Page 1


OSPOSOBLJAVANJE IZ PODRUČJA ZAŠTITE NA RADU

Uvod u zaštitu na radu

 Željko Otmačić, dipl.ing. siječanj, 2010


U V O D

1 UVOD Definicija zaštite na radu Zaštita na radu provodi se s ciljem sprečavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti , drugih bolesti u vezi s radom te zaštite radnog okoliša. Ozljedom na radu prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju smatra se ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama poloţaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeĎena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. Profesionalne bolesti kao takove utvrĎene su Zakonom1 (N.N.br. 162/98), no svaka bolest za koju se moţe utvrditi da je povezana s radnim procesom moţe se uvrstiti u navedeni Zakon. U cilju boljeg praćenja stanja zaštite na radu obzirom na mogućnost nastanka odreĎenih bolesti vezanih uz rad, Zakonom o zaštiti na radu te njegovim izmjenama i dopunama (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.) utvrĎena je obveza poslodavcima da sklapaju ugovore sa zdravstvenim ustanovama, odnosno specijalistima medicine rada u privatnoj praksi vezano za obilaske pogona.

1

Zakon o listi profesionalnih bolesti (N.N.br. 162/98)

3


U V O D

UsklaĎivanjem našeg zakonodavstva sa Direktivama Europske unije2 osobita pozornost daje se očuvanju nesmetanog duševnog i tjelesnog razvitka mladeţi, zaštiti ţena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštiti invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjivanja njihove radne sposobnosti te očuvanju radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj ţivotnoj dobi.

Poslodavcem u smislu Zakona o zaštiti na radu smatra se: -

-

svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više radnika i koji je u skladu s općim propisima radnog zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad radnika na siguran način, uključujući tijela drţavne uprave, regionalne i lokalne uprave i samouprave i javne ustanove. osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad drugih osoba.

Osobe koje obavljaju posao za poslodavca su: - radnici, - volonteri, učenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju temeljem posebnog propisa, - osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdrţavanja kazne zatvora ili odgojne mjere, - osobe koje poslove obavljaju osobnim radom. Drugim osobama smatraju se osobe koje po bilo kojem se zbog bilo kojeg drugog razloga nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (npr. poslovni suradnici, djelatnici tijela drţavne uprave, korisnici usluga i druge osobe). Mjestom rada i radnim okolišem smatraju se sva mjesta rada i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti tijekom rada. Ova definicija vrlo je vaţna za slučaj nastanka ozljede na radu, obzirom da ima slučajeva da se nastoji ne priznati kao ozljedu na radu dogaĎaj koji se nije dogodio na mjestu obavljanja rada.

2

(Direktiva 94/33 o zaštiti mladeži, Direktiva 92/85 o zaštiti žena te Okvirna direktiva 89/391/EEC)

4


U V O D

Sredstvima rada smatraju se -

graĎevine namijenjene za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i ureĎajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i ureĎajima (sanitarne prostorije, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje)

-

prijevozna sredstva ţeljezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa,

-

strojevi i ureĎaji (osim strojeva i ureĎaja u uţem smislu smatraju ubrajaju se i sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati)

-

skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan graĎevina, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova.

Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoĎenja radnog procesa, prema tome, svima koji sudjeluju u tom procesu potrebno je osigurati odgovarajuću razinu zaštite na radu. Zaštita na radu ostvaruje se primjenom propisanih, ugovorenih te priznatih pravila zaštite na radu te nadreĎenim mjerama i uputama poslodavca. Pri obavljanju poslova zaštite na radu prvenstveno se primjenjuju osnovna pravila zaštite na radu, odnosno, pravila zaštite na radu kojima se uklanjaju ili smanjuju opasnosti na sredstvima rada. Prema tome, prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu koja bez obzira na ponašanje radnika smanjuju mogućnost nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Ukoliko potrebnu razinu sigurnosti nije moguće postići samo primjenom osnovnih pravila, primjenjuju se posebna pravila zaštite na radu, tj. pravila koja se odnose na radnike i način obavljanja rada. To su prije svega zahtjevi koji moraju ispunjavati radnici glede dobi ţivota, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja te duševnih i tjelesnih sposobnosti. Nadalje, posebnim pravilima zaštite na radu smatraju se i obveze i načini uporabe odgovarajućih zaštitnih sredstava, posebni postupci pri uporabi opasnih radnih tvari, obveze postavljanja znakova sigurnosti, obveza osiguranja napitaka pri obavljanju odreĎenih poslova, načini na koje se moraju izvoditi odreĎeni poslovi ili radni postupci te postupci s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadleţnoj zdravstvenoj ustanovi.

5


U V O D

U slučaju da se koriste opasne tehnologije za koje ne postoje odgovarajući hrvatski propisi primjenjuju se priznata pravila zaštite na radu iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu uklanjaju ili smanjuju tj. kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica. Primjena stranih propisa, za odreĎene područje, moguća je uz uvjet da se od više stranih propisa primjenjuju oni kod kojih su postavljeni viši standard za dotično područje . Za organizaciju i provoĎenje zaštite na radu odgovoran je poslodavac, no poslodavac moţe obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenika.

Ovlaštenik poslodavca je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku. Ovlaštenik je jedan od rukovoditelja procesa rada, odnosno njegovog dijela. Obzirom da je zaštita na radu sastavni dio svakog tehnološkog procesa, rukovoditelj ima obveze vezano za organiziranje i provedbu zaštite na radu te u skladu s tim i odgovornosti ako krši pravila zaštite na radu, odnosno propušta poduzimati propisane mjere zaštite na radu. Obzirom da je zaštita na radu sastavni dio procesa rada pri kojem poslodavac ostvaruje odreĎene materijalnu dobit, vaţno je napomenu da se, prema odredbama Zakona o zaštiti na radu kao i prema odredbama Okvirne direktive 89/301/EEC, primjena pravila zaštite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zaštite provode na teret poslodavca, te ne smije povlačiti nikakve troškove za radnika.

