Page 1

OÆUJAK 2007 BROJ 13 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU


Posve novo iskustvo. Suverena i agilna. Nova C-klasa.

Mercedes-Benz — a brand of DaimlerChrysler

RazliËiti su ukusi, razliËite

kompromisa. Doæivite savrπen

automatski prilagoava uvje-

æelje, ali nova C-klasa udovo-

spoj dinamiËnih performansi,

tima na cesti pruæajuÊi pritom

ljava svakom zahtjevu. Od

nadmoÊnog uæitka u voænji i

iznimnu udobnost. Sjednite

dizajna i opreme do same voænje

mnogobrojnih tehnoloπkih

za upravljaË i doæivite svako-

— potpuno je prilagoena Vaπim

inovacija. Izdvajamo paket

dnevni, poznati put na posve

potrebama. Nova C-klasa pruæa

AGILITY CONTROL sa sustavom

nov naËin. Suverena i agilna.

posve nov naËin voænje bez

selektivnog ovjesa koji se

Nova C-klasa.


Posve novo iskustvo. Suverena i agilna. Nova C-klasa.

Mercedes-Benz — a brand of DaimlerChrysler

RazliËiti su ukusi, razliËite

kompromisa. Doæivite savrπen

automatski prilagoava uvje-

æelje, ali nova C-klasa udovo-

spoj dinamiËnih performansi,

tima na cesti pruæajuÊi pritom

ljava svakom zahtjevu. Od

nadmoÊnog uæitka u voænji i

iznimnu udobnost. Sjednite

dizajna i opreme do same voænje

mnogobrojnih tehnoloπkih

za upravljaË i doæivite svako-

— potpuno je prilagoena Vaπim

inovacija. Izdvajamo paket

dnevni, poznati put na posve

potrebama. Nova C-klasa pruæa

AGILITY CONTROL sa sustavom

nov naËin. Suverena i agilna.

posve nov naËin voænje bez

selektivnog ovjesa koji se

Nova C-klasa.


4

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

66

Glavni zastupnik DaimlerChryslera AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

33

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ, Mia RajkoviÊ strast.uredniπtvo@euroline.hr

LEKTURA Irena DrpiÊ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

6

38

78

Predstavljen Mercedes novog milenija

I otpad je novac

Galatea - hrvatska mega jahta pod 800 Ëetvornih metara jedara

14

44

NOVA C-KLASA

ÆENEVA 2007

Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

Tonkica Kalauz, glavna urednica magazina Story

21

51

POVIJEST

Fiorello la Guardia gradonaËelnik New Yorka i stanovnik Rijeke

24

Slaven i Æeljko Kufner, Ëelnici tvrtke Kamen SiraË, najveÊeg proizvoaËa graevnih materijala u zapadnoj Slavoniji

Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

NAKLADA 16.000 primjeraka

28

PRI»A O VOYAGERU

Automobil koji je stvorio potpuno novu klasu

56 VIP RAZGOVOR

TISAK GIPA d.o.o.

JEEP LIFESTYLE

DaimlerChrysler pod svjetlima pozornice

Robert Rebernak REBER design

BRANKO JORDANIΔ, SAVJETNIK U UPRAVI EUROLINEA

NOVITET

Novi Chrysler Voyager - soba na kotaËima

60

SPORT

Zagreb Thunder - ameriËki nogomet u hrvatskoj metropoli

82

NAUTIKA

AMERICA’S CUP

Sve je spremno za obraËun pred Valencijom

84

LJUDI IZ EUROLINEA

ProdavaËi: heroji na prvoj liniji tvrtke

88 94

VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

PriËa o snu, djeËaku i ljubavi

FORMULA 1

Kacige vozaËa kao simbol osobnosti

66

PUTOPIS

Madrid - grad iz snova

33

PRESRETA»I

S Mercedesom E-klase do rekordne zarade

72

GASTRONOMIJA

Njegovo veliËanstvo sir, plemenitaπ meu delicijama

S T R A S T


U V O D N I K

Na izvoriπtu Lorcinih stihova

5

Put u Madrid nije bio sluËajan: taj izniman grad, zasigurno jedna od najljepπih europskih prijestolnica, bio je mjestom svjetske promocije novog smarta fortwo. Jedini pravi gradski automobil savrπeno se snaπao na ulicama grada za koji je teπko izdvojiti Ëime viπe oduπevljava: veliËanstvenom arhitekturom, divnim muzejima ili vibrantnim ritmom æivota koji snaæno udara doslovno 24 sata dnevno. Madrid je bio Lorcin grad: tamo se druæio s Luisom Bunuelom i Salvadorom Dalijem, tamo je gradio svoje umjetniËko i politiËko biÊe… Madriæani ga slave kao simbol ærtve i sjeÊanje na doba faπistiËke tiranije. Njegov je spomenik na Plazi de Santa Ana, divnom trgu smjeπtenom izmeu dvaju srediπta Madrida: povijesnog Plaza Mayor i suvremenog Puerta del Sol. Njemu je

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

posveÊen i kut u kultnom flamenko-baru Al Monte koji povezuje Lorcine andaluzijske korijene i pripadnost madridskom kulturnom krugu. Susreti i novo druæenje s Lorcom dogodili su se u trenutku kada se na pozornici naπe najveÊe kazaliπne kuÊe igra “Dom Bernarde Albe”, poznata Lorcina drama o majci koja svojim kÊerima, a njih je pet, ne dopuπta pogledati svijet. Tema je drame sputavanje snage ljudskih nagona, a mi ne moæemo ne po-

Samo su odabrani pjesnici doæivjeli da se njihovi stihovi traj-no

misliti kako smo sretni πto æivot moæemo æivjeti otvorenih oËiju

nastane u duπe Ëitatelja. I da s njima putuju. Njihove rijeËi, slike

i punim pluÊima.

i znaËenja tada postaju dio nas, i viπe nije vaæno tko ih je doista

Lorcino putovanje k nama i naπe k njemu iznova je potvrdilo

i zapisao. Lorcinu "Nevjernu æenu" s onim poËetnim stihovi-

da su lijepa umjetnost i njezini poπtovatelji u vjeËnoj ljubavnoj

ma “I povedoh je do rijeke / vjerujuÊi, djevojka je. / A imala je

strasti.

muæa…” odavno smo veÊ posvojili. Ipak, jedinstven se osjeÊaj

Ispred nas u EUROlineu vaæni su dani: u salone nam pristiæe

raa u trenutku kada stihove vratimo njihovu izvoriπtu. Pre-

nova Mercedesova C-klasa - bez dvojbe najvaæniji model godi-

poznali smo to u Madridu. Tek smo ondje dodirnuli one iskon-

ne, oËekujemo i novi Chrysler Sebring, tu je i veÊ spomenuti

ske strasti i razumjeli πto je to Lorcino fatalistiËko predavanje

novi smart fortwo… Radujemo se druæenju s prijateljima na joπ

sudbini. Znali smo i preciznije odgovoriti na pitanja o vezama

jednom rijeËkom salonu automobila, a ubrzo zatim ponovnom

autorovih i naπih trenutaka. Naπom je postala Ëak i melodija an-

izdanju „Junaka naπih putova“ koje Êemo organizirati u sklopu

daluzijskih sela, melodija koja je Lorcinim pjesmama dala onu

tvrtke u Kovinskoj ulici u Zagrebu.

magiËnu sugestivnost πto u svima nama, neovisno o tome gdje smo roeni, budi prepoznavanje… O Æ U J A K

2 0 0 7

Do tada, pozivamo vas da se druæite s nama kroz joπ jedan broj vaπih i naπih Strasti. Uæivajte u Ëitanju.


6

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes novog

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Od njega nema vaænijeg, on je zvijezda i bestseler: nova Êe C-klasa zamijeniti model koji se od predstavljanja u proljeÊe 2000. godine prodao u viπe od 1,4 milijuna primjeraka. Ili, ako se pribroje karavan i sports coupe, u viπe od dva milijuna. Nova je C-klasa korak dalje u svakom smislu: dizajnerski atraktivna i proæeta mnogim detaljima iz prestiænih Mercedesovih modela, ukljuËujuÊi i novu S-klasu. Doduπe, promjena u gabaritima nije prevelika: u odnosu na dosadaπnji model automobil je narastao skromnih pet centimetara (na 4,58 metara), a dva je centimetra i viπi. Plus od Ëetiri cen-

milenija

O Æ U J A K

2 0 0 7

7

timetra u πirinu tek pokazuje da C-klasa na cesti djeluje suvereno i odraslo, ali je oËigledno kako Mercedes nije æelio svoju limuzinu srednje klase dimenzijama odvesti preblizu novoj E-klasi jer je C-klasa oduvijek bila limuzina koja ima doslovno sve, ali u manjem pakiranju. Novi izgled C-klase potpisuje Peter Pfeiffer, πef Mercedes-Benzova dizajnerskog odjela koji je stvorio i S-klasu. On je pojavnost automobila odluËio naglasiti prije svega njegovim prednjim krajem. Svjetla su jednodijelna, reπetka hladnjaka masivna, a poklopac motora napuhnut… Posebno je zanimljivo da,

Nova generacija C-klase pojam je u smislu voznih osobina te aktivne i pasivne sigurnosti, a nudi se s osam razliËitih motora. U nju su ugraeni mnogi detalji iz veÊih Mercedesovih modela, a sve s jednom namjerom: stvoriti najbolji automobil u segmentu


8

M E R C E D E S - B E N Z

Na izbor osam motora Svi motori dostupni s novom C-klasom snaæniji su, ali i πtedljiviji nego kod prethodne generacije: ulazni je agregat Ëetverocilindraπ s kompresorom u modelu C 180 (156 KS, 230 Nm), a slijedi C 200 (184 KS, 250 Nm). Ponuda se nastavlja s tri V6 stroja u C 230 (204 KS, 245 Nm), C 280 (231 KS, 300 Nm) i C 350 (272 KS, 350 Nm). Paleta dizela ima tri modela: C 200 CDI (136 KS, 300 Nm), C 220 CDI (170 KS, 400 Nm) te C 320 CDI (225 KS, 510 Nm). Snaga se prenosi putem ruËnih 6-brzinskih mjenjaËa, s tim da opcionalna automatika u modelima s Ëetiri cilindra ima pet, a u V6 modelima sedam stupnjeva prijenosa. Tako Êe prvi put jedan V6 dizel biti dostupan i s integralnim 4MATIC pogonom te 7G-TRONIC automatikom, koji je standardni mjenjaË u modelu C 350. Najsnaænija Êe varijanta biti predstavljena na salonu u Frankfurtu: C 63 AMG imat Êe znaËajnije promijenjenu karoseriju s jedinstvenom optikom, a 6,2-litreni V8 motor imat Êe 450 KS i 600 Nm okretnog momenta!

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

9

ovisno o paketu opreme, postoje dvije interpretacije prednjeg kraja automobila: modeli Classic i Elegance imaju tri rebra s klasiËnom trokrakom zvijezdom na poklopcu motora πto automobilu daje klasiËni “mercedesovski” izgled, dok verzija Avantgarde ima veliku zvijezdu na samoj reπetki hladnjaka - baπ kao i ostali sportski modeli marke. Uglavnom, æelja je omoguÊiti kupcima potpuno individualiziranje njihova automobila ovisno o osobnom ukusu i stilu æivota, pa Ëak i kada je rijeË o vanjskom izgledu. Poklopac je motora veoma visok πto ima i svoju funkciju: maksimalnu zaπtitu pjeπaka u sluËaju udarca u njih, ujedno jedan od zahtjeva i nezavisnih EuroNCAP testiranja. Veliki odbojnik napravljen je iz jednog komada. On doslovno ulazi u blatobrane i tako definira poËetak boËne linije vozila koja C-klasi donosi iznimnu dinamiËnost, dosad vienu samo na sportskim modelima ili kupeima. U velike su boËne retrovizore ugraeni pokazivaËi smjera. Dinamiku podcrtavaju i veoma kratki prevjesi, kako naprijed tako i straga, a sliku zaokruæuje straænji kraj u kojem je “rukopis” S-klase moæda i najoËitiji. Di-

O Æ U J A K

2 0 0 7

zajn poklopca prtljaænika omoguÊio je njegov veÊi volumen: on sada iznosi 475 litara πto je 20 litara viπe nego kod prethodnog modela. Nova je C-klasa mjerilo u segmentu kada je rijeË o voznim performansama. Standardna je ponuda u svakome modelu Agility Control, sustav selektivnog ovjesa koji kontrolira rad amortizera ovisno o situaciji: kada


10

M E R C E D E S - B E N Z

se vozi odmjereno, snaga se amortiziranja smanjuje kako bi se poveÊala udobnost, a pri dinamiËnoj voænji snaga se poveÊava za postizanje maksimalne agilnosti i upravljivosti. Upravljivost je poboljπana sa πest posto izravnijim upravljaËem nego πto je to bilo kod prethodnika, a u sustav Agility Control ubraja se i kraÊi i precizni hod ruËice mjenjaËa. Kao opcija nudit Êe se paket Advanced Agility s dvama programima: Sport i Comfort. Kako im i sami nazivi sugeriraju, u sportskom Êe reæimu rada upravljaË biti joπ

Peter Pfeiffer, glavni dizajner Mercedes-Benza

izravniji, gas osjetljiviji, a promijenit Êe se i momenti mijenjanja stupnjeva prijenosa u automatskom mjenjaËu. Iz S-klase preuzet je i sustav koËnica Adaptive Brake koji, meu ostalim, nudi asistenciju prilikom voænje uzbrdo i funkciju suπenja diskova laganim pritiskom (koji vozaË ne osjeÊa) u trenutku kada su mokri od kiπe, πto uvelike poveÊava efikasnost koËnica. Naravno, sustavi poput ABS-a i BAS-a podrazumijevaju se, upravo kao i ESP sustav elektronske kontrole stabilnosti. Meu vaæne

sklopove zaduæene za sigurnost ubrajamo i inteligentna svjetla s pet razliËitih funkcija osvjetljenja, ovisnim o naËinu voænje i vremenskim uvjetima, koja ukljuËuju i osvjetljavanja zavoja. Uz aktivnu sigurnost, posebno se radilo na pasivnoj. Izvedeno je viπe od sto crash-testova, a struËnjaci u Stuttgartu tvrde kako je C-klasa spremna za poseban rezultat: Mercedesovu zvjezdicu, onu koja sjaji viπe Ëak i od pet EuroNCAP-ovih. »ak 70 posto kabine napravljeno je od posebnih ultra jakih vrsta Ëe-

24 milijuna testnih kilometara Joπ nikada Mercedes-Benz nije imao tako intenzivni program testiranja kao prilikom razvoja nove C-klase. U posljednje tri godine prototipovi i pretprodukcijski modeli preπli su viπe od 24 milijuna kilometara i to na najrazliËitijim cestama πirom svijeta. Za testove je iskoriπteno ukupno 280 automobila, a na iscrpnim su probama bili doslovno svi sklopovi na vozilu. Posebno je dojmljiv tzv. Heide test na kojem u Ëetiri do πest tjedana automobil proe torturu ekvivalentnu voænji od 300 tisuÊa uobiËajeno prijeenih kilometara. Kraj faze testiranja nazvan je World test, a radilo se o 18-tjednoj voænji po NjemaËkoj, Finskoj, Namibiji i Dubaiju. U testu je sudjelovalo petnaest pretprodukcijskih modela, a tada su ispravljeni i posljednji detalji koji bi mogli utjecati na pouzdanost automobila.

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

lika, a znatno su poveÊane i zone deformiranja. U standardnoj je opremi sedam zraËnih jastuka: dva adaptivna za vozaËa i suvozaËa, jastuk za vozaËeva koljena, dva prednja boËna jastuka i dvije velike zraËne zavjese koje πtite i putnike na straænjoj klupi. Standardna su oprema i Neck Pro nasloni za glavu koji πtite vrat vozaËa i suvozaËa u sluËaju naleta straga, no moguÊnost za takav nalet reducirana je posebnim titrajuÊim stop-svjetlima. Meutim, velika je novost moguÊnost narudæbe kompletnog PRE SAFE sustava koji

O Æ U J A K

2 0 0 7

u suradnji s aktivnim sustavima kao πto su ESP i BAS (asistencija pri koËenju) prepoznaje kritiËne manevre i priprema automobil za sluËaj potencijalne opasnosti (prednapinju se pojasevi, sjedala se stavljaju u najbolji poloæaj, zatvaraju se krovni i boËni prozori…). Interijer je C-klase spoj klasiËnog i modernog, s izborom toplog drvenog ili suvremenog aluminijskog dekora. Instrumenti, jasni i pregledni, sastoje se od veÊih brzinomjera i brojaËa okretaja te manjih pokazivaËa razine goriva i temperature, a podsjeÊaju na one

11

iz roadstera ili kupea. U viπim su paketima opreme obrubljeni aluminijem. Srediπnja je konzola napravljena tako da izgleda kao da je “istesana iz jednog komada”, a isto vrijedi i za integraciju zaslona u boji na vrhu dvobojne instrumentne ploËe, preko koje se kontrolira status navigacije, audiosustava i klimatizacije. Koncept uporabe takoer je preuzet iz Mercedesovih modela luksuzne klase, a zamiπljen je tako da su sve Ëesto rabljene funkcije odmah dostupne. U taj se koncept


12

M E R C E D E S - B E N Z

dobro uklapa i standardni multifunkcijski upravljaË preko kojeg se biraju informacije πto se vozaËu projiciraju na zaslon unutar instrumenata. Funkcijama poput kontrole audiosustava, navigacije ili telefona upravlja se kontrolerom na srediπnjoj konzoli, a u glavni se izbornik pristupa izravnim putem, odnosno pritiskom

na za to odreene gumbe. Tako navedenim funkcijama, osim vozaËa, jednostavno moæe upravljati i suvozaË. Opcionalna su oprema Audio 20, Audio 5 i Comand APS sustavi: svi dolaze s integriranim telefonom i Bluetooth vezom s mobitelom vlasnika, s tim da Audio 50 nudi i funkciju navigacije, a multimedijski sustav Comand

APS i navigacijsku memoriju za cijelu Europu, pohranjenu na tvrdi disk kapaciteta trideset gigabajta, glazbeni server kapaciteta Ëetiri gigabajta, DVD plejer te linguatronic glasovnu kontrolu svim sustavima. Usput reËeno, za novu C-klasu potpuno je preraena thermotronic klimatizacija koja sada pojedinaËno kontrolira temperaturu ne u dvije, veÊ u tri

Nova C-klasa ukratko • • • • • • • •

Uvoenje limuzine u oæujku Karavan slijedi potkraj godine Duæina 4576 mm (plus 50 mm) ©irina 1768 mm (plus 40 mm) Visina 1446 mm (plus 20 mm) Meuosovinski razmak 2760 mm (plus 45 mm) Prtljaænik 475 litara (plus 20 litara) Pet benzinskih motora: C 180 (156 KS), C 200 (184 KS), C 230 (204 KS), C 280 (231 KS) i C 350 (272 KS) • Tri dizelska motora: C 200 CDI (136 KS), C 220 CDI (170 KS) i C 320 CDI (225 KS) • Top-verzija C 63 AMG s 450 KS

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

zone: naprijed lijevo i desno te straga. Prilikom izrade nove C-klase mislilo se, prije svega, samo na jedno: napraviti najbolji automobil u segmentu. I to u svakom smislu: od dizajna, preko voznih performansa i izbora motora pa do moguĂŠnosti individualizacije i pasivne sigurnosti. Nema dvojbe - cilj je uistinu postignut.

O Æ U J A K

2 0 0 7

13


14

S T R A S T

Pod svjetlima

Nova je C-klasa bila jedna od najveĂŠih zvijezda salona S T R A S T


S T R A S T

15

Korporacija DaimlerChrysler bogato se predstavila na velikom europskom salonu automobila tradicionalno odræanom u Æenevi

pozornice

O Æ U J A K

2 0 0 7

Na veÊ tradicionalno najveÊem i najvaænijem europskom salonu automobila u prvom dijelu godine bogato se predstavila i korporacija DaimlerChrysler. Naravno, najveÊa zvijezda, potpuno nova C-klasa (o kojoj opπirno piπemo u ovom broju Strasti) zauzela je srediπnje mjesto Mercedes-Benzovog velikog izloæbenog prostora. VeÊ prilikom uvodnog predstavljanja Ëelnik kompanije dr. Dieter Zetsche objavio je kako je πirom Europe zaprimljeno viπe od 55 tisuÊa predbiljeæbi za ovaj model. InaËe, u skladu s ekoloπkim naporima tvrtke, na samoj je premijeri najavljena C 220 Bluetec verzija motora, koja zadovoljava najstroæu ekoloπku normu Euro 6. RijeË je o dizelskom motoru sa 170 KS i 400 Nm okretnog momenta s potroπnjom od svega 5,5 litara nafte na 100 kilometara. OËima javnosti prvi se put predstavio novi smart fortwo


16

S T R A S T

Unlimited, atraktivna produĂŚena verzija legendarnog Jeepa Wranglera

S T R A S T


S T R A S T

17

Dodge je plijenio pozornost svojim atraktivnim vozilima i lijepim hostesama

Zajedno sa serijskim modelom, prikazana je i DTM verzija nove C-klase

O Æ U J A K

2 0 0 7

Chrysler je takoer imao izrazito zanimljivu europsku premijeru. Nakon predstavljanja modela Sebring na salonu u Detroitu, Æeneva je imala Ëast svijetu pokazati i njegovu kabriolet verziju. Sebring Cabrio nudi tri vrste sklopivog krova - od vinila, tkanine i metalni sklopivi krov u boji vozila - koji se pokreÊu elektriËnim putem. Elegantni Sebring Cabrio bit Êe dostupan i s dvolitrenim turbodizelskim motorom te, neπto kasnije, 2,7-litarskim V6 benzinskim agregatom. DugaËak popis

opreme sadræi i multistage prednje zraËne jastuke, boËne jastuke integrirane u sjedala, ABS, kontrolu trakcije i ESP. Nakon uvoenja ovog modela Chryslerova prodajna paleta izaziva poπtovanje u svakom smislu: tu su sportski modeli Crossfire Coupe i Roadster, Crossfire SRT6 Coupe i SRT6 Roadster, zatim limuzine srednje klase Sebring Sedan i Cabrio, luksuzni 300C Sedan i Touring te 300C SRT8 Sedan i SRT8 Touring sportskih performansa kao i veÊ legendarni


18

S T R A S T

Fortwo je prikazan i u sportskoj verziji Brabus

Novu je C-klasu osobno predstavio dr. Dieter Zetsche, predsjednik uprave DaimlerChryslera

PT Cruiser Sedan i Cabrio, odnosno Voyager i Grand Voyager. Originalnim se konceptom u Æenevi predstavila i marka Dodge: koncept Demon klasiËna je vizija roadstera atraktivnog izgleda koji sadræi sve znaËajke marke - odvaænost, snagu, sposobnost i pojavnost. Demon ulazi u tzv. B-segment roadstera koji kombiniraju sportske vozne karakteristike s jednostavnoπÊu i, naravno, povoljnom cije-

nom. Stoga se uskoro moæe oËekivati i produkcijska verzija ovog modela. Europsku je premijeru imao model Avenger, prvi Dodgeov predstavnik u D-segmentu, koji bi trebao nastaviti izvrstan uspon marke u pohodu na Europu. Naime, proπle je godine prodaja poveÊana za Ëak 185 posto i zavrπila je s 30.527 prodanih vozila. Jeep je svoju golemu modelsku ofenzivu, u kojoj je paleta sa samo tri modela 2005. S T R A S T


S T R A S T

godine poveÊana na Ëak sedam 2007., naglasio europskom premijerom novog Patriota - moderne interpretacije Jeep stila. U ponudi su dvije verzije Sport i Limited, a poËet Êe se prodavati poËetkom travnja ove godine. Takoer, vidjeli smo i model Jeep Commander Overland raen prema specifikacijama za izvanameriËka træiπta, koji Êe biti dostupan s 5,7-litarskim HEMI V8 benzinskim te trolitrenim V6 dizelskim motorom. InaËe, za europsko træiπte Commander Overland proizvo-

19

dit Êe se u austrijskoj tvornici Magna Steyr pokraj Graza. KonaËno, smart je u Æenevi svjetskoj javnosti pokazao novu generaciju svog modela fortwo, a prvi smo put imali priliku vidjeti i fortwo Brabus koji Êe se opremiti jednolitrenim turbomotorom snage 98 KS. Ubrzanje do 100 km/h tog minijaturnog bolida iznosi svega 9,9 sekundi dok je najveÊa brzina ograniËena na 155 km/h. InaËe, automobil troπi svega 5,5 litara benzina na 100 kilometara.

