Issuu on Google+

Europska metropola inovacija bit će Barcelona, Grenoble ili Groningen

Angela Merkel pokopala nade Camerona u izmjene Ugovora

Jedan će osvojiti titulu iMetropole i za jačanje ‘inovacijskog ekosustava’ dobiti 500.000 eura str. 4

Kancelarka u Londonu pozvala Britance da ostanu u Uniji, ali nije pristala na promjene koje traže str. 3

EURO REPORT

UŽIVO IZ BRUXELLESA

28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

NA PLENARNOJ SJEDNICI EUROPSKOG PARLAMENTA NAJVIŠE JE BILO RIJEČI O UKRAJINSKOJ KRIZI

EP je pozvao članice, EK te MMF i Svjetsku banku da što prije Ukrajini osiguraju financijsku pomoć G lavna politička tema plenarne sjednice Europskog parlamenta (EP) bila je Ukrajina, a eurozastupnici su pružili uvid u političke reakcije širom Unije o Ukrajini i u četvrtak izglasali rezoluciju. Glavni naglasci strasburškog punog okupljanja EP-a su zahtjev za konstruktivnim dijalogom, zadržavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, borba protiv korupcije te organizacija izbora. EP je pozvao zemlje članice, Europsku komisiju (EK) te MMF i Svjetsku banku da što prije organiziraju kratkoročni i dugoročni paket financijske pomoći za tu zemlju te da se što prije održi donatorska konferencija. (Istodobno, Washington je objavio da je sa svoje strane spreman financijski pomoći Ukrajini, ujedno tražeći od Kijeva da potpiše Sporazum o suradnji s EU-om, a nova ukrajinska vlada je potvrdila svoju spremnost na taj čin). EP je također naveo da je Unija spremna, čim završi krizna situacija u Ukrajini, potpisati s tom zemljom Ugovor o suradnji, EP se slaže sa sankcijama za Ukrajinu (makar su mnogi izrazili razočaranje da sankcije ciljaju na premalen broj krivaca za eksploziju nasilja u toj zemlji). U Rezoluciji o Ukrajini stoji da bi i parlamentarni izbori trebali biti održani posli-

je predsjedničkih, a prije kraja godine. Oštri dijelovi rezolucije odnose se na potcrtavanje važnosti teritorijalnog integriteta Ukrajine, koji stoji u Budimpeštanskom memorandumu potpisanom 1994., a koji zajednički jamče Ruska Federacija, SAD i Velika Britanija. Na pozadini novih prijetnji eskalacijom u Ukrajini EP je također podsjetio Moskvu da se Budimpeštanskim memorandumom obvezala da će u svemu poštivati ukrajinski suverenitet, pa i time da je neće ekonomski iscrpljivati. Zauzvrat, Ukrajina se 1994. godine odrekla

EP smatra da one države članice koje su ugovore dale jednom operateru, trebat će od sada objaviti natječaj ili opravdati svoj postupak u odnosu na kriterije kao što su kvaliteta usluge, poštivanje točnosti voznog reda, učestalost vlakova, ekonomičnost te zadovoljstvo putnika. Novim ili malim operaterima mora se dati bolji pristup željezničkoj infrastrukturi, a složene procedure kako bi se vlakovi stavili u pogon bit će pojednostavljene. Odabrani operateri moraju i svojim zaposlenicima pružiti uvjete rada koji poštuju ob-

O štri dijelovi rezolucije EP-a odnose se na potcrtavanje važnosti teritorijalnog integriteta Ukrajine U sektorskim pitanjima dominirale su željeznice: EP želi da u željezničkom prijevozu putnika vlada slobodno tržišno natjecanje nuklearnog naoružanja i pristupila Ugovoru o neširenju nukelarnog naoružanja. U sektorskim pitanjima dominirale su željeznice. U srijedu je EP izglasao zahtjev u kojem daje na znanje svoju viziju željezničkog sektora u EU-u. Iako je bilo dosta disonantnih tonova u debati i straha da bi nova situacija mogla dovesti do gubitka radnih mjesta, EP želi da u željezničkom prijevozu putnika postoji slobodno tržišno natjecanje. U narednom potezu koji bi vodio prema novoj regulativi, Vijeće će se također trebati izjasniti i onda će između EP-a i Vijeća početi rasprava.

vezujuće nacionalne, regionalne ili lokalne društvene norme i/ili pravila za prelazak radne snage u slučaju promjene operatera,uključujući i kolektivne ugovore. Ograničenje ugovora o javnim uslugama i postavljanjem minimalnog broja ugovora koji se dodjeljuju u svakoj državi članici prema obujmu prometa, trebalo bi pomoći manjim operaterima koji se natječu za ugovore o javnoj nabavi. Promjene u industriji osiguranja bile su na prvom čitanju na plenarnoj sjednici, a EP

nastavak na 3. stranici


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

2

© EU

fotografijatjedna

Visoka predstavnica Catherine Ashton polaže cvijeće na barikade na trgu Maidan u Kijevu

EURO REPORT impressum Euroreport Elektronički newsletter Izvješća iz institucija Europske Unije Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-8 10000 Zagreb

Urednici: Ines Sabalić (Bruxelles) ines@info-iz-bruxellesa.hr ines.sabalich@numericable.be +00 32 497 11 80 94 (mob) +00 32 2 33 00 184 (tel)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić goran@info-iz-bruxellesa.hr

Ratko Bošković (Zagreb) ratko@info-iz-bruxellesa.hr r_boskovic@yahoo.com +385 91 345 99 56 (mob)

Produkcija i marketing: Info iz Bruxellesa d.o.o. Ilica 169, 10000 Zagreb +385 1 3773 722 (tel/fax)

