inače će ostaviti dojam slabosti. Drugi su smatrali da ne treba previše dražiti Ruse s kojima će se prije ili kasnije pregovarati oko Ukrajine. Treći su rekli da će se Moskva vjerojatno otisnuti dublje u istočnu Ukrajinu pa će biti vremena i za strože, ekonomske sankcije prema Rusiji. Članice su podijeljene u ovim pitanjima. Bugarska se opirala čak i najslabijim sankcijama, oko kojih su se složile druge članice. Šef bugarske diplomacije Vigenin rekao da, uz puno uvažavanje europskog zajedničkog stajališta, njegova zemlja ima nacionalne interese. U Ukrajini je do 300 tisuća Bugara, ali također, Bugarska potpuno ovisi o ruskom plinu. “Ako u Ukrajini dođe do velike destabilizacije, to će se najprije osjetiti u Bugarskoj.” Niti Mađarska ne pristaje svim srcem uz sankcije. Ministar János Martonyi rekao je

da bi produljeni ekonomski rat s Rusijom jako naštetio njegovoj zemlji, ali da okupacija Krima podsjeća na slamanje mađarskog demokratskog i antisovjetskog ustanka 1956. godine te da stoje uz zajedničku europsku odluku kažnjavanja Rusije. U svakom slučaju, EU se odlučila na postepene, “kalibrirane”, sve strožije sankcije. Smisao takvog pristupa jest da Rusija odmah osjeti ili bude svjesna posljedica, ali da se ostavi prostora za dijalog.

D vadesetak stanovnika Krima i nekoliko Rusa dobilo je zabranu putovanja u šengenske zemlje Osim zemalja, i velike kompanije, a neki navode da se radi o Siemensu AG i Exxon Mobilu, lobirale su za oprez. Europske kompanije smatraju da bi ekonomske sankcije koje bi nametnule EU i SAD mogle vrlo teško raniti Rusiju, a ako treba odvesti je i u bankrot, ali da bi posljedice bile vrlo složene. No, u ovom trenutku, tako snažne mjere uopće nisu na redu za razmatranje, čak niti u SAD-u, gdje predsjednik Obama može momentalno, bez odobrenja Kongresa, uvesti sankcije. Te sankcije mogu biti zamrzavanje dolarskih rezervi bilo koje zemlje na svijetu, pa i Rusije, zatvaranje pristupa stranim, dakle

ruskim bankama američkom financijskom sustavu, zatvaranje pristupa svih kartičnih plaćanja itd. Isto tako, Obama može uvesti zabranu izvoza svih financijskih usluga u Rusiju. Ideja da je Zapad “bez zubiju” u odnosu na Rusiju je netočna. Dakle, ograničene sankcije koje najavljuje ili nameće Bruxelles samo su signal upozorenja, ali vrlo jasan. Iz Bruxellesa i Washingtona je također procurilo da se procjenjuje da li da se sankcije udare i Alekseju Milleru, šefu Gazproma, i Igoru Sečinu, šefu Rosnjefta. Kad su njih dvojica dolazila u Bruxelles dobivali bi državnički tretman pa se ovim glasinama također nastoji poslati jasan signal Rusiji. Na Business forumu prošlog tjedna Angela Merkel je rekla da je spremna na jake sankcije Rusiji. Objasnila je da je povezanost Njemačke i Rusije vrlo jaka i da bi sankcije imale i snažne negativne odjeke za njenu zemlju, “ali ni izdaleka takve da bi Njemačku bacile na koljena”. Dakle, dala je na znanje da je to rizik koji je spremna preuzeti. Odmah u prvoj reakciji EU i SAD su koordinirano izjavile da ne priznaju rezultate “nezakonitog referenduma”, na kojem je više od 95 posto izašlih podržalo pripajanje Krima Rusiji.


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

2

© EU

fotografijatjedna

Ministri vanjskih poslova EU-a odlučili su da 20-ak dužnosnika iz Rusije i Krima stave na listu sankcija

EURO REPORT impressum Euroreport Elektronički newsletter Izvješća iz institucija Europske Unije Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-8 10000 Zagreb

Urednici: Ines Sabalić (Bruxelles) ines@info-iz-bruxellesa.hr ines.sabalich@numericable.be +00 32 497 11 80 94 (mob) +00 32 2 33 00 184 (tel)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić goran@info-iz-bruxellesa.hr

Ratko Bošković (Zagreb) ratko@info-iz-bruxellesa.hr r_boskovic@yahoo.com +385 91 345 99 56 (mob)

Produkcija i marketing: Info iz Bruxellesa d.o.o. Ilica 169, 10000 Zagreb +385 1 3773 722 (tel/fax)

Održavanje web stranice: Gorila IT Zagreb

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH. Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

Smanjuje se opasnost od nadziranja E urozastupnici Odbora za građanske slobode su u svom glasanju podržali izmjene, tj. novi paket pravila kojima se, između ostalog, osigurava stroža zaštita prenošenja podataka u zemlje koje nisu članice EU-a. Sada poručuju državama članicama da to, nakon dvije godine pregovora, potvrde na svom Vijeću, ali u stvarnosti očekuju rezultate tek krajem 2014. godine, kada se dovrši formiranje novog EP-a i nove Europske komisije. Pregovori o ovom predmetu unutar političkih grupacija u EP-u bili su iznimno teški, i reflektiraju vrlo različite interese koji se uočavaju i u tome kako se prema zaštiti podataka odnose zemlje članice. Ova pita-

