etjednik br123 by eTjednik

BROJ 123. 03. VELJAČE

BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE

tjednik

Na peronu s gastarbajter ima 21. stoljeća

EGZODUS VARAŽDINAC A U dvije godine županiju napu stilo gotovo 3000 stanovnika

Odlaze mladi i obrazovani, dolaze snahe iz egzotičnih zemalja

“Radije ću Švabi variti, nego ovdje konobariti”

Kronika tjedna

IMENOVANJE

Hranić i Štromar u skupštinu regija Europske unije U Europski odbor regija (OR) – političku skupštinu lokalnih i regionalnih tijela vlasti EU-a, u utorak 27. siječnja imenovano je 18 lokalnih političara iz cijele Hrvatske... To će izaslanstvo – koje je predložila hrvatska vlada, a formalno odobrilo Europsko vijeće – sljedećih pet godina u Odboru predstavljati interese hrvatskih gradova i regija. Hrvatsko izaslanstvo – koje čini devet punopravnih članova među kojima su iz Varaždinske županije vidovečki načelnik Bruno Hranić i župan Predrag Štromar te devet zamjenika – bit će sastavni dio nove OR-ove

Zadatak im je predstavljati interese hrvatskih regija skupštine od 350 lokalnih i regionalnih političara koja sljedeći mjesec započinje novi petogodišnji mandat. Hrvatske članove imenuje

Utorak, 03. veljače 2015.

ŽELJKO SAČIĆ SVE NAZV

Optužnica protiv generala MUP-a

Željko Sačić, rođen u Varaždinu, ocijenio je lažima i pravnim šikaniranjem optužbe zagrebačkoga Županijskog državnog odvjetništva, koje ga sumnjiči da je zabranio očevid nakon ubojstva šest civila u selu Gruborima u kolovozu ‘95 godine. hrvatska vlada i oni odraža- - Neugodno sam iznevaju rodne i geografske odnose u Hrvatskoj. Oni će se pridružiti regionalnim i lokalnim nacionalnim izaslanstvima iz svih država članica EU-a kad započne novi mandat ORa. OR je uspostavljen 1994. godine, nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta, kako bi se europskim lokalnim i regionalnim vladama omogućilo da u Europskoj uniji izraze svoje mišljenje. nađen. Sve smo to dokaLokalni i regionalni političa- zali u prethodnim prori okupljaju se u Bruxellesu cesima. To su notorne do šest puta godišnje kako bi laži. Ta kvazi optužnica raspravili političke prioritete koja mi se stavlja na tei usvojili mišljenja o zakono- ret ta zlodjela je zapravo davstvu EU-a. zlouporaba prava. Sve Hrvatsko izaslanstvo sastat što je dosad utvrđeno u će se prvi puta 11. veljače u raznim postupcima apBruxellesu tijekom prvog solutno govori da ja niplenarnog zasjedanja novog sam spriječavao očevid, OR-ovog mandata gdje će nisam bio nadležan za svi članovi izabrati predsjed- to, zapravo ta dva dana nika i prvog potpredsjedni- nisam bio ondje - istaka Skupštine. knuo je Sačić.

To su notorne laži, već smo sve to dokazali u prethodnim procesima

Zbog ratnog zločina nakon akcije Oluja zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo 26. siječnja podiglo je optužnicu protiv Željka Sačića, ratnog pomoćnika zapovjednika Stožera specijalne policije MUP-a, i Franje Drlje, bivšeg pripadnika policijske antiterorističke jedinice Lučko koji je u lipnju prošle godine nepravomoćno oslobođen za ratni zločin u Gruborima. Sačić i Drljo terete se ratni zločin protiv civila koji se na širem području Knina i Gračaca dogodio 25. i 26. kolovoza 1995.

DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST

VAO LAŽIMA

v umirovljenog iz Varaždina

Na Židovskom groblju memorijalna ploča

Varaždin je u utorak, 27. siječnja obilježio Međunarodni dan sjećanja na holokaust. U prisustvu predstavnika Židovske općine Zagreb i Židovske općine Čakovec, na Židovskom groblju u Varaždinu otkrivena je memorijalna ploča svim preminulim članovima Židovske zajednice u Varaždinu. Otkrivanju ploče nazočili su varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, njegov zamjenik Vjeran Radelić, predsjednik gradskog vijeća Josip Hehet i autor idejnog rješenja ploče Ivan Mesek. - Ploča je izrađena od crnog mramora, a jedan njen rub cijalne policije MUP-a otkinut je kako bi se simbolisa sjedištem u Grača- zirala rana nastala tragičnim cu, propustio osigurati učinkoviti nadzor nad postupanjem pripadnika specijalne policije, sukladno međunarodnim konvencijama. Terete ga i da je nadležnim policijskim službenicima zabranio provođenje očevida te neSačića tužiteljstvo tereti istinito izvješće dostavio da je kao pomoćnik za- Glavnom stožeru HV-a povjednika Stožera spe- u Zagrebu.

tjednik

Sačića se tereti za ratni zločin protiv civila kod Knina i Gračaca 95.

Kronika tjedna

Utorak, 03. veljače 2015.

IMPRESSUM

eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić

Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur

događajima. Sama površina ploče polirana je tako da se na njoj zrcale i osobe koje odaju počast na tom mjestu. Time na neki način ploča postaje mjesto preispitivanja nas

Otknuti rub ploče od mramora simbolizira ranu samih kako se ovakve tragedije više nikada nebi događale - izjavio je Ivan Mesek Građani su nakon otkrivanja ploče mogli slobodno prošetati grobljem.

Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr

Kronika tjedna

NOĆ MUZEJA

ZMAJLOVIĆ O BALAMA

Na potezu je Gr sa svojim plano

Više od 6000 Varaždinaca u muzeju Gradski muzej Varaždin sudjelovao je u ovogodišnjoj Noći muzeja, koja se u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, organizirala u petak, 30. siječnja 2015. godine. Izložbeni postavi u Starom gradu (Stalni postav Kultrunopovijesnog odjela), palači Herzer (Stalni postav Svijet kukaca; izložba O gradu priča palača) i palači Sermage (Stalni postav Hr-

vatski majstori 20. stoljeća; izložba keramičkih instalacija Smiljane Brezovec Meštrić) bili su otvoreni od 18 do jedan sat nakon ponoći. Varaždinke i Varaždinci su pokazali veliki interes za Noć muzeja, a ove godine je unatoč lošem vremenu muzeje obišlo više od šest tisuća posjetitelja, točnije 6014 ljudi. Ulaz je na sve muzejske postave bio besplatan.

Preminuo Josip Cikač Nakon iznenadne i teške bolesti u subotu, 31. siječnja 2015. preminuo je poznati varaždinski umjetnik Josip Cikač. Pogreb preminulog održao se u ponedjeljak, 2. veljače u 15:00 sati na biškupečkom groblju. Josip Cikač je rođen 8. rujna 1926. godine u Kućan Marofu pokraj Varaždina. Likovnim oblikovanjem, skulpturom i reljefom u

Utorak, 03. veljače 2015.

drvu i kamenu aktivno se bavio više od 60 godina. Ostvario je 50 samostalnih i više od 350 skupnih izložbi u Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Francuskoj. Posebna su mu ostvarenja spomenik PAN Europske unije u Mlinarcima (H) i spomenik zahvale sv. ocu Ivanu Pavlu II. u Mariji Bistrici.

