Page 1

A Daimler Brand

LIPANJ 2009 BROJ 22 MAGAZIN TVRTKE EUROline

4LMBTBOPWFHFOFSBDJKF 4WF7BuFรงFMKFVKFEOPNBVUPNPCJMV

KORICE 100_1.indd 1

12/10/09 4:47:45 PM


4

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o. Glavni zastupnik Daimlera AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/34 41 197 www.euroline.hr

22

81

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo Mia RajkoviÊ Paula KolendiÊ Ivan DragπiÊ strast.urednistvo@euroline.hr

LEKTURA Irena Miloπ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ Ivana Sutlar Boris JambroviÊ Goran MomËiloviÊ strast.marketing@euroline.hr

6

G-KLASA

Tri desetljeÊa najboljeg terenca na svijetu

14

PODUZETNICI

Obitelj ©elendiÊ: Proizvodnja ispred svega

20

REDIZAJN S-KLASE

Naglasak na ekonomiËnosti

22

E-KLASA COUPÉ U TOSKANI

42

POVIJEST

Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

TISAK

30

48

75

SMART

Sto kilometara za 2 eura

50

RENT-A-CAR

AVIS sa srebrnom zvijezdom

52

JEEP GRAND CHEROKEE

BuduÊnost Jeepa

58 MERCEDES-BENZ U STRIPU

Od Tvrdice McTvrdog do Dylan Doga

38

KAMIONI

Actros: Graditelj bez mane

GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

Englesko ime za hrvatske jagode: Croberries

Boæanski trokut DINAMIKA IZLAÆENJA

68

Auto und Technik MUSEUM SINSHEIM: Putovanje kroz povijest tehnike

LIFESTYLE

81 86

EUROLINEOV TIM

Sloæna braÊa EUROlinea

90

64

98

INTERVJU

NAUTIKA

Joæa Horvat: Neponovljiv æivot u æudnji za slobodom

Vanja MamiÊ: Uspjeh ponikao u ljubavi

Fra Zvjezdan LiniÊ: SebiËno je misliti da je Bog prvo sebi stvorio bradu

TURISTI»KA OAZA

Hotel Olympia: Boæanstveni doæivljaj Vodica

VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Panoramski pogledi

PRINTERA GRUPA Dr. Franje Tumana 14a Sveta Nedelja tel. 01/33 78 600 info@printera.hr

NAKLADA 22.000 primjeraka

S T R A S T


U V O D N I K

Govoriti iskljuËivo o proπlosti, tajiti proπlost zbog buduÊnosti, æivjeti za ovaj trenutak, ili sve misli usmjeriti prema onome πto dolazi, naputci su koje, pogotovo u osjetljivijim razdobljima, moæemo Ëesto Ëuti. Na stranicama Strasti, iz broja u broj, pomirujemo sva vremena. Trudimo se podjednakom paænjom govoriti o onome πto je bilo prije nas, kao i o onome πto smo danas. Takav nam pogled pomaæe da lakπe primamo obavijesti o ekonomskim krizama i svakojakim zarazama. I dalje nastavljamo predstavljati priËe koje otkrivaju ono naslijeeno, a iznova kreativno, predano i ispunjeno ljubavlju. Tekst o obrtu obitelji ©elendiÊ oslikan je i fotografijama iz obiteljskoga albuma. Jasno, ne samo zbog toga da bi se njima stranice naπeg Ëasopisa uËinile razigranijima i raskoπnijima, nego i zbog toga da se sadaπnji uspjesi i svi planovi za buduÊnost ulanËaju u slijed i poveæu s vremenom prije. Time ostvarujemo pravo govoriti o tradiciji. Svjesni smo i koliko Êe nove reËenice velikog knjiæevnika Joæe Horvata biti vaæne za suvremenu knjiæevnost, za mlae i sasvim mlade koji bi se trebali naslanjati na ono πto su baπtinili od svojih starijih kolega i uzora. Naπi sugovornici u svakoj reËenici otkrivaju koliko im je stalo do onoga πto rade. Spomenuli smo opasnu rijeË zaraza. Da se ona moæe naÊi i u lijepom kontekstu, osvjedoËit Êete se ËitajuÊi naπu zajedniËku Strast. Primjerice, uzgoj jagoda kao opojna zaraza πiri se Hrvatskom. Takva nas zaraza raduje. A koliko nas tek raduje razgovor s fra Zvjezdanom LiniÊem u kojem i on iskreno, zabrinut nad duhovnom suhoÊom, priznaje kako njegovi vjernici prema njemu πalju svoje duhovno raspoloæenje i na njega djeluju poput zaraze. Sve je proæeto, povezano; ljudi i prostori, vrijeme proπlo i buduÊe. Putopis kroz Toskanu u kojem na suvozaËevu mjestu sjedi zamiπljeni Goethe velik je i lijep primjer isprepletenih niti. A kako iz vremena sadaπnjeg i ekonomske situacije - koju ne moæemo ne spomenuti - misliti o buduÊnosti, najpreciznije Êe reÊi ponovno oni koji u to imaju najbolji uvid. Dr. Dieter Zetsche, predsjednik Uprave Daimlera AG i voditelj Mercedes-Benz Carsa, kaæe: „Svi govore o ekonomskoj krizi, a naπ je imperativ - prevladati je. Mi u Mercedes-Benzu znamo da su najbolje rjeπenje za svladavanje krize vrhunski proizvodi. To ne znaËi da smo u teπkim vremenima automatski zaπtiÊeni. Sada je vaæna upravo kvaliteta koja Mercedes-Benz Ëini snaænim: snaga za pozitivnu promjenu te sposobnost za konstantan razvoj automobila koji su oduvijek putokazi inovativnih i sigurnosnih tehnologija i, naravno, snaænih emocija. Izumili smo automobil - i ponovno Êemo to napraviti. KljuËna su toËka u tome dobre ideje, a mi ih ostvarujemo.” Uz te rijeËi, otvorimo vrata ljetu.

Otvorimo vrata ljetu Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

L I P A N J

2 0 0 9

5


6

M E R C E D E S - B E N Z

Ove godine Mercedes-Benzova G-klasa slavi izvanredan jubilej koji je Ëini jednim od najuspjeπnijih modela u povijesti automobilizma

Frapantan zvuk koji je bilo gotovo nemoguÊe locirati i definirati nekim od klasiËnih opisa koje obiËno rabimo u prikazu rada automobilskih, motociklistiËkih ili zrakoplovnih motora, i to u njihovim najsportskijim izdanjima. No, kako se na grobniËkom automotodromu i njegovoj okolici odræavao EUROlineov “Stars&Cars” spektakl, sumnje su ipak pale na neki od Mercedesovih dijamanata na Ëetiri kotaËa. A onda je protutnjao pokraj nas. I bila je rijeË o Mercedesu, ali ne u nekom kupeovskom, sportskom izdanju, veÊ o G-klasi. Crn, desetljeÊima gotovo nepromijenjena izgleda, pokraj nas je protutnjao bazni, iskonski terenac u AMG izdanju. Sve nam je uËas postalo jasno: viπe od 500 “konja” u tijelu teæem od 2,5 tona, a koeficijent otpora zraka 0,54. Naravno 5,5 litara u 8 cilindara, a da bi Ëak i jedno tako korpulentno tijelo stiglo od 0 do 100 km/h potrebno je samo 5,5 sekundi. Nestvarni se zvuk udaljavao, a mi smo nastavili, fascinirani, gledati u smjeru u kojem je nestao Mercedes G, i dalje ne znajuÊi u koju zonu svjesnosti smjestiti doæivljeno. Opisani dogaaj zbio se prije neπto manje od pet godina, u sezoni u kojoj je jedan od najpoznatijih automobila danaπnjice slavio 25 godina proizvodnje u uglavnom nepromijenjenom izdanju. A priËa o njegovu nastanku, baπ poput veÊine velikih povijesnih priËa, poËela je gotovo sluËajno. PoËetak seæe u sedamdesete godine proπlog stoljeÊa. Mercedes se nije bavio proizvodnjom terenaca, a velika naftna kriza dodatno je naglaπavala ispravnost te odluke. Zanimanje πtutgartskoga giganta bilo je u zoni otmjenih automobila, izdræljivih, viπenamjenskih kamiona te autobusa, bilo u luksuznoj opciji meugradskih pa i kontinentalnih krstarica ili vrijednih radilica koje su u golemom broju gradova svakodnevno prevozile milijune i milijune putnika. No, jedan od velikih Mercedesovih poπtovatelja i zaljubljenika - iranski πah Reza Pahlavi uspio je u svojoj upornosti. Njegova je æelja, naime, bila da mu Mercedes za potrebe oruæanih snaga u viπegodiπnjem nizu proizvede Ëak 20 tisuÊa manjih, okretnih, ali po svojim pogonskim osobinama svemoguÊih terenaca. Plan kod-

Tri desetljeÊa najboljeg terenca na svijetu Piπe: Edi Prodan

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

L I P A N J

2 0 0 9

7


8

M E R C E D E S - B E N Z

nog naziva H2 poËinje se razvijati 1972. godine, a dvije godine poslije sve je bilo spremno za ponosni start. No, kako Mercedes nije imao svoju proizvodnu liniju za pogonske sklopove πto snagu prenose na sve kotaËe, za korporacijsku suradnju obraÊa se austrijskom Steyr Puchu iz Graza koji je u to vrijeme, a to se, na veliku radost korisnika, nije promijenilo do danaπnjih dana, slovio za najveÊeg eksperta u tom podruËju. Premda se i njemaËka vojska najavljivala kao potencijalni naruËitelj novog Mercedesovog vozila, odustaje u posljednji Ëas, no projekt ipak nezaustavljivo kreÊe. Dakako, veÊ i sama koliËina dogovorena za iranskog πaha bila je dovoljna za uspjeπan start, tako da nikakve dvojbe uistinu nisu bile potrebne. Idila nije dugo trajala jer samo nekoliko godiLegendarno vozilo Svetog oca ‘Papamobil’

Planetarna rasprostranjenost U 30 godina ukupno je proizvedeno 200 tisuÊa primjeraka G-klase, od Ëega je treÊina zavrπila u vojnim odorama. Prema najnovijim statistikama, tim Mercedesovim automobilom koristi se tridesetak vojski svijeta, a nakon poËetnih nesporazuma, danas ih je 12 tisuÊa i u njemaËkoj vojsci. Zbog velikih potreba, Ëak 11 tisuÊa G-klasa sklopljeno je i u GrËkoj, a i Francuzi, ti vjeËni njemaËki konkurenti, bili su prisiljeni nakloniti se ovom sjajnom terencu. Do sada je u Francuskoj, pod Peugeotovim znakom i s njegovim pogonskim agregatima, sklopljeno 13 tisuÊa tih koprodukcijskih vozila. Kad je rijeË o Hrvatskoj, procjenjuje se da domaÊim cestama danas, πto pod vojnim ili policijskim, πto pod civilnim registracijama prometuje 400-tinjak G-klasa, a zanimljivo je da se to vozilo nalazi i u sastavu hrvatske mirovne misije u Afganistanu.

na poslije u Iranu dolazi do revolucije, πah je prisiljen napustiti svoju zemlju, a narudæbe se - storniraju. I kad bi velika veÊina proizvoaËa digla ruke u znak predaje, Mercedes ide u iskorak koji je, uostalom, za njegovu logiku poslovanja bio i jedini moguÊ. U veljaËi 1979. godine vojna varijanta nadopunjava se civilnom kojoj je nadjenut naziv G-klasa, po inicijalnom slovu pojma “gelande” koji oznaËava terene bez prometnica, ili u nekom banalnijem prijevodu s njemaËkog na hrvatski jezik: prirodu. G-klasa naziva se i G-wagen jer je puni naziv prvog Mercedesova SUV-a bio - “gelandewagen”. Automobil se proizvodi u Grazu, u korporaciji nazvanoj Steyr-Daimler-Puch, a u ponudi su benzinske verzije 230 G i 280 GE, odnosno dizelaπi 240 GD i 300 GD. Snaga je terenca od 72 do 155 KS, a najsnaæniji 280 GE, snage 155 “konja”, mogao je maksimalno do brzine od 150 km/h. Potroπnja koju je pritom ostvarivao nadilazila je prosjek od 20 litara, no s obzirom na sve karakteristike automobila, to ni nije bilo tako mnogo. Cijena koju je tada trebalo izdvojiti za G-klasu bila je viπa od 32 tisuÊe maraka, a uspjeh πto je uslijedio nadilazio je i najsmjelija predvianja inaËe vrlo preciznih Mercedesovih planera. G-klasa je, naime, isijavala pouzdanost, moÊ, sigurnost, a kako se unatoË zahuktaloj proizvodnji ipak radilo o manjim serijama, osiguran je bio i nemali ekskluzivitet. Drugim rijeËima, G-klasa u kratko vrijeme postaje vrhunski brend za koji se otimaju privatni kupci, ali i gotovo sve policije svijeta, i to u velikom broju. Kako je odS T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

L I P A N J

2 0 0 9

9


10

M E R C E D E S - B E N Z

G-klasa simbol je dizajna koji nikada ne stari

nos nekih dræava s NjemaËkom bio optereÊen nerazjaπnjenim pitanjima, G-klasa na træiπtu se pojavljuje i kao Puch, no to je bilo u svega 10 posto ukupne proizvodnje. Ono πto posebno oduπevljava konstruktore, G-klasa nailazi na golemu potraænju civilnih kupaca. Ta Ëinjenica stvara i potrebu osmiπljavanja luksuznijih verzija te upotrebe najsnaænijih motora iz Mercedesove game. Naime, ma koliko se u poËetku ugraivalo snaæne motore, spremne uspjeπno izbaviti automobil i iz najteæih iskuπenja, ubrzo se otiπlo joπ nekoliko koraka dalje, prema motorima inaËe rezerviranima za AMG serije Mercedesovih sportaπa. G-klasa se, nepromijenjena u kraÊoj odnosno duæoj verziji, s trojim odnosno petorim vratima, u SUV i van verziji, ali i kao opcija s mekim krovom, pro-

izvodi sve do 1991. godine, a tada na red dolazi osmiπljavanje nove generacije. No, oprezno. Iako se razmiπljalo i o hvatanju na SUV mamac koji napuπta robusnost, a priklanja se mimikriji “pretvaranja” automobila u terence, ipak se ostaje apsolutno uz izvornu ideju. Automobil, dakako, donosi mnogobrojna poboljπanja, ali u osnovi, na izgledu i pogonu, niπta se znatnije ne mijenja jer jednostavno boljeg nema. G-klasa danas se nudi s dizelskim motorom 320 CDI snage 224 KS koji uz vrhunsku dinamiku - od 0 do 100 km/h stiæe za 8,8 sekundi i postiæe maksimalnu brzinu od 177 km/h - karakterizira i podnoπljiva prosjeËna potroπnja od 11 litara (podaci za dugu verziju zbog razliËite teæine donekle se razlikuju), no veÊinu ipak ponajviπe privlaËi benzinska S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

verzija 500, snage 388 KS. To je veÊ prava terenska jurilica kojoj je ubrzanje od 0 do 100 km/h samo 5,9 sekundi, uz maksimalnih 210 km/h. Kad pogledamo dinamiËke karakteristike, Ëak ni prosjeËna potroπnja od 17,4 litre ne djeluje pretjeranom. Karakteristike najsnaænije, AMG verzije veÊ smo opisali na poËetku teksta, a s obzirom na to da se G-klasa naπla i u tom cijenjenom okruæenju, viπe je nego jasno da Êemo se u buduÊnosti nauæivati verzija terenca koji unatoË golemoj teæini ubrzava poput F1. Velika ekonomska kriza, mnogi tvrde najveÊa nakon Drugog svjetskog rata, silno je ugrozila automobilsku industriju. Gase se ne samo pojedini pogoni, veÊ nestaju i cijele tvornice, da o eliminaciji desetaka i desetaka modela ni ne govorimo. Poglavito su snaæno na udaru luksuzniji i rastroπniji modeli.

Tijekom godina najviπe je evoluirao dizajn interijera L I P A N J

2 0 0 9

11

G-klasa? Na prigodnoj sveËanosti u Grazu, organiziranoj u veljaËi u povodu tri desetljeÊa æivota jednog od najboljih terenaca svih vremena, dogovoreno je da se proizvodnja nastavlja - joπ veÊim intenzitetom, I to, kako sadaπnji ugovor precizira, najmanje do 2015. godine. A da bi se jedan takav jubilej dostojno obiljeæio, predstavljena je i limitirana serija Edition 30, posebno oplemenjena luksuznim detaljima. PriËajuÊi i piπuÊi o automobilskim mitovima, Ëesto zapadamo u procjep kiteÊi neke davno nestale modele prestiænim titulama. Bez dvojbe, veÊina ih zasluæuje posebnu pozornost, pa i apsolutnu cijenjenost, no zar ipak ne bi bilo nekako logiËnije titule najznaËajnijih automobila vezivati uz one koji se uspjeπno nose u strahovito teπkom okruæenju danaπnjeg træiπta? Kada je pak rijeË o automo-


12

M E R C E D E S - B E N Z

Trijumf na reliju Pariz - Dakar Iako je G-klasa ponajprije vozilo koje traæe sluæbe ili pojedinci za vrlo uske, profesionalne namjene te je kao takva znatno manje okrenuta sportu, na svom prvom natjecateljskom pojavljivanju okitila se - pobjedom. I to ne bilo kakvom, veÊ je 1983. osvojila jedan od najteæih i vjerojatno najpoznatiji reli Pariz - Dakar. Usto, za njezinim se upravljaËem tada nalazio ni manje ni viπe nego Jackie Ickxs, znameniti belgijski automobilist kojega se zahvaljujuÊi briljantnoj karijeri svrstava meu jednog od najznaËajnijih ikada vienih vozaËa na utrkama izdræljivosti. Uz uspjeπnu karijeru u F1 natjecanjima, osam puta osvajao je GP pojedinih zemalja, a dvaput se domogao i titule viceprvaka u kategoriji vozaËa, vozi i utrke izdræljivosti, u kojima ostvaruje nevjerojatan niz, primjerice na 24 sata Le Mansa pobjeuje 1969., 1975., 1976., 1977., 1981. i 1982. Godinu dana poslije ne moæe odoljeti pozivu nove zvijezde na automobilskom nebu - G-klase, te se na svom prvom dakarskom izazovu 1983. godine zajedno kite pobjedniËkim vijencem.

bilu koji ima apsolutno nenadmaπne karakteristike, vrhunsku tehnologiju materijala, svemoguÊi pogon, ali i cijene koje u odreenim trenucima bez problema daleko nadmaπuju 100 tisuÊa eura, a svi sa smijeπkom unatoË recesiji potpisuju ugovore prema kojima Êe se taj zahtjevni automobil neometano proizvoditi joπ najmanje πest godina - moglo bi se ipak sa znatno manje ograda razmiπljati o dodjeli titule. Mercedes G-klase automobil stoljeÊa? VeÊina bi se s oduπevljenjem sloæila s ovakvim prijedlogom.

