Issuu on Google+

Broj 7  srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Prvi put knji`evna kritika: Slu{kinjina pri~a

Od vandalizma do umjetnosti

Dva lica Prvog maja

Ljeto s ONAuBiH

Tema broja

^estitamo vam (ne)proslavljeni dan slobode medija


2

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

ONAuBiH

Foto-Trek Voyager Set the course, for home! aye captain! Pi{e: Darko Mari} (darko.maricbh@gmail.com)

O

mladinska Novinska Asocijacija je i ove godine pru`ila mogu}nost mladim snagama, zainteresiranim za fotografiju, edukaciju i sudjelovanje na projektu „Fotonovinarstvo“. Poradi `elje za {to kvalitetnijim i interesantnijim radom s mladim ljudima, ONA u BiH je i ove godine odlu~ila projektnu shemu obogatiti za jo{ jedan projekt koji }e mladim ljudima dati potpun osje}aj predanosti i aktivnog sudjelovanja. Na osnovu aplikacija koje su raspisane, odabrano je 10 talentiranih kandidata koji su pokazali da kroz objektiv gledaju vlastitu perspektivu `ivotne sredine. Kako bi se postigao {to bolji rezultat, te napravio dobar temelj u po~etku, edukacija je bila neophodna. Kroz dva dana edukacije u SHL ku}i, edukator i uva`eni fotoreporter Jasmin Agovi} je kandidate „potkovao“ kako materijalom tako i prakti~nim sposobnostima, koje su samo nadogra|ene novim saznanjima. Istini na volju, fotograf „operiran“ od smisla za baviti se fotografijom mo`e biti samo poku{aj istoga. No, tako percipirana radna skupina je zaobi{la u {irokom luku aplikacije za sudjelovanje na projektu, tako da je posada od 10 kandidata te projektnog tima (koji se sastojao od projekt koordinatora, office maganer-a te aktivista ONA u BiH) krenula na put {irom Bosne i Hercegovine. Ruta; Sarajevo-Srebrenica-Vi{egrad-Jajce-Me|gorje-Kravice-Sarajevo, je imala za

zadatak projekt prikazati kao mozaik fotografija popra}en pri~om koju nosi svaki grad za sebe. Unajmljeni mini-bus je krenuo iz Sarajeva 21.travnja u ranim satima, a sve {to se zbivalo nakon toga papir ne mo`e dovoljno vjerodostojno prikazati. Put i ono {to se doga|alo na njemu je bilo pro`eto razli~itim emocijama, anegdotama i situacijama koje je bilo potrebno do`ivjeti. Stvaranje osobne pri~e i osobnog do`ivljaja kroz fotografiju je bio zadatak svakog od kandidata. Nije bilo nimalo lako na fotografiju prenijeti sve ono {to je svako od ~lanova projektnog team-a osje}ao. Naviranje emocija pri posjeti Memorijalnog centra u Srebrenici, pri~e i anegdote uvijek dobro susretljive nane Fate Orlovi}, (ne)uvjeti tu{iranja u hotelu koji je imao solarno grijanje ( u sred obla~ne vremenske sezone) te religioznost i mir koji se mogao napipati u sred Me|ugorja, su samo neke od sekvenci koje su polaznici projekta mogli iskoristiti kao temu ili motiv za kreiranje vlastite pri~e kroz fotografije. Kroz direktni kontakt s ljudima , svaki od kandidata je mogao doznati pri~u vi{e, osjetiti onaj trenutak koji mu dozvoljava da objektivom ovjekovje~i upravo onaj trenutak koji }e fotografiju u~initi vjerodostojnom. Bilo je trenutaka kada je motiv bilo te{ko prona}i, kada se ~inilo da svaka naredna fotografija ne}e biti dovoljno dobra, no pauza koja bi bila pro`eta specifi~nom dozom humora i raznovrsno{}u karaktera cjelokupne ekipe bi vratila stvari na dobar put.

Vremeplov Omladinske novinske asocijacije Pi{e: Azra Hidi}, PR Asocijacije

Izlo`ba fotografija, Omladinski kulturni centar Grbavica

Ovim projektom nije nikomu bio za cilj nau~iti kako napraviti fotografiju koja }e na facebooku izmamiti {to vi{e like notifikacija, nego pokazati kako u na{oj zemlji postoji jo{ uvijek dovoljno mladih ljudi koji mogu svojim znanjem, sposobnostima i entuzijazmom pokazati na koji na~in se sve vrijeme mo`e kvalitetno ispuniti. Projekt fotonovinarstvo je pokazao na koji sve na~in se ru{e granice postoje}ih zadrtih vi|enja u na{oj zemlji, od nacionalnog pa do uskogrudnog. Zajedni~ki rad i produktivno dru`enje je doprinjelo da se uspje{no realizira ovaj projekt. Za o~ekivati }e se svaka od pjesama koje su slu{ane tijekom puta na}i na play listi sviju nas koji su ~inili dio ove male pri~e, vjerovatno je to da smo sa sobom ponijeli dio radnih navika koje smo stekli u svih 7 dana odr`avanja projekta, i sigurno je to da je ONA u BiH jo{ jednom pokazala na koji na~in se treba ophoditi i do`ivljavati mlade ljude. Ne}e se na tomu zavr{iti ono {to smo zapo~eli 19.travnja, jer je i ovaj put pokazano da humanost nije

ZA[TO BA[ FOTONOVINARSTVO? Ovim projektom nije nikomu bio za cilj nau~iti kako napraviti fotografiju koja }e na facebooku izmamiti {to vi{e like notifikacija, nego pokazati kako u na{oj zemlji postoji jo{ uvijek dovoljno mladih ljudi koji mogu svojim znanjem, sposobnostima i entuzijazmom pokazati na koji na~in se sve vrijeme mo`e kvalitetno ispuniti ne{to ~ega smo svi siti. Naime, novac zara|en od svake prodane fotografije }e biti upla}en na ra~un jedne od udruga za koje se odlu~i projektni tim. Idu}a postaja? Novi projekt, novi uspje{ni rezultati i novi list u radu ONA u BiH.

Omladinska Novinska Asocijacija je ove godine ve}i dio projekata privela kraju kako je i planirano. Prvi projekat “Fotonovinarstvo“ finaliziran je sa veoma dobrim odzivom mladih,ali je samo deset odabranih imalo privilegiju u~estvovati u projektu. Njihovo odu{evljenje samim projektom kao i dokaz dobre organizacije bila je izlo`ba koja je uprili~ena ubrzo po zavr{etku putovanja. “Fotografija za `ivot“ je izlo`ba humanitarnog karaktera,gdje }e novac od prodaje fotografija i}i isklju~ivo u dobrotvorne svrhe. Prvog dana izlo`ba je bila uprili~ena u Omladinskom kulturnom centru na Grbavici, gdje je zbog nesuglasica i prekinut dalji rad. Sada sve fotografije mo`ete na}i u office-u Omladinske novinske asocijacije,a mo`ete ih kupiti po cijeni od 10 KM. Dovoljno je samo da nas kontaktirate putem mail-a. Projekat koji slijedi je svakako “Kamp“ za koji jo{ uvijek mo`ete aplicirati, i dobiti priliku da jo{ ove godine postanete dio ONAuBiH team-a. Sve ove godine rada rezultirale su {irokom mre`om mladih ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini,kojima je itekako stalo da poprave cjelokupnu sliku nezainteresiranosti. Ukoliko ste i Vi osvije{tena mlada osoba, upu}ena u novinarstvo, priklju~ite se na{oj zajednici jo{ danas!

ONAuBiH

Ljeto s ONAuBiH ONA u BiH kamp }e se odr`ati u periodu od 6. do 13. augusta, projekat je u potpunosti podr`an od strane fondacije Schueler Helfen Leben Pi{e: Hana Pa{i} (hana.pasic@gmail.com)

B

li`i nam se ljeto. Na asfaltu vru}ine ve} postaju nepodno{ljive, a {kole i fakulteta je ve} svima dosta. Predah potreban – pod hitno! A za predah ovog ljeta nema bolje opcije od kampa Omladinske novinske asocijacije u BiH. Skriveno u srcu Prenja, predivno Bora~ko jezero }e za 35 djevojaka i mladi}a biti hit destinacija ove sezone. Svi oni }e u~estvovati u prvom po redu kampu ONA u BiH, kampu koji }e im pru`iti priliku da predahnu

od {kole, fakulteta, gradske vreve i vru}ine. Kamp je osmi{ljen kao serija edukativnih, prakti~nih i teoretskih radionica iz sfere radio i TV novinarstva, printanih medija, te fotografije u novinarstvu. Svaki od u~esnika kampa imat }e priliku da pro|e dvodnevnu edukaciju iz svake od navedenih oblasti, te da kroz prakti~ne radionice primijeni ste~eno znanje. A kako }e izgledati prakti~ne radionice? Svakog dana, mala rotiraju}a redakcija }e se sastajati i prikupljati tekstove i fotografije, da bi nave~er pripremila dnevni list kampa, koji }e svakog jutra biti distribuiran svim u~esnicima. Pored

toga, u~esnici }e imati priliku u kampu snimiti svaki dan niz kratkih radio emisija, te TV priloga, ali i fotografisati svakodnevne aktivnosti, te prirediti izlo`bu fotografija na zavr{nici kampa. No pored svih radionica i zadataka koji }e u~esnici imati, bit }e itekako dovoljno vremena za zabavu i opu{tanje. Ambijent u kojem se odr`ava kamp pru`a brojne mogu}nosti, od dugih {etnji, planinarenja, vo`nje kanuom do jednostavnog kupanja i sun~anja. Koordinacioni tim kampa je ve} pripremio dobar dio zabavnih aktivnosti, razli~itih takmi~enja i igara, no detalje ne}emo otkrivati.

Bora~ko jezero

ONA u BiH kamp }e se odr`ati u periodu od 6. do 13. augusta, a doma}in }e biti Savez izvi|a~a op}ine Zenica. Projekat je u potpunosti podr`an od strane fondacije Schueler Helfen Leben, te je u~esnicima omogu}en besplatan boravak, ishrana, kao i prevoz do kampa. Koordinacioni tim koji ~ine: Tamara Trajkovski, Dragana Ra{evi}, Denis Had`i}, Haris Bad`i} i koordinatorica Hana Pa{i}, ve} u`urbano radi na svim logisti~kim, kao i programskim pripremama, kako bi sve teklo sa-

vr{eno tokom kampa. Za mnoge izvi|a~e iz BiH (pa i {ire), Bora~ko jezero ne predstavlja samo mjesto za kampovanje, ono simbolizuje tradicionalno okupljanje prijatelja, priliku za dru`enje, zabavu, smijeh i sticanje novih iskustava. Na kraju ljetovanja, sigurni su da }e se opet sresti, ako nigdje drugo, onda sigurno na Bora~kom jezeru idu}eg ljeta. Stoga ~esto mo`ete ~uti rije~i: „Vidimo se na Bora~kom!“ na rastanku. Mi vas s tim rije~ima pozivamo na sastanak, na na{ kamp. Vidimo se na Bora~kom!


3

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Upozorenje:

Rije~ urednice

N

Afrika, paprika

arednih mjesec dana sve je u duhu Svjetskog prvenstva. Iako na{a reprezentacije nije uspjela ostvariti u~e{}e, sigurno je da }e ljubitelji dobre igre imati u ~emu da u`ivaju. Da je mit o tome kako fudbal ne prate djevoj~ice/djevojke/`ene iskorijenjen govori i odluka Fife u vezi sa pravilima odijevanja navija~ica, u kojoj se ka`e da se goli{avo odijevanje strogo zabranjuje. Kada je na{ nacionalni tim igrao utakmicu sa reprezentacijom Njema~ke, komentator je rekao kako je BiH rasadnik talenata, ali da oni procvjetaju tek kada imaju priliku da odu igrati u neki od stranih klubova. Ali, uvijek ima izutetaka. Na stranicama Karika saznajte {ta o tome ka`u Amer Dupovac i Mirza Pecikoza, mladi igra~i sarajevskih vje~itih rivala. Budu}i da slika govori mnogo vi{e od rije~i, vjerovatno je fotografija sa naslovne strane i u vama proizvela neku reakciju. U ovom broju Karika pisali smo o tome kako su (i da li su uop}e) mediji slobodni, te koliko su ta~ne statistike koje o tome govore. U vezi s temom razgovarali smo s Arnelom [aranom, novinarom Radija 202, koji je uga{en. Pri~e o studentskim protestima povodom odobravanja godi{nje karte i o projektu njema~ke fondacije Schuler Helfen Leben pod nazivom ‘Dvije {kole pod jednim krovom’ pra-

Pi{e: Selma DEMIROVI] (selma.demirovicbh@gmail.com)

tili smo od po~etka. U ovom broju ~itajte o pozitivnim rezultatima istih, koji bi nam svakako trebali poslu`iti kao primjeri. Sigurno ste mnogo puta u svojoj sredini imali priliku primijetiti crte`e na zgradama – grafite. Kada naredni put budete putovali, obratite pa`nju na njih, i saznat }ete mnogo o dobroj starosti stanovni{tva svoje destinacije. Neki ih smatraju vandalizmom, neki umje-

tno{}u. Kako god da bilo, pri~a koju vam predstavljamo vrijedna je va{e pa`nje. U ovom broju donosimo vam jo{ jednu tu`nu pri~u o zlostavljaju `ivotinja, ali o njenom sretnom ishodu. Tako|er, pisali smo i o negativnim stranama zakona u vezi sa psima lutalicama ~iji se broj na gradskim ulicama svakodnevno pove}ava. Ali, na na{im ulicama svakodnevno se pove}ava i broj prosjaka. Pisali smo i o tome kako je za neke prosja~enje posalo na~in da pre`ivi, za druge je unosan posao. Djeci koja prose, koju odrasli izrabljuju, uskra}ena su mnoga prava, prije svega pravo na djetinjstvo, mnogima pravo na {kolovanje, a prekr{ena je UNova Konvencija o pravima djeteta, na {to se jo{ zvani~no nije reagovalo. Julski broj predstavlja vam teoriju zavjere, kritiku knjige, Mostarsko prolje}e, novu korisnu internet stranicu... Ukoliko jo{ uvijek nemate plan kako provesti odmor i raspust, ako po`urite, jo{ uvijek nije kasno da se pridru`ite realizaciji nekog od projekata Omladinske novinaske asocijacije - da u~estvujete na kampu ili postanete na{ dopisnik. Tako|er, ovim putem vas pozivamo da nam {aljete reporta`e sa ljetovanja. Najzanimljiviji tekstovi na}i }e svoje mjesto na na{im stranicama. I kao {to rekoh, mi nismo oti{i u Afriku, ali su afri~ke temperature do{le nama. U`ivajte u ljetu, odmoru i, naravno, u ~itanju novog broja Karika.