Z ahtjev je dvostruk: veća sigurnost i zaštita građana, i uređena pravila poslovanja za firme nja bila su predmet intenzivnog lobiranja, kako iz «trećih zemalja» ( SAD-a, Kine, Japana), tako i iz moćnih internacionalnih kompanija. Ipak, tekst oko kojeg su se političke grupacije EP- a dogovorile veliki je korak naprijed. Europski parlament polazi od toga da su nova sredstva komuniciranja (društvene mreže, oblak, pretražitelji, itd.) ugrozila sigurnost osobnih podataka, s obzirom da internet u EU-u koristi dnevno 250 milijuna ljudi. Ali, istodobno, za razvoj prekogranične online trgovine nužno je da se prijenos podataka olakša. Dakle, zahtjev je dvostruk: veća sigurnost i zaštita građana i uređena pravila poslovanja za firme. Izmjene se sastoje u paketu mjera koji pokriva ovo područje.

U ovom trenutku vlada nered, pravila su u svakoj članici drugačija, što koči prekogranično online poslovanje i unosi nesigurnost među klijente. Na europskoj razini, pak, do sada se radilo po zastarjeloj direktivi iz 1995. godine, kad internet nije bio raširen, i po jednoj okvirnoj uputi iz 2008. godine. Evo jedne izmjene: Ako netko izvan EU-a, tj. “treća zemlja”, zatraži osobne podatke građanina, tvrtka koja ih ima morat će se obratiti vlastima zemlje čiji je građanin u pitanju. Dakako, neće se raditi pojedinačno, ali cilj je da se opasnost od velikog nadziranja, kao u slučaju NSA, jako smanji. Europski građanin imat će pravo, a tvrtke obvezu, da njihove osobne podatke nakon određenog vremena izbrišu, osim ako su podaci prikupljani u statističke ili znanstvene svrhe. Klijent, tj. građanin koji se složi da mu se osobni podaci mogu koristiti, može povući svoj pristanak u svakom trenutku. Napor EP-a usmjeren je da se smanji “profiling”, izrada osobnih portreta građanina prema njegovim potrošačkim navikama, političkim ili drugim privatnim uvjerenjima, zdravstvenom stanju, radnim navikama, ukratko, da bi se smanjila kontrola nad pojedincem. Svaka komunikacija tvrtki koje skupljaju osobne podatke građana mora biti vođena jednostavnim, svima razumljivim jezikom i maksimalno korektno. Za tvrtke koje će kršiti pravila o strogo uređenom prijenosu osobnih podataka EP želi da se utvrdi visoka kazna od sto milijuna eura ili oduzimanje do 5% od njihovog godišnjeg profita. Regulativa bi bila europski zahtjev i obveza, ali provedba bi ostala na nacionalnoj razini.

USKORO UNIVERZALNI PUNJAČ ZA SVE VRSTE MOBITELA

Proizvođačima tri godine za prilagodbu

O

čekuje se da zemlje članice uskoro potvrde odluku Europskog parlamenta o univerzalnom punjaču za sve vrste mobitela. Kad se to dogodi, zemlje članice imat će ukupno dvije godine da odluku prebace u nacionalno zakondavstvo, a proizvođači ukupno tri da se prilagode. Interoperabilnost raznih uređaja ove vrste povoljnija je za potrošače, a bitno smanjuje količinu otpada kojega je sada 51 tisuća tona godišnje, samo u EU-u. U ovu novu odluku pripada i dio koji se odnosi na povećanje sigurnosti radijske opreme, a dijelovi opreme morat će udovoljavati pravilima ako će željeti na europsko tržište. To će vjerojatno biti i prepreka za uvoz radijske opreme iz zemalja izvan EU-a. Slična baza podataka za radijske proizvode koji mogu na tržište postoji i u Americi.

UVODNIK

Jača nezadovoljstvo ‘starim kadrom’

© EU

PARLAMENT PODRŽAO PAKET PRAVILA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

3

J. C. Juncker: mnogi misle da Bruxellesu ne bi donio demokratizaciju

V

elika je neizvjesnost oko toga da li će jedan od dva glavna kandidata Europskog parlamenta, Martin Schulz i Jean Claude Juncker, uopće biti izabran za Barrosovog nasljednika. Nakon europskih izbora, a ankete pokazuju da Socijalisti i Demokrati stoje bolje od Demokršćana, politička obitelj lijevog centra imat će veći prostor za koalicije. Ali, s obzirom na ionako veliku prevlast Njemačke, nevoljkost da se na čelo glavne europske institucije izabere Nijemac, vrlo je velika. U manje vjerojatnom slučaju da prevlast odnese EPP, J. C. Juncker bi možda bio izabran, iako se val nezadovoljstva prema tom “starom kadru” EU-a također širi u toj političkoj obitelji i među komentatorima. Mnogi kritiziraju da bivši luksemburški premijer i šef Eurogrupe ne bi donio val demokratizacije koju svi priželjkuju za Bruxelles. Još veća prepreka Junckeru bilo bi Cameronovo protivljenje Luksemburžaninu koji je europski federalist. Dio EPP-a, pak, nezadovoljan je time što je A. Merkel stala iza Junckera pa se također postavlja pitanje pretjeranog njemačkog prisustva. Drugi kažu da bi za kancelarki bila dobra obojica kandidata, Schulz jer bi s njim sklopila dogovor oko ključnih pitanja i za Njemačku (na pr. autoindustrija) i za EU, te Juncker za kojega smatra da ga može kontrolirati. Nezadovoljnici ističu alternativne kandidate iz obje političke grupacije (danska premijerka, irski premijer...), ali tada se postavlja pitanje da li bi se Europski parlament složio da se ova velika inicijativa demokratizacije odbaci. Ukoliko će zemlje članice nametati druga rješenja, Europski parlament mogao bi ih redom odbijati.