Održavanje web stranice: Gorila IT Zagreb

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH. Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

Merkel pokopala Cameronove nade D an nakon posjeta njemačke kancelarke Londonu, analizira se koliko su udaljene želje Davida Camerona i rješenja koja mu je ponudila Angela Merkel. Britanski premijer želio je razgovarati i dogovoriti moguće reforme, odnosno izmjene temeljnog pravnog dokumenta Unije, Ugovora iz Lisabona. Pojednostavljeno, izmjene bi se sastojale u zadržavanju britanskog pristupa i punog sudjelovanja u zajedničkom tržištu, ali uz manje regulative. London također traži restrikcije oko imigracije, a generalno,

David Cameron smatra da je podrška njemačke kancelarke odlučna i ključna za mijenjanje Ugovora iz Lisabona, tim više što je Francois Hollande za vrijeme svoje posjete Londonu odbio i samu tu pomisao. Angela Merkel mekša je prema Britancima nego francuski predsjednik koji se ponaša kao da EU može bez Britanije. Kancelarka je ponovila poziv Britaniji da ostane u Europi, jer je EU jača s Britanijom. Sugerirala je da «gdje ima volje, ima i načina», i sugerirala postepene promjene. Također

K ancelarka je ponovila poziv Britaniji da ostane u Europi, ali nije rekla da je suglasna s mijenjanjem Lisabonskog ugovora i povrat nekih od ingerencija iz Bruxellesa u London. Ipak, Britanci još nisu konkretno rekli koje promjene stvarno žele u Ugovoru. Prema britanskim analizama, ako bi dobio pozitivne odgovore na glavne primjedbe koje Britanija iznosi Bruxellesu, referendum bi imao šanse potvrditi, uz izmijenjene pretpostavke, britansko članstvo u EU-u, a glasovi koji traže radikalne promjene u vezi EU-a, umirili bi se. Konzervativci su obećali referendum prije dolaska na vlast, no njegovom održavanju usprotivili su se koalicioni partneri Liberalni demokrati. Cameron je nedavno ponovio da će, ukoliko bude 2015. ponovo izabran, referendum organizirati 2017. godine. U međuvremenu i lider Laburista Ed Miliband rekao je da je spreman ponuditi referendum o Europi, iako se nije obvezao kad bi to bilo.

nastavak sa 1. stranice želi o prijedlozima izmjena diskutirati sa zemljama članicama. Bit je da bi prema EP-u kupovina osiguranja trebala postati jednostavnija, transparentnija i sigurnija, a konkretno da se urede pravila igre između osiguravateljskih kuća i prodavatelja osiguranja. Također, kupce će se morati detaljno, korektno i razumljivim jezikom informirati i o vrsti i o svim obvezama ugovora, te o njegovoj ukupnoj vrijednosti i troškovima. Prodavači bi bili obvezni dati kupcu svoje podatke te otkriti eventualan sukob interesa, a prilikom dobivanja dozvole prodavače bi se moglo obvezati da otkriju svoje naknade, provizije i nenovčane nagrade. U svrhu zaštite kupaca od evenutalne nekompen-

je rekla da se protivi tome da se sloboda kretanja u EU-u koristi za «socijalni turizam», odnosno seljenje iz siromašnijih u bogatije članice kako bi se uživale socijalne beneficije. Ali, nije rekla da je suglasna s otvaranjem Lisabonskog ugovora. Kancelarka je bila prva, nakon Willyja Brandta 1970., koja se obratila Gornjem i Donjem domu britanskog parlamenta. Britanske reakcije na njenu skromnu ponudu Cameronu su relativno nepovoljne. Postavlja se pitanje može li uopće kancelarka isporučiti izmjene Ugovora, ili se u Britaniji precjenjuje njena politička snaga i u Njemačkoj, ali i na europskoj sceni. ”A. Merkel jest najjača u EU-u, ali nije Karlo Veliki.” Zaključuje se da kancelarka zasad nije pružila Cameronu ruku pomoćnicu, ali se neslužbeno tvrdi da je Berlin spreman na par ograničenih izuzetaka Britaniji.

cije prodavača, osnovao bi se zaštitni jamstveni fond. Direktiva koja bi trebala relativno brzo stupiti na snagu jest ona o zaštiti mladih potrošača od pušenja. Nju bi trebale 14 ožujka potvrditi zemlje članice, a onda bi u roku od dvije godine stupila na snagu. EP želi da u kampanji odvraćanja, ne samo 30, nego 65 posto površine kutije zauzmu slike i upozorenja o štetnosti. Pakiranja s manje od 20 cigareta bila bi zabranjena, kao i arome, i to i u cigaretama i u duhanu za motanje. Ako e-cigareta doista pomaže u odvikavanju od pušenja, onda se treba registrirati kao medicinski proizvod. Ako ne dobije taj certifikat, onda se tretira kao duhanski proizvod i bit će pod istim ograničenjem oglašavanja kao i uobičajene cigarete.