Povjerenik radnika Kod poslodavca radnici izmeĎu sebe biraju i imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrĎuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su ureĎena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. Bez obzira na broj radnika povjerenik će biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika zaštite na radu moţe biti izabrana, odnosno imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada.

6


U V O D

Sindikat ili sindikati mogu imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to predviĎeno kolektivnim ugovorom.Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni izmeĎu sebe biraju ili imenuju svog koordinatora.

7


O P A S N O S T I , Š T E T N O S T I

I

N A P O R I

U

R A D N O M

O K O L I Š U

2 OPASNOSTI, ŠTETNOSTI I NAPORI U RADNOM OKOLIŠU Opasnosti u radnom okolišu ona su stanja koja mogu ugroziti ţivot i zdravlje radnika na radu te uzrokovati uglavnom ozljede na radu. Opasnosti u radnom okolišu: -

Mehaničke opasnosti

-

Opasnost od električne struje

-

Opasnost od poţara i eksplozije

-

Toplinske opasnosti (vruće ili hladne tvari i predmeti)

Štetnosti u radnom okolišu oni su faktori koji nakon što im je radnik izvrgnut, u pravilu dulje vrijeme, mogu izazvati pojavu profesionalnih bolesti ili drugih bolesti u vezi s radom. Štetnosti u radnom okolišu: -

Mikroklima

-

Buka i vibracije

-

Kemijske tvari

-

Biološke tvari

-

Zračenja

-

Rasvjeta

9


O P A S N O S T I , Š T E T N O S T I

I

N A P O R I

U

R A D N O M

O K O L I Š U

Napori se pojavljuju tijekom radnog procesa i ovise o aktivnostima radnika. Napori u radnom okolišu: -

Tjelesni napori

-

Psihofizički napori

Mehaničke opasnosti Ozljede koje nastaju zbog mehaničkih opasnosti mogu biti različite prirode, od lakih modrica kao posljedica udarca, površinskih ozljeda i uboda do teških i smrtonosnih ozljeda. Mehaničke opasnosti predstavljaju: -

Oštri i šiljasti predmeti u stanju mirovanja (npr. posjekline, rane)

-

Rotirajući dijelovi (npr. posjekline, zahvaćanje dijelova odjeće, uklještenje)

-

Ostali pokretni dijelovi (npr. povratni pokreti)

-

Dijelovi i čestice koji odlijeću (npr. tokarenje, brušenje, upadanje u oko)

-

Rasprsnuće i odlijetanje rasprsnuće brusne ploče)

-

Pad predmeta na radnika (npr. na ruke, noge, glavu)

-

Padovi radnika na razini (npr. skliski i neravni podovi)

-

Padovi radnika s visine (npr. ljestve, podesti, skele, stube)

-

Padovi radnika u dubinu (npr. otvori u podu, reviziona okna)

-

Zatrpavanja (npr. pri kopanju)

-

Udar radnika (npr. u predmete, vozila i obrnuto)

dijelova

i

čestica

(npr.

Mehaničke opasnosti pojavljuju se pri radu sa strojevima i ureĎajima (stacionarnim i prijenosnim), pri radu sa samohodnim radnim strojevima (bageri, buldoţeri, auto dizalice, viličari), pri radu s ručnim alatom, pri upravljanju i posluţivanju transportnim

10


U V O D

sredstvima (kamioni), pri rukovanju i radu s predmetima rada, pri kretanju na radu. Zaštita na radu od mehaničkih opasnosti uglavnom se provodi primjenom osnovnih pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada. Ona sadrţe zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi.

Opasnost od električne struje Električna struja moţe uzrokovati ozljede na tijelu, ali u odreĎenim slučajevima i smrt radnika. Opasnost od udara električne struje predstavljaju: 1. Direktan dodir uzrokovati:

s

dijelovima

pod

naponom

koji

mogu

-

nepropisno poloţeni goli vodiči

-

oštećena izolacije instalacijama

-

loša izvedba prekidača, sklopki i ostalih elemenata, kada dijelovi koji su pod naponom nisu zaštićeni odnosno, kada je zaštita nesavjesnim postupkom uklonjena

-

nezaključani razvodni ormari

-

radovi na vodovima i instalacijama pod naponom koji nije prethodno isključen

na

vodičima

i

priključnim

Zaštitu od izravnog dodira dijelova pod naponom postiţemo slijedećim načinima:  izoliranjem kućištima ili pregradama (ugraĎivanjem ili omotačima)  preprekama (ograĎivanjem) postavljanjem izvan dohvata rukom (udaljavanjem)  dopunskom zaštitom ureĎajima diferencijalne struje. 2. Indirektan dodir s dijelovima pod naponom ili tzv. previsoki napon dodira kao posljedica kvara na izolaciji električnih ureĎaja. Indirektan dodir moţe uzrokovati električni ureĎaj ili njegov metalni dio (kućište) koje dodiruje radnik, a koji je zbog oštećene ili neispravne izolacije poprimio odreĎeni napon prema zemlji.

11


O P A S N O S T I , Š T E T N O S T I

I

N A P O R I

U

R A D N O M

O K O L I Š U

Ako se u takvim slučajevima pojavljuje očekivani napon dodira viši od 50 V za izmjeničnu struju, previsoki naponi dodira mogu se eliminirati s nizom zaštitnih mjera tako da se isključe defektna trošila ili smanje naponi dodira na neopasne veličine. Sadašnje stanje zaštitne tehnike pruţa nam ukupno četrnaest zaštitnih mjera od neizravnog dodira, koje moţemo s obzirom na način djelovanja podijeliti na tri skupine. Zaštitno izoliranje, odnosno uporaba ureĎaja razreda (klase) II, je način zaštite kod kojeg su dijelovi pod naponom odvojeni dvostrukom ili pojačanom izolacijom od pristupačnih dijelova, a takvi ureĎaji obiljeţavaju se znakom dvostrukog kvadrata (jedan u drugom). Takav način zaštite najviše se koristi kod ručnih električnih alata i pisaćom računalne opreme. Granice opasnih napona Za normalne uvjete okoliša i uporabe dopušteni naponi su manji od 50 V za izmjeničnu struju, a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju. Za teţe uvjete rada i okoliša propisuju se kao granični naponi dodira od 25 V za izmjeničnu i 60 V za istosmjernu struju.