Dodge Demon, koncept atraktivnog i cijenom dostupnog roadstera

O Æ U J A K

2 0 0 7


Mercedes-Benz — a brand of DaimlerChrysler

ISP — 5 godina besplatnog redovitog odræavanja vozila

Fotografija je simboliËna.

metalik boja klima-ureaj radio s CD-om naslon za ruku sprijeda pokrov prtljaænog prostora kotaËi od lakog metala prednja svjetla za maglu sigurnosni sustavi ABS, BAS, ASR, ESP koæni upravljaË i ruËica mjenjaËa multifunkcijski upravljaË s putnim raËunalom boËni zraËni jastuci za vozaËa i suvozaËa

A-klasa Spring Edition. Odjevena za proljetne izlaske. A 150 Spring Edition 23.135 eura

䉴 Najsigurniji automobil u klasi

sada je joπ atraktivniji i povoljniji. Iskoristite priliku i provjerite

(170.736 kuna)

uvjete kupnje za sve modele

Uπteda 2.104 eura

A-klase Spring Edition kod svog

Akcijski se uvjeti odnose na ograniËen broj vozila, a vrijede do isteka zaliha. Ova akcija iskljuËuje ostale komercijalne ponude. Cijena vozila prikazanog u primjeru (PDV ukljuËen) izraËunata je na temelju prodajnog teËaja Societe Generale - Splitske banke d.d. na dan 21.02.2007. (1EUR=7,38 HRK)

Mercedes-Benz prodavatelja.

EUROline d.o.o., glavni zastupnik DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Prodajni kontakti: GRADAC n/m, AutokuÊa PeciÊ, tel. 021/69 75 47 • MATULJI, AutokuÊa ©op, tel. 051/74 21 53 • OSIJEK, Automobili ©kojo, tel. 031/22 00 00 • PAZIN, AutokuÊa Etradex, tel. 052/61 99 86 • RIJEKA, EUROline, tel. 051/21 37 57 • SPLIT, AutokuÊa Vrdoljak, tel. 021/32 10 70 • VARAÆDIN, AutokuÊa BuniÊ, tel. 042/30 58 13 • VELIKA GORICA, Auto GaπpariÊ, tel. 01/63 79 318 • ZADAR, AUTOline, tel. 023/49 40 04 • ZAGREB, AutokuÊa BolËeviÊ, tel. 01/20 01 600 • ZAGREB, EUROline, tel. 01/34 41 111 www.mercedes-benz.hr


S T R A S T

21

LJUDI FIORELLO LA GUARDIA, LEGENDARNI GRADONA»ELNIK NEW YORKA I - RIJE»ANIN

»ovjekoljubac u ratu i miru Piπe Miπo CVIJANOVIΔ-CVIJO

Salon i poslovni prostor EUROlinea u Rijeci u æivom je srediπtu grada, vazda dostupan i oku pjeπaka i oku vozaËa. Pjeπaci se skalinama pokraj salona spuπtaju do popularne trænice zvane Brajda ili se pak uspinju prema Ekonomskom fakultetu i Srednjoj ekonomskoj i upravnoj πkoli, smjeπtenima u negdaπnjoj austro-ugarskoj kasarni. VozaËi u pravilu voze polako pokraj lijepih, dugovjeËnih

O Æ U J A K

2 0 0 7


22

S T R A S T

zgrada koje pamte nekoliko dræava, ulicom nekada zvanom Via Parini, po Giuseppeu Pariniju, talijanskom pjesniku iz osamnaestoga stoljeÊa. Poslije Drugoga svjetskog rata ulica je dobila ime po najslavnijem njujorπkom gradonaËelniku iz triju uzastopnih mandata, od 1933. do 1945. godine, a od 1946. glavnom direktoru UNRRA-e, koju i moja generacija, roena baπ te godine, pamti po mlijeku u prahu, “Trumanovim jajima”, takoer u prahu, i naranËastom slanom topljenom siru. Njima su u naπem djetinjstvu ublaæavane tuge oskudnog poraÊa. Po tom Ëovjeku, kojega i danas smatraju najslavnijim ameriËkim

Talijanom, odavna ime nosi i njujorπki aerodrom La Guardia Airport. Otkud rijeËkoj ulici ime Fiorella La Guardije?

SuosjeÊajni poliglot Fiorello Henry La Guardia roen je 1882. godine u New Yorku, u Bronxu, u obitelji talijanskih emigranata. Otac Achille Carlo, podrijetlom iz Puglije na talijanskom Jugu, roen u Cerignoli, bio je kapelnik u ameriËkoj vojsci pa je mali Fiorello s devet godina æivio u vojnoj bazi u Arizoni. Mama Irene, roena Coen, potjecala je iz æidovske obitelji koja se sredinom devetnaestog stoljeÊa u Trst doselila iz Splita. U godini 1900., u kojoj je Frano Supilo u Rijeci osnovao “Novi list”, mladi Fiorello zaposlio se kao sluæbenik glavnog konzulata SAD-a u Budimpeπti. Jedno je vrijeme radio i u Trstu, a 1903., zahvaljujuÊi i poznavanju talijanskoga jezika, premjeπten je u Rijeku i postavljen za πefa konzularne agencije, kao jedini sluæbeni ameriËki predstavnik. Zaπto baπ u Rijeku? U to su doba mnogi europski oskudnici, a i poneki pustolovi, prvim Cunardovim parobrodima iz Rijeke kretali u Novi svijet, vjerujuÊi boljoj buduÊnosti preko Velike bare. I sam je emigrant Fiorello suosjeÊao sa sudbinama iseljenika, posvetivπi svakom barem zrno istinske ljudske paænje, iako je u trima rijeËkim godinama susreo gotovo

devedeset tisuÊa osoba, iseljenika: Slavena, Talijana, Maara, Nijemaca i Æidova. Govorio je sedam jezika: engleski, talijanski, francuski, njemaËki, maarski, hebrejski (uz jidiπ) i hrvatski, o Ëemu je svjedoËio i Supilov “Novi list” nazivajuÊi ga Cvjetkom. Zanimljivo je da ga je za najveÊe popularnosti i New York zvao CvjetiÊem. The Little Flower, iako je zbog odluËnosti u pravodobnim i svrsishodnim reformama i sjajnog voenja grada nazivan i njujorπkim Napoleonom.

Æivot punog æivota AmeriËka konzularna agencija u Rijeci bila je na Korzu br. 2, gdje je Fiorello La Guardia i stanovao, na drugom katu. RijeËki su ga suvremenici pamtili kao, iako niæeg rasta, markantna crnomanjasta, crnooka mladiÊa, vrijedna i ambiciozna, Ëovjeka susretljiva, ni nalik krutim birokratima. Izvan posla æivio je punim æivotom mladiÊa, druæio se najviπe s kolegama, volio i dnevni i noÊni æivot. PrepriËavane su i neke njegove donæuanovske avanture. O tome je poneπto napisao i u knjizi “SjeÊanja”, spomenuvπi se nezaboravnih dojmova s rijeËkog karnevalskog dogaanja 1906. Fiorello je upamÊen i kao vrstan svestran sportaπ, atletiËar i biciklist, koji je uπao i u povijest rijeËkog nogometa. TreÊeg studenog 1905. godine, na prvoj velikoj javnoj nogometnoj utakmici u Rijeci, na terenu Kvassay, na Pioppima ili Pod jelπun, Prvi nogometni i πportski klub (PNI©K) iz Zagreba pobijedio je u veljaËi te godine osnovani domaÊi Club Atletico Fiumano rezultatom 4:3. U toj je povijesnoj utakmici na poloæaju desnoga halfa, kojemu je tada zadatak bio Ëuvati protivniËko lijevo krilo, u domaÊoj momËadi igrao baπ Fiorello La Guardia. I to vrlo dobro. U oæujku 1906. Fiorello je svoje pretpostavljene u SAD-u zamolio da ga imenuju konzulom u Beogradu. Odbijenicu je doæivio kao kraj svoje konuzlarne karijere. Cunardovom “Ultonijom” iz Rijeke je zauvijek otplovio u New York, plativπi put radeÊi kao brodski tumaË i posluæitelj.

Socijalna osjetljivost Iskrcavπi se s broda na Ellis Islandu Fiorello je na neki naËin ondje i ostao; zaposlio se kao tumaË, naπavπi se pri ruci i mnogom naπijencu. Odmah je upisao izvanredni studij prava, 1910. diplomirao, a 1911. otvorio odvjetniËki ured. U politici se naπao u programu Republikanske stranke i kao njezin istaknuti Ëlan od 1917. do 1927. bio u predstavniËkom domu ameriËkog kongresa. Bio je oliËenje demokratiËnosti i istaknuti, Ëestiti antifaπist, pomaæuÊi u Drugom svjetskom ratu i naπ

antifaπistiËki pokret i borbu pod vodstvom Josipa Broza Tita, s kojim se poslije rata i susreo. CijeneÊi svakog poπtenog Amerikanca, desetog je sijeËnja 1943. godine izgovorio nekrolog πto ga je Nikoli Tesli napisao poznati knjiæevnik Louis AdamiË, a taj je tonski zapis i saËuvan. Kao gradonaËelnik New Yorka Fiorello La Guardia sredio je gradski proraËun, unaprijedio javno zdravstvo umjetno otuænih

La Guardia s Eleonor Roosevelt S T R A S T


S T R A S T

23

svjedoËi i njemu posveÊeni mjuzikl “Fiorello”, praizveden 1959. godine na Broadwayu.

Rijeka pamti

sirotinjskih naselja zalagao se za izgradnju stambenih objekata dostojnih Ëovjeka, uljepπao je svoj rodni grad. U sebi je cijeloga æivota zadræao visoku socijalnu osjetljivost, O Æ U J A K

2 0 0 7

imajuÊi posebno razumijevanje za useljenike i siromaπne, boreÊi se za njih do kraja æivota, a protiv mafije iz dana u dan. O tome kolika je bila i ostala Fiorellova zasluæena popularnost

Neumornik na putu opÊeg dobra Fiorello je bio i predsjednik zajednice gradonaËelnika SAD-a, za rata visoki duænosnik u ministarstvu obrane SAD-a, posebni ambasador SADa u Brazilu... Sagorio je ne doËekavπi smiraj prave starosti. Umro je 1947. godine od raka, sahranjen je u rodnom Bronxu. Mnogim avionskim putnicima prvi dodir sa SAD-om slijetanje je na aerodrom imena i prezimena Ëovjeka koji je u vratolomnom dvadesetom stoljeÊu, u dva svjetska rata i u miru, uspio u svakom trenu biti Ëovjekom - boreÊi se za Ëovjeka. Iako je RijeËanin bio samo tri godine, Rijeka ga nikada nije zaboravila. Lijepo je u Rijeci biti u ulici povijesnoga gradonaËelnika New Yorka, velikoga svjetskog Ëovjeka Fiorella La Guardije.


24

M E R C E D E S - B E N Z

VIP PARTNER - KAMEN SIRA» / KS TRANSPORTI

U ne tako lakom razvojnom putu tvrtke Kamen SiraË, koja se od pretvorbe do danas transformirala u najveÊeg proizvoaËa osnovnih kamenih materijala, izolacija pa do zavrπnih slojeva za fasade… uz golemu energiju, znanje i pravilnu strategiju, pripomogla je i Mercedesova zvijezda

Slaven i Æeljko Kufner

Ljudi sposobni pomaknuti planine poËeli su tako da su najprije micali malo kamenje, napisao je ameriËki pisac, nobelovac, William Faulkner i nije puno pogrijeπio. Oni sposobni za najveÊa dostignuÊa poËinju malim koracima. Za tvrtku Kamen SiraË, sa sjediπtem u istoimenome mjestu nedaleko od Daruvara, takoer vrijedi Faulknerova tvrdnja. Iako se povijest te tvrtke poËela klesati prije viπe od stotinu godina, mali su dioniËari u pretvorbi 1993. godine, voeni dugogodiπnjim radnikom Kamena SiraË, tadaπnjim direktorom Zlatkom Kufnerom, pomaknuli prvi kamenËiÊ i nezaustavljivo pokrenuli kotaË razvoja. U tome ratom joπ optereÊenom trenutku tvrtka pred steËajem dobiva nove vlasnike, novu viziju i strategiju razvoja.

Dipl. ing. Zlatko Kufner danas je predsjednik uprave i samozatajni Ëovjek u sjeni: uz njegovo nenametljivo vodstvo stasavaju mladi, suvremeni menadæeri za Ëije poËetniËke korake uvijek ima razumijevanja i strpljenja, a grupa poduzeÊa oko Kamena SiraË postaje sve veÊa. Usporedba podataka s poËetka devedesetih i onih iz proπle godine dokazuje da se krenulo ispravnim putem. "Proizvodnja i prodaja devedesetih je godina iznosila 40.000 tona vapna i oko 200.000 tona kamenih materijala, a 2006. poslovna je godina zavrπena prodajom 220.000 tona vapna te viπe od milijun tona kamena. Tada je tvrtka imala oko 200 zaposlenih, a danas je u grupi poduzeÊa koja su se formirala oko Kamena SiraË zaposleno viπe od 500 suradnika", S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

25

Kako pomaknuti kamen kaæe Slaven Kufner, diplomirani ekonomist i Ëlan uprave tvrtke. Podsjetimo se, sav taj razvoj i novo zapoπljavanje dogaa se u kraju za koji se baπ i ne moæe reÊi da je primjer gospodarske razvijenosti. Prema rijeËima gospodina Kufnera, tvrtka se do danas kontinuirano razvijala i od osnovne proizvodnje kamena i vapna proπirila djelatnost i na finalne proizvode u podruËju æbuka, ljepila, izolacija, boja… te se nametnula kao najveÊi proizvoaË graevinskih materijala u regiji. Grupa tvrtki koje su nastale iz Kamena SiraË ili su na neki naËin s njim vlasniËki povezane sada ima desetak povezanih i samostalnih poslovnih subjekata. "Ponosni smo na Ëinjenicu da se strategija prema kojoj svaka od tvrtki mora biti uspjeπna sama za sebe zaO Æ U J A K

2 0 0 7

sad ostvaruje", istiËe Slaven Kufner. Jedna od posljednjih investicija tvrtke Kamen SiraË vezana je uz preuzimanje nekadaπnjeg druπtva Industrogradnja-Kalcind iz LiËkog LeπÊa, tvrtke koja danas posluje pod imenom LiËka tvornica vapna d.o.o. Ulaganje u regiju koja je i danas priliËno zapostavljena gospodarskim aktivnostima, ulaganje u proizvodnju, modernizaciju… svakako je hvalevrijedan potez. "TrenutaËno se u LTV-u provodi reorganizacija, odnosno restrukturiranje tvrtke. To nije nimalo lak niti popularan zadatak, ali je nuæan kako bi se oËuvale i tvrtka i proizvodnja. Iako su mnogi mislili da je ta tvrtka kupljena kako bi bila ugaπena, stvarnost je upravo suprotna. Nama je ona bila zanimljiva zbog pozicije, sirovina i ljudi koji znaju

raditi, koji poznaju osnovnu tehnologiju. Ove i iduÊe godine u LTV-u slijede velika ulaganja. S obzirom na zemljopisni poloæaj tvrtke i bisernu prirodu toga kraja, mi posveÊujemo iznimnu pozornost zaπtiti Ëovjekova okoliπa. Tehnoloπko unapreivanje procesa proizvodnje, informatizacija tvrtke i ulaganje u kadrove profesionalni su zadaci, dok briga za okoliπ nadilazi tehnomenadæerski pristup i mi je doæivljavamo duboko ljudski i uz osvijeπtenu spoznaju da je to najvaæniji ispit naπeg ukupnog djelovanja. Potvrda je naπih stavova i dosadaπnje ulaganje viπe od milijun kuna u zaπtitu okoliπa na ovoj lokaciji. Usvojeni plan investicija, meutim, samo za ovaj segment predvia daljnji milijun, ali ovaj put milijun eura", istiËe Slaven Kufner. Jedna od tvrtki koja je osnovana sredinom


26

M E R C E D E S - B E N Z

devedesetih, a koja se iskazala poslovanjem i brzinom razvoja je i tvrtka KS Transporti. "BuduÊi da je tijekom 1995. godine Kamen SiraË poËeo intenzivniju proizvodnju i znatniju otpremu proizvoda, pojavio se problem transporta. Dotad smo se koristili lokalnim prijevoznicima koji su diktirali i cijenu i uvjete. Zbog toga, a u skladu s razvojnom politikom, tvrtka osniva radnu jedinicu Transporti i nabavlja Ëetiri rabljena Mercedesova kamiona, da bi do kraja iste godine vozni park bio popunjen s deset uvezenih mercedesa iz NjemaËke. U iduÊu godinu i pol ponovno je utvren nedostatak kapaciteta pa smo u Austriji poËeli kupovati mercedese do tri godine starosti. I tako, svake godine po desetak vozila, posljednjih πest, sedam godina", naglaπava Æeljko Kufner, direktor tvrtke KS Transporti. Prema njegovim rijeËima, praksu nabave rabljenih kamiona nastavili su i prilikom prve suradnje s EUROlineom. Meutim, ubr-

zo se pokazalo da se u politiku razvoja te u praktiËne potrebe tvrtke rabljena vozila viπe ne uklapaju. "ZakljuËili smo da jednostavno i uz tek neπto veÊe poËetno ulaganje moæemo dobiti potpuno nova vozila pa je lani naruËeno deset novih kamiona i deset poluprikolica. Osim toga, znaËajna modernizacija u prijevozu nastupila je joπ prije Ëetiri godine ugradnjom sustava satelitskog praÊenja, πto nam je omoguÊilo da uspostavimo gotovo idealan sustav i doemo do brzog i efikasnog prijevoza robe do krajnjeg kupca. Naime, uz pomoÊ satelitskog sustava toËno znamo gdje su nam kamioni i kako Êe brzo doÊi do odrediπta", pojaπnjava Æeljko Kufner. Prema njegovim rijeËima, tvrtka sada ima 42 vozila te oËekuje joπ 13 novih, a u iduÊe Ëetiri godina planira vozni park poveÊati do oko 80 vozila. "Razvoj i nabava novih vozila ovisit Êe i o Kamenolom ponad SiraËa

S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Dosad smo se koristili samo Mercedesovim vozilima, πto se pokazalo pametnim ulaganjem. Naime, nemamo nikakvih problema u prodaji rabljenih vozila, desetak smo kamiona prodali natrag u NjemaËku", istiËe Æeljko Kufner. "Ponosni smo na Ëinjenicu da smo gotovo ni iz Ëega izgradili tvrtku koja prije deset godina nije imala niti jedno vozilo, a danas je vrlo uspjeπna, zapoπljava pedesetak ljudi i razvija se u skladu s planovima", dodaje Slaven Kufner. No, o tome da u ovoj kompaniji nisu sve samo brojke, koliËine, razvoj i proizvodnja, svjedoËi i hvalevrijedna investicija u kulturu

razvoju matiËne tvrtke Kumal koja organizacijski ujedinjuje i Kamen SiraË i ostala povezana druπtva. Naime, trenutaËno oko 70 posto kapaciteta zapoπljavaju upravo povezana poduzeÊa grupe, a 30 posto na slobodnom je træiπtu. Planira se pomaknuti taj omjer na 50 posto za potrebe matiËne kompanije, a 50 posto kapaciteta prodati treÊim tvrtkama. O Æ U J A K

2 0 0 7

27

i umjetnost. Iako je ulaganje u posao i dobrobit zaposlenih najvaænija, Kamen SiraË je unatrag nekoliko godina odluËio uloæiti i u sam kamen vraÊajuÊi tom postojanom, a za mnoge hladnom i obiËnom materijalu, umjetniËku toplinu i æivotnu iskru. Naime, tvrtka je, uz ostale aktivnosti u podruËju kulture i sporta, inicijator i organizator kiparske kolonije koja iz godine u godinu ugoπÊuje najuglednije hrvatske i europske kipare, omoguÊujuÊi im da energiji kamena, utkanog u korijene toga kraja, daju trajan umjetniËki peËat. I tako se vrijednost uzeta iz prirode u klasiËnome æivotnom ciklusu vraÊa svom kraju u oplemenjenom obliku.


