Page 1

DEŠA RATHMAN

NOVA PRAVILA

TURIZAM U BROJKAMA

Luka Ploče može Studenti će plaćati Prešli smo dva milijuna noćenja zdravstveno? parirati Rijeci SRIJEDA, 28. KOLOVOZA 2013. / BROJ 99 / CIJENA 6,99 KUNA

DULIST U POZDRAV IZ POMORSKOJ GRUŽA PATROLI

Memed tužio Ninu Perko

OBRTNICI BEZ POTPORE

Marasu puno toga nije jasno

GAS, GAS! U klupe sjeda 443 Palo ih je 250 prvašića

POČINJE ŠKOLA !


2

28/8/2013


28/8/2013

peškafondo

3

Sestre po patnji Nakon malicioznog Dubrovačkog dogovora više nas na gradskoj političkoj sceni ništa ne može iznenaditi, ni šokirati, a njih dvije imaju jakog motiva za šurovanje

PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ

I ‘KO BI rekao da će se njih dvije naći na istoj valnoj duljini. Dube i Olga dakako. U ovom su ključnom trenutku za Grad... Ma o čemu ja pišem. Dakle, u ovom ključnom trenutku zabrinute prvenstveno za svoju sudbinu, zaboravile su na teške riječi koje su jedna drugoj izgovorile, kaznene prijave koje su pisale (Olga Dubi za garažu), prozivke zbog nesposobnosti (Dube Olgi u više navrata dok

je Muratti još bila predsjednica GV-a), ali i pokušaje svrgavanja s mjesta predsjednice (naravno opet Dube Olgu u kooperaciji s Perom V., a sve zbog Opere Pie). I da ne duljim i ne nabrajam njihova dugogodišnja stranačka podbadanja, došlo je očito vrijeme kad su jedna drugoj pružile ruku, sjele za stol i počele dogovarati strategiju. Kad bolje promislite, ima i razloga za takvim jednim potezom. Nakon malicioznog Dubrovačkog dogovora više nas na gradskoj političkoj sceni ništa ne može iznenaditi, ni šokirati, a njih dvije imaju jakog motiva za šurovanje. Obje su gubitnice. Olga, predsjednica gradske organizacije esdepea doživjela je potpuni debakl na izborima. Kako sa svojom listom, koja je osvojila sramotni broj vijećnika, tako i sa kandidatom za gradonačelnika Šaljom koji se nije uspio dovući ni do drugog izbornog kruga. A gdje je ono sad Šalja? Priča se da su ga zadnje vidjeli na Šipanu, pred jedno petnaestak dana i od

tad mu se opet gubi svaki trag. Nego vratimo se predsjednici. Ups... bivšoj predsjednici. Muratti je vjerovala da je ona opet ta. Da će i drugi mandat za redom ostati na čelu Gradskog vijeća. Ali, k vragu i taj Dogovor i ta, kao što je Vasil Tupurkovski znao reći, neprincipijelna koalicija. Pomrsio joj je račune pa je fotelju, spuštene glave, trebala prepustiti Ninu. Ah taj Nino. Ma ne gleda samo Olga njega poprijeko. Gleda ga i Dube. On se našao uvoditi reda u njezinu stranku. A Šuica? Dugogodišnja predsjednica gradskog odbora hadezea na izborima je doživjela fijasko. Predizborna koalicija nije im donijela baš vreću glasova kao što su se nadali, a Teo, Dubin favorit i kandidat za gradonačelnika u drugom se krugu doslovno izblamirao. A gdje je sad Teo? A... Bacio se na ugostiteljstvo, pa ga češće viđaju u Zavali nego u Gradu. I sada dolazimo do ključnog trenutka. Olga s katastrofalnim rezultatima očekuje izbore

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 4. RUJNA

u svojoj stranci, a već se spominje kako bi mogla imati dva-tri protukandidata. Neustrašivi Gojun ide u još jedan okršaj, Olga je kao svoj back up izvukla Igora Jurišića, a iz Zagreba se sve češće može čuti kako i europarlamentarac Oleg ima afiniteta za povratak u Grad. A gdje ćeš osmisliti bolji povratak nego s predsjedničkom funkcijom u svojoj stranci? A Dube? Ona je na čeki. Karamarko je najavio kako će se razračunati sa svim izbornim gubitnicima. Je li Šuica pobjednik ili poražena? Da se nije pojavio taj Nino, taj bivši ministar i bivši predsjednik TZ-a, trenutni zaposlenik u turizmu na bolovanju, Dube bi bila mirna. Ovako se mora zakopati u rov i pripremiti arsenal oružja za bitku. Nije tada zgorega i političkog neprijatelja imati na svojoj strani. I tako su se našle njih dvije, sjele i razgovarale, a i Pero V. se nešto vrti oko njih. Adio Vam DEŠA RATHMAN