Opasnost od požara i eksplozije Opasnost od poţara predstavljaju gorive tvari u obliku krutina kao npr. drvo, ugljen, papir, tekstil i dr., zapaljivih tekućina, kao npr. benzin, alkohol, ulja i dr. te gorivih plinova kao npr. zemni plin, butan-propan, acetilen i dr. Opasnost od eksplozije predstavljaju: -

krute tvari ako se nalaze u usitnjenom (praškastom) stanju

-

pare zapaljivih tekućina odreĎenom omjeru

-

gorivi plinovi u smjesi za zrakom u odreĎenom omjeru

u

Najčešći izvori poţara su:

12

-

otvoreni plamen, iskra

-

uţarena tijela i vrući predmeti

smjesi

sa

zrakom

u


U V O D

-

električne instalacije

-

statički elektricitet

-

samozapaljivost

-

prirodne pojave.

Ako na vašem radnom mjestu ili njegovoj blizini izbije poţar duţni ste odmah sami organizirati gašenje poţara i o tome obavijestiti neposrednog rukovodioca. Sredstva za gašenje poţara su ona sredstva, odnosno tvari, kojima moţemo prekinuti proces gorenja rashlaĎivanjem, ugušivanjem, izoliranjem, aktikatalitički ili sl. Najraširenije i najpoznatije sredstvo za gašenje poţara je zasigurno voda. No, vodom se smiju gasiti samo poţari krutih tvari kao što su drvo, tekstil, papir, ugljen, odnosno poţari klase A. Vodom se ne smiju gasiti poţari zapaljivih tekućina i tvari koje postaju tekućine prilikom gorenja (masti, ulja, parafin i sl.) te poţari na električnim instalacijama. Aparati za početno gašenje poţara punjeni prahom (tzv. S ili P aparati) pogodni su za gašenje svih vrsta početnih poţara, pa i za poţare u blizini električnih instalacija.

Toplinske opasnosti (vruće ili hladne tvari i predmeti) Vruće tvari ili predmeti mogu u dodiru s koţom uzrokovati opekline, a mogu biti: -

vrući ili uţareni metali (npr. pri zavarivanju, lijevanju, kovanju i dr.)

-

ostali vrući materijali pri obradi (npr. staklo)

-

vrući materijali pri odrţavanju (npr. vrući dijelovi strojeva i dr.)

-

vrući mediji u cjevovodima (vruća voda, para i dr.)

-

otvoreni plamen.

Hladne tvari ili predmeti mogu u dodiru s koţom uzrokovati ozljede, a mogu biti: -

hladni predmeti odnosno smrznuti proizvodi (npr. hrana u hladnjačama)

13


O P A S N O S T I , Š T E T N O S T I

I

N A P O R I

U

R A D N O M

O K O L I Š U

-

hladni mediji (npr. tekući plinovi – tekući dušik i dr.)

-

hladni materijali pri odrţavanju (npr. hladni dijelovi strojeva i dr.)

-

led.

Mikroklima Mikroklimatske uvjete odreĎuje temperatura zraka, vlaţnost zraka i brzina kretanja zraka. U pogledu ovih čimbenika mikroklime u svim radnim prostorijama moraju se osigurati povoljni uvjeti rada i u ljetnom i u zimskom razdoblju.

Buka Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i frekvenciji. Djelovanje buke očituje se kroz povećanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i razdraţljivost. Moţe doći i do trajnog oštećenja sluha, tj. do gluhoće. U radnim prostorijama buka najčešće nastaje: -

pri radu radnih strojeva i ureĎaja

-

pri radu pomoćnih ureĎaja (ventilatori, kompresori, agregati)

-

pri transportu materijala

Vibracije Štetno djelovanje vibracija moţe biti:

14

-

strojevi i postrojenja koja pri radu vibriraju što se prenosi na temelje ili podlogu, a odatle na ostale strojeve, objekte i dr. Do čovjeka vibracije dolaze preko nogu i tijela

-

vozila i strojevi kao teretna vozila, graĎevinski strojevi, poljoprivredni strojevi. Na čovjeka se vibracije prenose preko tijela (sjedala)


U V O D

-

prijenosni strojevi i ureĎaji, kao motorne lančane pile, pneumatski strojevi i bušilice kojima radnik rukuje.

Izloţenost vibracijama izaziva oštećenje krvnih ţila, mišića, tetiva, kostiju i zglobova te ţivaca. Veličina oštećenja ovisit će o vrsti i trajanju vibracija, hladnoći i vlazi okoline u kojoj radnik radi, nefiziološkom poloţaju tijela pri radu i individualnim osobinama čovjeka. Štetnosti koje nastaju u tehnološkom procesu kao mehaničke, elektromagnetske, toplinske i druge pojave jednim imenom nazivamo fizikalnim štetnostima. Kemijske tvari Kemijske tvari su uobičajeni izraz za štetne tvari koje mogu uzrokovati različita oštećenja zdravlja radnika koji dolaze s njima u dodir pri proizvodnji, rukovanju, transportu, skladištenju ili korištenju. U praksi se mogu pojaviti u obliku prašina, dimova, plinova, para, magle, vlakna i dr. Štetnost ovisi o mnogim fizikalnim, kemijskim ili otrovnim svojstvima, ali je najvaţnija količina tvari koja je ušla u organizam. Otrovne tvari unesene u organizam već u malim količinama uzrokuju poremećaj ţivotnih funkcija. Najvaţniji postupak za zaštitu od industrijskih otrova je stalna kontrola koncentracije otrova u radnoj atmosferi prema GVI, odnosno KGVI.