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

4

VAŽNA STUDIJA EUROPSKE KOMISIJE OTKRIVA KAKO UBRZATI RAST JUŽNE EUROPE

Kod rezanja državnih troškova sredstva za obrazovanje i istraživanje moraju biti pošteđena K ako strukturne reforme djeluju na rast pokušali su istražiti analitičari Opće uprave za ekonomsku i financijsku politiku Europske komisije Janos Varga, Werner Roeger i Jan in ‘t Veld, a rezultate su objavili u studiji pod naslovom „Učinci stukturnih reformi na rast u južnoj Europi: Slučaj Grčke, Italije, Španjolske i Portugala“. Suvišno je reći da se rezultati tog istraživanja posredno odnose i na Hrvatsku, budući da i ona spada u južne zemlje članice EU-a.

U uvodnom dijelu studije autori podsjećaju kako stare zemlje članice EU-a zaostaju za produktivnošću Sjedinjenih Država. I dok je EU na početku 1980-ih u prosjeku dosegnuo oko 75 posto američkog prosječnog dohotka per capita, posljednja tri desetljeća razlika se povećavala, da bi se u ovom tisućljeću europski prosječni dohodak stabilizirao na oko 70 posto američkog. No, i unutar Europe povećavaju se razlike u dohotku, koje najviše pogađaju zemlje na južnom obodu Unije. I njihovo sustizanje SAD-a

TROŠKOVI POKRETANJA PODUZEĆA U POSTOTKU BDP-a PER CAPITA 25% 20%

početkom 1980-ih je prestalo i danas su se zaustavile na oko 50 posto (Portugal) i 65 posto (Španjolska i Italija) američkog dohotka. No, i te brojke vjerojatno predstavljaju suviše optimističan pogled budući da je rast u tim zemljama u posljednjem desetljeću počivao na neodrživoj fiskalnoj eksplanziji, prebrzom rastu kredita i balonu cijena nekretnina. Konsolidacija i razduživanje u srednjem roku će povećati razlike. Trenutni jaz u dohotku per capita pokazuje da se Italija i Španjolska nalaze na oko tri četvrtine težinski određenog prosjeka triju država članica s najvećim BDP-om per capita (to su Luksemburg, Austrija i Nizozemska), a Portugal i Grčka na oko 55 posto. Za strukturne reforme se redovno tvrdi da potiču rast i pozitivno djeluju na doho-

15% 10% 5%

EL

IT

CY

NL

MT

BE

AT

ES

DE

PT

LU

SK

EE

FI

FR

IE BE ST 3

SI

0%

Izvor: www.doingbusiness.org, podaci za 2012.

IMPLICITNE STOPE POREZA NA POTROŠNJU 30%

 ajviše izgleda da N potaknu rast imaju reforme tržišta proizvoda te reforme obrazovanja i porezne politike koje se odnose na tržište rada Strukturne reforme u kratkom roku nemaju velikog pozitivnog učinka na rast

25% 20% 15% 10% 5%

Izvor: Eurostat, podaci za 2011.

ES

EL

IT

CY

PT

SK

MT

FR

DE

BE

AT

IE

SI

EE

FI NL

LU BE ST 3

0%

dak i zapošljavanje, no stavovi se razlikuju oko toga kakav učinak imaju pojedinačne strukturne reforme. Studija Opće uprave za ekonomsku i financijsku politiku ukazala je da u području strukturnih intervencija ekonomske politike najviše izgleda da potaknu rast imaju reforme tržišta proizvoda te reforme obrazovanja i porezne politike koje se odnose na tržište rada. Upravo bi one u srednjem i duljem roku proizvele najveća ekonomska

nastavak na 5. stranici


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

nastavak sa 4. stranice

UDJEL RADNIKA S NISKIM STUPNJEM ZNANJA I VJEŠTINA (LOW SKILLED) U ZONI EURA 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10%

PT

MT

ES

IT

EL

BE

FR

NL

IE

CY

LU

AT

FI

SI

DE

EE BE ST 3

SK

0%

Izvor: Eurostat, podaci za 2012.