28

M E R C E D E S - B E N Z

Simbolika na glavi

VozaËke kacige pilota Formule 1 nisu samo sigurnosni element - one odaju i osobnost samog vozaËa. Ovo je priËa o kacigama Ëlanova momËadi McLaren Mercedes

Pedro de la Rosa

Kada jure stazom s viπe od 300 kilometara na sat, kacige su jedino πto zaista razlikuje dva vozaËa iste momËadi. Broj na bolidu tada jednostavno nije moguÊe razaznati. Meutim, vozaËka je kaciga - osim πto je vaæan element sigurnosti koji je mnogim vozaËima Ëesto spasio æivot - i dio identiteta samog vozaËa. Njezin je izgled odraz njegove osobnosti te svi piloti aktivno sudjeluju u njezinu dizajniranju. No mnogi od nas ne znaju πto sve krije grafika kacige i koji su to simboli toliko vaæni S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

momcima koji je nose na glavi. Prelazak Fernanda Alonsa, dvostrukog prvaka svijeta, iz momËadi Renault u McLaren Mercedes bio je velik potez u njegovu æivotu te je stoga odluËio kako je to i pravo vrijeme za promjenu dizajna kacige. - Svoju sam prvu kacigu dobio od roditelja, kao iznenaenje, te nisam mogao utjecati na njezinu boju. Bila je u kombinaciji crvene, bijele i crne boje, koje sam poslije odabrao kao svoje. Ove sam godine odluËio iskoristiti istu O Æ U J A K

2 0 0 7

shemu boja i dizajn πara kao i na kacigi otprije dva desetljeÊa, ali s modernom grafikom. Fernando je odluËio zadræati kao glavni motiv munju πto je na svojim kacigama nosi veÊ 15 godina, i to na samom vrhu. One svih tih godina imaju istu boju i oblik, a Alonso priznaje kako se veÊ radi o svojevrsnom praznovjerju. Munja se nalazi i na donjem dijelu kacige, a poπtovanje prema svojoj zemlji Fernando pokazuje crtom u bojama πpanjolske zastave - crveno, æuto, crveno - koja se proteæe

29

oko cijelog njezinog donjeg dijela. Lewis Hamilton na svojoj kacigi takoer ima dizajn koji ga prati od poËetka karijere. - Kada sam nastupao u kartingu svi smo imali viπe-manje iste kacige. Mog je oca straπno uzrujavalo to πto me teπko moæe razaznati u skupini od dvadeset klinaca koji zajedno ulaze u isti zavoj, pa je odluËio smisliti neπto po Ëemu Êu se razlikovati od njih. Odabrali smo jarke boje - æutu, crvenu, plavu i zelenu - sve u metalik efektu. Glavna je boja


30

M E R C E D E S - B E N Z

McLarenova Ëetvorka bez kaciga S lijeva nadesno: Garry Paffet, Fernando Alonso, Lewis Hamilton i Pedro de la Rosa Lewis Hamilton

kacige bila æuta, a ostale su boje nanesene u stilu vrpce. I to je bila tatina ideja. InaËe, kako si tada nismo mogli priuπtiti platiti nekome da mi oboji kacigu, to je napravio otac sam. Hamilton tvrdi kako æuta boja kacige, identiËna onoj koju je nosio i legendarni Ayrton Senna, nije takva namjerno, ali je ponosan πto je ima jer je tragiËno preminuli Brazilac oduvijek bio njegov uzor. InaËe, za

prvu sezonu u McLaren Mercedesu odluËio je treπnja crvenu boju zamijeniti posebnom crvenom bojom kakvom je obojen logotip momËadi (tzv. rocket-red), a “vrpce” su na boËnom dijelu kacige drugaËije napravljene kako bi se bolje isticao sponzorski logotip Johnnieja Walkera, slavni “πetaË”. Testni vozaË Pedro de la Rosa dizajn svoje kacige promijenio je iz politiËkih razloga. - Do 1995. godine imao sam kacigu u bojama πpanjolske zastave, ali tada sam je zbog delikatne situacije izmeu ©panjolske i Katalonije odluËio maknuti. Dizajn smo smislili moja æena i ja. Doduπe, i dalje dominiraju æuta i crvena boja Ëime pokazujem da sam ponosan na domovinu ©panjolsku, ali sam umetnuo i druge boje. U srediπnjem dijelu tamnoplavu koja mi je omiljena boja, a na vrh kacige crnu jer jednostavno dobro odgovara svim ostalim bojama. Pedro tvrdi kako je dizajn kacige veoma vaæan jer ga upravo po njemu prepoznaju navijaËi pokraj staze. Stoga izgled kacige viπe neÊe mijenjati.

Drugi test vozaË momËadi Gary Paffett smatra kako uspjeπna kaciga mora zadovoljavati dva uvjeta: mora biti prepoznatljiva iz daljine, ali i posjedovati odreene detalje vidljive samo izbliza, koji karakteriziraju samo vozaËa. - Kao i mnogi drugi, za poËetak sam uzeo bijelu kacigu koju sam tijekom godina oplemenjivao bojama. Prvi je dizajn bio veoma jednostavan: donji dio kacige u plavoj, gornji u crvenoj boji, a ta dva dijela odvojena bijelom. Boje su one sa zastave Velike Britanije πto je patriotski, ali usto i izvrsno izgleda. Za ovu sam godinu dizajn tek neznatno modernizirao: linije viπe nisu paralelne, veÊ su postavljene tako da naglase dinamiËnost, a mislim da suvremeno izgleda i sam vrh kacige. Uglavnom, iako grafika kacige uvelike zavisi i o trendovima, viπe je ne planiram mijenjati. U æivotu vozaËa Formule 1 doe trenutak kada kaciga postane on sam.

Garry Puffet S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

Na pitanje koji je najbolje iskoriπten automobil, nudimo jednostavan odgovor - onaj koji vlasniku donosi novac. Vlasnik automobila s kojim smo proveli jedno poslijepodne u druπtvu Zdenka Tota i Hrvoja Arnolda jest dræava, a automobil Mercedes C 320 CDI uistinu vlasniku donosi novac. U Ëetiri mjeseca, od kolovoza do 31. prosinca proπle godine, koliko je u sluæbi, taj je automobil “uprihodio”

801.700 kuna! Da, rijeË je o policijskom presretaËu… U Policijskoj upravi virovitiËko-podravskoj rado priËaju o svom presretaËu. Voditelj sektora prometne policije, gosp. LaliÊ istiËe kako je rijeË o iznimno korisnom i uËinkovitom sredstvu za nadzor prometa. “Automobil je sjajan i veoma uËinkovit, a osim represivnog, u posljednje vrijeme ima sve viπe i

REPORTAÆA

Zvjezdani presretaËi

Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama do 2010. godine namjerava barem upola smanjiti nesreÊe s tragiËnim posljedicama. U borbi za ostvarenje tog cilja ukljuËilo se i nekoliko mercedesa. Druæili smo se s onim Ëija je oznaka C 320 CDI… O Æ U J A K

2 0 0 7

33


34

M E R C E D E S - B E N Z

Rekorder u akciji

preventivan uËinak. Naime, sve je poznatiji na cestama pa se ljudi voze sve viπe i viπe u skladu s propisima. Dakako, do ostvarivanja ciljeva iz Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama joπ je uvijek dalek put”, istiËe LaliÊ. Naime, u Programu je zapisano da bi u Hrvatskoj do 2010. godine na 100.000 stanovnika trebalo biti maksimalno 10 poginulih u prometu, a prema rijeËima gospodina LaliÊa, lani je na oko 100.000 stanovnika VirovitiËko-podravske æupanije u prometu poginulo 17 osoba. Korak je u borbi protiv crnih cestovnih brojki i uvoenje najmodernije opreme za nadzor prometa, a u tu se priËu crni Mercedes C 320 CDI izvrsno uklopio. Svojim tehniËkim karakteristikama, ponajprije snagom i elastiËnoπÊu kakvu jamËi dizelski V6 motor s 224 KS s maksimalnim okretnim momentom od Ëak 510 Nm veÊ pri 1600 okretaja u minuti, ovaj je auto uistinu primjeren svrsi. Razvija maksimalnu brzinu od 250 km/h, a do 100 km/h ubrzava za samo 6,9 sekundi. No, to ne bi bilo dovoljno da tu nisu joπ dvije vaæne komponente - vrhunski sustav za nadzor Trafi-Vision i izvrsno osposobljena posada. “Namjena je ovog vozila borba s najteæim prekrπajima i najteæim prekrπiteljima, s onima koji najviπe ugroæavaju sigurnost na ce-

stama i kojima je najteæe dokazati prekrπaj. Uz pomoÊ nove opreme sada i s time moæemo izaÊi na kraj. Na naπem je podruËju u posljednjem tromjeseËju proπle godine utvreno 1855 prometnih prekrπaja, od Ëega je Ëak 1058 vezano uz osjetno prekoraËenje brzine, 148 su nepropisna obilaæenja i pretjecanja, πto je dosad bilo najteæe dokazati, zatim smo imali 49 prekrπaja vezanih uz upravljanje neregistriranim vozilom, 33 alkoholizirana vozaËa…”, istiËu u virovitiËkoj policiji. InaËe, njihov je presretaË aktivan na podruËju Ëetiriju policijskih uprava: KoprivniËko-kriæevaËke, Poæeπko-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i VirovitiËko-podravske. U svome radnom vijeku od kolovoza proπle godine ovaj Mercedes u policijskoj sluæbi preπao je oko 46.000 kilometara i na poslu je svakodnevno, bez odmora i do dvije smjene, dakle od osam do πesnaest sati na dan. Za potrebe presretaËkih patrola odabrani su najbolji vozaËi i zajedno s policijskim sluæbenicima zaduæenim za upravljanje sustavom za nadzor poslani na posebnu obuku u Zagreb. Sada, s mnogo viπe iskustva, toËno znaju u πto su se upustili, odnosno u πto se svakog dana upuπtaju, pa smo im se jednog poslijepodneva i pridruæili. “Kao i svaki posao, i ovaj ima svojih lijepih

i onih manje lijepih strana. Ipak, zadatak na kojem radimo priliËno je odgovoran i stoga smo mu maksimalno posveÊeni. Auto je sjajan. Eksplozivan kad treba, siguran, izvrsno se dræi ceste te sposoban i za najzahtjevnije zadatke. UnatoË snazi potroπnja nije prevelika - prosjek je oko 11 litara na 100 kilometara, πto je za naπ naËin voænje Ëak i iznimno malo. Takoer, super je i automatski mjenjaË sa sedam stupnjeva prijenosa i komandama na upravljaËu, koje dosta olakπavaju posao pri pratnji prekrπitelja. No, ono πto nam joπ ne bi πtetilo jest i da ima pogon na sva Ëetiri kotaËa”, rekao nam je Zdenko Tot, vozaË presretaËa. Njegov kolega Hrvoje Arnold opisao nam je opremu. “Sustav Traff Vision sluæi se ureajem koji se nalazi na mjenjaËkoj kutiji, a oËitava brzinu. Sastoji se od navedenog ureaja, kamere s ureajem za upravljanje, ekrana na kojem suvozaË u automobilu prati πto se odvija na cesti, hard diska na koji se pohranjuje videomaterijal o prekrπajima… Velika su prednost i pomoÊ u poslu i tehnika kamere koja biljeæi i minutu prije nego πto aktiviramo snimanje, tako da nas malo πto moæe iznenaditi i ostati nesnimljeno. Osim toga, tu je i poseban sustav za upuÊivanje obavijesti vozaËima koji su uhvaÊeni pri prekrπaju, a koji se sastoji od LED ekrana na kojem se S T R A S T


M E R C E D E S - B E N Z

ispisuju poruke poput - “stop, policija”, “slijedite me”, “stanite desno”… a koje se mogu uputiti i na engleskom i njemaËkom jeziku”, kaæe Arnold. “U poËetku smo hvatali prekrπitelja i za po 30.000 kuna po smjeni, buduÊi da nitko nije oËekivao policiju u Mercedesu. Sada su se vozaËi veÊ priviknuli pa su oprezniji, πto je u konaËnici i glavni cilj. ©to manje prekrπaja, to je sigurniji promet, Ëemu zapravo i teæimo. InaËe, prioritet su nam uistinu gruba krπenja prometnih propisa i imamo priliËno visoku toleranciju. Meutim, kad uoËimo prekrπitelja, nema pogaanja ni opraπtanja”, kaæu Hrvoje i Zdenko. PrepriËavaju i sluËaj s poËetka kad je, nakon πto su ga zaustavili zbog prekrπaja, jedan vozaË ne vjerujuÊi da su policajci u Mercedesu, upitao: “Gdje je skrivena kamera?”. Nailazili su u svojim smjenama i na ljutnju i to Ëak i meu rodbinom i kolegama, ali prekrπaj je prekrπaj i ostaje trajno zabiljeæen na hard disku bez moguÊnosti brisanja. “Naravno da nije zgodno kad uhvatiπ roaka, ali i roaci i kolege moraju se dræati propisa. Kad nekog primijetimo u prekrπaju, ne razmiπljamo o tome tko bi mogao biti u automobilu, veÊ pratimo ono πto radi”, istiËe

Napredni sustav nadzora Traff Vision O Æ U J A K

2 0 0 7

Zdenko Tot. NajveÊa im je “lovina” bio Audi A4 austrijskih registracijskih oznaka koji je u sitne sate 24. prosinca proπle godine uhvaÊen u naselju s brzinom od 193 km/h. “Bilo je to u Suhopolju. OgraniËenje 70 km/h i tek neπto nakon ponoÊi. Promet je rijedak, ali to ne opravdava takvu jurnjavu. Mislim da ga nakon ove kazne viπe neÊemo vidjeti tako brzog”, kaæe Hrvoje. Nije samo brzina opasna, kaæu, ËudeÊi se πto sve ljudi izvode na cesti. “Prije dva tjedna vozili smo iza Ëovjeka koji, ne da je krenuo

35

pretjecati preko pune crte, veÊ je u pretjecanje krenuo oko pjeπaËkog otoka u suprotni smjer i to ispred nadvoænjaka”, istiËu Tot i Arnold. Jednako tako sa smijeπkom se prisjeÊaju i svog preventivnog djelovanja. “UoËili smo Mercedes ML i Audi Q7 kako popriliËno brzo voze. Prestigli smo ih, ali nas je vozaË Audija uoËio i usporio. Pretekli smo ga kako bismo vidjeli hoÊe li vozaË ML-a napraviti kakav prekrπaj, meutim i on nas je uoËio. I tada smo se odluËili voziti izmeu njih dvojice strogo prema propisima - ograniËenje 70, mi


36

M E R C E D E S - B E N Z

70, ali i oni 70; ograniËenje 40, mi usporimo, a i njih dvojica uspore. Bila je to zanimljiva situacija. Tako snaæni automobili, a vozili su se upravo onako kako treba - prema propisima”, kaæu policajci. No, prekrπitelja je bilo i za vrijeme “naπe smjene”. Uvjeæbanim okom, razgovarajuÊi s nama, uoËili su vozaËa Toyote Avensis s probnom registracijom kako nas obilazi na pjeπaËkom prijelazu. Odmah je ukljuËeno snimanje, a zahvaljujuÊi onoj “sigurnosnoj

minuti” snimljeno je i samo obilaæenje. Nastavak je donio joπ dva prekrπaja - pretjecanje bez davanja pokazivaËa smjera te voænja u dijelu gdje je ograniËenje 70 km/h, prosjeËnom brzinom od 123 km/h. Sve zajedno - viπe od 2000 kuna kazne. Iako mu nije bilo svejedno kad je ugledao signalne lampe i poruku “slijedi me”, vozaË je priznao pogreπku i relativno mirno prihvatio sudbinu koja ukljuËuje prekrπajni sudski postupak. “Ima i onih koji ne priznaju prekrπaj, ali to je

manji problem buduÊi da je sve evidentirano, zatim onih koji nam zamjeraju rijeËima “koliko ste se vi vozili kad ste mene dostigli...”, ali ni to nije problem jer je zakon ovdje na naπoj strani, a ima i vozaËica koje se pokuπavaju izvuÊi πarmom, ali na njihovu æalost kameru i hard disk ne mogu πarmirati”, istiËe Hrvoje. Na upit boji li se voziti sa Zdenkom istiËe kako mu potpuno vjeruje, a od mnogobrojnih sati zajedniËke sluæbe samo je u jednom sluËaju osjetio strah. “Bila je pala prva kiπica, πto na ovim naπim cestama znaËi klizaliπte, a baπ smo naletjeli na jednog mladiÊa u Mercedesu koji je “gazio” 160 km/h kud god da je iπao. Promet nam je smetao pa je “potjera” potrajala dok ga nismo mogli normalno snimiti u prekrπaju i moram priznati da mi je laknulo kad je bilo gotovo. A i Zdenko je poslije te voænje bio priliËno iscrpljen. I inaËe mnogi misle kako je ovo zafrkancija, sjedneπ u brzi auto, kamera i Ëisto uæivanje. Istina je, naravno, malo drukËija. Posebno kad se, primjerice, bavimo motociklistima”, zakljuËuje Hrvoje Arnold. BuduÊi da su imali ozbiljnijeg posla od voænje s nama, oprostili smo se s policajcima i presretaËem-rekorderom do neke druge prilike uz nadu da nas neÊe uhvatiti u objektiv svoje kamere…

Hrvoje Arnold i Zdenko Tot

S T R A S T


38

S T R A S T

Od otpada stvoriti novac

Sv. Marija Magdalena S T R A S T


S T R A S T

39

GospiÊ

Branko JordaniÊ, savjetnik Uprave EUROlinea, govori o potrebi uspostavljanja jasne strategije upravljanja otpadom koja nije samo pitanje ekologije, veÊ i otvaranja iznimno isplative gospodarske grane

Poæega O Æ U J A K

2 0 0 7

Otpad je nacionalno blago! Tu reËenicu, snaæno argumentiranu, Branko JordaniÊ ponavlja veÊ godinama. Danas savjetnik Uprave tvrtke EUROline, a nekad glavni dræavni inspektor, itekako je svjestan potencijala - kako ekoloπkih, tako i financijskih - pravilnoga gospodarenja otpadom. - U Hrvatskoj ponegdje ne funkcionira ni sustav odlaganja i uniπtenja otpada jer je ureenje deponija skupo, a neke sredine Ëak ni ne æele odlagaliπte ili spalionicu otpada u svome “dvoriπtu”. Usto, stvoriti iz otpada novu vrijednost joπ je veÊa rijetkost. Europa je jasna: do kraja 2008. godine sve Êe zemlje Europske unije odlaganje ot-

pada na otvorenim deponijima morati zamijeniti nekom prihvatljivijom metodom: spaljivanjem, utiskivanjem ili recikliranjem. Branko JordaniÊ stoga sa zadovoljstvom istiËe primjer hrvatsko-njemaËke tvrtke CIOS koju je, kao pomoÊnik ministra gospodarstva, sveËano otvorio u svibnju 1996. godine, a koja je jedan od rijetkih primjera pametnog i isplativog gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom pitanje je strategije i vizije, tvrdi JordaniÊ. IstiËe primjer indijske tvrtke Mitall Steel. Ta je tvrtka poËela kao skupljaË metalnog otpada da bi s vremenom prerasla u najveÊu metalsku tvrtku u svijetu. Svjetska rjeπenja postoje, samo ih treba prilagoditi i


40

S T R A S T

Sv. Marija Magdalena

implementirati u hrvatsku praksu. - Otpad je novac koji leæi tu, pokraj nas, i sve πto treba jest uzeti ga. Ta zarada nije laka ni jednostavna, ali je trajna i ima neizbjeæan uzlazni trend rasta. Meutim, najprije u svijest treba uÊi Ëinjenica da se moæe zaraivati i na onome πto viπe ne sluæi, kaæe JordaniÊ. Pitanje osvijeπtenosti druπtva o problemu otpada ima presudnu vaænost. Stoga valja posebno istaknuti inicijativu naπeg poznatog fotografa Romea IbriπeviÊa koji je, slikajuÊi odbaËene automobile na nekim od najljepπih hrvatskih lokacija, s jedne strane senzibilizirao druπtvo za problem otpada, a s druge strane pokrenuo akciju u kojoj su mnogi uvoznici automobila donirali sredstva kako bi se jedan dio naπe domovine oËistio od olupina. EUROline je, naravno, zduπno stao uz tu akciju oËistivπi uvalu TelaπÊica na Dugom otoku. Jednako tako tvrtka EUROline podræava i novi pravilnik o zbrinjavanju starih automobila, πto potvruje gospodin JordaniÊ. - Svaka se sliËna inicijativa mora pozdraviti. Mi kao uvoznici automobila imamo odgovornost za zbrinjavanje isluæenih vozila i tu odgovornost shvaÊamo ozbiljno. Uostalom, ponosimo se Ëinjenicom kako su automobili marki πto ih zastupamo napravljeni prema

Mljet

S T R A S T


S T R A S T

Dubrovnik

Komiæa

O Æ U J A K

2 0 0 7

41


42

S T R A S T

NorπiÊ Selo - Æumberak

Vis

S T R A S T


S T R A S T

43

Drniπ Kanjon Zrmanje

ZareËki Krov - Istra

Romeo IbriπeviÊ

O Æ U J A K

2 0 0 7

kriterijima koji im omoguÊuju pravilno zbrinjavanje. Svaki je dio automobila obiljeæen, a definiran je i naËin njegova recikliranja ili ekoloπkog zbrinjavanja. Usto, JordaniÊ istiËe i potporu EUROlinea osobnim inicijativama, kao πto je ona Romea IbriπeviÊa, tvrdeÊi kako je tu prijeko potrebna i podrπka sustava, ne samo financijska, veÊ i strategijska. - Pamet u glavu i iskoristimo otpad kao novi resurs. Kao odskoËnu dasku za nova radna mjesta, za nove pogone, za neiscrpni izvor prihoda πto ga, sloæit Êete se, baπ ni nemamo previπe, zakljuËuje JordaniÊ.


44

S TJ ER EA PS T

Tonkica Kalauz, glavna urednica poznatog Ëasopisa Story, zna koliko je vaæno imati ekskluzivnu priËu. Moæda je upravo stoga imala i ekskluzivu prilikom nabave automobila - prvi Jeep Compass u Hrvatskoj zavrπio je upravo u njezinim rukama...

Uvijek u pravom smjeru Piπe Sandra NJAVRO

S T R A S T


S TJ ER EA PS T

Kod Tea PeriÊa, poznatog modnog dizajnera

Posljednjih mjesec dana Tonkica Kalauz, glavna urednica najtiraænijeg hrvatskog celebrity magazina Story, istinski uæiva u odlasku na posao, gdje je uvijek iznova Ëekaju novi profesionalni izazovi, a Ëiji radni dan nerijetko potraje do kasnih veËernjih sati. Ali jednako uæiva i u povratku kuÊi. Tomu je "kriv" novi Jeep Compass. Naime, kiπa, poledica ili snijeg joπ bi donedavno zadavali ozbiljne glavobolje zgodnoj diplomiranoj pravnici. U podsljeO Æ U J A K

2 0 0 7

menskoj zoni, gdje Tonkica Kalauz æivi sa zaruËnikom Ognjenom ZlaËkim, takoer perspektivnim pravnikom s istanËanim ukusom za automobile, klimatski su uvjeti Ëesto drugaËiji od onih u srediπtu grada gdje pak mladi par æivi svoj profesionalni æivot. ZahvaljujuÊi atraktivnom crnom terencu Jeepu Compassu, prvom koji se u Zagrebu pojavio poËetkom godine, uspjeπna urednica pronaπla je pravi recept za spuπtanje u dinamiËan gradski æivot.