Imate zelene o~i? Ne, o~i su vam plave? Ili, ne, ipak sme|e? A crne? Ako ste se prona{li, nemojte dalje ~itati. Ako imate bilo kakve predrasude, prestanite ~itati odmah!

impressum Omladinski magazin Izdava~: Udru`enje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini Glavna i odgovorna urednica: Selma DEMIROVI] Ure|iva~ki kolegij: Damira KULENOVI], Renata DUJMU[I], Erna KLJU^I], Filip PA@IN, Haris DEDOVI], Goran VRHUNC Redakcija: Muamer LOGO, Azra HIDI] Dopisnici: Selma ASOTI]

Javni gradski prijevoz

Studenti dobili godi{nju kartu Godi{nje karte 50 KM! Nakon dugotrajnog procesa, jo{ iz mjeseca juna 2009. Godine, studenti dobili mogu}nost kupiti godi{nju studentsku kartu u iznosu 50 konvertibilnih maraka Damira Kulenovi} (damira.kulenovic@gmail.com)

G

o di{ nja kar ta 50KM! Nakon dugotrajnog procesa jo{ iz mjeseca juna 2009. godine, kada se pregovaralo o mogu}oj cijeni karte od 33KM, stu den ti do bi li mo gu}nost kupiti godi{nju studentsku kartu u iznosu 50 konvertibilnih maraka. Od 20. aprila 2010. u prodaji su pomenute studentske karte. Za studente koji mo`da jo{ uvijek nisu ostvarili ovu pogodnost mogu to u~initi na prodajnom mjestu ]umurija u vremenu od 07.00 do 15.00. Svakako je bitno spomenuti kako su studenti za izradu godi{nje karte obavezni donijeti potvrdu od fakulteta ili vi{e {kole, s podacima Sad je mnogo lak{e o upisu u semestar, prezimeOdluka je na snazi od 9. marnom i imenom studenta, adre- ta 2010. godine kad je vlada som stanovanja, brojem inde- Kan to na Sa ra je vo do ni je la ksa, fotografijom, te indeksom Odluku o subvencioniranju i na uvid. Pravo na ovaj potez participaciji u tro{kovima prijeimaju studenti koji, na fakultet- voza u javnom gradskom i priskim ustanovama, imaju status gradskom saobra}aju. redovni i redovni samofinansiObjektivno zaklju~ujemo karaju}i. Prijevozne karte preuzi- ko je protestno okupljanje, pod maju li~no studenti. nazivom “Nijedan student bez

Naslovna strana:

Filip PA@IN Model sa fotografije na naslovnoj strani:

Vesna LOVRI] Suradnja: Njema~ka fondacija Schüler Helfen Leben, Dnevni list Oslobo|enje [tampa: Unioninvestplastika d.d. Tira`: Izlazi {est puta godi{nje kao prilog u dnevnom tira`u Oslobo|enja Kontakt: Tel/fax: +387 33 205 850 ^obanija 9 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

obe}ane karte“, urodilo plodom. Okupljanje studenata dogodilo se 17. februara teku}e godine ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kada su studenti tra`ili ispunjenje obe}anja koje je dao premijer KS Besim Mehmedi}, a koje je glasilo na izdavanje go-

Web: http://onabih.ba karike@onabih.ba onaubih@gmail.com di{njih studentskih karata u visini 50 KM. ^lanak o studentskim godi{njim kartama pisan je u mjesecu maju, kada su Karike bile u pripremi.

@iro-ra~un: 161 00000 6919 04 Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina


4

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Tema broja

^estitamo vam (ne) proslavljeni dan slobode medija

BiH slobodna medijska zemlja! Ove godine 3. maj, Me|unarodni dan slobode medija, u na{oj zemlji protekao relativno mirno. Za de{avanja i manifestacije povodom ovog datuma pobrinuli su se Mediacentar Sarajevo i Udru`enje BH Novinari

Pi{e: Damira Kulenovi} (damira.kulenovic@gmail.com)

BiH slobodna medijska zemlja! Ove godine 3. maj, Me|unarodni dan slobode medija, u na{oj zemlji protekao je relativno mirno. Za de{avanja i manifestacije povodom ovog datuma pobrinuli su se Mediacentar Sarajevo i Udru`enje BH Novinari. Pomenute organizacije su 3. maj obilje`ile u vidu petodnevnog programa, kada su prestavile filmove, nove publikacije, koncerte, teme za razgovor od kojih je svaka na svoj na~in vezana za na{e pravo da slobodno mislimo, slobodno se izra`avamo i slobodno govorimo. Tu`no je da dan slobode medija ne predstavlja mnogo na{oj zemlji, me|utim, koliko zna~i

gra|anima!? ^injenice pokazuju da bh. novinari sve ~e{}e bivaju fizi~ki i verbalno napadani, pri ~emu izostaje reakcija javnosti, a jedan

Sloboda medija u BiH

njen dio sve ~e{}e optu`uje novinare za ono lo{e {to se doga|a u zemlji. S toga kako o~ekivati objektivne i blagovremene informacije ka-

da novinari ne mogu o~ekivati ni minimalnu podr{ku gra|ana i dr`ave. U BiH su registrirana 43 napada na novinare u posljednjih pet godina, uklju~uju}i sedam otvorenih prijetnji smr}u, navela je Borka Rudi}, glavna tajnica Udru`enja BH novinari na konferenciji za novinare, organiziranoj u povodu obilje`avanja 3. maja. Zabilje`eno je dosta verbalnih prijetnji i nekoliko fizi~kih napada, te je situacija gora nego ranije. Gospo|a Rudi} je predstavila i rezultate istra`ivanja provedenog na reprezentativnom uzorku od 500 gra|ana iz cijele BiH, koje je pokazalo da gra|ani vi{e vjeruju medi-

Dvije strane medalje

Ko ugro`ava slobodu medija? Ko iskori{tava? Ko se bori za nju? Pi{e: Haris DEDOVI] haris_dedovic@hotmail.com

“Novinarstvo je traganje za istinom“ - ka`e komunikolog Muhmed Nuhi}. Pod tu definiciju bi se moglo podvu}i i to da je, samim objavljivanjem, novinarstvo, i ukazivanje na istinu. No, kolike su slobode na{ih “traga~a“? Bosna i Hercegovina je u izvje{taju Freedom House za pro{lu (2009.) godinu okarakterizirana kao zemlja djelomi~no slobodnih medija, i na 97. je mjestu od 196 zemalja. Ova ~injenica bi se mogla podnositi da je stvar tako jednostavna. Me|utim, kako sve u BiH funkcioni{e na sebi svojstven (skoro uvijek lo{iji od drugih) na~in, tako i ta djelomi~na sloboda.

Prva strana medalje Sa jedne strane tu su novinari poput Bakira Had`iomerovi}a (i cijele redakcije magazina 60 minuta), Vildane Selimbegovi}, glavne i odgovorne urednice Oslobo|enja, Senada Avdi}a glavnog i odgovornog urednika Slobodne Bosne, Senada Pe}anina, glavnog i odgovornog urednika Dana, koji se sna`nim napadima bore protiv politike, raznih nepravdi i malverzacija. Oni, na`alost, imaju uveliko smanjene slobode, ne samo govora, nego i mnoge druge slobode im dolaze u pitanje. Na primjer Bakir Had`iomerovi} u intervjuu iz 2009. godine na pitanje novinarke Slobodne Evrope: Zbog posla koji radite – evo, upravo ste pomenuli prijetnju. Prijetili su vam

jima nego pro{le godine. Gra|ani u BiH i dalje najvi{e vjeruju medijima (75 %), potom nevladinim organizacijama, stranim organizacijama i vjerskim zajednicama. Istra`ivanje je pokazalo da je povjerenje u medije ve}e u Republici Srpskoj (82,8 %), nego u Federaciji Bosni i Hercegovini (71 %). Zabrinjavaju}a ~injenica je da gotovo svaki peti ispitanik smatra da je u odre|enim slu~ajevima napad na novinare opravdan, ali ih 82,3 % smatra da je neprihvatljiv bilo kakav oblik nasilja prema novinarima. Kako ka`e stara poslovica ”Novinar je jedini pisac koji se, kada uzima pero, ne nada u besmrtnost“.

Bakir Had`iomerovi}

Ozren Kebo

Kenan ]erimagi}

smr}u, a ve}ina novinara magazina „60 minuta“ pretrpjela je napade, fizi~ke ili verbalne. Mo`emo li malo razgovarati o tim napadima, {ta oni zna~e za medije? Had`iomerovi}: Mi imamo sada situaciju da od {est, sedam ljudi u redakciji, polovina ima policijsku za{titu. Dakle, to je najbolje obja{njenje u kakvim uvjetima radimo, jer ovdje svaka budala, svaki kriminalac sakriven iza politi~kih mo}nika, ima pravo, na`alost, da prijeti, da zastra{uje i da napada novinare. Imamo situacije u kojim smo, ne tako davno, ~ak bili napadnuti od ombudsmena za ljudska prava BiH, Vitomira Popovi}a, koji je na svu sre}u izgubio taj mandat, nadam se i jednim dijelom zahvaljuju}i onome {to smo mi uspjeli da raskrinkamo – to je ona ~uvena prijetnja sa „metkom u ~elo“. Me|utim, ono {to se sada de{ava da novinar koji je to uspio snimiti, tu brutalnu prijetnju, danas u Okru`nom tu`ila{tvu u Banja Luci, je postao predmet istrage. Radi se o mom kolegi Damiru Kaletovi}u. Protiv njega }e Okru`no tu`ila{tvo, po nalogu re`ima i upravo tog Vitomira Popovi}a, vjerovatno dobiti optu`nicu za, kako su oni to tamo naveli za „tajno i nezakonito“ snimanje. Da-

kle, ovdje nije problem u tome {to je ~ovjek zaprijetio metkom u ~elo, ve} je problem u tome {to smo mi uspjeli da dokumentiramo tu prijetnju i javno je objavimo. Potpuno su zamijenjene teze i to je, rekao bih, najbrutalniji slu~aj. (preuzeto sa slobodnaevropa.org) Tako|er znamo da ovo nije ni

tebe reklamirati“. Tu imamo primjer jednog web portala, koji radi na regionalnom nivou, www.e-novine.com, kojima zaista treba pomo} ~italaca da bi nastavili sa radom jer, govore}i istinu, bivaju zaobi|eni od svih marketin{kih agencija u regionu. Kao odgovor se o~ekuju donacije ~itatelja. Nadajmo se da }e se ova situacija barem malo popraviti te da }emo i dalje mo}i ~itati enovine.

PROVEDBA ZAKONA U jednom trenutku do|ete u situaciju da vam je jeftinije da kr{ite zakon nego da ga po{tujete prvi ni jedini slu~aj da nekog od novinara ~uva policija, da im prijete fizi~kim napadima na njih i njihove najbli`e. Jo{ jedna stvar, nije to ni jedini na~in. De{avalo se da odre|ene politi~ke stranke imaju javno upu}en dopis iz vrhova tih stranaka da ne smiju davati izjave za odre|ene medije. Nakon ovog na~ina, dolazi i finansijsko uskra}ivanje sloboda govora, a to je klasi~no mahalsko malverziranje “ti nas malo zaobi|e{, mi }emo se kod

Druga strana medalje Kako stoji u naslovu, postoji taj drugi odraz slobode govora u Bosni i Hercegovini. Mediji su preslobodni. Kako je to mogu}e? O tome bolje znaju ljudi koji su u novinarskom poslu dugi niz godina, a govorili su o tome sa u~enicima III gimnazije i Katoli~kog {kolskog centra, na ~asu o slobodi izra`avanja. Npr. Ozren Kebo, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, na pitanje jednog od prisutnih: [ta se de{ava sa dezinformacijama? Da li se one puste da idu kroz narod ili se podnose neke odre|ene sankcije? Odgovara: Najve}i dio tih dezinformacija pro|e, pogotovo u ovakvom periodu. Kao {to znate za nekoliko mjeseci BiH o~ekuju izbori i to je uvijek bio, u medijskom

prostoru, period povi{enih strasti, uzavrelih strasti, te{kih optu`bi, sofisticiranih la`i, pravih kampanja protiv pojedinaca, protiv grupa, protiv stranaka i tu malo ko ostane “~ist“ i “nevin“ jer jedni drugima uzvra}aju. Jer politika je, u principu, prljav posao i skoro da ~ovjek ne mo`e opstati u njoj ako odmah ne uleti u “njen `rvanj“. Vrlo rijetko se desi da neko nekoga tu`i. Recimo od 10 neistinitih informacija tri budu demantirane, a zbog jedne se eventualno podnese tu`ba. Kako je gospodin Kebo to objasnio uop{teno, tako Kenan ]erimagi}, urednik i novinar NTV Hayat, precizira, vi{e se okre}u}i ka drugom dijelu novinarstva - tabloidima i na pitanje: Kako je definirana sloboda medija? Odgovara: Pa mislim da nema ta~ne definicije. Mislim da su kod nas mediji ~ak previ{e slobodni. Odnosno da ne postoji odgovornost za izgovorenu rije~. Mislim da je to mnogo ve}i problem ne postoji sloboda medija. Danas u BiH mo`ete re}i, BUKVALNO, {ta god `elite i veoma je mala {ansa da }ete odgovarati zbog toga {to ka`ete. Te navodi primjer vezan vi{e za autorska prava, kojih u na{oj zemlji, prakti~no gledaju}i, skoro da i nema: Kad vas neko kazni sa 5.000 KM jer ste emitovali film, ~ija prava ko{taju 50.000 KM. U jednom trenutku do|ete u situaciju da vam je jeftinije da kr{ite zakon nego da ga po{tujete. (preuzeto sa media.ba) Na kraju krajeva dolazimo do pitanja da li smo uop{te zaslu`ili to 97. mjesto na listi od 196 zemalja? Da li smo mi zaista za ocjenu “zemlja djelomi~no slobodnih“ medija? Koja od ove dvije strane je lo{ija? I ono najgore - kako rije{iti sve ove probleme?