UDJEL RADNIKA S VISOKIM STUPNJEM ZNANJA I VJEŠTINA (HIGH SKILLED) U ZONI EURA 12% 10% 8% 6% 4% 2% MT

PT

IT

SK

SI NL

AT

EL

LU

BE

FR

DE

CY

IE

ES

FI BE ST 3

0% EE

5

Izvor: Eurostat, podaci za 2012. Napomena: Radnicima s visokim stupnjem znanja i vještina (high skilled) smatra se ljudski kapital u znanosti, matematici i računarstvu, inženjerstvu, proizvodnji i gradnji, a ne prema završenom školovanju.

poboljšanja, dok na kratki rok nemaju velikog učinka. Studija je pokazala da bi takav scenarij strukturnih reformi mogao približiti BDP-per capita analiziranih zemalja prema dohotku tri najuspješnije države članice toliko da bi Grčka imala 78 posto njihova dohotka, Italija 87 posto, Španjolska 99 posto i Portugal 67 posto. BDP Grčke najviše bi se mogao povećati reformama tržišta za proizvode prema većoj tržišnoj konkurenciji i deregulaciji. Na dulji rok sve četiri zemlje imale bi najviše koristi od povećanja razine obrazovanja njihovih radnika. Najveće poboljšanje u kratkom roku može se očekivati od prenošenja poreznog tereta prema višem porezu na dodanu vrijednost (PDV) i istodobnog smanjivanja poreznog opterećenja rada. Autori posebno ističu da u slučaju rezanja državne potrošnje sredstva za obrazovanje te istraživanja i razvoj trebaju biti pošteđena, dok se povećanje poreza treba temeljiti na instrumentima koji ne ugrožavaju rast. Studija se osobito zalaže za takvu obrazovnu politiku koja povećava ukupnu razinu obrazovanja radne snage, budući da je udjel radnika s najnižnim obrazovanjem u južnoj Europi među najvećima u EU-u. Povećanje udjela srednje i visoko obrazovanog „ljudskog kapitala“ u tim zemljama obećava najveći doprinos rastu ekonomskog blagostanja.

EUROPSKI PARLAMENT DOPUNIO DIREKTIVU O SPREČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Stvarni vlasnici poduzeća morat će biti otkriveni u javno dostupnim registrima N a dnevni red Europskog parlamenta stavljeni su prijedlozi Komisije od 5. veljače prošle godine o jačanju postojećih europskih pravila za sprečavanje pranja novca i za praćenje novčanih transfera. Komisijin paket propisa sastoji se od direktive o sprečavanju korištenja financijskog sustava za legalizaciju ilegalno stečenog (ili „pranje“) novca i financiranje terorizma, te uredbe o informacija-

‘ Registri bi otežali kriminalcima da skrivaju svoj novac’, rekla je u raspravi eurozastupnica Judith Sargentini

ma koje moraju pratiti transfere novca kako bi im se mogao pratiti trag. Zastupnici su, međutim, podnijeli i sa 643 glasa „za“ (uz samo 30 „protiv“ i 12 suzdržanih) izglasali amandmane prema kojima bi stvarni vlasnici kompanija i zaklada morali biti navedeni u javnim registrima zemalja članica EU-a. To bi jako promijenilo i situaciju u Hrvatskoj u kojoj je javnosti dostupno samo prvih deset najvećih vlasnika kapitala dioničkih društava, a i među njima se mnogi kriju iza bankovnih skrbničkih računa. Prema direktivi koju je predložila Komisija, države članice tre-

nastavak na 6. stranici


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

nastavak sa 5. stranice bale su uspostaviti jasne mehanizme za identifikaciju stvarnih vlasnika poduzeća. Dodatno, kompanije bi bile obvezne voditi registre u kojima bi otkrili identitete osoba koje stvarno vlasnički stoje iza kompanije. Komisija je također željela učiniti jasnijima

O dluka Parlamenta bitno mijenja situaciju i u Hrvatskoj u kojoj se vlasnici tvrtki kriju iza skrbničkih računa pravila za banke, odvjetnike, računovođe i slične o due diligenceu klijenata, kako bi oni bolje upoznali osobe s kojima posluju i bolje razumjeli prirodu njihova posla. Nadalje, Komisija je proširila pravila koja se odnose na politički istaknute osobe, među ostalima predsjednike država, članove vlada, zastupnike u parlamentima ili suce vrhovnih sudova. Također, predloženi propisi trebali su obuhvatiti i cjelokupni sektor igara na sreću, a ne samo kazina, te kršenja poreznih zakona.

6

„Za prljavi novac ne smije biti mjesta u našoj ekonomiji, bez obzira dolazi li od prodaje narkotika, ilegalne trgovine oružjem ili krijumčarenja ljudi“, rekla je u veljači 2013. predstavljajući nove propise povjerenica za unutarnje poslove EU-a Cecilia Malmström, i dodala: „Moramo osigurati da organizirani kriminal ne može prati svoj novac kroz bankovni sustav ili kocku. Da bismo zaštitili legalnu ekonomiju, osobito u kriznim vremenima, u zakonima ne smiju postojati rupe kroz koje se organizirani kriminal ili teroristi mogu provući. Naše banke nikada ne smiju postati praonica za mafijaški novac ili omogućiti financiranje terorizma.“ Europski parlament bitno je pojačao nastojanja Komisije i usvojio kontroverzni amandman koji uspostavlja javne registre sa svim vlasnicima kompanija. Pravo uvida u te registre dobio bi svatko. „Registri bi otežali kriminalcima da skrivaju svoj novac“, rekla je u raspravi eurozastupnica Judith Sargentini predstavljajući amandman. Europska komisija izrazila je zadovoljstvo prihvaćanjem direktive i uredbe u Parlamentu, ali i upozorila na potrebu zaštite privatnosti i osobnih podataka prilikom izrade i objave registara s imenima vlasnika poduzeća, zaklada, offshore firmi, holding poduzeća i sličnih.