UVODNIK

Ukrajini solidarnost, ali ne i obećanje članstva

© EU

ODJECI POSJETA A. MERKEL I NJEZINA GOVORA PRED BRITANSKIM PARLAMENTOM

3

Julia Timošenko pokazala je liderske ambicije odmah po izlasku iz zatvora

U

krajina je nesumnjivo prva i najglavnija tema u Bruxellesu, a političke deklaracije, kao Rezolucija o Ukrajini, jače odjekuju zbog svima zabrinjavajućeg razvoja na Krimu, ali i u nekim drugim područjima koje Moskva smatra “bliskim susjedstvom”, odnosno svojom sferom utjecaja, na pr. o Moldaviji, zbog čega i opisujemo situaciju u Gagauziji (str. 6). Oko Rezolucije o Ukrajini (str. 1), u središtu je bio Budimpeštanski memorandum o sigurnosnim jamstvima. Formalni i neformalni lideri političkih grupacija EP-a govorili su vrlo otvoreno, ponekad emocionalno, i odali počast ukrajinskim žrtvama. Nelagoda oko političkog razvoja je uočljiva. Neki su europarlamentarci smatrali da solidarnost s Ukrajinom treba dodatno pojačati, na pr. usvajanjem deklaracije o europskoj perspektivi te zemlje. To je donekle napravljeno, ali na način da to ipak ne zvuči kao obećanje članstva u EU-u. Drugi su tražili da se građanima Ukrajine dade slobodan vizni režim ulaska u Uniju, ali solidarnost ipak nije išla tako daleko. Nasuprot tome, zahtjev za brzom financijskom pomoći toj zemlji je ozbiljan. EP je na svojoj velikoj sjednici, koja okuplja sve zastupnike, ovaj put odlučivao o svom stavu o cijelom nizu važnih sektorskih pitanja. Jednako tako, europarlamentarci se, uoči svog prestanka rada u travnju, i svibanjskih izbora, bave i time kako će izgledati izbori, koga će političke frakcije izabrati za kandidate za predsjednika EK-a i da li će pretpostavljeni veliki broj radikalnih i euroskeptičnih stranaka biti opasan presedan u narednom sastavu Europskog parlamenta. Sada, kada je sa strane EPP-a kao službeni kandidat ušao J.-C. Juncker, igra je naglo postala vrlo ozbiljna (str 5).


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

4

IZABRANI SU FINALISTI NATJECANJA KOJE ĆE POBJEDNIKU DONIJETI POLA MILIJUNA EURA

‘Europska metropola inovacija’ bit će Barcelona, Grenoble ili Groningen Š Izgrađeno panjolska Barcelona, francuski GrenoODRŽIVI INOVACIJSKI EKOSUSTAV ble i nizozemski Groningen ušli su u najuži izbor za osvajanje nagrade „Europskog glavnog graokruženje da inovacija“ ili iCapitala. Koji će od ta tri grada osvojiti prvo mjesto i nagradu od 500.000 Lak pristup eura bit će objavljeno na svečanosti zatvaranja Konvencije inovacija 2014., koja će se 10. i 11. ožujka održati u Bruxellesu. Profesionalci Tri grada finalista, među šest gradova koji su ušli u uži izbor, odabrao je žiri Profesionalci sastavljen od neovisnih stručnjaka na Inovacijski temelju njihovih postignuća i politii amateri ekosustav ka izgradnje najboljeg „inovacijskog ekosustava“. Barcelona je izabrana zbog „uvođenja novih tehnologija koje Javnost približavaju grad njegovim stanovniciGrađanske ma“, Grenoble zahvaljujući „ulaganjima u znanstveorganizacije na i tehnološka otkriNajšire inovacijsko ća kroz uspostavljene Inovacijski lokalne sinergije“, a iskustvo laboratoriji Groningen za „korištenje novih koncepata, alata i postupaka za razvoj pametnog energetskog ekosustava okrenutog njegovim zeća, kako bi mogao pojačati svoje napore korisnicima“. u tom području. Na natjecanje se prijavilo Iz skupine finalista ispali su finski Espoo 58 europskih gradova, „što pokazuje velikoji se istaknuo „stvaranjem strateškog ko zanimanje europskih gradskih uprava partnerstva koje je objedinilo znanost, po- za poticanje inovacija te osuvremenjivanje duzeća i kreativce“, španjolska Malaga koja i poboljšavanje usluga za građane“, rekla je

MJESTO

LJUDI

Globalne korporacije

Mala i srednja poduzeća

PRIVATNI SEKTOR

Novopokrenuta poduzeća

iMetropola

Znanstveni instituti

JAVNI SEKTOR

T ri finalista žiri je odabrao na temelju njihovih postignuća i politika izgradnje najboljeg ‘inovacijskog ekosustava’ Brojne uzbudljive nove ideje, proizvodi i usluge iz široke palete djelatnosti bit će prikazani na Konvenciji inovativnosti je privukla pozornost „novim modelom obnove u kojem su građani i industrija kreacija uspostavili suradnju i poticali rast“, te francuski glavni grad Pariz „koji je gradsku imovinu stavio na raspolaganje svim vrstama poduzeća koja su eksperimentirala s inovativnim rješenjima“. Nagradu od pola milijuna eura na kraju će dobiti grad koji će izgraditi najbolji „inovacijski ekosustav“ koji će povezivati građane, državna tijela, sveučilišta i podu-

tom prilikom europska povjerenica za istraživanja, inovacije i znanost Maire Geoghegan-Quinn. Na Konvenciji inovativnosti bit će prikazane brojne uzbudljive nove ideje, proizvodi i usluge iz široke palete djelatnosti, primjerice 3Dtiskanja, ICT-a, rasvjete, virtualne stvarnosti, nadzvučnog prijevoza putnika zrakoplovima, nanotehnologije i sličnih. Svi ti primjeri inovacija izravni su rezultat istraživačkih projekata koje je financirala Europska unija, ili

Javne usluge

Sveučilišta Centri za istraživanja i inovacije

su ih razvile kompanije koje su bile uključene u te projekte. Jedna od inovacija koje će biti predstavljene na Konvenciji je FCH-JU. Iza te skraćenice krije se dulji engleski naziv Fuel Cells and Hydrogen Joint Undertaking, a riječ je o zajedničkom pothvatu Europske komisije, europske industrije i istraživačkih instituta na ubrzavanju razvoja tehnologija gorivih ćelija i vodika u Europi, odnosno razvoja električnog vozila s pogonom na vodik. Inovacije su ključne za gospodarski rast i poslovnu konkurentnost i imaju središnju ulogu u strategiji Europa 2020: njome je EU sebi postavila cilj da postane „Unija inovacija“. EU promiče pametan i održiv urbani razvoj istraživanjima, inovacijama i regionalnim politikama. Sljedeći istraživački i inovacijski program EU-a Obzor 2020 trajat će od 2014. do 2020. godine, a bit će usmjeren na financiranje cijelog lanca inovacija, od znanstvenog otkrića do razvoja proizvoda do faze prije lansiranja na tržište.


