Page 1

84_1 OMOT.fh9 (Converted)-40 12/14/09 9:42 AM Page 1 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Mercedes-Benz - a brand of DaimlerChrysler.

Stvoren za osmero. Viano. Je li monovolumen ikada izgledao ovako dobro?

Ove sezone samo Vam jedan monovo-

Udobno se smjestite u sjedalima presvuËenim

lumen nudi elegantan dizajn, izvanredan

luksuznom tkaninom ili koæom (izbor u do-

komfor i funkcionalnost - Viano. Glave se

datnoj opremi) i uæivajte u predivnom pogledu

okreÊu dok sjedite za upravljaËem Viana,

na ergonomski dizajniranu unutraπnjost.

primjerice u karbon crnoj metalik izvedbi.

Saznajte viπe na www.mercedes-benz.hr/viano

Ilustracije mogu sadræavati dodatnu opremu (koja ne dolazi u serijskoj opremi s vozilom).

Composite

STRAST LISTOPAD 2005. BROJ 8 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU


2_3 strana (Converted)-39 12/14/09 9:38 AM Page 2 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Mercedes-Benz is a trademark of DaimlerChrysler.

Ponekad nisu potrebne rijeËi. Ispred svih. Nova S-klasa

Composite


2_3 strana (Converted)-39 12/14/09 9:38 AM Page 3 C

Kada se radi o doista posebnim stvarima u æivotu, rijeËi nisu potrebne. Ponekad je dovoljan 䉴

Composite

M

Y

CM

MY

samo jedan pogled kako biste saznali sve πto trebate znati. Ispred svih. Nova S-klasa.

CY CMY

K


STRAST KAZALO IzdavaË

EUROline d.o.o. Glavni zastupnik

CITY EXPRESS

DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr Glavna urednica Branislava MalviÊ

Redakcija Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ, Mia RajkoviÊ strast.urednistvo@euroline.hr

Lektura Irena DrpiÊ

Odjel marketinga i prodaje oglasnog prostora Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ strast.marketing@euroline.hr

Dinamika izlaæenja Ëetiri puta godiπnje

Oblikovanje i prijelom Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

smart u dostavi DOGA–ANJA

Oktanski orkestar na rijeËkoj rivi

6 MERCEDESOVI NOVITETI

Frankfurt u znaku trokrake zvijezde

Foto Mario Majcan Fotomodel Marija

SMART NEWS

38

59

Nova se træiπta tek otvaraju

Patriot i Compass JEEP NEWS

Istra Challenge

60 JEEP MODA

Nova kolekcija za S-klasu RAZGOVOR: –URO PODVEZANEC, CESTA VARAÆDIN

55 IAA FRANKFURT

MERCEDES-BENZ NEWS

16

Kraljevstvo Jeepa

Prvi smartov hibrid - crosstown

9

Wrangler kao modni NOVITETI CHRYSLER/DODGE

AmeriËki pohod na Europu

dodatak

62

41

KULTURA

CHRYSLER 300C CRD

Galerija Kratis

Chrysler runs on diesel

64

»udotvorci iz Hrvatske

44

Lado i Vanna

24

CHRYSLER/DODGE NEWS

66

FORMULA 1

Chryslerov koncept Akino

18 EUROLINE TRUCK RACING TEAM

Pobjednici u porazu

27

46

RAI U AMSTERDAMU

Kamioni poput jahti

30 GRA–EVINSKA VOZILA

Fotografija na naslovnici

35

EURO CAMP JEEP

Na samom vrhu doslovno

32

Tisak GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

Naklada 12.000 primjeraka

4 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

INTERVJU: KLAUS MARTIN BÜCHNER

Trening, trening i trening

68 PUTOPIS

GLAZBA

Miπo CvijanoviÊ: Karmen iz kapelice svetoga Lovre - Martina TomËiÊ-Moskaljov

48 GASTROPUTOPIS

Miroslav »abrajec: Koncert za pamÊenje

70 NAUTIKA

Marina Sport

72

René BakaloviÊ: Glad za Hrvatskom

EUROLINE NEWS

50

78

S-klasa u Hrvatskoj KOLUMNA

Julijana MatanoviÊ: Tinkin kalendar

82


UVODNIK

Opijeni skladom... »

etiri godiπnja doba lajtmotiv su umjetniËkih inspiracija, pjesniËkih, slikarskih, glazbenih... Posljednjih mjeseci umjetnost rijeËi pronosi jesen u poetiËnim suglasjima boja, okusa i mirisa... ©to nam to tiho, o tiho, govori jesen: πuπtanjem liπÊa i πapatom kiπe? U ovo veÊ drugojesensko cesariÊevsko doba naπega druæenja, umjetnost rijeËi preplela se s automobilskom tehnologijom, spojila, upravo stopila s poezijom linija, s oblicima i bojama dizajna, sa zvukom motora... Baπ kao i svako umjetniËko djelo i nova je Mercedes-Benzova S-klasa ispred svoga vremena. Svoje je prve „javne“ kilometre, predstavljajuÊi se novinarima iz cijelog svijeta, S-klasa odvozila u St. Moritzu. Elitno πvicarsko zimovaliπte, gdje se glamur isprepleÊe s tradicijom, bilo je idealno mjesto. Jer, u svojoj je polustoljetnoj povijesti taj automobil postao mnogo viπe od pukog prijevoznog sredstva: njime su se vozili vladari i moÊnici, biznismeni i umjetnici, meunarodne zvijezde filma, glazbe, sporta… S-klasa posebna je i samom Mercedes-Benzu; ona simbolizira inovativnost i tehnoloπku naprednost koja odlikuje samo najveÊe automobilske tvrtke na svijetu. Samo jedno podsjeÊanje: tehnologija S-klase zaista spaπava ljudske æivote. Ovih je dana obiljeæeno Ëetvrt stoljeÊa od kada je prvi put u jedan automobil, naravno u Sklasu, ugraen zraËni jastuk. Taj mali spasitelj æivota danas je postao toliko uobiËajen da se ni ne zapitamo gdje se i kada, uopÊe, prvi put pojavio. Ispred vas je, dragi prijatelji, jesensko izdanje Ëasopisa Strast: napravljeno s istom straπÊu kao i sva prije njega. U njemu smo vam ponovno pokuπali otkriti tek jedan novi

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

djeliÊ fascinantnog svijeta oko nas: tu su jesenski noviteti Mercedes-Benza, Maybacha, Chryslera, Dodgea, Jeepa i smarta koji Êe obiljeæiti godinu πto slijedi. Tu je i priËa o sportskom uspjehu naπeg EUROline Truck Racing Teama i McLaren Mercedes momËadi Formule 1. Sa straπÊu vam piπemo i o gastronomiji, nautici, umjetnosti… (Ëak smo u umjetniku pronaπli joπ jednog umjetnika: naπ glasoviti tenor Tomislav Muæek, koji je trijumfirao na Wagnerovim igrama u Bayreuthu i milanskoj Scali, snimio je prekrasan portret Martine TomËiÊ-Moskaljov). Oko nas je jesen… Opijeni smo skladom, onim πto nas nadahnjuje da i u poslu, svakodnevnom, obiËnom, jesenskom poslu, osjetimo svevremenost, neprolaznost, univerzalnu vrijednost. I jesen nam πapÊe da opijen uvijek treba biti. U tome je sve: poËetak i svrπetak mudrosti. Da ne osjeÊate strahovit jaram Vremena... morate se bez daha opijati. A Ëime? Vinom, poezijom ili krepoπÊu - kako vam drago. Rekao je davno pjesnik boja, okusa, mirisa i dodira. Pjesnik suglasja. Neprolazni Baudelaire. / STRAST / LISTOPAD 2005 / 5


DOGA–ANJA

Oktanski orkestar na rijeËkoj rivi 1

4

2 5

6 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

3

1. Dva automobila, viπe od 1000 KS - Dodge Viper SRT 10 i Ram SRT-10 2. Jedinstveni autoshow na rivi, tik pokraj mora 3. Redovna goπÊa EUROlineovih dogaanja: Ana Rucner 4. Posebnu su pozornost izazvali novi markantni mercedesi: B-klasa i M-klasa 5. Jedinstven pogled na automobile i rijeËku luku 6. Tedi Spalato oduπevio se Mercedesom SLR 7. RijeËki novinarski dvojac: Edi Prodan i Robert Ferlin 8. Luka i Jana Vrdoljak u prtljaæniku B-klase 9. Davor ©uker na “udaru” novinara 10. Prostor Eurolinea pohodili su TV voditelj Petar Vlahov i glumica Barbara VickoviÊ 11. Djelatnice EUROlinea: Marina, Ivana i Tina - ljepote nikada ne nedostaje


6

7 8

9

10

11

/ STRAST / LISTOPAD 2005 / 7


Regent (Converted)-29 12/12/09 11:47 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


Na najveÊem automobilskom dogaaju godine, IAA salonu u Frankfurtu, Mercedes-Benz je briljirao s nekoliko senzacionalnih svjetskih premijera

trokrake

Frankfurt u znaku Nova je S-klasa najavljena sloganom „Revolucija meu automobilima“ i to s razlogom. Viπe od pola stoljeÊa slovo “S” meu Mercedesovim je modelima bilo sinonim za modernu tehnologiju i vrhunsku kvalitetu. Nova S-klasa ne samo da nastavlja tradiciju, veÊ svemu tome daje i novo / STRAST / LISTOPAD 2005 / 9


IAA SALON, FRANKFURT 2005.

10 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


znaËenje. Ona je veÊa, duæa, πira, udobnija, sigurnija i snaænija od prethodnog modela i gotovo Êe sigurno uspjeπno zadræati titulu najprodavanijeg automobila luksuzne klase. ©irokoj je javnosti predstavljena upravo na velikom salonu automobila u Frankfurtu. Baπ kao i prethodna generacija, tako je i novi S dostupan u dvije duæine. Obje su - i to za 33, odnosno 43 milimetra - duæe od prethodne verzije tako da sada ukupna duljina vozila iznosi 5076, odnosno 5206 milimetara. PoveÊan je i meuosovinski razmak, a auto je i πiri (16 mm) i viπi (29 mm) nego prije. Na taj je naËin putnicima u kabini uistinu ponuen kraljevski prostor koji jamËi maksimalno ugodno putovanje.

Ugodu u putovanju jamËe i motori. »ak tri od Ëetiri u ponudi potpuno su novi i imaju gotovo 26 posto viπe snage i 15 posto viπe momenta od prethodnika. Osim 3,5 litrenog V6 s 200 kW/272 KS novi 8cilindarski agregat razvija 285 kW/388 KS omoguÊavajuÊi S-klasi da iz mjesta do stotke ubrza za 5,4 sekunde. PoËetkom iduÊe godine ovom benzinskom dvojcu pridruæit Êe se i novi V6 CDI motor sa 170 kW/231 KS te novi 12-cilindarski agregat s 380 kW/517 KS (S600). Admiralska krstarica iz Stuttgarta opremljena je dosad nevienom koliËinom moderne tehnologije - od Presafe sustava koji predvia (i preventivno djeluje) sudar do najsuvremenije navigacije

i masaænih sjedala. RijeË je, tu nema sumnje, o najboljem serijskom automobilu na svijetu. Niπta manje dojmljiva nije ni nova R-klasa, Ëija je europska verzija imala premijeru upravo u Frankfurtu. Naime, ta je varijanta kraÊa za 23,5 centimetara od ameriËke i ima ukupno 4992 milimetra. Meutim, unatoË skraÊenju putnici koji Êe se voziti u ovom automobilu - koji je jedinstvena kombinacija luksuzne limuzine, SUV-a i karavana - neÊe biti zakinuti za bogatstvo prostora. Primjerice, razmak je izmeu prvog i drugog reda sjedala Ëak 860 mm. Sva se Ëetiri straænja sjedala mogu preklopiti pa R-klasa ima prtljaæni prostor

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 11


IAA SALON, FRANKFURT 2005.

od Ëak 1950 litara u koji se mogu natovariti predmeti dugaËki gotovo dva metra. Baπ kao i S-klasa tako Êe i R-klasa imati novi benzinski V6 s 272 KS, poznati 5-litarski V8 s 306 KS (koji se ugraivao u dosadaπnju S-klasu) te trolitarski common-rail dizel s 224 KS i Ëak 510 njutnmetara okretnog 12 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

momenta. Svi su motori serijski opremljeni automatskim mjenjaËem sa sedam brzina i pogonom na sve kotaËe. Meutim, prava je atrakcija bila konceptna R-klasa sa 6,3-litarskim AMGovim agregatom snaænim 510 KS s enormnih 630 Nm okretnog momenta. Posebitost

tog automobila je upravo motor. RijeË je o najsnaænijem atmosferskom V8 motoru svih vremena. Isti je motor ugraen i u do sada najsnaæniju M-klasu oznake ML 63 AMG koja Êe do 100 kilometara na sat ubrzavati toËno pet sekundi. Meutim, ni to nije bilo sve πto je Mercedes-


Marina Sport (Converted)-8 12/12/09 10:26 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


IAA SALON, FRANKFURT 2005.

Elita na IAA-u Svoje je novitete na IAA-u predstavio i Maybach. Iako je najviπe pozornosti izazvao model Exelero, prototip napravljen po narudæbi gumarske marke Fulda za njihove promotivne aktivnosti, najvaæniji je novitet bio Maybach 57 S. Ono „S“ znaËi Special, a automobil je predvien za kupce koji od svog automobila æele joπ viπe dinamiËnosti. Stoga je 6-litarski V12 motor proπao “kuru” kod AMG-a; snaga mu je poveÊana za 62 KS na ukupno 612 KS uz elektronski limitiranih 1000 Nm okretnog momenta. Oplemenjen takvom tehnologijom veliki automobil do 100 na sat ubrzava za samo pet sekundi.

Benz pripremio za Frankfurt. Ondje je obiljeæena i deseta obljetnica odjela designo koji personalizira gotovo sve aktualne Mercedesove modele, a najavljeno je kako Êe se M-klasa poËeti preraivati od 2006., a R-klasa 2007. godine. Premijerno je prikazan Viano s 4Matic pogonom na sve kotaËe. Umjesto diferencijala ovaj model, koji moæe primiti do osam putnika, dobio je novi 4ETS Electronic Traction System koji se dokazao u M-klasi, a integriran je s ESP sustavom za odræavanje stabilnosti. Viano 4Matic nudit Êe se s dva motora: CDI 2.0 sa 109 i CDI 2.2 sa 150 KS koji se istiËu velikim okretnim momentom i πtedljivoπÊu. Valja naglasiti kako ugradnja pogona na sve kotaËe nije utjecala na performanse vozila. 14 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


Hibridna buduÊnost Mercedes je na IAA doveo Ëak dva hibrida: Direct Hybrid s 3,5-litarskim V6 motorom s izravnim ubrizgavanjem kombiniran s elektromotorom temeljenim na modelu S 350 (na shemi), odnosno S 320 CDI, oznake Bluetec Hybrid. Cilj je uËiniti benzin efikasnim poput dizela i dizel Ëistim poput benzina. Prototipovi pokazuju kako Êe se doÊi do tog cilja. Oba pogona ispunjavaju zahtjevne kalifornijske odredbe o ËistoÊi ispuha i πtedljiviji su od temeljnih modela za oko 10 posto. Dizelu potpomaæe i poseban aditiv Adblue koji smanjuje udio oksida u ispuπnim plinovima. S 0,1 litrom Adblue aditiva, koji se iz filtra Ëestica ubrizgava u ispuπni sustav, smanjuje emisiju oksida za 30 do 40 miligrama po kilometru. Ta se tehnologija u SAD-u uvodi 2008. godine. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 15


VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V

Sprinter za prijevoz novca Mercedesov Sprinter dobio je joπ jedno veliko priznanje. Naime, upravo je on izabran kao vozilo najveÊe britanske, druge po veliËini u svijetu tvrtke za prijevoz novca Group 4 Securicor. U njihovoj Êe floti biti 164 posebno oklopljena Sprintera, veÊim dijelom modeli 308 CDI, s automatskim mjenjaËima, a izabrani su zbog svoje izdræljivosti, sjajnih voznih osobina i kvalitete.

U stilu S-klase

Mercedes je lansirao najnoviju kolekciju ekskluzivnih proizvoda s oznakom svoje nove prestiæne S-klase. U ponudi je 17 razliËitih proizvoda - od posebno dizajniranih kutija za cigare pa do minijatura automobila od srebra. Izdvajamo dva proizvoda: analogni sat koji podsjeÊa na onaj s komandne ploËe S-klase, napravljen od najfinijeg kromiranog Ëelika i s kvalitetnim kvarcnim mehanizmom. Tu je i posebna futrola za cigare od napakoæe s posebnim pretincem za rezaË vrha cigare. Ono πto svaki vozaË S-klase mora imati, privjesak je za kljuËeve od kromiranog Ëelika - njegov 'S' identiËne je veliËine kao i oznaka na straænjem kraju automobila. 16 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI

Mercedes-Benzov muzej

Privode se kraju radovi na Mercedes-Benzovu muzeju - jedinstvenoj graevini napravljenoj na terenu veliËine 53.000 Ëetvornih metara ispred glavnog ulaza u DaimlerChryslerovu tvornicu u StuttgartUntertürkheimu. Kamen temeljac muzeja postavljen je 17. rujna 2003. godine, a kompletan Êe kompleks biti otvoren 19. svibnja sljedeÊe godine - toËno tri tjedna uoËi poËetka Svjetskog nogometnog prvenstva.

Joπ viπe pasivne sigurnosti VeÊ tradicionalno visoka pasivna sigurnost u Mercedesovim automobilima dodatno Êe se poveÊati najnovijim detaljem: Neck Pro nasloni za glavu povezani su s elektronikom automobila i ako ona detektira udar u straænji kraj vozila, naslon se u djeliÊu sekunde pomiËe naprijed (za 40 mm) i gore (30 mm) πtiteÊi na taj naËin glavu i vrat vozaËa i suvozaËa. Taj je detalj dio standardne opreme u modelima C, CLK, CLS i E-klase.

25 godina zraËnog jastuka

ZraËni jastuci, taj izvrsni sustav pasivne sigurnosti koji je, prema najnovijim istraæivanjima, samo u SAD-u spasio viπe od 4200 æivota, a u NjemaËkoj od 1990. godine

od fatalnih posljedica spasio viπe od 2500 ljudi, slavi 25 godina postojanja. Naime, upravo je prije Ëetvrt stoljeÊa, 1980. godine, prvi put ugraen u Mercedes S-klase πto je

bila kulminacija rada dugog 13 godina i znak za poËetak nove ere u sigurnosti. InaËe, zraËni su jastuci serijska oprema u svim mercedesima od listopada 1992. godine.