5

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Gdje si bio, {ta si radio za Prvi maj?

Dva lica Prvog maja... I brada Mirna {etnja

Udari se po obrazima, a onda se pogladi po bradi

Pi{e: Goran VRHUNC (goran.vrhunc@gmail.com)

Prvo lice Prvi maj praznik rada u Bosni i Hercegovini, a i u Sarajevu (ne)proslavio se na razne na~ine. Nudilo se nekoliko mogu}nosti, a to su: uranak na Vrelo Bosne, Skakavac, Vilsonovo {etali{te uz besplatan grah i kafu, protestna {etnja, koncert u Domu mladih. Svako je na{ao vrijeme i prostor za sebe. No, krenimo redom. Slogan protesta „Nama nije do slavlja, ho}emo svoja prava” nije probudio svijest ljudi onako kako se mislilo. Na tom protestu trebalo je biti okupljeno, prema o~ekivanjima organizatora, 100.000 gra|ana. Hladan tu{ je bio kada se na protestima pojavilo 100-200 ljudi, me|u njima i predstavnici 172 radnika preduze}a „Krivaja“. Koliko je tu{ hladan toliko je i ugodan tog izuzetno toplog dana. I pored malog broja ljudi skupu su se obratili Damir Mahmut}ehaji} organizator protesta, Dervo Sejdi} predsjednik Romske zajednice u BiH, i Miro Peji} predsjednik Udru`enja poljoprivrednika BiH uz poruku da je ovo tek po~etak dugotrajne borbe. Samo od sebe nametalo se pitanje: [ta je sa studentima i penzionerima. Vjerovatno su imali neke izgovore.

(BEZ) IZGOVORA Nema izgovora! Svi na proteste Prvog maja!, glasila je poruka Pokreta Dosta... Mnogi su izgleda imali izgovore Umjesto prvobitno planirane rute RTV Dom - Parlament BiH, protest je okrenut u drugom smjeru, simboli~no, prema Energoinvestu na stupu, firmi koja je nekada bila veoma zna~ajna kako u regionu tako i {ire. Protestu su trebali prisustvovati i poljoprivrednici

Vrelo Bosne

Tra`enje prava

koji su tada bili na drugom mjestu, ispred Doma Sindikata istog onog sindikata koji je organizovao koncert u Domu Mladih. Pokret Dosta ovim protestom je htio poslati jasnu poruku o pravdi za sve gra|ane i o tome da ima dovoljno onih koji ne mogu da toleriraju stanje u zemlji kakvo je trenutno. Vijorile su se zastave, iz zvu~nika se orile radni~ke pjesme... Podr{ku protestima svojim prisustvom dao je i Mirnes Ajanovi} predsjednik BOSS-a koji je zajedno sa poljoprivrednicima, radnicima Krivaje i predstavnicima Romske zajednice u BiH stajao ispred bine dr`e}i plakat sa gore navedenim sloganom. Izborna je godina (op.a). Pored njega prisutan je bio i dogradona~elnik Sarajeva Miroslav @ivanovi}. Nekoliko prikupljenih komentara s mjesta doga|anja donosi uvid u atmosferu koja je vladala me|u okupljenim gra|anima.Neki su `eljeli ostati anonimni. Jedna djevojka: Ja bih rekla da je pozitivno {to nas je ovako malo jer to zna~i da vlastima nije veliki problem pomo}i nam, pri tom se {iroko nasmije{i. Druga djevojka, tako|er `ele}i ostati anonimna je rekla: Danas se ov-

dje skupilo „ovo malo gra|ana“ {to je preostalo. Student Kenan ^engi} je izjavio: O~ekivao smo du`u kolonu, ali izgleda da gra|ani jo{ uvijek nisu dovoljno poludjeli. Stariji gospodin, penzioner je umjereno, mirno zaklonjen hladovinom rekao: Razo~aravaju}e malo ljudi je do{lo. O~ito je da je mnogima dobro pa nisu do{li. Daljnji komentari nisu bili potrebni jer je o~ito da razo~arenja na manjka, barem onog prikrivenog. Tko zna, mo`da se doka`e ona stara da “Mali ljudi ~ine velika djela.“

Drugo lice Vrelo Bosne je uvijek posebna pri~a. „Ro{tilj i odbojka, sve se {areni poput }ilima“, kako je nekada pjevala sarajevska grupa Zabranjeno pu{enje, samo {to nismo slu{ali vijesti iz Vijetnama. Na Vrelu Bosne je prema procjenama bilo oko 7.000 ljudi me|u turista. Za pohvalu je pridr`avanje pravila. Nije bilo sme}a, {tete ni paljenja vatre i sve je proteklo, {to bi se reklo, civilizovano. U`ivanje u ~istom vazduhu i zelenilu nije bilo naodmet. I u Pionirskoj dolini je bilo mnogo izletnika. Napla}ivanje ulaznica nije omelo oko 4.000 posjetilaca, koliko je bilo prisutno, da provedu Prvi maj na omiljenom izleti{tu. Kad se sabere ukupan broj posjetilaca na Vrelu Bosne i u Pionirskoj dolini dobijemo broj od oko 11.000 koji nisu bili na protestima. A za{to bi? Mo`da su se pi-

BROJNIJA GODINA Besplatni kafa i grah na Vilsonovom {etali{tu. Ve}a posje}enost nego pro{le godine

tali, a mo`da i nisu. Jo{ jedna lokacija u sarajevu zabilje`ila je veliku posjetu, ve}u nego pro{le godine. Po prvi put u organizaciji Gradske uprave obilje`en je Prvi maj na Vilsonovom {etali{tu. Sve je po~elo u 6 sati kada je grad budio svojim dobo{ima Sarajevo Drum Orchestra i to je trajalo do 8 sati. Okupljanje gra|ana po~elo je oko 9 sati kada je uslijedila jutarnja kafa iz velike d`ezve koja je poznata van na{ih granica. Kafi su prisustvovali gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen i ostala gradska uprava. Da ne bude tiho pobrinuli su se DJ Ne{o i Sarajevo Drum Orchestra. Djeca su tako|er imala svoj dan. Za njih je od 10:30 sati organizovana likovna radionica. Na toj radionici su na papiru dugom 200 metara crtali svoje ideje na temu “Kad porastem bit }u...”. Naravno, proglasio se i najbolji rad i dodijelile nagrade za nadarene. DJ Fo~o je zabavljao gra|ane od 13 do 15 sati. U 14 sati poslu`io se prvomajski grah koji su pripremile Tetka Zilha i Narodna kuhinja Stari Grad za sve prisutne.

I brada Svemu je do{ao kraj. Netko tko je uspio biti na svim lokaci-

BEZ KARTE Besplatan ulaz za koncert. Usijana atmosfera jama mogao se od 21 sat gladiti po bradi. A za{to? Bendovi Letu {tuke i Skroz uz predgrupu TBSS zagrijalu su do usijanja atmosferu u Domu Mladih koji je i ovaj put bio pun. Besplatan ulaz, kva li tet mu zi ke i ozvu~enja, zalaganje ~lanova benda i puna {aka brade. Nakon predgrupe TBSS nastupala je grupa Skroz sviraju}i vi{e od sat vremena. Zatim, ista bina drugi glumci, Letu {tuke. Nakon toga, dva frontmena, dva brata Dino i Adnan [aran zajedno su otpjevali numeru „Kao na zapad“ i zabava je do`ivjela kulminaciju. Svi u Domu Mladih bespo{tedno su ispratili prvi i zagazili u drugi maj. I tu je kraj, 40 minuta nakon pono}i. I tako! Jedni su na protestima tra`ili svoja prava, drugi su obilazili izleti{ta, pili kafe ili jeli grah, tre}i pak tro{ili energiju na koncertu. A gdje su tri osmice?


6

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Na{a stvarnost, ulice dana{njice

Prosja~enje Glavni koncept zapo{ljavanja koji je recesija iznijela na tr`i{te jeste sve vi{e „zaposlenih“ na ulicama Pi{e: Erna Klju~i} (erna.kljucic@onaubih.ba)

I

ako se situacija u lijepoj na{oj ne mijenja ve} godinama po pitanju finansijske odnosno ekonomske krize, ne mo`emo ignorirati ~injenicu da recesija uzima svoj danak. Glavni koncept zapo{ljavanja koji je recesija iznijela na

Sve {to se ima

tr`i{te jeste sve vi{e „zaposlenih“ na ulicama. [etaju}i centrom skoro svakog bosanskohercegova~kog grada nai}i }emo na bar deset prosjaka, ako se jo{ vozimo i gradskim prijevozom broj prema{uje 15. Starosna dob je skoro pa neva`na; od 7 do 77 godina. Ali da li su svi svojom voljom na ulici?! Ono {to je provjereno je da postoje ~itavi sistemi prosja~enja

Sve ~e{}a pojava na ulicama

Nova svakodnevnica

Negativne strane zakona Psi slobodno hodaju po naseljenim i manje naseljenim podru~jima, a iz dana u dan sve ih je vi{e zbog jednostavnog razloga – razmno`avaju se. [ta sad? Pi{e: Renata Dujmu{i} (renata.dujmusic@onabih.ba)

U

februaru 2009. godine na snagu je stupio zakon o za{titi i dobrobiti `ivotinja. Za pse lutalice to je bio sretan dan. [intori su izgubili svoju bitku, a svako ko u~ini ne{to na`ao `ivotinji, tj. prekr{i jednu odrednicu zakona, pla}a odre|enu nov~anu kaznu. Ovim zakonom rje{ena je humana strana problema. Ali u zemlji kao {to je na{a, umjesto da se samo ne{to pozitivno izrodi iz ove pri~e i da ovo bude sretan kraj, rodili su se novi, mo`da i ozbiljniji problemi.

Veliki broj pasa lutalica na ulicama Stvari stoje ovako – {intori ne hvataju i ne ubijaju pse lutalice. Psi slobodno hodaju po naseljenim i manje naseljenim podru~jima, a iz dana u dan sve ih

je vi{e zbog jednostavnog razloga – razmno`avaju se. Tek sad mo`emo da pretpostavimo koliko su zapravo {intori ubili pasa proteklih godina. Psi se kre}u u ~oporima, {to je poprili~no zastra{uju}e samo po izgledu. Sve ~e{}e ~ujemo lajanje i ski~anje, ne jer ih {intori hvataju, nego {to se bore me|usobno. Grad se pretvara u divljinu. I pored pozitivnih slu~ajeva poput djece koja se igraju s njima, postoje i slu~ajevi napada na prolaznike. Raste broj prijavljenih napada i gra|ana koji strahuju od njih. Estetska strana pri~e nije ni{ta ljep{a. Koliko god pojedinci voljeli `ivotinje, ne mo`e se priznati da je lijepo vidjeti ih u tolikom broju na ulicama.

Mogu}a rje{enja? Kada je zakon donesen, o~ekivalo se da se {to prije napravi azil. Azila nema! Nema novca, nema zemlje na kojoj bi se napravio. Dr`ava to nije osigurala, a smi je {no je o~eki va ti od

^opori pasa na gradskim ulicama

gra|ana, koji jedva imaju za svoje pre`ivljavanje, da odvoje i doniraju novac za izgradnju, ili da u~ine dobro djelo i odnesu nekog psa lutalicu na vakcinaciju. Dok se na{i susjedi, Begora|ani, uspje{no bore sa ovim problemom, steriliziraju}i i vakciniraju}i `ivotinje prije ponovnog pu{tanja na ulicu, mi se poku{avamo izvu}i lak{im putem (~itaj, sa {to manje novca). Naime, kafileriji je dozvoljeno hvatati i ubijati one pse za koje su gra|ani prijavili da su agresivni. To i dalje ne rje{ava problem rasta broja luta-

UGLEDAJMO SE Dok se na{i susjedi, Beogra|ani, uspje{no bore sa ovim problemom, sterili{u}i i vakcini{u}i `ivotinje prije ponovnog pu{tanja na ulicu, mi se poku{avamo izvu}i lak{im putom (~itaj: sa {to manje novca). Naime, kafileriji je dozvoljeno hvatati i ubijati one pse za koje su gra|ani prijavili da su agresivni lica na ulicama. Ostaje samo da ~ekamo da stvari potpuno izmaknu kontroli i da se nadamo da se ne}e ponovo zaboraviti na zakon, kao {to se desilo u aprilu 2009. ka-

da je ubijen veliki broj ma~aka i pasa u Sarajevu, ili u aprilu 2010. kada su gra|ani uzeli stvar u svoje ruke i potrovali pse u jednom sarajevskom naselju.