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

5

5. OŽUJKA JE KRAJNJI ROK ZA PRIJAVU KANDIDATURA ZA SLJEDEĆEG PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE

© EU

Jean-Claude Juncker dobio podršku kancelarke Angele Merkel i postao favorit

Aktualni predsjednik Europske komisije J. M. Barroso i pretendent za njegova nasljednika J.-C. Juncker (na slici lijevo)

B

ivši dugogodišnji luksemburški premijer Juncker još je jedan službeni kandidat Europske pučke stranke (EPP) za poziciju predsjednika Europske komisije. Jean-Claude Juncker, koji ima najviše šanse da bude jedinstveni kandidat EPP-a, osigurao je podršku njemačkog CDU-a, dakle Angele Merkel, te grčke Nee Demokratie Antonisa Samarasa. EPP će imati više službenih kandidata i između njih će odabrati 6. ili 7. ožujka na sastanku u Dublinu. Za sad je, uz Junckera, službenu kandidaturu zatražio i dobio i bivši latvijski premijer Valdis Dombrovskis. Do 5. ožujka, kad je krajnji rok, očekuju se prijave i drugih eventualnih kandidata čija se imena uporno spominju zadnjih mjeseci. Ali, pošto je dobio kancelarkinu podršku, bivši dugogodišnji šef Eurogrupe, i možda najbolji meštar iza scene u Europskoj uniji, je favorit.

B ivši dugogodišnji šef Eurogrupe možda je najbolji meštar politike iza scene u Europskoj uniji Junckerovu veliku bliskost s centrima moći mnogi smatraju njegovom manom Junckerovo izuzetno iskustvo i znanje, sposobnost nalaženja kompromisa, ali i principijelnost, te ležerna komunikativnost, velike su prednosti, uz onu da dolazi iz male, a ne velike europske zemlje, što je novo nepisano pravilo za šefa Komisije. Bude li J.-C. Juncker izabran za šefa Komisije, na mjesto koje mu je svojedobno, prije osam godina, bilo ponuđeno, ali ga je odbio, EK će dobiti jakog predsjednika. Nisu svi oduševljeni tom perspektivom jer upravo Junckerovu veliku bliskost s centrima moći smatraju manom. Ovi izbori za šefa EK-a bili su zamišljeni drukčije, demokratičnije, trebali su osigurati svježi dah, simbolizirati zaokret od odlučivanja

iza zatvorenih vrata. Bude li na tom mjestu Juncker, to neće biti tako. Službeni kandidat ALDE, tj grupe Liberala, je bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt. Zeleni će birati između Francuza Joséa Bovéa i Njemice Skae Keller. Jasno je da će se glavna borba voditi između kandidata Socijalista i Demokrata Martina Schulza i EPP-ovog, pretpostavljamo, Junckera. Iako se čini da je, zbog kancelarkine podrške, već odlučeno o Barrosovu nasljedniku, stvarno to nije tako. Ishod borbe glasova između EPP-a i Socijalista i Demokrata vidjet će se na europskim svibanjskim izborima, a on je neizvjestan. Prema zadnjim anketama, na pr. Poll Watcha, (povezanog s London School of Economics), socijaldemokratske i socijalističke stranke u Europi bit će u premoći pred kršćanskim demokratima. Poll Watch je izbrojao da bi u budućem sazivu Europskog parlamenta EPP dobio 190 mjesta, a Socijalisti čak 221 mjesto. Inače, od 1999. godine EPP je stalno najjača stranka u EP-u. Budu li socijalistički glasovi u premoći nad demokršćanskim, jako se pojačavaju šanse Martina Schulza jer i njegova matična partija, SPD, dio je vladajuće koalicije u Njemačkoj. U tom slučaju, dogovor o podršci koja bi bila ključna pao bi u njemačkoj koalicionoj vladi. U slučaju pobjede Martina Schulza prekid s dosadašnjom praksom vrlo zatvorene Europske komisije, koju je vodio Barroso, dijelom bi umirio kritičare manjka demokratičnosti u Bruxellesu. Najneugodniji dio ovog uglednog britanskog istraživanja jest da bi manje, euroskeptične, čak eurofobične, radikalne, pogotovo radikalno desne stranke, mogle zajedno dobiti do 29 posto glasova, tj. oko 200 mjesta u Europskom parlamentu. Od tih, Front national Marine Le Pen mogao bi dobiti čak 22 mjesta! Zajedno s Partijom slobode Geerta Wildersa, austrijskom Partijom slobode FPO, Legom Nord i Švedskim demokratima, te Vlaams Belangom, radikalno desne stranke mogle bi u narednom Europskom parlamentu dobiti i do 38 mjesta.