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 17


RAZGOVOR: –URO PODVEZANEC, CESTA VARAÆDIN

Nova se træiπt

18 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


a tek otvaraju DioniËko druπtvo Cesta Varaædin izraslo je u posljednjih 15-ak godina iz manjeg lokalnog u jednog od najjaËih igraËa hrvatske, pa i regionalne cestogradnje. Kilometri novih hrvatskih autocesta, brojne dræavne i æupanijske ceste dobile su novo ruho upravo zahvaljujuÊi struËnosti zaposlenika, ujedno i vlasnika Ceste Varaædin. Dio te cestovne priËe izgradili su i grade Mercedesovi Actrosi…

OslanjajuÊi se na bogatu graditeljsku tradiciju varaædinskog kraja, tvrtka Cesta Varaædin prije petnaestak je godina krenula u riskantnu i zahtjevnu træiπnu bitku strateπki se opredijelivπi za to da postane jedna od vodeÊih graevinara niskogradnje u Hrvatskoj. Danas se moæe reÊi da su u træiπnoj borbi, ali i u vlastitom restrukturiranju bili viπe nego uspjeπni jer sadaπnja ih pozicija svrstava u sam vrh hrvatske, ali i regionalne cestogradnje. OdliËan povod za razgovor s gospodinom –urom Podvezancem, glavnim direktorom Ceste Varaædin d.d. Joπ ne tako davno, Cesta Varaædin bila je orijentirana na Varaædin i okolicu,

–uro Podvezanec

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 19


RAZGOVOR: –URO PODVEZANEC, CESTA VARAÆDIN

Bilo kakva investicijska aktivnost u dræavi pokretaË je razvoja, pa tako i kad je rijeË o graditeljskim tvrtkama

20 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


danas je zapravo aktivna na podruËju cijele dræave, u Sloveniji… Moæete li nam ukratko opisati razvoj tvrtke? - Cesta Varaædin proπla je mnoge oblike organizacije od 60-ih godina, da bi s promjenama poËetkom devedesetih krenula u restrukturiranje i proces privatizacije. Meu prvima smo iskoristili moguÊnosti privatizacije i 1993. godine zavrπavamo proces preuzevπi u ruke zaposlenika oko 93 posto tvrtke, dok je oko sedam posto u vlasniπtvu vanjskih ulagaËa. U to doba radili smo u Varaædinu i u krugu 100 kilometara od sjediπta. Tada, naime, nije bilo veÊih investicija u Hrvatskoj, rat je usporio ili zaustavio i one redovite investicije u odræavanju prometnica, pa

je i naπa tvrtka prolazila teæe razdoblje. Meutim, 1995. godine stvari se poËinju mijenjati, kreÊe jedan investicijski ciklus u druπtvu te val promjena u Cesti Varaædin. O kakvim je promjenama rijeË? ©to uopÊe investicijski ciklus moæe znaËiti za jednu graevinsku tvrtku? - Bilo kakva investicijska aktivnost u dræavi pokretaË je razvoja, pa tako i kad je rijeË o graditeljskim tvrtkama. Intenzivna cestogradnja za nas je znaËila da se moramo dobro pripremiti jer ratno smo razdoblje zavrπili s nedostatnim kapacitetima, pomalo zapuπtenog voznog parka kako kamionskog tako i kad je rijeË o radnim strojevima. Tehnologija je iπla naprijed i koliko god naπi ljudi bili upoznati s njom, u tom trenutku

nismo bili ni blizu moguÊnostima kakve danas imamo. No, osim tog tehnoloπkog razvojnog poticaja, morali smo se restrukturirati te na brojne druge naËine - logistiËki, struËno, zapoπljavanjem… pripremiti za zahtjeve i poslove koji su bili pred nama. To je znaËilo i obnovu voznoga parka koja je uslijedila relativno brzo… - Tako je. Nakon radova koje smo 1996. i 1997. odradili na gradiliπtima hrvatskih autocesta, ulaskom u partnerstvo s Viaduktom i splitskim Konstruktorom te dobivanjem novih poslova, godinu poslije odluËili smo pojaËati transportni vozni park i kupujemo 47 novih kamiona od kojih je sedam Mercedesovih. Slijedio je jaËi rast, ali ne samo u gradnji. Naime, Cesta Varaædin je i veliki proizvoaË sirovina u cestogradnji o Ëemu se manje zna. PoËeli ste jaËe osvajati i slovensko træiπte? - Naπa tvrtka, putem svojih tvrtki kÊeri Cesta-mineral kasnije i slovenske podruænice Asfalti Ptuj, velik je proizvoaË sirovina u cestogradnji, od eksploatacije kamena i πljunka do proizvodnje asfalta. Imamo tri moderne asfaltne baze i u Sloveniju godiπnje izvezemo viπe od 100.000 tona asfalta. I to nas je dodatno potaknulo na πirenje voznog parka buduÊi da naπe tvrtke kÊeri trenutaËno koriste naπe kapacitete. Izmeu ostaloga, to je i bio razlog za novi poticaj i ulaganje u vozni park koji je rezultirao s novih 54 Mercedesovih Actrosa - deset manjih troosovinaca oznake 3336 te 44 veÊa, Ëetveroosovinca oznake 4141. Ti su kamioni odmah uletjeli u pogon, neki su gotovo i prije registracije veÊ bili u poslu i prvi su primjerci veÊ do sada, u ovih par mjeseci nakupili 25.000 kilometara. Moæe ih se vidjeti na gradiliπtu autoceste Krapina - Macelj, na novim dionicama autoceste A1 u Dalmaciji… Mercedes je dugo prisutan u vaπem voznom parku, ali nova je nabava iskljuËivo vezana samo uz tu marku. Moæete li nam malo detaljnije objasniti zaπto ste povjerenje poklonili trokrakoj zvijezdi? - Sada u voznom parku od 110 kamiona imamo 68 Mercedesovih, a ukupni kapaciteti kojima raspolaæemo jesu oko 200 kamiona. Razliku pokrivamo kooperantima, ali nije iskljuËeno da Êemo u godinama koje dolaze nastaviti s ulaganjem u vozni park. ©to sami, πto kroz naπe tvrtke kÊeri koje pokazuju / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 21


RAZGOVOR: –URO PODVEZANEC, CESTA VARAÆDIN

sve veÊu potrebu za vlastitim kamionima. Mercedes po kvaliteti i moguÊnostima ulazi u sam vrh. Iznimno smo zadovoljni njihovim vozilima, a ponudili su i najbolje uvjete financiranja. Osim toga, naπi razvojni planovi koji ukljuËuju Sloveniju pa i druge

zemlje EU-a vezani su uz Euro III norme o ispuπnim plinovima πto Mercedesovi kamioni zadovoljavaju. Iako su relativno kratko u pogonu veÊ smo primijetili uπtede kroz smanjenu potroπnju goriva, rezervnih dijelova, ulja, u redovitom odræavanju… Poslujete po cijeloj Hrvatskoj koja vam moæda postaje i premala, spomenuli ste Sloveniju kao træiπte koje ste poËeli osvajati, kakvi su vam daljnji planovi? - Pa, Slovenija je logiËno træiπte. Blizu nam je, konkurencija postoji, a mi uspjeπno odolijevamo, πto nam je dobar test za poslovanje u Europskoj uniji. Osim Slovenije, razmatramo moguÊnost poslovanja u BiH, kojoj investicijski ciklus u cestogradnju tek predstoji, tu su i zemlje Srednje i IstoËne Europe, a ne skrivamo ni ambicije prema poslovanju u Africi i Aziji. Prvi kontakti u Siriji veÊ su ostvareni i vidjet Êemo πto nam buduÊnost donosi. No, svakako da su nam glavna træiπta i dalje Hrvatska te Srednja Europa. Iako je glavnina autocesta u Hrvatskoj napravljena, joπ je mnogo kilometara koje treba izgraditi, a nakon toga i odræavati, a Cesta Varaædin specijalist je i za odræavanje cesta i to ne samo autocesta

tako da imamo mnogo poslova i na ostalim dræavnim i æupanijskim cestama. Neke ste tvrtke kÊeri veÊ spomenuli, moæete li nam detaljnije pojasniti strukturu tvrtke? - Osim matiËne tvrtke, osnovali smo i Ëetiri tvrtke kÊeri. Cesta-mineral je tvrtka koja se bavi eksploatacijom i pripremom mineralnih sirovina i sve intenzivnije radi, godiπnje proizvodeÊi oko milijun tona materijala potrebnih za graditeljstvo. Tvrtka Cesta-rudar specijalizirana je za minerskorudarske poslove te preradu materijala izvaenih rudarskim poslovima u agregate za izradu betona i asfalta. I oni su sve aktivniji i sa sve veÊim prijevoznim potrebama. Zbog lakπeg razvoja i osvajanja træiπta u Sloveniji osnovali smo tvrtku kÊer Asfalti Ptuj. »etvrta tvrtka kÊer nije izravno iz naπeg osnovnog poslovanja - graditeljstva, ali neizravno je ipak vezana za nj. Naime, tvrtka Aquacity bavi se ugostiteljstvom i turizmom, a nastala je na πljunËari kraj Varaædina otkuda smo eksploatirali πljunak. I ona posluje uspjeπno, a ujedno se bavi i pripravom hrane za naπe radnike tako da smo i nju uspjeπno ukljuËili u cijeli proizvodni proces.

“Mercedes po kvaliteti i moguÊnostima ulazi u sam vrh. Iznimno smo zadovoljni njihovim vozilima...”

22 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


Hypo (Converted)-46 12/14/09 11:28 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


EUROLINE TRUCK RACING TEAM

»udotvorci iz Hrvatske KonaËni poredak 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

MomËad mala, ali odabrana: EUROline Truck Racing Team

Mnogi su tvrdili kako je to utopija: nastupati na jednom elitnom europskom natjecanju kao πto je FIA-in European Truck Racing Cup iskljuËivo s vlastitim snagama - hrvatskom momËadi, u Hrvatskoj pripremljenim kamionom i s hrvatskim vozaËem - jednostavno nije moguÊe. Odnosno, moæda je moguÊe samo popunjavati broj, ali postiÊi bilo 24 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

kakve rezultate sigurno nije. Kako netoËno! VeÊ u drugoj, takoer nepotpunoj sezoni utrkivanja hrvatski je EUROline Truck Racing Team uskoËio u samu elitu sporta s rezultatima koji su izazvali poπtovanje i divljenje europske kamionske karavane. Sezona je otpoËela utrkom na stazi Catalunya pokraj Barcelone, ali i kvarom

Antonio ALBACETE (E) Egon ALLGAUER (A) Gerd KÖRBER (D) David VRSECKY (CZ) Markus BÖSIGER (CH) Jochen HAHN (D) Frankie VOJTISEK (CZ) J. F. RODRIGUES (P) Niko PULIΔ (HR) Ross GARRETT (GB)

463 380 352 318 270 249 221 169 140 115

diferencijala u drugoj, nedjeljnoj utrci. Niko PuliÊ inkasirao je na premijeri svega pet bodova, ali to nije pokvarilo raspoloæenje u momËadi - glavno je bilo osvojiti neπto za poËetak. Na kiπom okupanom Assenu momËad se i dalje traæila. Doduπe, osvojeno je sedam bodova, ali bilo je oËigledno kako materijal nije dovoljno konkurentan za ostvarenje najveÊih rezultata. Joπ je loπije bilo u Misanu - samo jedan bod za deseto mjesto na prvoj kup-utrci. Upravo stoga odluËeno je da se preskoËe dvije sljedeÊe utrke - ona u πpanjolskom Albaceteu i francuskom Noganu - πto se pokazalo izvrsnom odlukom. TehniËka ekipa


Napokon! Skok na pobjedniËko postolje u Jarami

predvoena inæenjerom Zlatkom KvoËiÊem naporno je radila, a rezultat njihova rada bio je oËigledan veÊ na utrci u njemaËkom Nurburgringu. Naime, PuliÊ je bio sedmi u prvim kvalifikacijama i deseti na prvoj utrci, a u drugim kvalifikacijama i na drugoj utrci fenomenalan πesti. Taj je rezultat na neki naËin i najavio berbu bodova u tri posljednje utrke sezone. Sve je krenulo u Ëeπkom Mostu: na prvim kvalifikacijama treÊi, na utrci Ëetvrti, te joπ jedno Ëetvrto mjesto na kvalifikacijama i deveto na utrci. MomËad je u ovoj utrci profitirala zbog promjene pravila koja su zabranila uporabu trkaÊih i protektiranih guma na prednjoj osovini. FIA je propisala kako se ubuduÊe zabranjuje nastup s gumama koje nisu u serijskoj proizvodnji, odnosno na popisu dopuπtenih prema FIA-inom pravilniku. Inkasirano je 27 bodova, joπ jedan rezultat karijere, ali su Niko i EUROline Truck Racing Team æeljeli viπe - pobjedniËko postolje. I dogodilo se. Nakon treÊeg mjesta na kvalifikacijama u πpanjolskoj Jarami u prvoj utrci dana Niko PuliÊ zavrπio je kao treÊi. Sedmo mjesto u drugoj utrci oznaËilo je joπ 27 bodova na kontu, ali je Jarama pokazala ono πto se æeljelo od samog poËetka projekta utrka kamiona: hrvatski su stuËnjaci sposobni napraviti vrhunski trkaÊi kamion, a Niko PuliÊ je sposoban boriti se s najboljim vozaËima Europe. KonaËno, u finalu sezone u francuskom Le Mansu Niko PuliÊ je joπ jednom dokazao kako je uπao u kamionsku elitu. Samo Êemo citirati dio teksta sa sluæbenih web-stranica FIA-ina European Truck Racing Cupa: „Za

EUROline Truck Racing Team i njegov vozaË Niko PuliÊ senzacija su ovogodiπnjeg FIA-inog European Truck Racing kupa

iznenaenje dana pobrinuo se Niko PuliÊ (Mercedes-Benz) koji se od poËetka hrabro pomijeπao s vodeÊom grupom, vodio nepoπtednu borbu s Joseom Rodriguesom i konaËno ga i pretekao.” Uglavnom, treÊe mjesto na prvoj i peto na drugoj utrci te osvojenih 28 bodova πto je bilo dovoljno za konaËno deveto mjesto u ukupnom poretku kupa. BuduÊi da momËad nije nastupila u dvjema utrkama, ovo je izvanredan rezultat. I do sada je bilo teπko, dalje Êe biti joπ teæe: hrvatska momËad viπe nije egzotika, ona je ravnopravan dio elite i sljedeÊe Êe sezone njezini nastupi biti pod posebnim poveÊalom. Meutim, sigurni smo kako Êe momËad znati odgovoriti na te zahtjeve i kako nas oËekuje joπ mnogo dobrih vijesti sa staza πirom Europe.

U druπtvu najboljih: Niko PuliÊ u Le Mansu

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 25


Tag Heuer (Converted)-13 12/12/09 10:34 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


FORMULA 1

Ove sezone McLaren Mercedes zaista nije imao sreÊe. Imali imali su izvrstan bolid, njihovi piloti imaju najviπe pobjeda, ali je momËad ostala bez i jedne titule

McLaren Mercedes mogao je ove sezone imati sve: pojedinaËni naslov u rukama Kimija Raikkonena i konstruktorski naslov. Da se to dogodilo, ne bi bilo nezasluæeno, jer

veÊi je dio sezone MP4-20 bio najbolji bolid na stazi. Ipak, serija pehova uz probleme s pouzdanoπÊu, koji su rijeπeni tek potkraj godine, to nisu dopustili. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 27


FORMULA 1

Juan Pablo Montoya 2005. Broj utrka: 17 Pole-position: 2 Pobjeda: 3 PobjedniËko postolje: 5

28 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

Nije poËelo dobro; utrke u Australiji, Maleziji i Bahrainu bile su tek uigravanje vozaËa, bolida i momËadi, a rezultati su bili razoËaravajuÊi. U biti, pravi poËetak sezone za McLaren Mercedes bila je Imola gdje je Kimi Raikkonen suvereno vodio sve do kvara na ovjesu. Ipak, da mladi Finac u rukama ima pravi paket, pokazale su sljedeÊe utrke: pobijedio je u tri od Ëetiri, s tim da je na VN Europe imao pobjedu u dæepu sve do joπ jednog kraja ovjesa u posljednjem krugu utrke. Na sljedeÊoj utrci, VN Francuske, Raikkonen je pokazao svoju moÊ i moÊ McLarena zavrπivπi utrku kao drugi, iako je morao startati s kraja kolone nakon πto je bio penaliziran radi promjene motora izmeu treninga i utrke. SliËno se dogodilo i u Silverstoneu, kada je Finac zavrπio kao treÊi. Ipak, prvu je pobjedu sezone ostvario Juan Pablo Montoya. Serija pehova nastavila se i na domaÊoj utrci, VN NjemaËke u Hockenheimu, u kojoj je Raikkonen takoer vrlo suvereno vodio, ali bez konaËne potvrde pobjedom. Ipak,

pobjede su doπle, i to na velikim nagradama Maarske i Turske. Pritisak na vodeÊeg u poretku Fernanda Alonsa nastavio se Kimijevim pole-positionom u Monzi, ali tek Ëetvrto mjesto oznaËilo je i kraj nade da bi mladi Finac mogao do svoje prve svjetske titule. Meutim, trijumf Montoye znaËio je da i dalje traje borba za naslov u konkurenciji konstruktora. Upravo se zato McLaren Mercedes nije predavao: slijedila je Raikkonenova pobjeda u Belgiji, drugo mjesto iza momËadskog kolege Juana Pabla Montoye u Brazilu i napokon sjajna pobjeda na kiπnoj japanskoj Suzuki - sedma u sezoni. Odluka o tome tko Êe postati prvi meu konstuktorima odgoena je do posljednje utrke u sezoni. Sve se rjeπavalo u Kini, ali “srebrna strijela” ponovno nije imala sreÊe: rano ispadanje Montoye uniπtilo je i teoretsku πansu te je Raikkonenovo drugo mjesto bilo samo joπ jedan izvrstan rezultat. KonaËno, iako su pobijedili na Ëak deset od ukupno 19 utrka ove sezone, vozaËi i


Kimi Raikkonen 2005. Broj utrka: 19 Pole-position: 5 Pobjeda: 7 PobjedniËko postolje: 12

momËad McLaren Mercedesa ostali su bez plijena. Zaista, teπko je i nabrojiti sve pehove koje su imali: od Ëudnih kvarova,

preko ozljede Montoye (koji je zbog toga pauzirao VN Bahraina i San Marina), pa do Ëinjenice da je Raikkonen morao startati s deset pozicija loπijeg mjesta upravo na dvjema utrkama koje „leæe“ ovom bolidu, πto dokazuju Montoyine pobjede.