S T R A S T


14

S T R A S T

Poznata zagrebaËka obitelj ©elendiÊ veÊ viπe od stoljeÊa promiËe kulturu obrtniπtva u Zagrebu promovirajuÊi proizvodnju kao temelj ekonomskog blagostanja svakog druπtva

Proizvodnja

Foto: Gec

„Mi se, znate, ponosimo nazivom obrtnika, iako smo, u biti, veÊ dugo popriliËno velika tvrtka“, Ëak pomalo srameæljivo kaæe Josip ©elendiÊ, najmlai izdanak ove poznate zagrebaËke obrtniËke obitelji, pokazujuÊi nam pogone tvrtke „©ela“ u BeπiÊima, mirnoj zagrebaËkoj podsljemenskoj zoni. U njima - opremljenima najmodernijim strojevima i alatima

- radi tek 160-ero djelatnika tvrtki koje su u vlasniπtvu obitelji ©elendiÊ, a najveÊi dio njih izravno je ukljuËen u proizvodnju. „Bez proizvodnje, bez novonastale vrijednosti, ni jedno nacionalno gospodarstvo ne moæe preæivjeti. U danaπnje vrijeme, kada je dostupna roba masovne proizvodnje iz Kine, teπko je konkurirati jer veliki su troπkovi razvoja, izrade

nacrta i specijalnih alata… Ipak, sretan sam πto imamo znanje i sposobnost projektirati i proizvoditi i najkompliciranije proizvode te tako u nekim segmentima gotovo nemamo konkurencije, a u nekim drugim sluËajevima uspijevamo konkurirati na naËin da se trenutaËno prilagodimo potrebama naruËitelja.“ Neπto dalje od “©ele” nalaze se prostori tvrtke S T R A S T


S T R A S T

15

ispred svega

Upig koja se bavi proizvodnjom urbane opreme, a Ëiji je vlasnik sam Josip, dok je izdvojeni dio obiteljskog carstva Vental iz BedekovËine koji proizvodi razne proizvode od metala i plastike. „Kakav je sin biznismen?“, pitamo „gazdu“ Æeljka. „Hrabar, nekada prehrabar“, s blagim osmijehom kaæe ponosni otac. Njegov je Josip oduvijek bio predodreen za nastavak L I P A N J

2 0 0 9

obiteljske tradicije: kao djeËak zavrπio je tehniËku πkolu („NemoguÊe je raditi ovaj posao, a ne razumjeti o Ëemu se radi…“, ispravno tvrdi Josip), a kao mladiÊ visoku poslovnu πkolu u NjemaËkoj koja ga je pripremila za sve izazove voenja biznisa u modernom svijetu. Iskustva prethodnika Josip itekako ima jer malo se tvrtki u Hrvatskoj moæe pohvaliti

tradicijom tvrtke obitelji ©elendiÊ. Ona se, naime, proteæe na viπe od stoljeÊa, a priËa o obitelji dovoljno je zanimljiva da se o njoj snimi i film. Sve je poËelo davne 1906. godine kada je svoj prvi obrt - onaj opanËarski - 10. svibnja na adresi Nova Ves, tadaπnjem kuÊnom broju 33, prijavio Ivan ©elendiÊ. U svojoj je radionici, zajedno s kalfama i πegrtima, izraivao


16

S T R A S T

Mercedes kao obiteljska tradicija Za Æeljka ©elendiÊa tu nema previπe dvojbe: „Zaπto Mercedes? Zato πto je Mercedes! To su najmodernija rjeπenja, to je sigurnost, to je pouzdanost… Jednostavno, to je Mercedes.“ Gospodin ©elendiÊ danas vozi Mercedes-Benz S500 Ëime je samo nastavio tradiciju svoje obitelji. Prvi je Mercedes kupio njegov otac Josip joπ 1966. godine. „Bio je to jedan od dvaju prvih takvih Mercedesa u Zagrebu, drugi je imao poznati nogometaπ Draæan JerkoviÊ“. Æeljko je svoj prvi Mercedes kupio 1973. godine i od tada je vjeran toj marki. Baπ kao i ostale tradicije, tako se i tradicija voænje Mercedesovih modela nastavila i kod sljedeÊe generacije te Josip najradije vozi moÊni SUV Mercedes ML 500.

razne vrste opanaka koje su nabavljali seljaci iz tada Zagrebu okolnih sela, danas elitnih kvartova u sjevernom dijelu grada: GraËana, Markuπevca, ©estina i Remeta. Kao prava hrvatska obitelj toga vremena i ©elendiÊevi su imali mnoπtvo potomaka - dvije kÊeri i Ëak pet sinova. Iako je rano ostao udovac, Ivan se brinuo o mnogobrojnoj djeci koja su naslijedila njegov poslovni duh: tako je Vladimir otvorio duÊan, a Ivan ml. i Franjo joπ i danas poznato „Izletiπte ©elendiÊ“ odmah na skretanju od GraËana na cestu koja vodi prema Sljemenu. Iako obrtniπtvo nakon kraja Drugog svjetskog rata nipoπto nije bila poæeljna djelatnost te je i obitelj ©elendiÊ morala istrpjeti komu-

nistiËku eksproprijaciju, najmlai je Ivanov sin Josip 1946. godine odluËio i sam krenuti u obrtniËke vode. Otvorio je ljevaonicu u kojoj je od aluminija proizvodio predmete za kojima je u to poratno vrijeme bila golema potraænja: jedaÊi pribor, brijaÊe aparate te razliËite druge lijevane proizvode. BraÊa ©elendiÊ zajedniËkim su se snagama borila za opstanak u za obrtnike nimalo pogodnim gospodarskim i politiËkim vremenima. Meutim, obrtniËki je i poduzetniËki duh i dalje bio obiljeæje ©elendiÊevih te Josipov sin Æeljko 1973. godine otvara svoj obrt koji se, poput oËeva, bavi lijevanjem metala, ali i bravarijom i strojnom obradom. Uspjeπan obrtnik πiroj javnosti postaje poznat nakon osni-

vanja samostalne dræave Hrvatske kada je struËno restaurirani kip bana Josipa JelaËiÊa - kao simbol hrvatstva skinut s JelaËiÊ placa joπ 1947. godine - dana 7. listopada 1990. vratio na glavni zagrebaËki trg. Ta donacija Æeljka ©elendiÊa graanima Zagreba te Ëin vraÊanja Hrvatima njihova simbola otpora na neki naËin simbolizira i dugogodiπnji ©elendiÊev otpor „dogovornoj ekonomiji“. Naæalost, Æeljko ©elendiÊ nije sretan ni s onim πto se s obrtnicima i malim i srednjim tvrtkama dogaa danas. „ObrtniËka tradicija u Hrvatskoj postoji, ali je sustavno zatiremo“, kaæe s pomalo gorËine, prisjeÊajuÊi se kako su nekada hrvatski majstori znali proizvesti i najkompliciranije strojeve ili alate. Tvrtke S T R A S T


S T R A S T

17

Fotografija za povijest - osnivaË prvog obrta Ivan ©elendiÊ s djecom

L I P A N J

2 0 0 9


18

S T R A S T

poput njegove s jedne su strane idealan partner velikim sustavima u proizvodnji nekih posebnih proizvoda, a s druge strane s pono-

som istiËe i mnogobrojne kooperante svojih tvrtki - male obrtniËke radionice specijalizirane za odreene poslove. „Naæalost, sve ih viπe propada jer nemaju posla. Mi smo sretni kada uspijemo angaæirati nekog obrtnika za naπeg kooperanta, ali ako mi nemamo posao, neÊe imati ni oni.“ Tvrtke ©elendiÊevih mnogo rade s velikim sustavima, ponajprije na izradi dijelova za æeljezniËka vozila, te

izvoze svoje proizvode u Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Stoljetnu tradiciju obrtniπtva obitelji ©elendiÊ nastavlja sin Josip. ShvaÊajuÊi logiku modernog biznisa, on πiri poslovanje, ali nipoπto stihijski. Investirao je i u neke druge poslovne grane, poput ugostiteljstva, ali je proizvodnja bila i ostat Êe glavna znaËajka svega πto radi obitelj ©elendiÊ.

Posao polako preuzima Josip kojemu pomaæu mladi djelatnici tvrtke ©ela

S T R A S T


20

M E R C E D E S - B E N Z

Tijekom posljednje Ëetiri godine, koliko je na træiπtu, S-klasa oznake W 221 postala je najuspjeπnija luksuzna limuzina. Diljem svijeta isporuËeno je viπe od 270 tisuÊa primjeraka tog iznimnog automobila Ëime je samo nastavljen viπe od pola stoljeÊa dug uspjeπan

put S-klase, luksuzne limuzine koja je u tom razdoblju prodana u gotovo 3,3 milijuna primjeraka. Meutim, kako Ëak i najuspjeπniji modeli trebaju osvjeæenje, Mercedes-Benz je lansirao novu modelsku liniju kod koje Êe novi detalji visoke tehnologije, ponajpri-

je zaduæeni za ekonomiËnost i sigurnost, omoguÊiti S-klasi zadræavanje dominantne pozicije u segmentu. U tehnoloπkom smislu najvaæniji je novitet model S 400 HYBRID temeljen na modelu S 350, odnosno na njegovu joπ dodatno

Naglasak na ekonomiËnosti

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

21

Nakon Ëetiri godine, lagano je redizajnirana i najuspjeπnija luksuzna limuzina na svijetu S-klasa unaprijeenom 3,5-litarskom V6 motoru s 279 KS. Spomenuti je benzinski motor kombiniran s elektromotorom snage 20 KS i okretnog momenta 160 Nm koji se puni energijom nastalom prilikom koËenja, a sprema u modernu litij-ionsku bateriju. Ta se dodatna energija aktivira prilikom veÊih optereÊenja motora te omoguÊava odræavanje prosjeËne potroπnje goriva na svega 7,9 litara na 100 kilometara, uz emisiju ugljikova dioksida od - za ovu klasu automobila dosad nezamislivih - 186 grama po kilometru. Jednako je dojmljiva niska potroπnja dizelskog modela S 350 CDI BlueEFFICIENCY (173 kW/ 235 KS) od 7,6 litara na 100 kilometara, a isti Êe se motor moÊi dobiti i kombiniran s integralnim pogonom na sve kotaËe. Ponudu dizela upotpunjuje moÊni S 450 CDI Ëiji V8 motor razvija Ëak 320 KS. Benzinska ponuda, uz veÊ spomenuti hibrid, ukljuËivat Êe πestocilindarske verzije S 350/S 350 4MATIC (200 kW/272 KS) te Ëak dvije V8 izvedenice: S 450/S 450 4MATIC (250 kW/340 KS) i S 500/S 500 4MATIC (285 kW/388 KS). Vrh „klasiËne“ ponude bit Êe biturbo V12 s 517 KS u verziji S 600, dok kruna pripada AMG verziji S 63 AMG s V8 motorom snage 612 KS. VeÊ ionako uzorna ponuda sigurnosnih sustava upotpunjena je novim detaljima meu kojima izdvajamo automatsku stabilizaciju automobila u sluËaju naleta boËnog vjetra i sustav koji detektira umor vozaËa. RijeËi nije potrebno troπiti ni na opremu zaduæenu za komfor i luksuz: standardni COMAND sustav dodatno je razvijen te sada, primjerice, ima i utor za SD memorijske kartice, potpuno je integriran i Bluetooth sustav, a u cijeli se sustav moguÊe spojiti i putem USB ulaza. Dizajn automobila vrlo se malo mijenjao - tek su diskretno redizajnirani reπetka hladnjaka i prednji odbojnik, svjetla su standardno biksenonske tehnologije, a ispuπne cijevi integrirane su u straænji odbojnik. Nova S-klasa bit Êe dostupna od kraja lipnja, a narudæbe se primaju veÊ sada. L I P A N J

2 0 0 9


22

M E R C E D E S - B E N Z

Boæanski trokut

LjenËareÊi, uronjen u zrake poslijepodnevnog sunca, poËinjem razmiπljati o kojeËemu. Primjerice, πto bi bilo da se, nekim nevjerojatnim sluËajem, tamo negdje izmeu Weimara i Münchena koËija kojom je te romantiËne 1786. godine Johann Wolfgang Goethe krenuo na svoju veliku talijansku avanturu premetnula u vremeplov te ga dovela u danaπnje vrijeme? Bi li ga danaπnji put na Apenine toS T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

23

Na put Toskanom krenuo sam u idealnom druπtvu: stvarnog Mercedesa E-klase Coupé i zamiπljenog Johanna Wolfganga Goethea L I P A N J

2 0 0 9


24

M E R C E D E S - B E N Z

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

25

liko odredio kao esteta i filozofa kao πto ga je odredio onaj prije viπe od 220 godina? Bi li ga moderna Autostrada de Brennero A22 oduπevila kao πto ga je oduπevila sirova ljepota Brenner Passa? Opijen njime Ëak se ni pisac i pjesnik poput njega, u svom 30 godina nakon putovanja izdanom djelu „Italienische Reise“, nije mogao otresti ponavljanja banalnosti kao πto su „priroda je iznimne ljepote“ ili „prekrasno je“. Pitam se dalje: bi li mu pogled na neki supermarket oslobodio osjeÊaj „…sreÊe koju po pravilima prirode imamo pravo uæivati…“ jer bio je dugo sputavan pod „…neprijateljskim nebom…“ kao πto mu je taj osjeÊaj oslobodio pogled na prodavaËicu voÊa tamo negdje kod Bolzana? Ne, vjerojatno ne bi. Meutim, da sam susreo Goethea primjerice u Veneciji, recimo tamo na Ramo dei Fuseri gdje bi ga japanski turisti zasigurno viπe izludili od smrada kanala nastalog zbog veÊ tada postojeÊeg venecijanskog obiËaja bacanja smeÊa u njih, imao bih za njega dobar prijedlog. „Herr Goethe,“ rekao bih, „Italija ima joπ jednu pokrajinu u kojoj se i dan-danas neodoljivo isprepleÊu ljepota krajolika, hedonizam latinskoga svijeta te umjetnost u svim formama. Doite sa mnom u Toskanu! I otpustite ovog koËijaπa jer imam znatno bolji prijedlog za prijevozno sredstvo.“ Stavio bih pjesnika pokraj sebe u Mercedes E-klase Coupé, i poveo ga na put tim boæanskim trokutom kojemu je hipotenuza na obali Tirenskog mora, a katete se proteæu od Massa-Carrara na sjeveru pa do provincije Arrezo ispod Apenina, odnosno natrag na jug sve do Orbetalla na granici s regijom Lazio. Zaista, povrπinom tek neπto manjom od polovice cijele Hrvatske, a brojem stanovnika 70 posto naπe zemlje, Toskana u geografskom smislu ima sve πto treba jednoj zemlji iz snova: more, planine, rijeke, breæuljke, plodna polja… E-klasa Coupé, bez obzira na svoju estetsku atraktivnost i gotovo sportske karakteristike, i dalje je vrhunski putni automobil, upravo kao i limuzinska E-klasa na osnovi koje je napravljen te s kojom dijeli dobar dio tehniËkih detalja. Stoga Ëak ni veliki „ir“ Toskanom ne bi mom suputniku Goetheu, koji je na svoje talijansko putovanje krenuo u dobi od 37 godina, predstavljao nikakav problem. Odveo Odv eo bih ga, prije svega, na obalu Tirenskoga mora: prvo u Viareggio, zatim bi zastali u Pisi. Podsjetio bih ga da je tamo roen slavni Galileo Galilei i obavezno ga odveo na Piazza dei Miracoli kako bismo obiπli glasoviti Kosi

L I P A N J

2 0 0 9


26

M E R C E D E S - B E N Z

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

27

toranj. IspriËao bih mu i priËu iz 12. stoljeÊa kada je nezavisna republika Pisa potpisala pakt, meu ostalima, s Pulom, Zadrom i Splitom kako bi smanjila utjecaj Venecije na Jadranu. Godine 1195., dvadesetdvije godine nakon „neuspjelog“ inæenjerskog pothvata na Tornju, Ëak su poslali svoju pomorsku flotu kao pomoÊ hrabrim, od Mletaka odmetnutim Puljanima, ali nisu uspjeli: Venecija je joπ stoljeÊima vladala i naπim dijelom Jadrana. Iz Pise spustio bih ga do æivopisnog Livorna, a onda, nakon posljednjeg pozdrava Sredozemlju, proveo srcem Toskane sve do prekrasne Siene. Voænja ne bi bila kratka, ali vjerujem da bi moj suputnik uæivao u svakom kilometru jer Toskana je upravo stvorena za obilazak automobilom. Koliko bi shvatio sve tehniËke Ëarolije E-klase Coupé - nisam siguran. Meutim, estetiku i kvalitetu interijera samog automobila bez sumnje bi cijenio, baπ kao i snagu motora. Kako u njegovo vrijeme ekologija nije bila potrebna tema, priËe o πtedljivosti i ËistoÊi ispuha vjerojatno bih propustio. Meutim, ne bih zato propustio odvesti ga u neku od mnogobrojnih vinarija ove provincije, moæda tamo u okolici πarmantnog gradiÊa Poggibonsija, na Ëaπu chiantija. Pje-

snik je vjerojatno Ëuo za ovo sjajno vino jer se chianti kao sorta s ograniËenog podruËja pamti joπ od 1716. godine. Doduπe, tek je u 19. stoljeÊu definirano kako je originalni chianti cuvee domaÊih sorti u odnosu 70% sangiovese, 15% canaiolo i 15% malvasia bianca, ali to enoloπko pravilo vjerojatno mom suputniku ne bi previπe znaËilo. Uz masline i poznate toskanske salame πutke bismo uæivali u, toliko tipiËnom i nezamjenjivom, pogledu na breæuljke Toskane. Naravno, ono najbolje saËuvao bih za kraj: Firenzu, glavni grad istoimene provincije i kompletne regije, srednjovjekovnu Atenu. Kolijevka renesanse sigurno bi oduπevila mog suputnika koji je u Italiju i krenuo s L I P A N J

2 0 0 9


28

M E R C E D E S - B E N Z

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

miπlju uæivanja kako u antiËkoj, tako i modernoj umjetnosti. Stoga nije upitno kako bismo proveli neko vrijeme raspravljajuÊi Ëiji je genij veÊi - Michelangela ili Leonarda, a popriliËno je sigurno da bi pisca zanimalo vidjeti i gdje je roen Dante Alighieri (zvan i ocem talijanskog jezika koji je Goethe, provevπi u Italiji Ëak dvije godine, izvrsno nauËio) ili gdje je æivio njegov renesansni kolega Niccolò Machiavelli. Proπetali bismo Ponte Vecchiom te krenuli u palaËu Pitti pogledati ostavπtinu obitelji Medici koja je nakon dva stoljeÊa vladavine nad Toskanom tek koje desetljeÊe prije

L I P A N J

2 0 0 9

29

Goetheova roenja nestala s politiËke scene i uπla u povijest. Ne bih mu propustio skrenuti pozornost niti na firentinske umjetnike novog doba - modne kreatore. Manje je poznato kako je upravo Firenza, a ne Milano, rodno mjesto talijanske visoke mode u kojoj se posebno istiËe Salvatore Ferragamo. Goethe je ipak znao s modom: svog je mladog Werthera tako dobro „verbalno“ odijevao da je njegov stil postao slavan kod mladiÊa diljem Europe. U svakom zlu ima i neπto dobro: moæda je Werther donio svjetsku bol, ali je zasigurno donio i novu europsku modu. Nakon puta u Italiju Goethe je priznao da je doæivio ponovno roenje, „upravo kao mladalaËki san.“ Nadam se da bi sliËnim rijeËima zakljuËio i naπ izlet jer je Toskana zaista sukus svega onoga πto Italija jest u najromantiËnijem smislu. Meni su stvarni Mercedes Eklase Coupé i zamiπljeni njemaËki umjetnik bili sjajno druπtvo.