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

6

MOLDAVIJI SU SE NA EUROPSKOM PUTU ISPRIJEČILE TRANSDNJESTRIJA I MALA AUTONOMNA OBLAST UZ GRANICU S UKRAJINOM

UKRAJINA MOLDAVIJA

RUMUNJSKA GAGAUZIJA

Zastave i zemljopisna karta Moldavije i Autonomne oblasti Gagauzije: razdvaja ih utjecaj velikog i moćnog susjeda Rusije

Gagauzija je zoran primjer ruskoga uplitanja u sudbinu bivših sovjetskih republika K rajem godine Bruxelles i Kišinjev trebali bi potpisati i vrlo opsežan ‘dubinski trgovinski sporazum’ Istodobno, Gagauzi su se na referendumima opredijelili za okretanje Rusiji i osamostaljenje

G

rađani Moldavije će, nakon zelenog svjetla EP-a u četvrtak, od ljeta moći putovati u šengenske zemlje bez viza. Moldavija je prva od šest bivših sovjetskih republika koje su tražile bezvizni režim putovanja i kojima je i EU nudila ugovore o suradnji. Takav ugovor trebala je potpisati i Ukrajina, ali je odbila, što je bio povod velikih prosvjeda. Nisu se povukle samo Moldavija i Gruzija pa bi krajem godine Bruxelles i Kišinjev trebali potpisati i vrlo opsežan “duboki trgovinski sporazum”, koji bi trebao dovesti do duboke ekonomske integracije i čvrstih političkih veza. Moldavija jako želi kandidaturu za punopravno članstvo, ali velika prepreka je samoproglašena republika Transdnjestrija, a također i Autonomna oblast Gagauzija. Na primjeru Gagauzije vidi se da, dok Ukrajina zauzima velike ekrane, Moskva želi određivati politiku i u drugim zemljama koje su ranije bile dio Sovjetskog Saveza. U Transdnjestriji (na lijevoj obali Dnjestra) žive Rusi naslonjeni u potpunosti na Rusiju, a u Gagauziji, koja nije teritorijalno cjelovita, i nalazi se na jugu Moldavije, blizu ukrajinske

granice, žive Gagauzi koji su turski narod ruskopravoslavne vjere. Moldavci se, pak, uglavnom osjećaju Rumunjima i Bukurešt im je mnogima dao dvojno državljanstvo. Kako je Moldavija napredovala u traženju čvršćih veza s EU-om, Gagauzi su se okretali na rusku stranu, a kad su potpisani prvi sporazumi s EU-om, toj pokrajini u kojoj živi 160 tisuća ljudi, dana je autonomija. Štefan Fuele bio je u glavnom gradu Komratu i uvjeravao Gagauze u prednosti približava-

nja Uniji, a najviše uspjeha imala je konkretna najava bezviznog režima. Fuele je nastojao spriječiti referendume koji su organizirani, tako kažu diplomati EK-a, pod političkim i jakim medijskim pokroviteljstvom Moskve, i koji se smatraju najavom otcjepljenja Gagauzije. Početkom veljače u Gagauziji održana su dva referenduma. Na prvom je postavljeno pitanje “da li više podržavate približavanje Moldavije EU-u ili (ruskoj) euroazijskoj uniji”. Drugo je pitanje bilo da li Gagauzija ima pravo tražiti nezavisnost, premda bi to bilo rizično za teritorijalni integritet Moldavije. Na oba pitanja više od 98 posto građana Gagauzije bilo je za približavanje Rusiji i za neovisnost. Jedan od razloga netrpeljivosti Gagauza prema proeuropskom putu Moldavije jest i strah da će, usput, Rumunjska pripojiti Moldaviju. Na veliko čuđenje Bruxellesa, reakcija iz Bukurešta na referendume bila je baš takva: premijer Traian Basescu rekao je da je spajanje Moldavije i Rumunjske strateški plan njegove vlade. Uspjeh u Moldaviji potreban je EU-u osobito nakon velikog kraha u Ukrajini.

EUROPSKI DAN JEDNAKIH PLAĆA

Razlika muških i ženskih plaća malo je smanjena

Ž

ene i dalje rade 59 dana u godini više od muškaraca u EU-u da bi zaradile isti novac, konstatirano je uoči Europskog dana jednakih plaća, koji pada na 28. veljače. Simbolično, žene rade 59 dana besplatno. Napredak u izjednačavanju plaća muškaraca i žena bio je vrlo spor u posljednjih nekoliko desetljeća i još uvijek stoji u prosjeku za 16,4% u EU-u. Zadnjih godina velike krize, razlika muškog i ženskog dohotka malo je smanjena, ali zato jer su se zarade muškaraca snizile, a ne zato jer su se zarade žena povećale. Pozitivniji trendovi povećanja plaća žena su u Skandinaviji, Češkoj, Austriji, a negativni, smanjenja plaća muškaraca, u Madjarskoj, Irskoj, Bugarskoj, Španjolskoj.


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

7

događanja GRČKO PREDSJEDNIŠTVO EU

izdvajamo:

Sastanak Vijeća za obrazovanje, mladež, kulturu i sport

24. veljače, Bruxelles Vijeće za obrazovanje, mladež, kulturu i sport okuplja resorne ministre zemalja članica EU tri ili četiri puta na godinu

Plenarna sjednica Europskog parlamenta 24. – 27. veljače, Strasbourg

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)

25. veljače, Bruxelles PSC je stalno tijelo Vijeća Europske unije zaduženo za nadzor međunarodne situacije u odnosu na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), uključujući i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP) Unije i sudjeluje u izradi politika EU iznoseći svoje mišljenje i prijedloge Vijeću, te nadgleda provedbu CFSP i CSDP. Odbor je odgovoran za provedbu političke kontrole nad operacijama u kriznim situacijama, te osigurava njihov strateški nadzor. Zemlje članice EU u Odboru su zastupljene na razini veleposlanika