KonaËni poredak Formula 1 2005. VozaËi 1. Fernando Alonso 2. Kimi Raikkonen 3. Michael Schumacher 4. Juan Pablo Montoya 5. Giancarlo Fisichella

133 112 62 60 58

Konstruktori 1. Renault 2. McLaren Mercedes 3. Ferrari 4. Toyota 5. BMW Williams

191 182 100 88 66

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 29


THE EUROPEAN ROAD TRANSPORT SHOW

Ovaj je put na europskom Road Transport Showu nastupilo rekordnih 310 izlagaËa, 30 viπe nego proπli put. Prvi je put odræan i Drivers weekend, koji je ponudio brojne atraktivne aktivnosti, i za vozaËe, i za posjetitelje Za razliku od automobilskih salona, onim amsterdamskim carevali su kamioni i prikolice, koji su se ulaπteni sjali pod svjetlom reflektora. Od petka 14. pa do subote 22. listopada posjetitelji najveÊe ovogodiπnje izloæbe gospodarskih vozila mogli su uæivati ne samo u novim dostavnim vozilima i kamionima, nego i u nadogradnjama, prikolicama, poluprikolicama, novim tehnologijama, opremi i svemu, baπ svemu πto se veæe uz cestovni promet. Zato ne Ëudi odluka najveÊih proizvoaËa gospodarskih vozila da svoje najveÊe novitete otkriju upravo u gradu poznatom po kanalima, biciklima i Ajaxu. Amsterdamski sajam odræava se bijenalno, naizmjence s IAA-om u Hanoveru. Jak je adut Amsterdama πto nudi cjelovit pregled glavnih sektora industrije i prometa. Treba spomenuti i laka komercijalna vozila, dijelove te opremu i usluge, πto pruæaju potpuni vodiË kroz transportne solucije. Prvi put izlagaËi su posebnu pozornost posvetili specijalnim vozilima. Naravno, sedam najveÊih proizvoaËa kamiona predstavilo se u Amsterdamu, ali i mnoge marke koje u programu imaju laka komercijalna vozila. Zajedno, pokazuju 30 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


razliËitost svijeta transporta i najbolje πto se danas nudi na træiπtu. Posebno zapaæeni nastup imala je grupacija DaimlerChrysler koja je izloæila svoj kompletan program. Krenimo od najmanjih prema najveÊima. Ionako vrlo πiroku paletu vanova Mercedes-Benz je dopunio modelima Vito 4x4 i Viano 4-matic. Svi izloæeni vanovi imali su filtre Ëestica koji osiguravaju zadovoljenje normi Euro 4. Ponuda Axora proπirena je kompletnom serijom graevinskih vozila 6x4 i 8x4. Posebna je bila i premijera konceptnog vozila zasnovanog na Actrosu, s oznakom Actros 1860 LS Special Cruiser. Osim posebno snaænog motora, to je vozilo prepoznatljivo po jedinstvenom vanjskom izgledu te interijeru inspiriranom onim s luksuznih jahti. Ukratko - koæa, aluminij, potpuna opremljenost i podnica od tikovine. Osim toga, Mercedes je posebnu pozornost posvetio novom mjenjaËu, pod nazivom Mercedes powershift predstavljenom u modelu Actros. Axor i Atego dobili su bluetec tehnologiju, a norme Euro 4 i Euro 5 zadovoljavaju zahvaljujuÊi sustavu SCR (selective catalytic reduction). Mercedes-Benz je imao i dvije nizozemske premijere. Prva je Sprinter s hibridnim pogonom, odnosno kombinacijom klasiËnog dizela i elektromotora. Druga novost odnosi se na DaimlerChryslerovu leasing tvrtku Mercedes-Benz CharterWay, koja je predstavila novu servisnu uslugu pod nazivom fleet-online. Ona Êe omoguÊiti tvrtki da svoje klijente servisira online podacima o svojoj floti, a oni Êe na isti naËin moÊi nadzirati sve troπkove eksploatacije. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 31


GRA–EVINSKA VOZILA

Na samom vrhu doslovno! Popeti Ëak 35 tona mase uz uspon od 60 stupnjeva? Da, moæe se, i to Mercedesom

32 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


Na off-road stazi Stotzing austrijskog OAMTC-a (automobilski klub, poput naπeg HAK-a) Mercedes je u autentiËnom ambijentu predstavio svoju novu paletu graevinskih vozila Atego, Axor i Actros. Ti kamioni imaju ukupnu masu od 7,5 pa sve do 250 tona, dvije, tri i Ëetiri osovine, konfiguracije pogona od 4X2 pa do 8X8/4, snage motora od 110 do 448 kW (150 do 609 KS), te mjenjaËe u rasponu od 6 pa do 16 stupnjeva prijenosa. Daimler Chrysler je proizvoaË s najπirom paletom vozila za graevinski sektor, koja obuhvaÊa sve, od jednotonskog Vita s ukupnom masom od 2,8 tona, pa do Ëetveroosovinskog Actrosa za posebne terete koji ulazi u najteæu klasu, od 250 tona. Konkretno, u Austriji su predstavljeni Mercedes-Benz Atego, Axor i Actros, vozila koja se proizvode u tvornicama u Wörthu i Aksarayu u Turskoj. Portfoliju proizvoaËa dodano je mnogo, a ondje nazoËni novinari imali su priliku i isprobati sve novitete. To se odnosilo na kamionske πasije i kipere, tegljaËe poluprikolica, te na πasije za posebne namjene. Od on-road 4x2 dvoosovinskog kamiona s pogonom na straænjoj osovini, pa do off-road 8x8 Actrosa za najteæe zadatke i prepreke, sa svih osam pogonjenih kotaËa, svaka zamisliva i potrebna konfiguracija, kao i ona s meuosovinskim razmacima, dostupna je iz tvornice u Wörthu.

Axor Atego

Actros 250 t

Mirko VukotiÊ, novinar Glasa Slavonije, u Badenu je osvojio certifikat za najbræu i najspretniju voænju u Unimogu / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 33


Boss (Converted)-18 12/12/09 11:37 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


CITY EXPRESS

smart u dostavi u osam se godina City Express razvio u vodeÊu tvrtku u ekspresnoj dostavi poπiljaka. Ujedno, rijeË je i o kompaniji koja je najveÊi kupac smartovih vozila u Hrvatskoj

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 35


CITY EXPRESS

U svojoj izvornoj ideji smart nikad nije imao ni primisli da bi maleni gradski dvosjed mogao biti - gospodarsko vozilo. Meutim, upravo to se dogodilo u Hrvatskoj. Tvrtka City Express, vodeÊa kompanija u brzoj gradskoj i meugradskoj dostavi, odluËila se poslovno vezati i uz smart.

36 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

“Kad smo krenuli u tu priËu, trebalo nam je jedno mini gradsko vozilo za sve one poπiljke koje su ili suviπe glomazne ili suviπe teπke i nespretne za prijevoz motociklima koji su predstavljali i joπ uvijek Ëine osnovu naπeg dostavnog voznog parka. smart je tada bio u povojima u Europi, a pogotovo u

Hrvatskoj, ali je bio dovoljno atraktivan da ga iskoristimo i kao sredstvo privlaËenja pozornosti na naπu tvrtku. Dakle, uËinak je trebao biti dvostruk - i u podruËju promocije i u dijelu naπe osnovne djelatnosti distribucije”, istiËe Boris VidiÊ, predsjednik uprave City Expressa.


Prema njegovim su rijeËima mali smartovi ispunili marketinπka oËekivanja. “Bilo je i problema, uzrokovanih veÊim dijelom Ëinjenicom da se malo tko u Europi uopÊe koristio smartom na naËin i intenzitetom kojima smo mi to Ëinili. Logistika u sustavu odræavanja na to tada nije bila spremna, no, mi smo svoj cilj s tim vozilima postigli buduÊi da je flota æutih atraktivnih smartova preplavila najprije Zagreb, a onda i ostale gradove u Hrvatskoj, kako je iπlo naπe πirenje”, kaæe VidiÊ. Na to koliki je opseg posla koji je dijelom preπao i preko smartovih lea upuÊuje podatak da City Express dnevno odrauje od 120.000 do 150.000 isporuka. Po tome su najveÊi uz Hrvatsku poπtu. City Express trenutaËno ima 700 zaposlenika i poslovnice u 32 grada u Hrvatskoj ukljuËujuÊi i πest otoËnih mjesta. Koliko je povjerenje hrvatskih gospodarstvenika u

City Express potvruje i podatak da rade s oko 5000 pravnih osoba kao ugovorni partner u dostavi pisama i paketa. “Naπa

fleksibilnost i moguÊnost prilagodbe svakom pojedinom klijentu i njegovim potrebama predstavlja tajnu naπeg uspjeha, ako se to moæe nazvati tajnom. Tako smo i doπli do razvoja poslovanja od gradske dostave do meugradske, prijevoza poslovne dokumentacije… Sve kako bi naπi klijenti dobili najveÊu moguÊu podrπku. Upravo je stoga i naπa poslovna orijentacija jasna - pokriti u potpunosti træiπte u Hrvatskoj, pojaËati se u paketnoj distribuciji te krenuti u πirenje u regiji i izvan granica Hrvatske”, zakljuËuje VidiÊ. Uspjeh City Expressa, i ukljuËivanje smarta u taj uspjeh, joπ je jedan dokaz da za mudre poduzetniËke ideje granice ne postoje, pa Ëak ni kada treba potpuno promijeniti filozofiju iza jednog malog gradskog automobila. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 37


VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V

pet godina smarta u Britaniji Za marku smart osobito je znaËajno etablirati se na vaænim træiπtima, a ono britansko jedno je od najveÊih u Europi. Upravo je zato posebno obiljeæeno pet godina nazoËnosti smarta na tom træiπtu, tijekom kojih je prodano 45 tisuÊa automobila. ©toviπe, smart je u Velikoj Britaniji stekao i vrlo jak status, πto dokazuje klub ljubitelja tih automobila s Ëak 22 tisuÊe Ëlanova.

smart crosstown

smartov hibrid troπi manje od Ëetiri litre benzina Moæda nije blizu serijskoj proizvodnji, ali smart crosstown vrlo je zanimljiv koncept hibridnog automobila, koji ujedno pokazuje kako Êe izgledati nova generacija modela fortwo. Automobil

je dugaËak 2,68 metara, s meuosovinskim razmakom od 1,9 metara (za usporedbu, aktualni je fortwo dugaËak dva i pol metra, s meuosovinskim razmakom od 1,51 metar). smart crosstown pogoni

38 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

61 KS (45 kW) snaæan benzinski i 23 kW (31 KS) snaæan elektromotor. S tim paketom smart Êe troπiti oko 15 posto manje benzina od odgovarajuÊeg benzinskog modela koji i sada troπi samo

4,7 litara na 100 km prema normi ECE. Meutim, i ovdje hibridna tehnologija moæe i viπe nego samo πtedjeti gorivo. Naime, u crosstownu je elektromotor zaduæen za eliminiranje stanki koje nastaju kada automatski mjenjaË mijenja stupnjeve prijenosa na gore, a rjeπenje tog problema velik je dobitak za komfor tog malog automobila. InaËe, on je opremljen i razliËitim modernim tehnologijama kao πto su svjetla od LED dioda te USB konektori za spajanje PDA navigacije ili MP3 playera.


Poslovni savjetn (Converted)-28 12/12/09 11:44 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


IAA FRANKFURT

Chrysler i Dodge predstavili su svoje adute za modelsku godinu 2006. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 41


IAA FRANKFURT

Chryslerove su zvijezde bliske buduÊnosti dizelska verzija limuzine 300C i redizajnirani PT Cruiser, dok je u Frankfurtu marka Dodge prikazala, nakon konceptne u Æenevi, i konaËnu verziju svog modela Caliber. Automobil koji svojim dimenzijama i sportskim karakterom konkurira modelima poput Alfe 147 ili Seata Leona bit Êe dostupan s benzinskim motorima obujma 1,8 (140 KS), 2,0 (150 KS) i 2,4 litre (170 KS), a najavljuje se i dvolitarski dizel s izravnim ubrizgavanjem snage 136 KS i CVT mjenjaËem. Model Cali-

42 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

ber na træiπte πirom Europe dolazi u proljeÊe sljedeÊe godine. Chrysler PT Cruiser u sedan i cabrio izvedbi sada nudi novi interijer i restilizirani eksterijer. Za limuzinsku verziju u ponudi je novi dizelski motor s turbinom varijabilne geometrije (VGT) koji donosi 25 posto viπe snage od prethodnog modela. InaËe, uvoenjem novih dizelskih motora, sada i Chrysler ima respektabilnu paletu proizvoda s ovim, u Europi posebno popularnim, motorima. Tu su 300C 3.0 CRD

Sedan, 300C 3.0 CRD Touring, PT Cruiser 2.2 CRD Sedan, Voyager 2.5 CRD i Voyager 2.8 CRD. Novi 300C CRD (koji Êe, uzgred reËeno, serijski biti opremljen filtrom Ëestica) i restilizirani PT Cruiser samo ojaËavaju ionako πiroku Chryslerovu ponudu u kojoj su joπ i Crossfire, Sebring, Voyager (s jedinstvenim Stow’n Go sustavom sjedala) te snaæni SRT modeli Crossfire SRT6 i u bliæoj buduÊnosti 300C SRT8. Vrhunska paleta za marku koja ove godine slavi 80 godina postojanja.


/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 43


300C CRD

Chrysler runs o Napokon je sruπena i posljednja potencijalna prepreka koju je 300C imao ispred konaËnog priznanja na europskim træiπtima. Predstavljen je model 300C CRD s trolitrenim V6 turbodizelom koji ima 218 KS i golemih 510 Nm okretnog momenta - prava mjera za pravu ameriËku krstaricu. Motor je standardno opremljen filtrom Ëestica, a velikom automobilu omoguÊava ubrzanje do 100 kilometara na sat za samo 7,6 sekundi i najveÊu brzinu od Ëak 230 km/h. O vaænosti ovog dogaaja za Chrysler najbolje govori podatak da je Ëak 70 posto automobila iz segmenta u kojem konkurira 300C opremljeno upravo dizelskim motorima. Upravo zato za atraktivnu je krstaricu izabran agregat koji je pravo tehnoloπko remek-djelo. Napravljen je u suradnji sa struËnjacima Mercedes-Benza i opremljen Boschovim ubrizgavanjem visokog pritiska (Ëak 1600 bara). TurbopunjaË varijabilne 44 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

geometrije omoguÊuje velik okretni moment u svim reæimima okretaja i gotovo potpuno eliminira „turbo rupu“, Ëemu pridonose i keramiËki „piezo“ injektori koji reagiraju na komandu gasom u samo jednoj milisekundi te isporuËuju toËno odreenu koliËinu goriva. Naravno, takva se tehnologija ogleda u smanjenju potroπnje goriva. ToËnije, prosjek prema normi ECE iznosi samo 8,1 litru na 100 kilometara. Motor je u cijelosti izraen od aluminija te stoga teæi samo 208 kilograma, a svaki cilindar ima po Ëetiri ventila. Glavna je karakteristika motora iznimno miran i kultiviran rad, zahvaljujuÊi malim otporima unutar njega i posebnim osovinama za uravnoteæenje. Takoer, motor je opremljen i posebnim grijaËima, zbog Ëega pokretanje traje kao i kod benzinskoga. Motor je standardno u paru s novim petostupanjskim automatskim mjenjaËem kojim vozaË, ako to æeli, moæe upravljati i

ruËno zahvaljujuÊi sustavu Electronic Range Select. Chrysler 300C te njegova karavanska verzija 300C Touring s V6 turbodizelskim motorom pojavit Êe se na træiπtu veÊ poËetkom sljedeÊe godine.


on

diesel Chrysler 300C dobio je dugooËekivani dizelski motor s 218 KS, iznimno vaæan za sva europska, pa tako i za hrvatsko træiπte

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 45


VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V

Dodge Caliber s VW dizelom Prvi model iz nove serije vozila marke Dodge koja dolazi u Europu jest Caliber, a otkriveni su i neki novi detalji o njegovim karakteristikama. Naime, ovaj hatchback s peterim vratima imat Êe, meu ostalim, i dvolitreni dizelski motor iz Volkswagena. RijeË je o jednom od najboljih agregata u klasi s izravnim ubrizgavanjem goriva visokog pritiska, turbopunjaËem

varijabilne geometrije i Ëetiri ventila po cilindru. Motor ima 140 KS i Ëak 320 Nm okretnog momenta. U smislu benzinskih motora Caliber Êe imati najnoviju generaciju tzv. world engines u tri obujma i snage: 1.8 sa 140, 2.0 sa 150 i 2.4 sa 170 KS. Svi agregati imaju Ëetiri cilindra te najmanje pet posto manju potroπnju od sliËnih motora, a smatraju se ponajboljima na svijetu.

NajveÊi pickup na svijetu Dodge je predstavio najveÊi pickup na svijetu, Ram Mega Cab Dually s kabinom dugom Ëak 277 cm, namijenjen kupcima koji æele dodatni prostor kako u kabini, tako i u tovarnom dijelu. Ogromni je automobil opremljen 5,9-litarskim Cumminsovim

turbodizelskim motorom, a nosivost mu osigurava straænja osovina s dvostrukim kotaËima. Ram Mega Cab je dostupan u konfiguracijama 4x2 i 4x4, standardno je opremljen ruËnim mjenjaËem sa πest brzina, odnosno opcionalno automatskim.