Ministar zaštite prirode i okoliša Mihael Zmajlović tijekom boravka u Varaždinu, kometirao je i stanje s baliranim otpadom u Brezju u Varaždinu. Ministar Zmajlović naglasio je kako je na potezu Grad Varaždin koji bi Fondu za zaštitu okoliša trebao predstaviti plan sanacije baliranog otpada. – Bale u Brezju su u fazi da čekamo od Grada Va-

Monitoring Europske komisije Zmajlović nije komentirao raždina da predstavi plan sanacije, odnosno plan zbrinjavanja bala, s obzirom na to da je raspisao natječaj za odabir koncesionara. Nakon toga očekujem da se stekmu uvjeti, ukoliko sve bude u skladu sa zakonom, da Fond za zaštitu okoliša sufinancira Gradu Varaždinu zbrinjavanje baliranog otpada – rekao je Zmajlović.

Problem baliranog otpada u Brezju, prema ministrovim riječima, posljedica je loših odluka. Međutim, Ministarstvo je odlučno da taj problem riješi. Međutim, ministar je i dodao kako dinamika rješavanja varaždinskog otpada sada ovisi o Gradu Varaždinu, koji će u svakom slučaju imati potporu Ministarstva i stručnu uslugu koja je u skladu sa zakonom. Komentar ministra Zmajlovića o navodnom monitoringu Europske komisije nad rješenjem pro-

Utorak, 03. veljače 2015.

Kronika tjedna

IVANEČKI TURIZAM

rad Varaždin om sanacije još nema. Ako je gradonačelnik predvidio otprilike takav iznos, ako se ostvare svi zakonski uvjeti, Fond će razmotriti taj zahtjev. Nikad u Fondu nije bio problem količina novca, već način kako se to troši, a to je namjensko trošenje sukladno zakonu. Nama je to najvažnije. Količina novca zasad nije bila u fokusu i nadam se da nikad neće biti problem s obzirom na stabilne prihode Fonda i s obzirom na prioritete koje imamo – izjavio je Muller. Gradonačelnik Goran Habuš još je sredinom blema bala u Brezju nismo uspjeli dobiti. Na pitanje hoće li Fond sufinancirati zbrinjavanje bala u Brezju te znaju li da gradonačelnik Habuš računa na 45 milijuna kuna iz Fonda, direktor Fonda Sven Muller odgovorio je kako će sve ovisiti o planu sanacije i zakonskoj regulativi. – Kada dođe zahtjev za sufinanciranjem i kada razmotrimo odluku znat ćemo koliko treba i novaca. Fond još nije dobio zahtjev za sufinanciranje, stari ugovor o sufinanciranju je bio poništen, a novoga

Lani 24 posto više turista nego 2013. Na području Turističke zajednice Grada Ivanca u 2014. godini ostvareno je ukupno 3.084 noćenja turista, a najviše ih je ostvario hotel Orion. Iako pozitivna kretanja u turizmu na ivanečkom području nisu zanemariva, u TZ-i Grada Ivanca kažu da im ona nisu dovoljna za potpuno zadovoljstvo. Prema dostupnim službenim podacima Ministarstva turizma za cijelu Hrvatsku, u odnosu na 2013. godinu, Ivanec odstupa u pozitivnom smislu na državnoj i žu-

posto više noćenja u odnosu na 2013. godinu – naglasio je Boris Jagetić Daraboš, dugogodišnji ivanečki turistički djelatnik. Za jači i intenzivniji turistički razvoj Ivanca

panijskoj razini po broju posjeta i noćenja izraženo u postocima. - Takav trend povećanja prisutan je od 2006. godine. Grad Ivanec 2014. godine zabilježio je 14 postotno povećanje dolazaka gostiju i čak 24

potrebna su izostala turistička ulaganja privatnog sektora. - Riječ je o nepostojanju turističke tradicije regije i stanovništva, kao i prisutne teške ekonomske situacije – kazao je Daraboš Jagetić.

Turističkoj zajednici rezultati nisu dovoljni za potpuno zadovoljstvo

Fondu nije problem novac, već kako se troši, izjavio je Muller 2014. godine najavio izradu Plana sanacije odnosno zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju, kojeg treba dostaviti Fondu, a temelj kojeg će biti moguće sufinanciranje sanacije baliranog otpada.

Javne politike

Utorak, 03. veljače 2015.

NOVI TURISTIČKI PROJEKTI U VARAŽDI

Od Habsburgovaca do r

Posljednjih godina Hrvatska se sve više okreće razvoju turizma kao glavnom proizvodu koji bi trebao donijeti uzlet u poslovnom smislu, kao i gospodarski rast. Iako se turistička ponuda uvelike temelji na ljetnoj sezoni, odnosno moru i suncu kojeg u izobilju ima hrvatska obala, sve se više potiče razvoj kontinentalnog turizma. Iako nema more, sunce i otoke, kontinentalni dio Hrvatske ima mnoge prirodne ljepote i povijesnu baštinu, a za privlačenje gosti-

Prošla godina bila je izuzetno uspješna, 5 ,1 9 lo ti je s o p je in d ž ra a V posto više gostiju ju i povećanje turističke ponude potrebni su mnogi dodatni, privlačni i zanimljivi sadržaji. Biser kontinentalnog turizma, Beč u malom, kako mu mnogi vole tepati, zasigurno je i grad

Piše: Valerija Mihalić Foto: Zoran Stanko/arhiva

Kako bi se poboljšala promocija Varaždi zajednica grada Varaždina uključilau pr

Utorak, 03. veljače 2015.

Javne politike

INU

razvijanja cikloturizma Očekuju nas novi turistički sadržaji, a mi vam donosimo neke od najzanimljivijih

ina na stranim tržištima, Turistička rojekt pod nazivom “Hrvatska 365”

Varaždin. Jačanje turističke ponude i sve više gostiju u našem gradu obilježilo je proteklu godinu. Za varaždinski turizam prošla godina bila je izuzetno uspješna. Naime, dvoznamenkasti

I turisti željni aktivnijeg odmora trebali bi doći na svoje rast turističkog prometa potvrdio je Varaždin kao najbolju hrvatsku kontinentalnu turističku destinaciju u 2014. godini. Tijekom 2014. Varaždin

Javne politike

Utorak, 03. veljače 2015.

je posjetilio 9,15 posto više gostiju nego u 2013. godini, koji su ostvarili 12,19 posto više noćenja.

Festival varaždinskih dvorišta

Glazba na balkonima i Vrijeme jagoda neki su od projekata iz 2014.

Dvorišta varaždinske povijesne jezgre, realizirane u sklopu projekta „Priče varaždinskih dvorišta“ započetog 2011. godine, poticaj su da se kroz trodnevni „Festival varaždinskih dvorišta“ prikaže mogućost njihova korištenja u razvoju turističke ponude grada. – Daje se dodatni imput u razvoju kulture, ugostiteljstva i kreative.