COREPER II

26. veljače, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC) 27. veljače, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJA

izdvajamo:

Konferencija EU – OECD o međunarodnim migracijama i mobilnosti: usklađivanje ekonomske migracije i potreba tržišta rada

Europska komisija (DG za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju) u suradnji s Odjelom za migracije OECD-a organizira 24. i 25. veljače konferenciju o migracijama i mobilnosti, te o usklađivanju ekonomske migracije i potreba tržišta rada. Ovom konferencijom također se

oblježava i kraj suradnje na zajedničkom projektu EU i OECD-a Cilj konferencije je okupiti političare, socijalne partnere i istraživače kako bi razmijenili mišljenja o tome kako EU i druge zemlje članice OECD-a mogu prilagoditi politike zapošljavanja, obrazovanja i migracija izazovima starenja, integracije, te budućim potrebama tržišta rada Europska komisija organizira 25. veljače radionicu o europskom instrumentu pomoći malim i srednjim poduzećima (SME) u pronalaženju najboljih prilika za podršku i financiranje ulaganja u projekte vezane za aplikacije u Sustavu globalne satelitske navigacije (GNSS). Za vrijeme ovog događaja, bit će predstavljeni instrumenti za kreiranje ideja, pripremu tržišta i plasiranja proizvoda Ova radionica također pruža prigodu za dijalog između SME, investitora i javnog sektora, kako bi se raspravljalo o mogućim budućim poboljšanjima postojeće situacije U utorak će Komisija objaviti svoje zimsko ekonomsko predviđanje za razdoblje 2013. – 2014. – 2015. u kojima su obuhvaćeni BDP, inflacija, zapošljavanje,te deficit javnog proračuna i zaduživanje. Ova prognoza se fokusira na svih 28 članica EU, te na zemlje kandidate i neke države nečlanice Nakon predstavljanja prognoze, potpredsjednik EK i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove i Euro, Olli Rehn održat će konferenciju za tisak

Romska zajednica: europsko pitanje? – plenarna sjednica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC)

26. – 27. veljače, Bruxelles Na slijedećoj plenarnoj sjednici EESCa, sudionici će raspravljati o novim strategijama za inkluziju Roma u Europu sa Zoltánom Balogom, mađarskim ministrom za ljudske resurse EESC je na sjednicu također pozvao bivšu europsku povjerenicu za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Annu Diamantopoulou. Ona će predstaviti inicijativu europskih građana pod nazivom „Obrazovanje za sve“

EUROPSKI PARLAMENT

izdvajamo:

24. veljače – 2. ožujka, Strasbourg, Bruxelles Od 24. do 27. veljače u Strasbourgu se održava plenarno zasjedanje Europskog parlamenta Zastupnici u EP će u četvrtak glasati o rezoluciji o tekućim događanjima u Ukrajini i odgovoru Europske unije na nasilje ukrajinskih vlasti prema demonstrantima Europarlamentarci će u srijedu glasati o potvrđivanju sporazuma postignutim s Vijećem o zakonskim mjerama kojima bi se duhanski proizvodi trebaliučiniti manje prijemčivima mladima. Mjerama se predviđa da se površina pakovanja prekrije upozorenjima o zdravstvenom riziku s najmanje 65 %, te da se zabrani prodaja pakovanja koja sadrže manje od 20 cigareta. E-cigarete bi se konačno trebale regulirati ili kao duhanski, ili kao medicinski proizvod Pomoć najugroženijima. Europski fondovi za najsiromašnije građane Unije, do 2020. trebali bi narasti do vrijednosti od 3,5 milijardi €. Potvrdi li se na glasanju u utorak neformalni dogovor između Parlamenta i Vijeća ministara, mjere bi trebale stupiti na snagu odmah Parlament će u utorak glasati o paneuropskim pravilima, već dogovorenima s resornim ministrima zemalja članica, kojima se olakšava praćenje, zamrzavanje i konfiskacija sredstava stečenih kriminalnim radnjama Zastupnici u EP će u srijedu glasati o usvajanju mjera, kojima bi sva nova osobna i laka transportna vozila do listopada 2015. godine trebala biti opremljena „eCall“ uređajima, elektroničkim sustavom automatske dojave hitnoj službi u slučaju prometne nezgode. Emisija CO2 na svim novim automobilima do 2020. godine trebala bi se smanjiti na prosječnih 95 g/km, kao dio zasebnog pravnog nacrta, dogovorenog među zemljama članicama EU Parlamentarci će u utorak iznijeti na prvo čitanje, a u srijedu glasovima odlučivati o novim pravilima kojima se treba poboljšati učinkovitost željezničkog transporta u Europi, što podrazumijeva


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

8

događanja otvaranje domaćeg tržišta konkurenciji U skladu s neformalnim dogovorom, postignutim sa zemljama članicama, zastupnici u EP bi trebali usvojiti jasna pravila za agente i posrednike koji se bave prodajom osiguranja. Tim mjerama trebalo bi se stati na kraj nepoštenom i nejasnom poslovanju, uključujući nedostatne ili nerazumljive informacije i marketinšku komunikaciju. Rasprava je na rasporedu u utorak, a glasanje u srijedu Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman, formalno će se u srijedu obratiti Europskom parlamentu, nakon ćega će, zajedno s predsjednikom EP Schulzom održati konferenciju za tisak Usporedno s plenarnom sjednicom EP, Odbor za ekonomska i monetarna pitanja glasat će o rezultatima istrage o radu „Trojke“, zajedničke komisije sačinjene od predstavnika Europske središnje banke, Europske komisije i MMF-a, čiji je zadatak bio praćenje ostvarivanja mjera oporavka zemalja članica najteže pogođenih gospodarskom krizom Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, sastat će se u utorak s francuskim ministrom za europske poslove Thierryjem Repentinom

KONFERENCIJE I PREDAVANJA

izdvajamo:

Izgradnja svijeta sadašnjosti i budućnosti: koja je uloga Europe?