Chryslerov koncept Akino

Svoju praksu predstavljanja atrkativnih koncepata Chrysler je nastavio modelom Akino. RijeË je o vozilu koji je stvorio Akino Tsuchiya, 37godiπnji japanski dizajner iz DaimlerChryslerovog Pacifica Advanced Design Centra u Carlsbadu (Kalifornija), a rijeË je o kompaktu s dovoljno mjesta za pet osoba. Ono po Ëemu se istiËe koncept Akino jest uporaba prirodnih i reciklirajuÊih sintetiËkih

materijala: primjerice, njegova je podnica napravljena od bambusa. Naravno, ono najdojmljivije je vanjski

46 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

dizajn s velikim staklenim povrπinama na kojima je staklo posebno obraeno kako bi putnicima u vozilu osiguralo

privatnost i komfor. Akino pokazuje kako bi mogao izgledati buduÊi kompaktni automobil iz kuÊe Chrysler.


motor presse 55 (Converted)-10 12/12/09 10:28 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


STRAST MARTINA TOM»IΔ-MOSKALJOV, MEZZOSOPRANISTICA

Carmen iz kapelice svetoga Lovre Piπe Miπo CVIJANOVIΔ-CVIJO

Jedna je jedanaestogodiπnja crnokosa, vatrenooka, temperamentna, vragolasta djevojËica jedne nedjelje, kao i uvijek, poπla na misu. Otkako je znala za se voljela je iÊi u crkvu, pjevati u crkvi; voljela je ponajviπe djeËje, tako pune glazbe, a tu Ëaroliju te Ëarobne nedjelje zauvijek nosi u sebi. Kada su dvije starije æene zapjevale dvoglasno Ofertorium pastorale Ivana plemenitog Zajca, ostala je zateËena; iskrenu je Ëednu duπu potresla eksplozija emocija u krhkom ustreptalom djeËjem tijelu, zapljusnula plima osjeÊaja koje do tada nije poznavala. Nije ni znala da to odrasli zovu emocional48 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

nim πokom, samo joj je srce snaæno tuklo; u toj blagoslovljenoj svevremenosti i izvanvremenosti trenutka i vjeËnosti jednostavno je prestala disati. Toliko je to bilo lijepo. Je li to bilo Ëudo? Je li baπ tada istinski krenula putem svoje sudbine ili je to bilo deset godina prije, kada se zbio mirakul u koji i dandanas ne vjeruje, iako njezina dobra majka i dalje tvrdi da je to istina, πto potvruju i njihovi nekadaπnji poreËki susjedi. Tada je, s devet mjeseci, netom prohodavπi, sricala prve rijeËi ma-ma i ta-ta, a kada su je ljuljali, pjevala je dvije pjesme, flVisibaba mala« i fl©to se u vrtiÊu radi«. Ili je ipak putem pra-

vog pjevanja povedena rukom patera Martinjaka, u zagrebaËkoj Dubravi, onoj gornjoj, u æupi svetoga Mihaela, u kapelici svetoga Lovre?

Dobri pater Kad je poæeljela svirati klavir, a tata joj kupio mali sintisajzer, bikovskim je prkosom sjela i samouËki prosvirala. Osnovnoπkolsko je znanje, do-re-mi-fa-so-la-ti-do, napisala na tipkice, pleπuÊi i skakuÊuÊi prstiÊima po njima pet sati pa samouka prosvirala jednu boæiÊnu pjesmu. Zatim je u Institutu za crkvenu glazbu zavrπila πkolu orgulja,


uz potporu i sveÊenika i lokalnih orguljaπa, ali je divni profesor pater Martinjak ipak ubrzo rekao njezinu ocu: flS Martinom je sve super, pet plus, ali njezin talent nije u prstiÊima veÊ u glasu, ja vodim zborsko pjevanje. Obratite pozornost na to.« Dobri ju je pater tada uputio velikom tenoru Noniju Æunecu da bi joj, kad joj je bilo sedamnaest, profesor Æunec rekao: flJa tebi viπe pomoÊ’ ne mogu, ti trebaπ sad’ zbilja profesionalne ruke!« U Zagrebu je u srednjoj glazbenoj πkoli na

nije samu sebe uhvatila da se budi i o snu koji je sanjala razmiπlja na njemaËkom. Sledila se. Toga se dana odluËila vratiti. U meuvremenu je u Zagrebu upoznala deËka Æenju Moskaljova, danas joj je suprug, imaju trinaestomjeseËnog sinËiÊa Nou, a Europu nije izgubila.

Ulazak u snove U Zagrebu je u flNabuccu« i u flMoÊi sudbine« osvojila i publiku i kritiku, a onda u Osijeku bljesnula u ulozi, koja kao da je i dra-

na sceni sam ja - zbilja ja. Jako temperamentna, osoba koja daje stopedeset posto sebe, Ëesto otkrivajuÊi neπto za πto ni nisam znala da posjedujem.« A taj vulkan u sebi, tu eksploziju emocija Martina ne æeli sebiËno zadræati nego je æeli darovati publici, a silnu koliËinu njezine energije uzeti u se kao dodatan poticaj da bude ono πto jest. Sluæbena je kritika Martini neπto πto kao pjevaËica mora podnositi, ali joj neusporedivo viπe znaËi kad joj neznan Ëovjek, kao minuloga ljeta u Austriji, dok je punila benzin, izaπavπi iz auta francuske registracije kaæe: flSamo vam æelim zahvaliti za onu veËer.« Samo to. A to nema cijene.

Mama i heroina

jednom prijemnom proglaπena premladom, a na drugom nedovoljno darovitom, ali ju je u Grazu profesorica Annemarie Zeller, koja ju je poslije vodila, odmah uputila na akademijski prijemni. Sa sedamnaest se godina, kao novopeËena studentica, sama naπla doslovno na cesti u Grazu. I sretna i tuæna. Sama u Austriji, sama s velikim svijetom. Je li je prkos ojaËao? Ubrzo je osvojila prestiænu nagradu, s devetnaest je godina veÊ angaæirana u operi u Grazu. Mlada je mezzosopranistica poËela osvajati teatarske scene u Austriji, NjemaËkoj, Nizozemskoj, Maarskoj... Dok jednog jutra u Grazu

matski i pjevaËki stvarana za nju. Kao Carmen u reæiji Petra Selema, pod ravnanjem maestra Zorana JuraniÊa Martina TomËiÊMoskaljov je, samosvojno i ponosno, prkosno i neπtedeÊe, iskreno, ogoljevπi se srcem do sræi, do iskona, do samoponiπtenja, a zapravo darujuÊi i drugima i sebi ljepotu istinske Carmen, uπla u svoje snove: flMezzosopran sam, crnka, temperamentna, bilo bi zapravo Ëudno da kaæem da nisam æeljela ‘Carmen’. To je u potpunosti bilo ostvarenje mojih snova na sceni, na kojoj se osjeÊam zaista sretnom i povlaπtenom, jer pjevanje volim i u potpunosti me ispunjava,

...Kada se spusti zastor, kada svi iz gledaliπta napuste teatar, kada Martina pusti da se sve emocije, onako kao soc od kave, slegnu u njoj, onoga trenutka kada i ona izae iz opustjelog kazaliπta opet je mama, supruga, kÊi, sestra: flOtkad sam rodila Nou, postala sam puno staloæenija, jednostavno ne æelim veselje, radost ili tugu, nezadovoljstvo iz kazaliπta donositi svom djetetu. Moje dijete ima i hoÊe mamu koja Êe mu pjevati, ne zato πto je pjevaËica nego zato πto voli pjevati i πto je mama, koja Êe se igrati s njim, kupati se s njim, presvuÊi ga, dati mu papati, koja Êe ga nunati prije spavanja... I neizmjerno ga voljeti.« A veÊ sutra Martina Êe na pozornici opet biti ona istinska, iskonska Carmen, u duπi i tijelu, ranjiva i nepobjediva, toliko samosvojna, a opet toliko naπa da iz gledaliπta najradije nikada ni ne bismo izaπli. Martina TomËiÊ-Moskaljov. Carmen iz kapelice svetoga Lovre. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 49


STRAST GASTROPUTOPIS

Glad za

Piπe Rene BakaloviÊ Urednik ameriËkoga gastronomskog Ëasopisa Gourmet, jednog od najveÊih u svijetu, bio je blago nerovozan jer je kasnio s vaænom temom ove sezone - priËom o hrvatskoj kuhinji. Svi su ga u tome prestigli, ne samo izravna konkurencija, specijalizirani Ëasopisi, nego i kulinarske rubrike dnevnih novina, od New York Timesa do Neue Zuercher Zeitunga. Fenomen hrvatske gastronomije ne smije viπe zateÊi struËnjaka nespremnog. Prve vaæne naznake danaπnje medijske groznice mogle su se veÊ nazrijeti unatrag dvije, tri godine. VodeÊi globalni turistiËki izdavaËi i njihovi vodiËi proπle i pretproπle sezone proglaπavaju Hrvatsku najatraktivnijom svjetskom destinacijom. U obrazloæenju tih pohvala gastronomija zauzima kljuËno mjesto. Na terasi iznad naπe najreprezentativnije trænice, zagrebaËkog Dolca, sjedim s reporterom Gourmeta i njegovom lijepom 50 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

suprugom fotoreporterkom pokuπavajuÊi im pomoÊi u koncipiranju njihova izleta po Hrvatskoj. Strani novinari koji piπu o hrvatskoj gastronomiji dolaze u velikom broju, susreÊem ih po nekoliko na mjesec. S ovim posljednjim u najezdi, ameriËkim parom, vrlo je ugodno druæiti se. Oni o Hrvatskoj veÊ podosta znaju, izvjeπtavali su s Opernog bala u Zagrebu poËetkom godine. Hrvatska im se tada toliko svidjela da su se privremeno i doselili ovdje. Iznajmili su kuÊu u Komiæi. Pametni ljudi, brzo su shvatili kako je Vis vrlo osobit mediteranski mikrokozam. Uz leπo junetinu sa πalπom i teleÊe peËenje u restoranu Kerempuh na Dolcu listamo vodeÊi poljski kulinarski Ëasopis Kuchniju (naklada 75.000 primjeraka!) u kojem je tema broja hrvatska kuhinja, rastegnuta na gotovo 80 stranica. UnatoË tome, Poljaci su tek naËeli naπu temu,

najavljujuÊi kako Êe sljedeÊe godine biti temeljitiji, pa Êe Hrvatsku obraivati od regije do regije. Kuchnia mi je pred Amerikancima odliËno posluæila da se pravim vaæan tretmanom koji imamo kod Poljaka, a pritom ne ispuπtam priliku da, kao sluËajno, Ëasopis otvorim na stranici na kojoj je intervju sa mnom obiljeæen pompoznom


Hrvatskom Vrhunski svjetski autoriteti ocijenili su Hrvatsku kao najprivlaËnije turistiËko odrediπte. Naπa je gastronomija kljuËni argument u tom odabiru

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 51


STRAST GASTROPUTOPIS fotografijom u restoranu zagrebaËkog hotela Palace. Mala smo zemlja, objaπnjavam, ali je raznovrsnost prirodnih preduvjeta za veliku gastronomiju u Hrvatskoj zaista fantastiËna. Ne priËam u prazno jer je okruæenje Dolca u podne jedinstveno. Osobito kada se posreÊi sunËani ranojesenski dan. Ugoaj je toliko dojmljiv da je dovoljno upirati prstom i ovlaπ komentirati slike koje se otvaraju oËaranim πmekerima na terasi. Svaki je πtand izloæbeni prostor hrvatske gastronomije: iz doline Neretve stigle su prve mandarine, sorte autohtonoga groæa od izabele do plavca malog strancima izgledaju potpuno egzotiËno. Uz lisiËarke se nalaze i mrke trubaËe u ponudi svjeæih samoniklih gljiva. Vrganji su, pak, uredno narezani i lijepo posuπeni. Kumice u snjeænobijelim uπtirkanim pregaËama nude punomasno vrhnje na probu. LiËanin Drago demonstrira razliku izmeu uvoznog globaliziranog uniformiranog niskoukusnog kineskog Ëeπnjaka i ovog svog musavog, ali neodoljivo reskog opojnog mirisa koji on nudi pod nazivom “liËko Ëudo”. Do njega su naπi Maari iz sela nadomak Vukovara sa æarkocrvenim papriËicama posloæenim u vijence ispod kojih su bljeπtavo naranËaste tikve. Nama pred nosom, na πkripavim kolicima prema novoureenoj ribarnici kotura se golema tuna poput samohodne reklame za big game fishing. Na gornjoj terasi uz cvijeÊe nude se svjeæe mirisne zaËinske trave u teglama. Transparentni lift pod nadzorom liftboya u livreji vodi penzionere u podzemlje trænice gdje se joπ uvijek moæe kupiti teletina punog okusa, a janjci do njih izrasli su na ispaπi prepunoj ljekovita bilja. Mladi kozji sir takvog je snaænog izvorno mlijeËnog okrepljujuÊeg okusa da bi se njime ponosili kuhari u

52 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


najboljim svjetskim restoranima. Stotine vrsta joπ toplog peciva u pekarnicama Dolca svjedoËe o fantastiËnom preporodu hrvatskog pekarstva. Kulen iz mesnice u kutu napravljen je na starinski naËin, kako bog zapovijeda, i s razlogom sve viπe opËinjava znalce πirom svijeta. Dimljena potoËna pastrva ulovljena je u ribnjacima Gacke. Izloæena je uz staklenke zlatnoæute ikre istoga podrijetla. Kakva scenografija na svakom koraku oËaravajuÊe trænice: golem kukuruzni kruh iz kruπnih peÊi, med u koji je potonulo saÊe, domaÊa jaja, krupna gusja i malo manja paËja, uz uobiËajena kokoπja i sitna ali πarena prepeliËja. Guæva i æamor u kom se kroz smijeh nadglasavaju i nadmudruju kupci i prodavci zabavljeni drevnom druπtvenom igrom cjenkanja. Ako je Dolac sam po sebi spektakl, πto tek reÊi za izvoriπta s kojih dolaze sve te jestive i pitke divote: kamenice iz Stonskog zaljeva, tartufi iz Motovunske πume, jelenji but iz KopaËkog rita, brinjevac iz Gorskog kotara, ovËji sir s Paga, πkampi s Kvarnera, maslinovo ulje iz Vodnjana,

pekmez od drenjaka iz okolice Kumrovca, πipak s Velebita… Hrvatska se gastronomija lijepo dade prepjevati u epsku brojalicu gdje kumulativni efekt Ëistog ritmiËnog nabrajanja sluπatelja dovodi do ekstaze Ëak i prije nego πto uopÊe kuπa neπto neπto od tog veliËanstvenog izobilja. A zelene trænice u jedinstvenom okruæenju nisu ni sluËajno samo zagrebaËko obiljeæje. Posijane su po cijeloj Hrvatskoj, od Pule do Varaædina, od Osijeka do Dubrovnika. Kakva je to inspiracija za dobre kuhare! Dino Galvagno doslovce kuha na trænici. Veliki majstor, po ocu Sicilijanac, po majci VirovitiËan, roen u Münchenu, svuda se skitao dok se nije skrasio u kuhinji restorana smjeπtenog baπ na Dolcu. U tom je restoranu zamijenio Anu UgarkoviÊ, koja je svoje majstorstvo izuËila uz najveÊe kuharske zvijezde svijeta. Sada sama dokazuje svoju genijalnu kreativnost dizajnirajuÊi kolaËe za japanske slastiËarske tvrtke. No Ëim se vrati iz Japana, æuri na Dolac jer kuhanje s najboljim svjeæim namirnicama na vrhuncu njihove sezone ultimativno je kuharsko

zadovoljstvo. S Anom i Dinom na Dolcu kavu pije Tomislav ©piËek, novi hrvatski kuhar godine, televizijski πarmer i zabavljaË prvog reda. Druπtvo im katkad pravi Ivica ©truml, bivπi dvostruki kuhar godine, majstor koji je klasiËne recepture svjetske gastronomije autorski modernizirao i podario im autentiËni lokalni akcent. Joπ je barem desetak mladih hrvatskih kuhara koji ulaze u ovo druπtvo, doslovce i metaforiËki. S takvom kuharskom nacionalnom reprezentacijom uz domaÊe namirnice i odabrane hrvatske eksterijere i interijere moguÊe je impresionirati i najprobirljivije πmekere na svijetu. Uostalom, to smo veÊ i radili. OpÊi je kulinarski ugoaj u Hrvatskoj danas vrlo poticajan. Nakon viπedesetljetne uspavanosti najbolji su kulinari svjesni kako im se otvara prigoda svjetske afirmacije. Nije Ëudo πto se briljantni kuhar iz Kastva Zdravko TomπiÊ sprema osvajati Michelinove zvjezdice od prvog trenutka od kada se osjetilo pojaËano zanimanje tog najveÊeg svjetskog kulinarskog autoriteta. Naime sve se ËeπÊe Ëuje meu znalcima kako Êe agenti Michelina ubrzo krenuti u πpijunsku misiju po odabranim hrvatskim restoranima. VeÊ sad i bez pripreme, u neospornoj eleganciji zagrebaËkog restorana Marcellino, bajkovito smjeπtenog na rubu πume elitne gradske Ëetvrti, Michelinovi bi ljudi bili prisiljeni πefu kuhinje i voditelju restorana Mariju »erhaku veÊ u startu dodijeliti ne jednu nego dvije zvjezdice, koliko god da πkrtare s njima. Nakon toga, kako bi se dokazalo da magija Marcellina nije usamljen sluËaj, tu bi gospodu trebalo odvesti u restoran s najljepπim pogledom na svijetu, dubrovaËku Nautiku. Zatim, za ljubav dramatskog kontrasta, u nevjerojatno okruæenje agroturizma ponad Brtonigle u seoski turizam namirnica s vlastitog imanja u kom caruje genijalni mladi kuhar Marko Morgan, koji dokazuje kako seoska i elitna visoka kuhinja mogu biti potpuno ista priËa. »ak i najstroæi recenzenti Michelina u Hrvatskoj se ne bi dosaivali. U naπoj bi maloj zemljici imali πto mjesecima obilaziti, objaπnjavam novinarima iz svijeta ne πtedeÊi s primjerima. AmeriËki novinari nazivaju urednika i obrazlaæu zaπto bi svoj boravak u Hrvatskoj morali produæiti obeÊavajuÊi vrhunski tekst i neodoljive fotografije. U iduÊim Êemo brojevima Strasti izloæiti dokaze koji potvruju stav o Hrvatskoj kao o kulinarskoj velesili u nastajanju. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 53


National Geograp (Converted)-27 12/12/09 11:43 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


EURO CAMP JEEP 2005.