Uz domaće goste Varaždin su najviše posjećivali gosti iz Njemačke, Italije i Austrije. Taj je značajan pomak, između ostalog,

rezultat dugogodišnjeg intenzivnog rada Turističke zajednice grada Varaždina kroz promo-

Predviđa se otvaranje ukupno šest dvorišta u kojima će se organizirati različiti sadržaji i ponuda. To će biti od glazbeno-scenskih programa, multimedije, izložbe, do ugostiteljske ponude i kreative – najavili su iz TZ-a Grada Varaždina. U projekt će se uložiti 50 tisuća kuna, a rok za izvršenje je lipanj 2015. godine.

ciju, kreiranje kvalitetnih kulturnoturističkih sadržaja te obradu tržišta. Uz aktivnosti koje turistička zajednica grada provodi ili financira niz godina, kao što su cvjetno uređenje grada, smjena gradske straže, Trg tradicijskih obrta ili revitalizacija varaždinskih dvorišta, tijekom 2014. godine realizirana su i dva nova događanja - Glazba na balkonima

grada te Vrijeme jagoda. Pokrenut je i projekt osmišljavanja mini atrakcija Umjetnost na ulici te je u povijesnoj jezgri postavljena instalacija Krinolina ljubavi. Međutim, novi turistički sadržaji na gradskim ulicama čekaju nas i u 2015. godini. Samo neki od vrlo zanimljivih projekata su „Varaždin – biser u habsburškoj kruni“, „Priče s varaždinskih

Biser u habsburškoj kruni Novi proizvod zasigurno će biti jedinstvena izložba u Hrvatskoj, „Varaždin – biser u habsburškoj kruni, čije je otvorenje planirano za 28. listopada. Izložba koja prikazuje prisutnost vladarske dinastije Habsburg u životu grada Varaždina kroz više

od četiri stoljeća, inspiracija je za novu turistčku ponudu, vezanu uz tematiku izložbe. – Turistička zajednica grada Varaždina će u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin, kulturnim i turističkim sektorom grada, razraditi program turističke ponude, baziran na

enogastronomiji uz dodatan glazbeno-scenski program. prigodno će se urediti i interijer i eksterijer objekata uključenih u program. Vrijednost projekta iznosi 20 tisuća kuna – stoji u prijedlogu Programa rada Turističke zajednice Grada Varaždina za 2015. godinu.

Javne politike

Utorak, 20. siječnja 2015.

Biciklom u Varaždin Za one željne aktivnijeg turističkog odmora, planiran je projekt „Biciklom u Varaždin“ u koji će se uložiti 30 tisuća kuna. Ovaj program sukladan je novom strateškom dokumentu razvoja turizma RH do 2020. godine, a uključuje daljnji razvoj ponude namijenjene biciklistima – mreže različitih i sadržajno atraktivnih ruta. – Kao

Priče s varaždinskih prozora „Priče s varaždinskih prozora/Priče iz zida“ takozvane su male atrakcije koje uvelike doprinose turističkoj ponudi grada. Rok za izvršenje projekta je aktualna godina, a uložit će se 80 tisuća kuna. – Značaj tih malih atrakcija je tim veći ako ih posjetitelj može

prozora/Priče iza zida“, „Festival varaždinskih dvorišta“, ali i projekt „Biciklom u Varaždin“. Kako bi se poboljšala promocija Varaždina na stranim tržištima, Turistička se zajednica grada Varaždina uključila, kao koordinator destinacije Sjeverna Hrvatska, i u projekt Hrvatske turističke zajednice pod nazivom Hrvatska 365. The New York Times Varaždin je uvrstio u 52 svjetske destinacije

konzumirati bez posrednika. Objekti unutar povijesne jezgre, kao i bogata prošlost grada, daju nam mogućnost da spojimo značajne događaje i ljude iz prošlosti i kreativno umjetničko izražavanje suvremenih autora – stoji u opisu projekta.

koje se moraju posjetiti je turistička zajednica u 2014. godini. Hrvatska Špancirfest 2014. godine je gospodarska komora uvrstila u top 10 hrvat-

Pred nama je nova godina s već dobro uhodanim sadržajima, ali i mnogim novim... Varaždin proglasila najboljom hrvatskom kontinentalnom turističkom destinacijom, a Hrvatska

skih turističkih događnja. Još je jedno priznanje za Špancirfest stiglo od Hrvatske turističke

turističko odredište Varaždin se nalazi na dvije međunarodne biciklističke rute , a inicijator je i sudionik u razvoju biciklističke rute koja povezuje dva dvorca u okviru Varaždinske županije. Ovo je jedan značajan korak prema jačanju cikloturizma s obzirom na sve veći interes biciklista za ovaj kraj – stoji u prijedlogu Programa.

Za New York Times Varaždin je prošle godine bio top destinacija zajednice koja ga je nominirala, uz umaški Red Bull Air Race i splitsku Ultru, za turistički događaj godine. Pred nama je nova godina, s postojećim i već dobro uhodanim sadržajima, ali i s mnogim novim projektima koji će, nadamo se, ostvariti svoju svrhu – privući što više gostiju u naš grad.

Kolumna

Utorak, 03. veljače 2015.

PISMA IZ HRVATISTANA

Zašto Hrvati uporno žele biti Nijemci Kao da pate od posvemašnje amnezije, uznapredovalog kolektivnog Alzheimera, potpuno su nesvjesni osnovnih obilježja vlastitog mentaliteta, tradicije i kulture, navika i afiniteta...

Piše: Branko Detelj

e mora čovjek biti sociolog ni psihijatar da bi vidio kako Hrvate već duuuugo trese strašna, upravo latinovićevska kriza identiteta. Paradoksalno je to, istovremeno nemjerljivo ponosni na svoje hrvatstvo, narodne vladare, Trenkove pandure, slavne bitke i bremenitu povijest, Hrvati bi, eto, ipak svim silama htjeli biti netko drugi. Cijelo vrijeme prave se, ako ne baš Englezima, onda svakako Nijemcima. Ili, štojaznam, Fincima. A tko su zapravo oni, kamo idu, kako će se predstaviti drugima, što planiraju, na koju će kartu razvoja zaigrati? Ili sad najfriškija dilema otkako bauk Sirize kruži Europom – jesu li

im bliži Grci ili Nijemci? Treba li i Hrvatima jedna socijalističko-fašistička koalicija na čelu? Kako će urediti državu i rješavati svoje probleme? Sva je prilika nikako, budući da dobar dio problema proizlazi upravo iz činjenice da Hrvati na znaju tko su i gdje im je mjesto. Kao da je sve ono do jučer spužvom izbrisano, kao da pate od posvemašnje amnezije, uznapredovalog kolektivnog Alzheimera, potpuno su nesvjesni osnovnih obilježja vlastitog mentaliteta, tradicije i kulture, navika i afiniteta. e bi stoga bilo zgorega da netko trezven napokon navije vekericu, razbudi ovu uspavanu naciju i obrati joj pažnju na činjenicu da su neke stvari ipak vjekovima zadane, da je Kroacija dio balkanskog, a ne skandinavskog poluotoka, da smo dojahali iz azijskih stepa kao barbari, da pripadamo Slavenima, a ne Germanima i da je bog ovaj komadić ze-

mlje što ga je sebično i ljubomorno čuvao za sebe, znate sigurno tu priču, ipak prepustio na uživanje baš Hrvatima. Dakle ne na obrađivanje, nego strogo na uživanje, sama riječ govori. ašto onda ne iskoristiti takvu blagodat? Zašto se uporno predstavljamo za nešto s čime nemamo baš nikakvih dodirnih točaka? Zagreb, jebiga, nikada neće biti München, Varaždin nikada neće biti Beč. U najboljem slučaju Zagreb može biti Beograd ili Sofija, Varaždin Novi Sad, a Split Varna ili Izmir. Što je u tome loše? Zaboga, pripadamo balkansko-mediteranskom bazenu, nemamo usađenu vikinšku radnu etiku kao ni osjećaj odgovornosti. Više smo nekako, budimo iskreni, braćo i sestre, stvoreni za muktašenje, izležavanje i zabušavanje. Zaboravite stoga već jednom Belgiju i Švedsku, Srbija, Grčka, Italija i Bugarska, to je naš svijet. Ima ih koji će raditi. Industriju i proizvodnju neka orga-

niziraju Nijemci i Danci, mi ćemo za to vrijeme otvarati kupleraje i kockarnice. Hedonizam i razvrat naša su furka. Naš plan razvoja ustvari ne bi trebo biti veći ni kompliciraniji od jedne sasvim prosječne SWOT analize. Umjesto forsiranja i kopiranja mitteleuropskih obrazaca za brendiranje, Hrvatska bi se trebala profilirati kao raj za džabalebaroše, Meka za kriminalce i lopove. HTZ neka snimi promotivne spotove. Doživite hrvatski san. Imate novac? Platite nam da ne radite ništa. Ostalo je naša briga. Imate tvornicu i radnike koji vas gnjave? i ćemo vam pomoći da u rekordnom roku ostanete bez svega. Gnjavi vas muž? Posjetite nas i posve legalno ga, uz pomoć naše policije, utopite kod Krka ili Dubrovnika, mi vam stojimo na usluzi. Kakva EU, kakvi bakrači. Hrvatska, eldorado za luftiguze i mufljuze. Raj zemaljski za sve vrste moralnih kurvi. To je naš svijet.