25. veljače, Bruxelles Politički dijalog koji okuplja istaknute stručnjake s područja europske politike, gospodarstva, te pripadnike znanstvene i akademske zajednice. Tema ovog skupa je odrediti ulogu koju Europa može i treba imati na prelomnici, kako EU može utjecati na zbivanja u svijetu današnjice, koja je prava snaga Europe i njena uloga u globalnoj slici Govornici: Pascal Lamy, predsjednik Oxford Martin komisije za generacije budućnosti; Prof Ian Goldin, potpredsjednik Oxford Martin komisije za generacije budućnosti, Sveučilište Oxford; Philippe van Parijs, predstojnik Hooverove katedre ekonomskih znanosti i društvene etike, Sveučilište Louvain;

Yves Pascouau, glavni politički analitičar i voditelj programa europskih migracija i diverziteta, EPC Centar za europsku politiku (EPC)

Razine i pokretački mehanizmi cijena energije u EU za energetski intenzivne industrije

26. veljače, Bruxelles Cilj ovog gospodarskog i političkog foruma je predstaviti tekuće trendove formiranja cijena energije kroz analizu CEPS-ovih stručnjaka. Naslanjajući se na rezultate studija, kao i na rezultate drugih istraživanja, bit će organizirana i panel diskusija o pokretačima i motivatorima cijena energije u Europskoj uniji Govornici: Marzena Rogalska, voditelj jedinice, DG za poduzetništvo (DG ENTR), Europska komisija; Emmanuelle Maincent, voditelj jedinice, DG za gospodarska i financijska pitanja (DG ECFIN), Europska komisija; Silvia Rezessy, politički analitičar, DG za energiju (DG ENER), Europska komisija; Ismo Ulvila, DG za klimatsku akciju (DG CLIMA), Europska komisija; Adam White, znanstveni koordinator za klimu i energiju, WWF; Alessandro Cisotta, politički analitičar, DG za poduzetništvo (DG ENTR), Europska komisija; Vasileios Rizos, istraživač, CEPS Centar za europske političke studije (CEPS)

Godišnja konferencija o europskom zakonodavstvu u farmaceutskom sektoru

27. veljače, Bruxelles Ovogodišnja konferencija nastojat će uputiti pravnike koji rade s farmaceutskim sektorom u najnovije stanje u pravnoj regulativi, zakonodavnim inicijativama i pravnoj praksi. Posebna pažnja će se posvetiti na implikacije koje najnovije aktivnost EU na području zakonodavstva o konkurentnosti, intelektualnog vlasništva, zaštite podataka i privatnosti, te farmaceutske pravne regulative, imaju na sam farmaceutski sektor Govornici: Ian Dodds-Smith, partner u Arnold & Porter LLP, London; David Hull, partner u Van Bael & Bellis, Bruxelles; Jan-Diederik Lindemans, pravni savjetnik u Crowell & Moring, Bru-

xelles; Stefano Marino, direktor pravnog sektora Europske medicinske agencije (EMA), London; Harald Mische, voditelj projekta, Antitrust Pharma i zdravstvene usluge, DG za konkurentnost (DG COMPET), Europska komisija Europska pravna akademija (ERA)

Europsko gospodarstvo: na putu ka jedinstvu

27. veljače, Bruxelles Iako je svjetsko gospodarstvo u 2013. pokazalo jasne znakove oporavka, čemu je doprinijelo jačanje privrede Sjedinjenih Država, te oporavak Eurozone u 2012., situacija još uvijek nije u potpunosti stabilna. Visoka nezaposlenost u nekim zemljama Eurozone stvara jaku socijalnu napetost, dok vanjski u unutarnji rebalans ostaje po strani. Kriza koju generira zaduženost države je popustila u 2013., ali nije u potpunosti riješena. Ovogodišnje izviješće Europske ekonomske savjetodavne grupe (EEAG) naglašava presudnu važnost koju ima jačanje kohezije među zemljama članicama EU, kao i potrebu za održanjem financijske i regulatorne discipline Govornici: Daniel Gros, predsjednik CEPS-a; Hans-Werner Sinn, predsjednik CESIfo-a i član EEAG; Akos Valentinyi, profesor ekonomije na Cardiff Business School i predsjednik EEAG-a Centar za europske političke studije (CEPS)

Europsko lobiranje u Bruxellesu

27. veljače, Bruxelles Ovaj jednodnevni tečaj i radionica o EU lobiranju u Bruxellesu nudi polaznicima praktični uvid u radne mehanizme Europske unije i ulogu više od 20 000 lobista stacioniranih u glavnom gradu EU Teme koje će biti obrađene na ovom tečaju su: • pregled procesa donošenja odluka u EU • institucionalni trokut • Registar transparentnosti Europske unije • lobiranje: porijeklo i definicija • različite kategorije lobističkih aktivnosti • praksa: tehnike, strategije i ciljevi • učinkovito lobiranje u Bruxellesu:


28. veljače 2014. Broj 92 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije

9

događanja oruđa utjecaja • zastupanje nacionalnih interesa u EU • načela uspješnog lobiranja Govornici: Rémi Gruet, politički i operativni direktor u Agenciji EU za oceansku energiju; Mariano Iossa, konzultant EU na projektima održivog razvoja, prava na hranu i trgovinskim pregovorima; Mattia Dalle Vedove, član Odbora za transport i turizam EP i konzultant za pitanja fondova EU Belgijsko – talijanska privredna komora u Bruxellesu