7

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

kao oblik privre|ivanja danas. Nekad je to bio izlaz za krajnju nu`du a sada je to biznis koji „vrti“ ogromne koli~ine novca. Sve je manje onih koji prose jer im `ivot nije ostavio drugi izbor, ili su u nemogu}nosti da obavljaju poslove kojima bi mogli zaraditi novac, barem za osnovne potrebe. Ali ni oni „zaposleni“ na ulicama nisu pla}eni za svoj posao. Ispro{eni novac odlazi daleko od d`epova „radnika“. Njihovi „poslodavci“ ih ne tretiraju kao ljudska bi}a i ~esto ih ~ine {to jadnijim kako bi dobili vi{e novca jer za dobar posao treba i dobar marketing. Danas se mnogi sposobni i mladi ljudi maskiraju u pogrbljene nene i djedove kako bi privukli pa`nju i za-

Dva najbolja druga

radili ne{to novca. Taktike prosja~enja uveliko su razvijene. U~e se jo{ od malih nogu i usavr{avaju se iz dana u dan. Obuka traje cijeli `ivot. Zarada je zagarantirana i sigurna. Na ruke (al’ ~ije....?!). Prosja~ke redove uglavnom popunjavaju Romi. Najve}im di je lom to su `ene i dje ca. Na`alost mnogi od njih to ne bi htjeli ali su primorani. No nisu svi prosjaci, Romi ili bilo koji drugi, tu pod prisilom drugog ~ovjeka nego pod prisilom `ivota. Bili maskirani ili ne.

RADI PA ZARADI Osim Kineza na na{im ulicama sve vi{e su prisutniji prosjaci. Bez tendencije da bilo koga diskiminiram; ima ih svih boja i veli~ina, pravih ali i la`nih

PRI^A O NA[EM GARI

PRI^A O POBJEDI @IVOTA, NADI I TRIJUMFU LJUDSKOSTI I

HUMANOSTI NAD NEVI\ENOM BRUTALNO[]U

Z

a sve koji ne znate, ovo je pri~a o Gari, hrabrom dobrom de~ku, koji je odlu~io da `ivi, da voli `ivot, da voli ljude uprkos svoj okrutnosti u svijetu u kojem `ivimo. Ga ro je pro na|en 23.04.2010, u Gornjoj Zenici, ostavljen u kanti za sme}e, `iv spaljen. Njegove zadnje no`ice su bile polivene zapaljivom teku}inom i zapaljene, a on ostavljen da `iv gori, zavezan da pobje}i ne mo`e i tako ba~en u kantu za sme}e, da ga niko ne na|e, da `iv izgori i umre u najte`im mukama. Te{ko je zamisliti veli~inu bola i patnje kroz koju je ova `ivotinja pro{la, sudbinu kakvu joj je namijenio neko ko se ~ovjekom zove. A jos je te`e zamisliti um i stanje svijesti osobe koja je osmislila i po~inila ovaj zlo~in. Ne treba puno, pa da se zgrozite nad ovim ~inom, da zanijemite nad brutalno{}u koju ~ovjek svjesno ~ini. Garina sudbina me|utim nije bila da umre sam u najte`im mukama. Prona|en je i spa{en, dok je jo{ bio `iv, ali u te{kom stanju, sa obe zadnje noge potpuno ugljenisane, od strane na{eg dragog i dobrog ~ika D`eme koji se o njemu stara svo vrijeme skupa sa volonterima [APAe Zenica. Garo je dovezen u veterinarsku stanicu Zenica, svjestan svega, svjestan ljudi koji mu `ele pomo}i, u velikim bolovima, ali sa `eljom da `ivi. Uprkos savjetima brojnih

Pas Garo

ljekara, odlu~ili smo da se zajedno sa Garom borimo za njegov veliki `ivot, da ga volimo i u~inimo sve sto je u na{oj mo}i da mu olak{amo staje, stabilizujemo ga i pripremimo za operaciju. U narednih 10 dana dobijao je infuzije, primao antibiotike i tablete protiv bolova. Hrabro je to sve podnosio. Spaljene noge nije vi{e osje}ao kao svoje. ^etvrtog maja smo ga odveli u Sarajevo na Veterinarski fakultet gdje je uspje{no izvr{ena operacija tj visoka amputacija obje

zadnje no`ice. Hrabro je podnio operaciju, nakon koje je vra}en u Zenicu u svoj privremeni dom kod ~ika D`eme. Borba se nastavila, antibiotici, infuzije, borba da se te{ko post operativno stanje stabilizuje po drugi put. Garo je bio spa{en, po~eo je ponovo da jede i da se raduje svijetu oko sebe. Na{em Gari se polako vra}a snaga, pogled je bistar, pametna je to glavica, pamti Garo sve ljude koji su mu pomogli, raduje se i repom ma{e, a {apu ne da jedino na{im volonterima doktorima,

kao da veli dosta je bio injekcija. Zainteresiran je za sve sto se oko njega de{ava, voli mace i sve ostale pse u dvori{tu. Dok ~ekamo na specijalna kolica iz Austrije koja za Garu naru~uju na{i prijatelji tamo, ~ika D`emo mu pravi improvizovana kolica, a u me|uvremenu volonteri ga “{etaju” kao i ~ika D`emo svaki dan. Garo voli posjete i rado ih prima. To je veliki borac koji usprkos svemu sto mu se desilo nikad nije prestao da voli ljude, da im vjeruje. U`iva `ivot i ima `elju da `ivi. Voli da bude samostalan, da sjedi, u~estvuje u svemu i jedva ~eka da dobije prava kolica pa da tr~i po dvori{tu sam bez i~ije pomo}i. Za Garu tra`imo trajan dom u Austriji uz pomo} na{ih prijatelja, porodicu koja }e ga voljeti i prihvatiti, jer Garo jeste poseban pas, sa posebnim potrebama do kraja `ivota, pas ~ija }e ljubav biti nagrada onima koji se odlu~e da mu pru`e dom. Garo je na{ heroj. Pokazao nam je kako se `ivot nikada ne smije olako odbaciti, ne bez borbe, a vjera u ljude i humanost izgubiti. Garo je glas svih nas. A brutalnost i nasilje koje je provedeno nad Garom nikad ne prolazi neka`njeno. Dru{tvo koje to ne prepoznaje, te{ko da mo`e napredovati. Za sve one koji `ele pomo}i Gari, donirati za njegovu hranu i lijekove mogu to u~initi uplatom na transakcijski ra~un Udru`enja za spa{avanje i za{titu `ivotinja [APA Zenica br. 3385802219526719 kod UniCredit Bank d.d. Hvala svima.


8

9

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Street art

Od vandalizma do umjetnosti Nekada omra`eni grafiti postali su umjetnost koja se izla`e ~ak i u galerijama

Blek le Rat, osnivač šablonskih grafita Pi{e: Renata Dujmu{i} (renata.dujmusic@onabih.ba)

Grafiti nekad Po~elo je sve 30 000 godina p.n.e. na zidovima pe}ina. Ljudi su crtali prizore lova i `ivotinja pomo}u pigmenata boje ili `ivotinjskih kostiju. Danas se za to koristi boja ili sprej, a ukra{avaju se (po nekima uni{tavaju) razli~ite povr{ine, od zidova, tramvaja, vozova itd. Da, pogodili ste, rije~ je o grafitima. Grafiti kakve danas poznajemo nastali su 60-ih godina pro{log stolje}a u Sjedinjenim ameri~kim dr`avama. U Philadephiji je 1967. godine po~eo crtati ‘’otac modernih grafita’’, Cornbread, poznat po tome {to je svoje ime napisao na slonu u zoo vrtu. Biti grafiti umjetnik u to doba bio je opasan posao. Stalni sukob sa zakonom, kao i raznim ~lanovima bandi dovodio je njihov `ivot u opsanost. Bio je izazov oti}i u tu|e susjedstvo i napisati svoje ime. Bio je izazov popeti se na skoro nedoku~iva mjesta i ostaviti svoje obilje`je. Zapravo, to nije bio posao ni hobi, to je bio na~in `ivota. 70-ih godina ovaj vid umjetnosti {iri se svijetom. Pojavljuju se novi pravci, kao {to su {abloni. Osniva~

{ablona je francuski umjetnik Blek le Rat, koji je svojim grafitima poku{ao pribli`iti umjetnost ljudima. Blek le Rat je, zajedno sa Banksyjem, uzdigao umjetnost {ablona na vi{i nivo. Od na~ina `ivota do umjetnosti, grafiti predstavljaju i na~in da se {to intenzivnije izraze vlastita politi~ka stajali{ta. To je na~in da se bez ikakve cenzure izrazi svoje mi{ljenje. Berlinski zid je bio prekriven grafitima koji su izra`avali nezadovoljstvo tada{njim poli-

ti~kim stanjem.

Grafiti sad Nakon dugogodi{njih rasprava o tome da li su grafiti umjetnost ili vandalizam, umjetni~ke galerije su po~ele praviti izlo`be grafita, jasno odgovaraju}i na to pitanje. Tako je, npr. Blek le Rat 2006 godine imao svoju prvu samostalnu izlo`bu u Londonu. Miss Van, Francuskinja koja trenutno `ivi u Barceloni, smatra se jednom od najpoznatijih umjetnika

grafiti scene. Mo`da nam i to govori dovoljno o tome kako svijet gleda na grafite? Mnogi grafiti umjetnici su dizajnirali odje}u i patike za tvrtke poput DC Shoes, i Adidas. Slo`it }emo se sa jo{ jednim popularnim dizajnerom urbane odje}e, Markom Eckom, koji je rekao da su grafiti jedan od najja~ih umjetni~kih pokreta u skorijoj pro{losti.

UPOZNAJTE SE S NEKIM OD NAJSLAVNIJIH IMENA GRAFITI SCENE “Otac modernih grafita”, Cornbread, pisao je svoje ime po slonovima u zoolo{kim vrtovima. Blek le Rat izmislio je umjetnost {ablona i zajedno s Banksyjem uzdigao taj pravac na vi{i umjetni~ki nivo. A za Miss Van ste vjerovatno ~uli

Cornbread, otac modernih grafita


10

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

INTERVJU Amer Dupovac i Mirza Pecikoza, velike

Sarajevo i @eljo na is Ponaslov Amer Dupovac (19) i Mirza Pecikoza (17) sarajevski su srednjo{kolci koji su se fudbalom po~eli baviti jo{ od malih nogu. Ova dvojica mladi}a koji se ranije nisu sreli imaju mnogo zajedni~kog, oba `ive svoj dje~a~ki san i vrijedno rade na sebi. Iako igraju u razli~itim dresovima oba navijaju za Real Madrid i istrajni su u ostvarenju svojih planova kako bi jednog dana i sami zaigrali za neki europski tim. A u intervjuu nam otkrivaju pone{to i o sebi Razgovarala: Selma DEMIROVI] (selma.demirovicbh@gmail.com)

A

mer Dupovac je ponikao u Sarajevu i pro{ao je sve selekcije kluba sa Ko{eva. Iako su za ovog fudbalera bili zaniteresovani neki francuski klubovi, ipak je potpisao za Sarajevo na tri i po godine. Pro{le sezone igrao je za juniore Sarajeva, koji su osvojili drugo mjesto u zavr{nici prvenstva BiH. Ljetos je boravio 15 dana u Francuskoj, gdje je nastupao za drugu ekipu Rennesa na turniru na kojem je sudjelovalo osam francuskih timova. Mirza Pecikoza fudbalom se bavi nepunih 10 godina. Za klub sa Grbavice ve`u ga lijepe uspomene. Jo{ dok je bio pionir u~estvovao je na mnogobrojnim turnirima, njegov tim se sa svakog vratio sa medaljom. Trenutno je junior @elje. Ponuda od drugih klubova je bilo, ali nijedna nije bila konkretna, tako da trenutno razmi{lja o @elji i u budu}nosti, ali ko zna {ta nosi sutra. Oba igraju za klubove koji vole i za koje navijaju od malena. Oni su biseri omladinske {kole i sa puno discipline mogli bi postati vrhunski igra~i. Sa Amerom i Mirzom bilo je ugodno razgovarati. Karike: Sje}ate li se svoje prve utakmice? Dupovac: Te{ko da se mogu sjetiti svoje prve utakmice, jer sam svoje prve korake napravio u {koli fudbala Bubamara i ta utakmica je vjerovatno bila u dvorani gdje smo trenirali. Pecikoza: Sje}am, bilo je to prije nepunih 10 godina u ^itluku protiv FK Brotnjo. Karike: Koji dio treninga mladom fudbaleru najte`e pada? Dupovac: Ne samo mladom ve} svim fudbalerima najte`e padaju kondicioni treninzi koji su veoma bitni. Pecikoza: Mladom fudbaleru svakako najte`e padaju kondicioni i treninzi snage. Karike: Koliko sklekova mo`ete napraviti? Dupovac: Koliko treba (smijeh).