PoËetkom srpnja na jugu Francuske, u Chateau de Lastoursu, odræan je peti susret Jeep klubova i zaljubljenika u dæipove, najveÊe europsko okupljanje vlasnika terenskih automobila

Kraljevstvo Jeepa Ovogodiπnji je Euro camp Jeep okupio dosad najviπe sudionika; Ëak 480 automobila i oko 1200 ljudi iz 20 zemalja naπlo se na nezaboravnom vikendu posveÊenom njihovim ljubimcima na Ëetiri kotaËa, meu kojima je bilo i pet automobila iz Hrvatske. Valja naglasiti da Jeep kamp nije okupljaliπte samo muπkih entuzijasta. Naprotiv, tu se okupljaju cijele obitelji koje æive „Jeep æivotom“,

a poseban je program bio organiziran i za djecu. Primjerice, na neπto manjim modelima dæipa instruktori su pouËavali Ëak i najmanje klince voænji po terenu. Kao i obiËno, impresionirala je savrπena organizacija. Gotovo 500 automobila sa svih strana Europe - od Portugala do Ukrajine - besprijekorno se razvrstavalo u grupama po parkiraliπtima s kojih se kretalo na svakodnevne avanture. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 55


EURO CAMP JEEP 2005. Susret je trajao tri dana, puna neprekidnih turistiËkih i vozaËkih avantura. Tako je prvog dana hrvatska kolonija sudjelovala u stotinjak kilometara dugoj panoramskoj voænji kroz Les Corbieres, kako se naziva podruËje u kojem je kamp bio smjeπten. RazgledavajuÊi prekrasne krajolike i dvorce, putem smo izazvali i popriliËno zanimanje stanovnika sela kroz koja smo prolazili, jer kolona od πezdesetak zastavicama i raznim naljepnicama ukraπenih dæipova s raznim „egzotiËnim“ tablicama nije im baπ svakidaπnji prizor. Dan je zavrπio veËerom i glazbenim programom uz nagradne igre, a zabava je potrajala dugo u noÊ. Uz avanturistiËke voænje s najrazliËitijim Jeepovim modelima iz svih razdoblja - u kojima su, naravno, dominirali modeli Wrangler, Cherokee i Grand Cherokee, ali i pokoji legendarni Willys - osobito zanimljiva aktivnost bila je voænja quad motociklima. Jurnjava praπnjavim breæuljcima izmeu

Na Jeep Euro campu sudjelovalo je 480 vozila iz 20 zemalja Bez obzira na godine, Jeep je uvijek Jeep

velikih vjetrenjaËa dogaaj je koji se ne zaboravlja. Ipak, ubrzo je slijedila i „prava“ voænja: natjecanje u pronalaæenju kontrolnih toËaka. Desetak automobila jurilo je razliËitim puteljcima, katkad Ëak i posred livade, u potrazi za 14 oznaka kod kojih se krije peËat. Zadatak je bio skupiti ih πto viπe u toËno odreenom vremenu. Hrvatska je ekipa uspjela skupiti 13 od 14 peËata, πto je bilo dovoljno i za nagradu. Slijedila je voænja makadamom po radaru u toËno odreenom vremenu. Na svakom je dijelu staze bila propisana brzina, od 9 do 27 km/h, a cilj je bio prevaliti 13 kilometara u zadanom vremenu. Poslijepodne je bilo rezervirano za joπ jednu zanimljivu terensku voænju dugu Ëetrdesetak kilometara s dosta zahtjevnih uspona i spustova koje su svi sudionici uspjeπno svladali. 56 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


Zabava je trajala do kasno u noÊ Hrvatska ekipa na okupu

Za neke izazove trebalo je mnogo hrabrosti i koncentracije

Odvaæni Ozren AdamoviÊ, novinar Ëasopisa auto motor i sport Prepreke je lako svladavao i luksuzan Grand Cherokee

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 57


EURO CAMP JEEP 2005.

Ljubitelji Jeepa svih nacionalnosti

Hrvatski Cherokee u akciji

Posljednji dan kampa bio je rezerviran za pravu Jeep akademiju na kojoj su svi polaznici joπ jednom uvidjeli zaπto je Jeepov slogan upravo: „Go anywhere, do anything“. Na zahtjevnom poligonu polaznici akademije upoznali su se s terenskim sposobnostima novog Grand Cherokeeja, odnosno nove generacije pogona quadra drive. Podsjetimo se, u odnosu na proπli, novi quadra drive joπ bræe reagira na gubitak trakcije na bilo kojem od kotaËa. Poligon zavrπava velikom klackalicom na koju se treba popeti automobilom, πto je veliki Jeep odradio bez problema. Uz to, sve πto se htjelo doznati o ostalim Jeepovim modelima moglo se nauËiti od inæenjera u ugodnom razgovoru u nekom od tematski podijeljenih πatora. Nakon joπ jedne adrenalinske avanture prelaska s jedne na drugu stijenu preko æica te povratka uzbudljivim spustom na istim æicama - slijedila je i posljednja aktivnost prije povratka kuÊi. „Jeep challenge“ naziv je izazova koji se sastojao od traæenja dijelova Wranglera razasutih po okolici i njegova sastavljanja. Vjerujte, to je sjajna zabava, baπ kao πto je bio i cijeli Euro camp Jeep. Pozdrav sudionika bio je samo jedan - vidimo se i sljedeÊe godine!

Adrenalinski uæitak na stijeni

Jeep klub Hrvatska

Postanite Ëlan! Klub ljubitelja Jeepa u Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom EUROlinea, postoji od oæujka proπle godine, a organizirao je veÊ nekoliko uspjeπnih susreta i druæenja. Posebne pogodnosti samo su dio povlastica koje imaju Ëlanovi Jeep kluba Hrvatska, a dio je njegove aktivnosti i organizacija izleta i druæenja u prirodi - Jeep tour - te moguÊnost odlaska na najveÊe svjetske susrete - Jeep camp Europe ili Jeep Jamboree. Sve informacije vezane uz Jeep klub Hrvatska moæete naÊi i na www.jeep.com.hr/jeep_hr_main ili zatraæiti e-mailom - jeepclub@euroline.hr.

58 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


u

IAA FRANKFURT

Jeep je na IAA u Frankfurt doveo dva sjajna koncepta

Jeepovi novog doba Marka Jeep posvuda u svijetu naglaπava svoj jedinstveni i legendarni karakter. Tako je bilo i na IAA salonu automobila u Frankfurtu: predstavljena su Ëak dva nova koncepta iz segmenta sport utility vehicle (SUV) koji ponudu marke Jeep πiri i na potpuno novo podruËje. Ono πto je zajedniËko modelima Patriot i Compass kombinacija je klasiËnih Jeepovih vrijednosti u smislu zabave, sposobnosti i praktiËnosti te fleksibilnog interijera i ekonomiËne potroπnje goriva. Velikim dijelom i stoga πto je za njihovo pokretanje predvien novi 2.4-litreni Ëetverocilindraπ

uz dvolitreni turbodizel - oba s najmodernijim bezstupanjskim CVT mjenjaËem. Jeep Patriot interpretacija je klasiËnog „stylinga“ marke, ali napravljena tako da se svidi kupcima kompaktnih SUV vozila. Njegove su forme jednostavne, geometrijske i sugeriraju robusnost, snagu i offroad imidæ. Naravno, detalji poput reπetke hladnjaka sa sedam rebara, okruglih prednjih svjetala i izboËenih blatobrana ostaju kao dokaz pripadnosti marki. U prostrani i funkcionalni interijer Patriota ulazi se kroz dva para πirokih vrata, dok su prtljaæna vrata dvodijelna.

S druge strane, model Compass zamiπljen je za kupce koji nikad prije nisu razmiπljali o Jeepu, ali ipak cijene sve poznate karakteristike marke. Njegova je linija gotovo sportska, a sugerira robusnost kakva relijaπkog automobila. Kompaktnih je dimenzija te bi se kao takav trebao snaÊi i na træiπtima gdje veliki automobili nisu posebno na cijeni. U biti, rijeË je o originalnom SUV vozilu koje moæe jednako dobro funkcionirati kao robustan terenac, ali i kao atraktivan gradski automobil. Naravno, Jeep je u sklopu svog izloæbenog prostora predstavio i svoju klasiËnu ponudu: od Wranglera preko Cherokeeja pa do Grand Cherokeeja koji je bio predstavljen i u snaænoj SRT verziji. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 59


VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V

Posebna edicija za Wrangler Jeep je predstavio novu posebnu ediciju Wranglera pod nazivom Renegade, ujedno predstavivπi tri nove boje za ovaj legendarni model. Osnova je automobila verzija Sport s motorom 4.0 i ruËnim 6-brzinskim mjenjaËem, dok se Renegade odlikuje aluminijskim

naplacima promjera 15 cola i audiosustavom sa sedam zvuËnika i subwooferom. Za interijer se nude dvije boje: crna i svijetla kaki boja, dok su nove boje vanjπtine vatrenocrvena, solarno æuta i elektriËno limeta zelena.

Jeep uz Operation Gratitude Marka Jeep sluæbeni je dobavljaË vozila za Operation Gratitude - neprofitnu organizaciju koja se bavi dostavom paketa i pisama ameriËkim vojnicima koji se nalaze u mirovnim misijama πirom svijeta. Samo tijekom 2003. godine ta je organizacija distribuirala 71 tisuÊu poπiljaka. Kako bi promovirao ovu humatinarnu akciju, Jeep je organizirao neuobiËajeni dogaaj: model Commander, prvi Jeep sa sedam sjedala, izbaËen je s padobranom iz helikoptera Sikorsky s visine od 366 m okruæen sa sedam padobranaca ameriËke vojske. Nakon pola minute veliki je automobil mekano dotaknuo zemlju. Valja napomenuti kako na Commanderu nisu raene nikakve modifikacije. Istra Challenge europski je poznata utrka, prepoznatljiva i po veoma oπtrom i rigoroznom pravilniku te strogim sucima koji zahtijevaju maksimalnu sigurnost vozaËa i gledatelja te oËuvanje okoliπa pod svaku cijenu. Natjecanja poput ovog dobra su prilika za sve ljubitelje offroad voænje da nauËe pravila ponaπanja u prirodi i pravila sigurnosnih procedura pri voænji opasnim terenima. EUROline Jeep team popratio je natjecanje i sponzorirao dio nagrada, a na utrku su doπli i mnogi Ëlanovi Jeep kluba Hrvatska. Viπe informacija o utrci moæe se pronaÊi i na internetu: www.sport-billy.hr.

Istra Challenge 4th Edition

Istra Challenge veÊ je postala tradicionalno natjecanje u „ekstremnom“ off-roadu, koje se ove godine odræalo od 29. do 31. listopada u Tinjanu kraj Pazina, toËnije u Limskoj dragi

ispod Tinjana. 25 natjecatelja iz Ëetiriju zemalja isprobalo je svoje snage i moguÊnosti svojih posebno pripremljenih vozila na 3 poligona s po dva posebna ispita. Radi teæine

60 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

staze i spretnosnih ispita bilo je puno odustajanja i kvarova. Kroz cilj s rezultatima proπlo je 18 vozila, a tijekom utrke bilo je Ëetiri prevrtanja - sreÊom bez veÊih posljedica.


Jadransko (Converted)-24 12/12/09 11:42 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


Wrangler

FOTOSESSION

62 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

kao modni dodatak Tvrtka Dafu iz Zagreba odræala je zanimljiv fotosession kako bi promovirala svoj modni brand “Classic” koji se uspjeπno razvija veÊ jedanaestu godinu. Za potrebe fotografiranja odabrana je vrhunska manekenska ekipa predvoena Ivom DragoviÊ. Iskusni su modeli, uz dobru zabavu i mnogo smijeha, ispunili svaki zahtjev koji je ispred njih postavio proslavljeni fotograf Damir Hoyka. Ipak, glavnu ulogu u cijelom sessionu imala su tri prekrasna Jeepa Wranglera iz sve tri generacije: CJ7, YJ i novi Rubicon. Njima su spretno upravljali provjereni piloti i viπestruki pobjednici raznih off

-road natjecanja iz istarskog off-road kluba “Kamo oko vidi” i pokazali svima prisutnima tko je “gazda” u πumi te kakvi su, zapravo, pravi potencijali ovih vozila. Organizatori fotosessiona nisu krili svoje oduπevljenje dobivenim rezultatom, serijom predivnih fotografija koje Êe iduÊih mjeseci puniti revije i svakako biti itekako zapaæene. Sponzor je tog izvanrednog druæenja bio EUROline, koji je nesebiËno ustupio cijelu paletu svojih vozila. Njima su se vozili novinari svih TV-kuÊa i revija, baπ kao i prateÊa ekipa. Druæenje se nastavilo i nakon zavrπenog posla do duboko u noÊ.


/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 63


STRAST KULTURA

Otvorenje galerije Kratis

64 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


autora slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj. Sama atraktivnost otvorenja potvrena je velikim brojem posjetitelja. Naime, na otvorenje izloæbe pristiglo je oko 400-tinjak gostiju. Vrhunska organizacija, organizirano parkiranje, nastup mlade i atraktivne profesorice violonËela Ane Rucner dokazuju trud i ozbiljnost koju je ovo poduzeÊe uloæilo u taj

kulturno-umjetniËki projekt, te se u razgovoru s Nikolom KrajaËiÊem jasno vidjela doza oduπevljenja nadasve pozitivnim ishodom izloæbe. Na naπe pitanje kako se odluËio na ovaj nesvakidaπnji spoj, odgovara nam: “Nakon dugogodiπnje ljubavi prema umjetnosti, skupio sam podosta raznih djela mnogih autora te primjeÊujuÊi sve veÊi porast zanimanja za umjetnost æelio sam otvoriti ekskluzivnu galeriju u kojoj Êe svatko moÊi naÊi neπto za sebe, pa i vodeÊi raËuna o plateænim moguÊnostima.” Na pitanje je li i sama izloæba prodajna, gospodin KrajaËiÊ je napomenuo da je svaka slika u Galeriji na prodaju, te tvrdi da Êe jedan dio novca od prodaje uvijek biti namijenjen razvitku mladih hrvatskih slikara i kipara. Na kraju valja istaknuti da je izloæba iz fundusa otvorena do 17. studenog, nakon Ëega se postavlja izloæba akademskog slikara Tihomira LonËara.

U prizemlju tiskara, na katu galerija... Zanimljivo, neki bi Ëak rekli i nespojivo, ali od 27. listopada i to je postalo stvarnost. Jedno od najmodernijih hrvatskih poduzeÊa u privatnom vlasniπtvu - poduzeÊe Kratis otvorilo je svoja vrata ne samo poslovnim klijentima, veÊ i ljubiteljima umjetnosti. Naime, kako je poduzeÊe u vlasniπtvu obitelji KrajaËiÊ, nakon dugogodiπnje ljubavi prema umjetnosti i skupljanju umjetniËkih djela, Nikola KrajaËiÊ odluËio je podijeliti svoju bogatu zbirku s javnoπÊu. Prva izloæba otvorena je u sklopu Galerije; postav je to 60-ak djela najutjecajnijih / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 65


STRAST KULTURA

U Etnografskom muzeju u Zagrebu postavljena je izloæba “Vezak vezla, niz Bosnu gledala”, o tradicijskom odijevanju i nakitu Hrvata iz Bosne i Hercegovine

od noπnji koja danas Ëini zbirku Karmela sv. Ilije ima svoju priËu, æalosnu ili radosnu, viπe ili manje nevjerojatnu. Primjerice, priËa o noπnji iz sela Ivanjska kraj Banja Luke, Ëiji su zadnji primjerci bili zamalo uniπteni i izgubljeni tijekom posljednjeg rata u BiH. Noπnja je obnovljena da bi na izboru za topmodel svijeta u Kini 2004., predstavljajuÊi Bosnu i Hercegovinu, u kategoriji za najljepπi nacionalni kostim izmeu 60 noπnji iz cijeloga svijeta bila proglaπena najljepπom.

Povijest utkana u ruho ZajedniËkom inicijativom Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Etnografskog muzeja u Zagrebu i Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetniËkih druπtava Bosne i Hercegovine - Mostar stalna izloæbe tradicijskog odijevanja i nakita Hrvata s cjelokupnog podruËja Bosne i Hercegovine, inaËe postavljena u jednom dijelu samostana i duhovnog centra Karmel sv. Ilije, pokraj Buπkog jezera u zapadnoj Hercegovini, bit Êe predstavljena i

zagrebaËkog publici i πiroj hrvatskoj publici. Do 27. studenog 35 najljepπih kompleta narodnih noπnji i najvrjedniji primjerci nakita Hrvata s 26 lokaliteta BiH krase prostor u prizemlju Etnografskog muzeja u Zagrebu. Duπa ovog projekta je o. Zvonko MartiÊ, karmeliÊanin, koji se veÊ dugi niz godina bavi predanim skupljanjem i oËuvanjem, ne samo narodnih noπnji i nakita, veÊ i vokalno-instrumentalnog i plesnog folklornog naslijea Hrvata na podruËju BiH. Svaka

Vanna u ovacijama

ObiljeæavajuÊi 15 godina iznimno uspjeπne karijere, pjevaËica Vanna priredila je koncert u Zagrebu, 16. listopada 2005. u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. 66 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

Nepuna dva dana trebala su da sve ulaznice za koncert budu rasprodane, te je dupkom ispunjena dvorana uæivala u dvosatnom Vanninom izvoenju najuspjeπnijih pjesama

u njezinoj karijeri; od samih poËetaka i prve festivalske pobjede u jesen 1990. na Zagrebfestu do danas, do albuma “Hrabra kao prije”. Vrhunska ekipa sastavljena od 15 glazbenika pratila je Vannu na pozornici Vatroslava Lisinskog, a poseban trenutak koncerta svakako su bili gosti koji su uveliËali Vanninu proslavu: Oliver DragojeviÊ s kojim je izvela “Ja Êu budna sanjati” i “©to to bjeπe ljubav”, Nina BadriÊ s kojom je izvela “Ti se varaπ” i “»arobno jutro”, te dvoje mladih izvrsnih pjevaËa, Ivana Kindl i Jacques Houdek s kojima je u akustiËnoj gitarskoj izvedbi otpjevala pet najveÊih hitova iz vremena sastava “ET”. Nakon koncerta, uz ovacije, Vanna je na bis izvela joπ tri pjesme oprostivπi se od publike svojom autorskom pjesmom “Jedina”. Glazbeni producent koncerta, nagraivani Nikπa Bratoπ, u izdanju Croatia Recordsa i Orfeja HRT, priprema posebno DVD izdanje ovog koncerta, koji Êe se u prodaji naÊi uoËi ovogodiπnjih boæiÊnih blagdana.