Kolumna

Utorak, 20. siječnja 2015.

VOLIM VARAŽDIN

Meso u ledvenicama i banici Sve do 20. stoljeća koristile su se ledvenice, a posljednja jama s ledom uređena je u Varaždinu 1898. godine pokraj novosagrađene bolnice u Miličkoj ulici...

epoznato je da li su prigodom iskapanja temelja novog hotela u Habdelićevoj ulici na mjestu srušenog restorana “Park” radnici naišli na ostatke ledvenice u koju se, kao u hladnjak, Piše: Boris Ratković nekoć spremalo meso. umirovljeni novinar Prema nekim zapisima bilo je nekoliko ledvenica na sjevernoj padini južnog gradskog bedeZa dugotrajnije ma srušenog u 19.stočuvanje namirnica ljeću a bedemskom zemljom zatrpano je grau prošlosti korišteni bište (današnji park V. su duboki podrumi Jagića). Obzirom da je srušena zgrada sagraobzidani ciglom đena u 18.stoljeću, pretgdje se temperatura postavlja se da je kraj tijekom cijele godine nje postojao negdašnji gradski “frižider” za zakretala oko 10 mrzavanje mesa. stupnjeva. Takvih edvenica je stari varaždinski podruma još uvijek izraz, u “Rječima... niku varaždinskog kajkavskog govora” Tomislav Lipljin bilježi : “ledvenica, ledvenic, rupa iskopana u zemlji u koju se spremao led i koja je služila kao hladnjača./Meso je v ledvenici./V hiži mi je kak v ledvenici//”

gradu je bilo više ledvenica, posjedovao ih je grad, koristili su ih građani dok su mesari imali zasebne i zajednički o njima brinuli. Jame su kopane u sjeni obrambenih zidina, bile su duboke do četiri metara, često ozidane kamenom ili ciglom. U hladnim zimskim danima u jamama se pripremao i punio led, stavljalo meso, prekrilo ledom, izoliralo slamom, pokrilo se daskama i slojem zemlje. Ni u vrijeme ljetne žege u ledvenicama led se nije otapao, a spremljeno meso povremeno se vadilo u ranim jutarnjim satima. Sve do 20.stoljeća koristile su se ledvenice a posljednja jama s ledom uređena je u Varaždinu 1898.godine pokraj novosagrađene bolnice u Miličkoj ulici. Za dugotrajnije čuvanje namirnica u prošlosti korišteni su duboki podrumi obzidani ciglom gdje se temperatura tijekom cijele godine, ljeti i zimi, kretala oko 10

stupnjeva. Takvih podruma još uvijek ima u starim gradskim palačama ali i vinogradarskim kurijama gdje vino dozrijeva desetljećima i dostiže vrhunsku kvalitetu. spremanje mesa u banice s kosanom masti bio je običaj u većini varaždinskih obitelji. T.Lipljin : “banica, posebno oblikovana posuda za spremanje masti; meso z banice pečeno meso uloženo u mast, jede se kao predjelo…” Stari recept : komadi svinjetine natrljaju se solju, stave u posudu, dodaje se češnjak, lovorov list i papar u zrnu. Meso se paca 10 dana povremeno okrečući. Zatim se stavlja u vrelu vodu i prokuha, a onda se naglo peče do rumene boje. Ohlađeno se dodaje kosanoj masti koja se priprema od svježe slanine, kratko kuha uz sol, češnjak, lovorov list. Ohlađena slanina se sitno nareže ili samelje, posoli i promiješa, stavlja u banicu s mesom. Trajno, jednostavno, fino.

Život

U D O Z EG Utorak, 03. veljače 2015.

U dvije godine iz Vara otišlo gotovo 3000 lju

US Utorak, 20. siječnja 2015.

Život

“Kao konobar u Varaždinu sam crnčio za minimalac”

“Nismo željeli gubiti vrijeme na tzv. stručno usavršavanje” “Utjehe radi, dolaze , nam snahe iz Urugvaja Nepala, Filipina...”

aždinske županije udi Piše: Josip Novak Foto: Zoran Stanko

Život

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova iz Varaždinske županije u inozemstvo je tijekom 2014. godine privremeno otišao 1831 žitelj, što predstavlja 1,04 posto njezinog stanovništva. Iz statističkih podataka koje za MUP prikupljaju Službe za upravne poslove pri svim policijskim upravama (PU), lani su u cijeloj RH iseljenje prijavile 42.854 osobe.

danas, radi nemogućnosti pronalaska posla, malih plaća, odnosno iz ekonomskih i inih razloga, našu županiju napustilo čak 2.894 građana

Poražavajuće brojke

i građanki. Nažalost, poražavajuće brojke Ministarstva unutarnjih poslova ne oslikavaju pravo stanje stvari, koje je u Varaždinskoj županiji zapravo još i gore. Naime, brojni građani ne

Napuštanje zemlje, odnosno privremeni odlazak 2014. godine prijavilo je ukupno 59.590 građana. Razvidno je i to da je od kraja 2012. godine do

prijavljuju odmah promjenu svojeg stalnog ili privremenog prebivališta i boravišta. U čitavoj RH samo lani je izvršeno i 10.496 odja-

Tijekom 2014. godine Varaždinsku županiju napustilo je 1,04 posto njezinog stanovništva

Utorak, 03. veljače 2015.

na snagu novog Zakona o prebivalištu do kraja 2014. godine u cijeloj RH je iz zbirki prebivališta odjavljeno čak 247.190 građana. U ovu brojku uključene su sve osobe s nepostojećim adresama (koje su sadržavale „nulu“ ili “b.b.“) kao i svi građani bez ishođenih osobnih iskaznica, stariji od 16 godina – rekla je Prekupec dodavši da su 29. prosinca 2012. na području PU varaždinske bile 2.862 osobe koje suprotno Zakonu, nikada nisu imale osobnu iskaznicu.

va iz zbirki prebivališta po službenoj dužnosti, doznajemo od Verone Prekupec, voditeljice Službe za upravne poslove PU varaždinske. - Od kraja 2012. godine, Zakon o odnosno od dana stupanja prebivalištu - Dato im je dvije godine vremena da ishode osobne iskaznice i njihov broj smanjio s e vanje“, koje u stvari to i nije. Bilo je

Radije u Njemačkoj varioc, nego u Varaždinu konobar Da se egzodus u našem kraju nastavlja, ovih dana potvrdio nam je i Varaždinac koji ostavlja posao konobara jer namjerava postati variocem, u inozemnoj tvrtki. - Radije ću Švabi variti nego ovdje konobariti, dane i noći za crkavicu - bio je odriješit i kratak H.N. Za razliku od njega, koji ima desetak godina radnog staža i trenutno crnči za minimalac, mladi par iz Ludbrega je odluku o napuštanju Hrvatske donio još tijekom studija. - Razlozi našeg odlaska u Norvešku su isti kao i kod većine visokoobrazovanih Hrvata - problemi s pronalaskom posla, jer kad bi ga i našli to bi vjerojatno bio rad uz mizernu naknadu od 1.600 kuna. Nismo željeli gubiti vrijeme u Hrvatskoj na tzv. “stručno usavrša-

još tu i nekoliko dodatnih poticaja, poput političkog stanja u zemlji i depresivne, besperspektivne atmosfere. Iako smo kratko vrijeme u ovoj skandinavskoj državi, Norveška na nas ostavlja dojam zemlje koja je osjetno drugačija od Hrvatske - u pozitivnom smislu. Financijske brige, u onom hrvatskom kontekstu, zaista ne postoje - rekao je između ostalog Davor iz Ludbrega. Tek utjehe radi, spomenimo da postoje i slučajevi useljavanja na područje Varaždinske županije, koja sve više postaje multietničkom sredinom. Naime, među novim žiteljima su dame pristigle iz Južnoafričke Republike, te snahe iz Urugvaja, Nepala i Filipina...