Pecikoza: ...hmmm...zavisi od raspolo`enja (smijeh). Karike: Koliko za vas zna~i braniti boje svog Kluba? Dupovac: Jo{ od malih nogu navijam i pratim igre Fudbalskog klub Sarajevo. Od tada sam razmi{ljao i imao `elju da nastupim kao prvotimac ovog kluba. Moja `elja se ostvarila nakon dugo godina napornog truda, rada i treniranja. Dan kada sam potpisao ugovor za Sarajevo je bio najsretniji u mom `ivotu i dugo }u ga pamtiti. Trudit }u se da svojom igrom pomognem klubu da postignemo {to uspje{nije rezultate i da tako opravdam ukazano povjerenje. Pecikoza: Braniti boje kluba kojeg volim je neprocjenjivo i puno mi zna~i, igram srcem za svoj klub. Karike: Kako gledate na (ne)uspjeh Kluba u osvajanju titula ove sezone? Dupovac: Na`alost, upravo ova godina kad sam ja potpisao profesionalani ugovor sa Sarajevom je bila neuspje{na. Najve}i neuspjeh nam je {to nismo svojom igrom izborili plasman u Europu. Tokom sezone na{li smo se u velikim problemima, koji su i{li na na{u {tetu i sve je to imalo uticaja na rezultate. Pecikoza: Mislim da je to sjajno, jer klub kao sto je @eljezni~ar zaslu`uje da bude prvak, a igrom je to pokazao i ponosan sam na igra~e i trenera Amara Osima.

Ovi momci imaju jo{ puno toga za re}i Karike: [ta je prevagnulo da igrate za Sarajevo/@elju? Dupovac: Period kada sam i{ao na probu u francuski Rennes je bio odi~an za mene. Uspio sam mnogo toga nau~iti i njihovi treneri su mi mnogo pomogli sa svojim savjetima. Od tada se mnogo toga promijenilo. Posvetio sam se jo{ vi{e fudbalu i imao sam `elju da {to prije uspijem i da svojom igrom zadovoljim sve koji su me gledali. Treneri u Renneu su bili zadovoljni mojim nastupima, ali u trenutku kada sam ja bio tamo nije vi{e bilo mjesta za strance i to je razlog za{to nisu mogli da mi ponude ugovor. Ipak, moj san se ispunio i po-

Mirza Pecikoza

tpisao sam ugovor sa Sarajevom, koji mi mo`e pomo}i u daljoj karijeri, a naravno i ja timu svojom igrom. Pecikoza: Kao mali volio sam @elju, tako da je to najvi{e odlu~ilo. Naravno, bilo je tu i o~evih nagovaranja. On je tu ljubav prema klubu prenio na mene. @eljo je postao dio mene i te{ko sebe mogu zamisliti u nekom drugom bosanskohercegova~kom klubu. Karike: Kakva iskustva imate sa gostovanja? Dupovac: Moja iskustva su vezana za gostovana s omladinskim pogonom. Ove godine smo osvojili Kup juniora BiH i trenutno se borimo i za Titulu prvaka BiH. Kada su utakmice prosje~ne i kada navija~i nisu zadovoljni igrom onda se sa trebina ~uju neugodna dobacivanja i provokacije. Ali, ja ne reagujem na njih, nego su mi ove podsticaj da se borim i da igram bolje. Pecikoza: Sa gostovanja imam jako lijepe uspomene, jer ve}inom su se prema nama ophodili prijateljski i dru`enje je bilo ugodno. Naravno, bilo je i te{kih gostovanja gdje nismo imali publiku i gdje smo morali trpjiti raznorazne provokacije doma}ih navija~a. Profesionalno smo se ophodili u tim siti-

Amer Dupovac

acijama i provokacije nisu imale neki poseban uticaj na na{ tim. Karike: Kada ste tek po~injali trenirati ko vam je bio uzor? Dupovac: Po~eo sam trenirati davno, nisam tada upisao ni prvi razred osnovne {kole. Tada je moj uzor bio Ronaldo, a sad je to Nemanja Vidi}. Pecikoza: Moj uzor je bio Roberto Carlos, budu}i da sam igrao lijevog beka, a sada je to Arjen Robben, jer mislim da neko ko je imao toliko povreda u karijeri, a sada igra na vrhunskom nivou zaslu`uje svu pa`nju. Karike: Ko vam je najve}a podr{ka? Dupovac: Moja najve}a podr{ka je moja porodica, a naro~ito moj otac koji dolazi da prati svaki moj nastup. Pecikoza: Najve}a podr{ka su mi roditelji, tako da se trudim da ih ne iznevjerim, kako u fudbalu tako i u {koli. Karike: Za koji klub biste voljeli igrati? Dupovac: Moja `elja je da zaigram za jedan engleski klub jer se tamo igra najbolji nogomet. I, naravno, san svakog fudbalera je da zaigra za Real Madrid. Pecikoza: Volio bih igrati prvenstveno u @elji, a poslije u nekom

europskom klubu. Karike: Za koga navijate osim za Sarajevo/@elju? Dupovac: Za Real Madrid. Pecikoza: Osim @elje, navijam za Real Madrid. Karike: [ta vam je do sada bila najve}a povreda tokom utakmice? Dupovac: Prije 8 mjeseci sam na utakmici povrijedio koljeno i zbog te povrede sam pauzirao tri mjeseca i to je ono najgore {to se mo`e desiti u karijeri. Sre}om, uspje{no sam se oporavio, a povreda nije ostavila trajne posljedice. Pecikoza: Najve}a povreda bio je sudar sa golmanom, nakon kojeg sam se onesvijestio. Malo me to uzdrmalo, ali poslije nekoliko sedmica sve se vratilo u normalu. Mislim da povreda ne treba da uti~e negativno, ve} pozitivno na ~ovjeka, jer {to te ne ubije to te oja~a. Karike: Na skali hijerarhije bitnih stvari na kojem vam je mjestu fudbal? Dupovac: Naravno, na prvom mjestu, na kojem je jo{ od prvih dana kada sam po~eo da se bavim ovim sportom. Pecikoza: Fudbal, pored zdravlja mene i moje porodice mi je najbitniji. Karike: Imate li neki hobi na-


11

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

nade bh. fudbala

INTERVJU Arnel [ari} - Sharan

Radio 202? Uga{en?

toj klupi kon treninga? Dupovac: Volim da pratim i druge sportove, a dosta vremena provodim na plivanju, i to je jedna vrsta mog dodatnog treninga. Pecikoza: U slobodno vrijeme igram tenis sa prijateljima, a tako|er se dobro snalazim i u drugim vrstama sportova. Volim i da gledam filmove, ako se to mo`e svrstati me|u hobije. Karike: Kako uskla|ujete {kolske i klubske obaveze? Dupovac: Do sada sam uspio da dobro uskladim sve obaveze. Zavr{io sa Drugu gimnaziju i posebno bih se `elio zahvaliti svim profesorima na razumijevanju i podr{ci. Planiram da nastavim sa {kolovanjem, da upi{em fakultet, i nadam se da }u uspjeti da i u budu}nosti uskla|ujem svoje obaveze. Smatram da svaka osoba koja se bavi bilo kojih sportom mora da se {koluje i ni u kojem slu~aju ne treba da napu{ta {kolovanje, jer samo samo se tako mo`e postati potpuna li~nost.

Zanimljivo je bilo ~uti kako na ista pitanja daju razli~ite odgovore Pecikoza: Kako sam stariji, to sve te`e ide, ali nekako uspijevam, mada je u fudbal za nijansu lak{e uskladiti sve nego u {koli. [ta }e poslije biti zaista ne znam, ali namjeravam da uskladim fudbal i {kolu, ako to ikako bude mogu}e. Karike: Je li potrebno pored treninga jo{ nekako odr`avati kondiciju? Dupovac: Mislim da nije dovoljno za jedan dan samo jedna trening dnevno koji traje 1-2 sata. Dosta vremena individualno vje`bam, jer samo }u tako uspjeti da postignem ono {to `elim. Pecikoza: Ako su treninzi na visokom nivou i ozbiljno se shvataju, onda ne treba, jer je i odmor vrsta treninga. Naravno, nekada bazen dobro do|e. Karike: Kako komentari{ete navija~ke nerede koji su u BiH sve ~e{}i? Dupovac: Mislim da takvo navijanje nije opravdano. Ako ve} dolaze na utakmicu treba da bodre svoje ljubimce i da im tako pomognu da postignu bolje rezultate. Kod nas je obrnuto i nadam se da }e se to uskoro promijeniti. Tako|er, smatram da nije potrebno da gubimo `ivote u ovakvim neredima, i da se zakonom moraju sprije~iti. Pecikoza: Mislim da je to problem u ~itavom svijetu, ne samo kod nas. Dosta je te{ko kontrolisati situaciju, posebno pojedince koji sve to zapo~nu. Ali, svakako da ih treba sankcionisati. [to se ti~e navija~a @elje, Manijaka, svakako su

pokazali da su najbolji navija~i na svijetu. Ne pamtim kad je izostala podr{ka Ju`ne tribine, a svi znamo da su navija~i dvanaesti igra~. Karike: [ta mislite o reality emisijama? Dupovac: Iskreno da ka`em nemam ni{ta protiv toga. Me|utim, smatram da ne treba puno vremena provoditi za televizijom i savjetujem svima da to smanje i vrijeme provedu bave}i se nekim sportom. Pecikoza: Reality emisije su za mene jedna vrsta marketinga, imaju pozitivne i negativne stvari, ali u jednoj od takvih sumnjam da bih u~estvovao. Mislim da je to gubljenje vremena, da treba ne{to konkretno raditi u `ivotu, a u~estvovanje u reality emisijama nije pravi na~in da se zaradi novac. Karike: Koja vam je najdra`a knjiga? Dupovac: Najdra`a knjiga mi je ‘Hamlet’. Pecikoza: Najdra`e su mi djela Ive Andri}a. Karike: [ta planirate nakon zavr{etka srednje {kole? Dupovac: Planiram da se upotpunosti povestim fudbalskoj karijeri. Ali, kao {to sam rekao, {kolovanje ne}u prekinuti, upisat }u fakultet, jer smatram da mi znanje samo mo`e pomo}i, a nikako odmo}i. Pecikoza: Nakon zavr{etka {kole planiram da se bavim fudbalom, pa }emo vidjeti kako }e se stvari odvijati. Karike: Ko vam je najdra`i igra~ iz Reprezentacije? Dupovac: Emir Spahi}, od kojeg mogu dosta nau~iti, po{to i ja igram na istoj poziciji kao i on. Pecikoza: Najdra`i igra~ iz reprezentacije mi je Zvjezdan Misimovi}. Karike: [ta mislite o budu}nosti fudbala u BiH? Dupovac: Mislim da se odnos na{ih ljudi prema na{em fudbalu mora promijeniti, da bismo napredovali i bili u rangu ostalih europskih liga. Pecikoza: Ako se vratimo nekoliko godina nazad primijeti se napredak. Me|utim nije to u rangu najve}ih europskih ekipa, ali u svakom slu~aju je dosta dobro. Karike: Isplati li se biti fudbaler, ili igra~i kod nas moraju imati alternativna zanimanja? Dupovac: Mislim da }e se ovaj posao tek isplatiti kada ga ljudi u Bosni i Hercegovini budu po{tovali i odnosili se prema njemu kao svugdje u svijetu. A naravno da je cilj svakog igra~a da ode i zaigra u velikim klubovima. Pecikoza: [to se ti~e na{e dr`ave mislim da se mo`e pristojno `ivjeti od fudbala, ali ako }emo govoriti o nekim europskim klubovima, onda se zaista isplati biti fudbaler.

Povodom ga{enja radija 202, razgovarali smo sa jednim od voditelja koji je urednik jutarnjeg programa „Zornjak“, voditelj „One Man Showa“ ali i urednik emisija „Povratak u budu}nost“ i „Izvan svake kontrole“, Arnelom [ari}em -Sharanom. Saznajte kako je teklo ga{enje radija i koje su reakcije redakcije Razgovarala: Erna Klju~i} (erna.kljucic@onaubih.ba)