NOV

A PRAVILA Luka Ploče može Studenti će plaćat TURIZAMUBROJKAMA parirati Rijeci i Prešli smo dv zdravstveno? a milijuna noćen SRIJEDA, 28. KOLOVOZA ja 2013. / BROJ 99 / CIJENA 6,99 KUNA

DULIST U POZDR POMORSKOJ GRUŽA AV IZ PATROLI

Memed tužio Ninu Perko

OBRTNICI BEZ POTPORE

Marasu puno toga nije jasno

G A S, GA Palo ih je 25S0! sjeU kludape443 prvašića

POČINJE ŠKO LA !


aktualno

4

28/8/2013

POČINJE ŠKOLA

U školske klupe s PIŠE: ANA PROHASKA FOTO: ZVONE PANDŽA

LJETNI odmor je pri kraju, a ovaj tjedan svi naši učenici pripremaju se za početak nove školske godine jer u ponedjeljak 2. rujna počinje škola. Potrebno je nabaviti nove torbe, knjige, zadaće, a ovo je razdoblje sasvim sigurno najstresnije najmlađima - prvašima koji će ove godine po prvi puta sjesti u školske klupe. Za ovaj broj duLista provjerili smo koliko će dubrovačke osnovne škole ove godine upisati prvaša.

MALIH GETALDIĆA JE 46 Osnovna škola Marina Getaldića, koju pohađaju djeca iz povijesne jegre Dubrovnika i kontaktnih zona, ove godine će uspjeti upisati dva razreda prvaša. Izgleda da je zaustavljen negativni trend od prije nekoliko godina kada su jedva sastavili dva razreda. - Ove godine ćemo upisati 46 prvaša, od toga njih 17 iz Grada. Ukupno je dakle 40 prvaša iz naše mreže, a šest iz ostalih dijelova Dubrovnika - rekla nam je ravnateljica OŠ Marina Getaldića Jadranka Dabrović. Prošle školske godine ta je škola upisala 44 prvaša, a pretprošle njih 33. - Godišnje imamo ukupno oko tristo učenika od prvog do osmog razreda.Tako je prošle godine našu školu pohađalo ukupno 325 učenika. Zani-

mljivo je da uvijek imamo više muške nego ženske djece. Uvijek je trećina djece unutar zidina, dakle oko stotinjak djece. Jedino smo eto 2010./2011. godine jedva upisali dva razreda, ali zadnjih godina uvijek imamo dva razredna odjeljenja

- zaključila je.

U LAPADU 119 PRVAŠA U Osnovnoj školi Lapad i područnoj Montovjerna, bit će upisano ukupno 119 prvaša u pet razrednih odjeljenja. Prošle

godine imali su ukupno 109, a pretprošle 105 prvaša, također upisanih u pet razreda. Iako će ove godine biti upisano više prvaša u odnosu na prošle godine, ova škola je zabilježila pad ukupnog broja učenika. - Prošle godine našu je ško-


28/8/2013

aktualno

5

sjeda 443 prvaša broja prvaša koji su upisani ove godine u odnosu na prošlu, kao i kod ukupnog broja učenika. - Ove školske godine u našoj školi imamo ukupno 614 učenika od prvog do osmog razreda. Prošle godine bilo ih je 621, a pretprošle 639 - istaknula je u svom odgovoru ravnateljica Matušić.