Verona Prekupec, voditeljica Službe za upravne poslove PU varaždinske

Utorak, 20. siječnja 2015.

Život

Privremeni odlazak dosad na 2.538, a ukupno Nadležna PU ili PP Iseljavanje u 2014. u 2014. je 29. prosinca 2014. evidentirano 332 osobe koje su PP Ivanec 336 56 bile na nepostojećoj adresi. PP Ludbreg 205 73 Inače, s područja VaražPP Novi Marof 489 31 dinske županije privremePU Varaždinska ni odlazak prijavila je 2014. 801 117 (Odjel za upravne poslove) godine 1.831 osoba, a odjaUkupno: 1.831 277 vu radi iseljavanja podnijelo je 277 žitelja. Po službenoj dužnosti, Odjel za upravne poslove PU va- nomski, socijalni, kultur- državnopravne veze s reraždinske je lani rješenjem ni i drugi – pojasnila je publikama bivše Jugoslavije. odjavio iz zbirke prebiva- Prekupec. - Zakoni su se u nedogled lišta ukupno svega 16 Svi prethodni zakoni iz mijenjali. Primjerice, seosoba. Na žalost, gradam puta smo legalizirali đani pogrešno tumaoružje i jednom otkupljivače pojedine odredbe li i sve je to građanima poprethodno spomenustalo uobičajeno. Međutim, tog Zakona kojim je Zakon o prebivalištu, kao napokon definirano temeljni Zakon za ostvariprebivalište. Naime, vanje naših prava i obaveza, u Zakonu je prebivalikoji tangira prirez, porez, šte propisano kao mjevrtić, školu, vozačke dozvosto i adresa u Republici le, sva statusna pitanja i biHrvatskoj na kojoj se osoračko pravo, vezan je baš uz ba trajno nastanila prebivalište. To nikoga nije radi ostvarivanja zabrinjavalo do 29. prosinsvojih prava i ca 2012. godine. Dakle, niobveza vezakakve veze s EU nije imao nih za životpokušaj da se iznađe način ne interese ove domene, kojima je re- kako riješiti pitanje naših kao što su gulirano izdavanje osobnih građana s problemima, jer obiteljski, iskaznica, putovnica, vozač- su im adrese bile „bez broprofesi- kih dozvola..., stupili su na ja“, na nepostojećem trgu ili onalni, snagu još 8. listopada 1991. nisu nikada u životu imali e k o - godine kada su raskinute ni osobne iskaznice, bez

Od 2012. godine do danas županiju je napustilo je 2894 građana

“

Nesređenost podataka o prebivalištu i evidencija o fluktuaciji ljudi, dovelo je do dilema o tome glasaju li “mrtvi“ na izborima u RH

Život

obzira na starost – naglasi- šte ili mijenja adresa uz sula je Prekupec. glasnost stanodavca. Prijava uz ime i prezime mora sadr“Mrtvi“ na biralištima žavati OIB stanodavca, kvaVišegodišnja nesređenost draturu stana i broj osoba podataka o prebivalištu i u domaćinstvu. Tu mjesta nepostojanje tijela koje bi za malverzacije nema jer se vodilo evidenciju o fluk- podaci daju uz suglasnost za tuaciji ljudi, dovelo je čak kaznenu i materijalnu odgodo dilema o tome glasaju li vornost. Osoba ili ustanova “mrtvi“ na izborima u RH. koja daje stan na korištenje

Utorak, 03. veljače 2015.

u nordijskim i prekomorskim zemljama. Njima nakon odjave prestaje važiti osobna iskaznica za razliku od osoba koje prijavljuju privremeni odlazak.

ležne diplomatske misije – konzularnog ureda RH u toj državi – ističe Prokupec te dodaje kako propisane obrasce za to popunjavaju studenti, osobe koje se duže liječe izvan RH ili odlaze na Gastarbajter s putovanja koja mogu popokrićem trajati više od godinu dana. - Zakon propisuje da su - Razlog nam moraju dosve osobe koje duže od go- kazati dozvolama borav-

Kao poticaj za odlazak Varaždinci navode i političko stanje - Radi toga je nađen modus u dogovoru s Ministarstvom uprave vezan uz dodjeljivanje kućnih brojeva na svim zemljišnim česticama, prema registru prostornih jedinica. Sada više nemamo osoba s kućnim brojem „nula“, „bb“ ili slučajeva da na istom kućnom broju imamo neograničeni broj osoba – ističe naša sugovornica od koje doznajemo kako novi Zakon građanima između ostalog omogućava da u pojedinim slučajevima više ne moraju odjavljivati prebivalište ili boravište. - Kod njihove prijave direktno se regulira to pravo popunjavanjem tiskanice na kojoj se prijavljuje prebivali-

Pravo stanje s iseljavanjem još je i gore, jer mnogi ne prijavljuju na vrijeme promjenu prebivališta drugoj osobi na razdoblje duže od tri mjeseca, dužna je to prijaviti nadležnom tijelu – kazala je Prekupec. Treba znati da se mjesto i adresa koju osoba napušta radi privremenog odlaska u inozemstvo evidentira prije svega kako bi se znalo koliko je takvih osoba. Najčešće je tu riječ o našim državljanima koji niz godina rade u inozemstvu, primjerice

dine dana borave izvan RH radi ekonomskih, socijalnih i inih životnih pitanja, to dužne prijaviti policijskoj upravi ili postaji MUP-a nadležnoj prema mjestu u kojem osoba ima prebivalište ili boravište. Ukoliko osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem nad-

ka, potvrdama o braku, indeksima ili drugim dokumentima. Na žalost, od stupanja Zakona o prebivalištu na snagu, mali broj građana je izvršio obavezu, te je njegova primjena uredbom Vlade odgođena do 29. prosinca 2014. godine. Prijava privremenog odlaska važi pet godina, a ukoliko se osoba u međuvremenu vrati, javlja se

Utorak, 20. siječnja 2015.

Život

nadležnom tijelu prema prebivalištu i to se ponovno evidentira. Zakon je ujedno riješio pitanje postupka prijave prebivališta maloljetnoj djeci, osobama lišenim radne sposobnosti, uveo je mogućnost

Linije za “istok” više ne postoje, svi idu prema Zapadu prijave na adresama ustanova poput kaznionica, zatvora, odgojnih ustanova, domova za starije i nemoćne, domova za žrtve obiteljskog nasilja i regulirao je pitanje beskućnika. U Varaždinu su potonji prijavljeni na adresu Centra za socijalnu skrb. Bila je to šira intervencija u problematiku koja godinama nije bila adekvatno riješena i zahvaljujući Zakonu o prebivalištu sada znamo tko, zašto i od kada negdje boravi – ustvrdila je voditeljica Službe za upravne poslove PU varaždinske.