Gipa (Converted)-22 12/12/09 11:41 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K


EUROline RAZGOVOR: KLAUS MARTIN BÜCHNER

Trening, trening i trening Inzistiranjem na πkolovanju i stalnom usavrπavanju, viπi savjetnik postprodaje u EUROlineu Klaus Martin Büchner dovodi postprodajne usluge na razinu kakva se nudi u zemljama Zapadne Europe. Na tom putu neke su stepenice svladane, a neke od prepreka ukljuËuju primjerice i sustav πkolovanja u Hrvatskoj. No, radom i organizacijom sve se moæe postiÊi 68 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

©to jedan 57-godiπnji zaljubljenik u motociklizam i letenje, inæenjer konstrukcije automobila, koji je gotovo treÊinu svog vijeka proveo u Juænoj Americi i ©panjolskoj radi u Hrvatskoj? PriËa je duga. PoËinje u Hamburgu na πkolovanju u tada jedinoj visokoπkolskoj ustanovi za zaljubljenike u konstruiranje i razvoj vozila, nastavlja se u Ekvadoru, zatim u tvornici u Gagenauu, pa u Argentini, ©panjolskoj i Poljskoj da bi se sadaπnjost ispriËala u Hrvatskoj. U EUROlineu, u odjelu postprodaje. “Stjecaj okolnosti, potreba za struËnjacima u postprodaji, iskustvo nakupljano u brojnim zemljama u svijetu… sve to kumovalo je mom dolasku u Zagreb. Najprije je planirano da doem na dvije godine «prebacitifl svoje iskustvo mladom timu EUROlineovih struËnjaka, pomoÊi im uspostaviti procese postprodajnih usluga, rjeπavanja problema u jamstvenom roku, tehniËkih prigovora… Kad sam stigao, naiπao sam na skupinu mladih ljudi spremnih raditi i uËiti. A uËenje, πto kroz πkolovanje, πto kroz praksu, osnova je svega”, kazuje Klaus Martin Büchner, viπi savjetnik postprodaje. Nakon godinu dana u Hrvatskoj Ëini se da Êe boravak biti neπto dulji, ali bit Êe to i posljednji posao Klausa Martina Büchnera izvan NjemaËke. “Mnogo smo godina bili izvan NjemaËke, ponajviπe u latinskim zemljama pa nam je i Hrvatska te hrvatski mentalitet blizak. Supruga mi je Juænoamerikanka i u krvi joj je da svu obitelj dræi na okupu, πto je sada, kada su djeca odraslija sve teæe pa smo zakljuËili da nakon ovog posla u Zagrebu prestajemo sa æivotom u inozemstvu. Poslije Hrvatske vraÊamo se kuÊi nakon gotovo 18 godina. ©to se Hrvatske tiËe, iznimno nam je lijepo ovdje. Riba, vino, klima… sve je vrlo blisko onomu na πto smo navikli u Argentini, ©panjolskoj… No, ja sam u svemu manje zanimljiv. Moj je posao iznimno zanimljiv, a pribliæavanje Hrvatske Europskoj uniji Ëini ga joπ zanimljivijim i intenzivnijim. To je i jedan od razloga zbog kojih ove godine nisam imao prilike uæivati u svojim hobijima - voænji motociklom i letenju jedrilicom. Drugi razlog vezan je uz Ëudnovate klimatske prilike ove godine. Ni za motocikl ni za jedrilicu nisu bile dobre”, kratko pojaπnjava Büchner. Prebacivπi se na poslovne teme naglaπava kako postprodaja nije samo servisiranje vozila, na πto mnogi odmah pomisle. Prema njegovim rijeËima, postprodaja je iznimno vaæna kao potpora prodaji. Poznato je da


laskav trgovac moæe prodati prvi auto kupcu, ali drugi i treÊi automobil iste marke tom istom kupcu prodaje upravo postprodaja i kvaliteta. “Kada govorimo o EUROlineu, moram istaknuti da imamo vrsne majstore i da kvaliteta koju moæemo postiÊi i postiæemo nije ispod razine istovjetnih postprodajnih usluga u zemljama Zapadne Europe. UnatoË Ëinjenici da su automobili sve sofisticiraniji, da je Ëak i karoserija sve sloæenija i prepuna novih materijala, kvaliteta koju moæemo postiÊi uistinu je izvrsna. No, to ne znaËi da se sadaπnja razina usluge ne moæe podignuti na viπu razinu. Sam je servis izvrstan, ali Ëekanje na popravak suviπe je dugo. U Zapadnoj Europi nevjerojatno je da se servis zatvara u 16 sati. Tamo se radi 50, 60 sati tjedno u servisu πto odgovara radnom vremenu od 8 do 20 sati. I to je neπto na Ëemu Êemo svi morati poraditi πto zbog kvalitetnije usluge kupcu, πto zbog pribliæavanja Hrvatske Europskoj uniji”, istiËe viπi savjetnik postprodaje u EUROlineu. Ono na πto se posebno pazi, a u buduÊnosti Êe se joπ i viπe paziti jest konstantno πkolovanje i usavrπavanje. “Trening, trening i trening. To su tri osnovna postulata u postprodaji. Naime, πkolovanjem i usavrπavanjem raste kvaliteta usluga i poveÊava se brzina obrade. I πto se toga tiËe, uspjeli smo odraditi vrlo dobar posao. Ove smo godine imali oko 950 dana za trening tehniËara i netehniËara, odnosno struËnjaka koji rade u jamstvima i za trening servisnih savjetnika. Oko 200 osoba dobilo je adekvatne certifikate u skladu s pravilnicima koji vrijede u EU, a usporedno s tim, naglaπeno se radilo na razvoju treningprograma u Hrvatskoj. S druge strane, naravno, postoje i problemi od kojih ne bjeæimo. »injenica je da smo ovdje u Zagrebu «potkapacitiranifl. Traæe se novi prostori za servisne radionice, skladiπte rezervnih dijelova, odvajanje po

markama… i na tome se kontinuirano radi. Kada to bude rijeπeno, nedvojbeno je da Êe korisnici naπih usluga osjetiti dodatan kvalitativan skok, uvjerava nas Klaus Martin Büchner. Prema njegovim rijeËima, jedan od veÊih problema koji nije prisutan samo u Hrvatskoj, veÊ i u veÊini zemalja u kojima je bio, vezan je uz teπko pronalaæenje kvalitetnog kadra. “Postprodajne usluge uvelike su se promijenile od vremena kada je mehanika bila sve i kad su glavnu rijeË imali iskljuËivo majstori tehniËari koji su glavninu vremena provodili ispod automobila. Ljudi s diplomom i osjeÊajem za automobile jesu na cijeni, ali je Ëinjenica i to da sustav πkolovanja u Hrvatskoj takve kadrove ne proizvodi. Ponavljam da to nije sluËaj samo u Hrvatskoj. Proces kakav je DaimlerChrysler primijenio u Poljskoj uπavπi u partnerstvo sa srodnim fakultetima, donirajuÊi opremu i vozilo za vjeæbe, jedan je korak prema stvaranju kvalitetnih novih kadrova. No, to je dugotrajan proces. Kako bismo ubrzali neke procese, mi smo se ukljuËili u sustav koji, trenutaËno na naπim

zaposlenicima, istraæuje koja to toËno znanja svakom pojedinom zaposleniku nedostaju. A sve kako bismo skratili vrijeme πkolovanja, kako ljude ne bismo zamarali istim, veÊ kako bismo im ponudili neπto novo. Problem koji imamo s ugovornim partnerima jest taj da se na usvrπavanju uvijek pojavljuju isti ljudi, umjesto da na πkolovanja stalno idu novi ljudi. Jer, πto kad u servisu s petero tehniËara od kojih je jedan stalno na usavrπavanjima upravo taj zavrπi na bolovanju? Nastaje problem kojeg ne bi bilo da su s istom razinom obrazovanja i treninga u servisu barem dvojica, ako ne trojica ili sva petorica”, kaæe Büchner. Na pitanje o kvaliteti automobila, i sve ËeπÊim prituæbama na modele s trokrakom zvijezdom te je li ih i on iskusio, naπ sugovornik odgovara kako problemi uvijek postoje i imaju ih svi proizvoaËi. “Proces je razvoja vozila skraÊen pod pritiskom zahtjeva træiπta koje sve ËeπÊe tra-æi nove i drukËije automobile. Stoga je logiËno da novi modeli imaju odreene probleme koji se rjeπavaju u sklopu jamstvenih prava. Ja osobno s mercedesima koje vozim veÊ godinama nisam imao gotovo nikakvih problema. Moæda je to kao u onoj priËi da simptomi bolesti potpuno nestaju kad se i pribliæite lijeËniku, pa se mercedesima koji su u mojim rukama ‘bolesti’ ni ne pokazuju, ali to je uistinu Ëinjenica. A moæda sam s vozilima samo sretniji od drugih jer ni s motocilima, a vozim u pravilu njemaËku marku, nikad nisam imao problema”, zakljuËuje Ëelni Ëovjek EUROlineove postprodaje.

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 69


STRAST PUTOPIS

Koncert za pamÊe Piπe Miroslav »ABRAJEC Dok sam, joπ sav zadihan od ugodnog uzbuenja, traæio prikladne rijeËi koje bi bile kadre da l i j e p o j Ivi, supruzi mojeg prijatelja Borisa, doËaraju m o d r o Ë u d o πto sam ga gledao na padinama velike planine (Untersberg je najbliæi susjed Glaneggu) i na nebeskom svodu ponad nje, d i e bildschöne Fr au (ukr asni pr idjev) posvojio sam iz njemaËkog jezika da njime, πaleÊi se, kaæem istinu o njezinoj pojavi) nije skrivala svoju nevjericu. Je li ono πto joj rijeËima predstavljam zaista ono πto sam ja u zbilji zadivljen motrio ili joj priËam vilinsku bajku kakvu bi mogla vidjeti samo Carrollova Alice through the Looking Glass. Uvjeravao sam je i, mislim, uvjerio (pozvavπi u pomoÊ i Goetheova Mefistofelesa) da je d a s W u n d e r i m m e r d a. Lijepa Iva je nadarena, samonikla, samouka slikarica koja se marljivo slikajuÊi toliko izvjeπtila da je posvojila profesionalnu sigurnost u baratanju kistom (njezina ulja i njezini akvareli, preteæno krajolici, uzmorski jadranski, ladanjski, urbani…, imaju u Salzburgu priznanje i publike i kritike). Po πkolskim kvalifikacijama i po veÊ minulom radu, ona je zdravstveni tehniËar (djelovala je do odlaska u Salzburg u KliniËkom bolniËkom centru u Rijeci). Da πto korisnije ispuni svoje salzburπke dane, preuzela je jedno p a r t t i m e zaposlenje u kojemu je naπla i draæ hobija. Obavezala se da u jednoj socijalnoj ustanovi, u domu za osobe t r e Ê e d o b i , u domu za starce, preuzme sluæbu animatora rekreativnih aktivnosti. Ona s v o j e d e Ë k e navodi na razgovaranje, tjelesno vjeæbanje, Ëitanje, recitiranje, likovno izraæavanje, pjevanje… Inzistirala je da je posjetim, da je vidim okruæenu njezinim πtiÊenicima. Rekla je da me Ëeka u staraËkom domu p l e a s a n t s u r p r i s e - namjerno je upotrijebila ovu englesku sintagmu kojom se ja sluæim u opÊenju s osobama koje su mi drage. Evo, doπao sam u skladu s dogovorom, znatiæeljno gledam oko sebe i iπËekujem obeÊani p l e a s a n t s u r p r i s e . SimpatiËni, dobro raspoloæeni s t a r Ë i Ê i (svi mlai od 70 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

mene…) doËekali su me srdaËno i veselo. Poslije pozdravnog aplauza, Ivini su gojenci recitirali stihove njemaËkih pjesnika (prepoznao sam Goetheova E r l k o e n i g a , odlomak iz Schillerove himne A n d i e F r e u d e , Heineovu D i e L o r e l e i , Traklovu M u s i k i n M i r a b e l l…). Zatim su

pjevali (zborno, Ëak su zborno pjevali i za jedan glas skladane njemaËke L i e d e r ) svojim drhtavim glasiÊima, unoseÊi se emocionalno u njih, brojne, meni uglavnom dobro poznate skladbe. Meutim, meu njima nije bilo one koju sam sa sigurnoπÊu oËekivao, do koje mi je


nje

bilo najviπe stalo: nedostajala je ona koja najpotpunije iskazuje tajnu germanske duπe, koja najËeπÊe kao pjev spontano izlazi iz germanskog grla; bila mi je uskraÊena mila, ljupka, njeæna melodija, nisam Ëuo onaj nostalgiËni pjev duπa u kojem se milina æivljenja sjedinjuje s osjeÊajem Ëovjekove

neizbjeæne smrti, Ivini deËki nisu ni otpjevali mitsku pjesmu, Lied u svojoj najËistijoj objavi: L i n d e n b a u m, m a g i Ë n u (ovaj atribut je upotrijebio Thomas Mann) pjesmu - Lied Franza Schuberta o lipi, upravo onu koja me je kao djeËaËiÊa unijela u glazbu, u veliku, vrhunsku glazbu, πto je Schopenhauer zove k u p e l j d u π e, u vlasti koje sam zaËaran ostao cijelog darovanog mi kruga æivljenja, nalazeÊi u njoj svoju ljudsku mjeru, mir svoje duπe, najviπu duhovnu vrijednost dostupnu nama smrtnicima. SjeÊam se vrlo æivo, unatoË vremenu koje je, otada do danas, nanizalo brojne dane (zapravo: godine…) pjeva jednog zvonkog i toplog æenskog glasa (alt) koji je u srdaËnu i tihu intimu mojeg roditeljskog doma (imao sam tada nepunih jedanaest godina) udahnuo akorde πto su me Ëarima svoje Ëiste glazbenosti presudno oËarali i zauvijek obiljeæili. Franz Schubert je plemenito skromnu verbalnu stihovnu strukturu baladeskne tvorevine preobrazio u minijaturno glazbeno remek-djelo koje je i mene (izrazit Êu se luciÊevski renesansno) s v o j o m l i p o π Ê u z a t r a v i l o. Kao verbalni predloæak, to je priËa o staroj mirisnoj lipi πto je izrasla kraj bunara na ulazu u tiho selo i o ljudima koji, æiveÊi uz nju, s njom, bivaju njome uvjetovani; stara lipa, u koru koje oni urezuju njeæne rijeËi, uvijek je tu kao najsigurniji zaklon; ona je za njih uvijek tu, i kada kraj nje svakodnevno prolaze, i kada ih putevi æivljenja od nje fiziËki udaljuju, ona je, postojana i dobra, njima bliza i bliska; ona im πuπtanjem liπÊa zbori, zovuÊi ih, da Êe pod njezinom mirisavom kroπnjom uvijek naÊi æueni mir: K o m m z u m i r, G e s e l l e /H i e r f i n d s t d u d e i n e R u h ’. Od one davne veËeri kada je mitska L i p a Franza Schuberta bila usaena u vrt mojeg Ëistog djeËaπtva do danas moje je æivljenje sudbinski obiljeæeno jednom, za mene karakteristiËnom, dvojnoπÊu: u isto sam egzistencijalnom dahu svojeg W e s e n opsjednut glazbenoπÊu Schubertove skladbe i optereÊen nemoguÊnoπÊu da sam sebi uËinim jasnom zagonetku njezinog sudbinski moÊnog gospodstva nad mojom duhovnoπÊu. GonetajuÊi ovu zagonetku konzultirao sam i Thomasa Manna, velikog Nijemca, koji posjeduje u sebi sjedinjene moÊi superiornog mislioca i moÊi velikog umjetnika, meutim, ni njegovi briljantni eseji ni njegova sugestivna narativna proza ne bijahu kadri da svojim kazivanjima zadovolje znatiæelju moje

izrazito slavenski impostirane duπe: sve je u njega usredotoËeno na stanje germanske, njemaËke duπe - za njega je L i e d bitnost (E s s e n z ) te duπe koja je za sebe (iz sebe) kreirala germansku, njemaËku K u l t u r , suprotstavljenu zapadnjaËkoj, francuskoj i engleskoj, Z i v i l i s a t i o n. U Bildungsromanu ZaËarani brijeg glavni junak, mladi Nijemac Hans Castorp, u jednoj pripovjedalaËkoj situaciji, prikazan je u trenucima u kojima se on sa zanosom predaje Ëarima upravo moje pjesme o lipi: prekrasni Schubertov Lied zanio je i ponio na ekstatiËan naËin duπu germanskog, njemaËkog mladca. A πto je tajna zanosa moje slavenske, hrvatske duπe? Eto, sada mi s t a r Ë i Ê i u svom salzburπkom staraËkom domu uskraÊuju upravo za mene prevaæni L i n d e n b a u m… Kada sam pomislio da je sveËanost zavrπena, l i j e p a Iva je najavila nastup svojega gojenca Franza ne spominjuÊi naziv skladbe koji Êe on kao svoj prilog darovati gostu koji je doπao iz njemu daleke, egzotiËne, slavenske Hrvatske. VeÊ prvi zvuci odaslani s klavira i iz grla pjevaËa najavili su da je i L i n d e n b a u m ipak na repertoaru. To je, dakle, Ivin p l e a s a n t surprise! Da, zaista p l e a s a n t , v e r y p l e a s a n t - I d e l i g h t . I e nj o y e d t h e c o n c e r t . Drhtavi starËiÊ drhtava glasa (drhtav i zbog onemoÊalosti i zbog uzbuenja), sa svjetlom u velikim plavim, suzama natopljenim, oËima pjevao je moju pjesmu s dirljivim zanosom. Blistavo suzno plavilo njegovih umornih oËiju spontano sam povezao s plavilom πto sam ga motrio kao m o d r o Ë u d o u Salzburger Landu. Starac - pjevaË interpretirao je m a g i Ë n u (vraÊam se atributu Thomasa Manna) staru k a n t i l e n u na naËin koji sugestivno objavljuje njezino pripadniπtvo njemaËkoj duhovnosti. Mann kaæe da je L i e d u potpunosti sjedinio ono πto je bitnost njemaËke puËke kolektivne duhovnosti i ono πto je bitnost obrazovanog stvaralaËki nadarenog umjetnika - glazbenika (simbioza opÊeg, puËkog i posebnog, individualnog). Kada je starac - pjevaË doπao do zakljuËnog akorda ( H i e r f i n d s t d u d e i n e R u h ’ ) , zbor staraca - pjevaËa otpjevao je d a c a p o cijelu pjesmu s velikim oduπevljenjem. Moæda je u tom dirljivom uzastopnom, solistiËkom i korskom, pjevanju c o n b r i o meni tako draga i za mene toliko vaæna pjesma, moja egzistencijalna z a g o n e t ka prepoznala svoju o d g o n e t ku? Moæda… / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 71


NAUTIKA BRODOGRADNJA

Marina Sport u tri godine izgradila Malo brodogradiliπte iz Novog Vinodolskog hrvatski rekorder u broju brodova i modela