45

I to sasvim sluËajno. - Bila je to ljubav na prvi pogled, iskreno progovara Tonkica Kalauz, ponosna vlasnica novog Compassa. - Dugo sam, naime, razmiπljala o tipu automobila koji Êe biti imun na sve klimatske uvjete i koji bi mi istodobno pruæao udobnost, prostranost, komfor i sigurnost u voænji. Jedan dan Ogi me pozvao da posjetimo EUROlineov salon automobila. Dovoljan je bio samo jedan pogled na atraktivan Jeep Compass da poæelim sjesti za upravljaË terenca koji je odmah osvojio i Ogija. Brzo sam shvatila da Jeep Compass izvrsno dræi cestu, da je voænja u njemu ugodna, a da visoka vozaËka pozicija vozaËu daje puno povjerenje. Znala sam da Êu ga kupiti i prvi put u æivotu, priznajem, odluku nisam morala prespavati, otkriva glavna urednica Storyja koja je od ljubaznih prodavaËa u EUROlineu doznala da Êe postati prva vlasnica toga modela u Hrvatskoj, a koji je svoju svjetsku promociju imao potkraj proπle godine u Stockhlomu. VeÊ sljedeÊe jutro Tonkica je, otkriva, s neskrivenim uzbuenjem ponovno posjetila EUROline da bi rijeπila svu potrebnu papirologiju. I dakako preuzela kljuËeve svog novog i vjernog pratioca koji krasi moderan dizajn. »injenica da je vlasnica prvog Jeepa Compassa u Hrvatskoj upravo æena, Tonkici Kalauz laska jer time demantira predrasude da su terenci privlaËni uglavnom muπkoj populaciji. Na pitanje koliko joj je novi terenac olakπao obavljanje svakodnevnih obveza, bez zadrπke odgovara - mnogo! Dovoljno je baciti


46

S T R A S T

U Energy Clinic Centru hotela Westin

pogled na samo jedan njezin radni dan, a koji, poznato je, u æivotu urednika ili novinara katkad traje i 24 sata, da bude jasno kako je TonkiËina odluka ispravna. Danas joj jutra viπe nisu stresna. Voænja od stana do redakcije Storyja, Ëije su prostorije smjeπtene u zagrebaËkoj RadniËkoj cesti, kao i sve redakcije Ëiji je izdavaË Adria Media, danas je opuπta. Ondje provodi veÊinu svoga radnog dana. Nakon uredniËkog kolegija na kojem se osmiπljava sadræaj magazina najËeπÊe odlazi u studio gdje s velikom radoπÊu sa svojim kreativnim timom nadgleda snimanje modnih editorijala. Tu je o najnovijim modnim novitetitima izvjeπtava mlada urednica mode Jelena ValentiÊ, a nerijetko je to i prilika da glavna urednica obavi i ugodan razgovor sa zvijezdom editorijala, koji Êe Story objaviti u aktualnom broju. Kako se od glavnog urednika oËekuje da je upuÊen u marketinπke i financij-

ske aspekte izdavaπtva te da svojim idejama pomaæe u pridobivanju oglaπivaËa i promociji revije komunicirajuÊi s medijima, javnoπÊu, poslovnim partnerima, oglaπivaËima i reklamnim agencijama, Tonkica Kalauz obavit Êe joπ niz sastanaka unutar zgrade Adria Medije prije nego πto ponovno sjedne za upravljaË svog novog pratioca Jeepa Compassa. Ali ne da bi otiπla kuÊi. Zavrπio je, naime, tek prvi dio njezinih dnevnih obveza. U potpuno novom Jeepu, koji se odlikuje iznimnom snagom, uglaenoπÊu i inovativnim dizajnom, Tonkica Kalauz odlazi na svoj prvi sastanak izvan redakcije, a koæna sjedala i full oprema voænju joj Ëine udobnom. Ne-

Na snimanju editorijala za naslovnicu magazina S T R A S T


S T R A S T

47

rijetko prvo odlazi u TkalËiÊevu ulicu, u samo srce grada, gdje s lakoÊom pronalazi parking u obliænjem Centru Kaptol kako bi u salonu Tea PeriÊa, poznatog modnog dizajnera, obavila kratke konzultacije glede naslovnice aktualnog broja Storyja. Uz kavu Tonkica uæiva u razgledavanju najnovijih modnih kreacija Tea PeriÊa koji je, priËa Tonkica, jedna od vaænijih karika u stvaranju vizualnog identiteta naslovnice magazina. Njezina je sljedeÊa destinacija zagrebaËki Hotel Regent, gdje ima unaprijed dogovorene sastanke s brojnim televizijskim djelatnicima, ali i zvijezdama iz podruËja filma, glazbe i sporta s kojima dogovara intervjue. Upravo Êe ondje Tonkica rado popiti neobavezno piÊe s estradnom divom Josipom Lisac prije nego πto promijeni hotel. No ovaj put ne zbog posla. - Svi u redakciji Ëvrsto vjerujemo u 'team building' pa se iznimno veselimo odlasku u Hotel Westin, gdje jednom tjedno posjeÊujemo Energy Clinic Centar. Program 'rejuvenation' traje sat i pol, a rijeË je o antistres programu jedinom koji je preporuËilo Hrvatsko druπtvo za medicinu stresa. Cilj je ovog programa osjeÊati se sretno i zdravo - otkriva Tonkica Kalauz te dodaje da je to program koji joj daje pozitivnu energiju pa se redovito nakon tretmana osjeÊa poletno i spremno za nove radne pothvate...

U hotelu Esplanade na kavi s Josipom Lisac

O Æ U J A K

2 0 0 7


48

S TJ ER EA PS T

Na kraju radnog dana, vozeÊi se u udobnom Compassu svojoj kuÊi, Tonkica nakratko zaboravlja na posao... Iako je Tonkici Kalauz dan ispunjen mnogobrojnim obavezama, pronalazi vrijeme i za odmor, dobru knjigu, a poËesto i za putovanja u kojima jednako uæivaju i ona i Ognjen. Kako spajaju dinamiËan poslovni æivot s privatnim? Jednostavno: dobrom organizacijom, sliËnim æivotnim navikama i povezanoπÊu zbog koje sve postaje lako. Posjet rodbini u Londonu, istraæivanje dalekog Japana ili samo Ëaπa dobrog, crnog vina u toplini njihova stana priËinjaju im jednako zadovoljstvo. Forma bez sadræaja nepotpuna je cjelina, stoga se vaæne stvari ne zaboravljaju ni u poslu ni u privatnom æivotu. Kvalitetu dragocjena vremena Tonkice Kalauz odnedavno prati i voænja u modernom i udobnom terencu... Jeep Compass svojom se koncepcijom upravo i obraÊa mladim, visokoobrazovanim i poduzetnim ljudima koji prihvaÊaju sve æivotne izazove, a ujedno cijene i tradicionalne vrijednosti. Sasvim je sigurno da je prvi Jeep Compass u Hrvatskoj naπao upravo takvu vlasnicu!

Opuπtanje ispred Hemingway bara

S T R A S T


C H R Y S L E R

51

Tvorac

Prvi Plymouth Voyager iz 1983.

Svjetski rekorder u minimalnoj potroπnji: model 2.5 CRD iz 2000. godine

nove klase Segment monovolumenskih automobila, kojih danas u ponudi ima viπe od stotinu, stvorio je Chrysler: sve je poËelo predstavljanjem Dodgea Caravana i Plymoutha Voyagera 1983. godine Danas kada su monovolumenski automobili uobiËajeni na cestama πirom svijeta, Ëesto se zaboravlja kada je, gdje i s kojim modelom sve poËelo. Na sreÊu, sve se precizno zna: dana 2. studenog 1983. korporacija Chrysler poËela je proizvodnju modela s imenima Dodge Caravan i Plymouth Voyager, identiËnih tehniËkih karakteristika. Automobili su imali jedinstveni, revolucionarni oblik, a u Europi su odmah nazvani MPV (multi-purpose vehicles, odno-

O Æ U J A K

2 0 0 7


52

C H R Y S L E R

1984.

sno vozila za viπe namjena). Malo je tko tada mogao oËekivati kako Êe taj model obiljeæiti povijest automobilske industrije. Prvi Voyager nije bio zanimljiv samo zbog oblika: bio je i iznimne tehlologije jer je napravljen na platformi osobnog automobila s prednjim pogonom, a konceptualno je zamiπljen kao idealan svakodnevni automobil za aktivne obitelji. Za razliku od tadaπnjih monovolumena, koji su u biti bili tek malo preraeni dostavni automobili na platformama kamioneta i sa spartanskom opremom, Caravan i Voyager imali su komfor najboljih limuzina. U relativno kompaktnim dimenzijama nudili su obilje prostora, bili su praktiËni u razliËitim prilikama te veoma upravljivi. Naravno, odmah su postali hit: veÊ u prvoj godini prodano je 67.517 Dodgea Caravana i 64.874 Plymoutha Voyagera, a veÊ sljedeÊe

1991.

S T R A S T


C H R Y S L E R

53

Pionir inovacija Donosimo pregled Chryslerovih inovacija rezerviranih iskljuËivo za segment monovolumena. Stoga se Chrysler uistinu moæe pohvaliti kako je ne samo rodonaËelnik, veÊ i najagilniji pionir svog segmenta 1983. 1987.

1990.

1991.

1992. 1994.

1995. 1996.

Prvi monovolumen uopÊe te prvi s prednjim pogonom Prvi monovolumen s izborom motora (redni Ëetverocilindraπ i V6) Prvi monovolumen dostupan s opcionalnim duæim meuosovinskim razmakom Prvi luksuzni monovolumen (predstavljanje Chryslera Town & Country) Prvi monovolumen sa standardnim vozaËkim zraËnim jastukom Prvi monovolumen s visoko postavljenim treÊim koËnim svjetlom Prvi monovolumen sa sigurnosnom bravom na pomiËnim vratima Prvi monovolumen sa standardnim ABS-om Prvi monovolumen s Quad Command sjedalima Prvi monovolumen s integriranim djeËjim sjedalom Prvi monovolumen sa standardnim suvozaËkim zraËnim jastukom Prvi monovolumen s boËnom zaπtitom u sluËaju sudara Prvi monovolumen koji je zadovoljio kalifornijske ekoloπke norme Prvi monovolumen koji je zadovoljio ILEV ekoloπku normu Prvi monovolumen s elektriËnim pogonom Prvi monovolumen s boËnim zraËnim jastucima Prvi monovolumen na ameriËkom træiπtu s pomiËnim vozaËkim vratima Prvi monovolumen sa sustavom odleivanja brisaËa Prvi monovolumen s kotaËima od 16 cola Prvi monovolumen s memorijskim sjedalima i ogledalima Prvi monovolumen s Easy-Out sklopivim sjedalima

1992.

O Æ U J A K

2 0 0 7

godine pod svakom se znaËkom proizvodilo viπe od sto tisuÊa primjeraka. InaËe, automobil se proizvodio u tvornicama u St. Louisu u ameriËkoj saveznoj dræavi Missouri te kanadskom gradu Windsoru. Godine 1987. poËeo je i izvoz u Europu gdje je automobil dobio ime po kojem ga poznajemo i dan-danas: Chrysler Voyager. »etiri godine poslije poËela je europska produkcija u tvornici Magna Steyr u Grazu, a radilo se o drugoj generaciji Voyagera. Naime, oblik karoserije poneπto je "omekπan", a popriliËno je promijenjen interijer. Iste je godine ponuen i integralni pogon, a vozaËki je zraËni jastuk postao dio standardne opreme. Druga je generacija Voyagera 1994. godine dobila i najsnaæniji motor u povijesti: 3,8-litarski V6 sa 150 KS. Ipak, uspjeh u Europi temeljio se na dizelskoj verziji koja je Ëinila 70 posto prodaje. Godine 1996. lansirana je potpuno


54

C H R Y S L E R

nova, treÊa generacija monovolumena koji se i dalje - ovisno o træiπtu - nudio pod znaËkama Chryslera, Dodgea i Plymoutha. Oblik je sada bio znatno zaobljeniji, a time i aerodinamiËniji. Odmah su doπla i priznanja. Cijenjeni ameriËki Ëasopis „Motor Trend“ proglasio ga je automobilom godine πto je bilo prvi put da je tu prestiænu titulu ponio jedan MPV. Automobil je dobio joπ bolju opremu zaduæenu za komfor te kompletni set zraËnih jastuka, a 1999. godine neznatno je modificiran prednji kraj vozila. »etvrta je generacija predstavljena 2001. godine. Ujedno, to je generacija koja se prodaje i dan-danas. Godine 2003. proslavljen je i veliki jubilej: te je godine s proizvodne trake izaπao 10-milijunti monovolumen tvrtke Chrysler. Voyager je bio i ostao pojam jednovolumena: kompaktan, a prostran, izvrsnih voznih performansi te kvalitetan i izdræljiv. ©toviπe, 2000. godine model SE pokretan 2,5-litarskim common-rail turbodizelskim motorom (CRD) ostvario je svjetski rekord nakon πto je s jednim spremnikom goriva proπao Ëak 1724 kilometra! Stoga ne Ëudi da je poznati ameriËki Ëasopis "Road & Track" proglasio ovaj model za "…najinovativnije vozilo koje je izaπlo iz Detroita posljednjih desetljeÊa." Zaista, Voyager sjajno nastavlja niz inovativnih automobila marke Chrysler koji je poËeo joπ 1924. godine kada je prvi Chrysler imao motor visoke kompresije i koËnice na sva Ëetiri kotaËa - nezamislivo za ono vrijeme. ©est desetljeÊa poslije marka je kreirala potpuno novi segment uz mnogobrojne inovacije koje su bez ikakve dvojbe unaprijedile cjelokupnu automobilsku industriju. Ono πto je 1983. godine napravio Chrysler, danas kopiraju svi drugi najveÊi svjetski proizvoaËi automobila, a klasa jednovolumena sve ovo vrijeme klasa je koja raste. Unutar nje, Voyager Êe uvijek imati posebno mjesto.

1996.

2001. S T R A S T


56

C H R Y S L E R

Soba na Chrysler ide dalje: potkraj godine na træiπte dolazi potpuno nova, peta generacija velikog jednovolumena koja Êe u SAD-u nositi imena Dodge Grand Caravan i Chrysler Town & Country, odnosno u Europi slavno ime Chrysler Voyager. RijeË je o potpuno novom modelu, kako izvana tako i iznutra, u koji je ameriËka kompanija ugradila Ëak 35 inovativnih detalja πto Êe ovaj model ponovno uËiniti liderom klase. Najprije izdvojimo tek jedan: u ponudi su Ëak tri konfiguracije sjedala. Ona klasiËna s klupom u drugom redu gdje se mogu sklopiti sjedala u treÊem redu, zatim veÊ glasoviti Stow’n Go sustav u kojem se drugi i treÊi red sjedala sklapaju u podnicu automobila, dok je novitet Swivel’n Go sustav. RijeË je o konfiguraciji koja omoguÊuje da se drugi red sjedala S T R A S T


C H R Y S L E R

57

okrene za 180 stupnjeva tako da su ona nasuprot sjedalima u treÊem redu, a sustav sadræi i stoliÊ koji se postavlja izmeu tih dvaju redova sjedala. Naravno, sjedala iz treÊeg reda mogu se preklopiti u podnicu, πto se moæe uËiniti i elektriËnim putem. ©toviπe, sustav Swivel’n Go ima i integrirano djeËje sjedalo u drugom redu sjedala ispod kojih se nalaze i posebni otvori za odlaganje razliËitih predmeta, a straænju je klupu moguÊe preklopiti i djelomiËno. Oko sigurnosti nije bilo nikakvih kompromisa: uza sve klasiËne sustave aktivne i pasivne sigurnosti svi su redovi sjedala zaπtiÊeni zraËnim zavjesama, ESP s kontrolom trakcije i asistencijom pri koËenju standardna je oprema, a stup upravljaËa amortizira silu u sluËaju frontalnog udarca. Tu je i posebni sustav uËvrπÊenja djeËjih sjedalica. Za sigurnost se brine i posebna ParkView kamera za voænju unatrag ili ogledalo kojim se mogu kontrolirati "aktivnosti" na straænjim sjedalima (πto Êe posebno cijeniti roditelji male djece). PraktiËnost i komfor imperativ su za svaki obiteljski automobil te je novi Voyager i u tom podruËju napravio veliki korak naprijed. Izmeu sjedala u prvom redu klizna je

kotaËima

O Æ U J A K

2 0 0 7

Potkraj godine na træiπte dolazi peta, potpuno nova generacija Chrysler Voyagera. Kao i dosad, prepuna je originalnih rjeπenja, πto se i oËekuje od tvrtke koja je stvorila kompletan segment


58

C H R Y S L E R

konzola (dovoljno velika da se u nju smjesti i najveÊa æenska torbica), pretinac za rukavice dvostruk je, a u drugom su redu sjedala posebni pokriveni otvori. Usto, automobil je prepun pretinaca i dæepova. Detalja vezanih za komfor takoer je mnogo: za otkljuËavanje i paljenje automobila nije potrebno upotrebljavati kljuË (on komunicira radijskom vezom s vozilom), sjedala u prva dva reda grijana su i dostupna u koæi ili su pak presvuËena tkaninom otpornom na mrlje, a u straænjem je dijelu vozila ambijentalno svjetlo koje se moæe izvaditi iz automobila i upotrebljavati kao ruËna svjetiljka. Naravno, boËna su vrata klizna, prozori se na prednjim i boËnim vratima otvaraju elektriËnim putem, a dostupan je dvozonski ili trozonski klimatizacijski ureaj. Kako se putnici, posebice oni najmlai, ne bi dosaivali tijekom voænje brine se veliki izbor sustava za zabavu koji ukljuËuje dvostruki DVD sustav (mogu se istodobno gledati dva programa). U boËnim su dæepovima otvori za

iPod, a tu su i inverteri napona ako dijete u automobilu æeli igrati, primjerice, svoje prijenosne videoigrice. U konzole se bez problema mogu smjestiti sluπalice. Za nalaæenje pravog puta vozaËu sluæi navigacijski sustav s touchscreen funkcijom. VeÊ se sada zna kako Êe izbor benzinskih motora biti izmeu dvaju motora V6 konfiguracije: onaj manji, obujma 3,8 litara razvija 198 KS, dok je veÊi obujma Ëetiri litre i snage Ëak 240 KS. Oba su motora kombinirana sa 6-brzinskim automatskim mjenjaËem. Joπ nije sluæbeno objavljeno koji Êe se dizelski motor ugraivati u novi Voyager, ali se moæe prepostaviti kako je rijeË o trolitrenom CRD-u s 218 KS poznatom iz modela 300C. Od 1983. godine tvrtka Chrysler proizvela je viπe od 11 milijuna monovolumena i patentirala viπe od 60 inovativnih rjeπenja za automobile tog segmenta. Stoga ne treba sumnjati u to da Êe novi Voyager biti jedan od predvodnika u svome segmentu. Uostalom, radi ga tvrtka koja je segment i stvorila.

S T R A S T


60

S T R A S T

ZagrebaËki gromovnici

Ako vas jedno poslijepodne put nanese pokraj nogometnog terena NK PreËko u Zagrebu, odmah pokraj Slavonske avenije, neka vas ne zaËudi πto igraËi na terenu umjesto dresova i kopaËki nose kacige, duge hlaËe i teπku zaπtitnu opremu. To, naime, nisu nogometaπi kakve oËekujemo, veÊ igraËi ameriËkog nogometa. Otkud ameriËki nogomet u samom Zagrebu? Kao i obiËno, zbog entuzijazma malog broja zaljubljenika. PriËe o osnivanju kluba poËele su joπ u u oæujku 2005. godine, ali kao roendan ameriËkog nogometa u Hrvatskoj moæe se slaviti 15. listopada 2006. godine. Naime, tog je dana organiziran meunarodni S T R A S T


S T R A S T

61

Motivirani samo entuzijazmom i ljubavlju prema sportu, 60-ak se mladiÊa bavi ameriËkim nogometom u klubu Zagreb Thunder

S lijeva nadesno: Ed Kulic, Sean Craig, Siniπa ©tefanoviÊ i Valerio Zanotti

Zvijezde Thundersa Siniπa ©tefanoviÊ (38) - glavni trener Kao igraË kanadske sveuËiliπne momËadi Regina Rams osvojio prvenstvo Kanade (1987.), a 1990. godine bio je MVP lige. Godine 1991. potpisao je profesionalni ugovor s profesionalnom momËadi Saskatchewan Roughriders u kojoj je bio prvi centar. Profesionalnu mu je karijeru nakon samo godinu dana zaustavila teπka ozljeda koljena.

Sean Craig (35) - trener napada/quarterback Roeni Amerikanac football je poËeo igrati u NjemaËkoj gdje se odselio s obitelji. S momËadi Kempten Comets postaje viceprvak NjemaËke 1987. godine, a 1991. odlazi u SAD na University of Southern Mississipi gdje postaje quarterback momËadi Golden Eagles. Nakon uspjeπne godine teπko se ozljeuje i posveÊuje znanosti (magistar je matematike i fizike), a nakon preseljenja u Hrvatsku reaktivira se u Zagreb Thundersima.

Valerio Zanotti (31) - trener obrane/linebacker Igra ameriËki nogomet veÊ 17 godina, a nastupao je za Ëak jedanaest razliËitih timova. S momËadi Piacenza Nightmare osvaja juniorsko prvenstvo Italije (1992.) i drugo mjesto u Kupu sa seniorskom momËadi (1999.), 2002. godine ulazi u polufinale doigravanja talijanskog prvenstva s momËadi Milano Nord Frogs, a 2006. nosi naslov najkorisnijeg obrambenog igraËa kao Ëlan momËadi Trieste Mustangs.