30

M E R C E D E S - B E N Z

Od Tvrdice McTvrdog do Dylana Doga Kao nezaobilazan dio popularne kulture Mercedes-Benz ima iznimno vaænu ulogu i u povijesti stripa Koji bi automobil mogao posjedovati najbogatiji patak na svijetu, nadaleko poznati Tvrdica McTvrdi ili, kako mu je originalno ime, Scrooge McDuck? Naravno, Daimler! ©toviπe, pernatom je milijarderu njegov automobil, baπ kao πto je i dokazano u epizodi Carla Barksa “Chugwagon Derby”, napravio Gottlieb Daimler osobno. Na sjaj srebrne zvijezde nisu bili imuni ni njegovi roaci. Najslavniji meu njima Donald Duck ili po naπki Paπko Patak sudjelovao je u utrci ovjekovjeËenoj u epizodi „The Race“ takoer za upravljaËem starog, ali pouzdanog Daimlera, dok je u epizodi talijan-

skog izdanja stripa o avanturama likova iz Patkograda naziva „100 anni dell’automobile“ autora Guida Scale i Brune Concina Mercedes imao naslovnu ulogu. ©toviπe, tada smo saznali da bogati McTvrdi u svojoj vrijednoj automobilistiËkoj zbirci ima i model Mercedes Simplex iz 1901. godine. Mercedes je, kao najslavnija automobilska marka na svijetu, odavno postao ikona popularne kulture. Njegovi su automobili veÊ desetljeÊima zvijezde mnogih filmova, ovjekovjeËeni su na tisuÊama modnih i reklamnih fotografija, a postali su i dio glazbene S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

L I P A N J

2 0 0 9

31


32

M E R C E D E S - B E N Z

povijesti u kojoj simboliËnu ulogu ima i poznata skladba Janis Joplin „Mercedes-Benz“. Meutim, manje je poznata uloga MercedesBenza u stripu, joπ jednom iznimno vaænom segmentu popularne kulture 20. stoljeÊa, koji se istim intenzitetom obraÊa djeci i odraslima.

Sve je poËelo davne 1929. godine kada je francuski autor Georges Remi, poznatiji pod umjetniËkim imenom Hergé, lansirao strip s Tintinom kao glavnim junakom. U epizodi „Tintin chez les Soviets“, odnosno „Tintin kod Sovjeta“, kasnije svjetski slavan reporter pred boljπeviËkom policijom bjeæao S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

33

je za upravljaËem Mercedesa 15/70/100 PS iz 1920. godine. Iako su zaπtitni znak stripova o Tintinu bili vrlo pojednostavljeni crteæi, Hergé je Mercedesove automobile crtao sa zapanjujuÊom pozornoπÊu za detalje. Kako je Tintin postajao sve stariji i ozbiljniji, mijenjali su se i Mercedesovi automobili koje je vozio: bili su tu i Ponton, 300, 190 SL Roadster… U godinama koje su slijedile mnogi su se autori stripova, bez obzira na njihov æanr ili stil, kao sastavnim dijelom svojih priËa koristili i nezaobilaznim Mercedes-Benzovim modelima. Francuz André Franquin svoje je priËe iz glasovitih serija stripova “Spirou and L I P A N J

2 0 0 9


34

M E R C E D E S - B E N Z

Fantasio” i “Gaston” Ëesto obogaÊivao realistiËnim crteæima Mercedesovih modela aktualnih u to doba: od Pontona do W 124. Zanimljivo, Francuzi, vjerojatno vodeÊa europska nacija kada je rijeË o stripu, ali i poznati ljubitelji automobila, unatoË snazi vlastitih automobilskih marki, iznimno su cijenili i voljeli Mercedes. Tako sportski prototip Mercedes C 291 Class C te bolid Formule 1 McLaren Mer-

cedesa vozi i Michael Vaillant u poznatoj istoimenoj seriji stripova posveÊenih utrkivanju. ©toviπe, taj se lik autora Jeana Gratona, koji je svojevrstan francuski pandan Jamesu Bondu te tako popularan da je filmsku adaptaciju stripa napravio i slavni francuski redatelj Luc Besson, u epizodi „Le Circuit de la Peut“ utrkuje u legendarnom 300 SL Gullwingu serije W 198.

CrtaËi stripova Ëesto su u svojim djelima crteæe vozila ostavljali donekle nedefiniranima, tek dajuÊi Ëitateljima naznaku o kojem bi se modelu automobila moglo raditi. Meutim, kada su crtani Mercedesovi modeli, znatno su ËeπÊe biljeæeni Ëak i najmanji detalji - prije svega viπegodiπnji zaπtitni znak dizajna Mercedes-Benzovih automobila, masivna maska hladnjaka te legendarna srebrna trokraka S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

35

zvijezda. Upravo se taj detalj istiËe u jednom od najslavnijih stripova svih vremena „Dylan Dogu“ talijanskog autorskog dvojca koji Ëine Tiziano Sclavi i Claudio Chiaverotti. Po logotipu zvijezde utisnutom u upravljaË Dylanova automobila te shematiziranom, ali preciznom crteæu interijera vozila oËito je da ovaj akcijski heroj vozi Mercedes serije W 201. Diljem svijeta popularni kao taksiji ili limuzine, Mercedes-Benzovi modeli imaju te uloge i u mnogim stripovima. Tako „repaπ“ W111 vozi Spiroua i Fantasia, Monika Morell u knjizi “Le Fils d’Inca” Marca Wasterlaina uæiva u voænji na straænjem sjedalu luksuzne S-klase W 116, a model W 123 ima glavnu ulogu u avangardnom stripu Matthiasa Schultheissa “Night taxi”. Mercedesovi taksiji ovjekovjeËeni su i u poznatom njemaËkom

L I P A N J

2 0 0 9


36

M E R C E D E S - B E N Z

stripu, parodiji nekad popularne televizijske serije „Lindenstrasse“ Joachima Friedmanna i Eckarta Breitschuha. Svoje su mjesto u stripovima naπli i sportski modeli marke: tako SLK serije R 170 vozi sofisticirani francuski povjesniËar Didier Mosèle tijekom svoje dramatiËne potrage za tajnama templara u poznatoj francuskoj stripovnoj seriji “Le Triangle Secret”. Nabrajanje svih stripova u kojima Mercedes-Benzova vozila imaju vaæne uloge - od Walta Disneya do japanskih mangi - moglo bi trajati unedogled. Meutim, ostaje Ëinjenica da je marka s prepoznatljivom srebrnom zvijezdom svoj veliËanstven status joπ jednom potvrdila i u ovoj vaænoj i raznorodnoj vrsti umjetnosti.

S T R A S T


38

M E R C E D E S - B E N Z

Uspjeπan niz se nastavlja. TreÊa generacija Actrosa ovjenËana je laskavom titulom Truck of the Year 2009, a sada je bogatija i za dobro znanu graevinsku verziju. Svjedoci smo njihove popularnosti i nezamjenjivosti na gradiliπtima diljem svijeta. Do sada je prodano 600.000 Actrosa u viπe od 100 zemalja Ëime je on postao jedan od najuspjeπnijih proizvoda u sektoru teπkih kamiona. I na naπim gradiliπtima moæemo ih vidjeti u bojama vodeÊih graevinskih tvrtki (Cesta Varaædin, Gradnja Osijek…), i to u najrazliËitijim izvedbama pogona i nadgradnji. Sada je za lansiranje na træiπte spreman udobniji, sigurniji, okoliπu prilagoeniji i cijenom prihvatljiviji Actros nego ikad dosad. Dostupan je kao klasiËan kiper, tegljaË s poluprikolicom, odnosno kao osnova (podvozje) spremna za posebne namjene, poput miksera, pumpi za beton, dizalica i svega πto na

gradiliπtu moæe zatrebati te s izborom od 2, 3 ili 4 osovine i devet razliËitih snaga motora, od 235 do 440 kW. Ponuda mnogobrojnih konfiguracija pogona poËinje s 4x2 modelom s dvije osovine i pogonom samo na straænje kotaËe, a zavrπava s dojmljivim 8x8/4 modelom s Ëetiri osovine i pogonom na sve kotaËe. Motori BlueTec OM 501 LA i OM 502 LA, standardni za novu generaciju Actrosa, veÊ su se potvrdili na træiπtu, a sada joπ imaju i iznimnu ekonomiËnu i ekoloπki osvijeπtenu BlueTec tehnologiju koja donosi i 7 posto manju potroπnju goriva. Ponuda motora sa πest cilindara obujma 11,9 litara rasporeena je na πest motora u

rasponu snage od 235 kW (320 KS) do 350 kW (476 KS). Osmocilindarski V-motori obujma 15,9 litara u rasponu su snage od 510 KS do 598 KS. Glavna zvijezda novog Actrosa nesumnjivo je 12-stupanjski PowerShift Offroad automatski prijenos prilagoen za operacije na gradiliπtima, Ëime se olakπava upravljanje vozilom i mijenjanje stupnjeva prijenosa, ali se i smanjuje potroπnja goriva i troπenje. Uz to, kratak hod mjenjaËa vaæan je u off-road uvjetima gdje je otklizavanje jedan od glavnih problema. PowerShift Offroad u usporedbi s ruËnim mjenjaËem πtedi gorivo i vozilo te dobrog vozaËa Ëini joπ boljim, pruæajuÊi

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

39

Uz prepoznatljiv dizajn, treÊa generacija graevinskog Actrosa kao znak raspoznavanja posjeduje detalje koji vozaËev naporan radni dan Ëine lakπim

Graditelji bez mane Piπe: Mirko VukotiÊ

L I P A N J

2 0 0 9


40

M E R C E D E S - B E N Z

mu zadovoljstvo u obavljanju posla. Pravi je uæitak voziti Actros opremljen inteligentnim programima - power mode, rocking mode, manoeuvring mode i ecoroll mode. Manoeuvring mode olakπava manevriranje na gradiliπtima, Ëime se spreËavaju mnoge manje nezgode koje prate izgradnju velikih objekata. Rocking mode olakπava kretanje na teπkim terenima. Spojka se automatski i lako otpuπta Ëim se makne noga s gasa, Ëime se vozilo kotrlja unatrag. Pritiskom na papuËicu gasa vozilo kreÊe naprijed. Postupak se moæe ponavljati po æelji. Power Offroad Mode koristan je kad pomaæe samo sila - kako se uspon poveÊava, inteligentni prijenos spuπta se do

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

najniæeg stupnja. U tipiËnom Mercedesovom stilu, ta je jedinica izvedena od osobito Ëvrstog Ëelika za veliku izdræljivost mehaniËkih dijelova prijenosa. ZahvaljujuÊi posebnom proraËunu prijenosnih omjera, voænja na lokalnim cestama joπ je ekonomiËnija, pri Ëemu uËinkovitost kipera i mijeπalica betona nije smanjena, ali je produljen æivotni vijek svih kljuËnih elemenata. Podvozje je kljuËan element graevinskih kamiona. Ono je kod Actrosa fleksibilno i jako. Ovjes ima snaæne stabilizatore, a elektroniËka kontrola dolazi kao dio standardne opreme na modelima sa zraËnim ovjesom. Kad je rijeË o masi, sve uobiËajene varijante L I P A N J

2 0 0 9

dostupne su i kao Actros graevinska vozila, od dvoosovinskog 18-tonca do 41 tone teπkog 4-osovinskog modela. Uz prepoznatljiv dizajn, svojevrstan su znak raspoznavanja i detalji koji vozaËev naporan radni dan Ëine lakπim. Od plivajuÊe ulazne stepenice otporne na koroziju i manje udarce, preko posebno dizajniranih i zaπtiÊenih retrovizora opremljenih πirokokutnom leÊom u kuÊiπtu otpornom na grebanje do kabinskog prikljuËka za komprimirani zrak (piπtolj za ËiπÊenje za graevinske modele dio je opreme). Zaπtitne reπetke za prednja svjetla naËinjene od crno obojenog Ëelika uËinkovito πtite od kamenja i granja, a od kamenja i

41

blata jednako su zaπtiÊena i straænja svjetla. Zaπtita se brzo i lako otvara bez uporabe alata i omoguÊava brzo i jednostavno ËiπÊenje jer u Mercedesu znaju da sigurnost poËinje s malim stvarima. Spremnik goriva osjetljivo je mjesto na graevinskim kamionima. No, ne i kod Actrosa, gdje je zaπtiÊen robusnom ploËom koja se lako montira i Ëisti te smanjuje troπkove oπteÊenja uzrokovanog voænjom po blatu i teπkim terenima. Kako se moglo i oËekivati, stigla nam je nova, snaænija, izdræljivija i ekonomiËnija graevinska izvedba Actrosa. U to da Êe biti joπ popularnija od prethodne generacije uopÊe ne sumnjamo.


42

M E R C E D E S - B E N Z

Putovanje kroz

Piπe: Mirko VukotiÊ Foto: Gec

Kada je nekad netko zakotrljao kamen, a time i kotaË povijesti, nije bio svjestan πto Êe se sve promijeniti i u kojemu Êe smjeru sve otiÊi. Koliko li Êe izuma iznjedriti upravo to kotrljanje. Tehnika je u meuvremenu toliko uznapredovala da se tog praprainæenjera nitko viπe ni ne sjeti. Tek poneki povjesniËar. Mnogima su rijeËi muzej i povijest vezane uz ratove, seobe, slikarstvo ili glazbu. Samo se

rijetki sjete povijesti tehnike, bez koje ne bi bilo pola danaπnjeg svijeta. Iako se putovanja po njemaËkim autocestama obiËno svode na jurnjavu do cilja, pogled s autoceste broj 6 kod izlaza za Sinsheim, πezdesetak kilometara sjeverozapadno od Stuttgarta, ipak Êe mnoge zaintrigirati. Naime, uz cestu su, kao da polijeÊu, dva atraktivna zrakoplova - dvije legende: ruski Tupoljev 144 i britansko-fran-

cuski Concorde. No, unutraπnjost muzeja krije joπ mnoga iznenaenja i tehniËka uzbuenja. VeÊ su i sami podaci o broju izloæaka i prostoru impresivni, no muzej se moæe pohvaliti i najveÊim kolekcijama Maybacha i Bugattija u NjemaËkoj, prvim BMW-ovim motociklom, Plavim plamenom - najbræim raketnim automobilom svih vremena, najveÊom privatnom kolekcijom Mercedesovih Kompressor oldtajS T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

43

Kroz ‘Auto und Technik M MUSEUM USEUM SINSHEIM SINSHEIM’’ s viπe od 3000 izloæaka na 50.000 Ëetvornih metara zatvorenog i 120.000 Ëetvornih metara otvorenog prostora svake godine proe 1,5 milijuna posjetitelja - ljubitelja automobila i zrakoplova, odnosno tehnike svih vrsta

povijest tehnike

mera, ali i s viπe od 100 trkaÊih automobila, najveÊim stalnim postavom bolida Formule 1 u Europi, zatim s 200 motocikala, 150 traktora, 60 letjelica i 22 lokomotive. Kako je i red, u automobilsku povijest otiπlo se do samih poËetaka, pa je tako izloæena replika Benzove trokolice iz 1886. godine, kao i originalni Benzov model Velo iz 1896. godine. Da bi podsjeÊanje na kraj devetnaestog stoljeÊa bilo cjelovito, uz njih je i Peugeotov Vis-á-vis s dvije konjske snage iz 1892. Zanimljivo u danaπnje vrijeme statistika i brojki zvuËi podatak da je Velo u prvoj godini postojanja (predstavljen u studenom 1894.) po cijeni od 2000 maraka prodan u 125 primjeraka. Do 1900. godine dostigao je broj od 1200 komada i postao prvi serijski automobil u povijesti. TehniËki muzej u Sinsheimu koliËinom i raznolikoπÊu Mercedesovih modela gotovo bi mogao parirati Mercedesovu muzeju u Stuttgartu. Naime, u svakom poglavlju automobilske povijesti, bila ona vezana uz cestovni promet, autosport, vojna vozila, kamione ili L I P A N J

2 0 0 9


44

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes-Benz 630 iz 1928. 6,2 litre, 6 cilindara, 100-160 KS

neπto peto, Mercedes ima πto pokazati. Impresivna je tako kolekcija Mercedesa s poËetka proπlog stoljeÊa, ukljuËujuÊi i vozilo ministra vanjskih poslova TreÊeg Reicha, poznati Mercedes-Benz Nürburg iz 1932. godine kojim se do rata koristio Baron von Neurath, guverner Bohemije i Moravije. Osobitu povijesnu teæinu ima i blindirani 770K Cabriolet isporuËen 1938. godine Reichskanzleiju u kojemu

se na paradama vozio i sam Adolf Hitler. Zanimljivo je i da od 72 komada troosovinskih Mercedesa G4 proizvedenih od 1933. do 1939. godine postoje joπ Ëetiri, od kojih je jedan upravo u Sinsheimu. Duga je i dobro znana povijest Mercedesova odjela Guard, omiljenenog dobavljaËa blindiranih automobila dræavnika diljem svijeta. Tako moæete vidjeti i jedan od triju preostalih blindiranih Merce-

desa 770K, od deset, koliko ih je isporuËeno njemaËkom dræavnom vrhu Ëetrdesetih godina proπlog stoljeÊa. »etiri i pol tone teπka limuzina πtitila je i Henricha Himmlera, a pokretao ju je 7,6-litreni 8-cilindarski motor s 230 konjskih snaga. ©eÊuÊi se prebogatim paviljonima muzeja u Sinsheimu naiÊi Êete i na gotovo sve Mercedesove modele koji su na ceste iziπli tijekom dvadesetog stoljeÊa, sve S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

45

do natjecateljskih bolida s legendarnom srebrnom trokrakom zvijezdom. Kolekcija Maybacha (najveÊa u NjemaËkoj) ukljuËuje W5SG iz 1928. godine, Zeppelin DS8 iz 1913. godine, DS7 iz 1930. godine, DSH iz 1934., SW 35 iz 1935. godine te godinu stariji SW 38. Da je sve u æivotu relativno podsjetit Êe vas Maybach koji je nakon Drugog svjetskog rata prepravljen u pokretnu pilanu drva i u takvom stanju saËuvan do danas. Kako nisu samo Nijemci kovali automobilsku povijest, nezaobilazan je legendarni Fordov T model, Peugeotov Bébé, ali i RollsRoyceov Silver Ghost iz 1923. godine naËinjen za indijskog maharadæu od Hyderabada. U muzeju se sa stalnim postavom izmjenjuju i posebne izloæbe pa su tako vrlo zapaæene bile izloæbe „Lancia - kreativnost i strast“, „2CV - ne samo automobil, veÊ naËin æivota“, „100 godina Peugeot motorsporta“, „100 godina Maybacha“ i „100 godina od roenja Felixa Wankela“. Poseban prostor zauzimaju ameriËki automobili iz snova dobro nam znanih pedesetih i πezdesetih godina ili zlatnih vremena Hollywooda. VeÊina ih je proizvedena tek u nekoliko tisuÊa komada, a Cadillac Eldorado Brougham, primjerice, u samo 904 primjerka. Kolekcija sportskih automobila uz najvaænije Ferrarijeve primjerke sadræava i jedini europski Vector, automobil iz 1993. godine

Muzej u Speyeru Tridesetak kilometara od Sinsheima, u Speyeru vas Ëeka joπ jedan muzej, s Boeingom 747, donedavno najveÊim putniËkim zrakoplovom, Antonovom AN22, najveÊim propelerskim zrakoplovom, podmornicom U-9, Ëetrdesetak vatrogasnih vozila, dvadeset lokomotiva, joπ sedamdeset zrakoplova, sa stotinjak automobila oldtajmera i drugim zanimljivostima. Oba muzeja rade tijekom cijele godine, a detaljnije se moæete informirati i na www.technik-museum.de