Brodogradiliπte Tomislava HanæevaËkog Marina Sport d.o.o. izraslo je doslovno poput feniksa iz pepela i hala napuπtene i zapuπtene zloglasne koksare u Bakru. To je jedino naπe brodogradiliπte koje istodobno gradi jahte na jedra i jahte na motor te jedino koje to Ëini infuzijom karbona u vakuumu. Uz to, rekorder je i u broju plovila i modela. U tri godine postojanja Marina Sport d.o.o. izgradila je 37 novih brodova u πest razliËitih modela. Kruna tog poslovnog pothvata dosegnuta je u dva ljetna mjeseca ove godine. U srpnju i kolovozu zaplovila su dva njezina lobstera svjetske klase: fly bridge jahta Marina 37 Yacht i brodica Marina 32 Yacht. Obje su trendovski brodovi Ëiji dizajn slijedi linije tradicionalne gradnje, a izgledom suvremenih lobstera i opremljenoπÊu ulaze u sam vrh u svojoj kategoriji. Istodobno, Marina Sport d.o.o. podignula je vlastitu, tehnoloπki suvremeno opremljenu brodogradiliπnu halu u Novom Vinodolskom. Tu Êe na viπe od 6000 Ëetvornih metara zatvorenog prostora nastaviti graditi 72 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

jahte, brodice i jedrilice prema najviπim svjetskim mjerilima. PoËelo je serijom od osam regatnih jedrilica - krstaπa Fiumanka 33 One Design. Zatim je u suradnji s vlasnikom najpoznatije hrvatske mesopreraivaËke tvrtke –ure GavriloviÊa porinuta regatna jedrilica Marina 36 Sport. Obje je dizajnirao slovenski dizajner Andrej Justin. Prisustvovali smo zavrπnici izrade te prve jedrilice gospodina GavriloviÊa. Bila je to doista impresivna slika: na jednoj strani trup broda s prepoznatljivim potpuno opremljenim interijerom, a pokraj njega paluba i kokpit s vinËevima, kormilom, ogradom. Trebalo ih je samo spojiti. Sve je izgledalo kao da je netko skinuo palubu s gotovog broda da bi se πkolski prikazalo kako izgleda potpuno dovrπeno potpalublje. Naime, nakon spajanja obaju dijelova, unutra viπe nije trebalo niπta πarafiti, laminirati, tapecirati. Bila je to doista novost u gradnji takvih jahti, patent ovoga πkvera. U gradnji te prve Marine 36 upotrijebljeni su najkvalitetniji materijali. Trup je graen od vinil-estera, s unidiriekcionalnim i diaksijalnim vlaknima, u sendviË-strukturi s aerex-

Tomislav HanæevaËki na palubi Marine 37 Yacht

termantom, ekspandiranim PVC-om. To mu je dalo Ëvrstinu uz malu teæinu. Jednako tako graene su i pregrade. Izljevene su odjednom u komadu s trupom, pa su one ujedno i strukturno pojaËanje broda. Osobitost je ovoga broda i vodeni balast: spremnici su poloæeni i spojeni tako da se 140 litara vode gravitacijom moæe prelijevati s jednog na drugi bok. Nije mnogo, ali regatni jedriliËari znaju kako je to visjeti na privjetrinskoj strani broda kada se jedri u vjetar, a to su dva sjedeÊa-viseÊa jedriliËara manje, odnosno dvije njihove teæine u “ravnanju” broda viπe. Oprema je broda vrhunska: kormilo, 18 metara visok jarbol, bum i tangun - sve od karbona. Palubna je oprema Harken, jedra North sails… Tako je zaplovio prvi regatni krstaπ “Jelica”. Dobio je ime po sestriËni


a 37 jahti i brodica svjetske klase

Nova brodogradiliπna hala u Novom Vinodolskom

–ure GavriloviÊa Ëiji je lik kroz desetljeÊa postao prepoznatljiv zaπtitni znak salame GavriloviÊ, a nacrtao ga je slavni Andrija MauroviÊ. Ako je gradnja prve Marine 36 Sport iz stakloplastike bila iznenaujuÊa tehnoloπka dosjetljivost, onda se ono πto je slijedilo moæe nazvati pravom senzacijom. Nova, joπ jedna takva regatna jurilica izgraena je svemirskom tehnologijom. Njezin je trup naËinjen od karbona ubrizganog u vakuumu. To je metoda kojom se izrauju dijelovi supersoniËnih zrakoplova i svemirskih letjelica. Takoer i trupovi jedrilica za America’s Cup i regate oko svijeta. Prisustvovali smo i tom Ëinu. Cijeli prizor prvog takvog postupka u jednom naπem brodogradiliπtu bio je doista dojmljiv. Premda nije izgledao toliko

Ëudesno koliko je Ëudesan njegov rezultat. Gledali smo kako se stijenkama 11 metara dugog i 4,5 metra πirokog kalupa ispod vakumiziranog najlona kroz mreæu cjevËica πiri crna mrlja infuzijske tekuÊine. Bila je to kompjutorski dozirana i kontrolirana smjesa i spoj prema posebnoj formuli epoksija i karbona. Za samo Ëetrdesetak minuta izljeven je trup prve hrvatske hi-tech regatne jurilice. Bez praπine, buke i mirisa. Teæio je samo stotinjak kilograma. Takav trup u klasiËnoj izvedbi teæi dvostruko viπe. I s joπ jednom vrlo bitnom razlikom: materijal naËinjen kombinacijom karbona i epoksija Ëetiri je puta ËvrπÊi od klasiËne stakloplastiËne kombinacije. Trup ovoga broda jednako je Ëvrst kao da je napravljen od Ëelika iste debljine. Bio je to povijesni dogaaj u hrvatskoj maloj brodogradnji. Marina 36 Carbon bila je prva jedrilica od karbona napravljena u Hrvatskoj. Dobila je ime Jelica II. Prva je “Jelica” promijenila vlasnika, a ova plovi njezinim brazdama. Za njezinim kormilom, kao i kod prve, na regatama pobjeuje poznati hrvatski regatni jedriliËar luËki kapetan iz Novog Vinodolskog Miljenko ÆaniÊ sa svo-

jom posadom iz tamoπnjeg jedriliËarskog kluba Burin. U meuvremenu Marina Sport d.o.o. izgradila je i pet 7-metarskih fishermana s natkabinom i ugradbenim motorom - Orka 700. No nastavljena je i proizvodnja One Design jedrilica od 36 stopa, ovaj put za projekt Nautomania Damira BuËeviÊa. Gradila se flota od 11 jedrilica koje su se ovoga ljeta pojavile u seriji regata INA Nautomania Tour. A onda je ljetos dosegnut vrhunac te plodne produkcije: πkver HanæevaËkog lansirao je dvije vlastite motorne jahte: fly bridge jahtu Marina 37 Yacht i brodicu Marina 32 Yacht. I njihov dizajn djelo je Andreja Justina, a sve provedbene nacrte, interijere i detalje osmislio je osobno HanæevaËki. Kad gledate Marinu 37 Yacht, prvi je dojam da je, iako je nazivom jahta, zapravo rijeË o brodu: uzdignuta prova, spuπtena krma, klasiËne linije. Kombinacija tamnoplave boje trupa, beæ palube i tikovine uz inox opremu daju mu otmjen izgled. Trup je napravljen u vinil esteru sandwichu te se mogu koristiti i slabiji motori, koji manje / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 73


NAUTIKA BRODOGRADNJA

Uæivanje na kokpitu Marine 32 Yacht

Intarzija u salonu Marine 37

troπe. Trup ima dva tunela za propelere, πto smanjuje gaz i omoguÊava efikasnije i ekonomiËnije koriπtenje snagom motora. U unutraπnjosti su jahte prostran salon s kuhinjom i kormilarnicom, dvije komforne kabine te toalet s tuπem. Za lijepa vremena, tu je i fly bridge s punih osam kvadrata. U prostoru motora, koji je smjeπten ispod salona, postavljena je dvostruka izolacija. Tako se ni u salonu ne Ëuju motori, pod nogama se tek osjeti lagana vibracija. A na fly bridgeu niti to. Da motori rade, vidi se jedino po instrumentu - brojaËu okretaja. Brod ima pramËani propeler, sidreni vinË sa spremiπtem (u koje stane Ëovjek) s 20 kg sidra i 80 m sidrenog lanca od 8 mm. Opremljen je generatorom, toplom i hlad74 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

nom vodom, klima-ureajem; u kuhinji je πtednjak s keramiËkom ploËom, obiËna i mikrovalna peÊnica te hladnjak. Rasvjeta je na cijelom brodu halogena. Cjelokupna oprema za navigaciju i upravljanje nalazi se i na fly bridgeu: brzinomjer, dubinomjer, GPS, radar, hidrauliËni autopilot. Na prvom testu u Bakarskom zaljevu te na plovidbi do Klimna i Senja Marina 37 Yacht potvrdila je oËekivanja i projektanta i graditelja. Na brodu je bilo desetero ljudi, spremnici goriva i vode bili su napola puni. ZaËudo, nije bilo trenutka izglisiravanja. Brzina je rasla, ali poloæaj trupa nije se mijenjao, brod se nije propinjao. Na 2600 okretaja motora postigao je 19 Ëvorova, a na 3400 brzina je porasla na 27,5 Ëvorova. Joπ

je ostalo prostora za gas, ali motori su bili novi. Pri punoj brzini na pola metra vala nije se osjetilo posrtanje. Brod je lagano svojom teæinom razgrnuo val, bez pjene, ostao je suh. U punom okretu preko vlastitog vala Ëetiri Ëaπe πampanjca na stolu u salonu nisu se niti pomaknule. Sada se grade joπ dvije jahte Marina 37 Yacht, prva i druga graene su na klasiËan naËin, od stakloplastike. TreÊa ima karbonski trup izljeven infuzijom u vakuumu. Samo dva mjeseca poslije porinuÊa Marine 37 zaplovila je i Marina 32 Yacht. Nalik je svojoj starijoj i veÊoj sestri, no bez fly bridgea. I ovdje je rijeË o poludeplasmanskom trupu. U osnovni model trupa ugraena su dva tunela, a moæe biti ugraen i samo jedan, ovisno o tome æeli li naruËitelj jedan ili dva motora. Prototip ima dva Yanmara po 160 konjskih snaga i pramËani motor koji taj okretan brodiÊ moæe ugurati u kutak svake luËice. Krmena je platforma integrirana u trup, pa se time dobiva na duæini vodene linije i uzgonu broda. Paluba je lako prohodna s obiju strana. I u tom modelu slijedila se koncepcija jadranskog krstaπa koji moæe biti


Marina 36 Sport Duæina preko svega Duæina vodene linije Maksimalna πirina Materijal

Istisnina Kobilica Visina jarbola Jedra u vjetar Spinaker

Jelica

Jelica II Carbon

10,99 m 9,42 m 3,45 m vinil-ester sa staklenim ojaËanjima 2950 kg 940 kg 17,95 m 103 m2 175 m2

10,99 m 9,42 m 3,45 m epoxi s karbonom, infuzija u vakuumu 2000 kg 1040 kg 18,95 m 115 m2 210 m2

i radni brod: mnogo prostora u kokpitu i u salonu broda. PramËana kabina sastoji se od velikog leæaja s dva ormara i policama. U brodu mogu spavati Ëetiri odrasle osobe, a u salonu je moguÊe stol pretvoriti u joπ jedan leæaj. U salonu su smjeπteni kormilarski punkt te kuhinja sa sudoperom i kuhalom. Na proto-

Marina 32 Yacht

Marina 37 Yacht

Duæina preko svega Duæina trupa ©irina Gaz Istisnina Motori Maks. brzina Putna brzina Gorivo Voda Leæajevi

Duæina preko svega Duæina trupa ©irina Gaz Istisnina Motori Maks. brzina Putna brzina Gorivo Voda Leæajevi

9,60 m 9,00 m 3,00 m 0,65 m 4500 kg Yanmar 2 x 160 KS 24 Ëvora 18 Ëvorova 650 l 220 l 4+2

tipu je ugraen wallas, kuhalo na naftu. Plina na brodu nema. Stol u salonu omoguÊuje komotno sjedenje i objedovanje Ëetiriju osoba. Dio je krova pomiËan, pa se salon moæe pretvoriti u otvoreni prostor, osobito kad se posve otvore klizna vrata prema krmi. Brodovi Marine Sport d.o.o. u najveÊoj su mjeri hrvatski proizvod. Ne samo trup, veÊ

11,87 m 0,60 m 3,50 m 0,80 m 7.000 kg Yanmar 2 x 240 KS 28 Ëvorova 19 Ëvorova 880 l 600 l 6

i oprema. Stolariju za motorne brodove izrauje BariËeviÊ iz Rijeke, a za jedrilice Promo line iz Zagreba. Brod je tapecirao Standekora iz Matulja, ograde je napravio Multimar iz Lovrana, okvire i prozore izrauje Zadarplast, kaljena stakla PiletiÊ iz Zagreba, termiËko savijanje vjetrobrana Tos iz Koprivnice. Sve instalacije, ukljuËujuÊi motor,

Interijer Marine 37 Yacht

/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 75


Svemirska tehnologija: infuzija karbona u vakuumu

jedi i Marina 42 Yacht. Bit Êe to trokabinska varijanta Marine 37 Yacht. I na kraju, Tomislav HanæevaËki najavljuje: - Kao kapitalni projekt za poznatog kupca razvijamo motorni brod od 80 stopa pod nazivom Marina 80 Yacht. Za sada radimo na preliminarnim projektima. Brod Êe biti naËinjen one-off sustavom u karbonu, a gradit Êe se u iduÊe dvije godine… Brodogradiliπte Marina Sport d.o.o. danas zapoπljava 40 radnika. Raspolaæe s viπe od 1000 Ëetvornih metara vlastitih kalupa. Na isporuku nekih modela sada se Ëeka i do 10 mjeseci. Kada poËne proizvodnja u novoj hali u Novom Vinodolskom, rokovi isporuke bit Êe kraÊi. 76 / STRAST / LISTOPAD 2005 /

Points

LV Act 5

Points

LV Act 6

Points

LV Act 7

Points

LV Act 8

Points

LV Act 9

Points

Points

Ranking

postavljene su u πkveru, bez kooperanata. Izvana je uzeto ono najbolje, Ëega kod nas nema: tikovina iz Burme i motor iz Japana. Novo na navozu: uz Marinu 36 Sport stasa i nova jedrilica Marina 25 Sport, namijenjena mlaim ljubiteljima jedriliËarskog sporta i krstarenja. Ta mala Marina bit Êe predstavljen na zagrebaËkom Sajmu sporta i nautike 2006. U pripremi su joπ tri motorna modela. Marina 22 Open bit Êe poludeplasmanac bez kabine s dizelskim direkt driveom. Marina 27 Yacht bit Êe najmanja sestra Marine 37 Yacht - brodica s kabinom jednostavne izrade i pristupaËne cijene. Sli-

LV Act 4

NAUTIKA

Alinghi

1

12

2

11

1

12

1

12

1

12

1

12

71

1

Emirates Team New Zealand

2

11

3

10

3

10

4

9

2

11

3

10

61

2

BMW Oracle Racing

3

10

4

9

2

11

2

11

4

9

2

11

61

3

Luna Rossa Challenge

4

9

1

12

4

9

3

10

3

10

6

7

57

4

Desafio Español 2007

6

7

8

5

5

8

5

8

8

5

4

9

42

5

Victory Challenge

5

8

6

7

8

5

11

2

6

7

8

5

34

6

K-Challenge

7

6

7

6

9

4

6

7

5

8

12

1

32

7

Poredak nakon 9. kola

+39 Challenge

9

4

9

4

6

7

8

5

7

6

7

6

32

8

Mascalzone Latino - Capitalia Team

8

5

5

8

7

6

9

4

9

4

10

3

30

9 10

United Internet Team Germany

10

3

10

3

10

3

7

6

11

2

9

4

21

Team Shosholoza

12

1

12

1

11

2

10

3

10

3

5

8

18

11

China Team

11

2

11

2

12

1

12

1

12

1

11

2

9

12

Alinghi pobjeuj Nastavlja se pobjedniËka serija Alinghija, branitelja America’s Cupa, s kojim je Mercedes sklopio ugovor o podrπci do kraja kampanje, odnosno do konaËnog obraËuna na regatnom polju pred Valencijom u veljaËi 2007.


AMERICA'S CUP: U Trapaniju zavrπeno 8. i 9. kolo preliminarnih regata za osvajanje najdragocjenijeg jedriliËarskog trofeja na svijetu

je uz podrπku Mercedesa PoËetkom studenoga u Trapaniju na Siciliji zavrπeno je 8. i 9. kolo Luis Vuitton Cupa, preliminarnih regata 11 izazivaËa i πvicarskog Alinghija, posljednjeg osvajaËa i branitelja najdragocjenijeg i najstarijeg jedriliËarskog trofeja na svijetu, pehara America’s Cupa. U dosadaπnjim okrπajima ta se borba za «staru kantu optoËenu draguljimafl pretvorila u borbu Mercedesa i BMWa. Istina, tim πvicarskog farmaceutskog magnata Ernesta Bertarellija Alinghi nema u svom nazivu Mercedes, marku prestiænog njemaËkog automobila kao πto ima Oracle BMW, tim ameriËkog kompjutorskog

milijardera Larryja Ellisona, ali otkako je Mercedes potpisao ugovor o podrπci te stavio Bertarelliju na raspolaganje svoje najbolje automobile, to se podrazumijeva. U proteklih 9 kola koja su se jedrila u Marseillesu, Valenciji, πvedskom Malmou i sada u Trapaniju, Alinghi je uvjerljivo osvojio vrh ljestvice sa 71 bodom. Za njim slijede Novozelanani i Oracle s deset bodova manje, tj. oba tima imaju 61 bod. Tako se ponavlja situacija iz zavrπnih borbi Alinghija i Oraclea u zaljevu Hauriki pred Aucklandom 2000. kada su ©vicarci potpomognuti novozelandskim super-skiperom Russelom

Couttsom i njegovom ekipom u finalu potukli Oracle, a zatim maestralnom pobjedom od 5:0 oteli Novozelananima ameriËki pehar i nakon 150 godina vratili ga u Europu. Preliminarna regatna dogaanja za ovu su godinu gotova. IduÊe 2006. godine slijedi joπ pet regatnih kola u Valenciji, a tada kreÊe procedura za zavrπne borbe. Najbolji od jedanaest napadaËa osvojit Êe pravo da izazove branitelja Alinghija na bojno polje pred Valencijom gdje Êe se 32. put u povijesti odluËiti sudbina najstarijeg i najskupocjenijeg jedriliËarskog pehara na svijetu. / S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 77


EUROline NEWS

Hrvatska dobrodoπlica S-klasi

U ugodnom druπtvu: Braco RadovanoviÊ, Niko PuliÊ te Vanna i Andrija Vrdoljak

Gordana PejiÊ, direktorica prodaje marke Mercedes-Benz i Paul Kennedy, generalni direktor 78 / S T Rtvrtke A S T EUROline / LISTOPAD 2005 /

Uvijek u formi: Drago DikliÊ i Gabi Novak

U nazoËnosti viπe od 350-ero gostiju iz cijele Hrvatske, u utorak 18. listopada 2005., u salonu EUROlinea na zagrebaËkome Jankomiru, predstavljena je nova Mercedes-Benzova S-klasa. Svi prisutni imali su jedinstvenu priliku upoznati se s novom Mercedesovom admiralskom krstaricom, ali i sa slavnom tradicijom toga vozila. Naime, tom su prigodom izloæeni oËuvani oldtajmeri S-klase koje joπ uvijek moæemo vidjeti na hrvatskim cestama: model 300 SEL iz 1963. te 280 S iz 1968. i 1978. godine. Osim u automobilima, gosti su uæivali i u glazbi Drage DikliÊa, Gabi Novak i Radojke ©verko te u kubanskim cigarama, vrhunskim hrvatskim vinima i kulinarskim specijalitetima.