79 „DRŽIĆA“ Osnovna škola Marin Držić ove godine će primiti 79 prvaša u tri razreda, a njih 56 bit će u produženom boravku, rekla nam je ravnateljica škole Zrinka Capor. Prošle godine bilo je upisano 64 prvaša, a pretprošle 44 prvaša u dva razredna odjeljenja. Ova škola tako je zabilježila porast broja upisanih prvaša u odnosu na prošle godine, dok ukupan broj učenika te škole iznosi oko petsto. Tako je prošle godine tu školu pohađalo ukupno 511 učenika, a pretprošle njih oko petsto. - Tada smo gradili školu pa je zato bio manji broj učenika istaknula je ravnateljica Capor dodavši: - Ne znamo još ukupan broj učenika za ovu godinu, ali sigurno će ih biti 500-injak, kao i svake godine na našem području - zaključila je. lu pohađalo ukupno 935 učenika, a pretprošle 968, dok za ovu školsku godinu još uvijek ne znamo točan broj - rekli su nam u OŠ Lapad. Ravnateljica Osnovne škole Mokošica Anuška Matušić ističe kako je ove godine u tu školu

upisano 76 prvaša u četiri razredna odjeljenja, dok je prošle godine upisano njih 90.

MOKOŠICA IMA 76 PRVAŠA U ovoj školi vidljiv je pad

103 JE MALIH „GUNDULIĆA“ Ove školske godine u matičnu školu Ivana Gundulića upisano je ukupno 103 prvaša u četiri razredna odjela. Tu će školu ove godine pak pohađati ukupno 661

učenik. Dostavljeni su nam i podaci za područne odjele na otoku Koločepu i Šipanu, na kojima ove godine nema ni jednog prvaša. Naime, Područni odjel Suđurađ i Područni odjel Luka Šipanska su u sastavu OŠ Ivana Gundulića od 1.siječnja ove godine. - Područni odjel Koločep pohađa jedan učenik, a područni odjel Šipanska Luka pohađaju 24 učenika. Područni odjel Suđurađ pohađaju dva učenika odgovorila nam je ravnateljica Vedrana Elez. Prošle godine u matičnoj školi Ivana Gundulića, bilo je upisano 660 učenika. Područni odjel Koločep pohađao je jedan učenika, a područne odjele Suđurađ i Luka Šipanska na otoku Šipanu ukupno 29 djece. Pretprošle godine matičnu školu Ivana Gundulića pohađalo je ukupno 686 učenika. Područni odjel Koločep pak samo jedan učenik.

U ORAŠCU 20 PRVAŠA Osnovna škola Antuna Masle u Orašcu ove godine upisat će 20 prvaša, od čega će samo jedan pohađati Područnu školu na Lopudu. Povećanje je to u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu. Tako je prošle godine OŠ Antuna Masle pohađalo 14 prvaša, dok nijedan prvaš nije bio upisan na Lopudu. Pretprošle godine upisano je 12 prvaša, no ponovo na Lopudu nije bilo nijednog prvaša. I ukupan broj učenika od prvog do osmog razreda bilježi rast - ove godine tu školu pohađa ukupno 113 učenika, prošle godine pohađalo ju je njih 109, a pretprošle 117.


28/8/2013

6

Izdvojeno

VIŠE OD DVA MILIJUNA KUNA

TJEDNI SEMAFOR

Otvorena operativna obala na Tenturiji Zračna luka Dubrovnik

Lanci na Pilama

Poplava

U ZL Dubrovnik početkom tjedna prisilno je sletio avion avioprijevoznika Condor. Zahvaljujući brzoj intervenciji osoblja ZL, avion je push-backom odvučen na alternativnu poziciju.

Kao što je i najavio, gradonačelnik Andro Vlahušić postavio je fizičku zapreku na Pilama u obliku lanaca, za koje nije izdato dopuštenje, pa su u rekordnom roku i dignuti.

Zbog jake kiše i grmljavine koja je naglo pala na dubrovačkom području, još jednom je otežan promet na dubrovačkim cestama. Opet policija na cestama, opet zakrčenje. A tek je kolovoz...

ZABORAVLJENI OKUSI MORA

Istarski chef David Skoko stiže na Kinookus DAVID Skoko, poznati istarski chef i sin ribara, skupa sa sestrom Idom i kolegom Ivanom Zidarom gostovat će na Kinofokus sekciji četvrtog Kinookus Food Film Festivala u Stonu. U subotu 7. rujna, s početkom u 18.30 sati, u atriju Kneževog dvora u Stonu saznat ćete koliko je za očuvanje bioraznolikosti naših mora važno promijeniti neke navike pri izboru ribe koje su često rezultat lijenosti. Gosti i posjetitelji Kinofokus večeri kušat će specija-

litete koje će David, Ida i Petar pripraviti od sveže ulovljene, ‘prezrene’ ribe.