L I P A N J

2 0 0 9


46

M E R C E D E S - B E N Z

sa 600 konjskih snaga i kevlarskom karoserijom. Naravno da su meu sportskim automobilima i Mercedesov 300 SL, Lamborghinijevi Urraco, Miura i Countach te Aston Martin, Lotus i druga sluæbena vozila tajnog agenta 007 Jamesa Bonda. Uz njih je i najveÊa stalna izloæba bolida Formule 1 u Europi, pa se tako mogu vidjeti McLareni, Lotusi, Williamsi, Benettoni, Ferrariji, Arrowsi, Jordani i Sauberi kojima su upravljale zvijezde poput Nigela Mansela, Alaina Prosta, Ayrtona Senne, Michaela Schumachera i Mike Hakkinena. Tu su i Tyrellov bolid P34 iz 1976. godine sa πest kotaËa, trkaÊi kamioni, mnogobrojni natjecateljski motocikli u raznim kategorijama te solidna kolekcija reli automobila. Najbræe je vozilo izloæeno u Sinsheimu raketni automobil The Blue Flame kojim je Gary Gabelich dugo dræao brzinski rekord s brzinom veÊom od 1000 kilometara na sat, postavljen 7. listopada 1970. godine. Plavi plamen ujedno je i najsnaænije vozilo u muzeju, snage procijenjene na oko 58.000 KS. Ljubitelji oruæja i ratovanja takoer Êe doÊi na svoje jer je dobar dio prostora posveÊen vojnim vozilima i opremi, a u suvenirnici moæete kupiti i originalne dijelove vojne opreme. Osobito je zanimljiv tenk Panther iz 1942. godine koji je pokretao Maybachov 12-cilindarski motor sa 700 konjskih snaga. Meu kolekcijom motocikala moguÊe je prouËiti cjelokupnu povijest prometovanja na dva kotaËa, od najstarijih modela do aktualMercedes-Benz 630K

Maybach SW 35, 1935. 3,5 litara, 140 KS, cijena oko 20.000 Reichsmaraka S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

nih zanimljivosti. Od prvog BMW-a, mnogih Indiana, NSU-a, Horexa, πestocilindarske Honde, do KTM-a s relija Pariz - Dakar 2001. godine ili Ducati Monstera. Volite li æeljeznice, velike ili male, otiite u Sinsheim jer uz modele moæete vidjeti lokomotive koje su, poput Maffeijeve iz 1919. godine, iπle 200 km/h, posebne brdske lokomotive, ali i ratnu lokomotivu Ostfront. I ljubitelji glazbe doÊi Êe na svoje kada vide i Ëuju nekoliko orgulja s poËetka proπlog stoljeÊa. L I P A N J

2 0 0 9

Ipak, uvjerljivo najatraktivniji dio postava jesu zrakoplovi predvoeni Concordeom Air Francea F-BVFB kojim su 1976. godine prijeena 47.572 kilometra u 38 sati i 13 minuta. Sovjetski Tupoljev 144 bio je prvi putniËki avion koji je 1970. godine letio brzinom od 2150 kilometara na sat, a sedam godina poslije Ëak 2433 km/h. U oba se zrakoplova moæe uÊi, vidjeti pilotske kabine i steÊi dojam kako se nekada putovalo nadzvuËnim brzinama. Zanimljivo je vidjeti i kako su zrakoplovi

47

stigli do muzeja te kako je izgledao njihov vodeni i cestovni transport, povjeren specijalno pripremljenom Mercedesovu Actrosu. Tek su neπto manje zanimljivi Tu-134 i Tu-135, DC-3 i Iljuπin 18. Uz njih je izloæeno i nekoliko vojnih zrakoplova, ukljuËujuÊi Suhoj Su-22. Uza sve to, tijekom cijeloga dana projiciraju se mnogobrojni filmovi u 3D kinematografu s platnom veliËine 22x27 metara, a kada doe vrijeme zatvaranja muzeja, poæelite veÊ sutra ponovno doÊi.


48

S M A R T

Potkraj godine poËet Êe prodaja prvih primjeraka smarta fortwo opremljenih suvremenim elektriËnim pogonom

permanentni magnetski motor

Probajte zamisliti sljedeÊe: ujutro u garaæi samo izvadite utikaË iz svoga smarta i krenete njime na posao. Tijekom dana odvezete se i do centra grada, tamo na posebnom parkiraliπnom mjestu malo dopunite smartovu bateriju, poslije posla joπ odete do omiljenog kluba na partiju tenisa, da biste automobil naveËer ponovno stavili na punjenje u svojoj garaæi. Pedeset kilometara koje ste napravili tog dana stajalo vas je svega jedan euro, a niste oneËistili zrak ni gramom πtetnih plinova. Vjerovali ili ne, ali to veÊ doæivljava na stotine graana u Londonu, Berlinu, Rimu, Milanu i Pisi koji su dio pilot-projekta kojem je cilj konaËno testiranje smarta fortwo electric drive prije poËetka serijske proizvodnje. Na prvi pogled ti sretnici voze najobiËniji smart fortwo, ali tehnologija skrivena od oËiju ono je πto karakterizira ovo jedinstveno vozilo. Za pogon se brine elektromotor snaæan 30 kW, odnosno 41 KS, koji automobilu omoguÊava postizanje najviπe brzine od, za grad potpuno dostatnih, 112 kilometara na sat. Struju za pokretanje motora daje natrij-nikl-kloridna baterija kojoj za punjenje do 80 posto kapaciteta treba svega Ëetiri sata (preko najobiËnije kuÊne utiËnice), a za potpuni kapacitet osam sati. Kada je puna, baterija daje smartu do-

inverter litij-ionska baterija

akcelerator

voljno energije za 115 kilometara neprekidne voænje πto je, takoer, viπe no dovoljno za gradske uvjete. Svaka baterija bez problema moæe izdræati 1000 punjenja. ©toviπe, veÊ se sada eksperimentira s joπ kvalitetnijim litij-ionskim baterijama, koje su u odnosu na dosadaπnje kompaktnijih dimenzija, veÊeg kapaciteta, kraÊe se pune te su joπ pouzdanije. Kako bi osigurao sve preduvjete razvoja S T R A S T


49

S M A R T

punjaË mjenjaË hlaenje motora

koËna vakuumska crpka

Sto kilometara za 2 eura tih baterija, Daimler je s Evonikom, vodeÊom svjetskom tvrtkom u razvoju „hi-tech“ baterija, investirao u zajedniËku kompaniju Li-Tec; veÊ je do sada u razvoj baterija uloæeno viπe od 80 milijuna eura. Ako sve bude po planu, prvi serijski elektriËni smartovi uÊi Êe u prodaju potkraj ove godine. Meutim, ono jednako vaæno kao i razvoj tehnologije u automobilu pitanje L I P A N J

2 0 0 9

je suradnje s kompanijama koje bi trebale omoguÊiti punjenje baterija strujom. Tako je u NjemaËkoj uspostavljena suradnja s isporuËiteljem elektriËne energije, tvrtkom RWE, koja je napravila Ëak 500 stanica za punjenje πirom grada Berlina. U Italiji partner je tvrtka Enel koja je razvila i postavila viπe od 400 stanica za punjenje u tri veÊ spomenuta talijanska grada. Uglavnom, projekt ide punom

parom, a u Londonu, gdje je poËeo joπ 2007. godine, rezultati su izvanredni. Korisnici automobila puni su hvale, a svaka njihova kritika dobro doe za popravljanje svih detalja prije komercijalnog uvoenja elektriËnog smarta. InaËe, kompletan je projekt dobio dodatni zamah zbog velikog zanimanja kupaca u SAD-u, nakon πto je automobil predstavljen na detroitskom salonu automobila.


50

E U R O l i n e

Æeljko Vukina, koordinator flotne prodaje, Josip Voronjecki, izvrπni direktor AVIS-a i Boris Pick, izvrπni direktor Odjela posebne prodaje u EUROlineu

AVIS sa srebrnom zvijezdom AVIS, jedna od najveÊih rent-a-car tvrtki na svijetu, svoj je vozni park obogatio sa 60 vozila MercedesBenza i smarta

ZnaËajna flota novih vozila predana je tvrtki Avis koja je jedna od najveÊih rent-a-car kompanija u svijetu. U floti od ukupno πezdeset isporuËenih automobila nalaze se i MercedesBenzovi modeli A, B i C-klase te smart fortwo, a kompletan je posao napravljen u suradnji s Mercedes-Benz Leasingom. KljuËeve vozila preuzeo je izvrπni direktor Avis rent-a-cara Josip Voronjecki. InaËe, tradicija je Avisa duga i slavna: osnivaË Warren Avis 1946. godine otvorio je prvu rent-a-car poslovnicu na Willow Run ae-

rodromu u Detroitu, koja je imala ukupno tri automobila. Danas Avis posluje πirom svijeta na ukupno 4850 lokacija u 161 zemlji svijeta. Energija, entuzijazam, inovativnost industrijskog voenja i snaæna poslovna etika obiljeæavaju kompaniju dugi niz godina. Avis grupa vodeÊa je rent-a-car kompanija u Europi, Africi, na Srednjem istoku i u Aziji, a cilj joj je biti najuspjeπnija regionalna rent-a-car kompanija. S naglaskom na kvaliteti, nova flota joπ je jedan korak u tome smjeru. S T R A S T


52

J E E P

BuduÊnost Jeepa »ak i u doba najveÊe krize marka Jeep ostaje proizvoaË najboljih terenskih automobila na svijetu, πto Êe potvrditi i najnovija generacija Grand Cherokeeja koja dolazi 2011. godine

Bez obzira na krizu koja trese ameriËku automobilsku industriju, jedna marka ostaje snaæna i nepokolebljiva. Jeep je bio i ostao pojam terenskih automobila superiornih karakteristika, a svoj vrhunski imidæ ni jednog trenutka nije doveo u pitanje. Dokaz da Jeep ide u pravom smjeru pretpremijera je najnovije generacije modela Grand Cherokee odræana na salonu automobila u New Yorku. S T R A S T


J E E P

Jeep je zapravo i ustanovio segment SUV vozila premium klase lansiranjem prve generacije „velikog poglavice“ prije gotovo 18 godina. Tijekom tog dugog razdoblja vlasnicima ovog posebnog modela postalo je viπe od 4 milijuna ljudi, a najnovija generacija dovest Êe ovaj segment na potpuno novu razinu. Ipak, prije svega valja naglasiti kako Êe do komercijalnog lansiranja spomenutog noviteta proÊi joπ malo vremena - u SAD-u novi Êe Grand biti lansiran potkraj sljedeÊe godine, a u Europu vjerojatno neÊe stiÊi prije poËetka 2011. U vanjskom dizajnu nije se eksperimentiralo: dobro poznati i dokazani bazni dizajn sada je joπ rafiniraniji, elegantniji, pa umnogome Ëak i koketira sa sportskim. Detalji poput reπetke hladnjaka sa sedam rebara, okruglih prednjih svjetala i trapezoidnih bla-

53

tobrana ostaju kao zaπtitni znak modela Ëijem su dizajnu velikim dijelom kumovala i pravila aerodinamike - ona Êe omoguÊiti Grand Cherokeeju znatno ekonomiËniju voænju. Elegancija vanjπtine nastavlja se i u interijeru, za Ëiju Êe se izradu upotrebljavati samo najkvalitetniji materijali, a cilj je ne samo dostiÊi, veÊ i prestiÊi europske uzore premium klase. Jedan je od patentiranih noviteta stakleni krov s dvostrukim panelima koji prostranom interijeru daje posebnu atmosferu. Za jednostavniji ulazak u vozilo poveÊana su prednja vrata te kut otvaranja straænjih. Novi je Cherokee i sigurniji nego ikada prije: Ëak 45 razliËitih sustava brine se za sigurnost vozaËa i putnika, a oni standardni ukljuËuju ESP, elektroniËku kontrolu nagiba vozila, kontrolu trakcije, komplet zraËnih jastuka…

Kompletan dizajn automobila odraæava njegovu snagu i eleganciju L I P A N J

2 0 0 9


54

J E E P

Kod novog Granda nema kompromisa samo su najbolji materijali dovoljno dobri

Svi su detalji doraeni do savrπenstva, a zavrπna Êe obrada biti besprijekorna S T R A S T


J E E P

55

Aktualni Grand Cherokee nikad povoljniji SljedeÊa generacija Grand Cherokeeja zbroj je svega najboljega πto je u svojoj dugoj tradiciji napravila marka Jeep, ali na nju Êe ipak joπ trebati malo priËekati. Na sreÊu, to samo znaËi da je aktualna generacija ovog modela dostupna po uvjetima povoljnijima nego ikad prije. Cijena izvrsno opremljenog modela Laredo s CRD dizelskim motorom snage 218 KS iznosi 53 tisuÊe eura, a superiorno opremljeni Limited s istim motorom stoji oko 57 tisuÊa eura. Cijena je elitne Overland izvedbe oko 64 tisuÊe eura. Za ljubitelje benzinskih motora u ponudi su dva V8 modela: onaj obujma 4,7 litara s 303 KS stoji 59 tisuÊa eura, dok je cijena fantastiËne SRT verzije s HEMI agregatom obujma 6,1 litre s Ëak 426 KS - 80.500 eura, πto je uzimajuÊi u obzir odnos opreme, snage i prestiæa - nevjerojatna ponuda. ©toviπe, posebne ponude za Grand Cherokee nudi i Mercedes-Benz Leasing. Tako je model 3.0 CRD moguÊe voziti veÊ za 3899 kuna mjeseËno (bez PDV-a) tijekom 72 mjeseca s 20 posto predujma i unaprijed odreenim ostatkom vrijednosti.

Meutim, sve to imaju i neki drugi automobili, a ono πto nemaju - tehniËke su inovacije koje naglaπavaju glasovite Jeepove terenske sposobnosti koje ga Ëine doslovno nezaustavljivim. U biti, najvaænije su dvije: zraËni ovjes Quadra-Lift te sustav Selec-Terrain koji omoguÊava reæim voænje koji najbolje odgovara trenutaËnim uvjetima. Oba sustava idealno su se uklopila u podvozje koje Grand Cherokee dijeli s Mercedes-Benzom M-klase. ZraËni ovjes Quadra-Lift omoguÊava vozaËu izbor od Ëak 5 visina ovjesa za optimalne vozne osobine. U normalnom reæimu automobil je od podloge udaljen neπto viπe od 20 L I P A N J

2 0 0 9

centimetara, πto omoguÊava ugodnu voænju te poboljπanu ekonomiËnost zahvaljujuÊi boljoj aerodinamici. Pri viπim brzinama, za poveÊanje stabilnosti i poveÊanje potroπnje automobil se moæe spustiti dodatnih 10 centimetara. Dva su reæima zaduæena za terensku voænju. Prvi poveÊava visinu u odnosu na normalni reæim za 4, a drugi za Ëak 7,5 centimetara, πto Grand Cherokeeju omoguÊava prelazak i preko najveÊih prepreka. Osobito je zanimljiv reæim naziva Park mode: kako mu i samo ime kaæe, taj se reæim automatski ukljuËuje kada se automobil parkira. On se tada spuπta kako bi se olakπao ulazak, odnosno izlazak iz vozila.


56

J E E P

Quadra-Lift radi u idealnom skladu sa Selec-Terrain sustavom koji kontrolira Ëak 12 parametara rada vozila kao πto su motor, prijenos, elektroniËka kontrola stabilnosti i sliËno. Putem selektora vozaË moæe birati jedan od pet pretprogramiranih reæima rada: pijesak/blato, sport, snijeg, stijene te automatski sustav. VeÊ sama imena programa sugeriraju kako se kompletan rad automobila prilagoava specifiËnostima odreenih uvjeta na cesti te vozaËu omoguÊava idealne

vozne osobine. Naravno, sve to zahvaljujuÊi i originalnim Jeepovim sustavima integralnog pogona od kojih su tri razliËita - Quadra-Trac I, Quadra-Trac II i Quadra-Drive II - dostupna kod novog Cherokeeja, ovisno o motorizaciji i opremi. Kada veÊ spominjemo motore, recimo kako je za sada poznato da Êe se u novitet ugraivati 3,6-litreni V6 s 280 KS te 5,7-litreni V8 HEMI. Sigurno je da Êe do poËetka prodaje u ponudu doÊi i barem jedan moÊan dizelski motor.

S T R A S T


58

M E R C E D E S - B E N Z

Uspjeh ponikao u ljubavi

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Razgovarati s Vanjom MamiÊ, pristupaËnom, simpatiËnom i elokventnom, nije nikakav problem. Dogovoriti sastanak veÊ jest. Uza sve obveze majke i poslovne æene, posljednjih godinu dana velik dio njezina vremena pripada jednom sportu, ili bolje reÊi jednom divnom æivom biÊu. To je sedmogodiπnji toplokrvni belgijski konj imena Chebourg s kojim Vanja veÊ sada postiæe izvrsne rezultate u preponskom jahanju. Iako je ovoj po roenju Bjelovarki sport doslovno u krvi - jer nekadaπnja je rukometaπica kÊi ponajboljeg hrvatskog rukometaπa svih vremena Hrvoja Horvata i supruga nekadaπnjeg nogometnog reprezentativca, a danas sportskog direktora L I P A N J

2 0 0 9

NK Dinama Zorana MamiÊa - preponsko je jahanje doπlo gotovo sluËajno. „Uvijek sam voljela konje, a sve πto sam htjela jest dobro nauËiti jahati. Svog Chebourga, iako mi ga je preporuËio veliki poznavatelj Ante ©imleπa, uopÊe nisam odabrala misleÊi na sport: dok se inaËe konji za preponsko jahanje biraju pazeÊi na niz kriterija vaænih za potencijalni uspjeh, ja sam ga htjela imati iz Ëiste ljubavi, one na prvi pogled. UopÊe mi nije bilo vaæno ima li sportsku perspektivu ili ne. Meutim, poklopilo se, pa danas nakon neπto viπe od godinu dana rada sa svojim izvrsnim trenerom Renatom LevaniÊem uæivam u svakom trenutku treninga i natjecanja.“

59

Vanja MamiÊ u posljednjih je godinu dana svoj sportski talent razvila do nesluÊenih visina jedna je od ponajboljih jahaËicapreponaπica u Hrvatskoj Foto: Gec


60

M E R C E D E S - B E N Z

B-klasa za mene je idealna „Nisam jako izbirljiva kada je rijeË o automobilima, iako æelim da zadovoljavaju neke kriterije. Tako, primjerice, obvezno æelim imati automatski mjenjaË, a volim i sve one elektroniËke sitnice koje boravak u automobilu Ëine ugodnijim. Recimo, kako sam zimogrozna, moram imati grijana sjedala“, kaæe nam Vanja koja je za sebe odabrala Mercedes-Benzovu B-klasu. Za njezine potrebe, tvrdi, idealan automobil: „Moja B-klasa odliËan je obiteljski automobil u kojem se djeca ugodno osjeÊaju, ima dovoljno prostora za prtljagu, πto ukljuËuje i moju jahaÊu opremu, izvrsno je opremljena.“ InaËe, u obitelji MamiÊ joπ je jedan Mercedes, ML koji vozi Zoran. Meutim, Vanja istiËe: „ML je sjajan, ali je za moj ukus malo prevelik. Osim toga, kod svoje B-klase posebno cijenim to πto nije upadljiva jer to zaista ne volim.“ KonaËno, Vanja je traæila da posebno istaknemo EUROlineova prodavatelja iz salona u Zagrebu Draæena JuriπiÊa: „On je sjajan savjetnik u kojega svi imamo puno povjerenje i opet mi je jako pomogao u izboru.“ S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Ljubav prema konjima dræala ju je i kada je s pete godine stomatoloπkog fakulteta sa suprugom otiπla u NjemaËku, kamo je on poπao u nogometnu „peËalbu“. O tih deset godina Vanja govori s ljubavlju: „Bilo je to sjajno vrijeme. Æivjeli smo miran æivot, kao u bajci. Nismo bili previπe zanimljivi medijima, Zoran je unatoË svim putovanjima i karantenama ipak dosta vremena provodio kod kuÊe sa mnom i djecom, putovali smo svi zajedno…

L I P A N J

2 0 0 9

61

Da se mene pita, nikad se ne bismo ni vratili. Meutim, Zoranu su Zagreb i Dinamo bili ispred svega. Tako je danas priËa, naæalost, malo drukËija. Zorana zbog posla gotovo uopÊe nema kod kuÊe (a kada je doma, stalno je pod stresom) tako da sam veÊinom sama s djecom. Na sreÊu, Nina i Bruno veÊ su veliki, pa iako imam podosta posla oko razvoæenja u πkolu ili nekih drugih obveza, imam vremena i za svoj posao i svoj hobi. Bez pomoÊi dadilja.“