Biološke tvari Biološke tvari u koje spadaju virusi, bakterije, paraziti, gljivice, kukci, organske tvari i dr., a s kojima dolazi u dodir radnik na radu, mogu izazvati različite bolesti, najčešće profesionalne bolesti.

Zračenja Štetna zračenja kojima moţe biti izloţen radnik na radu mogu biti ionizacijska zračenja. Od neionizacijskih zračenja najštetnije djelovanje mogu imati ultraljubičasta zračenja .

15


O P A S N O S T I , Š T E T N O S T I

I

N A P O R I

U

R A D N O M

O K O L I Š U

Rasvjeta Odgovarajuća rasvjeta radnih prostorija i prostora omogućuje točno i brzo opaţanje te ispravno i sigurno obavljanje vidne zadaće uz što manji zamor očiju, a posredno štiti radnika i od ozljeda na radu. Slaba osvijetljenost u radnim prostorijama moţe štetno utjecati i na vidne sposobnosti radnika jer nastaje zamor očnog ţivca, pa i trajna oštećenja vida.

Tjelesni napori Prekomjerni napori, pogotovo ako se obavljaju u nepovoljnim uvjetima, uz nepovoljne poloţaje tijela, mogu uzrokovati zdravstvena oštećenja i bolesti, od kojih se neke smatraju profesionalnim bolestima.

Psihofizički napori Pri radu se mogu pojaviti prekomjerni psihofiziološki napori koji mogu izazvati odreĎene reakcije, a ako su opterećenja naročito velika moţe doći do oštećenja zdravlja, odnosno do pojave različitih psihosomatskih bolesti (stres).

16


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

3 PRAVNO UREĐIVANJE ZAŠTITE NA RADU Obveze poslodavca i njegovih ovlaštenika u provedbi mjera zaštite na radu Propisana načela i prioriteti kojih se duţan pridrţavati poslodavac u provedbi zaštite na radu dani su člankom 17. Zakona o zaštiti na radu. Primjena načela temelji se na nastojanju da se opasnosti u potpunosti otklone, odnosno da ih se smanji na najmanju moguću mjeru. Propisana načela su: -

izbjegavanje opasnosti i štetnosti,

-

procjena opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,

-

sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,

-

zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim,

-

davanje prednosti pojedinačnim,

-

odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika,

-

planiranje zaštite na radu s ciljem meĎusobnog povezivanja tehnike. ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,

skupnim

mjerama

zaštite

pred

17


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

-

prilagoĎavanje tehničkom napretku,

-

prilagodba rada radnicima, osobito u svezi s oblikovanjem mjesta rada. izbora opreme te načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublaţavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje.

Navedenim načelima utvrĎeni su prioriteti kojih se duţan drţati poslodavac u provedbi zaštite na radu. Dakle, tek kad su iskorištena sva načela zaštite na radu, a nije postignuta zadovoljavajuća razina zaštite, kao zadnja mjera primjenjuju se osobna zaštitna sredstva. Opća načela zaštite na radu propisana su sa svrhom promicanja, unapreĎivanja i brţeg razvoja zaštite na radu. Ona su okvir za utvrĎivanje i provoĎenje cjelovitog sustava zaštite, ali i pomoć pri izvoĎenju poslova zaštite na radu. Potrebno je procijeniti koje se opasnosti ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu na sredstvima rada, pa se onda primjenom općih načela mogu postići sigurniji uvjeti rada. Jedno od značajnih općih načela, čijom se primjenom mogu postići najbolji rezultati u otklanjanju opasnosti na radnom mjestu, je zasigurno zamjena opasnog tehnološkog procesa manje opasnim ili neopasnim, odnosno zamjena opasne radne tvari manje opasnom ili neopasnom.

Uređivanje i provedba zaštite na radu Područje zaštite na radu regulirano je nizom propisa. Propisi kojima se na izravan ili neizravan način utvrĎuje djelatnost zaštite na radu dijele se na meĎunarodne propise, nacionalne propise i pravila poslodavca. U meĎunarodne propise ubrajaju se povelje, deklaracije, konvencije (meĎunarodni ugovori), preporuke te drugi akti koje donose meĎunarodne organizacije kojih je Republika Hrvatska članica Na neposredan (izravan) način ureĎivanje područja zaštite na radu proizlazi iz nacionalnih propisa -

Ustava RH Zakona o radu Zakona o zaštiti na radu Podzakonskih propisa Tehničkih propisa i normi (HRN)

te iz pisanih pravila poslodavca.

18


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

Osposobljavanje za rad na siguran način Poslodavci i njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz zaštite na radu3, ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. Poslodavac je duţan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni.

poslova

Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duţe od 30 dana. Samostalno obavljanje poslova podrazumijeva rad radnika u odreĎenom dijelu tehnološkog procesa bez ičije pomoći i nadzora, a u skladu s pravilima zaštite na radu. Smatra se da radnik bez obzira na svoj stupanj obrazovanja i svoje radno iskustvo ne moţe raditi sigurno na novom radnom mjestu, odnosno na poslovima i radnim zadacima, ako nije upoznat s osobitostima glede opasnosti i uvjetima rada na tom radnom mjestu. Osposobljavanje radnik za rad na siguran način je stalan proces. Stoga, poslodavac ne smije dopustiti samostalno obavljanje poslova radnicima, koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugroţavanja vlastitog ţivota i zdravlja, te ţivota i zdravlja drugih radnika. Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način.

3

Osposobljavanje poslodavca ili njegovog ovlaštenika propisano je Pravilnikom o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (NN, br. 114/02)

19


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Poslodavac je duţan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove: •

prije početka rada,

kod promjena u procesu rada,

kod uvoĎenja nove radne opreme ili njene promjene,

kod uvoĎenja nove tehnologije,

kod upućivanja radnika na novi posao.

Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zaduţen za osposobljavanje. Poslodavac moţe utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnike koji su rasporeĎeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. Poslodavac moţe programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sam ili to povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti.(5) Poslodavac je duţan omogućiti osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak poslodavca.