Karike: Radio je uga{en. “Vi{ak ste”; komentar? Sharan: ^estitke fa{istima, dobili su bitku, ali jo{ vodimo rat. Mo`da je ‘’fa{isti’’ prejak izraz, ali ja ljude koje gase jedan medij ne mogu nazvati nikakvim drugim imenom nego FA[ISTI. Velikim slovima. Fa{isti u parlamentarnim foteljama uveliko potpomognuti vladaju}im strukturama u RTVFBiH. Sivi dom je najve}i neprijatelj modernom, normalnom, i iako mrzim te rije~i - urbanom i alternativnom. Na kraju krajeva, vi{e nema ni potrebe da biram rije~i. Neko bi mo`da rekao da ne zatvaram guzicom vrata, ja se samo pitam da li uop{te ima vrata, kad su i {tokove izvalili. Radio je namjerno uga{en prije prvog maja kako se ne bi digla halabuka, a onda se RTVFBiH kamuflirao u prijateljskim medijima kao milostiv gospodar koji nam je ponudio dva sata programa kako bi sa~uvali “kulturolo{ke tekovine“ Radija 202. Kako zgurati {esnaest autorskih emisija u dva sata programa? Pitajte njih. Ah da...nisu ponudili ni kancelariju za rad te nove redakcije, ni honorare, ~ak ni mogu}nost vo|enja emisije po konceptu one man showa (jedan ~ovjek je i ton-majstor i voditelj). Bila je pri~a i o preuzimanju Radija 202 od strane Grada Sarajeva - kako se to zavr{ilo apsolutnom {utnjom od strane gradona~elnikova ureda shvatio sam da smo njima bili samo poen za nadolaze}e izbore koji nisu uspjeli ubosti. Karike: [ta mislite kome ste zasmetali? Sharan: Nismo zasmetali samo politi~arima kojima smeta sve normalno i da nas mogu zagurati sve u gasne komore ne bi se libili to da i urade, zasmetali smo i RTVFBiH koji su nas se uspje{no rije{ili. Na{ radio je za gospodu fotelja{e koji se nisu udostojili nikada do{etati do prostorija Radija 202, a kamoli do}i na UBIJANJE (ne ga{enje!) istog barem iz kurtoazije - za njih smo oduvijek bili samo ‘’narkomani iz prizemlja’’ i

tro{ak. Jedan radio koji bi napunio ~etrdeset godina postojanja prvog jula posmatran je sve ove godine otkako smo pod patronatom RTVFBiH kao re`ijsko-studijski prostori 11.000 KM, honorari 4000 KM, ne, ne skre{i na 2000 KM...Pri apsolutnom kraju Radija ljudi koji su radili tamo apsolutno besplatno donosili su vlastite sijalice da osvijetle prostorije u kojima rade. Zamislite to. Karike: Kako je kolektiv redakcije reagovao? Sharan: Neki sa nevjericom, naj~e{}e ovi mla|i. Neki su se i pomirili sa sudbinom. Rijetki, kao {to sam ja su se borili do zadnjeg ~asa. Ja sam spustio reglere na Radiju, bio sam zadnji glas u programu na 93,1 fm. Ovo je moj najte`i li~ni poraz dosad. Karike: Koja je Va{a reakcija? Sharan: Za ga{enje Radija u 20.00 sati 29.4.2010. godine saznao sam u 19.45 - nazvao me prijatelj i rekao da je odluka do{la sat vremena prije ga{enja. Tr~ao sam bez daha sa probe svog benda na Radio. Kad sam se na{ao tamo, ~uo sam da u program ide suhoparno press saop{tenje koje sam prekinuo BUKVALNO se fizi~ki izboriv{i da do|em do miksete iako su me i ton-majstor i nekada{nja urednica Radija 202 Jara Orozovi} sprije~avali da to uradim. Odjavio sam program sa kolegama Mirzom [i{i}em i Zlatkom Durakovi}em pu{taju}i jingleove emisija Radija 202 i pjesme Damira Avdi}a “Bratstvo i Jedinstvo“ i Let 3 “Kurcem u ~elo“. Plakao sam, vri{tao sam, mentalno sam bio apsolutno skrhan. Taj radio nije bio moj posao, to je bio moj `ivot. Karike: Jeste li se borili do kraja? Sharan: Kao {to sam ve} rekao - jesmo. Borimo se i sada - ekipa Radija 202, osim par pojedinaca koji su pristali da rade emisije na Radiju Federacije Bosne i Hercegovine, je jo{ uvijek zajedno, povezana prijateljstvom i `eljom za radom. Tra`imo novo radno mjesto, novi FM dom. Moj prijatelj Zlatko Durakovi} alias Zlijay i ja i dalje radimo svoje emisije, ali preko online streaminga na adresihttp://www.nightbus.co.nr -

emisija “Izvan Svake Kontrole“ emituje se petkom od 22 sata, a emisija “Gara`a“ subotom od 19.00 - isti termini emitovanja kao i na 202. Karike: [ta dalje? Sharan: Dalje? Nek zvu~i iskli{ejizirano, ali samo borba. Borba, borba, borba. Nema stajanja. Ja @ELIM raditi. NIKO mi ne mo`e oduzeti moje pravo i `elju. Onaj koji `eli sna}i }e se. Ime 202jke ne}e nestati. Bojte se vi {to ste radili na tom ga{enju! Karike: Da li postoji radio u BiH koji mo`e zadovoljiti apetit ambicioznog voditelja poput Vas? Sharan: Ima super radijski stanica u BiH. Evo ako se skoncentri{emo samo na Sarajevo - Radio Sarajevo i eFM Studentski radio su radijske stanice za ~ijim bi se miksetama iskreno `elio na}i. No, bit }u iskren, da je ijedna od tih stanica ravna ili ista 202jci - nije. Jedna je 202-jka. To se vi{e nikad na`alost ne}e desiti. Karike: Je li radio mogao opstati od marketinga? Da li je to bila opcija za spa{avanje? Sharan: Ne, jer nam RTVFBiH to nikad ne bi dopustila. Sav novac koji smo mi unijeli u zgradu nikad nismo dobili mi nego RTVFBiH. Mi smo dobijali mrve sa stola i to sa zaka{njenjem od godinu-dvije. Evo malo primjeri kako se radilo urednici no}nih emisija NIKAD nisu dobili ni feninga za svoj rad. Vanjskim saradnicima dnevnog programa pla}ana je mizerija koja kasni godinama. Meni duguju vi{e hiljada maraka. Kad ~ovjek do|e po svoj novac, ka`u mu - nema trenutno. Onda osoba tu`i, oni moraju isplatiti, ali se tvoje ime na|e na crnoj listi koja nosi naziv “Vi{e nikad ne anga`irati“. I kakav stav da ~ovjek ima prema takvim “ljudima“? Da odgovorim ukratko na pitanje - nismo mogli opstati. Slobodan marketing zna~i novac. Novac zna~i neovisnost. Neovisnost zna~i pokazati svima kako se radi posao, a te zaostatke socijalizma i plivanja u mutnom sebi ne mogu dopustiti. Karike: [ta poru~ujete vladi i ministrima? Sharan: Da umru. [to prije i bolnije. Ustvari, ne da umru - da crknu!


12 Pi{e: Marko RAGU@ (marko.raguz2056@gmail.com)

T

ematiziranje dru{tvenih struktura, njihove prirode i svrhe, uvjetovano je umnogome „ta~kom gledi{ta“ ili pak „centralnom pozicijom“, koja je predstavljena izvana. Ako znamo da su dru{tva zasnovana na patrijarhalnim vrijednostima, onda se pozicija `ene (koja se na{la u odre|enom dru{tvenom ~vori{tu) name}e kao vrlo efikasna, odnosno tada dru{tveni ustroj biva predstavljen u najogoljenijem obliku. To nije slu~aj jedino sa literaturom koja je posredno ili neposredno nastajala pod utjecajem feminizma: neki veliki klasi~ni pisci, koji su bili sna`no kriti~ki usmjereni ka samim fundamentima ustroja dru{tva, prepoznali su i koristili tu poziciju. Mo`e biti da jedan od najuspjelijih romanesknih poku{aja pripada Lavu Nikolajevi~u Tolstoju. U pitanju je njegov roman „Uskrsnu}e“. U tome se romanu problematizira visoka dru{tvena klasa, aristokratija, te organizacija i sama svrha svih dru{tveno bitnih hijerarhija. Centralna pozicija pripada junakinji s imenom Maslova. Preko njene pri~e se dru{tvene strukture predstavljaju u svojoj sr`i. Maslova je slu`avka u ruskoj aristokratskoj porodici; nakon {to aristokrata Nehljudov u|e u odnos sa slu`avkom Maslovom, nakon ~ega ona ostaje trudna, Maslova se nalazi na udaru dru{tva u kojem `ivi; najprije je zbog trudno}e izba~ena iz slu`be u toj aristokratskoj porodici, potom biva prinu|ena da se bavi prostitucijom radi prehranjivanja djeteta, te je nepravedno uvu~ena u ubistvo u javnoj ku}i, a na kraju skon~ava pred sudom; u sudskoj poroti tokom su|enja se nalazi i aristokrata Nehljudov, ~ime se on unutar sebe suo~ava sa vlastitim nedjelom – u njemu se javlja osje}aj kajanja i bu|enje kr{}anskog shvatanja svijeta. (Na taj na~in Lav Tolstoj realizira svoju religijskoideolo{ku koncepciju, {to je danas manje va`no – najzna~ajnije je kako su preko tog sklopa doga|aja ogoljene strukture ruskog dru{tva.) Na sli~an, ali ipak potpuno druga~iji na~in se preko perspektive slu`avke u romanu „Slu{kinjina pri~a“, Margaret Atvud, daje slika patrijarhalnog dru{tvenog ure|enja. (Uzgred kazano, Margaret Atvud je slavna kanadska spisateljica. Ro|ena je 1939. godine u Otavi, a djela su joj prevo|ena na brojne svjetske jezike.) Razlike izme|u romana „Uskrsnu}e“ i „Slu{kinjina pri~a“ su najprije tehni~ke prirode. Roman „Slu{kinjina pri~a“ se svrstava u nau~no-fantasti~ni roman, jer se vrijeme radnje odvija u budu}nosti. Me|utim, nau~no-fantasti~na razina romana se potvr|uje tek na samom kraju, a glavna joj je svrha da izokrene na nali~je svijet u kojem trenutno `ivimo. Treba naglasiti da sam naslov „Slu{kinjina pri~a“ vu~e asocijacije na starija dru{tvena ure|enja (na {to problematika romana, tako|er, posredno mo`e biti usmjerena), s jedne strane, a s druge, taj roman govori prije svega o vremenu u kojem trenutno `ivimo (a nekih ve}ih razlika u odnosu na prvo tu ne postoji, ako je rije~ o poziciji `ene). Preko nau~no-fantasti~nog sloja se sve to stavlja pod lupu, ali isto se tako govori o tome na koji se na~in trenutno stanje u budu}nosti mo`e preobraziti u svoj krajnji, totalitarni oblik. To bi podra-

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Knji`evna kritika

Vizija totalitarne budu}nosti

iz perspektive `ene Prikaz romana „Slu{knjina pri~a“, Margaret Atvud (Beograd: Laguna, 2006) zumijevalo da se sve ono {to postoji i sada u bli`oj ili daljoj budu}nosti mo`e pretvoriti u na~elo na kojemu se zasniva dru{tveni sistem. Konkretno kazano (u kontekstu romana), svi danas prisutni oblici eksploatacije `ena bi tada bili do kraja institucionalizirani. U romanu se to ti~e nasilja nad `enama u vidu njihovog svo|enja isklju~ivo na sredstvo reprodukcije. Svrha `ene u patrijarhalnom ure|enju je na mnoge posredne i neposredne na~ine prisutna i danas, dok se preko radikalnog oblika istog – u romanu smje{tenog u budu}nost – ukazuje upravo na pravce u kojima se mogu razviti i jo{ i vi{e radikalizirati totalitarni oblici prisutni u dana{njim i pro{lim patrijarhalno zasnovanim dru{tvima. Jedno vrlo va`no obilje`je totalitarizma mo`e biti i nedostatak saznanja da se u takvim okolnostima `ivi. Na primjer, bosanskohercegova~ko dru{tvo je oduvijek bilo ekstremno patrijarhalno dru{tvo (tako je i danas), ali na na~in da neki totalitarni oblici tog dru{tva nikada i nisu izbili na prvi plan, ve} se, bez obzira na promjene re`ima, uvijek nastavljaju. Razli~iti oblici dru{tvenih sukoba, bilo da su to fa{isti~ki ili anti-fa{isti~ki, etnonacionalisti~ki ili ono koji su suprotni tome, klerikalni ili sekularni itd., ne uklju~uju u punom smislu poziciju `ene u dru{tvu, tako da se vje~iti totalitarizam za `ene uvijek odr`ava (s tim da je pozicija `ene, ipak, donekle bolja u sekularnom nego klerikalnom dru{tvu). Nije zgorega ukratko ukazati na poziciju Maslove u romanu „Uskrsnu}e“. Maslova je slu{kinja u aristokratskoj porodici i kao takva predstavlja sve `ene u patrijarhalno ustrojenim dru{tvima, kojima nije dodijeljena neka ugodnija pozicija. Ugodnija pozicija je pozicija Majke (tj. one `ene kojoj je svrha da obnovi postoje}i patrijarhalni svijet) itd. To }e kazati da ugodniju poziciju imaju samo one `ene koje na neki na~in ja~aju postoje}i patrijarhalni ustroj dru{tva ili koje idu niz dlaku `eljama onih koji takav poredak nose. Takve su `ene ne{to poput lutki, za njih je u dru{tvu unaprijed predvi|eno mjesto, maska, to jest uloga koju moraju prihvatiti. Maslova je u poziciji slu{kinje na dnu te hijerarhije, ali je i dalje u okviru iste. Kada je bez njene odgovornosti okolnosti u kojima se na{la izlo`e o{trici dru{tvenog poretka, tada se nakazne vrijednosti na kojima je taj poredak zasnovan pokazuku u svome pravom obliku. Dakle, dru{tveni sistem, patrijarhalni poredak, ekonomski sistem je za Maslovu predodredio mjesto robinje, tj. slu`avke u aristokratskoj porodici, da bi potom u seksualnom smislu bila iskori{tena (a to je itekako uobi~ajeno). Posljedica je da Maslova zavr{ava na ulici, postaje prostitutka iz nu`de, zav{tava na sudu i na robiji u Sibiru. Do`ivjev{i duhovnu katarzu, Nehljudov poku{ava da iskoristi svoju aristokratsku poziciju i pomogne Maslovoj, ~ime se upli}e u slo`eni birokratski sistem. Preko ta dva lika se

dru{tvene strukture (u pitanju je monarhisti~ko ure|enje u Rusiji) predstavljaju u svoj svojoj ~udovi{nosti. Takva ili sli~na je sudbina `ene koja se opire patrijarhalnom sistemu, ali i svakog drugog ko se u tom sukobu na|e na nultoj poziciji. Javni prostor je prepun primjera reduciranja `ene na ono {to je ekonomski profitabilno, to jest na ono {to se poklapa sa mu{kom percepcijom. Svi ti primjeri su bla`i oblici totalnog svo|enja `ena na reproduktivnu funkciju u romanu „Slu{kinjna pri~a“, Margaret Atvud. U tome su romanu, prije kraja, ve}inom zadr`ani odnosi koji postoje i u sada{njim dru{tvi-