62

M E R C E D E S - B E N Z

Vanjin posao, bez obzira na diplomu, nije stomatologija. Igrom sluËaja, s povratkom u Hrvatsku obitelj MamiÊ poËela se baviti i graevinarstom te je Vanja odluËila aktivirati staru ljubav. „Manje je poznato da sam prilikom upisa na fakultet ozbiljno razmiπljala hoÊe li to biti arhitektura ili stomatologija. Odabir je na kraju pao na ovo posljednje, pa mi je, s obzirom na to da se nikad nisam bavila stomatologijom, pomalo i æao πto sam zavrπila taj fakultet. Meutim, imala sam sreÊe da mi se ipak otvorila moguÊnost bavljenja prvom ljubavi. Tako sam zavrπila talijansku πkolu mode i dizajna Callegari i s kolegicom, arhitekticom Katom Bukovac, osnovala tvrtku ARDE2 koja se bavi ureenjem interijera. Tvrtka je mlada i joπ se probijamo, ali veÊ imamo dosta poslova. Uæivam u tom poslu, posebice jer omoguÊuje fleksibilnost u planiranju vremena.“ Fleksibilnost je vaæna jer jahanje Vanji oduzima barem dva sata na dan. O svom se konju æeli brinuti sama, a upravo je u πtale na zagrebaËkom Hipodromu doπao joπ jedan - toËnije kobila pasmine Holstein. „Jahanje je specifiËan sport u kojem su iznimno vaæni trening, psihologija, sposobnosti trenera… Joπ sam uvijek poËetnica, u fazi uËenja, i posebno sam zahvalna svom treneru Renatu LevaniÊu koji je sa mnom imao mnogo strpljenja. Kada se sjetim da prije godinu dana gotovo nisam znala ni sjediti u sedlu… U sportskom smislu trenutaËna mi je ambicija licencirati se za skakanje preko viπih pre-

Vanja MamiÊ s kolegicom iz ARDE2 arhitekticom Katom Bukovac

pona - sada sam na 110 centimetara, a æelim doÊi do 130 centimetara - te u rujnu ove godine iÊi na Balkanijadu u Rumunjsku.“ Kolika je Vanjina ljubav prema konjima pokazuje zgodna epizoda. Supruga Zorana pratila je jednom prilikom na njegovu putu u Argentinu. Dok je on traæio pojaËanja za Dinamo, ona je sjela u taksi i otiπla na prvi hipodrom. „A moæete si zamisliti kako je to u Buenos Airesu, glavnom gradu dræave koja je doslovno zaluena konjima i gdje su oni institucija. U gradu ima nekoliko hipodroma, jedan veÊi i ljepπi od drugoga. Predivno!“ S T R A S T


64

S T R A S T

Razgovarao: Siniπa PuciÊ Foto: Ivica TomiÊ

FRA ZVJEZDAN LINIΔ, »OVJEK S VELIKIM SRCEM

‘SebiËno je misliti da je Bog prvo sebi bradu stvorio’ Europljani su istinski siromasi, ne joπ toliko kruha svagdaπnjeg koliko istinskih vrijednosti, meuljudskih odnosa temeljenih na poπtenju, iskrenosti, ljubavi... U svom je sustavu bogata Europa Bogu Stvoritelju rekla NE, izbacila ga iz svojih institucija, a na njegovo mjesto postavila boæanstvo zvano Novac. Mnogi klanjatelji ovom novom bogu prodali su duπu i (p)ostali pravi siromasi. Kako i ne bi kada su svoj æivot podredili utrci da svog novog boga πto viπe uËine poËetkom i svrπetkom svega u svom danu, godini... A πtoperica je nemilosrdna, uzima svoje. Slabiji brzo pokleknu, ostanu negdje iza, prazni iznutra. U ovome vremenu kada je teπko naÊi osobu koja Êe te sasluπati, nekoga tko Êe te

utjeπiti, podariti ti pravi savjet za æivot, malo je onih koji odgovaraju takvom opisu. Takvi se ne raaju, niti to postaju svakoga dana. Njihov je poziv biti svjetlo u mraku ovoga svijeta, biti Boæji glasnici ljubavi, praπtanja, mira i novog, ljepπeg svijeta, koji nema kraja. Jedna je od takvih iznimnih osoba fra Zvjezdan LiniÊ, Ëije ime govori mnogo: manji brat franjevac, voditelj KuÊe susreta “Tabor”, utoËiπta mnogih traæitelja Onoga koji je Put, Istina i Æivot… Prije svega Ëovjek s velikim srcem za “velike” i “male” ljude oko nas. Dopustio je da ga bolje upoznamo izbliza u samoborskom Taboru, posvetio nam svoje dragocjeno vrijeme predvieno za kratak odmor, iako znamo da je rijeË ‘odmor’ fra Zvjezdanu priliËno nepoznata.

Nalazimo se u Taboru gdje posljednjih desetak godina navraÊaju mnogi u potrazi za duhovnom hranom. Kako je doπlo do otvaranja ovog jedinstvenog prostora u Hrvatskoj? - KuÊa je otvorena 1997. godine. NekoÊ je to bila zgrada koja je sluæila za æivot naπeg franjevaËkog podmlatka. Prije dvanaest godina upravi naπe provincije ponudio sam sadræajni program onoga πto sam veÊ πesnaest godina provodio na zagrebaËkom Kaptolu - seminara ozdravljenja i osloboenja. Vrlo je brzo to postalo prepoznatljivo u Hrvatskoj, a Tabor je, kao svojevrsna duhovna oaza, postao stjeciπte mnogih. Godiπnje ovdje doe oko 25 tisuÊa ljudi πto, matematiËki gledajuÊi, kazuje da je u ovih dvanaest godina kroz Tabor proπlo njih S T R A S T


S T R A S T

viπe od 250 tisuÊa. Na svakom od seminara redovito se okupi izmeu 500 i tisuÊu ljudi. Sve viπe imamo problema s prostorom pa smo morali dograditi joπ jedan kat, uvesti dodatnu tehniku. KuÊa je iskoriπtena svaki tjedan s razliËitim programima. Potraænja je velika pa su domaÊi ljudi poËeli otvarati pansione samo za sudionike seminara u Taboru. Usto, seminare ovog tipa ne vodim samo u Samoboru, nego po cijeloj Hrvatskoj i svijetu. InaËe, brdo Tabor vezuje se uz Isusov boravak jer se On ondje preobrazio pred svojim uËenicima. Zbog toga sam tako nazvao ovu kuÊu, da u njoj ljudi, nakon πto odu sa seminara svojim domovima, doæive duhovno preobraæenje. Posljednjeg dana programa sudionicima dajem moguÊnost da izreknu svoja L I P A N J

2 0 0 9

svjedoËanstva o tome πto su ovdje doæivjeli i osjetili u svom srcu. Predivnih iskustava se moæe Ëuti, zbog Ëega se isplati ovo raditi. Ljudi se obraÊaju, doæivljavaju korjenite promjene u naËinu æivljenja, osloboenje od razliËitih ovisnosti, nemira, brige, tuge, depresije za koju psihijatri nemaju lijeka, jer ti ljudi traæe da ih se sasluπa, a ne da ih se samo lijeËi lijekovima. Svi oni æele Boæju pomoÊ, a ako je iskreno zatraæe, dobit Êe snagu od Boga za dalje. Jednostavno, u Taboru prime poruku vjere, a naknadno nam jave da ta vjera æivi i dalje u njihovim æivotima, πto je smisao seminara. ©to svi oni nalaze u Taboru, a da ne primaju u svojim æupama, crkvama? - Ovdje su ljudi jednostavno slobodniji i

65

spontaniji nego u svojim æupnim crkvama, dopuπtamo im viπe izraæavanja kroz molitvu, pjesmu, ponaπanje. Poanta je ljudima pribliæiti Isusa Krista u svjeæini vjere, pokazati im da On nije uspomena veÊ æivi Bog koji je stalno prisutan u svojoj Crkvi i u njoj lijeËi sve one koji traæe Boga. Tog Isusa ljudima pokuπavam predoËiti. Bez takvog svjedoËanstva nas nema, a naæalost, takvo se iskustvo ne moæe doæivjeti na svakoj misi i u svakoj crkvi. No, vjera se ne æivi od seminara do seminara, veÊ æivot u vjeri treba hraniti molitvom i nedjeljnom svetom misom. To je abeceda vjere. Godiπnje svakomu treba barem jedan ovakav seminar, a sudionicima obiËno dajem garanciju na πest mjeseci (smijeh). Kako doæivljavate ljude po svijetu? Moæete


66

S T R A S T

li ih usporediti s nama koji ovdje æivimo? - »esto se æalostan vraÊam kuÊi iz dalekih zemalja jer vani je uglavnom ljudima naËin æivota potpuno programiran, bez meusobne, ljudske blizine za koju osjeÊam da kod nas joπ uvijek postoji. Tamo je lakπe zarobiti se materijalizmom, velikom napaπÊu danaπnjeg svijeta, koji dovodi do duhovne suhoÊe. Tu je i hedonizam, natjecanje u πto veÊem uæivanju, πto najlakπe zarobljava mlade ljude. ©to najËeπÊe kaæete ljudima koji vam se obrate za pomoÊ?

- Pokuπavam im posvijestiti duhovnu dimenziju iz koje proizlazi imperativ moralnog æivota, da je æivot u korist radosti drugih. Mnogi Êe reÊi da je Bog sebi prvo bradu stvorio, πto im je isprika za sebiËan cilj æivota. Ljudi dolaze do zida pa traæe izlaz ili doæive nesreÊu te se viπe ne snalaze u æivotu. Duhovan Ëovjek moæe naÊi svjetlo u mraku. Ljudi u pravilu prihvaÊaju savjete. Naæalost, nemam uvijek vremena za dugaËke razgovore s ljudima, ali se zato uvijek mogu pomoliti za njih.

Nisam psihijatar nego sveÊenik pa vjerujem u Boæju pomoÊ. Imam ljude oko sebe koji se mole za mene, a moram se i ja moliti. Ponekad se umorim, ali me sav moj rad ispunjava i ponese, osobito kada ljudi osjete duhovno raspoloæenje, Ëime i mene “zaraze”. Mnogi Êe vas nazvati “karizmatikom”. Tko su, zapravo, karizmatici? - Karizma je izvanredni dar Duha Svetoga koji se daje po krπtenju. Crkva ne moæe æivjeti bez karizmi u koje moæemo svrstati

npr. tumaËenja, navjeπtaj Boæje rijeËi, Ëudesa, molitvu u jezicima, proroËanstva… Karizmatici vjeruju da su ti darovi za Crkvu svih vremena, a ne samo monopol pojedinaca ili apostola. Netko se Duhu Svetomu viπe otvori pa shodno tome ti darovi viπe djeluju. Neke Êe ljude spomen Mercedesa asocirati na bogatstvo. ©to mislite o tome? - Istina, Mercedes ima skupa i klasna vozila, ali znam jako upozoriti ljude da Isus nije protiv materijalnog bogatstva, veÊ traæi od S T R A S T


S T R A S T

‘GradonaËelnik Trogira Vedran RoæiÊ za mog nedavnog posjeta tom gradu darovao mi je pozlaÊenu Bibliju, πto me iznenadilo i oduπevilo’

ljudi unutarnju slobodu srca za Njega. Netko moæda ima milijune kuna kojima raspolaæe, a moæe biti duhovno siromaπan, ne navezan na materijalno. Ako netko prosi, ne mora znaËiti da je duhovno, evaneoski siromaπan. Stoga, skupocjena vozila mogu biti znak blagostanja, ali se njima moæe puno dobroga uËiniti za druge ljude. EUROline je poznat po svojoj humanitarnoj djelatnosti koja je dosad pomogla mnogim potrebitim pojedincima i institucijama, L I P A N J

2 0 0 9

doniravπi znatna sredstva ili organiziravπi humanitarne priredbe kako bi se pomoglo najugroæenijima. Jedna takva humanitarna inicijativa povezala vas je s tvrtkom EUROline. - ToËno. Prije dvije godine prihvatio sam EUROlineov poziv da uz mnogobrojne hrvatske gospodarstvenike i estradne zvijezde sudjelujem na humanitarnom dogaaju u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Osjetio sam koliko to njima znaËi,

67

a i mene je silno razveselio poziv koji sam objeruËke prihvatio. Tako smo se povezali, i to prijateljstvo neprekidno traje. Upoznao sam EUROline i sve divne ljude koje ta tvrtka okuplja. Sve najbolje mislim o tim ljudima i tvrtki koja je postala prepoznatljiva po pomaganju mnogima. ©to god kaæem, bilo bi nedovoljno rijeËima opisano. Usto, Mercedesov transporter kojim se koristimo priliËno je iskoriπten i za potrebe naπeg seminara. Svakodnevno treba pribaviti sve za smjeπtaj i boravak 150 ljudi. Osim toga, odliËan je za dugu voænju. VeÊ me provincijal molio da mu ga posudim za voænju do Asissija ili Trsata jer moæe primiti viπe ljudi od obiËnog automobila. Kada ga vozim, osjeÊam se kao da letim. Sretan sam za to i Bogu zahvalan πto s njime mogu doÊi gdje god treba. Brzi ritam æivota uzrokuje i brzu voænju na naπim cestama. Jeste li i vi brz vozaË? Koju molitvu preporuËate svima na cesti? - EUROline prodaje dobre aute pa se mora voziti bræe! (smijeh) Moæda da smirenije æivimo, vjerojatno bi sigurnost ljudi u prometu bila veÊa. ZahvaljujuÊi malo bræoj voænji, u istom danu stignem nakon zavrπenog seminara u Samoboru otputovati u Trogir i tamo naveËer zapoËeti novu duhovnu obnovu. Zahvalan sam Bogu na tim moguÊnostima. PreporuËam svima dobro poznatu molitvu anelu Ëuvaru, koju i ja molim svaki put kada sjednem za volan. No, preporuËio bih svima da nakon kupnje nov automobil dovezu sveÊeniku na blagoslov. »esto to Ëinim svetom vodom te pritom molim: “Gospodine, blagoslovi ovo vozilo da sluæi dobru i Radosnoj vijesti te svima koji se voze u njemu da im Isus Krist poπalje anela za Ëuvara”. Ujedno proËitam i protumaËim tekst iz Djela apostolskih kada Filipa dvorjanin etiopske carice poziva u njegova kola i nakon duæe voænje dolaze do izvora vode gdje je taj poganin traæio od Filipa da ga krsti. Na svakom seminaru imate obiËaj ljudima tumaËiti tekstove Svetoga pisma, osobito evanelje. Imate li neki dio koji vam je poseban? - Prekrasni su mi tekstovi koji opisuju susrete Isusa s greπnicima, slabima i bolesnima. Primjerice, bludnica dolazi k Isusu koji je ne osuuje zbog grijeha nego joj daje πansu za poËetak novog æivota. Farizej, pravednik po zakonu toga vremena, u toj situaciji osuuje Isusa i tu æenu, iako se nije udostojio prihvatiti Isusa, veÊ ga je greπnica pretekla u ljubavi. To mi je ispit savjesti, jer nije vaæno πto i koliko Ëinim, veÊ Ëinim li to iz ljubavi prema Bogu i bliænjima ili iz koristi.


68

S T R A S T

Englesko ime za hrvatske jagode:

Croberries Piπe: Rene BakaloviÊ Foto: Jasminka Jug

Oboæavanje jagoda u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Sada je taj fenomen dobio institucionalnu formu: jagode su postale naπa robna marka, izvoze se pod imenom Croberries.

Jagode su po svemu iznimno voÊe: od botaniËkih osobitosti, sjemenki koje su na povrπini ploda (a jestivi dio strogo znanstveno gledano uopÊe nije plod), do kulinarskih inspiracija koje oboæavatelje dovode do ekstaze. Uostalom, najprestiæniji sportski dogaaj na svijetu, teniski turnir u Wimbledonu, nezamisliv je bez svjeæih soËnih engleskih jagoda. Jagode su odavno neformalni zaπtitni znak tog sportskog dogaaja rezerviranog za kremu kreme: najbolje jagode na svijetu (oso-

bito sorta Cambridge Favourite) za najvaæniji teniski turnir. Ovako potentno brendiranje jagoda u Londonu nagnalo je na razmiπljanje naπe struËnjake, agronomske i marketinπke. Ne leæi li i Zagreb u okruæenju savrπenom za uzgoj jagoda? Otkada se ovaj poticaj pretvorio u koncept, proπlo je deset godina i posljedice su oËite: na naπim trænicama traæe se domaÊe jagode i kupci su za njih spremni odvojiti S T R A S T


S T R A S T

nekoliko kuna viπe nego za uvozne. Jagode iz okolice Zagreba, potom i ZagrebaËke æupanije, postale su prestiæna roba i tako se brendiraju. ZagrebaËki primjer slijede Varaædinci. U Osijeku je utemeljena udruga branitelja Domovina koja se specijalizirala za proizvodnju vrhunskih jagoda. Opojna se zaraza πiri Hrvatskom. VeÊina oboæavatelja jagoda smatra kako je uæitak u svjeæim jagodama na vrhuncu sezone neusporediv s bilo kakvim jelima u L I P A N J

2 0 0 9

kojima se jagoda pojavljuje kao sastojak. VeÊ i sam naËin posluæivanja nudi izvorne kulinarske varijacije. Jesti ih izravno ubrane iz πume ili vrta ili ih ipak prije ohladiti? (Neki od jagodnih ovisnika purista dræe kako se jagode ne smiju ni prati jer im veÊ i bistra voda odnosi neke delikatne akcente mirisa i okusa! Oni suzdræaniji jednostavno kaæu: prije unoπenja u usta zrele jagode treba πto manje dodirivati, prenositi i na bilo koji drugi naËin tretirati.) Nadalje, posluæuju li se jed-

69

nostavno u kristalnim Ëaπama s noæicom ili u elegantnim bijelim porculanskim posudama? Je li πeÊer suviπan, ako nije, pristaje li bolje kristalni πeÊer, onaj u prahu (“πtaubcuker”) ili “moderniji” smei? Ne paπe li jagodama najbolje svjeæe slatko vrhnje, ili ipak tuËeno u klasiËnoj sintagmi “jagode sa πlagom”? Dok su se tradicionalisti nadglasavali u temeljnim dvojbama, mladi su se kuhari, neoptereÊeni predrasudama, jagodama poËeli koristiti u najneobiËnijim varijacijama.