(5)

Uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i trgovačka društva koji izvode programe osposobljavanja za rad na siguran način, propisuje ministar nadležan za rad.

20


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

Obavještavanje iz zaštite na radu Poslodavac je duţan radnike i njihove predstavnike obavijestiti, te po potrebi dati pisane upute, o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a vezano uz obavljanje poslova, a osobito o: -

opasnostima i štetnostima posla odnosno radnog mjesta i zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini radni proces i posao,

-

mjerama i ovlaštenim radnicima koji provode mjere pruţanja prve pomoći, gašenja poţara i spašavanja radnika.

Poslodavac je duţan obavijesti odnosno pisane upute dati i svim drugim osobama koje po bilo kojoj osnovi obavljaju posao za poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima poslodavca. Poslodavac je duţan radniku, što je moguće prije, dati upute o postupanju u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po ţivot i zdravlje, kojoj je izloţen ili bi mogao biti izloţen, kao i mogućim mjerama, koje je u tom slučaju potrebno poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po ţivot i zdravlje. Na sredstvima rada s pripadajućim instalacijama poslodavac je duţan trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti sukladno odgovarajućim propisima. Znakove sigurnosti dijelimo na: -

znakove zabrane

-

znakove opasnosti

-

znakove obveze

-

znakove informacija

Znakovi sigurnosti razlikuju se po svom geometrijskom obliku i funkcionalnim bajama: Znakovi zabrane

Znakovi opasnosti

21


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Znakovi obveze

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Znakovi informacija

U slučaju da su ovi znakovi nedostatni i nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je duţan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. Poslodavac je duţan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje, te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapreĎivanja i zaštite zdravlja. Posebnu obvezu izvješćivanja navedenih subjekata ima poslodavac u slučaju nastanka smrtne, skupne ili teške ozljede na radu, te utvrĎenog slučaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadleţnog tijela kojim je utvrĎen nedostatak u primjeni pravila zaštite na radu. Za svaku teţu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je duţan na uviĎaj pozvati povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Ispitivanje radnog okoliša, te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima Glede ispitivanja radnog okoliša, te strojeva i ureĎaja s povećanim opasnostima poslodavac je duţan: -

22

obavljati ispitivanja u radnim prostorijama u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlaţnost i brzinu strujanja zraka, u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije, u kojima se koriste ili proizvode opasne tvari, u kojima pri radu nastaju opasna zračenja i u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu i to u rokovima koji ne


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

mogu biti duţi od dvije godine ili kada nastupe drugi propisani uvjeti za obvezu ispitivanja, kao i nakon svake promjene i radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrĎeno prethodnim ispitivanjem -

obavljati ispitivanja radnog okoliša (osim mikroklimatskih čimbenika) i u radnim prostorima izvan radnih prostorija

-

redovito obavljati preglede svih strojeva i ureĎaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi radi utvrĎivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugroţavaju sigurnost i zdravlje radnika

-

obavljati ispitivanje strojeva i ureĎaja s povećanim opasnostima u propisanim slučajevima i rokovima (prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja i prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureĎaji premještani s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljani i ponovno sastavljani)

-

o ispitivanjima radnog okoliša, te strojeva i ureĎaja s povećanim opasnostima pribaviti propisane isprave.

Poslodavac je duţan obaviti ispitivanja instalacija u graĎevinama namijenjenim za rad, radnog okoliša, te strojeva i ureĎaja s povećanim opasnostima po nareĎenju inspektora rada i izvan utvrĎenih redovnih rokova, ako opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.

Zaštita od požara, evakuacija i spašavanje Poslodavac je duţan poduzeti potrebne mjere za zaštitu od poţara i spašavanje radnika, odrediti radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati pozivanje i postupanje javnih sluţbi nadleţnih za zaštitu od poţara i spašavanje. Broj radnika , njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, poslodavac mora utvrditi u skladu s posebnim propisom, ovisno o prirodi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnog broja radnika. Nadalje, potrebno je osigurati potrebne zaštitne ureĎaje i opremu.

23


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po ţivot i zdravlje radnika duţan: -

što je prije moguće, obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloţeni, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po ţivot i zdravlje,

-

poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto,

-

organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i objektivno opravdanih razloga.

Poslodavac je duţan osposobiti sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po ţivot i zdravlje, kojoj jesu ili bi mogli biti izloţeni, mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloţivim tehničkim sredstvima, kako bi opasnost otklonili ili smanjili, čak i u slučaju kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu. Radnici koji postupaju u skladu s opisanim postupkom, zbog tog postupanja ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji poloţaj, osim u slučaju ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz duţnu paţnju. Poslodavac je duţan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog dogaĎaja i s njim upoznati sve radnike. Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vjeţbe najmanje jedanput u dvije godine. (Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu utvrĎivanja plana evakuacije i spašavanja ako je izradio takav plan na temelju drugih propisa.)

U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne površine za prolaz ljudi, kao i transportni putovi, s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,50 m, a sporedni hodnici najmanje 1 m. Širina transportnih putova mora biti takva da omogući siguran i lak transport materijala, dijelova i proizvoda.

24


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za 0,80 m veća od širine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najčešće prenose. Stepeništa u graĎevinama moraju biti rasporeĎena tako da osiguravaju lako izlaţenje iz svih dijelova graĎevine. Po svojem poloţaju i dimenzijama stepeništa moraju imati usklaĎenu propusnu moć u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste. Širina odmorišta ili podesta ne moţe biti manja od širine stepenišnog kraka, a duţina odmorišta izmeĎu stepenišnih krakova ne smije biti manja od 1,10 m. Materijal gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na površinu gazišta staviti materijal koji nije klizav. Visina stepenica u graĎevinama namijenjenim za radne i pomoćne prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti veća od 0,5 cm. Stepeništa koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograĎena sigurnom ogradom, a stepeništa sa više od 10 stepenica moraju imati ogradu za obje strane. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. Vanjska stepeništa koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe. Vanjska stepeništa moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 120 cm.