Edward Kulic (27) - trener obrane/kicker turnir Crobowl 2006. i odigrana prva utakmica american footballa u naπoj zemlji. Taj je turnir bio prekretnica: upoznati s Ëarima sporta klubu se pridruæilo 40-ak novih igraËa, a turnir je aktivirao i neke stare. Prije svega bivπeg profesionalnog igraËa kanadske lige Siniπu ©tefanoviÊa koji je odmah preuzeo ulogu glavnog trenera, a uskoro su doπla i dva Amerikanca - hrvatski zetovi Sean Craig koji je preuzeo zahtjevnu ulogu quarterbacka i trenera napada te Edward Kulic koji je postao trener obrane i kicker momËadi. Predsjednik kluba Denis Geto i njegova desna ruka Alen BaπiÊ tako su dobili prvu postavu igraËa koja je poËela trenirati na veÊ spomenutim O Æ U J A K

2 0 0 7

Roen u New Yorku igra footbal joπ od srednje πkole (Bethpage Middle School) te dobiva sportsku stipendiju za Towson University. U jakoj momËadi Twson Tigers igra na poziciji kickera, a 2002. godine statistiËki je osmi kicker u najjaËoj ameriËkoj diviziji 1AA. Na sveuËiliπtu je diplomirao sportski menadæment. U Hrvatsku se doselio 2006. godine i odmah pristupio Thundersima. Ed je inaËe svestrani sportaπ koji je imao izvrsne uspjehe i u hokeju na ledu te lacrossu. terenima NK PreËko. SljedeÊi je val interesa za ameriËki nogomet potaknula zagrebaËka televizija Z1 svojim kasnonoÊnim prijenosima te posebnim emisijama posveÊenim ameriËkoj profesionalnog ligi NFL. PrivuËeni atraktivnoπÊu sporta i informativnim komentarima sjajnog dvojca Hrvoje BuliÊ i Marko IveziÊ, mnogi su mladiÊi najprije bili

prikovani za televizijski ekran svake nedjelje naveËer, a poslije su i sami doπli na trening Zagreb Thundera. Sada se ameriËkim nogometom u Zagrebu bavi πezdesetak mladiÊa koje u tajne sporta uvode Ëetiri trenera. Football je, inaËe, najpopularniji ameriËki sport koji ugledom i gledanoπÊu premaπuje Ëak i baseball, koπarku ili hokej na ledu. Su-


62

S T R A S T

Ragbi na ameriËki naËin PriËa kaæe kako je negdje u Engleskoj u 19. stoljeÊu jedan frustrirani nogometaπ, komu oËito nije uspijevalo nogom kontrolirati loptu, odluËio jednostavno uzeti je u ruke i trËati s njome. Tako je roen ragbi koji je sredinom 19. stoljeÊa stigao i u Novi svijet te se poËeo igrati na sveuËiliπtima. Godine 1876. ragbijaπi s poznatih sveuËiliπta Harvard i Yale odluËili su unificirati pravila ragbija, koji se poËeo igrati neπto drukËije nego u Engleskoj, te su ga nazvali ameriËkim nogometom ujedno osnovavπi i prvi savez. Nogomet, odnosno amerikanizirani ragbi, tako se igrao sljedeÊe tri godine da bi 1880. Walter Camp, igraË sveuËiliπta Yale, savezu predloæio niz promjena u pravilima, koje su taj sport uËinile sliËnim danaπnjim. Savez je pristao i tako je roen american football, a Walter Camp dobio je titulu oca ovog sporta. Nakon πto je stekao popularnost na sveuËiliπtima, godine 1920. osnovano je i deset profesionalnih momËadi koje su stvorile nacionalnu organizaciju - poslije National Football League, odnosno NFL. Kako je sport postajao sve popularniji i mnogi su drugi æeljeli osnovati svoje lige. Jedina koja je popularnoπÊu bila blizu NFL-a zvala se American Football League (AFL), a predvodio ju je milijunaπ Lamar Hunt. Meutim, godine 1966. predstavnici obiju liga dogovorili su spajanje pod imenom NFL-a, a prvo se prvenstvo, podijeljeno u dvije konferencije, odræalo 1970. Najbolji u konferencijama otad igraju jednu utakmicu koja odluËuje tko je pobjednik, danas svjetski poznati Super Bowl. Spomenuta je godina vaæna i zbog Ëinjenice πto su tada znaËajno promijenjena pravila sporta, uz joπ jednu vaænu promjenu 1994. godine. Danas je american football najpopularniji sport u SAD-u, ali i sve popularniji u Europi (postoji Ëak i paneuropska profesionalna liga) te u ostalim zemljama svijeta.

S T R A S T


S T R A S T

per Bowl, odnosno finalna utakmica u kojoj se sastaju pobjednici dviju konferencija, veÊ je tradicionalno televizijski dogaaj s najveÊom gledanoπÊu tijekom godine, u kojem se cijene oglasnog prostora mjere u milijunima dolara po sekundi. Meutim, ameriËki je nogomet veoma popularan i u Europi. Kruna je sporta profesionalna liga NFL Europe u kojoj nastupaju momËadi iz Amsterdama, Kolna, Rheina, Frankfurta, Hamburga i Berlina. VeÊ to pokazuje kako je NjemaËka domovina ovog sporta u Europi, ali footballom se aktivno bave mnogobrojni klubovi u gotovo svim europskim zemljama. ©toviπe, Ëak i relativno male zemlje, primjerice Austrija, imaju viπe veoma kvalitetnih liga. VeÊ sljedeÊe godine naπ Êe klub nastupiti u jakoj ligi jugoistoËne Europe (SELAF), a dotad iskustvo skuplja u nesluæbenoj RECORD ligi: veÊ su do sada naπi gromovi odmjerili

Osnovna pravila Nabrojiti i objasniti sva pravila ameriËkog nogometa - za to nam ne bi bio dovoljan jedan cijeli broj Strasti, stoga Êemo istaknuti samo ona najosnovnija. Cilj je igre osvojiti bodove, πto se moæe napraviti na dva osnovna naËina: ulazeÊi s loptom u protivnikov zavrπni prostor (endzone) - to se zove touchdown i nosi Ëak πest bodova, ili pogotkom gola ispucavanjem nogom (fieldgoal), πto donosi tri boda. Za svaku je momËad na terenu jedanaest igraËa s tim da svaka ekipa ima posebnu napadaËku, odnosno obrambenu postavu. Kako bi se priπlo golu, napadaËka postava mora napredovati i to tako da se u Ëetiri pokuπaja pomakne naprijed barem 10 jardi (koji centimetar manje od deset metara). Ako to ne uspije, gubi loptu. InaËe, teren je dugaËak toËno 100 jardi, a utakmica je podijeljena na Ëetvrtine koje traju po 15 minuta. Napredovanje napada moguÊe je na dva naËina: probijanjem (kao πto ime kaæe, igraËi napadaËke postave pokuπavaju “probiti” obranu protivnika i iz najviπe Ëetiriju pokuπaja osvojiti 10 metara) ili nakon πto quaterback (glavni igraË svake momËadi) baci loptu nekom od svojih suigraËa, a on je, naravno, ulovi i krene napredovati prema zavrπnoj zoni. Ako loptu ulovi protivniËka momËad, ona kreÊe u novi napad. Obrambena postava pokuπava, svim moguÊim i dopuπtenim naËinima, sprijeËiti protivnika u osvajanju terena i pribliæavanju svojoj zavrπnoj zoni, odnosno presjeÊi dodavanje quaterbacka.

O Æ U J A K

2 0 0 7

63

snage s momËadi ameriËkih marinaca na sluæbi u vojnoj bazi Aviano (Belluno Griffoni) te Styrian Stallionsima iz druge austrijske lige, a slijede utakmice s maarskim, talijanskim i slovenskim klubovima. Uroeni hrvatski talent za momËadske sportove oËit je i kod Thundersa: veÊ nakon samo nekoliko mjeseci treniranja naπi se mladiÊi izvrsno snalaze u ovom sportu, a njihovi treneri vjeruju kako Êe imati jaku ulogu u SELAF ligi 2008. godine. Doduπe, proæivljavaju uobiËajenu sudbinu svih malih sportova u nas: nedostatak razumijevanja i novca. Meutim, Zagreb Thunder zaista zasluæuje podrπku, prije svega radi svoje druπtvene funkcije, jer valja pomoÊi svakomu tko radi na korisnom angaæiranju mladih ljudi, ali i stoga jer je ameriËki nogomet iznimno atraktivan i poπten sport u kojem se izrazito njeguje momËadski duh, kolegijalnost i suradnja.


64

S T R A S T

Dodge s Vikinzima Nema dvojbe kako je football jedini pravi ameriËki sport. Meu koπarkaπima sve je viπe Europljana, najveÊe zvijezda baseballa su iz Kube i Japana, a hokej je ionako viπe kanadski sport s mnoπtvom igraËa iz Rusije, »eπke, Finske, ©vedske… Football, bez obzira radilo se o studentskom ili profesionalnom, originalni je ameriËki proizvod. Baπ kao i marka Dodge. Moæda upravo zato Dodge Ëesto podræava momËadi ameriËkog nogometa izvan SAD-a. Jedna je od najuspjeπnijih suradnji ona s austrijskom momËadi Dodge Vikings iz BeËa. RijeË je o sjajnoj amaterskoj momËadi koja je proπle godine po drugi put zaredom postala prvakom Europe. U finalu nazvanom Euro Bowl pobijedili su francusku momËadi Flash de la Courneuve iz Pariza 41:9. InaËe, o snazi austrijskog footballa najbolje govori Ëinjenica da Vikinzi nisu uspjeli pobijediti u finalu njihova nacionalna prvenstva. Dodge Vikinzi izniman je klub s dvjema seniorskim, juniorskom, kadetskom, πkolskom i tzv. mini-momËadi. Takoer, imaju i tri postave cheerleadersica - seniorsku, juniorsku i djevojËice.

S T R A S T


66

S T R A S T

MADRID

Metropola iz snova

Plaza de Santa Ana Medvjed je simbol Madrida

On nema Eiffelov toranj i Elizejske poljane, nema Westminster Abbey i Soho, nema Koloseum i Fontanu di Trevi... Meutim, Madrid je toliko fascinantan grad, prepun atrakcija koje oduzimaju dah da zasigurno stoji tvrdnja mnogih kako se radi o najljepπoj prijestolnici Europe. Njegove su zgrade monumentalne i u savrπenom stanju, trgovi veliki i ukraπeni divnim fontanama i spomenicima, avenije πiroke i protoËne. Grad u svakom svom detalju pokazuje kraljevski status, eleganciju i moÊ nacije koja je u proπlim vremenima kolonizirala polovicu svijeta. Smjeπten gotovo u geometrijskom srediπtu Iberijskog poluotoka, na kastiljskoj visoravni 646 metara iznad povrπine mora, dom je za viπe od tri milijuna stanovnika. ZahvaljujuÊi velikoj nadmorskoj visini odlikuje se zrakom neuobiËajeno Ëistim za metropolu te veliËine, πto predstavlja dodatnu prednost za viπednevno uæivanje u svim kulturnim i zabavnim aktivnostima koje Madrid nudi 365 dana u godini. Za Madrid se zna joπ iz vremena arapskog vladara Mohameda I koji je u devetom

stoljeÊu naredio izgradnju tvrave na lijevoj strani rijeke Manzanares. Dva stoljeÊa poslije utvrdu su osvojili krπÊani predvoeni Alonsom VI, a ona postaje poznata kao raskriæje na putu prema Segoviji, Toledu i Valenciji. Grad od posebne vaænosti Madrid postaje joπ u srednjem vijeku, a posebice tijekom vladavine austrijske carske obitelji, toËnije u 17. stoljeÊu. Filip III sagradio je 1619. godine glavni trg, Plaza Mayor, koji je postao srediπte gradskog æivota. Ondje su se odræavali viteπki turniri, prve borbe s bikovima, krunile kraljevske, ali i padale glave nakon inkvizicijskih "suenja". Veliki je trg s devet vrata postao i srediπte renesansnog Madrida. U 18. stoljeÊu, pod vladarom Carlosom III, napravljene su i danas glavne arterije grada: Paseo del Prado i Paseo las Acacias, a u to je vrijeme renesansnu zamijenila dekadentna arhitektura Ëiji je najdojmljiviji predstavnik upravo kraljevska palaËa. Ta je neoklasiËna graevina, napravljena na mjestu stare tvrave Alcazar koja je nestala u plamenu 1734. godine, zavrπena 1764. i od tada se smatra jednom od najljepπih europskih S T R A S T


S T R A S T

67

Hotel Me Madrid

Iako nema slavu Pariza, Londona ili Rima, Madrid je grad koji Êe svakog posjetitelja ostaviti bez daha, a mnogi Êe nakon posjeta uvjereno tvrditi kako su bili u najljepπoj europskoj metropoli Plaza Mayor

Kraljevska palaËa

O Æ U J A K

2 0 0 7


68

S T R A S T

palaËa. Izvana je napravljena u talijanskom, a iznutra u klasiËnom francuskom stilu. Ispred palaËe su prekrasni vrtovi, odmah uz Plazu de Oriente s kraljevskim kazaliπtem koje je otvoreno 1850. godine. InaËe, joπ je poËetkom 19. stoljeÊa, dok je ©panjolska bila pod vladavinom Josepha Bonapartea, preureen Puerta del Sol (danas glavni madridski trg), a izgraena je i velika avenija Gran Via koja dijeli grad u smjeru istok-zapad. Posljednje veliko razdoblje izgradnje grada bilo je 50-ih godina proπlog stoljeÊa kada je napravljen veliki bulevar Paseo de la Castellana u smjeru sjever-jug te na njemu mnoge zgrade u kojima su smjeπtene najvaænije πpanjolske financijske institucije. Obilazak Madrida poπto-poto treba zapoËeti s Plazom Mayor. Taj drevni trg Ëudesne ljepote srediπnji je dio grada koji se naziva i Los Austrias jer je svoj procvat doæivio za vladavine austrijske carske obitelji. S velikog trga moæete u dva smjera: put prema zapadu vodi vas do kraljevske palaËe - Palacio Real, koju obavezno treba posjetiti (ulaznica stoji 8 eura) i katedrale De la Almundena, dok Êete put juga doÊi do barokne katedrale svetog Izidora. Ako se odluËite spustiti na Calle Mayor, krenite prema Puerti del Sol, glavnom gradskom trgu koji je i komercijalno srediπte Madrida - raj za sve ljubitelje πopinga. S tog trga zapoËinju i dvije najveÊe gradske avenije: sjeverno je Calle Alcala, koja se opisuje kao najveliËanstvenija europska ulica s divnim zgradama s kraja 19. i poËetka 20. stoljeÊa, dok se juæno prostire Gran Via. Ljubitelji umjetnosti obavezno moraju posjetiti madridski zlatni trokut: muzeje Prado, Thyssen i Reina Sofiju. Divovski, neoklasiËni Prado jedan je od najslavnijih muzeja na svijetu, posebno poznat po religioznim motivi-

Korida kao naËin æivota

Bez obzira na moguÊe moralne dvojbe, svakog Êe oduπeviti entuzijazam Madriæana kada je rijeË o koridi. Borbe s bikovima njihova su golema strast koja je vezana uz svaki detalj svakodnevice, a toreadori imaju status superzvijezda kojima se ne mogu pribliæiti Ëak ni nogometaπi Reala. Oni najbolji za samo jedan izlazak u arenu dobivaju i po 200 tisuÊa eura. Arena na Plazi de Toros de Las Ventas najpoznatija je u Madridu, s najatraktivnijim borbama koje u elitnim terminima komentiraju sve televizijske postaje. InaËe, glavni je mjesec koride svibanj kada su borbe na programu doslovno svaki dan, a ulaznice su traæenije od zlata.

ma i portretima Goye, El Greca i Velázqueza te radovima Hieronymusa Boscha, Tiziana, Rubensa i drugih slavnih umjetnika. Ipak, oprez: za obilazak Prada nije vam dovoljan ni jedan cijeli dan. Stoga kao rezervnu varijantu predlaæemo nacionalni centar umjetnosti Reina Sofiju sa stalnim postavom djela Salvadora Dalija i Pabla Picassa, ukljuËujuÊi i glasovitu Guernicu. Muzej Thyssen privuÊi Êe ljubitelje moderne umjetnosti. Sve drugo samo je pitanje osobnih afiniteta i koliËine vremena: moæete satima lutati uliËicama oko Plaze de Santa Ana, obilaziti neke od mnogobrojnih crkava i samostana, Ëak i posjetiti stadion Santiago Bernabeu, dom slavnog madridskog Reala. S T R A S T


S T R A S T Kip pape Ivana Pavla II ispred katedrale

Museo del jamon, odnosno muzej prπuta, na Plazi Mayor

Maro i Arturo na radnom mjestu, za πankom restorana San Simon

San Simon - duh Hrvatske u srediπtu Madrida DoÊi u Madrid, a ne posjetiti restoran "San Simon", smjeπten veoma blizu slavnog trga Plaza de Toros de las Ventas gdje se nalazi najveÊa madridska arena za borbu s bikovima, bila bi velika pogreπka. Taj je restoran, naime, simbol hrvatsko-πpanjolskog prijateljstva u svakom smislu. Prije svega jer su mu vlasnici Hrvat Maro PuliÊ i ©panjolac Arturo Contreras. Ime i prezime jasno otkriva kako je hrvatski dio vlasniËkog para podrijetlom iz Dubrovnika. ©toviπe, Maro je roak naπeg automobilskog asa Nike PuliÊa, a u Madrid ga je prije tri godine doveo vaterpolo kojim se godinama bavio najprije kao igraË (Jug, Kopar…), a poslije i kao trener. Arturo je takoer vaterpolist, toËnije vrsni golman, a prijateljstvo iz bazena preraslo je u poslovno partnerstvo. "San Simon" nije nacionalni hrvatski restoran ili neki nostalgiËni klub iseljenika (zaπto uopÊe putovati u ©panjolsku da bi se uæivalo u hrvatskoj kuhinji), veÊ toplo mjesto u kojem gosti mogu probati izvrsne πpanjolske specijalitete, a istodobno biti ugoπÊeni domaÊim gostoprimstvom i na hrvatskom jeziku. Na tipiËni, madridski naËin uz "tapas" (mali zalogajËiÊi: kobasice, lignje, razne paπtete, prπut ili sir) pije se "cana" (Ëaπa izvrsnog πpanjolskog piva), dok se jednostavni, nepretenciozni recepti kombiniraju s izvrsnim πpanjolskim vinima. Meutim, uz originalni "jamon iberico" nudi se i drniπki prπut, a "queso" zamjenjuje paπki ili sir iz ulja. Stoga ne Ëudi da je restoran drag izbor mnogim ©panjolcima (oni dolaze na ruËak koji, ukljuËujuÊi predjelo, glavno jelo, desert i piÊe stoji svega 9,5 eura), ali i Hrvatima koji æive u Madridu. O Æ U J A K

2 0 0 7

69


70

S T R A S T

Novi fortwo osvojio Kastiljanu

©panjolska prijestolnica, treÊi po veliËini europski grad, bila je idealno mjesto za svjetsku promociju nove, dugooËekivane generacije smarta fortwo. Podsjetimo se, novi je model u odnosu na prethodni narastao u duæinu za 19,5 centimetara te sada ima 2695 milimetara. InaËe, πirok je 1559 mm, a visok 1542 milimetra. PoveÊanje je napravljeno kako bi se omoguÊilo viπe pasivne sigurnosti, ali i kako bi se u automobilu dobilo osjetno viπe prostora. I to ne

Joaquin Cortes, najveÊa πpanjolska, ali i svjetska flamenko zvijezda

samo za dva putnika, jer je i dosadaπnja generacija smarta svojim putnicima pruæala veoma velikoduπnu prostranost, no sada je prtljaænik znatno uporabljiviji. VeÊi je sedamdeset litara i mjeri sasvim solidnih 220 litara do police, odnosno 340 litara do krova. Kao i kod prethodnika, i kod novog se fortwoa straænja vrata otvaraju u dva dijela pa donji dio moæe posluæiti i kao korisna platforma za odlaganje stvari tijekom utovara.

U dizajnerskom smislu smart fortwo sada izgleda joπ elegantnije: zaobljen je, skladan i oplemenjen detaljima koji sugestivno podsjeÊaju na one s Mercedesovih modela. U ponudi su kupe, odnosno kabriolet verzija. ZnaËajno je preraen i interijer: tu su okrugli, izboËeni otvori za ventilaciju, dodatni instrumenti iznad srediπnje konzole (brojaË okretaja i sat), tkaninom presvuËeni dijelovi vrata i armature… Izvrsno izgleda i nova srediπnja konzola koja je sada znatno "ozbiljnija", a odliËne su kvalitete i svi materijali u unutraπnjosti novog smarta fortwo. Profilirana sjedala izvrsno dræe tijelo u zavojima, a pritom i atraktivno izgledaju. Paleta motora potpuno je obnovljena iako se i dalje radi samo o jednom trocilindarskom benzinskom motoru obujma jedne litre koji je dostupan u tri snage: 61, 71 ili 84 KS, ovisno o izvedbi. Dizelaπ je takoer osnaæen i razvija 45 KS. Svi motori dolaze u kombinaciji s novim petostupanjskim automatskim mjenjaËem. EkonomiËnost je oduvijek bila jaka strana smarta fortwo: unatoË poveÊanju obujma i snazi benzinskog motora, prosjeËna potroπnja svih verzija niæa je od pet litara na 100 km, Ëak i mali CDI troπi joπ manje nego prije - u prosjeku manje od tri i pol litre dizelskoga goriva na sto kilometara.

Klub Al Monte, madridsko svetiπte flamenka

S T R A S T


S T R A S T

71

Mirza u smartu fortwo Ne u Madridu, ali u 100-tinjak kilometara udaljenom Ciudad Realu, rukomet igra hrvatski reprezentativac i najbolje desno krilo u svijetu Mirza Dæomba. I on je, kad god mu to obaveze dopuπtaju, gost restorana "San Simon". Tako se naπao u Madridu upravo tijekom svjetske promocije novog smarta fortwo i iskoristio priliku isprobati ga. Iako Mirza viπe preferira sportske automobile, bio je ugodno iznenaen okretnoπÊu i praktiËnoπÊu ovog ultimativnog gradskog automobila.

