4
N A J AVA KO N F E R E N C I J E
Saznajte što nas čeka u 2014.: OIE, učinkovitost i financiranja ll U organizaciji Energo Me-
dia Servisa i Saveza za energetiku Zagreba, za vrijeme održavanja prvog hrvatskog green-tech i greenlifestyle sajma otvorenog tipa GREENVEST: HOME EDITION, u petak, 18.10.2013. godine od 10:00 do 17:00 sati u ARENA Centru (kino-dvorana) održat će se jednodnevna konferencija pod nazivom 'GREENVEST: Hrvatsko zeleno gospodarstvo u 2014. godini'. Tijekom održavanja, uz iznimno dinamičan program i govornike, organizatori će poslovnom sektoru i drugoj zainteresiranoj javnosti pružiti sveobuhvatne informacije o Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije, Zakonu o obnovljivim izvorima energije i drugim povezanim podzakonskim aktima, informacije o planovima i mjerama vezanim uz daljnji razvoj projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zelene gradnje, a poseban naglasak stavljen je na buduće izvore financiranja takvih projekata iz domaćih i europskih izvora. Cijena kotizacije iznosi 350,00 HRK + PDV i uplaćuje se jednokratno na osnovu predračuna kojeg dostavlja Energo Media Servis d.o.o. Svoju prijavu možete izvršiti putem obrasca dostupnog na portalu croenergo.eu/16557.aspx ili slanjem upita na info@croenergo.eu. Mjesto održavanja konferencije ograničeno je za prihvat 150 sudionika. Detaljan program konferencije s pripadajućim predavačima svi prijavljeni sudionici dobiti će putem adrese elektroničke pošte najkasnije 10 dana prije održavanja konferencije.
NACIONALNE VIJESTI
TJEDAN 16 | LISTOPAD
NET
Tunjić, direktor EHN d.o.o.: Potreban je Zakon o obnovljivim izvorima energije Zajednica obnovljivih izvora energije uz podršku Grupacije energije vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori upozorila je početkom ovog mjeseca ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kako će predloženi akcijski plan znatno ograničiti razvoj tog sektora do 2020. godine. Upozorili su i da bi investitori koji su već pokrenuli projekte i ušli u procese ishođenja dozvola, mogli pokrenuti pitanje obeštećenja, ne budu li mogli realizirati svoje projekte. OIE
Vjetropark Jelinak će godišnje proizvoditi 81 milijun KWh električne energije, što bi pokrivalo potrebe oko 30.000 kućanstava... Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu
ll "Bez donošenja Zakona
o obnovljivim izvorima energije neće biti daljnjih investicija", upozorava Mirko Tunjić, direktor tvrtke EHN d.o.o Acciona Energy za Hrvatsku, koja je prošlu nedjelju u rad pustila svoju prvu vjetroelektranu u općini Seget u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Riječ je o vjetroelektrani instalirane snage 30 MW, koja se sastoji od 20 turbina što je čini najvećim vje-
troparkom u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jednom od najvećih u Hrvatskoj. Vjetropark Jelinak će godišnje proizvoditi 81 milijun KWh električne energije, što bi pokrivalo potrebe oko 30.000 kućanstava. Naime, sada predloženim akcijskim planom za obnovljive izvore energije maksimalna kvota je 400 kilovata, što je znatno manje od dozvoljene kvote od 1200 kilovata odobrene Energetskom strategijom iz 2009. godine. Bez zakonskih akata kojim će se omogućiti efikasnija i brža realizacija projekata obnovljivih izvora energije, investicije su osuđene na propast, izjavio je Tunjić. "Nismo se puno pomaknuli ka ispunjenju ciljeva koje imamo do 2020. godine koji su nam za-
jednički unutar cijele Europske unije. Mišljenja sam da se ne pridaje dovoljna važnost onoj energiji koja je budućnost i koja kao resurs ne košta ništa. Imamo sunce, vodu i vjetar i uistinu je šteta da Hrvatska uvozi skoro 40% električne energije i ovisi o njoj. Umjesto da sama proizvodi energiju i potiče svoje gospodarstvo", rekao je Tunjić. EHN Acciona Energy od 2001. godine u Hrvatskoj razvija projekte vezane za obnovljive izvore energije. Namjerava uložiti u još tri slična projekta: Vjetropark Boraja, Opor i Čemernica, koji bi bez donošenja ovog zakona mogli ostati neostvareni. "U Hrvatskoj smo sposobni izgraditi i do 500 megavata nove snage. To vam je skoro 15% ukupno instalirane snage u Hrvatskoj u proizvodnim kapaci-
tetima. Bez ikakvog problema ta brojka bi se kretala iznad 300 000 kućanstava u Hrvatskoj. Ako se uistinu donese taj 'negativni nacionalni akcijski plan za obnovljivi izvor energije', cjelokupni sektor bi bio blokiran idućih 5 do 6 godina, a to bi ujedno značilo i završetak tog investicijskog ciklusa." Zajednica obnovljivih izvora energije uz podršku Grupacije energije vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori upozorila je početkom ovog mjeseca ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kako će predloženi akcijski plan znatno ograničiti razvoj tog sektora do 2020. godine. Upozorili su i da bi investitori koji su već pokrenuli projekte i ušli u procese ishođenja dozvola, mogli pokrenuti pitanje obeštećenja, ne budu li mogli realizirati svoje projekte.