Sve se provjerava Privremeno ili trajno boravište korisnika različitih centara i Domova za starije, spomenutoj služ-

AP: Naručujemo veće autobuse Zaposlenici tvrtki koje se bave međunarodnim prijevozom putnika, poput varaždinskog Autobusnog prometa, zadovoljno trljaju ruke. Naime, njihovi autobusi i oni u tranzitu na linijama za Austriju i Njemačku, dupkom su puni putnika. - Većinu putnika čine radnici, ali je i sve više studenata koji visokoškolsko obrazovanje stječu u Beču i Grazu. Najviše ih je na kolodvoru u nedjelju kada putuju prema svojim odredištima i u petak, kada

se vraćaju u Varaždin. Situacija je takva da nerijetko naručujemo veće autobuse – rekao je Kostanjevec Tomislav, voditelj prometa AP Varaždin. U budućnosti varaždinski prijevoznici očekuju sve više putnika na linijama prema zapadnim zemljama. - Putnika prema „istoku“ regije skoro da i nema. Te linije više ne postoje i rezervirane su tek za povremene izlete koje organiziraju turističke agencije – zaključio je Kostanjevec.

Većinu putnika čine radnici, ali je i sve više studenata koji se obrazuju u Beču i Grazu bi prijavljuju zaposlenici ustanova elektroničkim putem. No, po službenoj dužnosti, policijski službenici sada imaju moguć-

nost i obavezu izlaskom na teren u određenim slučajevima provjeriti živi li osoba na adresi koju je prijavila.

- Ukoliko se nedvosmisleno dokaže da osoba na prijavljenoj adresi ne živi duže vrijeme, nakon provedenog upravnog postupka rješenjem se odjavljuje iz zbirke prebivališta. Ako pak se takva osoba ipak naknadno pojavi kod nadležnog tijela, u najkraćem roku se ponovno prijavljuje i izdaje joj se osobna iskaznica – zaključila je je Prekupec.

Kolumna

Utorak, 03. veljače 2015.

OD KORZA DO MARKOVA TRGA

Mala laž, velika laž i... statistika

osjetka da ima tri vrste laži: mala laž, velika laž i statistika, malokad se pokazuje toliko točnom kao u razmišljanju o statističkim pokazateljima kretanja nezaposlenosti i zaposlenosti kako u našem kraju tako i u cijeloj državi. Kako se primiče vrijeme izbora statistika kao instrument raspoznavanja i objašnjavanja društvenih događaja postat će sama sebi cilj, metodološko oruđe za objektivno prosuđivanje postat će subjektivno intepretativno sredstvo za političke i ideološke ciljeve. Takvo se intepretativno iskrivljavanje golih kvantitativnih podataka obično naziva – kreativnom statistikom. last će se, što se vidi već po prvim intepretacijama statističkih pokazatelja prošlogodišnjih gospodarskih i socijalnih kretanja trsiti pokazati ne samo iz petnih žila nego i iz zadnje moždane vijuge da su trendovi pozitivni ma što građani u svakodnevici inače o tome mislili. Poput onoga muža kojega je žena uhvatila u preljubu in flagranti pa je, nakon što ga je izgrdila i zaprijetila razvodom, niječući preljub hladnokrvno začuđeno upitao: vjeruješ li ti više meni ili svojim očima? Tako će doista uvjeravati svekoliko pučanstvo da je nezaposlenih manje, da su političke odluke i mjere aktivnoga zapošljavanja znatno smanjile broj građana na burzi rada i da je tako ublažen socijalni pritisak zbog osje-

ćaja izvlaštenosti i nekorisnosti društvu što ga nosi dugotrajna nezaposlenost. U sjeni tako šarenih premaza društvene stvarnosti ostat će, naravno, kako to obično biva u sociologiji svakodnevice, mrlje, bijele „fleke“, ona mjesta čija praznina je tako bolna da smjesta ispuše sva napuhavanja društvenih očekivanja – nepobitno je, naime, da nam zaposlenost pada. I premda je ta činjenica poražavajuća za cijelu ovu malu zemlju, još je alarmantnija za Varaždin i sjeverozapadnu Hrvatsku jer je ovo bila regija pune zaposlenosti. Ne tako davno u komparativnim statističkim prikazima upravo su Varaždin i Čakovec imali najvišu stopu zaposlenosti u odnosu na radno aktivno stanovništvo. anas je, na žalost, stanje posve drukčije. Premda nezaposlenost statistički pada, pada i zaposlenost, osobito zaposlenost u industriji, dakle primarnim gospodarskim djelatnostima što su oduvijek držale razinu zaposlenosti građana pa stoga i njihovu socijalnu uključenost, osjećaj radne aktivnosti i mogućnosti da se bude „svoj na svome“, dakle da se živi od vlastitoga rada. Svi građani, kad to već neće politička elita (koja nije samo prešutjela objavljene podatke nego ih je posve ignorirala), trebali bi se pitati s ogorčenjem i zabrinutošću nad podatkom da je u nepune dvije godine oko 2.000 osoba otišlo iz ove županije, sve radno ak-

tivno i sposobno stanovništvo. Nije pritom riječ samo o migracijskim trendovima nego o tektonskim pomicanjima na tržištu radne snage kao i općenito u gospodarskom sustavu ove regije. Poznato je naime da je 60-tih godina prošloga stoljeća prvi migracijski val odvukao tisuće mladih ljudi iz sjeverne Hrvatske u gasterbajterstvo, od Austrije do Švedske. ada je, međutim, trbuhom za kruhom pošla većinom seljačka mladež, s tek završenom osnovnom školom ili kakvom srednjom strukovnom te je pronašla zaposlenje u manualnim poslovima na zapadu, ostavljajući ovdje često obitelj i rodbinu pa je i kulturološki bila vezana za rodni kraj. Naposljetku, stara je Juga i uvela devizne klauzule jer su tako vezali europske valute i slijevali ih u središnju beogradsku „kesu“. Danas pak, barem prema službenim podacima, zemlju napušta obrazovanija mladež, oni koje su roditelji i društvo nekako školovali do srednjoškolske ili sveučilišne diplome, pri čemu migriraju i deficitarni kadrovi poput informatičara i liječnika. Nadalje, uzbunjujuće bi trebalo biti za svaku iole razumniju i odgovorniju lokalnu vlast što današnja mladež odlazi dalje od srednje Europe, od Norveške do Kanade i Novoga Zelanda, i prije nego što osnuje obitelj te je upitno hoće li se ikada vratiti iz svijeta koji je ionako globalno širok ali lokalno uzak. Kada je, međutim, lokal-

na vlast preuska u shvaćanjima i viđenjima razvojnih perspektiva mladih i obrazovanih, tada ne čudi da se gotovo nitko nije javno oglasio niti pak predložio bilo kakve projekte zadržavanja i zapošljavanja mladih, korištenja njihovih stvaralačkih inicijativa, uključivanja u prevladavajuće kulturne i socijalne procese. Dodamo li tome da upravo posljednjih godina Varaždin i cijela županija padaju na samo dno ljestvice visine plaća, potpuno je jasno da postajemo tržište industrijske radne snage s niskim primanjima i pretežno manualnim radnim vještinama. Ni to, međutim, nikoga ne zabrinjava previše jer na lokalnoj razini nismo uspjeli osmisliti baš nijedan projekt privlačenja ulaganja onih industrija koje zapošljavaju pretežno visokoobrazovanu mladež. Čak i širenje tehnološkoga parka postaje upitno ne maknu li se bale iz Brezja. toga naša kreativna statistika nije ništa drugo nego nepodnošljiva lakoća odstojanja, dio mentaliteta koji se (samo)zavarava očekujući da će intepretacija negativnih trendova stvoriti pozitivno ozračje i prelakirati prilično sivo stanje lokalne ekonomije i tržišta rada. To je kao da sami osjećate na svojem tijelu kako vam iz dana u dan kopni, postaje sve slabije i slabije, jedva obavlja osnnovne funkcije, ali svejedno navlačite sretnu i zadovoljnu grimasu. Grimasa zadovoljstva, gesta neozbiljnosti.