25


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Pružanje prve pomoći i medicinska pomoć Glede osiguranja pruţanja prve pomoći i medicinske pomoći poslodavac je duţan: -

organizirati i osigurati pruţanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi

-

na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika najmanje jednog od njih odrediti i posebno osposobiti za pruţanje prve pomoći, te još po jednog na svakih daljnjih 50 radnika

-

osobama odreĎenim za pruţanje prve pomoći osigurati i staviti na raspolaganje potrebnu opremu i sanitetski materijal

Kod pruţanja prve pomoći unesrećenom osnovno je da radnik zna što treba učiniti. Krvarenje Kod krvarenja je vaţno da zaustavimo dotok krvi od srca prema rani, pa zato izvodimo pritisak na ţilu izmeĎu rane i srca. Kod manjih krvarenja dovoljan će biti čvrst zavoj. MeĎutim, da bismo zaustavili jače krvarenje potreban je jači pritisak na ţilu prstom, dok se kod amputacijskih povreda krvarenje zaustavlja bez obzira na jačinu krvarenja. Vaţno je znati osnovna mjesta na tijelu gdje se pritiskom prsta moţe zaustaviti krvarenje. Prijelomi i iščašenja Kod prijeloma je najvaţnije da umanjimo bol, da ne doĎe do novih ozljeda kod prijenosa. To postiţemo na taj način da povrijeĎeni dio kosti imobiliziramo, tj. učinimo nepokretnim pomoću udlaga (šina) već pripremljenih za tu svrhu, ili se posluţimo daščicama, letvama, štapovima, te maramom. Vaţno je da uvijek obuhvatimo zglob iznad i ispod povrijeĎenog mjesta. Tako ćemo jedino postići pravu imobilizaciju. I kod iščašenja se prva pomoć pruţa stavljanjem povrijeĎenog zgloba u nepokretan poloţaj. Na zglob moţemo staviti hladni oblog, ali se ne smijemo upuštati u ispravljanje iščašenog zgloba, odnosno namještanje kostiju, već to prepustimo liječniku. Električni udar Relativno su česti nesretni slučajevi udara električne struje, pa treba znati kako pruţiti prvu pomoć. Najprije treba prekinuti strujni krug ili

26


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

unesrećenog izvući iz strujnog kruga pomoću izolacione motke, izolacionih kliješta, komadom drveta ili suhom tkaninom. Čim smo ga odvojili od strujnog kruga, unesrećenom treba pruţiti umjetno disanje "usta na usta" i vanjsku masaţu srca. Primjenu umjetnog disanja poslije udara električne struje potrebno je primijeniti odmah ili najkasnije 3 minute poslije udara kako bi se spriječilo daljnja oštećenja zbog nedostatka kisika u tijelu. Toplotni udar Ako se radi o toplotnom udaru, povrijeĎenu osobu treba što prije iznijeti iz nepovoljne okoline u prostoriju sa strujanjem zraka (propuhom). Skinuti mu odjeću, staviti u polusjedeći poloţaj. Da bi se tijelo što prije rashladilo, dobro je politi ga vodom i pokriti hladnim oblozima. Kada doĎe k svijesti, dati mu da pije hladnu tekućinu. Opekotine Kod opekotina postupak ovisi o stupnju opekline, ali osnovno je zaštititi ih od zagaĎenja bakterijama. Zato se na svaku opeklinu stavlja prvi zavoj ili sterilna gaza, no bolje je ne staviti ništa nego prljavi zavoj ili gazu. Opečeni dio tijela stavlja se pod mlaz čiste hladne vode ili uranja u hladnu čistu vodu do prestanka boli a najmanje 15 minuta. Zabranjeno je na opečeni dio tijela stavljati masti, trave, ulja, kreme, lijekove i slično. Ako su opekline velike, bit će potreban transport u bolnicu. Prije toga treba opečeni dio pokriti sterilnom gazom, čistom plahtom ili ručnikom, a i unesrećenom dati da pije tekućine. Odijelo s opečenog ne smijemo skidati silom. Ako ga ne moţemo skinuti, obreţemo to područje i prekrijemo gazom. Nasilno skidanje moţe izazvati duboke ozlijede.

27


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Zaštita nepušača, zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti U zaštiti nepušača, zabrani uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti poslodavac ima ove obveze:

28

-

prikladnim mjerama provoditi djelovanja duhanskog dima

zaštitu

nepušača

od

-

sprečavati pušenje na radnim sastancima

-

sprečavati pušenje u radnim prostorijama, te s tim u svezi odrediti prostorije ili prostore u kojima je pušenje dopušteno i na njima vidno istaknuti znak mjesta za pušenje

-

sprečavati uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada, kao i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore

-

prikladnim načinom i postupcima utvrditi da li je radnik pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti

-

privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola i ili drugih sredstava ovisnosti, a po potrebi zatraţiti i pomoć nadleţne redarstvene sluţbe


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

Savjetovanje i suodlučivanje radnika Poslodavac je duţan provoditi postupke obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu, što obuhvaća: -

savjetovanje s radnicima,

-

pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga,

-

pravo radnika ili njihovih predstavnika na razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, sukladno posebnom propisu.

Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, duţan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo, s ciljem provoĎenja navedenih postupaka. Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je zadaća unapreĎenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi. Postupak izbora članova odbora poslodavac ureĎuje općim aktom. Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj sluţbe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada, te povjerenici radnika ili njihov koordinator. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik. Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca, odnosno u roku od 48 sati od nastanka smrtne ili kolektivne (skupne) ozljede na radu, kojom prigodom treba analizirati uzroke i predloţiti odgovarajuće mjere zaštite. Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu Odbora za zaštitu na radu u slučaju nastavka navedenih ozljeda na radu u propisanom roku od 48 sati, odnosno ako propusti sazvati redovnu sjednicu dva puta zaredom (najmanje jedanput u tri mjeseca), pravo sazivanja sjednice Odbora ima povjerenik radnika odnosno koordinator. Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu, obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu, vodi politiku sprječavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potiče stalno unapreĎenje zaštite na radu.