Meutim, πto god radili budite spremni prilagoditi se tamoπnjem ritmu æivota koji se uvelike razlikuje od naπega. Prije devet sati ujutro nije otvorena niti jedna jedina prodavaonica, Ëak ni kafiÊ. Madrid poËinje æivjeti tek oko 10 sati, a mnogi barovi i restorani veÊ od 13 sati nude ruËak koji je u Madridu obavezan. Restorani se posebno pune iza 14 sati kada se sve zatvara jer poËinje "siesta". Nipoπto nemojte propustiti obrok jer je i on dogaaj za sebe: πkampi u Ëeπnjaku, nenadmaπna hobotnica na galicijski naËin, "patatas bravas", lignje, izvrsni prπut "jamon", sir, masline… Nakon obroka slijedi odmor, da bi grad ponovno oæivio u 16 sati. Trgovine su najpunije oko 20, a zatvaraju se u 21 sat. Zatim ponovno slijedi odmor, onaj veËernji, dok se na samu veËeru kreÊe oko 22 sata. Slijedi ponovno uæivanje u razliËitim delicijama koje obavezno zavrπava "coppom" (najËeπÊe rum, koji Madriæani oboæavaju, pomijeπan s energetskim napitkom ili kolom u koktel Cuba libre). A onda, zabava do zore, i to doslovno. U dva poslije ponoÊi otvoreni su svi lokali, a grad je pun kao πipak. Izbor O Æ U J A K

2 0 0 7

mjesta za izlazak uistinu je velik - od noÊnih klubova do diskoteka koji puπtaju razliËite vrste glazbe - ali naπa je preporuka posjet kojem flamenko-baru. Moæda i najbolji u cijelom Madridu zove se Al Monte: doslovno planina, ali u prenesenom smislu "svetiπte" (u Andaluziji svetiπta, koja se veÊinom nalaze na planinama, zovu Al Monte). Ovo je mjesto zaista svetiπte flamenka. U tom strastvenom plesu u Al Montu uæivaju amateri. Njih je, vjerujte, znatno ljepπe gledati nego profesionalce. Bez obzira na godine, jer dob je gostiju zaista u rasponu od osamnaest do sedamdeset osam, oni pleπu i druæe se sve do ranih jutarnjih sati. Uglavnom, posjet Madridu iskustvo je koje se mora doæivjeti, a kada se doæivi, pamti se cijeli æivot. Dovoljno je svega nekoliko sati za potpuno opuπtanje (glavne su rijeËi Madriæana "tranquilo", odnosno mirno, te "manana" ili sutra) i za ulazak u tamoπnji ritam æivota, a grad oduπevljava doslovno u svakom trenutku. Stoga Madridu æelimo "hasta luego" ili dovienja, a svima toplo preporuËamo posjet tom iznimnom gradu.

Toreadori se slave spomenicima postavljenim na Plazi de Toros


72

S T R A S T

U 14. stoljeÊu, na mjestu gdje se danas koËoperi Eiffelov toranj, mjeπtani sela Chaillot pasli su krave i proizvodili sir. Francusko je plemstvo bilo oduπevljeno mirisima i okusima te delicije koja se nezaustavljivo πirila Europom. U nas, da bi se zadovoljio samo veÊi dio domaÊeg træiπta, Pag bi trebao biti barem pet puta veÊi…

S T R A S T


S T R A S T

73

GASTRONOMIJA - SIR

Ime kao osmijeh

U srediπtu Istre, na kuÊi postojanoj poput kamena od kojeg je sloæena, okruæenoj maslinama, kozama i ovcama, stoji natpis: „DomaÊi sir i vino“. Konobom popunjenom starim klupama i stolovima prenesenim iz πume πiri se topao, slatkast miris, pa ni hladnoÊa nije tako neugodna. Gazdarica uz osmijeh pita πto bismo. Pa, kupili bismo sir. „Kupili? Ne, nemamo za prodaju. Moæete sjesti, jesti, evo kruh je joπ vruÊ, ima i vina. Sira su ostale dvije vrste, dimljeni kozji i ovËji iz ulja…“ Bili su sjajni, ali kupiti se ne mogu. Nema ih dovoljno i nemaju cijene. Zaista, nije Ëudo da njegovo ime izgovoreno na engleskom razvlaËi usne u osmijeh. U njegovu se Ëast prireuju festivali, ima svoje muzeje, konvencije, geografsko porijeklo i povijest dugu oko 7500 godina. Ima i svoje legende, O Æ U J A K

2 0 0 7

jer je kao i mnogo toga nastao sluËajno. Arapski su nomadi, kaæe priËa, viπak mlijeka prenosili u æivotinjskim mjeπinama, a onda otkrili da novom namirnicom mogu utaæiti i æe i glad. Tako su nastale sirutka i njegovo veliËanstvo - sir. Kad je toËno poËeo pljesniviti, ne zna se, u to su doba ljudi joπ æivjeli u πpiljama. TisuÊe godina poslije isto se zbilo u podrumu neke francuske gostionice, gdje je gazda spremao viπkove. Stari su Grci pisali da ga je u njihovu kulturu unio Aristaeus, Apolonov sin. Sir se spominje i u Starom zavjetu. U rimsko doba proizvodnja sira bila je veÊ dobro razvijena vjeπtina, u njemu je uæivala visoka klasa, ali i vojnici, kojima je uz smokve i kruh bio glavna hrana. Zamah sirarstva poËinje u srednjem vijeku, kad glavna srediπta te djelatnosti po-


74

S T R A S T

Godine nisu vaæne, ako niste sir Ima sir i svoje znamenite izjave. Edith Piaf je, na primjer, rekla da jednostavno ne moæe podnijeti miris sira. U zemlji sireva, smiona izjava. Njezin sunarodnjak i suvremenik, utemeljitelj francuske Pete Republike Charles de Gaulle, æalio se da je veoma teπko upravljati zemljom koja ima 246 vrsta sireva. AmeriËkoj glumici Helen Hayes pak, godine nisu bile vaæne, ako niste sir. Jednom od likova humoristiËnog romana Jeromea K. Jeromea sir je namirnica koja se previπe pravi vaæna, æeli sve za sebe, a kad ga negdje zakopate, na tome mjestu moæe nastati i svjetski poznato ljeËiliπte s neobiËnim, oπtrim zrakom… S T R A S T


S T R A S T

staju samostani. Ali ne samo oni. Na primjer, u 14. stoljeÊu, na mjestu gdje se danas koËoperi Eiffelov toranj, mjeπtani sela Chaillot pasli su krave i radili sir. Francusko je plemstvo bilo oduπevljeno mirisima i okusima te delicije koja se, tad veÊ u mnogo oblika, nezaustavljivo πirila Europom. U 18. je stoljeÊu na Champs-Elyséesu otvorena mljekara i svaki je Pariæanin, prema zabiljeπci Antoinea Laurenta de Lavoisiera, godiπnje u prosjeku pojeo tri kilograma sira, veÊinom brieja. (ProsjeËna potroπnja sira u Hrvatskoj danas je 7,2 kilograma po stanovniku, a u Europi 15 kilograma.) Godine 1857. Louis Pasteur je otkrio naËela sterilizacije, po njemu nazvane pasterizacija, koju je njegov uËenik nekoliko godina poslije prilagodio proizvodnji sira. KuÊna se radinost sa seoskih farmi poËela seliti u tvornice. Sir nije obiËna namirnica: viπe od 2000 vrsta zahtijeva filozofiju sa svim njezinim granama i podgranama - proizvodnja, sazrijevanje, O Æ U J A K

2 0 0 7

Ëuvanje, kupnja, uæivanje; podjela prema vrsti mlijeka (kravlje, bivolje, kozje, ovËje, mlijeko deva, ljama i losa, zaπto ne?), strukturi, postotku masnoÊe… Dræave se za svoje sireve bore, oni su njihova baπtina i zaπtitni znak. Francuski, talijanski i πpanjolski proizvoaËi zaπtitili su i po 150 nacionalnih delicija, a zbog nekih se vodio i - rat. SreÊom sudski, a bilo je i trgovinskih. Najnoviji je spor Poljske i SlovaËke zbog dimljenog ovËjeg sira oscypeka. Dosad je najpoznatiji bio ”sluËaj feta”, koji se smatra autohtonim grËkim proizvodom. Danski su se i njemaËki proizvoaËi pobunili smatrajuÊi da i oni svoj sir mogu nazvati istim imenom, no Europska je unija nakon dugih rasprava odluËila da samo feta stvorena u GrËkoj moæe nositi taj naziv. U uniji je trenutaËno oko 700 sliËnih prituæbi - od problema s autohtonoπÊu sira cheddara do parmskog prπuta. Nas ta borba tek Ëeka, ali to ne znaËi da ni sad nemamo problema. Prvi je da, zapravo,

75

o veÊini vrhunskih domaÊih sireva moæemo samo Ëitati. Malo je sretnika kojima netko, tko zna nekoga, moæe nabaviti pola koluta ili barem trokut pravog sira, koji nema cijenu. Druga je moguÊnost da zalutamo u konobu poput one s poËetka priËe, ili na neko brdo na kojem se dvoje staraca brine o 20 koza, a one im paænju vraÊaju kolutima miomirisa. To je sir, ostalo je masovna proizvodnja - Ëast iznimkama - na koju smo osueni kupujuÊi ni mek niti tvrd sir blijede boje koji popljesnivi a da mi to ne æelimo. Upotrebljiv je za tost ili pizzu, ako nemamo bolji, ali nezamisliv nakon dobre veËere u ugodnu druπtvu. A veËera koja ne zavrπava sirom, kako je to (pre)plastiËno opisao Jean-Anthelme Brillat-Savarin, je kao prelijepa æena bez jednog oka. »ebriËnjak, nabiti sir, kuhani i prgice ponos su bilogorsko-podravskog kraja, svjeæi kravlji sir othranio je Zagorje i okolicu, liËki πkripavac, dimljeni tounjski sir, basa pa grobniËki, ÊiÊki, istarski sir, krËki, creski, rapski,


76

S T R A S T

paπki, olipski, braËki, leÊeviËki iz zalea Splita, dubrovaËki… Potpuno dovoljno za sirnu cestu; u spoju s vinskom, nema toga tko ne bi uæivao. Naæalost, ne ide to ni lako, niti brzo. Naπa su gospodarstva sitna, ljudi sa sela bjeæe, pravi sir postaje raritet. Eto, jedini naπ sir s oznakom zemljopisnog podrijetla zasad je paπki. Na otoku ima oko 40.000 ovaca, sva-

ke godine oko 30.000 janjadi. No da ih je i dvostruko viπe, kaæu tamoπnji ovËari, sve bi se prodalo. Na godinu se proizvede oko 700 tona sira, ali da bi se zadovoljio samo veÊi dio domaÊeg træiπta, Pag bi trebao biti barem pet puta veÊi. Sir sadræi ono najbolje i najzdravije od mlijeka - pod uvjetom da se od deset litara, koliko je potrebno za jedan komad, ne proi-

Sirovi snovi

Salata s bobom i paπkim sirom (za Ëetiri osobe) Pola kilograma skuhanog i oguljenog mladog boba (ne smije se prekuhati, πto se moæe provjeriti tako da se, nakon pet minuta, zrna redovito kuπaju) zaËini se maslinovim uljem, solju i paprom. Nekoliko kriπki dimljene πunke (ili pancete) nareæe se i lagano prepræi, pri kraju se dodaju dvije πake oguljenih, prethodno præenih badema. Pasira se oko 150 grama kuhanoga graπka, doda ælica svjeæe nasjeckane mente, maslinovo ulje i limunov sok, da dobije oblik preljeva. Ako je pregusto, treba dodati malo vode u kojoj se kuhao graπak. Bob se prelije tom smjesom, salati se doda oko 150 grama paπkog sira narezanog na kockice ili listiÊe, pospe s joπ malo mente i prije serviranja okruæi πunkom i bademima. Joπ malo sira neÊe biti naodmet.

RECEPTI

Odresci s gorgonzolom (za Ëetiri osobe) »etiri veÊa odreska (teleÊa, pileÊa, pureÊa, svinjska) ispeÊi na maslacu i staviti na toplo. U istu tavu uliti πest, sedam ælica suhog bijelog vina i kad polovica tekuÊine ispari, u nju izmrviti 150 grama gorgonzole. Posoliti, popapriti i preliti po mesu, uz koje se moæe posluæiti kuhano povrÊe. Oni koji ne uæivaju u plijesni, ma kako plemenita bila, na peËene odreske mogu posloæiti deblju kriπku sira po æelji (trapist, ementaler, grojer…), zaliti s pola decilitra vina i poklopiti da se sir istopi. PovrÊe je i uz to izvrstan prilog.

KolaË sa sirom Tijesto: 180 grama glatkog braπna / 80 grama πeÊera / 120 grama maslaca / 1 jaje / 1 praπak za pecivo / ælica ribane limunove ili naranËine korice

zvede i Ëetvrt kilograma maslaca, litra jogurta, sirni namaz, boca mlijeka i kilogram i pol sira πto u nas nije rijetkost. Jedini je problem kako doÊi do njega, kako stvoriti pet otoka poput, primjerice, Paga, gdje naÊi toliko aromatiËnih trava i soli koju vjetar rasprπuje da bi nam na kraju podario neodoljiv miris i okus skupljen u skromnom, tvrdom, æutom kolutu.

Pladanj sa sirevima - nikad viπe od pet vrsta, na kojem su blagi (koji se jedu prvi) odvojeni od jaËih i aromatiËnijih, sjajan je zavrπetak veËere. U sredini grozd, suho voÊe ili oraπasti plodovi, moæe i nekoliko vrsta kruha i nitko se neÊe æaliti. Nije improvizacija, ali nije ni recept, naravno. Zato evo nekoliko jela u kojima je sir glavna zvijezda

U braπno pomijeπano s praπkom izmrviti maslac, dodati πeÊer, jaje, limunovu koricu i sve umijesiti. Tijesto hladiti oko 30 minuta, razvaljati i staviti u podmazan i pobraπnjen kalup (moæe i za tortu) te ispeÊi dopola (oko 10 minuta na 180 stupnjeva). Nadjev: 1 kilogram svjeæeg, ocijeenog kravljeg sira / 200 grama πeÊera / 4 ælice oπtrog braπna / dva pudinga okusa vanilije / 1/2 l mlijeka / 2 jaja Sir i πeÊer miksati dok ne postanu kremasti. Dodati braπno i vruÊ puding (dvije vreÊice skuhane u 1/2 l mlijeka). Na kraju umijeπati cijela jaja i opet izmiksati. Nadjev staviti na tijesto i peÊi oko sat vremena na 100 stupnjeva. PeÊnicu ne otvarati nego u njoj ohladiti kolaË, najbolje preko noÊi. Prije serviranja dobro ohladiti. Kockama uæitka mogu se dodati sezonsko voÊe i strugotine Ëokolade. KolaË je veoma ukusan i nakon dva, tri dana, ali ga tada obiËno viπe - nema. S T R A S T


78

N A U T I K A

GALATEA

Brod iz snova Galatea, mega jahta pod jedrima, bivπa Dat Helja, remek-djelo naπih brodograditelja iz Istre, veÊ devet godina svojom pojavom sve ljude doslovce ostavlja bez daha

Piπe Mladen GEROVAC

Najljepπa hrvatska mega jahta pod jedrima, najveÊa, najraskoπnija i jedina mega jedrilica sagraena na istoËnoj obali Jadrana ovo Êe ljeto slaviti deveti roendan. Toliko je proπlo otkako je 1998. prelijepi motorni jedrenjak Galatea, vlasniπtvo njemaËkog poduzetniËkog para Helge i Hansa Stangla, izaπao iz hala pulskoga πkvera Heliyachts i prvi put podno pulskih Zlatnih stijena dotaknuo more. Taj je vitki, 35 metara dugi oldtajmer æeljeznog trupa obloæenog tikovinom i mahagonijem, remek-djelo pulskih brodograditelja, projektanata, strojara, dizajnera, opremaËa i specijalista za jedrilje.

Jedrenjak Galatea, prvobitnim imenom Dat Helja pod kojim je i stekao slavu, svoje postojanje i divotu treba zahvaliti snovima iz djetinjstva dvoje ljudi. Njegova vlasnica Helga Stangl iz Degendorfa u NjemaËkoj kao djevojËica maπtala je o prelijepom jedrenjaku i dalekim putovanjima egzotiËnim morima. Kada joj se san ostvario, brod je ponio naziv Dat Helja. Bilo je to ime od milja kojim su maloj Helgi tepali u njezinim djetinjim danima. SliËne snove u djetinjstvu snivao je i projektant Dat Helje Nereo Zakinja, Istranin iz LovreËice, drevnog ribarskog mjestaπca izmeu Novigrada i Umaga. Otkako zna

za sebe Nereo je bio na moru, s morem i s jedrenjacima. Oduvijek je risao brodove, i olovkom i kistom. Sanjao je o tome kako Êe ih jednoga dana i sam projektirati. Bilo je to joπ u vrijeme kada se potajice s vrπnjacima iz LovreËice otiskivao starom batanom na puËinu, i kada bi na maestralu umjesto jedara raπirili svoje koπulje i tako jedrili. No bio je tu i “treÊi Ëovjek”, onaj koji je povezao dvoje ljudi, upoznao ih i zduπno pomagao da se njihovi snovi ostvare. Puljanin Livio JeliËiÊ, iskusni poznavatelj brodova i mora, moreplovac koji je punih dvanaest godina bio skiper njemaËkom braËnom paru Hansu S T R A S T


N A U T I K A

FOTO: GEC

tak da nae prave ljude koji Êe brod iz snova pretvoriti u stvarnost. Sve je odluËio jedan ljetni susret prije petnaestak godina u Banjolama. Nereo Zakinja, koji je nakon promjena u Uljaniku gdje je radio s grupom struËnjaka osnovao neveliku tvrtku USCS u kojoj je imao 10 posto udjela, sjeÊa se tih dana. Livio mi je tada u Banjolama spomenuo kako Stanglovi traæe projekt za novu jahtu i u jednom mi je trenutku kazao: “Znaπ, Nereo, to bi ti mogao napraviti najbolje!” Nasmijao sam se i odmah zaboravio tu priËu. No, ubrzo mi se javio Hans Stangl i pozvao me u Trst na razgovor… Uslijedili su dugi dogovori,

79

skice, crteæi… Nereo je dobio slobodne ruke. Sve πto je otada uËinjeno bilo je stvaranje umjetniËkog djela, broda koji je izvana i iznutra bio unikatan, koji je trebao biti najsuvremenije opremljen starinski brod tjeran vjetrom i snaænim motorom, na kojem je svaki detalj bio “hand made”. Da bi se sve to postiglo, trebalo je najprije napraviti brodogradiliπte kakva u to vrijeme u Hrvatskoj nije bilo. Stanglovi su te 1994. godine uloæili desetak tisuÊa tadaπnjih njemaËkih maraka i u slobodnoj zoni uz pulski Uljanik osnovali vlastiti πkver pod imenom Heliyachts. Svu su opremu dopremili iz NjemaËke, a

GALATEA

FOTO: GEC

Duæina 34,85 m ©irina 7 m Gaz 3,5 m Istisnina 155 t Jedra 800 m2 Motor 441 kW Spremnik goriva 18.200 l Kabine 4 Leæajevi 7 Posada 4

i Helgi Stangl na njihovu brodu Kersti. Kersti je bila jedrilica duga 22 metra; s njom i s Liviom za kormilom Stanglovi su preπli tisuÊe milja po cijelom Mediteranu. Od samog poËetka Kersti, sagraena u Veneciji, pokazivala je mnoge nedostatke pa su Stanglovi napokon odluËili sagraditi brod prema vlastitoj zamisli, odnosno jedrenjak iz Helginih snova. Zaputili su se u Ameriku, jednom od najboljih tvoraca brodova na svijetu, glasovitom projektantu Bruceu Kingu. No, velikan je bio u velikim poslovima, jedva ih je sasluπao, a u konfekcijskom projektu koji im je ponudio nije bilo duπe. Livio JeliËiÊ uzeo si je u zadaO Æ U J A K

2 0 0 7


N A U T I K A

FOTO: GEC

80

Galatea u Ëarteru

Proπle su godine vlasnici brod obnovili, odluËili su ga dati u Ëarter i promijenili su mu ime. Dat Helja je postala Galatea, nimfa iz starogrËkog mita. I to je primjereno ime za jedan takav ekskluzivan brod. PriËa kaæe da je Galatea bila Nereida, jedna od kÊeri morskog boga Nereja. U nju se do uπiju zaljubio poznati sicilijanski kiklop Polifem, sin boga Posejdona. Galatea nije marila za Polifema, veÊ je svoje srce dala mladom Sicilijancu Akisu. Polifem, veÊ po naravi goropadan kakav je bio, i joπ k tome sluen od ljubomore kamenom je gromadom usmrtio nesretnog Akisa. Galatea je Akisovu krv pretvorila u rijeku Akis koja i danas teËe Sicilijom. No, i samim je tadaπnjim autorima ova priËa zvuËala previπe crno pa su se pobrinuli za njezinu romantiËniju verziju. Stoga druga verzija priËe kaæe da je ljubomorni Polifem na zaljubljeni par poslao krdo konja. Oni su svojim topotom toliko tresli zemlju da su se Akis i Galatea bacili u more i pretvorili u ribe kako bi se sakrili od Polifemova gnjeva. Da se ne bi izgubili, povezali su se dugom plavom vrpcom. Vidjevπi njihovu beskrajnu ljubav bogovi su se saæalili i pretvorili ih u zvijezde na nebu - u sazvijeæe Ribe, a ljudi su kasnije po Galatei nazvali jedan od pet malih satelita u orbiti oko Neptuna. Galatea je bila i kip od bjelokosti koji je izradio ciparski kipar Pigmalion po ljepotici iz maπte kako bi se u nju zaljubio. Kip je oæivjela Afrodita, boæica ljubavi, ljepote i poæude, roena iz morske pjene. Galatea je Pigmalionu rodila sina Pafa koji je osnovao istoimeni grad (Paphos) na Cipru, pod Afroditinom zaπtitom. Tu prestaje mit o Galatei i poËinje danaπnja priËa.

zaposlili su 35 vrhunskih struËnjaka iz Pule i okolice. Novo brodogradiliπte postalo je i projektantski biro, i studio za inovacije i umjetniËki atelje i tvornica unikatnog namjeπtaja od tikovine i mahagonija, i hala za gradnju modernih luksuznih mega jahti. Nereo Zakinja i njegovi suradnici na brodu su radili danonoÊno. Bili su tu inæenjeri Antonio ZeËeviÊ i Anton BoπnjakoviÊ, zatim poznati pulski arhitekt inaËe projektant interijera kafiÊa i pabova Zvonko VojniÊ, stolarski majstor Dino RakiÊ s ekipom vrhunskih istarskih drvodjelja koji su iskustvo stjecali u talijanskim gradiliπtima raskoπnih jahti. Oni su umjetniËki unikatno obradili i ugradili u novi brod 40 kubnih metara najkvalitetnijeg mahagonija, joπ dodatno ukraπenog, oplemenjenog intarzijama, zlatom i kristalom. Nereo Zakinja kreirao je i posebni unutarnji kompas s ruæom vjetrova, koji su vjeπto i uz mnogo truda i umjetniËkog zanosa izradili struËnjaci rijeËkoga “Kompasa”. U brodu dugom neπto manje od 35 metara i πirokom sedam metara ureen je prostor u kojem se moæe u maksimalnom komforu smjestiti πest do sedam putnika uz Ëetiri prateÊa Ëlana posade. Golemi je S T R A S T