Homo democroaticus

Istražujemo

Utorak, 03. veljače 2015.

TROŠARINCI ILI KRIZA?

Varaždinski plac u zimske dane sablasno prazan Dok jedni tvrde da je za poluprazan varaždinski plac kriva loša poljoprivredna godina i loša kupovna moć građana, ima onih koji okrivljuju (vrlo) česte inspekcije Piše: Ivan Tomašković Foto: Zoran Stanko

Varaždinska tržnica jedan je od simbola Grada Varaždina, a Varaždinci svježe i domaće namjernice već tradicionalno masovno kupuju u subotu i nedjelju. U te dane na placu jedva možete mimoići, no ovih zimskih dana plac je sablasno prazan. Točnije čak pola klupa zajape prazne bez tradiconalno nasmiješenih i veselih kumica. -Loša godina je napravila svoje što se preslikalo

na Varaždinsku tržnicu. Sreću poljoprivrednicima su pokvarile obilne kiše koje su uništile dio povrtlarskih kultura i tako smanjile urode. Također, veliki trgovački lanci uvoze mnogo voća i povrća koje se potom prodaje mnogo jeftinije nego domaći proizvodi na placu – rekla je jedna od kumica s tržnice koja prodaje jabuke. bila minimalno pet kuna, - Kad smo krenuli u pro- no sada je za kilu jabuka izvodnju jabuka, cijena je ne mogu dobiti više od

Točno pola klupa na našoj tržnici ovih dana zjapi prazno

četiri kune. Tu sudbinu doživjeli su mnogi prodavači s placa – rekla je prodavačica.

Loša kupovna moć Osim što se kumice ne mogu nositi s velikim trgovačim lancima, na ruku im ne ide ni loša kupovna moć žitelji Varaždinske županije. -Moram reći da je varaždinski kraj osiromašen što se vidi i na tržnici, a razlog što je ona polupra-

Utorak, 27. siječnja 2015.

Istražujemo

22 zna je jer su se ljudi dosta istrošili u prosincu – dodao je jedna od kumica, čija je majka također prodavala svoje proizvode na varaždinskom plac. I dok one tvrde da je za poluprazan varaždinski plac najviše kriva loša poljoprivredna godina i loša kupovna moć građana, ima i onih koji za to krive vrlo česte inspekcije Porezne uprave i trošarinaca iz Carinske policije.

Kontrole -Sve su češće kontrale trošarinaca i porezne. Ono malo ljudi koliko je na placu će potjerati jer ionako nema baš mnogo prodavača na placu. Ljudi se boje i sve više će ih otići ako će kontrole biti učestalije – rekla je prodavačica. S druge strane direktor Varaždinske trž-

Istražujemo

Nemamo osipanje prodavača na tržnici, kaže njezin direktor Ciglar

nice, Predrag Ciglar smiruje situaciju i ističe da su takve kontrole provode i na drugim hrvatskim tržnicima. -Prije nekoliko dana poreznici su vršili nadzor u Milječnoj hiži te tražili alkohol i duhan. Nisu ništa pronašli što je vrlo pohvalno. Inače takve kontrole ne vrše se samo na Varaždinskoj tržnici, i na ostalim hrvatskim v e ć tržnicama pa varaždinski plac nije nikakav izuzetak

Utorak, 03. veljače 2015.

– rekao je Ciglar te dodao kako ti nadzori nisu krivi za nešto manji broj prodavača na placu. -U siječnju i veljači uvijek imamo nešto manji broj prodavača. Tako je uvijek u zimskom periodu kada imamo od 70 do 100 prodavača te se razlozi nikako ne smiju tražiti u učestalijim kontrolama. Zakoni vrijede za sve i ne smije biti izuzetaka zato ne vidim nikakav problem u kontrolama – dodao je Ciglar, a s njim se složila jedna od kumica.

Ne preprodajemo i ne bojimo se

Direktor Varaždinske tržnice Predrag Ciglar

- Ne bojim se kontrola jer ništa ne preprodajem. Oni najnormalnije dođu provjere dokumentaciju i otiđu. Držim da česte inspekcije nisu krive za manje prodavača na placu – rekla je jedna od kumica, dok je Ciglar istaknuo da nema smanjenja broja prodavača. - Nemamo osipanje prodavača s Varaždinskog placa i uvijek smo na raspolaganju našim prodavačima kako bi im pomogli. No, uvijek će se netko malo pojadati – zaključio je Ciglar.

Zabava

Utorak, 03. veljače 2015.

MOŽEMO SE POHVALITI DA U NASTAVAK NATJECANJA ID

Varaždinci osva Neven Stipčić (Varaždin) Cilj mi je da publika koja me sluša, da uistinu uživa u tome, da ju maknem od svakodnevnice. Kada kod njih vidim neki feedback, e onda sam naravno sretan!

Piše: Zoran Stanko Foto: PR/Youtube

Martini Milošević iz Bartolovca prvoj je uspjelo proći međunarodnih televizijskih spektakala dalje je proš

Utorak, 03. veljače 2015.

Zabava

DE ČAK DVOJE KANDIDATA IZ VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

ajaju The Voice! Martina Milošević (Bartolovec) Moj život isprepliću tri stvari: psihologija, stolni tenis i pjevanje. Pred nastup si uvijek kažem kao i prije stolnoteniskog meča: Idemo!

i dalje, a u trećoj emisiji jednog od najuspješnjih šao i Varaždinac Neven Stipčić

26 Nakon trećeg emitiranja svjetski popularne britanske inačice ‘The Voice-a’, Varaždinska županija može se podičiti time da u daljnje natjecanje ide čak dvoje kandidata sa varaždinskog

Zabava

Ako uđu u finale naše Varaždince očekuju pjevački “dvoboji” uživo

skih spektakala čiji je format vrlo jednostavan: izbor najljepšega glasa! Samo kandidati s istinskim glasovnim talentom sudjeluju u predizboru, a najuspješniji među njima nastupaju na audiciji koju vode četiri mentora. Nisu važni ni izgled ni dob punoljetnog kandidata, važan je samo - dobar glas. Četiri mentora, uspješne osobe u glazbenoj industriji, izabiru najbolje glasove u svoje ekipe. Nakon audicije izabrane natjecatelje mentori poučavaju tijekom natjecanja sve do završnice u kojoj će jedan od njih osvojiti naslov Najljepši glas. Uz predizbor sudionika, natjecanje se sastoji od tri

područja. Prva kojoj je to uspjelo bila je Martina Milošević iz Bartolovca, a u trećoj emisiji prošao je Varaždinac Neven Stipčić. Njih oboje u svoj tim izabrao je Jacques Houdek, jedan od članova žirija kojeg uz njega čine Tony Cetinski, Indira Levak iz Colonie te Ivan Dečak iz grupe Vatra. Podsjetimo, show The Voice jedan je od najuspješnijih međunarodnih televizij-

dijela: audicije, dvoboja i natjecanja uživo. Tijekom audicija mentori su leđima okrenuti pozornici tako da natjecatelje mogu samo čuti, ali ne i vidjeti. Ako se mentoru svidi glas natjecatelja i vjeruje da je to glas koji može pobijediti, pritisne tipku za odabir natjecatelja u svoju ekipu; u tom se trenutku mentorova stolica zaokrene i on tada prvi put vidi natjecatelja.