U KOMOLCU je službeno otvorena nova operativna obala teška 2.2 milijuna kuna. - Sredinom siječnja je započela realizacija projekta, radovi su zbog loših vremenskih uvjeta završili tek u lipnju – rekao je ravnatelj županijske lučke uprave Željko Dadić. - Samim ovim prostorom dobili smo jedan veliki prostor oko 350 metara četvornih koji će omogućiti lakše uplovljavanje plovila. Jedan dio je komunalni za domaće stanovništvo, drugi dio je komercijalan i ostaje za potrebe lučke uprave, odnosno pristajanje bordova koji će vršiti opskrbu na Elafitima sa plinom, hranom i sličnim po-

trepštinama – rekao je Dadić. Otvaranju obale nazočio je i župan DN Nikola Dobroslavić koji je ovom prilikom istaknuo kako je ovo primjer odlične suradnje ŽLU i gradskog kotara Komolac. - Čestitam svima na ovom uspjehu i ovom projektu. Značit će dosta za sve stanovnike Elafita, rekao je Dobroslavić te dodao kako su u preogovorima oko pokretanja projekta povezivanja otoka hidroavionima. - Investitor želi da avioni slijeću u Gruž, a ne u Batahovinu i ako ne bude nikakvih prepreka i Grad Dubrovnik pristane na to na tom predjelu će biti pristanište – zaključio je Dobroslavić.

BRITANSKI MEDIJI O BISERU JADRANA

BBC svrstao Dubrovnik u Top 5 hrvatskih zanimljivosti INTERNETSKI portal britanskog BBC-a u svojoj rubrici ‘Travel’ objavio je članak pod nazivom ‘Pet zanimljivih činjenica o Hrvatskoj’, u kojem posebno mjesto zauzima i Dubrovnik. Autor se u tekstu osvrće na hrvatske znamenitosti, turističku ponudu i povijesne značajke, piše o hrvatskoj kravati, ljepoti obale, vinogradima i rimskom utjecaju, a Dubrovniku se daju epiteti povijesno važnog središta, ‘koji je od 1358. do 1808. bio centar grada-države po imenu Dubrovačka republika’. - Iako veoma mala, Dubrovačka je republika bila središte obrazovanja i kulture u doba renesanse – kaže se u osvrtu na naš grad.


28/8/2013

7

BEZ MILOSTI

Porezni inspektori ulaze u velike trgovačke lance POREZNI inspektori ovih će dana krenuti u strožu kontrolu velikih trgovačkih lanaca. Naime, prema najavi Ministarstva financija, osim fiskalizacije, kontrolirat će se i poštuju li veliki lanci odredbu o rokovima plaćanja dobavljačima. U blagajnama tako neće smjeti biti ni lipe viška, pa problem nastaje kada kupci ne žele uzeti ostatak. Također, pratit će se i plaćanje računa dobavljačima. - Mi smo već poslali jedno pismo prema svim trgovačkim centrima. Oni moraju nama dostaviti dokumentaciju iz koje će bit vidljivo izvršavaju li oni svoje obveze i plaćaju li na vrijeme - rekao je pomoćnik ministra financija Branko Šegon. Podsjetimo, prema Zakonu koji je na snazi od 1. siječnja, rok

za plaćanje dobavljačima je 30 odnosno maksimalno 60 dana. Očekuje se da će se ovim mje-

rama smanjiti nelikvidnost za deset milijardi kuna. S druge strane, kazne za prekršitelje

nisu male, 50 tisuća kuna za odgovornu osobu i čak milijun kuna za poduzeće.

ZAPEČAĆENO JEDNO TAKSI VOZILO

Porezna „češlja“ i dubrovačke taksiste POREZNI inspektori krenuli su “češljati” i dubrovačke taksiste. Prema riječima Ivice Smoljka, predsjednika dubrovačkih autotaksi prijevoznika, za sada je zapečaćeno jedno vozilo. - Znamo da je zapečaćeno jedno vozilo zbog nepravilnosti, a ima li ih još ne znamo – ističe Smoljko i dodaje kako „porezni inspektori kontroliraju samo one takiste koji imaju do-

zvolu“. - Pođite petkom na autobusni kolodvor pa ćete vidjeti koliko ljudi vozi bez dozvole, predstavljajući se kao taksisti. Bude ih po 7-8, a nemaju nikakvih dozvola. Kontroliraju samo nas koji imamo dozvole. Pisali smo prijave, obavijestili gradonačelnika, održali sastanak u Obrtničkoj komori no ništa nije urodilo plodom -zaključio je Smoljko.