70

S T R A S T

Prvi udar na klasiËne kulinarske temelje bila je spoznaja kako jagodama izvanredno odgovara aromatski kontrapunkt grubo tucanog crnog papra. U kombinaciji se uskoro pojavio i kozji sir kao savrπen partner. Od kada se ova zamisao pretvorila u neupitnu modernu kulinarsku spoznaju, Pandorina kutija otvorila se sama od sebe. Eksperimenti su beskrajni i jagode se pojavljuju gdje nisu ni slutile, Ëak i u umacima na krvavim biftecima. Temeljna dvojba treba li uæivati samo u svjeæim jagodaS T R A S T


S T R A S T

ma ili i u raznim jelima suviπna je. U jagodama treba uæivati na sve moguÊe naËine kada su recepti majstorski. A takvih ne manjka, osobito ne u modernoj kuhinji. Jagode stvaraju ovisnost oko sebe i stoljeÊima grade kult koji nadilazi gastronomske okvire. Njihova pojava u πumi i vrtu najavljuje ljetnu plodnost i gastronomske uæitke. Latinski izraz ‘fraga’ upuÊuje na njeænost i krhkost ovih plodova, jednako divljih, samoniklih, kao i kultiviranih, vrtnih. Samonikle L I P A N J

2 0 0 9

su uspijevale i u Starome i u Novom svijetu, Indijanci odavno u njima uæivaju, svjeæima i suπenima. U Starome je svijetu prema nekim zapisima kultiviranje jagoda otpoËelo veÊ u 13. stoljeÊu, iako su europski botaniËari tada poznavali tek nekih pet sorti jagoda. No poticala ih je drevna fascinacija ovim plodom zabiljeæena joπ u starorimskome razdoblju. U krπÊanskom umjetniËkom okruæju jagode simboliziraju Djevicu Mariju. Kult jagoda πirili su alkemiËari, pripisivali su im razna,

71

pa i nadnaravna svojstva. U vrtove Versaillesa jagode je uveo La Quintinie, glasoviti vrtlar Luja XIV. Uæivanje u jagodama kao preduvjet dugovjeËnosti strasno je zagovarao i Fontenelle joπ u 18. stoljeÊu. Njemu se moglo vjerovati: doæivio je stoti roendan slaveÊi ga jagodama. Danas nutricionisti istiËu egzaktno dokaziva svojstva, prije svega bogatstvo vitamina i minerala u jagodama, osobito veliku koncentraciju vitamina C.


72

S T R A S T

Snaæna osvjeæavajuÊa i okrepljujuÊa moÊ jagoda poticala je i poduzetniËke, uzgajivaËke apetite. Upravo su kriæanja mnogobrojnih izvornih ameriËkih i europskih sorti dovela do danaπnje raznovrsnosti i uzgajivaËke groznice. Od 18. stoljeÊa naovamo moæemo govoriti o pravoj groznici istraæivanja i eksperimentiranja sa sortnim osobinama jagoda. Tada su se poËele intenzivno kriæati kanadske, ameriËke i Ëileanske sorte s europskima. Nove se sorte svake sezone predstavljaju træiπtu i u æestokoj konkurentskoj borbi njeæni se plodovi bore za njegovu naklonost. U 19. stoljeÊu botaniËari su se veÊ mogli pohvaliti s viπe od πest stotina kriæanaca jagoda. Jagode privlaËe agronomske struËnjake da na njima iskuπavaju najnovije metode uzgoja, selektiraju se Ëak i bumbari specijalizirani za opraπivanje. Razvija se tzv. piramidalni uzgoj. Moderna kompjutorizirana hidroponija, uzgoj “na vodi” bez zemlje, usavrπava se upravo na jagodama. Osobit trud uloæen je u razvoj sorti koje daju plodove nekoliko puta na godinu. Daleko su najveÊi proizvoaËi jagoda Amerikanci, odnedavno ih slijede - Rusi. Ukupno se u cijelom svijetu uzgoji gotovo pet milijuna tona jagoda. U toj znanstveno-marketinπkoj utrci sve su uspjeπniji i naπi struËnjaci, od botaniËara do kuhara i slastiËara.

Jednostavni recepti s jagodama

Sorbeto od jagoda s pjenuπcem Jagode se kratko stave u zaleivaË, tako da se jako ohlade, ali da se ne smrznu. Potom se usitne u blenderu, stave u Ëaπu i preliju pjenuπcem u proizvoljnom omjeru.

©alπa od jagoda Nasjeckane se jagode posole i kratko prepræe na maslinovu ulju uz dodatak nasjeckanih ljutih papriËica i mladog luka. ©alπa od jagoda posluæuje se uz naglo i kratko peËen biftek ili ramstek.

»okoladni fondu s jagodama KeramiËka posuda zagrije se u kipuÊoj vodi. U njoj se otope tamna Ëokolada i maslac. U Ëokoladu se umaËu hladne jagode tako da se Ëokolada stvrdne u dodiru s jagodom. Aromatski dodatak moæe biti rum, pod uvjetom da je vrhunski.

Kuharski tim Ivice ©trumla razvio je nekoliko receptura za torte s jagodama od kojih je najzanimljivija Ëokoladna torta s jagodama i metvicom. U Zagrebu se za kupce oboæavatelje jagoda organiziraju i posebna kuπanja. Træiπne analize pokazale su kako su posljednjih godina kod nas najcjenjenije sorte Asia, Clary, Miss i Dora. ProizvoaËi jagoda u Zagrebu osnovali su udrugu uzgajatelja jagoda Grada Zagreba koja ima 50 Ëlanova. »lanovi udruge poËeli su izvoziti zagrebaËke jagode u ©vedsku pod imenom Croberries (kovanica

od engleskih izraza Croatia i strawberries). Ove godine 30-ak proizvoaËa, Ëlanova udruge, planira izvesti 250 tona jagoda na πvedsko træiπte koje je veoma zadovoljno kakvoÊom Croberriesa. Novi je projekt proizvodnja ekoloπke jagode u ljetno-jesenskom periodu. Cilj je stvaranje jagode, robne marke Grada Zagreba. Premijera: 2010. godine. Hrvatska je tako na dobrome putu da stekne ugled proizvoaËa vrhunskih, domaÊih jagoda. Croberries kreÊu u osvajaËke pohode! S T R A S T


S T R A S T

L I P A N J

2 0 0 9

73


S T R A S T

75

NOVA DIMENZIJA HOTELSKOG OLIMPA

Boæanstveni doæivljaj Vodica

Olimp je planina grËkih bogova, mistiËan vrh boæanskog blagoslova, mjesto mira meu oblacima i kristalima. S osobitim ponosom πto nosi mitoloπko ime, hotel Olympia sve viπe postaje mjesto za boæanski odmor, biser vodiËkog turizma koji je ove godine svoja vrata otvorio u novom ruhu L I P A N J

2 0 0 9


76

S T R A S T

S T R A S T


S T R A S T

Vodice su poznato turistiËko mjesto, grad prepun ljepota, mediteranske æivosti i duha. Danas imaju 10 tisuÊa stanovnika i idealno su mjesto za odmor. U svojoj su povijesti bile pravi fenomen jer su stanovnici izvozili pitku vodu sve do kraja 19. stoljeÊa. Razvile su se, meu ostalim, zahvaljujuÊi bunarima s boËatom vodom. Stoga su na glavnom gradskom trgu, u spomen na stare obiËaje, oËuvana dva bunara s boËatom vodom. Vodice su danas meu najtraæenijim hrvatskim turistiËkim odrediπtima, i to za-

hvaljujuÊi ËistoÊi, turistiËkim sadræajima te zabavnim i sportskim dogaanjima. Grad osmijeha i cvijeÊa, kako se joπ nazivaju, poziva vas da svoje slobodno vrijeme provedete upravo na plaæama, u hotelima i barovima tog mediteranskog bisera jer Êete iskusiti novu razinu odmora, jamaËno nezaboravnu. Posjetili smo hotel Ëije ime Olympia naglaπava vrhunsku dimenziju svega πto se u njemu zbiva: spoj moderne arhitekture i udobnog mediteranskog prostora, mjesto u

Lounge svijet Prije odlaska na reprezentativne pripreme i zasluæeni odmor, igraËice Jollyja zaigrale su picigin koπarkaπkom loptom u bazenu hotela, a zatim uz osvjeæavajuÊi koktel uæivale u sjeni suncobrana. Valja istaknuti kako su pak za ljubitelje ljenËarenja na plaæi osmiπljeni mnogobrojni sadræaji tik uz more. Sjena borova Hookah Bara ili pijesak pod nogama u Lazy baru u jednakoj mjeri potiËu opuπtanje kao i u bazenu ili LIFE wellnessu hotela.

L I P A N J

2 0 0 9

77

kojem Êe svaki zaljubljenik u sport i wellness naÊi aktivnosti za sebe, poslovni ljudi udoban prostor za sastanke i kongrese, a u isto je vrijeme i popularno odrediπte ljetnih izlazaka u velikom stilu. U Olympiji je sve podreeno individualnom duhu i zahtjevima gostiju. Novoobnovljeni prostor u inspirativnom okruæenju prilagodljiv je razliËitim potrebama. Od poslovnog sastanka do kongresa, od diskretnog domjenka do velikog banketa - u klimatiziranoj dvorani, pokraj bazena ili u hladu borove πume. »etiri zvjezdice jamËe vrhunsku uslugu koja pruæa idealne uvjete za rad, opuπtanje i zabavu, a spoj sporta, ljepote i zdravlja omoguÊuje ravnoteæu duha i tijela. S obzirom na svoje boæansko ime, Olympia je okruæena i boæanskom biljkom, odnosno maslinama, simbolom zdravlja i bogatstva, a ulje koje se od maslina bude proizvodilo bit Êe poseban dar vjernim gostima.


78

S T R A S T

Kvalitetu ovog hotelskog bisera veÊ je u predsezoni prepoznao velik broj gostiju, a prema svim naznakama i cijelo Êe ljeto za Olympiju biti uspjeπno. Nakon mnogih odraenih svjetskih sajmova i radionica na kojima su predstavnici hotela pronijeli glas o novom licu hotela (superior sobe, novootvoreni LIFE wellness), najave za samo „srce sezone“ viπe su nego dobre: oËekuje se dolazak gostiju iz NjemaËke, Norveπke, ©vedske, Nizozemske i Francuske. „UnatoË globalnoj recesiji i ne baπ dobrim vijestima s nama emitivnih træiπta, naπe su prognoze dobre. Predsezona i posezona dobro su popunjene, dok Êe glavna sezona, kao i svima, biti obiljeæena trendom last minutea. Ove je godine i tako godiπnji plan noÊenja 15 posto manji u odnosu na proπlu, ali je prosjeËna cijena 20 posto veÊa i zasada sve ide prema ispunjenju toga plana“, istaknula je Danijela Podoreπki, direktorica prodaje i marketinga. Usto, i buduÊim Êe gostima primamljivi biti delikatesni morski specijaliteti koji se uz

»etiri zvjezdice u srcu Dalmacije Hotel Olympia u Vodicama smjeπten je 500 metara od srediπta poznatog ljetovaliπta, a samo je 50 metara udaljen od mora. Hotel je u potpunosti renoviran 2001. godine i kategoriziran s Ëetiri zvjezdice 2006. Ove godine obnovljena je unutraπnjost, odnosno 92 smjeπtajne jedinice. Takoer, izgraeni su novi wellness centar i kongresna/sportska dvorana. Hotel je otvoren 1. svibnja 2009. i radit Êe cijelu godinu.

bogatstvo okusa i mirisa kontinentalne kuhinje nude u izvrsnom hotelskom restoranu. Uz poznatu dalmatinsku spizu, na jelovniku πefa kuhinje hotela Olympia mogu se pronaÊi delicije i za najizbirljivije gurmane. Raznovrstan bife istiËe se ukusnim jelima internacionalne, ali i tradicionalne kuhinje iz “padele moje none”. Olympia Êe biti osobito zanimljiva sportskim klubovima jer se uskoro otvara sportska dvorana, koja se prema potrebi pretvara u multimedijsku salu s najmodernijom audio i vizualnom opremom. Nakon napornih utakmica i treninga, koπarkaπice Jolly JBS-a rado

odlaze u Olympiju na odmor, opuπtanje ili dobar noÊni provod. Lijepe i talentirane djevojke proπle su godine osvojile WABA Ligu, Kup Ruæice Meglaj Rimac, hrvatsko prvenstvo i Superkup, a veÊ su drugu godinu zaredom sudionice Eurolige, u kojoj su ostvarile zapaæen uspjeh. Pravu sportsku feπtu jollyete su priredile u crnogorskom Bijelom Polju kada su osvojile prvo mjesto u WABA ligi. Ove sezone moæda nisu dosegle hrvatski vrh, no i drugo mjesto u prvenstvu stimulira ih da iduÊe godine ponovno zasjednu na vrh hrvatske æenske koπarke. S T R A S T


N A U T I K A

81

JOÆA HORVAT - knjiæevnik i moreplovac

Neponovljiv æivot u æudnji za slobodom U povodu jedanaestog izdanja njegove knjige Besa - brodski dnevnik Piπe: Mladen Gerovac Fotografije: arhiv obitelji Horvat

Sjedimo u radnoj sobi slavnog pisca i moreplovca Joæe Horvata, u njegovu stanu na zagrebaËkom MedveπËaku: Mladen ©utej, takoer poznati moreplovac i autor knjiga o brodovima, moru, jedrenju i morskim pustolovinama pod jedrima, i kuÊni prijatelj Horvatovih; i moja malenkost, sljedbenik Horvata i ©uteja i u maπti i u stvarnosti, ljubitelj mora, brodova, vjetra i jedara - i novinar. Pozvao L I P A N J

2 0 0 9

nas je Joæa na prijateljsko druæenje, na Ëaπicu piÊa i razgovora. Proslavio je 10. oæujka 94. roendan, a juËer se, eto, vratio iz rodne Kotoribe. Upravo su se odræavali tradicionalni Dani πibe i ribe, πto asocira na pletenje koπara i ribolov na Muri. Pozvali su ga njegovi Meimurci da mu pokaæu upravo otvorenu novu πkolsku zgradu i sportsku dvoranu. A on je poæelio i proπetati


82

N A U T I K A

stazama svoga djetinjstva. Ovdje, na obalama Mure, sluπao je pjev ptica, i upravo ta rijeka, nesputana priroda, ptice i ribe oduvijek su u njemu budili zov slobode. I kada Êe mu poslije postavljati pitanje svih pitanja: otkuda æabar, Meimurac, pod jedrima na morskim prostranstvima, on Êe ponuditi i ovaj odgovor: Roen sam u Kotoribi, u znaku Ribe… A prije 2000 godina rimski je pisac Manilius zabiljeæio da Êe oni koji ugledaju svjetlo dana u sazvijeæu Ribe voljeti opasnosti mora, povjeriti æivot valovima i graditi brodove... Ali odmah Êe reÊi i to da ne robuje tumaËenjima zvjezdoznanaca te da je joπ na prvoj svojoj obiteljskoj jedrilici Skitnici osjetio kako mu more postaje sudbina, kako ga je prigrlilo i zarobilo te da je otad vjeran i posluπan podanik Njegovoga Plavetnog VeliËanstva! No, æivotna je istina, kao i uvijek i svuda, u svojim korijenima mnogo stvarnija i dublja. Joæa je iz Kotoribe otiπao kada mu je bilo deset godina. Cijela se obitelj preselila u Zagreb. U srednjoj πkoli napisao je svoj prvi roman Sedmi B, autobiografsku i kritiËku priËu o stanju u svom razredu, i podastro ga Krleæi, koji je tada postao njegov prvi mentor. Potaknuo ga je da piπe dalje, kazao mu je: „Sluπajte, mladiÊu... ako nekog boga nosite u sebi, ako nekog boga imate u crijevima, vi Êete pisati neovisno o tome hoÊe li to biti dobro ili ne, i ta gorka Ëaπa pisca neÊe vas mimoiÊi!“ Tako je roen Joæa Horvat - knjiæevnik. Joπ je jedan sudbinski dogaaj te kljuËne 1936. godine, uoËi njegova odlaska u vojsku i u predveËerje Drugog svjetskog rata, odredio njegov daljnji æivot. Upoznao je Renatu Jesensky, svoju ljubav za cijeli æivot, svoju suprugu. Zbilo se to u Poljani Gornjoj kraj Varaædinskih Toplica, gdje su njegov brat Valent i Renatina sestriËna Egica bili seoski uËitelji. Njoj je bilo 18, njemu 21. Evo, proπle su od tada pune 73 godine. Sjedimo s Joæom u njegovoj radnoj sobi na MedveπËaku, pijemo gemiπt od bijelog pinota. Svako malo ulazi Renata, pita treba li

‘Besa’ na putu oko svijeta

Joæa Horvat za kormilom ‘Bese’

Joæin Waitapu Joæa Horvat svojim je naËinom æivljenja i svojim djelima, svojim odnosom prema stvarnosti, preπao granicu naravnog i nadnaravnog, πto je za cilj imao i njegov junak Iteo iz Joæine najpopularnije, najtiraænije i najnagraivanije knjige Waitapu. Protiv Iteove teænje za slobodom su seoski vraË, njegov pomoÊnik, pa i poglavica sela. Ali na njegovoj je strani moÊni bog oceana i njegova prelijepa kÊi Hina, plave kose poput njegove Renate, nastala „iz biserne πkoljke“, vesela i razigrana poput Markove Solange.... Waitapu je jedina Joæina knjiga u kojoj se ne bavi stvarnim doæivljajima, veÊ fikcijama, prelijepim legendama koje je sam izatkao u dugim jedrenjima preko oceanskih prostranstava. Njegov je Iteo unatoË svim preprekama i zabranama ostvario svoju æelju, a Joæa je takoer veÊ sada preπao Waitapu - tu bezvremensku granicu stvarnog i nestvarnog.

nam πto. Nosi nam domaÊi kolaË od viπanja, razmjeπta tanjure, vilice. Uæivamo u kolaËu i Joæinim sjeÊanjima... PriËe, priËe, prelijepe priËe, bogate dogaajima, poimanjima, promiπljanjima, osjeÊajima. PriËe koje su uzajamno izatkale æivotne prilike i osebujna liËnost ovog Ëovjeka. Renata i Joæa vjenËat Êe se 1944. na Kalniku, u πumi, u partizanima. Rodit Êe se prvi sin MiÊo. Faπisti su protjerani, stvorena je Jugoslavija. Obitelj Horvat dobiva joπ jednog Ëlana, 1947. raa se Marko. Joæa zduπno sudjeluje u S T R A S T


N A U T I K A

83

Obitelj na okupu

Joæa i Renata

U Parizu ga je, kaæe, neka Ëudna ruka sudbine odvela na nautiËki sajam. Oko njega brodovi, jarboli, jedra. Pred njim, kao u nekom bunilu, zatalasalo se more, otvorila slobodna puËina. Bio je to sljedeÊi sudbinski preokret u æivotu Joæe Horvata i njegove obitelji. Piπe Renati: „Neka su nas izbacili, sagradit Êu brod, sagradit Êu jedrenjak, kuÊu na moru iz koje nas viπe nitko nikada neÊe moÊi izbaciti!“ Gradi svoj prvi brod Skitnicu. Cijela obitelj uæiva u jedrenju i krstarenju Jadranom. Knjiæevnik je postao - i moreplovac. Ideja da pod jedrima oplovi svijet ne da mu mira. Joæa Êe negdje napisati: „»ovjek diæe jedro, odlazi ususret neizvjesnostima, svojim æeljama i snovima… kad mora. Odlazi u trenutku kad osjeti da svojim boljkama neÊe na kopnu naÊi lijeka, odlazi kad mu, kao pticama selicama, unutarnji sat otkuca polazak.“ U Puli gradi legendarni dvojarbolni jedrenjak - Besu, uËi navigaciju, svladava sekstant,

stvaranju nove dræave, „slobodne, demokratske, narodne“. No, ne zadugo. Godine 1952. piπe scenarij za film Ciguli Miguli. Æestoku antibirokratsku satiru vodeÊi je vrh shvatio kao napad na socijalistiËki poredak i partiju. Film je zabranjen, a Joæa Horvat iskljuËen iz politiËkog i druπtvenog æivota. Zgromljen je Ëinjenicom da su mu lea okrenuli njegovi suborci iz partijskog vrha. Dodjeljuju mu skromnu jednogodiπnju stipendiju „za prouËavanje francuskih kulturnih institucija“. Joæa Horvat postaje dobrovoljni prognanik. L I P A N J

2 0 0 9

Joæa i Miroslav Krleæa


84

N A U T I K A

mornarska znanja. Sponzori su skromni, sklapa ugovor s Vjesnikom, pisat Êe dnevnik s plovidbe za Vjesnik u srijedu. Nije lako naÊi posadu, napokon se uz njega, Renatu i Marka ukrcavaju autor nacrta Bese, inæenjer strojarstva Æivota PavloviÊ, i Markov vrπnjak Vlado HrliÊ, mladiÊ koji je zavrπio Vojnopomorsku πkolu, a u Uljaniku radio na gradnji Bese. MiÊo ostaje u Zagrebu zbog studija, evo kako se mama Renata na jednom od posljednjih obiteljskih sastanaka prije polaska oprostila od sina: ‘Sluπaj me, MiÊo… Bila sam u petom mjesecu trudnoÊe kad su nas faπisti razbili na Kalniku. Nisam mogla trËati, pa sam se skrila u kukuruz ispod sela Apatovca. Pretraæivali su polja traæeÊi ranjene i skrivene partizane, sluπala sam oko sebe glasove neprijateljskih vojnika i znala sam da Êe me, ako me nau, zaklati i rasporiti mi trbuh… To su Ëinili… Ali, ni u tomu straπnom Ëasu nisam poæalila πto sam otiπla u partizane. Dræala sam piπtolj na sljepooËnici, spremna da se ubijem Ëim me zamijete… A tebe sam nosila. Zaπto ti to sad kaæem?… Zato πto, ako mi se neπto dogodi mislim na najgore - ni u tragiËnom Ëasu kad se budu lomili jarboli i gubili æivoti, ni tada, kao ni onda na Kalniku, neÊu poæaliti πto sam krenula. To je moja volja, volim more i najsretnija sam kad sam na brodu. Dobro je da to znaπ, bit Êe ti lakπe sjeÊanje na mene…’ Koga jednom opere more - taj viπe bez njega ne more. Taj odnos s morem toliko je proæeo i Joæu i Renatu, i pokazao da su neraskidivo zbliæeni, da su jedno. Isplovili su iz Boke kotorske 30. kolovoza 1965. Putovanje je trajalo gotovo dvije godine. U VUS-u izlaze dnevniËki zapisi. »itaju se na duπak. Golemi broj Ëitatelja jedva Ëeka srijedu da uæiva u pustolovinama i πtivu Joæe Horvata i njegove posade. Redaju se oceani, zanimljivi ljudi i egzotiËni predjeli, prelijepi doæivljaji i dramatiËni dogaaji. U Panami Æika pokazuje svoje pravo lice. Isprovocirao je dramatiËno iskrcavanje. Ostavio ih je na cjedilu. Æika PavloviÊ iskoristio je Besu da pobjegne iz Jugoslavije. Na Tahitiju Marko upoznaje druæicu - prelijepu mladu Solange, Ëije promiπljanje æivota i erudicija i ljupkost zadivljuju sugovornike. Joæa u detalje opisuje stalnu borbu sa sekstantom, svoju stalnu muku oko odreivanja pozicije Bese. Ali bogovi mora Ëuvaju Besu i njezinu posadu. Tako su neobjaπnjivim Ëudom proπli i smrtonosne zamke australske istoËne koraljne barijere. Nakon sretnog povratka kuÊi, Joæa je sve to pretoËio u knjigu koja Êe postati legenda.