događanja GRČKO PREDSJEDNIŠTVO EU

izdvajamo:

Sastanak Vijeća za transport, telekomunikacije i energiju (TTE transport)

14. ožujka, Bruxelles Ovisno o programu, Vijeće se sastoji od resornih ministara zemalja članica EU i sastaje se svaka dva mjeseca. Vijeće se bavi pitanjima koja se odnose na učinkovitu koordinaciju politike Europske unije u vitalnim područjima transporta, telekomunikacije i energije, te s njima povezanim sektorima. Vijeće ima ključnu ulogu u implementaciji strategije Europa2020, kako bi se ostvarila puna povezanost i umreženost europskih zemalja

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC) 17. ožujka, Bruxelles

Sastanak Vijeća za opće poslove (GAC) 18. ožujka, Bruxelles Vijeće za opće poslove jednom mjesečno okuplja ministre vanjskih i europskih poslova zemalja članica.

GAC se bavi pitanjima poput pregovora o proširenju Unije, pripremama za višegodišnju proračunsku strategiju EU, te institucionalnim i administrativnim pitanjima. Vijeće također koordinira pripreme za sastanke Europskog vijeća

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC) 18. ožujka, Bruxelles

Summit Europskog vijeća

20. - 21. ožujka, Bruxelles Ovaj sastanak na vrhu Europskog vijeća fokusira se na gospodarstvo, klimu i odnose između EU i afričkih zemalja. Predsjednici država ili vlada zemalja članica EU raspravljat će o rastu, konkurentnosti europske privrede i zapošljavanju, te o vanjskim odnosima. U okviru prve teme, Europsko vijeće će zaključiti prvu fazu Europskog semestra 20014; procijenit će napredak u primjeni za svaku pojedinu zemlju članicu, te dati preporuke i smjernice za dalji rad, kako bi se države pripremile za Program stabilnosti za 2014. godinu i uskladile Program konvergencije s nacioinalnim

reformskim planovima Europski lideri će također istaknuti brojna pitanja vezana uz industrijsku konkurentnost, poput cijena energije u proizvodnji, neusklađenosti strukovnih znanja, razvoja infrastrukture, patentiranja, te globalne lance vrijednosti

EUROPSKA KOMISIJA

izdvajamo:

Građanski dijalog, Amsterdam

14. ožujka, Amsterdam Na vrhuncu debate o budućnosti Europe, Europska komisija se nastoji približiti građanima nizom posjeta gradovima širom Europe, izravno ih pitajući za mišljenje Ovaj dijalog je jedan u nizu događaja koje Komisija organizira u gradovima svake zemlje članice EU, dajući priliku građanima da se izravno obrate europskim političarima u stvarima koje se tiču građanskih prava, vrsti Europe u kojoj žele živjeti, te njihovim očekivanjima u svezi Europske unije


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

7

događanja Ovom događanju če nazočiti podpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe, temeljna prava i građanstvo Viviane Reding Od 17. do 21. ožujka, Europska komisija će biti domaćin europske izložbe o demografiji. Ova izložba će po prvi puta biti otvorena za javnost. Središnja tema izložbe je životni tijek iz perspektive mladog Europljana, uzimajući u obzir populacijske mijene u cjelosti i njihov utjecaj na život. Izložba posebno ističe ulogu svakoga od nas, kao pojedinca i člana zajednice, te ulogu koju ima politika u praćenju tih promjena Ova izložba je interaktivna, posjetitelji će moći posuditi iPad s video materijalom, igrama i kvizovima na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku Izložbu će 19. ožujka službeno otvoriti Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju László Andor

Zdravstvo u Europi, učiniti ga poštenijim

18. ožujka, Bruxelles Ova konferencija u organizaciji Europske unije bavi se pitanjima poboljšanja dostupnosti zdravstvenih usluga u Europi, vodeći se načelom jednakosti i borbom protiv diskriminacije u zdravstvu Konferencija okuplja predstavnike zemalja članica EU, nevladine organizacije i druge važne sudionike, strukovne grupe, znanstvenike i institucije EU

Info dan: Fondovi EU namijenjeni turizmu

20. ožujka, Bruxelles Višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje 2014. - 2020. predviđa brojne olakšice: spajanje programa financiranja kako bi se olakšao pristup informacijama, usklašivanje aplikacijskih procedura i sl. Ovaj financijski okvir također uvodi mogučnost podrške novim vidovima djelovanja. Na taj način, prikupljanje i obrada informacija postaje jednostavnija, no još uvijek predstavlja izazov za privatne i javne organizacije koje promiču turistička odredišta ili razvijaju usluge u turizmu

Programi koje pokriva ovaj info dan su: COSME, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za poljoprivredni i ruralni razvoj, program Kreativna Europa i druge programe

EUROPSKI PARLAMENT

izdvajamo:

Parlamentarni Odbor za međunarodnu trgovinu glasat će u četvrtak o ukidanju ili značajnom smanjenju carinskih pristojbi na uvoz robe iz Ukrajine. Ovo glasanje dio je paketa pomoći koji je Europska unija namijenila Ukrajini Radnici na privremenom radu u inozemstvu trebali bi biti bolje zaštićeni dogovorom između zemalja članica EU, koji bi u utorak trebao usvojiti Odbor za zapošljavanje. Novim pravilima se nastoji izbjeći zlouporaba rupa u zakonima zemalja članica, u kojima do sada nije bio jasno definiran status radnika na privremenom radu u inozemstvu, te ojačati ovlasti nacionalnih inspekcijskih tijela u provođenju zakona Šefovi parlamentarnih odbora i vodeći zastupnici sastat će se u srijedu s pregovaračima Vijeća, kako bi nastavili rad na sporazumu o spašavanju posrnulih banaka. Stavovi pregovarača o tom pitanju se razlikuju, pa će izgledi o postizanju sporazuma ovisiti o specifičnim prijedlozima Vijeća, te o razvoju događaja u budućnosti Jedinstveni mehanizam za rješavanje problema posrnulih banaka (SRM), te predstojeći pregled bankovnog poslovanja i imovine, koji provodi Europska središnja banka (ECB), bit će na rasporedu Odbora za gospodarske poslove u utorak. U diskusiji će sudjelovati predsjednica nadzornog odbora ECB Michelle Nouy, a parlamentarni odbor će u ponedjeljak voditi zasebne rasprave s Europskim povjerenikom za unutarnje tržište i usluge Michelom Barnierom, te s francuskim ministrom financija Pierreom Moscovicijem

Nacrt novog europskog zakona o telekomunikacijama, prema kojem korištenje mobilne telefonije u drugoj zemlji članici ne bi smjelo biti skuplje od lokalne tarife, naći će se u utorak na stolu zastupnika, članova Odbora za Industriju. Zakon predviđa i da davatelji internetskih usluga ubuduće neće smjeti usporavati prijenos podataka kako bi obeshrabrili konkurenciju, te liberalizaciju tržišta na području radijskog emitiranja u smislu promoviranja brzih mobilnih veza Odbor za okoliš EP glasat će u srijedu o zakonu kojim se ograničava emisija štetnih plinova koje proizvode zrakoplovi u unutar europskom zračnom prometu. Sustav trgovanja emisijom zagađivača (ETS) zahtijeva od zemalja članica da Parlamentu podnose redovna izviješća o sredstvima koje troše kako bi ostvarile ciljeve propisane zakonom Zloupotreba sredstava iz europskih fondova postat će kazneno djelo, ukoliko Odbori za građanske slobode i proračunsku kontrolu u četvrtak izglasaju prijedlog nove europske legislative. Kaznenim djelima na europskoj razini bi se ubuduće smatrala prevara, korupcija, pranje novca, te opstrukcija postupaka državnog tužiteljstva, kad su u pitanju sredstva iz fondova EU Prava migranata, kriza u Centralnoafričkoj Republici i terorizam, bit će od ponedjeljka do srijede teme slijedećeg zajedničkog sastanka Afričkokaripske i pacifičke grupe zemalja (ACP) i europskih parlamentaraca u Strasbourgu Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz obratit će se šefovima država i vlada na summitu Europskog vijeća u četvrtak. Nakon uvodne sjednice, predsjednik Schulz će održati konferenciju za medije Predsjednik Schulz će se u ponedjeljak, u sklopu posjeta Austriji sastati s austrijskim predsjednikom Heinzom Fischerom. Schulz u utorak putuje


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

8

događanja u Luksemburg, gdje će ga primiti premijer Xavier Bettel, a u četvrtak se sastaje s predsjednicom latvijske vlade Laimdotom Straujumom

KONFERENCIJE I PREDAVANJA

izdvajamo:

Iran i Zapad - otopljavanje u odnosima? 18. ožujka, Bruxelles Okrugli stol na kojem će istaknuti politički analitičari dati svoju viziju odnosa između Irana i zapadnih zemalja, posebice u svjetlu rješavanja sirijske krize, izraelsko - palestinskog sukoba, te najnovije krize u odnosima između Ukrajine i Rusije. Posebna tema bit će nova konstelacija političkih snaga u Iranu, te mogućnost bolje gospodarske suradnje između Irana i Europske unije Govornici: Seyed Mohammad Kazem Sajjadpour, savjetnik za strateška pitanja, Ministarstvo vanjskih poslova Islamske republike Iran; Tarja Cronberg zastupnica u EP i šefica delegacije u Iranu, Europski parlament; Richard Giragosian, direktor Centra za regionalne studije; Amanda Paul, glavna politička analitičarka EPC Centar za europsku politiku (EPC)

Novi izazovi za Europski parlament na području trgovinske politike: pretvorba moći u utjecaj 18. ožujka, Bruxelles Teme ovog simpozija su: može li Europski parlament značajnije utjecati na trgovinske pregovore poput TTIP-a, te na sporazume s Indijom, Japanom, te afričkim zemljama; možemo li od EP očekivati usmjeravanje politike EU prema protekcionističkoj ili politici orijentiranoj ka slobodnom tržištu, te u kojoj mjeri novi sastav Europskog parlamenta može ojačati ili oslabiti ulogu Europske komisije kao izvršnog tijela, kad je u pitanju trgovinska politika Europske unije Govornici: Vital Moreira, zastupnik u EP i predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu, Europski parlament; Jean-Charles Van Eeckhaute, voditelj odjela za političku koordinaciju

i međuinstitucionalne odnose, DG za trgovinu (DG TRADE), Europska komisija; Franziska Keller, zastupnica u EP i članica Odbora za međunarodnu trgovinu, Europski parlament; Ferdi De Ville, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Gentu Centar za europske političke studije (CEPS)