N A U T I K A

FOTO: GEC

salon smjeπten usred broda preko cijele njegove πirine, raskoπni je vlasnikov apartman u krmi, zdesna od krme prema salonu jednokrevetna je kabina, a ispred salona prema pramcu dvije su dvokrevetne gostinjske spavaonice. Sve spavaonice imaju toalete. Pri svemu tome trebalo je i projektantski i graditeljski postiÊi da sva raskoπ plovi sigurno, brzo i elegantno - i pod jedrima i pod motorom. Jedrilje povrπine od gotovo tisuÊu Ëetvornih metara zahtijevalo je posebne projektantske i graditeljske zahvate koji su osigurali stabilnost, dræanje kursa i brzinu. Sloæeni sustav jedrilja djelo je nedavno nesretno preminulog slavnog regatnog jedriliËara Zvonimira BeziÊa i njegove tvrtke Victory. Snazi u golemom jedrilju parira 33 tone olova u kobilici. Brod ima Ëak dvadeset zasebnih strojarskih sustava. Glavni je motor jaËine 600 KS, a spremnici u koje stane 18.200 litara goriva osiguravaju mu 1500 milja plovidbe bez pristajanja. Tomu potpomaæe i desalinizator koji dnevno pretvori 4000 litara mora u slatku vodu. Jahta ima dva boËna hidrauliËna porivna sustava Ëiji prekretni propeleri omoguÊuju potpuni zaokret u dvije njezine duæine. Posebne termiËke pumpe i “dizalice topline” koriste razliku u temperaturi vode na razliËitim dubinama i omoguÊuju idealnu klimatizaciju svih prostora u jahti. U sklopu je opreme i bioloπki proËistaË koji u more ispuπta - pitku vodu. Dio su navigacijske opreme automatski pilot i

O Æ U J A K

2 0 0 7

81

BRODOGRADILI©TE HELI Nova 60-metarska hala i trevel lift nosivosti 500 tona

Dovrπava se Avangard, poËinje gradnja πpanjolske Leptirice Brodogradiliπte Heli proπle je godine obiljeæilo deset godina rada. Danas ima dvije hale od 3000 Ëetvornih metara s joπ 4000 Ëetvornih metara operativnog otvorenog prostora, 200 metara obale za privez brodova, 200-tonsku dizalicu, trevel lift, a uskoro stiæe i novi koji Êe moÊi podizati brodove teπke i 500 tona. Gradi se i nova hala duga 60 i πiroka 15 metara. Heli danas zapoπljava 85 radnika, od kojih je deset inæenjera. Osim predsjednika uprave i direktora financija, svi su iz Hrvatske. Od poËetka rada u brodogradiliπtu je obavljeno dvjestotinjak dogradnji, nadogradnji i generalnih renoviranja brodova od 12 do 64 metra, Ëiji su vlasnici iz NjemaËke, Engleske, ©vicarske, Austrije, Rusije, Italije, Nizozemske i SAD-a. TrenutaËno je u Heliju na remontu πest brodova. U jednoj hali obnavlja se 35-metarska motorna jahta, a u drugoj se dovrπava 50-metarska super luksuzna mega jahta Avangard, koja Êe ploviti pod zastavom britanskih Chanel Islanda, odnosno New Jerseya. Avangard je projektirao studio Mulder design, s ËeliËnim trupom i aluminijskim nadgraem, a imat Êe i heliodrom. PorinuÊe se oËekuje poËetkom ljeta. Na mjestu Avangarda zatim poËinje gradnja nove 38-metarske motorne jahte Mariposa ili prevedeno sa πpanjolskog Leptirice, Ëija je maketa nedavno izloæena na sajmu u Dusseldorfu. Upravo se dogovara i gradnja joπ jedne 40-metara duge motorne jahte... svi suvremeni ureaji satelitske navigacije i komunikacije. U spremiπtu je i gliser Zodiac s motorom od πezdeset “konja”. Od prvog dana kako je isplovio, kamo god bi doπao, bilo u plovidbi ili na vezu, brod je svima zaustavljao dah. NajveÊe priznanje dobio je 2001. godine u Dusseldorfu na jednom od najveÊih svjetskih nautiËkih sajmova. Meu 1700 izlagaËa iz Ëetrdeset pet zemalja, Hr-

vatska je s Dat Heljom bila glavna atrakcija sajma. Doπlo ju je vidjeti 400.000 ljudi, a i sami vodeÊi ljudi sajma Hrvatskoj su dali gotovo povlaπteni status i satima se zadræali na izloæbenom prostoru Hrvatske turistiËke zajednice. Livio JeliËiÊ bio je glavni koordinator svih poslova na gradnji i prvi skiper Dat Helje, a danas se brine o Galatei u Ëarteru.


82

N A U T I K A

32. America’s Cup Bojno polje Valencija od 3. travnja do 7. srpnja Dok jedanaestorica izazivaËa jedan protiv drugoga bruse zube s ciljem da najjaËi meu njima stekne pravo na presudni okrπaj u borbi za America’s Cup - osvajaË i branitelj kupa πvicarski Alinghi ne æeli niπta prepustiti sluËaju. Marljivo trenira kako bi zadræao najcjenjeniji jedriliËarski morski trofej svih vremena ondje u ©vicarskoj, zemlji bez mora, u sjeni ledenih Alpi i sivih voda tamoπnjih jezera. Kako ipak ta hladna, ali jedriliËarski veoma zagrijana sredina ne moæe ni na svome najveÊem Genovskom jezeru, unatoË bogatstvu, stvoriti uvjete u kojima Êe Alinghi morati braniti zarobljeni pehar, u mjesecu oæujku ispred Dubaija, glavnoga grada Arapskih Emirata, dva su se πvicarska bolida pod jedrima Alinghi 91 i Alinghi 64 spremala za valencijski Armagedon. Bio je to dvoboj dvaju

kormilara iz plejade najboljih match race skipera svijeta: Eda Bairda i Petera Holmberga. U njihovim su posadama iskusni, istrenirani i najbolje plaÊeni profesionalci iz svijeta dvoboja u jedrenju. Meu njima su joπ uvijek i Novozelanani koji su s najefikasnijim America’s Cup skiperom svih vremena Russellom Couttsom prebjegli iz Novog Zelanda i za πvicarskog farmacijskog magnata Ernesta Bertarellija prije Ëetiri godine od svojih zemljaka oteli dragocjeni pehar. Tu je na Ëelnoj poziciji glavnog skipera, voditelja cijele Alinghi momËadi Brad Butterworh, koji je bio i unatoË svemu ostao najbliæi prijatelj Russella Couttsa. Naime, Coutts se sada bavi privatnim biznisom, jedri u vlastitoj klasi brodova RC44 u Ëemu blisko surauje i s naπim elitnim Cro-a-sail timom,

dok sa svojim bivπim gazdom Bertarellijem ima potpisan ugovor “o nenapadanju”. Tu su i ostali “kiwiji”: Mike Drummond, Murray Jones, Simon Daubney, Warwick Fleury… U posadi SUI64, s kormilarom Edom Bairdom bio je i sam Bertarelli na svom standardnom mjestu runner-grindera, Ëovjeka zaduæenog da preko velikog coffee-grindera, vinËa za dvojicu, kontrolira stabilnost jarbola u odnosu na pritisak jedara. Vremena je ostalo malo, veÊ 3. travnja poËinje novi okrπaj pred Valencijom: trinaesti Louis Vuitton Act koji traje do 7. travnja. To je flotna regata svih 12 timova - 11 napadaËa i Alinghi kao branitelj. Uz Alinghi sudjeluju timovi: BMW Oracle Racing iz SAD-a, +39 Challenge iz Italije, Team Shosholoza iz JuænoafriËke Republike, Emirates Team New Zealand, Luna Rossa Challeng - Italija, Areva Challenge iz Francuske, Victory Challenge iz ©vedske, Desafio Espanol 2007 iz ©panjolske, Mascalzone Latino - Capitalia Team, joπ jedan tim iz Italije, United Internet Team Germany iz NjemaËke i China Team iz Kine. Zatim 16. travnja poËinje Louis Vuitton Cup S T R A S T


83

N A U T I K A Brad Butterworth, skiper

Peter Holmberg, kormilar

Dubai: Alinghi protiv Alinghija

Ed Baird, kormilar

Raspored 13. Louis Vuitton Act: od 3. do 7. travnja Louis Vuitton Cup: od 16. travnja do 12. lipnja Round Robin 1: od 16. do 23. travnja Round Robin 2: od 25. travnja do 7. svibnja Polufinali: od 14. do 25. svibnja Finali: od 1. do 12. lipnja America’s Cup od 23. lipnja do 7. srpnja Match 1 - 23. lipnja Match 2 - 24. lipnja Match 3 - 26. lipnja Match 4 - 27. lipnja Match 5 - 29. lipnja Match 6 (prema potrebi) - 30. lipnja Match 7 (prema potrebi) - 1. srpnja Match 8 (prema potrebi) - 3. srpnja Match 9 (prema potrebi) - 4. srpnja koji traje do 12. lipnja. To je serija dvoboja izazivaËa, od kojih najuspjeπniji stjeËe pravo, Ëast i moguÊnost da Alinghiju na regatnom polju otme dragocjeni pehar. Sam America’s Cup poËinje 23. lipnja i, ovisno o rezultatu, moæe trajati do 7. srpnja. Tada Êe se znati ostaje li prestiæni trofej u ©vicarskoj ili Êe ga preoteti jedan od jedanaest osvajaËa. Jednako ga strasno æele i Amerikanci, koji su ga 1995. neslavno izgubili u San Diegu, i Novozelanani, koji su ga u San Diegu izgubili slavno, a 2004. neslavno pred Aucklandom, i Talijani kojima je bio nadohvat ruci, pa sada u bitku πalju Ëak tri tima, a tu su i ©panjolci, Nijemci, ©veani, Francuzi, pa i Juænoafrikanci i Kinezi. Za sve vrijeme pripreme i obrane America’s Cupa, branitelji Alinghija imat Êe potporu Mercedes-Benza, a na raspolaganju im stoje i Mercedes-Benzova vozila.

O Æ U J A K

2 0 0 7


84

S T R A S T

EUROlineova prva crta Draæen JuriπiÊ

Ako oni loπe odrade svoj posao, uzalud sve ostale sluæbe od marketinga, preko servisa pa do rezervnih dijelova. Oni su u pravom smislu rijeËi prva crta fronte tvrtke EUROline: kada kupac ue u salon, najprije susretne prodavatelje, a tako se ostvaruje i poËetni kontakt s tvrtkom. Prodavatelji daju prve informacije o modelima korporacije DaimlerChrysler, oni personificiraju Mercedes-Benz, smart, Chrysler, Jeep, Dodge… Oni su prodavaËi - ogledalo svake automobilske tvrtke. Iz EUROlineova salona u Kovinskoj ulici u Zagrebu proπle je godine izaπlo 374 osobnih vozila i 146 transportera marke MercedesBenz, 157 vozila iz ponude Chrysler/Jeep i 51 smart. Sve to preko sedam prodavatelja koje vodi Saπa Bitterman, veteran EUROlinea s dvanaest godina staæa u tvrtki. Uz njega se za Mercedes-Benzovu prodaju brinu i Draæen

JuriπiÊ, Miroslav Reæek i Marijan StubliÊ, za transportere su zaduæeni Branko ©ebalj i Roman AndriÊ, dok se za ameriËki dio ponude brinu Marko ZlaËki i Dario Ljuπtina. Definirati koje su kvalifikacije nuæne za uspjeπnog prodavatelja gotovo nije moguÊe. Potrebne su sposobnosti svakako komunikativnost, trgovaËki duh, sposobnost pregovaranja, tehniËkog predznanja… Prodavatelj mora znati i strane jezike te imati kvalitete prezentera. ©toviπe, vaæni su i poznavanje psihologije, strpljivost i πarm. Uglavnom, valja ljudima "uÊi pod koæu", a za to je potrebno iskustvo. Kada se jednom kupi Mercedesovo vozilo, veoma se teπko prelazi na neku drugu marku. Ipak, to znaËi kako se odnos s klijentom mora utoliko viπe njegovati i cijeniti. Bitterman nam je ispriËao zanimljivu priËu. S T R A S T


S T R A S T

Bez pravih prodavatelja nije moguÊe prodati Ëak ni najbolji proizvod. Stoga EUROline ima malu, ali odabranu grupu vrhunskih prodavatelja koji na najbolji naËin predstavljaju svoju kompaniju

85

Saπa Bitterman

Marijan StubliÊ

- Bilo je to 1997. godine kada je jedan gospodin, tada vlasnik relativno male tvrtke, doπao kupiti C-klasu. Traæio sam od njega polog u vrijednosti tadaπnjih 1000 njemaËkih maraka. Nakon πto smo uspjeπno zatvorili financiranje i isporuËili vozilo bio je prezadovoljan naπim angaæmanom, kao i samim automobilom. Kada sam spomenuo da bih mu trebao vratiti polog, rekao je neka ostane - za sljedeÊi automobil. Uglavnom, njegova se tvrtka izvrsno razvijala, a do danas je taj polog prodao razliËita vozila u vrijednosti od dva milijuna eura. Naravno, viπe nikada nisam ni pomiπljao od tog kupca traæiti neki veÊi polog jer se razvio jak osjeÊaj meusobnog povjerenja, Ëak prijateljstva, iako i dan-danas nakon svake kupnje profesionalno ponudim povrat. On za to ne æeli ni Ëuti: taj je polog postao simbol naπe izvrsne suradnje. Bez obzira na Ëinjenicu da ljudska kvaliteta ima presudnu vaænost, prodavatelji tvrtke EUROline permanentno se πkoluju i razvijaju svoje sposobnosti. Prije izlaska svakog novog O Æ U J A K

2 0 0 7


86

S T R A S T

automobila. Svatko tko tvrdi da veÊ na vratima zna koji je posjetitelj kupac, a koji nije, ne govori istinu. Neki detalji, doduπe, mogu sugerirati ozbiljnost posjetitelja salona, ali tek prve reËenice otkrivaju pravu istinu. - Nakon nekoliko minuta razgovora veÊ moæemo pretpostaviti koje su æelje potencijalnih kupaca, te svoj pristup, ili strategiju, gradimo prema tome. Naπi su kupci zaista vrlo dobro informirani, ali osjeti se velika razlika izmeu novih i veÊ iskusnih Mercedesovih kupaca, tvrdi Bitterman i pojaπnjava kako novi kupci velikim dijelom joπ nemaju do kraja izgraen stav o tome kakav mercedes

Miro Reæek

Roman AndriÊ

Branko ©ebalj

modela sudjeluju na edukacijskim teËajevima u NjemaËkoj, a za odreene modele u centralu putuju treneri koji zatim prenose znanje u Hrvatskoj. Prodavatelji se koriste on-line uputama na posebnim internetskim stranicama te prate specijalizirane biltene. ©toviπe, EUROline im organizira i internu edukaciju, a svaki prodavatelj ima svoj plan individualnog razvoja. Ono πto ni jedno πkolovanje ne moæe nauËiti jest kako prepoznati kupca. Nakon dvanaest godina rada Saπa Bitterman kaæe kako odijelo nipoπto ne Ëini Ëovjeka kada je rijeË o prodaji

Isporuka i kod kuÊe

Kao ljudi koji su najviπe u kontaktu s klijentom, a i prvi su ga upoznali, prodavatelji su Ëesto glavna spona izmeu vozaËa i same tvrtke EUROline. Tako im se vlasnici obraÊaju kada idu na servis, Ëak ih odmah kontaktiraju i u sluËaju prometne nezgode. ©toviπe, izmeu kupca i prodavaËa Ëesto se stvori veoma prisan odnos. - Nije rijetkost da nam se stalni kupci javljaju i traæe savjet ako kupuju i automobil neke druge marke, primjerice drugi ili treÊi u obitelji, koji ne moæe biti u cjenovnoj klasi vozila πto ih prodajemo. Mi ih rado i potpuno objektivno savjetujemo. Takoer, prodavatelji su na usluzi i za neke pomalo neuobiËajene zahtjeve kupaca. Primjerice da se "primopredaja" vozila organizira na nekom neuobiËajenom mjestu, recimo, kod kupËeve kuÊe gdje se automobil ukraπava velikom maπnom ili ispred restorana u koji je zaljubljeni suprug odveo svoju damu na veËeru, iznenadivπi je zaista posebnim poklonom. - Jednom sam veoma zaposlenom biznismenu prije kratkog vremena automobil isporuËio na zraËnoj luci Pleso. Gospodin je bio u velikoj æurbi pa sam ga Ëekao ispred zgrade i predao mu kljuËeve registriranog i osiguranog automobila. On je zahvalio, ubacio kovËege u prtljaænik i odjurio dalje svojim novim mercedesom. S T R A S T


S T R A S T

87

Dario Ljuπtina Marko ZlaËki

æele. Oni preteæno pronau svoj idealan automobil iz ponude veÊ naruËenih vozila, dok su zahtjevi "starih" kupaca veoma konkretni. Stari kupci pozorno biraju sve detalje opreme automobila koja katkad moæe iznositi i 70 O Æ U J A K

2 0 0 7

posto cijene vozila. Valja iznijeti i joπ jedan zanimljiv podatak: najskuplji automobil koji je ikada prodan u salonu tvrtke EUROline bio je model S 600 L vrijedan toËno 235.777,57 eura.

- Moæda ubrzo sruπimo taj rekord. TrenutaËno smo u fazi pregovora za neka vozila s AMGovim potpisom, Ëija cijena probija tu granicu, kaæe Bitterman. Uglavnom, svoj posao i posao svojih kolega Saπa Bitterman ocjenjuje zahtjevnim, ali u potpunosti ispunjujuÊim. I danas je svakom od prodavaËa drago kada uspjeπno zakljuËi prodaju, a posebice je slatko "preobratiti" nekog dotadaπnjeg kupca druge marke. Doduπe, ima i gorkih trenutaka kada se izgubi veÊ sigurna prodaja, ali Bitterman tvrdi da se i iz toga moæe mnogo nauËiti. - Svaku izgubljenu prodaju analiziramo i tako pokuπavamo maksimalno smanjiti broj neuspjeπnih kupnji. Ipak, njih zaista ima vrlo malo jer uvjereno tvrdim kako EUROline ima najbolju garnituru prodavatelja u Hrvatskoj. Svaki je od nas drugaËiji tip i tako pogodniji za drugaËiji tip kupaca, ali uvjeren sam da svi radimo profesionalno dræeÊi se osnovnog pravila: nikada ne govoriti loπe o konkurenciji, veÊ samo isticati prednosti svoje marke. Samo se tako moæe prodati automobil i jamËiti da Êe se kupac nama i vratiti. A to nam je uistinu najveÊa nagrada.


NEWS 8|8 NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | V I J E S T I

Faldo ambasador Maybacha Nick Faldo, legenda golfa i najuspjeπniji europski golfer svih vremena, postao je ekskluzivni ambasador Maybacha. Klaus Nesser, Ëelnik najluksuznije marke na svijetu, istaknuo je kako je Faldo ambasador koji je postigao iznimnu razinu uspjeha tijekom aktivne karijere i koji je sada, baπ kao i Maybach, ukljuËen u promoviranje mladih talenata. U svojoj je bogatoj karijeri Faldo pobijedio na viπe od 40 turnira,

ukljuËujuÊi i πest Mastersa, 11 je puta bio Ëlan europske momËadi za Ryder Cup koji je osvojio Ëetiri puta. „Kao profesionalni igraË oduvijek sam teæio tomu da budem najbolji igraË, a istu strast za perfekcijom vidim u razvoju ovog vrlo posebnog automobila. Maybach predstavlja apsolutni vrh stila i tehnologije i presretan sam da sam blizak marki koja dijeli iste vrijednosti kao i ja“, rekao je slavni golfer.

Vannin novi album

„Ledeno doba“ naziv je novog albuma koji se oËekuje u svibnju. Najavni singl s albuma, pjesma „PoËetak i kraj“, veÊ je sada na vrhu top-ljestvica mnogih radijskih postaja. InaËe, autor je glazbe i tekstova veÊine pjesama Bruno KovaËiÊ, dok je legendarni Arsen DediÊ prepjevao svjetski poznatu pjesmu “L’appuntamento“, odnosno “Sastanak”, na naπ jezik. Usto, oËekuje se da Êe na albumu, koji producentski i aranæerski potpisuju Dean OreπkoviÊ i Nikπa Bratoπ, Vanna nastupiti s dvojicom poznatih estradnih umjetnika. InaËe, „Ledeno doba“, pjesmu po kojoj je album i dobio ime, Vanna izvodi u finalu radijskog festivala u lipnju na Hvaru.

Mercedes-Benz uz ritam bossa nove Glazbeni spektakl u Lisinskom potkraj veljaËe nije proπao nezapaæeno u javnosti. DomaÊe i inozemne filmske i glazbene zvijezde uz pratnju svojih ansambla izvodile su poznate pjesme legendi bossa nove. Teresa Salgueiro, koja je dvadeset godina nastupala s popularnim izvoaËem fada grupom “Madredeus”, omiljena glumica i muza Almodovarovih filmova Victoria Abril te hrvatska glumica i pjevaËica Jasna

BiluπiÊ zasluæne su za atraktivan nastup i tople zvukove poznatog bossa nova ritma. Atraktivnom je nastupu pridonio i EUROline stavivπi na raspolaganje πest Mercedes-Benzovih vozila za potrebe prijevoza i organizacije.

S T R A S T


NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS |8 9NEWS V I J E S T I

Compass by Startech Sluæbeni tuner vozila Chryslera i Jeepa, njemaËka tvrtka Startech, napravila je kit za preradu noviteta Compassa. Inspiracija je bio Grand Cherokee SRT8 s kojim Compas dijeli podosta detalja: automobil je spuπten za 30 mm, stoji na kotaËima promjera 19 ili 20 cola u SRT dizajnu, a kompletan je interijer presvuËen u kvalitetnu koæu. Tuning je proπao i dvolitreni turbodizelski motor: promjenama na elektronici i sustavu ispuha snaga mu je sa 140 poveÊana na 180 KS.