Pomorac i ribolovac

More, moje sinje more! Stojim na æalu, promatram galebove nad puËinom i osmjehujem se tvome plavetnilu. Prohujale su godine, bure i nesreÊe. Æiv sam. Joπ sam uvijek æiv. I more je u meni æivo; prelijepo, raskoπno, tajanstveno more. VjeËna knjiga, kako je nazivaju, Besa - brodski dnevnik opËinila je ljude koji vole prirodu, more, jedra, pustolovinu. Mnogi od njih krenut Êe Joæinim putem i brazdama Bese. A onda najnesretnija, najtragiËnija godina u æivotu Horvatovih - 1973. S novim brodom Modra lasta ponovno su krenuli na oceane. Kod Alæira presjekla ih je tragiËna vijest umro je MiÊo. Sletio je autom s ceste prilikom povratka iz Beograda. Uzrok smrti - pritajeni hematom πto ga je zadobio nesretnim skokom na glavu u bazen u StubiËkim toplicama. Prekid putovanja, pogreb, obitelj je zgromljena. Obnavlja snage i nastavlja plovidbu. A onda kod Venezuele joπ jedan nevjerojatan πok. Marko je zaronio da bi oslobodio mreæu s grebena - i nije se viπe vratio. Uzrok smrti - hematom kada ga je u glavu udarila ruËica vinËa

kod jarbola za vrijeme jednog manevra. Tada je Joæa prvi put posustao: „Prokleo sam more, a brod darovao Pomorskoj πkoli u Malom Loπinju, uvjeren da sam plovidbu zauvijek prekriæio.“ Ali, ne zadugo. Dvije godine poslije podlegao je zovu proπlosti i u Engleskoj kupio desetmetarski jedrenjak. Dali su mu ime Marko. Njime su Joæa i Renata s nekoliko prijatelja preπli La Manche, u Le Havreu su skinuli jarbole i preplovili Francusku, najprije Seineom do Pariza, a zatim kanalima do Rhone, pa u Sredozemno more i u Jadran. Joæa je ponovno s Markom po treÊi put krenuo na Atlantik. Ovaj put s prijateljima. Namjeravao je u Venezueli spustiti vijenac u more na mjestu gdje je izgubio sina. No, zbog bolesti jednoga Ëlana posade morali su u AgaS T R A S T


N A U T I K A

85

Mladen ©utej i autor teksta s Joæom Horvatom Snimila: Renata Horvat

Djela Pravu priËu o Ëudesnom æivotu Joæe Horvata kriju njegove knjige - od prvog aËkog romana Sedmi B (1939.) do Svjedoka prolaznosti (2005.). I izmeu tih krajputaπa sljedeÊi romani, putopisi, pripovijetke: Za pobjedu, Sedam domobrana, Prst pred nosom, Zapisi o smrti Petra Arbutine, Ciguli Miguli, Rasprodaja savjesti, Ni san ni java (Crvena lisica), Abeceda ludih æelja, MaËak pod πljemom i πest djela iz morskog opusa: Besa, Operacija Stonoga, Waitapu, Molitva prije plovidbe, Dupin Dirk i Lijena kobila, Zvjezdane dubine i Svjetionik. Treba se samo prepustiti i uæivati u otvaranju novih vidika i svjetova. diru prekinuti plovidbu, doputovala je Renata kako bi vratili brod u Jadran. I ta je plovidba umalo zavrπila tragedijom. Izmeu Baleara i Sardinije upali su u orkansko nevrijeme. Joæu je jedan golemi val bacio na ogradu, a more ga nije odnijelo samo zato πto je bio vezan. No, zadobio je teπke unutarnje ozljede i lijeËnici su mu u Tunisu jedva spasili æivot. O tom putu uslijedio je joπ jedan putopisni dragulj - knjiga Molitva poslije plovidbe. L I P A N J

2 0 0 9

Kad su se napokon vratili kuÊi, prodali su i taj brod. Tada je Joæa dao sagraditi svoju posljednju brodicu - sedmometarski klasik gaffcutter. Dao mu je ime Mali Marko. - S Malim Markom joπ smo neko vrijeme Renata i ja plovili po Jadranu, sve u svemu, viπe od 40 godina, dok nisam osjetio da me poodmakla dob nepovratno odvojila od moje goleme ljubavi - puËine, zakljuËio je Joæa svoje naviganje. Ali rodnoj se Kotoribi Joæa uvijek vraÊao. Kao i juËer. Oduπevljen je novom πkolom i sportskom dvoranom. ©toviπe, bio je ganut, nazvao ga je velebnim zdanjem u koje je uloæeno mnogo truda, muke i novca te je kazao kako je zahvalan svima koji su pridonijeli da njegova rodna Kotoriba dobije ovakav rasadnik obrazovanja i kulture. Joæa je posjetio i mjesnu knjiænicu i Ëitaonicu gdje se priprema poseban odjel s njegovom knjiæevnom ostavπtinom. A ova radna soba u kojoj sjedimo, ovakva kakva jest, jednoga Êe se dana preseliti u Muzej Meimurja u »akovcu. Iza nas je na radnom stolu maketa najnovijeg izdanja Bese - brodskog dnevnika. Uz nju su πpalte - probni otisci knjige, spremni za superviziju. Bit Êe to jedanaesto izdanje ove „vjeËne knjige“ Bit

Êe to i dosad najpotpunije i najluksuznije izdanje, obogaÊeno prepiskom, dokumentima, svjedoËenjima koja doËaravaju svu dramu koja je pratila ovaj jedinstven pothvat Joæe Horvata i njegove obitelji, s mnoπtvom fotografija i zemljovidima u boji, ukupnog opsega 700 stranica. Joæa se ovom izdanju neobiËno raduje te kaæe da Êe mu to, kao i nova πkola u Kotoribi, biti dvije odrednice koje Êe ga odvesti na drugu obalu, uz sjetnu napomenu: „Jedra su spuπtena, brod polako klizi.“ ZakljuËujuÊi svoj æivotopis, svjedok prolaznosti Joæa izjavljuje: - U desetom desetljeÊu polako, smiren, primiËem se kraju i zahvaljujem svima koji su pridonijeli da mi æivot nije bio dosadan. U meni umor gasi svako htijenje. Nisam πtedio æivot, niti sam molio da on mene πtedi. Onome πto sam volio predavao sam se bez ikakva predomiπljanja, svim srcem, svakom porom svoga biÊa. Tako sam i gradio æivot. Kad mi doe kraj puta, umrijet Êu s mirom. Vjerujemo da smo i mi svojom posjetom pridonijeli da mu æivot ne bude dosadan. Pozvao nas je ponovno na Ëaπicu razgovora, gemiπt, partiju πaha, preferansa. I priËe i sjeÊanja iz njegove riznice æivljenja. Prihvatili smo to s velikim zadovoljstvom.


86

E U R O L I N E

Petorica braÊe DragπiÊ - Marijo, Tomislav, Josip, Ivan i Stjepan veÊ godinama vrijedno rade za EUROline unoseÊi u svakodnevni rad dodatnu kvalitetu: bratsku slogu Foto: Gec

Bliske, viπe od kolegijalnog povezane ljude koji rade u istoj tvrtki vidjeli smo veÊ mnogo puta: kumove, roake, supruænike… Ali da u jednoj tvrtki rade Ëak petorica roene braÊe u najmanju je ruku iznimno rijetko, ako ne i jedinstveno. BraÊa DragπiÊ - Marijo (32), Tomislav (31), Josip (28), Ivan (24) i Stjepan (21) - veÊ godinama vjerno i profesionalno obnaπaju svoje radne zadatke u EUROlineu, oplemenjujuÊi posao koji rade jednom posebnom osobinom: bratskom slogom. Da bi se razumjelo kako su ta braÊa iz zagrebaËkih Gajnica, inaËe podrijetlom iz Hrvatskog zagorja, uopÊe doπla u EUROline, valja poznavati njihovo djetinjstvo. „Umjesto u vrtiÊ, mi smo iπli u automehaniËarsku radionicu“, kaæe najstariji brat Marijo, danas πef limarije i lakirnice u servisu. Zaista, svaki trenutak slobodnog vremena braÊa su provodila gledajuÊi i pomaæuÊi svom ocu koji je imao malenu automehaniËarsku i limarsku radionicu. Niπta se nije previπe promijenilo ni kada je, trbuhom za kruhom, njihov otac otiπao na privremeni rad u NjemaËku. „Kada se vraÊao kuÊi na praznike, tata je nama umjesto slatkiπa nosio alat“, napol u πali, napol u zbilji govori Tomislav koji sada radi u EUROlineovu voznom parku. Negdje iz tog vremena datira i njihova fascinacija Mercedes-Benzom. Otac, koji je u NjemaËku otiπao autobusom, nakon nekoliko godina vratio se u Mercedesu 123. Od tada u kuÊi DragπiÊevih postoji samo jedna marka. LogiËno, u tako velikoj obitelji (tu je joπ i 23-godiπnja sestra Æeljka, dok je najmlai 9-godiπnji brat ©imun) nikad nije bilo nekog obilja. Stoga su braÊa obiteljski budæet popunjavala svojim znanjem i spretnoπÊu: kupili bi neki stari Mercedes u loπem stanju, popravili ga i uredili, pa prodali. Takvo znanje omoguÊilo je Mariju da dobije prvi posao. „Bilo je to prije gotovo petnaest godina. Kako su zbog rata mnogi deËki iz servisa bili na frontu, znali su me pozivati u servis na ispomoÊ prilikom lakiranja. Jednom prilikom netko je razbio automobil prvom direktoru tvrtke, gospodinu Mariju PediπiÊu, i tvrdilo se kako ga nije moguÊe popraviti bez rezerS T R A S T


E U R O L I N E

Sloæna braÊa EUROlinea

L I P A N J

2 0 0 9

87


88

E U R O L I N E

vnih dijelova do kojih nije bilo lako doÊi. Ja sam rekao da ga mogu popraviti. Radio sam cijelu noÊ i zaista, ujutro je automobil bio gotov. Direktor je metrom mjerio jesam li dobro pogodio svaki razmak, a kada je vidio da je sve super, rekao je: ‘Mali, imaπ posao.’ I tako je krenulo.“ Iako je do zapoπljavanja sljedeÊeg brata proπlo gotovo πest godina, nisu bili besposleni.

Kao mladi „πegrt“ Marijo je od svojih πefova dobivao dosta teπko izvedivih, „odgojnih“ radnih zadataka - od gotovo nemoguÊih rokova za popravak nekog automobila do zahtjeva da preko noÊi oliËi prostor servisa. Meutim, πefovi nisu znali da Marijo ima asa u rukavu. ToËnije, nekoliko asova u obliku svoje braÊe koji su mu noÊu dolazili pomagati. „Katkad sam zaista znao zbuniti svoje πefove“, smije

se Marijo. Uglavnom, kada se 2001. godine pokazala potreba za lakirerom, Marijo je preporuËio svog brata Josipa koji danas radi kao disponent voznog parka. Dvije godine poslije izvjesni vozaË kamiona za πlepanje doslovno je pobjegao s radnog mjesta shvativπi da nije dovoljno sposoban za posao. Kada je hitno trebalo popuniti prazninu, Marijo je imao rjeπenje. „Bilo mi je malo neugodno predloæiti S T R A S T


E U R O L I N E

89

BraÊa na okupu: Josip, Marijo, Stjepan, Tomislav i Ivan (s lijeva na desno)

joπ jednog svog brata, ali πto Êu kada je imao sve traæene kvalifikacije.“ Uglavnom, tada u tvrtku dolazi i Tomislav koji danas radi u voznom parku. KonaËno, nakon nekoliko godina staæiranja preko studentskog servisa, u sluæbi odnosa s javnoπÊu zaposlio se Ivan, a najmlai je Stjepan odbio vrijednu stipendiju i jamstvo radnog mjesta nakon πkolovanja za lakirera L I P A N J

2 0 0 9

kako bi s braÊom radio u EUROlineu. Danas je lakirer u timu koji vodi njegov brat Marijo od kojeg - naravno - ne dobiva nikakve “popuste”. Kao i tih prvih dana, sloæna braÊa i dan-danas pomaæu jedan drugomu u svakodnevnom radu. „Nije nam teπko - radimo posao koji volimo, vlasnik u nas ima povjerenja, a to je najvaænije. Tada nikada nije teπko dati sve od sebe.“

A da ambicije u obitelji DragπiÊ ne manjka, pokazuje i priËa kada je, prije koji dan, u tvrtku doπao najmlai brat, devetogodiπnji ©imun. Na pitanje hoÊe li i on raditi zajedno s braÊom u EUROlineu odgovorio je: „Naravno, bit Êu direktor.“ Pa, tko zna πto nosi buduÊnost. Ali da Êe i ©imun jednog dana postati dio obitelji DragπiÊ u obitelji EUROline vrlo je lako moguÊe.


90

V I J E S T I

Junaci naπih putova 2009. EUROline je po treÊi put bio domaÊin dogaanja pod nazivom „Junaci naπih putova“ koje je odræano u krugu prodajnoservisnog centra na zagrebaËkome Jankomiru. Tom je prigodom predstavljen cjelokupni program gospodarskih i osobnih vozila Mercedes-Benz, smart, Chrysler, Jeep, Dodge i Mitsubishi Fuso. EUROline je izloæio πest kamiona, tri autobusa, devet transportera i sedam lakih kamiona - prestiæne modele Mercedes-Benzov Vito, Viano, Sprinter, Atego, Axor, Actros, Intouro, Tourismo, Travego i Mitsubishi Fuso Canter.

Na automobilskom spektaklu „Junaci naπih putova“ hrvatskoj je publici premijerno predstavljen i novi Tourismo L, duæa verzija jednog od najuspjeπnijih turistiËkih autobusa na europskim cestama. „Junaci naπih putova“ ponovno su okupili i mnogobrojne EUROlineove prijatelje, poslovne suradnike i osobe iz javnoga æivota. Svi su zajedno uz æivu svirku tamburaπkih sastava cijeli dan uæivali u ukusnim specijalitetima i zanimljivim igrama poput stolnog nogometa i boksera te u testnim voænjama lakih kamiona Mitsubishi Fuso Canter.

S T R A S T


V I J E S T I

91

Deset Mercedes-Benzovih Citara za rijeËki Autotrolej RijeËki gradski prijevoznik Autotrolej 6. travnja 2009. na parkiraliπtu Delta u Rijeci preuzeo je deset novih niskopodnih zglobnih autobusa Citaro O 530 G. Primopredaji su prisustvovali Ëelnici Poglavarstva grada Rijeke i Autotroleja te predstavnici EUROlinea, glavnog zastupnika Daimlera AG za Hrvatsku. Novi niskopodni zglobni autobusi Mercedes-Benz Citaro O 530 G prvi put imaju ugraen novi digitalni tahograf (obavezan od 1. sijeËnja 2009.), prilagoeni su osobama s invaliditetom - imaju ugraenu rampu na drugim vratima, a prostor za vozaËa i putnike potpuno je klimatiziran. Unutraπnjost novih MercedesBenz Citara moderno je ureena, svaki detalj pomno je isplaniran i funkcionalan te pruæa visoku udobnost putnicima. Autobuse pokreÊu novi jaËi 6-cilindarski dizelski motori od 260 kW (354 KS). Motori zadovoljavaju stroge EURO IV standarde, ekonomiËniji su i osiguravaju nisku emisiju L I P A N J

2 0 0 9

ispuπnih plinova. Vozni park Autotroleja ima 173 autobusa, od toga 43 marke Mercedes-Benz. Citaro je jedan od najpopularni-

jih i najprodavanijih gradskih autobusa, a svojim modernim dizajnom, izvrsnim performansama i vrhunskom udobnoπÊu

zasigurno Êe dobro sluæiti graanima Rijeke na rijeËkim gradskim linijama. Dakako, u prepoznatljivim bojama.

GradonaËelnik Rijeke Vojko Obersnel, direktor Autotroleja Δiril JuriπiÊ i direktor EUROlinea Paul Kennedy


92

V I J E S T I

Predstavljanje nove knjige Julijane MatanoviÊ Julijana MatanoviÊ, jedna od najËitanijih suvremenih hrvatskih knjiæevnica i naπa stalna kolumnistica, predstavila je svoju novu zbirku priËa „Knjiga od æena, muπkaraca, gradova i

rastanaka“. Predstavljanje knjige odræalo se u Novinarskom domu u Zagrebu, a tom su se prigodom ondje okupili mnogobrojni uzvanici. Kako i sam naslov nagovjeπtava, Ëetiri su tematska

ciklusa s dvanaest priËa, u kojima se Julijana MatanoviÊ, prema rijeËima nakladnika Mozaik knjige, vraÊa svom prepoznatljivom stilu od kojeg se odmaknula u hvaljenom romanu „Tko se boji

Pobjednik Men’s Challengea preuzeo zasluæeni GLK

lika joπ“. Novu su knjigu uz autoricu predstavili knjiæevnik Miljenko JergoviÊ i urednik Zoran MaljkoviÊ, a odabrane je ulomke Ëitala dramska umjetnica Tamara ©oletiÊ.