Euroconference 2014

18. ožujka, Bruxelles Četrnaestu godinu zaredom, Kellen Europe organizira ovu godišnju konferenciju. Tema kojom će biti otvoren ovaj skup je "Izgled Europe 2014: presjek situacije i izgledi za budućnost iz ekonomske perspektive" Teme konferencije su: - 'Stanje Unije' nakon višegodišnje krize - Kako će europski izbori u svibnju oblikovati EU - Koji su glavni izazovi za Uniju i njene članice u dolazećim godinama - Kako se vodstvo EU, koje nastupa u drugoj polovici godine, može nositi s kompleksnim unutarnjim i vanjskim gospodarskim, socijalnim i političkim izazovima - 2014. će biti prelazna godina: kako će se to odraziti na europske strategije udruživanja? Govornici: Dr Fabian Zuleeg, izvršni direktor EPC; Julian Oliver, zaklada EurActiv; Paul Skehan, generalni direktor Spirits Europe; Erik Jonnaert, izvršni tajnik Europske udruge proizvođača automobila (ACEA); James Ede, direktor za europske odnose, Kellogg Company; Guy Tiran, generalni direktor Eurometaux-a Kellen Europe

Internetsko upravljanje i višedionički model

18. ožujka, Bruxelles Seminar i digitalna radionica o internetskoj upravi. Internetska uprava zauzima visoki prioritet na Višedioničarskom sastanku o budućnosti internetskog upravljanja (GMMFIG) koji se slijedećeg mjeseca održava u Brazilu. U svjetlu otkrića o internetskom uhođenju, koje je predstavio zviždač Edward Snowden, napetosti između

institucija koje promiču internetsku upravu i pitanja nacionalnog suvereniteta, sve više su u središtu pažnje javnosti Govornici: Nigel Hickson, potpredsjednik za dioničarstvo u Europi, ICANN; Ewan Sutherland, CRIDS, Sveučilište u Namuru; Frederick Donck, direktor europskog regionalnog ureda, Internet Society; Marietje Schaake, zastupnica u Europskom parlamentu; Andrea Glorioso, politički analitičar u DG za digitalnu agendu (DG CNECT), Europska komisija Centar za europske političke studije (CEPS)

Socijalna kohezija u Europi - što građani žele... i što će vjerojatno dobiti

19. ožujka, Bruxelles Politički dijalog o perspektivama socijalne kohezije u Europskoj uniji. Sudionici ovog skupa, vođeni istraživanjima o raspoloženju građana i njihovim očekivanjima od EU, dat će svoje mišljenje o procesima kojima Europa nastoji ojačati socijalnu koheziju, te o disproporciji između očekivanja i realnih mogućnosti Govornici: Paweł Świeboda, predsjednik demosEUROPA–Centar za europsku strategiju; Krzysztof Blusz, potpredsjednik demosEUROPA–Centar za europsku strategiju; Ralf Jacob, direktor odjela za socijalnu zaštitu i aktivacijske sustave, DG za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju (DG EMPL), Europska komisija; Achilleas Mitsos, profesor na Egejskom sveučilištu, član Odbora ELIAMEP, Atena; Uwe Optenhögel, direktor uropskog ureda Zaklade Friedrich-Ebert; Radomír Špok, voditelj projekta, Europeum, Prag; Philippe van Parijs, profesor na Sveučilištu Louvain i predavač na Nuffield College, Oxford Centar za europsku politiku (EPC)

Ubrzavanje institucionalne reforme Europske unije

19. ožujka, Bruxelles Debata o institucionalnoj reformi u EU uzima zamah neposredno pred izbore za Europski parlament i novi saziv Europske komisije, a čuju se i zahtijevi


17. ožujka 2014. Broj 94 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

9

događanja za izmjenama u Sporazumu. Izviješće stručne grupe CEPS-a o reformi može se uzeti kao okvir za gradnju odgovornije i vjerodostojnije Unije nakon svibanjskih izbora Govornici: Danuta Hübner, zastupnica

u EP i predsjednica Odbora za pitanja regija; Eva Lichtenberger, zastupnica u EP; Philippe de Schoutheete, bivši stalni Predstavnik Belgije pri EU; Malcolm Harbour, zastupnik u EP i predsjednik Odbora za unutarnje

tržište i zaštitu potrošača; René Repasi, predavač na Sveučilištu Ruprecht-Karls u Heidelbergu Centar za europske političke studije (CEPS)

ukratko EIB FAVORIZIRA MALA PODUZEĆA Europska investiciona banka (EIB) ponovo je podržala mala i srednja poduzeća jer ih smatra “kičmom europske ekonomije i glavnim izvorom zaposlenja”. EIB smatra da se sredstva trebaju davati u istraživanja, razvoj, inovacije i infrastrukturu. Ako će se to podržati i razviti, EU će prevladati usko grlo koje je spriječi na putu do mnogo većeg rasta. U tom smislu, EIB je odobrila novu seriju zajmova za SME u vrijednosti od 5, 8 milijardi eura, a ukupna suma je 6,8 milijardi. Od toga 1,4 milijarde eura daju se za inovacije i širokopojasni internet. Od te pak sume 750 milijuna namijenjeno je Francuskoj, kako bi se na francuskim autputovima modernizirala prometna komunikacija novim, inovativnim tehnologijama. U drugom primjeru, 100 milijuna odvaja se za istraživanja u kardiokirurgiji.