©kolovanje za Jeep Compass EUROlineovi djelatnici i ugovorni partneri potkraj sijeËnja proπli su posebnu edukaciju za novi Jeep Compass. Upoznavπi se s detaljima vezanim za nastanak vozila, performanse, dizajn i nove tehnologije novog modela, zapoËeo je trening cestovne i terenske voænje jer je novi Jeepov terenac valjalo upoznati i na cesti i izvan nje. Kako bi iskustvo bilo potpuno put je vodio autocestom od Zagreba prema Karlovcu, zatim odvojkom preko Jastrebarskog

do kamenoloma “Slapnice” pa put parka prirode “Æumberak”, gdje je cestovna avantura prerasla u off-road doæivljaj. Na putovima Samoborskog gorja svi su sudionici imali priliku osjetiti moguÊnosti novog Compassa u voænji s pogonom na Ëetiri kotaËa. Cilj trening voænje bio je da svaki djelatnik i ugovorni partner isproba Compass na razliËitim tipovima cesta i usporedi ga, osim s terencima iz Jeepove palete, i s konkurentskim vozilima.

Andreas Renschler, Ëlan uprave DaimlerChryslera

Æuti aneo za Actros Najpoæeljniju ADAC-ovu nagradu „Æuti aneo“ za izniman doprinos i ostvarenje u automobilskoj industriji ove je godine u kategoriji „Inovacije“ dobio aktivni sustav koËenja Active Brake Assist kojim je Mercedes-Benz definirao novi stupanj sigurnosti za kamione. Drugu vaænu nagradu autostruke “Safety Award” dobio je Actros. Da pojasnimo, belgijsko udruæenje specijaliziranih novinara koji prate osobna i gospodarska vozila uruËuje nagradu proizvoaËu gospodarskih vozila koji je na podruËju sigurnosti predstavio najveÊi razvoj. Ove je godine tu prestiænu nagradu dobio Mercedes-Benz upravo za sustav aktivnog koËenja u gospodarskim vozilima i za Mercedes-Benzov Actros Safety Truck.

Nagrade za Mercedesova vozila U izboru BestCars, πto ga drugu godinu zaredom u Hrvatskoj provodi magazin auto motor i sport, viπe od 5000 Ëitatelja ocijenilo je najboljom u klasi luksuznih vozila Mercedesovu S-klasu. Takoer, u viπoj srednjoj klasi i klasi monovolumena nagraena su i dva Mercedes-Benza: elegantni sportaπ CLS te dinamiËna B-klasa. O Æ U J A K

2 0 0 7

Mercedes-Benz je nagradama ovjenËan i na izboru za HR-auto Zbora automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog druπtva. Model CL proglaπen je najpoæeljnijim kupeom godine, dok je Mercedes-Benz dobio i posebno priznanje za sigurnost zbog uvoenja sustava PRE-SAFE u joπ πiru paletu svojih modela (E i C-klasa).


NEWS 9|0 NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | V I J E S T I

Iz Mauretanije za Strast - Saπa Bitterman Æelite li otiÊi na najteæu automobilsku utrku na svijetu najprije budite sigurni da volite reli, avanture ili oboje. Kaæe se da je na ovom reliju pobjednik svatko tko se uspije dovesti do cilja kroz ukupno 7195 kilometara portugalske i afriËke pustinje. Zaπto je tako teπko preæivjeti surove, ali i hipnotizirajuÊe afriËke krajolike provjerio sam i sam provevπi tri dana u Mauretaniji, dræavi usred Sahare, u kojoj se na pola relija vozaËi zaustavljaju na svom jedinom danu odmora. Afrika je ovdje zaista surova, i to ne romantizirano surova kao u njezinim filmskim uprizorenjima. Na putu za Mauretaniju, jednom kada nadletite Marrakech, u viπe od dva sata voænje avionom jedino πto Êete

vidjeti nepregledan je naranËast pijesak Sahare, prizor koji Ëak i strastvenom relijaπu i poznavatelju ove prestiæne utrke odmah daje joπ πaku razloga za poπtovanje prema natjecateljima. Dakle, u Ataru, mauretanijskom gradu usred Sahare, na Ëiju se pistu prizemljio naπ zrakoplov, cilj je osme etape, 540 kilometara dugaËkog brzinskog ispita Zouerat-Atar. Smjestili smo se u bivouac (improvizirani kamp opkoljen vojskom koja nas Ëuva od pustinjskih “gusara”) u kojem su prateÊe ekipe veÊ doËekivale natjecatelje. NoÊi smo proveli na slamnatim madracima u vreÊama za spavanje. Dan za odmor vozaËima sluæi za servisiranje i daje moguÊnost da bar donekle otklone kvarove na

svojim monstrumima (neka vozila zaista izgledaju kao da su ovamo zalutala iz poneke od epizoda o Mad Maxu) te da oporave svoju psihiËku i fiziËku kondiciju. Meutim, osim natjecateljskih vozila tu moæete naiÊi i na vozila poput ovih Mercedes-Benzovih kamiona u vlasniπtvu domaÊih trgovaca ili autoprijevoznika. Iako je Mercedes-Benzova servisna mreæa jedna od najrazvijenijih na svijetu, vjerujem da se udaljenost od ove toËke do najbliæe radionice mjeri u tisuÊama kilometara. No to lokalne biznismene vjerojatno ni najmanje ne zabrinjava (na kraju krajeva na ovoj se slici i smijeπe), buduÊi da njihovi raritetni primjerci bez problema odrauju ono πto se od njih oËe-

kuje - prelaze milijune kilometara po pjeπËanim i makadamskim bespuÊima, bez servisnih intervala, izmjena ulja, filtera, rezervnih dijelova, mobilnog jamstva, servoupravljaËa i klima-ureaja... Zanimljivo je spomenuti da bez obzira na to koliko je Mauretanija siromaπna i zaostala zemlja (postoje joπ neki zaostaci, vjerovali ili ne - robovlasniËkog druπtva), jedina marka osobnih automobila koju moæete pronaÊi je, naravno, Mercedes. PrednjaËe legendarni modeli 124 I 190., a kad bi Mauretanci samo znali da je E-klasa kao sljednik tih modela zadræala tu razinu kvalitete i kao dokaz tomu prevalila put od Pariza do Pekinga, vjerujem da ne bi oklijevali obnoviti svoj vozni park. S T R A S T


NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS |9 1NEWS V I J E S T I

Limex preuzeo 10 novih kamiona Preuzimanjem deset novih kamiona tvrtka Limex proπirila je svoju cestovnu flotu na dvadeset pet kamiona. RijeË je o potpuno novim kamionima prikoliËarima MB Actros 2544 s 440 KS te maksimalnim tovarnim prostorom od 120 prostornih metara. S obzirom na specifiËne potrebe Limexa, nadogradnju

tipiziranih kamiona radila je tvrtka Schmitz Cargobull. Nakon upoznavanja s voznim i transportnim karakteristikama vozila i teËaja za vozaËe, koji je za Limex organizirao EUROline, na prigodnoj je sveËanosti kljuËeve kamiona Draæen Vulama, voditelj prodaje, predao Marku ©eleju, predstavniku Limexa.

Tvrtka Limex izvozi svoju robu u trideset dvije zemlje, a veÊi dio proizvoda transportira se upravo cestovnim putem. Do sada su njihova vozila prelazila oko 180.000 km na godinu, a kako ubuduÊe zbog πirenja proizvodnje oËekuju i πirenje obveza, vjeruju da Êe broj kilometara biti veÊi od 260.000

godiπnje. Upravo je stoga Limex odluËio investirati u kupnju Mercedes-Benzovih kamiona, vrijednih viπe od deset milijuna kuna. Ovih Êe dana svi kamioni biti registrirani i ubrzo voziti cestama diljem Europe, rekao je prilikom preuzimanja novih vozila Dejan Budimlija, voditelj Odjela transporta tvrtke Limex.

Jeep za country zvijezde Dvoje poznatih ameriËkih country pjevaËa i najslavniji country ljubavni par Faith Hill i Tim McGraw svoju su vezu zapoËeli upravo u Jeepu. Stoga ne Ëudi πto je Jeep i postao pokroviteljem njihove velike turneje Soul2Soul koja kreÊe ovog lipnja.

- Nakon zajedniËkog nastupa 1996. u State Collegu u Pensilvaniji, Faith i ja vozili smo se u Jeepu. Postali smo par, a Faith je dosta godina poslije pronaπla taj automobil i poklonila mi ga za roendan, rekao je McGraw.

©kolovanje za Sebring EUROline i ugovorni partneri sudjelovali su na meunarodnom πkolovanju za prodavatelje Chryslerovih vozila poËetkom oæujka u Lisabonu. Cilj je bio podrobno upoznati sve znaËajke novoga Chrysler Sebring Sedana, modela koji nastavlja provjerenu formulu iz 2005., utemeljenu Chryslerom 300C Sedan i Touring. Osim teorijskog djela edukacije, sudionici su proπli i praktiËni dio. Na panoramskim cestama u okolici Cascalisa, Estorile i Lisabona isprobali O Æ U J A K

2 0 0 7

su novi Sebring i usporedili ga s konkurentskim vozilima. Na raspolaganju su im bila dva razliËita motora, savrπeno prikladna za sva svjetska træiπta - 2.4-litreni benzinski i dvolitreni turbodizelski motor.


NEWS 9|2 NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | V I J E S T I

C-sales Croatia Prvi dio projekta certifikacije prodavatelja ili C-sales Croatia, upravo je, nakon neπto viπe od godinu dana, dovrπen. Tako je 41 prodavatelj Mercedes-Benzovih vozila dobio certifikat koji ga ovlaπÊuje da bilo gdje u svijetu

moæe sudjelovati u promociji, prodaji i postprodaji vozila te marke. Samo u EUROlineovoj maloprodaji u Zagrebu 23 djelatnika dobila su status ovlaπtenih prodavatelja Mercedes-Benzovih vozila. Njihovo znanje i vjeπtine

Sprinteri za MUP

nakon zahtjevnih treninga (meu ostalim, provjeren i opÊeprihvaÊen Global Training DCAG) te nakon mnogih testiranja i procjena potvreni su svjetski priznatim certifikatom koji i kupcima u Hrvatskoj jamËi

da Êe u EUROlineu naiÊi na svjetsku Mercedes-Benz kvalitetu usluge jednaku kao i u matiËnim DaimlerChryslerovim odjelima. Vizija o timu koji pobjeuje, zacrtana joπ 1993. godine, i ovaj je put dala rezultate. I to najbolje.

Ministarstvo unutarnjih poslova obnovilo je svoj vozni park i to najboljim transportnim vozilom 2006. - Mercedes-Benzovim Sprinterom. MUP je preuzeo veÊi broj novih Sprintera od kojih je dio posebno opremljen

za prijevoz uhiÊenika (popularne “marice”), dok je za potrebe prijevoza policajaca odabrana putniËka verzija Sprintera 315 CDI. Nove policijske “zvijezde” bit Êe rasporeene po policijskim upravama u cijeloj zemlji.

S T R A S T


NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS | NEWS |9 3NEWS V I J E S T I

Humanitarna akcija AK Overboost TreÊu je godinu zaredom AK Overboost, ovaj put u suradnji s ostalim hrvatskim automobilistiËkim forumima i klubovima, organizirao humanitarnu akciju za πtiÊenike domova za nezbrinutu djecu Svete Terezije od malog Isusa na Vrhovcu i Svetog Josipa u Hrvatskom Leskovcu. Prikupljali su se novËani prilozi i darovi namijenjeni prije svega edukaciji djece. I EUROline se, veÊ tradicionalno, pridruæio toj akciji ustupivπi autobus Mercedes-Benz Travego za prijevoz djece i darova.

Servis otvoren 24 sata U æelji da bude πto viπe na usluzi svojim kupcima, EUROline je u servisima produæio radno vrijeme. Tako servis gospodarskih vozila od poËetka oæujka radi svih 24 sata radnim danom, a subotom od 8 do 13 sati. “Cilj nam je izaÊi ususret vlasnicima gospodarskih vozila koji sada vozilo na servisiranje mogu dovesti u vrijeme koje im najviπe odgovara”, istiËe Miro BaËak, voditelj servisa u EUROlineu. Za dva sata produæeno je i radno vrijeme prodaje rezervnih dijelova, radnim danom od 8 do 19 sati, a subotom od 8 do 13. Servis osobnih vozila otvoren je radnim danom od 8 do 22 sata, a subotom od 8 do 13h. O Æ U J A K

2 0 0 7

Novi autobusi za rijeËki Autotrolej Vozni park rijeËkoga gradskog prijevoznika “Autotroleja” obogatit Êe 12 Mercedes-Benzovih autobusa. RijeË je o najprodavanijoj generaciji Citara, niskopodnim, zglobnim autobusima koji su proizvedeni u tvornici u Mannheimu. Mogu primiti oko 150 putnika kojima Êe ulazak u njih biti znatno olakπan - bez penjanja uza stepenice.

Direktor Autotroleja Ciril JuriπiÊ i direktor EUROlinea Paul Kennedy


94

K O L U M N A

U prvim noÊima proljeÊa, veÊ godinama i godinama, sanjam isti san. Baπ uvijek isti. Nemirna ponavljajuÊa priËa pada na davno utvreno mjesto osobnoga kalendara. Moje je lice u njoj zaleeno naivnim pogledom djevojËice. U rano jutro stojim na provincijskoj æeljezniËkoj stanici i Ëekam vlak Ëije kaπnjenje, preko krËeÊeg ozvuËenja, najavljuje promukli glas moje prve susjede. Izlazim iz sebe. San se nastavlja u mutnijim tonovima. DjevojËica osjeÊa da nekamo mora stiÊi na vrijeme, ali ne zna toËno kamo; moæda u πkolu, moæda u posjet bolesnom ocu ili baki. Prvo pogledava na sat, zatim koraËa prema traËnicama, potom zaviruje u ured prometnika. Sve se jaËe uznemiruje. I na kraju plaËe. Uvijek isto. Zaπto plaËeπ, pita je glas nepoznate æene i nastavlja: Jesi li poznavala njega koji je jutros pregaæen? Nepoznata izgovara ime djeËaka s kojim djevojËica odlazi na livadu, s kojim piπe zadaÊu, kriomice bere susjedove zelene kajsije, prepriËava bajke i hoda uz prugu; traga za predmetima koji su izbaËeni kroz prozor vagona nekog brzog vlaka i maπta o putnicima koji viπe nikada neÊe ovuda proÊi. Nepoznata spominje maglu i traËnice πto prolaze kroz πumu, i ukleto mjesto blizu drvene kuÊice. DjevojËiËino vlastito bolno Ne, nije istina, budi je iz sna. SjeÊam se toËno vremena kad sam ga prvi put odsanjala. Bio je blagdan sv. Josipa, dvadesetak dana prije mog i tridesetak dana prije njegovog petnaestoga roendana. Buenje je bilo popraÊeno zvukom lokomotive koja je parala ravnicu ispred kuÊe u kojoj sam odrastala. Kroz prozor sobe vidjela sam vagone koje te noÊi nisam doËekala. Ponovno probuena poæeljela sam potrËati prema njima, ukrcati se u posljednji i na njegovim vratima otputovati prema πumskoj kolibici nakrcanoj

PriËa o snu, djeËaku i ljubavi djeËakovim i mojim tajnama. Nastavila sam plakati suzama preseljenima iz sna. Moæda je stvarno nastradao, jecala sam. Opet si noÊas Ëitala tuæne priËe, izgovorila je moja starija sestriËna uπavπi u sobu. Njezin je glas nalikovao glasu nepoznate. Nije bio drukËiji ni u trenutku kad je podsmjeπljivo izgovorio: Mali te Ëeka, a princeza joπ spava. Zakasnit Êete na nulti. Mali je bio samo moj djeËak. I moj djeËak je to jutro joπ bio æiv. Umrijet Êe Ëetiri godine poslije. Bit Êe kraj zime, nekoliko dan prije nego πto kalendar oznaËi noÊ moga sna. Moj djeËak neÊe istrËati na traËnice, ali Êe se njegov odlazak ipak dogoditi u blizini naπe drvene kuÊice. PriËe o ljubavi nitko neÊe znati priËati kao πto ih je priËao on. Svaki je put kao prvi put, upamti to i ne pati. Uvijek je drukËije, ponavljao mi je veËer prije nego πto Êe svojom πakom, ritualno oponaπajuÊi kraj, otvarati i zatvarati dvoriπna vrata moga doma. Od sljedeÊeg dana, kada mi promukli glas javi da djeËaka viπe nema, viπe niπta neÊe biti isto. Samo Êe moj san slijediti svoju tvrdoglavost. Uvijek istu. OËekujem ga i ovih dana. Jer, stigle su noÊi ranoga proljeÊa. »im se san dogodi, spremit Êu se na put. Uradit Êu ono πto radim proteklo jedno desetljeÊe. Putovanje poslije sna mogla bi glasiti promotivna akcija u kojoj sam samoj sebi i sponzor i jedini putnik. Odlazim nekamo da zaboravim na okus odsanjanog, a redovito se vraÊam nagraena; s elementima nove priËe koja Êe titrajima, kad se presvuËe u reËenice, podsjeÊati na lice oslonjeno na prozor i zagledano u vlak. Onda kad nam joπ nije bilo ni petnaest. Pred pojavu sna snaæno se pojaËava slika proπloga putovanja. Tako je i u ovom trenutku. Kadar je jasan i Ëist, kao da nije snimljen prije punih dvanaest mjeseci.

Automobil se zaustavlja ispred motela u kojem posluæuju jednu od najboljih kava na autocesti prema istoku zemlje. Iz limuzine izlazim ja i uπetavam u restoran. Odabirem prazan stol u uglu. Za stolom do mene sjede majka i kÊi. DjevojËici je najviπe sedam godina. Dok njezina majka odsutno gleda kroz prozor, malena poluglasno Ëita Trnoruæicu. »udi me vjeπtina kojom djevojËica svladava reËeniËne sklopove. I u nevjericu me baca njezina, meni doista neoËekivana, intervencija u tekst: Nije istina da je poslije sto godina sve ostalo isto. Kako to, mama? Majka prvu minutu πuti, a zatim lagano, gotovo ravnoduπno, izgovara: Istina je. Sve je uvijek isto. Kadgod se probudiπ, uvijek je isto. Kazuje to glasom oËajne æene koja je odavna prestala vjerovati da nekih dvoje mogu æivjeti sretno do kraja æivota. Poslije toga uzima mobitel i tiho navodi naziv motela u kojem se nalazi. Pozivom zavrπava moju sliku. Æenino razoËaranje prekriveno tvrdnjom „uvijek je sve isto“ preselilo se k meni. Moæda je stiglo na tacni mlaahne konobarice koja je, ako je bilo suditi po izrazu njezinih oËiju, odavna zaboravila na ranoπkolsku lektiru. Lagano ispijajuÊi kavu, razmiπljala sam je li mlada majka pod uvijek istim podrazumijevala odnos muπkaraca i æena, odnos majke i kÊeri, sina i oca, ili moæda odnos politike prema sitnima i povijesti prema slabima. U jedno sam bila sigurna; ta æena - iako je sjedila uz divno malo biÊe - bila je turobna jer nije spoznala πto je to ljubav. Gledala sam u njezino, njoj nepripadajuÊe, lice. Odjedanput sam se poËela znojiti. Nisam se mogla sjetiti one koja mi je dala æivot. Ustala sam, platila kavu i otiπla. Sjela sam u auto i krenula prema istoku,

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

znajuÊi da Êu pri prvoj moguÊnosti silaska s ceste odabrati povratak. Jer, priËu sam imala. Tematizirala je uvijek isto neimanje i uvijek istu Ëeænju; onu za ljubavlju - staromodnu i vjeËnu. ©to bi mi sada rekle mlade djevojke koje me Ëesto uvjeravaju da jednostavno viπe nema vremena za ljubav, pitala sam se oËekujuÊi strelicu udesno i ispis prvog mjesta. A naπi domaÊi romani? Sve je puno ljubavi; ljubav je sve, u πto se zaljubljujemo, naπe ljubavi - naπe bolesti… A u stvarnosti? Uvjerili su nas da je ljubav iz nekog drugog vremena, da mi zapravo ni ne znamo voljeti nego samo zaljubljivati se, da je najbolje ne izlagati se tim strelicama jer Êemo ostati trajno ozlijeeni, da je koliËina ljubavi dana nam na roenju ograniËena. Ne bih prihvatila darovanu priËu iz jednog usputnog motela da se i sama nisam bojala, da nakon sna nisam bjeæala pred moguÊnoπÊu da Êu i ja uskoro nekome reÊi Uvijek je sve isto. Znam da bi mog djeËaka boljelo kad bi znao da se danas o ljubavi govori kao o teretu. DjeËak bi se smijao modernim izmiπljenim blagdanima zaljubljenih. I za nas jedan dan u veljaËi, da skakuÊemo po krovovima, komentirao bi podrugljivo. Razljutio bi se na one koji su nam finoÊom lukava uma umjesto svoga srca otvorili izloge nakrcane pliπanim i Ëokoladnim imitacijama „po povoljnim cijenama“. Zbog svog djeËaka zapisujem priËe po koje putujem nagovorena snom. Znam da je djeËak davno izradio posebnu prometnu kartu samo za mene. Na svim je pravcima ucrtao zabranu odustajanja od ljubavi. Uz prometnicu koja vodi prema naπem djetinjstvu sitno je dopisao: Samo Êe san ostati isti. PriËe Êe uvijek biti drukËije. Da bi ih prepoznala, moraπ nauËiti gledati. S T R A S T


Odobrenje uz πalicu kave... 30 minuta je vrijeme potrebno za kreditnu odluku. 30% od netto cijene vozila je minimalno uËeπÊe. Maksimalni rok financiranja: 48 mjeseci.

Potrebna dokumentacija: fotokopija osobne iskaznice i ispunjen zahtjev za financiranje.

Brzi leasing 30+ Brzi leasing 30+ odnosi se na financiranje novih osobnih i dostavnih vozila, marki Mercedes-Benz, smart, Chrysler, Jeep i Dodge, vrijednosti vozila do 100.000 EUR (financirana vrijednost do 70.000 EUR). Kreditna odluka u roku 30 minuta garantirana je za sve zahtjeve zaprimljene od ponedjeljka do petka od 8.30 do 16.00. U sluËaju potrebe kreditni odjel moæe zatraæiti dodatnu dokumentaciju. UËeπÊe mora biti uplaÊeno sa raËuna kupca. Ovaj oblik financiranja iskljuËuje ostale akcije. Kontakt: telefon (01) 34 41 250 ili www.daimlerchrysler-leasing.com.hr


OÆUJAK 2007 BROJ 13 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

broj 13  

ZA HRVATSKU MAGAZIN TVRTKE EUROline OÆUJAK 2007 BROJ 13 Mercedes-Benz — a brand of DaimlerChrysler

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you