29


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Povjerenik radnika za zaštitu na radu Kod poslodavca radnici izmeĎu sebe biraju i imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrĎuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su ureĎena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. Bez obzira na broj zaposlenih radnika, povjerenik se bira svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Ukoliko je predviĎeno kolektivnim ugovorom sindikat moţe imenovati svojeg povjerenika za zaštitu na radu, koji je u pravima i obvezama potpuno izjednačen s izabranim povjerenikom radnika. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika, oni izmeĎu sebe biraju ili imenuju svog koordinatora. Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i nareĎenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. Povjerenik ima sljedeća prava i duţnosti:

30

-

podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,

-

zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti,

-

podnositi prituţbe tijelima nadleţnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzet mjere o osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

-

biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

-

primati primjedbe radnika na provedbu mjera zaštite na radu,

-

imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika,

-

izvijestiti inspektora o svojim zapaţanjima i zapaţanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim

primjenu

propisa

i


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, -

pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroţeni ţivot i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

-

obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapreĎivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad,

-

staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

-

svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način,

-

obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigurava zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.

O svom radu povjerenik je duţan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati zaposleničko vijeće. Poslodavac je duţan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te duţnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja duţnosti, bez pristanka zaposleničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji poloţaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. Uvjeti za nesmetano obnašanje duţnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se ureĎuju uvjeti za rad članova radničkih vijeća s tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu plaće za najmanje 4 sata tjedno bez mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi. Poslodavac, radničko vijeće i sindikat, odnosno sindikati mogu posebnim sporazumima regulirati i druga specifična pitanja vezana za broj povjerenika u izdvojenim mjestima rada, koordinatora za zaštitu na radu, plaće, primanja i ostala materijalna prava kao i izostanak s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.).

31


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Dužnosti prema tijelima nadzora U ostvarivanju obveza prema tijelima nadzora, poslodavac je duţan: -

na zahtjev inspektora rad dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora

-

inspektoru rada za vrijeme nadzora omogućiti utvrĎivanje činjenica koje su potrebne radi ocjene da li je postupljeno po propisima zaštite na radu

-

odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru rada pomoći pri utvrĎivanju činjenica, dati na uvid isprave i predlagati izvoĎenje odgovarajućih dokaza

-

u roku od 8 dana od isteka roka utvrĎenog rješenjem inspektora rad izvijestiti inspekciju rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno

-

izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, teţoj ili skupnoj ozljedi na radu odmah nakon njezinog nastanka, a u daljnjem roku od 48 sati od tog dogaĎaja dostaviti inspekciji rada i propisano pisano izvješće

-

izvijestiti inspekciju rada o slučaju profesionalne bolesti odmah nakon što je utvrdi nadleţno tijelo

Isto tako, poslodavac je obveza izvijestiti tijelo nadleţno za poslove inspekcije rada o ozljedi na radu, koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana. Smatra se da je poslodavac izvršio obvezu prema tijelu inspekcije rada, ako je u roku od 8 dana od nastanka ozljede o tome izvijestio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

32


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

Obveze poslodavca i njegovih ovlaštenika u provedbi mjera zaštite na radu Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, duţan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojim se osigurava provedba Zakona i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito: -

da se na poslove rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način

-

da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrĎeno da ispunjava traţene uvjete, odnosno da se radnik koji traţene uvjete više ne ispunjava ne zadrţi na poslovima s posebnim uvjetima rada

-

da se malodobnicima, ţenama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati

-

da isključi iz uporabe strojeve i ureĎaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna

-

da radnici rade sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvoĎača strojeva i ureĎaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zaštitna sredstva,

-

da zabrani rad radniku ako ga obavlja suprotno odredbi prethodnog podstavka

-

da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pruţanje prve pomoći, te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu

-

da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti, te da ih udalji s rada.

33


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Isprave i evidencije Poslodavac je duţa čuvati: -

glavni projekt izraĎen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za graĎevinu ili dio graĎevine u trenutku korištenja

-

upute o načinu korištenja strojeva i ureĎaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i ureĎaje koristi

-

planove ureĎenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi

-

isprave o ispitivanjima iz članka 53. Zakona (ispitivanje radnog okoliša, te strojeva i ureĎaja s povećanim opasnostima)

-

dokaze o ispravnosti instalacija

Poslodavac je duţan voditi evidencije o: -

radnicima osposobljenim za rad na siguran način

-

radnicima rasporeĎenim na poslove s posebnim uvjetima rada

-

strojevima i ureĎajima s povećanim opasnostima koje koristi

-

opasnim tvarima koje proizvodi, preraĎuje ili koristi

-

ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika

Poslodavac je duţan voditi knjigu nadzora, te tijelu nadleţnom za poslove inspekcije rada podnositi godišnje izvješće o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih ozljeda bilo. Obveze poslodavca iz ovog poglavlja na odgovarajući se način odnose na rad kod kuće radnika ili drugom prostoru koji nije prostor poslodavca

34


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

Ostale obveze poslodavca Poslodavac je duţan povjereniku radnika za zaštitu na radu osigurati uvjete za njegovo nesmetano obnašanje te duţnosti i davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu, ne stavljajući ga pri tome u nepovoljan poloţaj ili protiv njega poduzimati kakove mjere, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. Poslodavac je duţan radnicima osigurati usluge medicine rada, kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za sigurnost i zdravlje kojima su radnici izloţeni. Poslodavac je duţan djelatnicima sluţbe medicine rada omogućiti pristup u sve radne prostorije i prostore, te joj dostavljati sve potrebne obavijesti sukladno Zakonu. Poslodavci čija je djelatnost projektiranje i izgradnja graĎevina namijenjenih za rad, odnosno projektiranje, proizvodnja ili uvoz strojeva i ureĎaja te osobnih zaštitnih sredstava i opreme imaju još i dodatne obveze glede izrade potrebne dokumentacije, pribavljanja potrebnih potvrda i isprava, kao i osiguravanju potrebne tehničke dokumentacije s tehničkim uputama i uputama za upotrebu na hrvatskom jeziku.