"S ministrom Vrdoljakom razgovarao sam vrlo kratko i on potiče obnovljive izvore energije. Unutar samog Ministarstva pokušavaju napraviti određeni spoj obnovljivih izvora energije koji bi financijski bio održiv. Mi aktivno sudjelujemo u tome, ali moram reći da ta odluka ne ovisi samo o ministru već i o cjelokupnoj Vladi", kazao je Tunjić. Dodaje kako su politička opravdanja za podizanje kvote u tome da će time znatno poskupjeti električna energija. Smatra kako je to krivo tumačenje jer građani i sada na svojim računima za obnovljive izvore izdvajaju tek 6 kuna, a dodaje i kako u zadnjih nekoliko godina od kada su se započeli realizirati projekti obnovljivih izvora energije, struja nije poskupjela.
Gazprom zainteresiran za Inine benzinske postaje
Ruska kompanija Gazprom ne razmišlja o ulasku u Inu, no budući da je zainteresirana za maloprodaju u blizini rafinerije u Pančevu mogla bi razmišljati o kupovini Ininih benzinskih postaja... TRŽIŠTE
Ni Rosneftu, ruskom naftnom gigantu koji ima 106.000 zaposlenih, prihod od 102 milijarde dolara te dobit od 11,1 milijardu dolara, investicija od tri milijarde eura, koliko stoji mađarski udio u Ini, ne bi predstavljala nikakvu prepreku...
Konferencija će ujedno biti dobra prilika i za najavu drugih Međunarodnih gospodarskoinvesticijskih dana 'GREENVEST: INVEST IN GREEN CROATIA 2014.' s generalnom temom 'Regionalno tržište obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, zelene gradnje i zaštite okoliša', koja će se održati u Dubrovniku. [T.M.]
Tomislav Marjanović tomislav.marjanovic@croenergo.eu
ll Ruska kompanija Gazprom
ne razmišlja o ulasku u Inu, no budući da je zainteresirana za maloprodaju u blizini rafinerije u Pančevu mogla bi razmišljati o kupovini Ininih benzinskih postaja.
FOTO: ENERGO MEDIA
Tako je predsjednik Uprave Naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko, koja je u vlasništvu Gazproma, na pitanje jesu li Gazprom ili NIS zainteresirani za ulazak u Inu, odgovorio kako niti jedna od dvije kompanije ne razmišlja o ulasku u Inu, no kako novac tome nije razlog, piše Ju-
tarnji list, a prenosi SEEbiz.
stavljala nikakvu prepreku.
Gazprom je megakompanija sa 393.000 zaposle nih koja je prošle godine ostvarila je prihod od 153 milijarde dolara te dobit od čak 38,7 milijardi dolara.
Tim više što je Rosneft ove godine potpisao ugovor s Kinom po kojemu će toj zemlji isporučiti 365 milijuna tona nafte i za to dobiti 270 milijardi dolara. Zbog toga ne čudi kada izvor blizak vrhu ruske kompanije objašnjava da Igor Sečin, predsjednik Uprave i blizak prijatelje Vladimira Putina, ima druge prioritete.
Kravčenko je izjavio kako Gazprom proučava razne mogućnosti u Europi, a posebno ga zanimaju različiti projekti u regiji te kupnja benzinskih stanica u državama u blizini rafinerije u Pančevu. Stoga Gazprom ne zanima Ina, njena nalazišta nafte i plina te rafinerije u Sisku i Rijeci, ali ga interesira njena maloprodaja, odnosno hrvatsko tržište na kojemu bi prodavali derivate prerađene u Pančevu. Ni Rosneftu, ruskom naftnom gigantu koji ima 106.000 zaposlenih, prihod od 102 milijarde dolara te dobit od 11,1 milijardu dolara, investicija od tri milijarde eura, koliko stoji mađarski udio u Ini, ne bi pred-
No, kako se u politici i biznisu nikada ne smiju zatvarati vrata, u Moskvi ne opovrgavaju da se razgovara sa Zagrebom te da postoji neizravna komunikacija s Budimpeštom. Kako je, međutim, samo u Europi zatvoreno više od dvadesetak rafinerija, kako su se prihodi naftnih kompanija strmoglavili, Gazprom je 2012. godine u odnosu na 2011. smanjio dobit za čak šest milijardi dolara, za ulazak u vlasničku strukturu Ine nema pretjeranog ni poslovnog, a ni političkog opravdanja.