Roman „Slu{kinjina pri~a“ se svrstava u nau~no -fantasti~ni roman, jer se vrijeme radnje odvija u budu}nosti. Me|utim, nau~no-fantasti~na razina romana se potvr|uje tek na samom kraju, a glavna joj je svrha da izokrene na nali~je svijet u kojem trenutno `ivimo. Treba naglasiti da sam naslov „Slu{kinjina pri~a“ vu~e asocijacije na starija dru{tvena ure|enja (na {to problematika romana, tako|er, posredno mo`e biti usmjerena), s jedne strane, a s druge, taj roman govori prije svega o vremenu u kojem trenutno `ivimo (a nekih ve}ih razlika u odnosu na prvo tu ne postoji, ako je rije~ o poziciji `ene). Preko nau~no -fantasti~nog sloja se sve to stavlja pod lupu, ali isto se tako govori o tome na koji se na~in trenutno stanje u budu}nosti mo`e preobraziti u svoj krajnji, totalitarni oblik. To bi podrazumijevalo da se sve ono {to postoji i sada u bli`oj ili daljoj budu}nosti mo`e pretvoriti u na~elo na kojemu se zasniva dru{tveni sistem. Konkretno kazano (u kontekstu romana), svi danas prisutni oblici eksploatacije `ena bi tada bili do kraja institucionalizirani. U romanu se to ti~e nasilja nad `enama u vidu njihovog svo|enja isklju~ivo na sredstvo reprodukcije

ma. Prisutne su hijerarhije, pozicije koje zauzimaju `ene u zajednici izgra|enoj na potrebama mu{karaca. U tom smislu se jako dobro mo`e povu}i paralela izme|u Tolstojevog romana „Uskrsnu}e“ i „Slu{kinjine pri~e“, Margaret Atvud. Nau~no-fantasti~na razina romana nije nimalo iracionalna niti ~ak neobi~na, stoga {to je u arhitektonici romana prisutno totalitarno iskustvo iz literature 20. vijeka. Najbolji primjeri se ti~u organizacije prostora (Zid, barikade, slu`ba u crnim vozilima kojoj ne trebaju legitimacije). Najve}i zna~aj romana Margaret Atvud se uspostavlja upravo tamo gdje se dru{tvo iz perspektive `ene predstavlja u totalitarnom obliku. Rije~ je o doslovnoj materijalizaciji kroz nau~no-fantasti~nu razinu romana, ali ta doslovna materijalizacija indirektno upu}uje na to da `ene i danas `ive u totalitarnom dru{tvenom ure|enju i da u takvim ure|enjima oduvijek `ive. ^esto se ka`e da je totalitarizam imanentan 20. Stolje}u, jer su logori i masovna istrebljenja legalizirana, tj. uvedena u pravni sistem. Me|utim, zar brojni oblici nasilja nad `enama isto tako nisu dru{tveno pravilo na na~in da se to nasilje prestaje na takav na~in shvatati? U samim korijenima dru{tava su upisana totalitarna obilje`ja. O tome je precizno pisano u esejisti~kim knjigama Virginie Woolf – Vlastita soba i Tri gvineje. U romanu „Slu{kinjna pri~a“ je rije~ o nekim oblicima sabirnih centara, logora gdje se odvode `ene radi reprodukcije. Iako izvan knji`evne realnosti vjerovatno nikada nisu postojali takvi centri, mo`e se navesti jako mnogo primjera u kojima je pozicija `ene danas u su{tini identi~na. Za{to se doga|a da je takva problematika tako rijetko prisutna kao tema u javnom prostoru? Nemaju sve `ene poziciju slu{kinje u romanu Margaret Atvud. Tu postoje Tetke, Supruge, Majke itd. Mnoge `ene u dru{tvu posjeduju ugodan status, u smislu obrazovanja, finansijskih mogu}nosti i dr. Takav status se odr`ava pravljenjem kompromisa u patrijarhalno zasnovanom dru{tvu. Iako je njihova du`nost da na to ukazuju, one to ne ~ine kako ne bi izgubile taj ugodni status. Najve}i broj `ena, koje nemaju mogu}nosti za obrazovanje, jer im poredak to ne dozvoljava ili ih kroz obrazovanje pogre{no usmjerava, `ive u doslovnom smislu totalitarizam, na na~in da ga ~esto i nisu svjesne. Ogroman je broj `ena koji ~itav svoj `ivot provedu u svojevrsnoj tamnici, a svaki poku{aj opiranja, javnog govora je podvrgnut dru{tvenoj osudi. Lav Tolstoj u „Uskrnu}u“ navodi jedan dobar primjer. Rije~ je o usporedbi izme|u `ene iz visokog dru{tva (koja odlazi u pozori{te itd.) i uli~ne prostitutke. Prva je spremna da se proda radi negativnih pobuda (na koje je tjeraju stege tog ugodnog `ivota, `elja za kratkotrajnom slobodom) dok druga na ulici misli otprilike „uzmi me ili pro|i“, a na takav je postupak tje-

ra ekonomsko ropstvo u kojemu `ivi. Mora se priznati da je u Tolstojevom romanu pogre{no postavljena uloga kr{}anske religije, a u tome smislu se ve}i dio Tolstojevog opusa mo`e kriti~ki promatrati. Me|utim, u `elji da do|e do ne~ega {to bi bilo bolje dru{tveno ure|enje, Lav Tolstoj je potpuno ogolio mehanizme dru{tvenog ure|enja, {to je u tome vremenu bilo vrlo rijetko u knji`evnosti. Alternative koje su kroz knji`evnost i publicistiku nu|ene sada su manje va`ne. Veliku ulogu u porobljavanju `ena imaju i religijske organizacije. Za razliku od Tolstojevog romana „Uskrsnu}e“, gdje slu`avka Maslova ima jasnu si`ejnu i ideolo{ku poziciju (predstavljena je izvana i na odre|en na~in instrumentalizirana), u romanu „Slu{kinjina pri~a“ se potpuno nudi perspektiva slu{kinje, na na~in da se do samoga kraja romana ne izlazi iz tog okvira. Njena perspektiva je zasnovana na „pogledu odozdo“ pri ~emu se posti`e odre|ena objektivnost u smislu predstavljanja okru`enja u kojem `ivi (unutar je njega formalno, ali u biti nije). Na mnogo se na~ina u tome romanu uspostavlja `enska logika, senzibilitet i pogled na stvarnost, {to nije zagu{eno stegama izvana. Stoga taj roman i jest slu{kinjina ispovijest. U tome romanu ne postoje velika doga|anja. Ono {to se doga|a obi~no se doga|a „pored“, u smislu da je posmatrano „izvana“. Slu{kinjina ispovijest je zasnovana na emocionalnom do`ivljavanju stvarnosti, na kontemplaciji, sje}anjima, mirisima... Sve ostalo, {to gradi okvir junakinji iz romana, predstavljeno je kao ne{to {to je u pozadini, {to junakinja dobro i ne poznaje, jer nije dio toga u punom smislu, ali {to je uvijek prisutno. Samim time je organizacija romana u velikoj mjeri uvjetovana tipom ljudskog iskustva, tj. ~injenicom da je u pitanju iskustvo slu{kinje. Iz toga razloga roman nije dinami~an, ne dolazi se u neposredni odnos s „velikim“ pri~ama itd. Premda je Lav Tolstoj u si`ejnom i idejnom smislu izvanredno upotrijebio lik slu`avke Maslove, ipak je ona u tome romanu samo sredstvo. Romani kao {to je „Slu{kinjina pri~a“ imaju vrlo velik dru{tveni zna~aj, koji se obi~no svjesno zapostavlja. U takvim se romanima „`enska pri~a“ obi~no potpuno razlikuje od one koja nastaje konstruiranjem dru{tvenih stereotipa, prisutnih i u knji`evnosti, a pogotovo u svakodnevnom javnom prostoru. Jedino se preko takvih narativa mo`e uspostaviti slika patrijarhalnog dru{tvenog sistema kao, u svojoj biti, totalitarnog sistema. Isto tako, preko narativa kao {to je „Slu{kinjina pri~a“ se mo`e shvatiti u kolikoj su mjeri patrijarhalna dru{tva izgra|ena na vu~ijoj logici, na principu mo}i, te u kolikoj mjeri su i gotovo sve ideolo{ke borbe u dru{tvu zasnovane na mehanizmima koji su u svojoj biti totalitarni, jer se zasnivaju na „volji za mo}, odnosno te`nji ka dominaciji i porobljivanju.


13

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Zabava

LADY GAGA JO[ JEDNA POP SENZACIJA ILI LUTKA U RUKAMA ILUMINATA? Pi{e: Filip PA@IN (pazin.filip@gmail.com)

[

to uop}e treba ~ovjeku da bi uspio u glazbenoj industriji? Talent, izgled? Danas mnogi nemaju ni jedno ni drugo, ali ipak su dostigli status najve}ih zvijezda na planeti i prodaju milijune albuma? Jesu li oni samo izvo|a~i ili lutke u rukama tajnih dru{tava? Po~etkom ove godine na svjetsku glazbenu scenu izbila je jo{ jedna zvijezda, pop senzacija, Lady Gaga. Privukla je pa`nju, ne samo hitovima kao {to su Just Dance, Poker Face, Bad Romance, ve} i svojim neobi~nim stilom i video spotovima. Dok su djeca vri{tala za njom, oni malo skepti~niji i upu}eniji po~eli su razvijati teorije njenog naglog uspona i simbolizma koji se prote`e kroz njene spotove, ali i pjesme. Simbolizam Iluminata postaje toliko o~it, govore upu}eni, da vi{e zapravo i nije jasno je li to sve neka bolesna {ala ili istina. Projekt MK - ULTRA, ili druga~ije MKULTRA, bio je projekt ameri~ke CIA-e, kojim su htjeli istra`iti kontroliranje uma kod ljudih. Tijekom 1960-tih pokuse su radili na ljudima, pomo}u razli~itih kemijskih supstanci i drugim metodama, su poku{avali ljudi izbrisati pam}enje i kontrolirati njihov um. Projekt je u 70-tim prekinut i sve su zapravo poku{ali zata{kati. Ali navodno, projekt je ipak u tajnosti nastavljen. Do{li su do raznih drugih otkri}a, kako pomo}u elektro{okova, izbrisati ljudima pam}enje i stvoriti novu osobu, naravno onakvu kakvu bi oni `eljeli. Danas se koriste druge metode. Pomo}u medija se ljudima {alju nesvjesne poruke i signali kojima se `eli kontrolirati ljudski mozak. I ne samo kroz medije, ve} kroz razne filmove, knjige, glazbu i sl. Mo`da i nema puno smisla, ali svi smo mi manje-vi{e ~uli za ovakve pri~e. Kakve to veze ima s Lady Gagom? Neki bi rekli, velike. Simbolizam koji se nalazi u njenim fotografijama i spotovima je mje{avina simbolizama kontroliranja uma, okultizma i tajnih dru{tava. Njena prazna, roboti~ka, pomalo degenerirana persona ima sve simptome `rtve kontroliranja uma. Zvu~i smije{no? Teore-

Lady Gaga je lutka u rukama onih, navodno Iluminata, koji `ele tajnim simbolima i porukama kontrolirati svijet

ti~ari zavjera su se potrudili i na{li mno{tvo dokaza. Prvo, njeno ime. Lady Gaga. Gaga je najlak{a rije~ za izgovoriti u Engleskom jeziku i naj~e{}e je to prvi glas koje dijete imitira dok poku{avat pri~ati. Tako da njeno ime doslovno zna~i: Ja sam dama i imam {uplju glavu. Moja {uplja glava se mo`e napuniti svakakvim glupostima. Imitirajte me mladi ljudi. Ovo stanje uma je postignuto kontrolom uma. Njen logo. Prikazuje `enu, zapravo lutku, bez glave, te munju koja prolazi kroz njeno tijelo (slika 1). Munja koja pokazuje da je njeno prazno tijelo napunjeno sa silom kojoj daje `ivot. Lutka bez glave, munja. Shva}ate o ~emu govorim. No, ovo sve se mo`e smatrati ~istom glupo{}u, ali jedan od najja~ih dokaza za ovu „teoriju“ je njeno konstantno prikivanje jednog oka. Dovoljno je pogledati jedan njen spot ili par slika i odmah bi

primijetili da Lady [upljoglava stalno prikriva jedno te isto oko. Netko bi rekli da je to samo ne{to {to se ~ini cool. Oko koje sve vidi, je ve} tisu}ama godina, simbol Iluminata. Tajnog, ne ba{ prijateljski raspolo`enog, dru{tva. Njihov simbol

ZNA^ENJE RIJE^I GAGA „Ja sam dama i imam {uplju glavu. Moja {uplja glava se mo`e napuniti svakakvim glupostima. Imitirajte me mladi ljudi” nosi i sama Gaga. (slika 2.)Da sa`memo dosad iznesene dokaze o tome da je Lady Gaga lutka u rukama onih, navodno Iluminata, koji `ele tajnim simbolima i porukama kontrolirati svijet. Njeno ime, koji bi zna~ilo praznoglava dama, potom njen logo

koji prikazuje lutku, potom stalno prikivanje jednog oka koje ukazuje na simbolizam Iluminata. No, izgleda da najvi{e dokaza nudi njen spot za pjesmu „Bad Romance“. Na po~etku video spota , oduzeta su joj osjetila. Njene u{i i o~i su prekriveni. Uskra}enje osjetila je metoda kojom su mu~ili zatvorenke i one kojima su htjeli kontrolirati um da im se olak{a reedukacija. Nakon toga Gaga izgleda nevino, s velikim o~ima, u kadi, a potom dolaze dvije `ene koje je mu~e i ona im se na kraju predaje. (Slika 3) Kasnije u spotu, Gaga stoji ispod glave dva jarca, ruku postavljenih to~no ispod njih, nakon ~ega ~itava prostorija po~inje gorjeti. Rogovi su oduvijek bili simboli Sotone kojeg Iluminati i Masoni {tuju (slika 4), a jarci npr. ~esto slu`e u sotonisti~kim ritualima. Na kraju je sve spaljeno osim

glava dva jarca s velim rogovima. (slika 5.) Njena kralje`nica u spotu je neobi~no jako izra`ena, kao {to je u slici Michael Pacher-a koji prikazuje |avla, obratite pozornost na Gaginu kralje`nicu i |avolovu. (slika 6) Je li Lady Gaga zaista lutka u rukama Iluminata ili nekog drugog tajnog dru{tva koje preko njenih pjesama i spotova `eli prenijeti poruku mladim ljudima? Je li mo`da sotonistica? ^emu onakav izgled i toliko simbolizma? Ne znam. Naravno da tu ima jo{ sitnih dokaza, koje sada ne `elim iznositi. Naravno ima i drugih izvo|a~a kod kojih se mogu primijetiti sli~ni simboli. To i nije toliko stra{no dokle znamo u`ivati u glazbi ili filmu, da se previ{e ne unosimo u personu nekog pjeva~a ili pjeva~ice, da nam ne bi , kako bi neki rekli, isprali mozak. Jer ipak ni{ta nije onakvo kako se ~ini.