Obveze i prava radnika Temeljem odredbi Zakona radnik je obvezan: -

osposobiti se za rad na siguran način

-

pristupiti na propisane preglede ako je rasporeĎen na poslove s posebnim uvjetima rada, te na tim pregledima obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroţava ţivot ili zdravlje drugih radnika

-

Radnik je duţan obavljati poslove s duţnom pozornošću, te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.

-

Smatra se da radnik radi s duţnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da:

35


P R A V N O

36

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

o

prije početka rada pregleda mjesto rada te o moţebitno uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika,

o

pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada,

o

pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon uporabe duţan vratiti na prikladno mjesto,

o

pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na ureĎaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada),

o

odmah obavijesti poslodavca i osobu zaduţenu za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su date za takvu situaciju,

o

posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama,

o

prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugroţavaju druge radnike i sredstva rada,

o

suraĎuje s poslodavcem, osobom zaduţenom za zaštitu na radu i povjerenikom za zaštitu na radu.

-

suraĎivati s poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja iz zaštite na radu

-

odmah izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano sumnja da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu

-

odmah izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, kao i svojeg povjerenika za zaštitu na radu o tome da odbija rad, ako mu neposredno prijeti opasnost za ţivot i zdravlje zato što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu

-

neodgodivo izvijestiti inspektora rada o odbijanju rada i razlozima za to


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

Zakon utvrĎuje osobito ova prava radnika iz zaštite na radu: -

na sigurnost i zaštitu zdravlja tijekom rada na trošak poslodavca

-

na usluge medicine rada, posebice u svezi s obavljanjem poslova s posebnim uvjetima rada

-

na posebnu zaštitu (mladeţ, ţene, invalidi, stariji radnici)

-

na izbor povjerenika za zaštitu na radu

-

na odbijanje rada u slučaju neposredne opasnosti za ţivot i zdravlje

-

na naknadu štete koja je uzrokovana ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili drugom bolešću u svezi s radom

-

da pisane upute poslodavca, te znakovi sigurnosti i općih obavijesti budu istaknuti na mjestima rada, na sredstvima rad i na pripadajućim instalacijama

-

na obaviještenost o svim promjenama u radnom procesu koje utječu na sigurnost i zdravlje

-

na stručnu pomoć od stručnjaka za zaštitu na radu ili sluţbe za zaštitu na radu

-

na korištenje sredstava rada i osobnih zaštitnih sredstava koja uvijek trebaju biti u ispravnom stanju

-

na prvu pomoć i medicinsku pomoć za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti na radu.

37


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Đ T I T E

N A

R A D U

Nadzor Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada Drţavnog inspektorata, ako drugim zakonom nije drukčije odreĎeno. U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani odreĎenog načina postupanja ili rješenje kojim nareĎuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroţeni ţivot ili zdravlje radnika ili drugih osoba. Inspektor rada duţan je za vrijeme inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu donijeti rješenje upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim će: -

narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano moţe pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,

-

narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje ne ispunjava uvjete utvrĎene pravilima zaštite na radu,

-

zabraniti uporabu sredstava rada (graĎevina namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i ureĎaja, skela i površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugroţen ţivot, odnosno zdravlje radnika,

-

zabraniti poslodavcu odreĎeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu,

-

narediti poslodavcu otklanjanje utvrĎene nepravilnosti.

Mjera zabrane uporabe sredstava rada poduzet će se i kad strojevi i ureĎaji s povećanim opasnostima, instalacije ili radni okoliš nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se moţe pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po ţivot, odnosno zdravlje radnika.

38


P R A V N O

U R E Đ I V A N J E

Z A Š T I T E

N A

R A D U

U svrhu osiguranja provedbe navedenih zabrana inspektor rada ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore, instalacije, odnosno strojeve i ureĎaje. Ţalba izjavljena protiv rješenja ne odgaĎa izvršenje rješenja. Odredbe o nadzoru nad provedbom odredaba Zakona o zaštiti na radu odnose se i na nadzor vezan za rad kod kuće i na izdvojenim mjestima rada. Radi obavljanja nadzora inspekciji mora biti omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada. Inspektor će zabraniti obavljanje poslova ukoliko: -

se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada,

-

se ne izvrši izvršno rješenje inspektora,

-

se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaštite na radu.

Ukoliko inspektor utvrdi da nedostaci u primjeni propisa zaštite na radu ne utječu štetno na ţivot i zdravlje radnika i drugih osoba u prostoru i da se nedostaci mogu ukloniti u roku do 30 dana, izdat će rješenje o otklanjanju nedostataka. Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na mjestima rada inspektor će obaviti nadzor i na okolnosti zaštite ţivota i zdravlja drugih osoba koje borave u prostorijama u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada.

Kaznene odredbe Nepoštivanje propisa zaštite na radu povlači za poslodavca i odgovornu osobu kaznu za prekršaj. U kaznenim odredbama Zakona predviĎene su kazne za trgovačka društva koja izraĎuju glavni projekt za graĎevinu namijenjenu za rad, projekte za strojeve i ureĎaje, odnosno osobna zaštitna sredstva, za proizvoĎače i uvoznike strojeva i ureĎaja, za ustanove odnosno trgovačka društva za zaštitu na radu, te za poslodavce. U slučajevima propisanim Zakonom, predviĎene su i novčane kazne radnika za prekršaj na licu mjesta.

39

Uvod u zaštitu na radu  

Literatura za osposobljavanje iz područja zaštite na radu - rad na siguran način

Uvod u zaštitu na radu  

Literatura za osposobljavanje iz područja zaštite na radu - rad na siguran način

Advertisement