/ S T R A S T / L I S T O P A D 2 0 0 5 / 79


EUROline

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V

Dokumentarni serijal u πest nastavaka o brodovima i zrakoplovima na dnu Jadranskog mora koji spaja povijest, legende, ljudske sudbine i ljepote podmorja snima se u produkciji Ring multimedije uz potporu Ministarstva kulture i EUROlinea

Tajne podmorja 14. rujna 2005. iz ©ibenika je krenula ekspedicija koja je u 36 dana oplovila Jadran u potrazi za mjestima najpoznatijih nesreÊa i brodoloma od antiËkih vremena do danas. flTajne podmorjafl radni je naslov dokumentarnog serijala koji Êe na atraktivan naËin prikazati dosad nepoznatu podvodnu hrvatsku kulturnu baπtinu. PriËe od onih poput legende o Viπkoj bitki, najveÊoj pomorskoj tragediji, «jadranskom Titanikufl - putniËkom parobrodu Baronu Gautschu, bojnom brodu Szent Istvanu, nepoznatom jedrenjaku, antiËkim brodovima pa do torpednih Ëamaca i razaraËa iz 2. svjetskog rata koji su svoje podvige zavrπili u morskoj grobnici, bit Êe ispriËane kroz izjave preæivjelih sudionika i svjedoka dogaaja, njihovih roaka, povijesne dokumente i zapise te atraktivne podvodne snimke ostataka potonulih

brodova. Junaci serijala su Ëlanovi ekspedicije koji Êe gledatelje voditi kroz priËu oËima ronioca, povjesniËara i arheologa. Podvodne snimke s ove ekspedicije najatraktivniji su materijal ikada snimljen pod vodom u Hrvatskoj, a ronioci s kamerama spuπtali su se do Ëak 70 metara dubine. «Tajne podmorjafl donijet Êe svjetski ekskluzivne snimke olupine Re D'Italia potopljene u Viπkoj bitki snimljene u nedavnoj hrvatsko-francuskoj ekspediciji. Dokumentarni serijal «Tajne podmorjafl snima se uz podrπku Ministarstva kulture, kao projekt od znaËaja za hrvatsku kulturnu baπtinu, a realiziran je u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom. Za logistiku na kopnu pobrinuo se EUROline ustupivπi ekspediciji Chrysler Voyager s kojim Êe snimatelji i povjesniËari krenuti u potragu za preæivjelim svjedocima i zaboravljenim povijesnim dokumentima.

8 0 / S T R A S T / LOIÆSUT JOAPKA 2D020050/5 /


VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI

Bitterman izvrstan u Buzetu

Najbolji Mercedesov vozaË DubrovËanin Nikπa Bulaπ, 40-godiπnji vozaË autobusa tvrtke Dobrota Auto - koja je u vlasniπtvu Nike PuliÊa - proglaπen je za djelatnika godine u kategoriji vozaËa turistiËkog autobusa u sklopu ekoloπkoedukativne akcije

Djelatnik EUROlinea Saπa Bitterman postigao je najveÊi uspjeh sezone osvojivπi 1. mjesto u grupi N na meunarodnoj brdskoj utrci za prvenstvo Hrvatske „24. buzetski dani 2005.“ „Najugodnije iznenaenje Buzeta“, kako su ga prozvali novinari Sportskih novosti, osvojio je izvrsno Ëetvrto mjesto u kategoriji I za Prvenstvo Hrvatske, zaostavπi za vodeÊim hrvatskim

"Volim Hrvatsku". Bulaπ, koji kao vozaË autobusa radi od 2001. godine, na sveËanoj je dodjeli primio posebno priznanje organizatora akcije, Hrvatske turistiËke zajednice, te trofej Plavi cvijet.

“brdaπem” Borisom Durlenom samo dvije sekunde. Bitterman je sezonu vozio sa Subaru Imprezom STI, reli automobilom grupe N5. Iako je zaljubljenik u auto-moto sport, Bitterman je zbog brojnih poslovnih obveza u maloprodaji EUROline Centra u Zagrebu propustio neke od utrka u prvenstvu, ali ambicije i sponzorski ugovor EUROline Centra rabljenih vozila motiviraju ga da uvijek pokaæe maksimum.

5 godina debis Leasinga Hrvatska d.o.o.

Izvrsna sezona Luke Grobenskog Prva sezona nastupanja za EUROline Racing Team malog Luke Grobenskog uspjeπno je zavrπila utrkom u Portoroæu, gdje je Luka osvojio prvo mjesto. S tom pobjedom skupio je dovoljno bodova da postane dræavni prvak Slovenije, te viceprvak AlpeAdria kupa. EUROline je, tako, glavna potpora u ostvarivanju jednog sportskog sna, kojemu je granica samo nebo.

U povodu proslave pet godina poslovanja, debis Leasing Hrvatska d.o.o. organizirao je nagradnu igru “Pet godina s Vama”. U znak zahvale za suradnju i povjerenje korisnika, osigurana su tri vozila iz koncerna DaimlerChrysler: Mercedes-Benzova B-klasa, Chrysler PT Cruiser i smart forfour. Tim Êe se atraktivnim vozilima sretni dobitnici debisove nagradne igre koristiti godinu dana. KljuËeve vozila uruËio im je direktor debis Leasinga Hrvatska Ingo Fröhlich ispred salona EUROline centra u Zagrebu. debis Leasing Hrvatska d.o.o. druπtvo je u stopostotnom vlasniπtvu koncerna DaimlerChrysler, a od 2000. godine na hrvatskome træiπtu financira sva vozila marke Mercedes-Benz, smart, Maybach, Chrysler, Jeep, Dodge i Setra. »injenica da se svako drugo novoregistrirano vozilo DaimlerChrysler marki financira preko debis Leasinga, potvruje da su kupci u debis Leasingu Hrvatska d.o.o. prepoznali vjernog partnera. / S/ T SR TARSAT S/T L/I SOTÆOUPJ A D K 2 0 0 5 / 81


STRAST KOLUMNA

Tinkin kalendar O

Julijana MATANOVIΔ rezultatima natjeËaja obavijestili su me poπtom. Plava kuverta

oscilacije u tjelesnoj temperaturi, vrtoglavice i slabost potrajale su sve do

sa πkrtim logom nalikovala je na sveuËiliπnu profesoricu koju je rjeπenje

prvog prosinca. Kad se vratila u πkolu, πkolska kuharica upitala ju je “Nisi

o visini mirovine natjeralo na otkazivanje svih frizerskih i kozmetiËarskih

li ti TinËice i proπle godine u to vrijeme bila bolesna?” “Nisam, onda mi je

usluga. Skrivena otmjenost podsjeÊala je na kulturu nekadaπnje poslovne

umro djed”, odgovorila je nezainteresirano.

komunikacije. ZaËudilo me πto se kadrovska sluæba nije odluËila na koriπtenje

Pred Novu godinu Tinka je, unatoË onoj jedinici, nagraena paketiÊem

telefonske sluπalice, elektronske poπte ili faksa. Ipak, moæda je u svemu naj-

mjesne tvornice Ëokolade. Meu slatkim delicijama skrivao se i kalendar

vaænije bilo to πto sam na anonimnom natjeËaju za dizajniranje godiπnjega

za 1969. Razgledavπi dvanaest kartona s dvanaest fotografija prirodnih

kalendara pobijedila upravo ja. Za manje od tri mjeseca poslovni partneri

krajolika, djevojËica je iste veËeri kalendar liπila suviπnoga jedanaestoga

mog skorog poslodavca, primit Êe - uz lijepe æelje za nastupajuÊu godinu

mjeseca. Ogoljeli hrast nasred pooranoga slavonskog polja - ispod kojeg

- i vremenski orijentir sa snimljenim sitnicama izvaenim iz djevojaËkog

je stajalo raspelo ureπeno æutim krizantemama - naπao se meu starim

kovËega moje bake Lucije. Prosudbena komisija prihvatila je moj prijedlog

papirom spremljenjim za jutarnja odlaganja vatre u blagavaoniËkom

da kalendar predstavlja mapa s dvanaest samostalnih “mjeseËnih” papira.

kaminu.

Iako sam rad potpisivala ja, za njegovo je rjeπenje puno zasluænija bila moja prijateljica Tinka.

S vremenom su se svi naviknuli na Ëinjenicu da Tinka ne moæe upamtiti kako se zove jedanaesti mjesec u godini i πto je joπ gore, da ne zna koliko

Æivotopis Tinke Æ., znanstvenice s meunarodnim ugledom, oduvijek

godina uopÊe mjeseci i ima. Ona je, svakim studenim, nastavila pobolijevati.

se - onima koji znaju gledati - doimao priËom. Lako je prihvaÊala velike

UËila je slabije, razbijala je laktove, svirala pogreπne arije, padala s bicikla.

izazove i rjeπavala zadatke pred kojima su odustajala daleko utjecajnija biÊa od nje. Na struËnim se, usko specijalistiËkim simpozijima iz teorije stiha, suprotstavljala inozemnim autoritetima Ëije su nastupe podupirala najmoÊnija dræavna ministarstva. Æena koja je na hodnicima nagraivanja tapπanjima kolega, uznemirenih njezinom odluËnoπÊu, u isto vrijeme nije æeljela razgovarati o temama s prvih stranica enciklopedija za djecu. Nikako nije mogla razumjeti zakone po kojima se razdvajaju dvije dræave, smijeπila se kada bi netko najveÊi grad proglasio i glavnim, nije pamtila imena kvartova i ulica. Ono u Ëemu su se svi slagali i πto je odavno proglaπeno dogovorenim, odbijalo se od Tinkine koæe. Po njezinoj su se povrπini upisivale drukËije zemljopisne i vremenske karte; nevidljive i nerazumljive oËima promatraËa koje i romane egzistencijalizma Ëitaju iskljuËivo u nedostatku jeftinije zabave. Prvu negativnu ocjenu Tinka je dobila u studenom πezdeset i osme godine. Stroga i pravedna uËiteljica, inaËe najbolja prijateljica djevojËiËine starateljice, crvenim je perom, u rubriku priroda i druπtvo i to u prostor ostavljen za vrednovanje znanja, unijela veliku jedinicu. U praznini koja je

O njezinoj se bioloπkoj obitelji znalo premalo da bi se Ëudnost Tinkina biÊa mogla povezati s nekom deformacijom veÊ vienom u lozi s kojom je dijelila prosjeËne vrijednosti krvne slike. U gimnaziji su njezinu ljepotu i razliËitost izbjegavali Ëak i mladiÊi kojima su vile suenice proricale neuspjehe kod njeænijeg spola. Kada su o njoj govorili - a govorili su Ëesto - nisu spominjali njezino ime. Ona je, jednostavno, bila djevojka koja nikada neÊe znati koliko toËno ima godina. S dvadeset i Ëetiri bit Êe sigurna da ima dvije manje, navrπivπi trideset i pet poËet Êe razmiπljati o veliËini godina u kojima je preminuo Spasitelj, a ako i doæivi osamdeset i Ëetiri tvrdit Êe da ima sedamdeset i sedam. Kada sam je posjetila za njezin 18. roendan, naπla sam je, kao i obiËno na taj dan, odjevenu u pidæamu i s papirnatim rupËiÊima u ruci. “Studeni mora steÊi pravo ulaska u moju biografiju”, rekla mi je mirno, bez imalo bolesniËkog grËa na licu. Punoljetnost joj je darovala mudrost, pomislila sam. VeÊ sljedeÊe Tinkine reËenice potvrdile su moju pretpostavku. “Od mene koja o svome ocu znam samo ono πto o njemu nagaa selo u kojem

predviena za dokumentiranje nastavnikove impresije upisano je “Odbija

je sluæbovao, a oni su ga zvali nadimkom a ne i imenom, od mene koja

pokazati usvojeno znanje”. Tinkina se starateljica, uvidom u uËeniËki

zna krπteno ime svoje majke, ali ne i Ëime se bavila i je li ikoga voljela,

imenik, mogla osvjedoËiti da joj je prijateljica toga 5. novembra doista

od mene koja samo znam da sam svijet ugledala 12. 11. Ëetrnaest godina

bila iznervirana ponaπanjem razredne odlikaπice. OpÊepoznata baroknost

poslije zavrπetka onog rata, od mene koja voli svoju sjenu ali ne i sebe,

uËiteljiËina pisma uruπila se u lelujavim linijama koje nisu mogle prikriti

traæiti da novembar ne preskaËem u nabrajanju mjeseci u godini zvuËi

napetost osobe koja je svoj sud o devetogodiπnjoj Tinki nudila papiru

nemilosrdno”.

na pamÊenje. A djevojËica je, Ëak i na Ëuenje najslabijih uËenika, na

Dugo sam te veËeri razmiπljala o veliËini dogaaja koji bi u Tinkin æivot

pitanje “Koliko godina ima mjeseci?” tvrdoglavo odgovarala “Jedanaest”.

uspio ukljuËiti mjesec u kojem je roena. Samo prebrisana trauma oslobo-

I onda kad je zamoljena da ih nabroji redom, uporno je s listopada skakala

dit Êe prostor jedanaestom u godini. Slutila sam ja. Morat Êe to biti netko tko

na prosinac. I u varijanti recitiranja mjeseci po drugom, u tim godinama

u sebi skriva njeænost oca, toplinu majke, netko tko ne zamuckuje nad svojim

uveliko prihvaÊenijem nazivlju, ona bi s oktobra preπla na decembar. Ubrzo

imenom, netko tko je i ljubavnik i sudac u isto vrijeme. Slutila je Tinka.

nakon dobivenog drugog reda, Tinka se razboljela. Svoj je roendan, koji je

Tinka - kaæu oni koji je viaju ËeπÊe - joπ uvijek misli da godina ima

padao tjedan dana nakon nemilog dogaaja a na dan smrti velikog pjesnika

jedanaest mjeseci. I ja sam sve sigurnija da u tom svom uvjerenju nije

poznatog po pjesmi koja bez crvenila u ritmu priznaje da je moguÊe biti

osamljena. Samo je hrabrija od mnogih. I ne polemizira s onima koji njezin

istovremeno i star i mlad, preleæala u krevetu, milujuÊi pliπanog medvjediÊa

osobni kalendar povlaËe s træiπta i opisuju ga kao tehniËku pogreπku. Tinka

na Ëije je lice prenosila vruÊicu i znoj pomijeπan sa sokom naranËe. Velike

pobjeuje na natjeËajima a da toga ni sama nije svjesna.

82 / STRAST / LISTOPAD 2005 /


Debis (Converted)-19 12/12/09 11:38 AM Page 1 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Pet godina s Vama. debis Leasing Hrvatska d.o.o. ove godine slavi 5. roendan. Od 2000. godine financiramo sva vozila koncerna DaimlerChrysler na hrvatskom træiπtu kroz brandove Mercedes-Benz Leasing i Chrysler & Jeep Leasing. Iskreno se zahvaljujemo svim poslovnim partnerima na iskazanoj vjernosti i potpori.

Varaædin, AutokuÊa BuniÊ, Tel. 042/30 58 10 Velika Gorica, Auto GaπpariÊ d.o.o., Tel. 01/ 63 79 318 Zadar, EUROline d.o.o. PC Zadar, Tel. 023/30 25 10 Zagreb, EUROline d.o.o., Tel. 01/3441 111

Split, I&S Auto, Tel. 021/45 72 44

Rijeka, EUROline d.o.o. PC Rijeka, Tel. 051/21 37 57

Chrysler i Jeep ugovorni partner

Zagreb, EUROline d.o.o., Tel. 01/3441 111

Sesvete, AutokuÊa BolËeviÊ, Tel. 01/ 20 01 600

Osijek, ©kojo d.o.o., Tel. 031/22 00 13 Rijeka, EUROline d.o.o. PC Rijeka, Tel. 051/21 37 57

Setra ugovorni partner

Mercedes-Benz ugovorni partner Gradac n/m, AutokuÊa PeciÊ, Tel. 021/69 75 47 Matulji, AutokuÊa ©op, Tel. 051/7421 53 Osijek, ©kojo d.o.o., Tel. 031/22 00 13

Split, AutokuÊa Vrdoljak, Tel. 021/32 10 70

Composite

Varaædin, AutokuÊa BuniÊ, Tel. 042/30 58 10 Velika Gorica, Auto GaπpariÊ d.o.o., Tel. 01/ 63 79 318 Zadar, EUROline d.o.o. PC Zadar, Tel. 023/30 25 10

Zagreb, M.B. Zagreb d.o.o., Tel. 01/61 47 555


84_1 OMOT.fh9 (Converted)-40 12/14/09 9:42 AM Page 1 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Mercedes-Benz - a brand of DaimlerChrysler.

Stvoren za osmero. Viano. Je li monovolumen ikada izgledao ovako dobro?

Ove sezone samo Vam jedan monovo-

Udobno se smjestite u sjedalima presvuËenim

lumen nudi elegantan dizajn, izvanredan

luksuznom tkaninom ili koæom (izbor u do-

komfor i funkcionalnost - Viano. Glave se

datnoj opremi) i uæivajte u predivnom pogledu

okreÊu dok sjedite za upravljaËem Viana,

na ergonomski dizajniranu unutraπnjost.

primjerice u karbon crnoj metalik izvedbi.

Saznajte viπe na www.mercedes-benz.hr/viano

Ilustracije mogu sadræavati dodatnu opremu (koja ne dolazi u serijskoj opremi s vozilom).

Composite

STRAST LISTOPAD 2005. BROJ 8 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Strast br. 8  

Strast br. 8

Strast br. 8  

Strast br. 8

Advertisement