Ako više od jednog mentora izabere istog natjecatelja, odluku o izboru mentora donosi natjecatelj koji odlučuje kojem se mentoru želi pridružiti. U slučaju da ni jedan mentor ne pritisne tipku za odabir, za tog sudionika natjecanje završava. Nakon što mentori izaberu svoje ekipe, počinje dvoboj. Mentori se posvećuju pripremi i usavršavanju natjecatelja, usmjeravaju ih kako najbolje iskoristiti svoje glasovne sposobnosti i dijele s njima tajne vlastitog iskustva i znanja. Tijekom dvoboja mentori suprotstavljaju po dvoje natjecatelja iz svoje ekipe koji pjevaju u duetu ispred gledatelja u studiju. Odmah nakon izvedbe dueta mentor mora izabrati koji će natjecatelj u sljedeći krug natjecanja – natjecanja uživo. Nakon dvoboja slijede natjecanja uživo. To je završni dio natjecanja u kojem se natjecatelji natječu jedni protiv drugih tijekom nekoli-

Utorak, 03. veljače 2015.

Zabava ko nastupa uživo, a tko će pobijediti – svojim glasovima do finala odlučuju i mentori i gledatelji. Pobjednika u posljednjoj emisiji biraju samo gledatelji. I na kraju, samo će jedan natjecatelj ponijeti naslov Najljepšega glasa, čime stječe pravo na Ugovor s Universal Music Groupom.

Martina Milošević

la ju je zbog sporta. Aliciu Keyes, žiri je odušeMartina Milošević živi u Moj život isprepliću tri vila izvedbom pjesme Stay Bartolovcu pokraj Varaždi- stvari – psihologija, stolni od Rihanne. na i ima 27 godina. Cijeli se tenis i pjevanje. U indeksu

Neven Stipčić

U svoj tim oboje Varaždinaca izabrao je Jacques Houdek, a pobijedi li netko od njih steći će pravo na ugovor s Universal Music Groupom život bavi stolnim tenisom. Nekoć je bila kadetska reprezentativka, a danas trenira nove generacije. Uz to, završava studij psihologije. Na show se prijavila jer se želi početi baviti pjevanjem koje joj je n aj v e ć a ljubav, a zanemari-

imam još samo jedno prazno mjesto i nadam se da ne zadugo. Reket i ja smo nerazdvojni već 21 godinu. Bila sam kadetska reprezentativka, a sada tu ljubav prenosim na one najmlađe. Na natjecanje ‘The Voice’ prijavila sam se zbog toga što se ne bavim pjevanjem i tražim priliku da se počnem baviti. Pred nastup si uvijek kažem kao i prije stolnoteniskog meča: Idemo! Od djetinjstva sluša Ninu Badrić, a od stranih vokala voli Anastasiu, Beyoncé i

Neven Stipčić ima 20 godina i dolazi iz Varaždina. Student je novinarstva na Sveučilištu Sjever u Koprivnici. Nekoć je trenirao bejzbol, no odlučio se posvetiti isključivo glazbi. Pjeva u funk soul bendu Groove On, a nastupao je i u drugoj hrvatskoj produkciji mjuzikla “Jadnici”, kao i u glazbenoj predstavi “Josip i kričave boje njegovih snova”. Osim Freddieja Mercuryja, kojeg obožava, pjevački uzori su mu Marvin Gaye i John Legend. Pjevač Freddie Mercury puno je utjecao na mene zbog toga što je bio jedan od najboljih prenositelja energije na publiku. Cilj mi je da ta publika koja me sluša, da uistinu uživa u tome, da ju maknem od svakodnevnice. Kada znam da sam možda uspio i kod njih vidim neki feedback, e onda sam naravno sretan. Tihomir Stipčić (njegov otac) – kod njega nema nekakve sredine, ili je nula ili je 100%, a uglavnom je 100%.

Kolumna

Utorak, 03. veljače 2015.

PRIČE S KAVICE

Ljubav preko vjetrobranskog stakla

davno smo primijetili da se ljudi puno sigurnije osjećaju iza stakla svojih naočala. Naročito sunčanih, ali i obična predstavljaju kakvu takvu zaštitu od utjecaja vanjskog svijeta. Isto tako, godinama promatram ponašanje i face ljudi kad se nalaze u sigurnosti svojih automoPiše: Ines Hrain bila, zaštićeni iza vjetrobranskog stakla. Griženje noktiju, kopanje nosa, kihanje i kašljanje Konačno uspijem bez maramice, samo su neke od uobičajenih sitse izvući iz vunene nica koje tako možemo vestice, pa uočim snimiti. atim, tu su lica i da mi se jedna zanesena pjevanaramenica njem ili nekim zamišljenim razgovogrudnjaka spustila rom, te izobličena imagiispod rukava majice... narnim svađama i psovaTad spazih da je onaj njem, smijehom ili suzama. Nadalje, tu su tipovi tip koji je natočio prije koji namiguju ženama i žene koje se koketno mene još uvijek na osmjehuju tipovima, a istoj poziciji... sve se to može odigrati unutar par sekundi slučajnog susreta na semaforu ili pri skretanju na raskrižjima. Sva takva ponašanja i izrazi u potpunosti su socijalno nedopušteni u realnom svijetu, no iza stakla naše kuće putujuće, zlobni

se odaju, sretni raduju, tužni tuguju, a zavodnici… Pokušavaju ugrabiti svoju šansu. Zatekoh se prije nekog vremena na benzinskoj pumpi. Upravo sam platila natočeni benzin i vraćala se u auto. Ispred mene, s desne strane, lagano je promicao automobil čiji ga je vlasnik već opskrbio benzinom i platio. Otvorim vrata da sjednem, ali zaključim da ću ipak prije toga skinuti vestu i ostati u kratkoj majici jer me čeka podulje putovanje. Kako sam tih dana istegnula rame, započela sam sa skidanjem vrlo polako i oprezno, najprije jedan rukav, pa lagano drugi. od skidanja drugog morala sam se cijelim tijelom istegnuti prema naprijed kako bih umanjila bol. Konačno, uspijem se izvući iz vunene vestice, pa uočim i da mi se jedna naramenica grudnjaka spustila ispod rukava majice. Pa je popravim. Konačno uspijem sjesti u auto. Srećom, nikog nije bilo iza mene da mi spominje majku i psa u istoj rečenici. Ali tad spazih da je onaj tip koji je natočio prije mene još uvi-

jek na istoj poziciji. Stoji na mjestu, bulji u mene i promatra moj striptiz. Pa mi rukom dade znak da ga slijedim svojim autom. Ne obazirem se i pravim se da nisam primijetila njegov mig. No izlaz iz benzinske vodi ili lijevo ili desno, a ja moram desno, upravo za njim. Tip je zadovoljan, vozi dvadeset, prestići ga ne mogu zbog prometa. Mahne mi prstićima gledajući u svoj retrovizor. e obazirem se i dalje, ali ne mogu izbjeći ovo prisilno slijeđenje. Konačno, kod prve krčme, pokaže mi prstom da ćemo ovdje skrenuti. Ili da barem on tako zamišlja nastavak ovog slučajnog susreta. Pa uključi žmigavac i skrene. Ja svoj ne uključim i produžim dalje. Čujem iza sebe da je potrubio, no nabijem gas i ostavim ga valjda na parkingu one krčme da zamišlja što smo sve mogli raditi da sam imalo slobodnijeg duha i rastezljivijeg morala. Ostadoh tako bez sočne pričice za unučad, ali s osmijehom koji me pratio još satima iza vjetrobranskog stakla.