EP KRITIČNO O TROJCI Europski parlament objavio je svoj stav o Trojci, tj. predstavnicima Europske komisije, Europske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda koji su djelovali u četiri zemlje eurozone kojima je prijetio bankrot. EP smatra da se Trojka suočila s “nezamislivo teškim problemima” s jedne strane, i toga da su, s druge strane, EK i ECB te MMF postali žrtveni jarac sviju koji su se opirali reformama, a da su ipak uspjeli obaviti glavninu posla. Ali, pritom su se ponašali netransparentno i zatvoreno prema demokratskoj proceduri, do te mjere da su zaobilazili i nacionalne parlamente, a to EP smatra nedopustivim. U analizama djelovanja Trojke stoji da su EK, ECB i MMF imali nejednaku raspodjelu odgovornosti, nejasne mandate, što je onemogućavalo strogu demokratsku kontrolu njihovog djelovanja u četiri zemlje eurozone. Trojka se kritizira i zato što je svakoj od četiri

zemlje pristupila posve jednako i nametala jednake mjere, iako su problemi bili drugačiji. Vrlo loš ishod takvog djelovanja Trojke jest da se povećala nezaposlenost te da je u javnosti nastalo ogorčenje prema reformama, premda su one bile prijeko potrebne. EP je predložio kratkoročne i srednjeročne mjere oko Trojke. http://www.europarl.europa.eu/news/en/newsroom/content/20140307IPR38407/html/ Troika-helped-to-avoid-the-worst-but-flawedstructure-harmed-recovery

TRI NOVE REZOLUCIJE EP-a

Prošli tjedan EP je donio tri odvojene rezolucije, o Ugandi i Nigeriji, Rusiji i trafikingu na Sinaju. U rezolucijama o Ugandi tema je zakonski potvrđen progon homoseksualaca, a o Nigeriji zabrana istospolnih brakova. Eurozastupnici zovu na ciljane sankcije, poput zabrane ulaska u šengenske zemlje za autore i provoditelje tih zakona. Rezolucijom o Rusiji pozivaju se vlasti “da prestanu s kampanjom napada na civilno društvo i ljudska prava” i revizija zatvaranja aktivista i novinara Mikhaila Košenka u psihijatrijsku bolnicu. Rezolucija o Sinaju donesena je poslije vrlo uznemirujućih vijesti o okrutnostima nad žrtvama trafikinga. EP poziva da se preživjelima trafikinga odmah pruži medicinska i psihološka pomoć.

COR TRAŽI FOKUS NA REGIJE

Odbor regija (CoR), u kojem su zastupljene europske regije i jedinice lokalne samouprave, pozvao je zemlje članice da regionalna komponeta bude što jača u primjeni “Agende 2020”. CoR smatra da aktivnosti koje vode oporavku i rastu trebaju biti fokusirane na regije (i gradove) i da će se tako smanjivati razlike između zemalja članica i regija. Prema CoR-u, “Europa 2020” daje odličan okvir, ali fokus na jedinice lokalne samouprave dao bi konkretnost. Regije bi trebale postaviti

svoje ciljeve i pratiti njihov razvoj. Nadalje, uključivanje lokalne samouprave u odlučivanje (multi level governence) značilo bi bolju koordinaciju za “Europu 2020”. CoR želi i da Europski semestar (ekonomska koordinacija unutar EU-a) bude konkretnije vezana za “Europu 2020”. Fondovi bi trebali biti raspoloživi za dugoročne investicije, a kapaciteti administracije pojačani. Više: Athens Declaration, CoR.

MARTENSOVO IME NOVOJ ZGRADI

Europski parlament javio je da će se jedna od novih zgrada Europskog parlamenta, koja se gradi pored trga Schuman, uzduž ulice Beliard, nazvati “Wilfred Martens”, prema belgijskom političaru i vrlo utjecajnom dugogodišnjem predsjedniku EPP političke obitelji. W. Martens bio je belgijski premijer, jedan od ključnih ljudi u pripremama velikih europskih ugovora. Bio je na čelu EPP-a od 1990. do 2013. godine i europski političar golema utjecaja.

FONDOVI ZA UGROŽENE SKUPINE

Europski centar za edukaciju i stručno osposobljavanje Cedefop, održao je konferenciju u Bukureštu o problemu skupine građana koji se vode pod kraticom NEET (eng. za nisu zaposleni, nisu na školovanju, nisu na stručnom osposobljavanju). Misao vodilja je da je prevencija bolja od liječenja. Na raspolaganju su europski instrumenti i fondovi da ugrožene skupine ne postanu NEET, a fondovi koji se mogu koristiti su Europski socijalni fond i Erasmus plus. Građane, pogotovo mlade, “treba uhvatiti čim izađu iz procesa školovanja”, ali je posebno važno i da školovanje bude fleksibilno i vezano uz situaciju na tržištu. Glavninu napora trebaju uložiti zemlje članice. Više na http://www.cedefop.europa.eu/EN/ news/press-releases.aspx


Er 094 2014 0317  
Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you