28. travnja 2009. godine Men’s Challenge predao je glavnu nagradu Mercedes-Benz GLK pobjedniku Slobodanu Brmboti iz Lovinca. Primopredaja se odræala u EUROlineovom salonu u Zagrebu gdje je glavnu nagradu uruËio Mario ValentiÊ koji je ujedno bio i zaπtitno lice ovogodiπnjeg izazova. Uz Ëestitke na osvojenoj nagradi, koje je primio od svih prisutnih, Brmbota nije mogao sakriti osmijeh na licu, πto i ne Ëudi s obzirom na vrijednost nagrade za koju se ipak trebao dobro pomuËiti na ledenom Islandu. Naime, upravo ondje se uz druga dva kandidata borio u tri adrenalinske discipline: golfu na snijegu, utrci motornim sanjkama i bilijaru. Sam kaæe kako su mu psihiËki najzahtjevniji bili golf na snijegu i bilijar dok je fiziËki iscrpljujuÊa bila utrka motornim sanjkama. S T R A S T


V I J E S T I

93

smart party u Fly!baru U poznatom zagrebaËkom Fly!baru u poslovnom centru Almeria 29. svibnja odræan je jedinstveni smart party u organizaciji EUROlinea i Jamnice. Svi vozaËi smartova u ugodnom su druæenju razmijenili i svoja smart iskustva, a goste je zabavljao provjereni dvojac Miss Lala & Kosta Radman. InaËe, tom je prigodom predstavljen i novi smart edition limited three, a lansirana je i nagradna igra posjetiteljima Fly!bara, u kojoj su oni koji su naruËili smart drink uπli u bubanj za nagradnu igru s glavnom nagradom - sedmodnevno koriπtenje smart automobila.

smart za Grad Najam Tvrtki Grad Najam isporuËena je flota smartova koje Êe gosti, ali i graani Zagreba moÊi iznajmljivati nakon jednostavne on-line rezervacije na internetskoj adresi www.renta-smart.eu. Svi automobili imaju bogatu opremu passion, a mjeseËni najam automobila stoji tek 3500 kuna. InaËe, tvrtka omoguÊava dostavu vozila na adresu (hotel, kuÊa, zraËna luka…), a posebna je pogodnost ta πto je smartovima iz ove flote dostupan besplatni parking u Zagrebu. Takoer, zainteresirane tvrtke moÊi Êe se i reklamirati na tim automobilima.

VraÊa se Jeep J8 Nakon legendarnog Willysa Jeep se vraÊa na staze stare slave novim viπenamjenskim vozilom za vojne, ali i civilne potrebe. Novi Jeep J8 temelji se na dobro poznatom Jeepu Wrangler Unlimited Ëije su, ionako velike, sposobnosti dodatno poveÊali Jeepovi inæenjeri. Karoserija Wrangler Unlimiteda pojaËana je i omoguÊava svladavanje veÊih neravnina i nosivost do 1339 kg. Osovine, koËnice i ovjes posebno su napravljeni za najzahtjevnije vojne, ali i civilne potrebe. Jeep J8 pokreÊe 2,8-litreni Ëetverocilindarski turbodizelski motor snage 118 kW/158 KS koji razvija najveÊi okretni moment od 400 Nm. Opremljen je automatskim mjenjaËem s pet stupnjeva prijenosa te rabi stalni pogon na sve kotaËe Command-Trac koji pruæa maksimalnu raznovrsnost i izvrsne performanse u on-road i off-road uvjetima, kako i priliËi jednom Jeepu. Iako nije dizajniran za borbu na prvoj liniji, Jeep J8 moæe biti potpuno oklopljen, ovisno o tome sluæi li u vojne ili civilne svrhe. L I P A N J

2 0 0 9


V I J E S T I

95

IloËki traminac - put do svjetske slave

Jura MihaljeviÊ, veÊinski vlasnik IloËkih vinograda, strastveni i vjerni poklonik Mercedesa, veÊ godinama pronosi svoju viziju: smjestiti iloËki traminac, kraljevsko vino, kako mu tepa, ondje gdje mu je mjesto - meu najbolje tramince svijeta. Posljednjih godina Jura dokazuje da nije sanjar bez pokriÊa. IloËki

traminci sve ËeπÊe dobivaju sve vaænija svjetska priznanja. Meu struËnjacima najcjenjeniji svjetski enoloπki magazin Decanter, sa sjediπtem u Londonu, razvio je tradiciju godiπnjih ocjenjivanja najboljih svjetskih vina s najviπe uzoraka (Decanter World Wine Awards). IloËki traminac postao je mezimac eksperata Decantera

i u redovitim i u izbornim berbama. I ove su godine traminci iz Iloka svrstani u sam svjetski vrh. PriËi o iloËkom tramincu pristupili smo kako ona i zasluæuje. Tema je jedinstvena. Mjesecima pripremana reportaæa bit Êe, sigurni smo, poslastica u naπem jesenskom broju. Fascinantni pejzaæi s dunavskih padina,

drevni i moderni podrumi, dvorska zdanja - poveznice su koje stvaraju posesivnu posveÊenost iloËkom tramincu. Obnovljeni stari vinogradi, savrπeno promiπljeni i podignuti novi, besprijekorna vinifikacija, njega i odleæavanje jamËe da su priznanja iloËkom tramincu tek poËetak velike glamurozne priËe.

EUROline uz medicinare EUROline je podræao veliki meunarodni simpozij „World forum for hospital steril supply“ koji se odræao u Opatiji potkraj oæujka. Bio je to jedan od najznaËajnijih znanstvenih simpozija medicinske tematike ikada odræan u naπoj dræavi na kojem je sudjelovalo oko Ëetiri stotine najutjecajnijih struËnjaka i predavaËa iz cijelog svijeta. Prilika je iskoriπtena i za promociju medicinskih izvedbi modela smart fortwo - idealnog za rad terenskih sestara ili za brze lijeËniËke intervencije u veÊim gradovima - te sanitetskog MercedesBenzovog Sprintera koji je veÊ dugo godina poznat po svojoj kvaliteti i pouzdanosti.

L I P A N J

2 0 0 9


96

V I J E S T I

Kadenca ili pjesme ljubavi, strpljenja i respekta prema svakom tonu Upravo je objavljen novi album Tedija Spalata „Kadenca“. Ova raspjevana glazbena zbirka vedrih aranæmana donosi viπe optimizma od prethodnog, pomalo sjetnog albuma “Lipote gladan, jubavi æedan“. Uspjeπna Tedijeva ekipa aranæer i producent Eduard BotriÊ, ton-majstor i producent Ivica »oviÊ Pipo te mnogi drugi suradnici - i ovaj je put odradila dobar posao. Album otvara himniËna pjesma „Vridilo se rodit“ o gradu Splitu, u kojem je Tedi ponikao, a zavrπava „Marjanom“. O toj pjesmi Tedi kaæe: - Iznimno sam ponosan na suradnju s dragim gostima Blankom VlaπiÊ i Marijem AnËiÊem koji svojim glasovima pronose tradiciju i ljepotu Marjana. Dvije pjesme „Maleπan brod“ i „Uvik neπto fali“ nose veliku radost, zabavne su, „zafrkantske“, a istodobno nose

i mudru æivotnu poruku. Tedi je u „Kadencu“ unio cijeloga sebe: ona kao glazbeni pojam, ali i u πirem kontekstu, kako sam kaæe, zapravo artikulira zavrπetak jednog dijela ili faze njegova æivota i kao Ëovjeka i kao glazbenika. - Ako smognem snage, trudit Êu se da me stvaralaËki nemir odvede nekamo drugdje, ne gubeÊi, naravno, vlastiti identitet, istiËe ovaj vrhunski glazbenik, inaËe dugogodiπnji Ëlan EUROlineova tima. Novi album ponovno naglaπava njegov stav i odnos prema æivotu, ljubavi i moru kao nepromjenjivim apsolutima. Ali, u odnosu na prethodne, kaæe Tedi, proËiπÊeniji je, jednostavniji i produkcijski uravnoteæeniji. - Mislim da smo bitan pozitivan odmak dobili suradnjom s mlaim autorima MihaljeviÊem, Kresnikom, Fayom te

Antonom LasiÊem. Tom suradnjom ostvarili smo sponu izmeu mog prepoznatljivog dalmatinskog πtiha i modernijeg izraza. Dok izraæava nadu da Êe sa spomenutim autorima nastaviti uspjeπnu i plodonosnu suradnju, pitali smo Tedija moæe li izdvojiti koju pjesmu s albuma:

- Teπko mi je izdvojiti bilo koju pjesmu jer je ovo zaokruæena priËa. Svaka je nastala s ljubavlju, strpljenjem i respektom prema svakoj rijeËi i tonu. Svaka u sebi nosi emociju i suzu svih mojih dragih prijatelja i suradnika bez kojih album ne bi nastao. Sve drugo prepustimo dragim sluπateljima i vremenu koje ne „laæe“. S T R A S T


V I J E S T I

97

Vanna - miljenica glazbenih urednika Svoj zvjezdani estradni status joπ je jednom potvrdila naπa najbolja pjevaËica i ravnateljica EUROline zaklade. Naime, na 14. Hrvatskom radijskom festivalu odræanom u Opatiji za - u duetu sa Jacquesom - izvedenu skladbu „Tiha snaga“ dobila je prestiænu nagradu glazbenih urednika u kategoriji pop-rock. Nagrada je time znaËajnija πto je u ocjenjivaËkom sudu bilo Ëak 58 glazbenih urednika radijskih postaja iz cijele Hrvatske, koje pokrivaju viπe od 85 posto ukupnog radijskog sluπateljstva u naπoj zemlji.

mr. sc. Matko JoviÊ i prof. dr. sc. Dubravko MajetiÊ

Dodjela replike Actros - International Truck of the Year 2009 BuduÊi da je magazin Kamion&Bus veÊ godinu dana Ëlan meunarodnog æirija International Truck of the Year, Ëlanovi æirija mr. sc. Matko JoviÊ i prof. dr. sc. Dubravko MajetiÊ premijerno su uruËili tvrtki EUROline, glavnom zastupniku Daimlera AG za Hrvatsku, repliku nagrade International Truck of the Year 2009 koju je Actros dobio osvojivπi europski novinarski æiri svojim dizajnom, kvalitetom, pouzdanoπÊu i ekonomiËnoπÊu. To je treÊa takva nagrada za Actros: od uvoenja na træiπte 1996. godine, sve tri generacije Actrosa osvojile su tu laskavu titulu. Actros je i dalje jedini kamion s ugraenim aktivnim sustavom za koËenje Active Brake Assist, a inzistirajuÊi na razvoju sigurnosne tehnologije, i po treÊi je put potvrdio reputaciju kamiona Ëija se oprema i performanse izdiæu u klasu iznad. PodsjeÊamo da je potkraj veljaËe u organizaciji magazina Kamion&Bus odræana dodjela nagrada za najbolja gospodarska vozila 2009. godine u Hrvatskoj, a tom je prigodom Mercedes-Benzov Actros dobio nagradu za “Kamion godine”.

Nova snaga redakcije Redakcija STRASTI u jeku priprema za ovaj, ljetni broj dobila je novu snagu za daljnji “zalet”. Naime, Ëlanica uredniπtva naπeg magazina i EUROlineova djelatnica u Odjelu odnosa s javnoπÊu Dijana ©utalo postala je sretna majka prekrasnog sina Leona Nina. Dijana je gotovo do posljednjeg dana do roenja sina radila na ovome broju te smo utoliko radosniji πto je sve proπlo u najboljem redu, a majka i sin u vrhunskoj su formi. Uredniπtvo STRASTI Ëestita mami i bebi kojima æeli sve najbolje u godinama πto slijede. L I P A N J

2 0 0 9


98

S T R A S T

Svatko ima svoje vrijeme. UmirujuÊe su to rijeËi πto ih je davno, moæda Ëak i pradavno, odaslao propovjednik. Ostaje nam nagaati tko ih je prvi prisvojio i proglasio vlastitima. Zna se samo da ih danas svi dræe svojima. Proπirujemo ih, mijenjamo, skraÊujemo; ovisno o prigodi i biÊu u Ëije oËi gledamo dok spominjemo mudrost o osobnim sekundama i godinama. TuristiËki radnici svojim vremenom dræe proljeÊe. Tada poËinju namigivati nebu i zavodljivo mamiti njegovo plavetnilo i vedrinu. Ne zatajuju da s njim æele zapoËeti stabilnu vezu koja Êe potrajati barem do kraja kolovoza. Profesori vole lipanj. U njegovim posljednjim satima pripremaju novogodiπnji tulum. OkonËanje pedagoπke godine za njih je zapravo pravi kraj godine. S jednom jedinom razlikom. Prosvjetarice se ne nadaju da Êe nakon proslave, izaπavπi na ulicu, sandalama ugaziti u snijeg. Moæda Êe se to ipak dogoditi za koju godinu. Jer, viπe nam se nije niËemu Ëuditi. Proljetni i jesenji mantiliÊi odavno se ne kupuju. Samo puËkoπkolce maltretiraju s podatkom da godina ima Ëetiri razliËita svoja doba. »ak i autori udæbenika prirode i druπtva svjesni su da prijelaznog pravog proljeÊa i one nekadaπnje jeseni nema. A na ono da bi morali doÊi, kao u poznatoj baladi, nitko viπe priguπenim pjevuπenjem ne podsjeÊa. Ostaje nam samo Ëekati da i ova dva preostala, zima i ljeto, zamijene termine svoga nastupa pa da boæiÊni kolaË i mi - roeni i s prebivaliπtem ovdje - spravljamo po prosinaËkoj spari-

Panoramski pogledi

sebe, a tada govorimo o daleko magiËnijim i sadræajnijim stanjima od stanja objektivnosti. Kako drukËije prihvatiti Ëinjenicu da jedna prosudbena komisija svojim favoritom proglaπava naslov koji kod druge ne samo da nije uπao ni u finale, nego nije upao ni u najπiri izbor. Podudaranje se dogodi rijetko. Okrutno je, ali se naæalost mora reÊi: samo u posthumnim dodjeljivanjima priznanja isto se ime ponavlja u veÊine zavrπnih komisijskih izvjeπÊa, Ëak i u onih u Ëijem je sastavu osoba zbog koje je nagraenik za svoga æivota Ëesto plakao. Posebno dirljiv prilog neËijoj æivotnoj ispovijedi. A o Ëemu pokajnik razmiπlja dok se dvoranom lomi pljesak, pitanje je koje navija da se misao usmjeri na put polemike. »lan komisije, kojemu su oduvijek najbolji oni koji su smrÊu zgotovili opus, zasigurno ne Êuti kako taj, prekasno pohvaljeni, u svojoj nebeskoj dimenziji gleda u prozraËan pod. On ne Ëuje kako od nagraenikova pogleda nebo poËinje pucati. Daleko je naivnije tematizirati objektivnost u umjetnosti na taj naËin nego podsjeÊati kako æivimo u zemljopisnim koordinatama u kojima nije nepoznato tko s kim doruËkuje, tko je komu bio studijski cimer i koji se ugledni kritiËar krije pod blogom zaËudnog naslova. Moæda bi priËu na temu objektivnosti neki drugi gradili baπ na spomenutim natuknicama. Meutim, to bi dodatno unizilo umjetnost koju sve srËanije treba spaπavati od onih koji su pozvani da je ocjenjuju. Svatko ima i svoju odgovornost. Nju iskazuju samo veliki. A oni su,

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

ni, a da ljeti - drhtureÊi na sjevercu - navlaËimo pancerice i urlamo hit o starim dobrim vremenima. I umjetnici imaju svoje kalendare. Tek u svibnju i lipnju ocjenjuju godinu koju su prije Ëetiri ili pet mjeseci ostavili iza sebe. Iz tjedna u tjedan proglaπavaju najbolje pjesnike, glazbenike, glumce, vokale, skladatelje, prozaike. Nagrada je, i povrπnom je promatraËu lako zakljuËiti, sve viπe, a onih koji su sposobni i spremni o najuspjeπnijima odluËivati sve manje. I ocjenjivaËi imaju svoju objektivnost. Baπ kao πto imaju i svoje vrijeme. O objektivnosti govore najglasnije πto mogu. Samo πto zatajuju da svatko ima svoju. Kao da je sramota reÊi da se najËeπÊe

iako imenima znaËajni, jedna vidljiva manjina. Volim znanstvenike zaljubljene u πtiva koja interpretiraju. Volim struËnjake koji mucaju na pitanje o najboljem romanu i najboljoj produkciji. Volim one koji na vrijeme prepoznaju i pri tome se to usuuju priznati. Volim one koji se ne boje darovitih ljudi i koji znaju da su joπ veÊi ako su u njihovoj blizini. Istina, takve rijetko susreÊem. Ipak, vaæno je znati da postoje. Kad ih predugo ne vidim, osjeÊam neku Ëudesnu Ëeænju za njima. Da bih je priguπila i unijemila, poËinjem izmiπljati priËe s njima u glavnim ulogama. Proglaπavam ih bojaæljivima, ovisnima o glazbi i lijepim stihovima. Opisujem ih ljutima kad ih netko,

odluËujemo najboljima proglasiti one Ëija su djela bliska naπem ljudskom ja. Nedavno je jedan naπ veliki knjiæevnik pisao svom prijatelju o cvjetovima treπnje πto su ga zaveli u gradu hodoËasnika. Bili su isti kao cvjetovi treπnje opjevani u stihovima vaænog mu pjesnika. Eto, zato je umjetnost velika; da bismo jasnije vidjeli ljepotu zbiljskih cvjetova, da bismo povezivali, Ëuvali od zaborava i davali smisao stvarima uz koje drugi prolaze kao da su im davno oduzeli oËinji vid. Uz nju i sami postajemo boljim ljudima. I zbog tog upisivanja, toËaka u kojima se dodiruje onaj koji piπe, sklada, slika - a Ëini to i zbog sebe i zbog nas - sva uvjeravanja o objektivnim tumaËenjima i ocjenama gube smisao. Iskreno, ljubim Ëitati one koji poπtuju moj svijet, a da i ne znaju da je moj. Takvi su mi najbolji. I oni, prema kriteriju moje objektivnosti, zasluæuju biti nagraenima. PriËe su najljepπe kada u njima vidimo

onako na mobitel i autoritetom iza kojeg stoji cijela novinska redakcija dnevne kulture sve æuÊih novina, propituje o njihovih deset najljepπih priËa svih vremena. Oni su zaljubljenici i kao takvi danas imaju deset ovih, a za tri mjeseca imat Êe deset drugih, a njima opet najljepπih. Odista, svatko ima svoje vrijeme. Naπe je samo da na vrijeme prepoznamo kada slabijima od nas moramo biti blizu. Pogled s visine moæda je i ljepπi, moæda i romantiËniji, pogotovo u ljetnim vedrim noÊima, o kakvim upravo ovoga trena maπtaju turistiËki radnici, ali ga ipak imenujemo panoramskim. A na njemu se ne oËitavaju niËija lica. Ni nagraenih, ni ignoriranih, ni preπuÊivanih, ni revaloriziranih, ni oËajnih… Zna se samo mjesto i vrijeme radnje; uporiπne toËke prosudbenih struËnjaka kojima i umjetnost Ëesto posluæi da kroz nju podsjete na svoju moÊ. S T R A S T


Potpuno opuπteni.

A Daimler Financial Services Brand

Sve u vezi s financiranjem svoje E-klase prepustite nama.

Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o., Kovinska 5, 10090 Zagreb, Hrvatska, tel. 01/34 41 250, fax 01/34 41 255 www.mercedes-benz-leasing.hr


broj 22  

2009 EUROline BROJ 22 LIPANJ

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you