Protokol na sportskim događajima

27. veljače, Bruxelles Ova jedinica bavi se organizacijskim aspektom velikih sportskih događaja i važnosti protokola u danom kontekstu. Polaznici seminara će proučiti različite tipove protokola na sportskim priredbama, npr. uporabu zastava i himni u

jasno definiranim trenutcima tijekom događaja. Posebna tema su Olimpijske igre i sportske organizacije, kako učiniti da se VIP gosti osjećaju povlaštenima, te odnos prema laureatima Govornici: François Brunagel, šef protokola Europskog parlamenta; Dr Mauro Gallucio, predsjednik Europske udruge pregovarača; Kole Gjeloshaj, stručnjak za organizaciju međunarodnih sportskih događaja Međunarodna škola za protokol i diplomaciju (ISPD)

Redefiniranje europske energetske i indutrijske politike: koja je uloga države?

27. veljače, Bruxelles U svojem poslijednjem komunikeu o cijenama energije, Europska komisija opisuje nepovoljan razvoj cijena energije u EU, koji prijeti konkurentnosti indu-

strija vezanih uz intenzivnu potrošnju energije. Prema toj analizi, sve širi rasjed u cijenama energije između EU i drugih regija, predstavlja prepreku procvatu europske proizvodnje. Tema ovog foruma je odrediti zašto energetskapolitika Europske unije nije u potpunosti uspjela osigurati konkurentnost europskog proizvodnog sektora, te ulogu Europske komisije u preoblikovanju europske energetske i industrijske politike Govornici: Marzena Rogalska, politička analitičarka, DG za poduzetništvo industriju (DG ENTR), Europska komisija; Gunnar S. Jungk, glavno zastupstvo ThyssenKrupp AG u Bruxellesu; Jesse Scott, direktor Odsjeka za okoliš i održivi razvoj, Eurelectric; Tomas Wyns, doktorski kandidat, Institut za europske znanosti (IES) Institut za europske znanosti (IES) i Slobodno sveučilište Brussel (VUB)

ukratko ISLANĐANI TRAŽE REFERENDUM Više od 30 tisuća Islanđana potpisalo je peticiju u kojoj traže referendum kojim bi odlučili o svom povezivanju s Europskom unijom, a nekoliko tisuća prosvjednika izašlo je na ulice Reykjavika pošto je vlada objavila da odustaje od daljnjih napora za članstvo u EU-u. Oporba kritizira vladu da je samovoljno prekinula pregovore, a da se nije upustila u debatu oko argumenata. Nisu se bunili samo oni građani koji žele članstvo svoje zemlje u EU-u, nego i protivnici, ali koji smatraju da se o takvim pitanjima odlučuje referendumom. Ankete javnog mijenja ipak pokazuju da većina građana želi da se pregovori s EU-om privedu kraju.

ŠVEDSKA LJUTA NA EK Švedska ministrica okoliša najavila je da bi mogla tužiti Europsku komisiju Europskom sudu u Luxembourgu jer EK kasni s objavljivanjem dokumenta u kojem se nabrajaju štetne kemikalije u odjevnim predmetima i kozmetičkim preparati-

ma. EK kasni s listom već dva mjeseca, a Stockholm im je dao još dva mjeseca.

RIBARIMA ODŠTETA ZBOG NEVREMENA

Francuski i britanski ribari kojima je posao trpio (nezaposlenost, materijalna šteta, itd.) zbog serije jakih nevremena zatražili su i dobit će hitnu pomoć iz europskog fonda solidarnosti, specijalno osnovanog za ribare (EFF). Preko tog fonda bit će moguća nabava nove opreme, ali nova oprema morat će imati više ekološke standarde. Ovaj novi fond moći će se koristiti i kao mehanizam osiguranja za naknadu štete nastale zbog jakih vremenskih nepogoda.

EP POHVALIO TURSKU

Iako su tenzije na relaciji Ankara-Bruxelles prilično jake još od kritika na ponašanje vlasti prema prosvjednicima na trgu Taksim, i oko reformi u pravosuđu koje provodi Erdoganova vlada, EP je pohvalio i podržao ugovor o readmisiji ilegalnih azilanata i imigranata koje su potpisale Turska i EU. To je ugovor koji je EU dugo tražila, a obvezuje Tursku na čvršću

kontrolu prema ilegalnim useljenicima u EU. To pogotovo vrijedi za grčko-tursku granicu koja je zadnjih godina, otkako je Grčka u krizi, bila gotovo porozna. Ipak, neki europarlamentarci brinu za ljudska prava ilegalnih imigranata koji će biti vraćeni u Tursku.

PREDLOŽENI NOVI KOPENHGAHENSKI KRITERIJI

Eurozastupnik Louis Michel predložio je u srijedu da se unutar EU-a uvedu “novi kopenhagenski mehanizmi”. Oni bi vrijedili za članice koje bi po tim kriterijama bile stalno mjerene i procjenjivane, a inspirirale bi se “kopenhagenskim mehanizmima koji se koriste za zemlje kandidate za članstvo”. Cilj ovih “kopenhagenskih standarda za članice” bio bi osiguravanje stalnog poštivanja, promicanja i zaštite ljudskih i građanskih prava. Louis Michel je bivši belgijski ministar vanjskih poslova i bivši povjerenik u prvoj Barrosovoj Komisiji. Viviane Reding bila je sklona ovom prijedlogu. Eurozastupnik Plenković ga je kritizirao.


Er 092 2014 0228