14

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

Na mjestu zlo~ina: promocija dokumentarnog filma „Dvije {kole pod jednim krovom“

U

Pi{e: D`enan KARI]

petak , 11.06.2010. godine u sali Centra za kulturu Op}ine Travnik s po~etkom u 11:00 sati {iroj javnosti ovog grada predstavljen je dokumentarni film „Dvije {kole pod jednim krovom“ koji je idejno osmi{ljen i finansijski podr`an od strane njema~ke Fondacije Schüler helfen Leben (U~enici poma`u `ivot). Projekciji filma je prisustvovalo tredesetak gostiju, predstavnika gradskih vlasti, Ministrastva obrazovanja nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kontona, misije OSCE-a, u~enici i gra|ani Travnika. Poslije filma uslijedila je diskusija sa prisutnima o tematici koju film obra|uje. U ovoj diskusiji se moglo ~uti kako je ograda koja dijeli dvije {kole u samom centru grada ruglo i posve neprihvatljiva pojava, uvreda za stanovnike Travnika, no jednako tako ustvr|eno je da ona ne predstavlja prepreku u komunikaciji i dru`enju me|u u~enicima razli}itih nacionalnosti koji poha|aju te {kole. U sedmici prije same javne projekcije filma pet radio emisija iste tematike je emitovano na RTV Travnik dok je film pomenuta medijska ku}a emitovala nakon javnog prikazivanja. Film je nastao u prvoj polovini 2009. godine u Mostaru, Travniku, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Stocu, Vitezu i Bugojnu, a akteri samog filma su u~enici, roditelji, profesori, direktori {kola, biv{i i aktuleni ministri. Produkcija filma je ura|ena u saradnji sa Centrom za savremenu umjetnost Pro.ba. iz Sarajeva. Projekcijom filma u gradovima u kojima je sniman Fondacija `eli otvoriti prostor za promi{ljanje i diskusiju o pojavi „dvije {kole pod jednim krovom“ kako bi zajedni~ki do{li do rje{enja koje }e omogu}iti djeci u Bosni i Hercegovini da odrastaju i `ive u okru`enju uzajamnog poznavanja, uva`avanja i otvorenosti. Ova projekcija je ustvari nastavak promocije filma nakon {to je u mjesecu martu premijerno prikazan u Sarajevu, a u maju je prikazan u sklopu festivala Dani Sarajeva u Beogradu. Film }e tako|er biti prikazan 17.06.2010. u Gornjem Vakufu/Uskoplju u u 19:00 sati u Centru za obrazovanje i kulturu te u Stocu, 18.06.2010. tako|er u 19:00 u restoranu Raguza. Pozvani su svi gra|ani i gra|anke, a ulaz je besplatan. Fondacija Schüler helfen Leben u Bosni i Hercegovini djeluje od 1993. godine. Te`i{te svoga rada stavlja na ja~anje i podr`avanje omladinskog aktivizma. Mi smo anga`ovani na polju obrazovanja, prava u~enika, pomirenja me|u mladima, ja~anju omladinskih medija, vije}a/savjeta u~enika kao i pru`anju finansijske podr{ke omladinskim projektima {irom Bosne i Hercegovine.


15

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

^lanovi MREVUK-a

Osnivanje MREVUK-a ZE-DO Kantona

U

skladu sa saglasno{}u Pedago{kog zavoda Ze-do kantona za implementaciju projekta “Promoviranje u~e{}a srednjo{kolaca u dr`avnim reformama“, u hotelu Internacional u Zenici dana 16. do 18 aprila, 2010. godine je odr`an dvodnevni seminar. Na tom seminaru su prisustvovali predsjednici Vije}a u~enika srednjih {kola sa podru~ja ~itavog kantona te je osnovana Mre`a Vije}a u~enika Ze-do kantona (MREVUK u Ze-Do), a demokratskim putem je izabrano rukovodstvo koje }e upravljati svim budu}im aktivnostima koje }e ova

mre`a realizirati. Rukovodstvo ~ine Bil~evi} Muhamed (predsjednik), Medresa “Osman-ef. Red`ovi}” iz Visokog, Sikira Hana (prvi zamjenik) Gimnazija „Muhsin Rizvi}“ Kakanj i Kuli} Dino (drugi zamjenik) Mje{ovita srednja {kola “Mehmedalija Mak Dizdar“ iz Breze. MREVUK je organizacija u procesu osnivanja na nivou FBiH. Nakon {to se dovr{i proces uspostavljanja MREVUK-a na svim kantonima, planiramo organizaciju uspostaviti i na nivou cijele dr`ave. Ta bi se organizacija sastojala od MRESURS-a (Mre`e savjeta u~enika Republike Srpske) i predstavnika kantonalnih MREVUK-a pa bi kao takva djelovala na prostoru ~itave dr`ave.

Cilj nam je da kroz MREVUK uklju~imo populaciju srednjo{kolaca u proces dono{enja odluka na kantonalnom, entitetskom i dr`avnom nivou. Organiziranje mre`e vije}a u~enika kao predstavnika u~eni~ke populacije omogu}it }e stvaranje tijela koje }e legitimno predstavljati i zastupati njihove interese i potrebe te prava i obaveze na nivou ~itave Bosne i Hercegovine. Ovim saop{tenjem mi Vas `elimo i zvani~no obavijestiti da smo prilikom spomenutog skupa osnovali MREVUK Ze-Do kantona, sa `eljom da se uklju~imo u rje{avanje problema srednjo{kolaca. S obzirom da predstavljamo dio populacije za koju se, po Ustavu, obavezna brinuti dr`ava

a i svi ostali nivoi vlasti u BiH, samim tim i kantonalna Vlada. Zato `elimo djelovati u koordinaciji sa predstavnicima vlasti. Ve} imamo na umu konkretne projekte. Poznato nam je da pojedina Vije}a u~enika u srednjim {kolama kantona ne funkcioni{u na na~in na koji bi trebala. Razlog tome je nedovoljna educiranost po ovom pitanju. Mi u narednom periodu planiramo da u saradnji sa OKC-om te ASUBIH-om realizujemo projekat edukacije, pomo}u edukatora iz pomenutih organizacija. I kao prvi projekat koji mi planiramo realizirati jeste projekat pod nazivom „Sme}e u vre}e“, koji }e se provoditi na podru~ju svih op}ina Ze-do kantona, o ~ijoj realizaciji }ete biti obavje{teni naknadno.

I ove godine Mostarsko prolje}e s bogatim sadr`ajem Kultura

RECESIJA ZAHVATILA I KULTURU Organizatori Mostarskog prolje}a po`alili su kako su ih mnoge velike tvrtke odbile sponzorirati pod krinkom gospodarske krize i recesije

Dani matice Hrvatske – Mostarsko prolje}e 2010. otvoreno je od 15. travnja s brojnim gostima i velikim brojem predstava, koncerata, izlo`bi slika i brojnih drugih kulturnih mnifestacija Pi{e: Filip Pa`in (pazin.filip@gmail.com)

D

ani matice Hrvatske – Mostarsko prolje}e 2010. je kulturna manifestacija koja se ove godine odr`ava tradicionalni 12. put. No, ovaj put stvari su pone{to druga~ije. S pozitivne strane od ove godine ovaj festival je postao ravnopravni ~lan Europske asocijacije festivala (EFA), no s druge strane su izgubili svog umjetni~kog ravnatelja Vjekoslava [uteja koji je na`alost preminuo. Festival je otvoren 15. travnja, a

zavr{ava 1. lipnja 2010. U dvanaest godina svoga postojanja Mostarsko prolje}e izraslo je u respektabilnu manifestaciju, jednu od najja~ih u ovom dijelu Europe, a odabirom gostiju i programa svake godine iznova dokazuje svoj me|unarodni karakter. Naime, gosti i sudionici Mostarskog prolje}a, doslovno su stizali iz svih dijelova svijeta – iz SADa, s Kube, Japana, [panjolske, Francuske, Italije, Rusije, Ma|arske, Bugarske, Rumunije, ^e{ke, Austrije i Velike Britanije, a na dvanaestom Mostarskom prolje}u ove godine odr`ane su mnoge predstave, koncerti, izlo`be slika, predstavljanje knjiga, opere, itd… Organizatori su se po`alili ka-

Pogled na Mostar

ko su ih ovaj put mnoge velike tvrtke odbile sponzorirati pod krinkom gospodarske krize i recesije, no opet su uspjeli na}i dovoljno novca da ova se ova, za Mostar, vrlo bitna manifestacija odr`i. Naravno sa zadnjim danima prolje}a i sa krajem ove manifestacije polahko i umire kulturni `ivot Mostara.. sve do sljede}eg prolje}a.


16

srijeda, 16. juni/lipanj 2010. godine

VEBOMANIJA

Pljugiraj se Pi{e: Goran VRHUNC (goran.vrhunc@gmail.com)

Muzika, muzika i samo muzika...i film

ljugiraj se! Budi svoj! moto je internet sajta http: //www.plju ga. com/ . Sajt je sa radom po~eo 18. fe bru ara 2003 godine. Ideja je bila da se na jednom mjestu napravi prostor za promociju rock’n’rol-a u dijaspori, te je okupirala samo teritoriju Ontarija u Kanadi. U toku razvoja sajta do{lo je do ve}e pokri ve nos ti. Na kon Sje ver ne Amerike (SAD i Kanada), pokrivena je i Australija. Stvari su kasnije krenule svojim tokom. Sedma godina otkako pljuga.com postoji ona sara|uje i promovira bendove iz dijaspore i sa Balkana. Svojim na~inom rada nastoji uvesti zapadnja~ki sistem u sada{njost Balkanske scene. Kvalitetnijom promocijom do cilja. Opstajanja alternativne kulture. Na pljugi mo`ete ~itati vijesti o festivalima, konkursima, o izlasku novih albuma, novih video spotova. Nakon vijesti slijedi sekcija Nova generacija koja obuhva}a bendove sa prostora Balkana. Tu mo`ete vidjeti i saznati sve o bendovima koji egzistiraju dana{njom scenom i prona}i za sebe novi zvuk. Tako|er pored Nove generacije i Stara generacija ima svoje mjesto na pljugi za sve one koji su nostalgi~ni i za mla|e koji su na razne na~ine ~uli za velike bendove ex-Yu scene 70-ih i 80-ih godina. Tu se nalaze i bendovi s kraja 80-ih i po~etkom 90ih godina. Zatim slijedi sekcija Dijaspora u kojem su predstavljeni bendovi iz Amerike, Kanade, Evrope i Australije. U sekciji Manifestacije mo`ete saznati ko i gdje odr`ava festival, koncert ili svirku, da li gostuju u va{em gradu. Sekcija Mjuza je vjerovatno

najposje}enija sekcija. Pljuga u suradnji sa bendovima koje predstavlja nudi veliki izbor download-a albuma, pjesama. Prvi bend koji je bio postavljen za downoload je sarajevska punk grupa Ofsajd. Da se zna da su svi downlo-

P

ad-i oficijelni i pljuga ima prava na njih tako da mo`ete bez bojazni upotpuniti va{u kolekciju muzike. Zadnja sekcija koja se nalazi na sajtu je sekcija Magazin koja je podijeljena na Recenzije, Intervjue, Kulturu i Film. Sve ima veze sa

muzikom pa tako i film. Iako je samo jedan film trenutno na sajtu vrijedan je. Radi se o filmu Igora Mirkovi}a „Sretno dijete“ koji govori o zlatnom dobu ex-Yu scene „novom valu“. Sve {to postoji dugo vrijedi.

Pljuga.com svakako zaslu`uje pa`nju svih uzrasta. Ovi mla|i da vide i ~uju {ta i kako njihova generacija radi i za ove starije koji mo`da misle da je punk-rok umro i da se ni{ta ne de{ava. A de{ava se samo se treba pljugirati.

OSLOBO\ENJE


karike-broj-7