izdvojeno

8

28/8/2013

JAVNA DRAŽBA GP DUBROVNIKA U STEČAJU ODRŽANA je još jedna javna dražba za Remizu koja se prodavala po treći put za 38 milijuna kuna. No, nije bilo ponuđača, rekao nam je stečajni upravitelj GP Dubrovnika u stečaju Dragan Josip Knežević. Još iduće dvije dražbe Remiza će se također prodavati za 38 milijuna kuna, a prva bi se trebala održati do kraja godine. - Očekivali smo ovakvu situaciju, s obzirom na krizu. Nema posebnih zanimanja za Remizu, premda se nekoliko tvrtki raspitivalo za prostorno-plansku dokumentaciju – istaknuo je za duList Knežević. Nova serija javnih dražbi na kojima će se prodavati kamenolom, zemljište u Solitudu i nastambe u Čibači, najavljene su za 3. rujna. Što se pak tiče Remize, neslužbeno doznajemo kako postoji mogućnost da vjerovnici zatraže da se izvrši nova procjena njene vrijednosti kako

Opet nema zainteresiranih za Remizu! bi joj se povećala cijena. Jedna od mogućnosti je da se sadašnji korisnik Remize, gradski prijevoznik Libertas, koji inače ne

plaća najam za njeno korištenje, iseli te da se na njenom mjestu napravi parking za autobuse od čega bi GP Dubrovnik u stečaju

kroz poslovnu djelatnost mogao zaraditi oko 2 milijuna kuna, te kroz par godina otplatiti potraživanja vjerovnika.

SASTANAK PREDSTAVNIKA DPDS-a I GRADA DUBROVNIKA

Orlić: Nismo razgovarali o cijenama ulaznica NAVODE nekih medija kako će od iduće godine cijene ulaznica za zidine iznositi 15 eura, odnosno 110 kuna, te da će Grad Dubrovnik davati Društvu prijatelja dubrovačke starine 20 milijuna kuna godišnje od zarade, što je inače dogovoreno na posljednjem sastanku predstavnika Društva i Grada Dubrovnika, kratko nam je komentirao predsjednik Društva Denis Orlić: - Društvo ima valjani ugovor s Gradom Dubrovnikom do 2019. godine. Na sastanku se nisu uopće razmatrale promjene uvjeta za posjete zidinama istaknuo je Orlić.


28/8/2013

izdvojeno

9

SASTANAK U DUNEA-i

Za obnovu Kaša potrebno

25 milijuna kuna PROJEKT obnove valobrana Kaše bio je tema radnog sastanka kojeg su u Regionalnoj razvojnoj agenciji DUNEA održali zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Jakša Puljiz, pomoćnik ministra Venko Ćurlin i koordinatorica tehničke pomoći Anja Celio - Cega s ravnateljem Županijske lučke uprave Dubrovnik Željkom Dadićem i Željanom Matićem te direktoricom DUNEAe Melanijom Milić.

PLESNI STUDIO STEP&JAZZ

Za obnovu Kaša potrebno je 25 milijuna kuna, a većina ovog iznosa mogla bi biti financirana upravo iz EU fondova. Od projekata iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su također primili tehničku pomoć Ministarstva, tu su još i projekti opremanja i adaptacije tehnološkog i poslovno-inovacijskog centra za marikulturu MARIBIC na Bistrini te poslovna infrastruktura projekta specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos, Vela Luka.

DUBROVNIK U POZNO LJETO

Dobili smo novi festival glazbe Humanitarna plesna večer za Otta Lazzaria NA IGRALIŠTU Naš dom u Mokošici održana je protekli vikend plesna i humanitarna večer pod nazivom ‘Reci yes i dođi na ples’ u okviru projekta ‘Mokošica ne budi Trnoružica’. Plesni studio Step & Jazz poklonio je cijelo plesno večer i humanitarni plesni koncert za pomoć obitelji Lazzari, tijekom kojeg je skupljeno 2.260 kn i 10 Eura. -Hvala od srca Step & Jazz plesnom studiju, hvala ekipi Malonogometnog turnira Naš dom koja nam je omogućila razglas i sokove za plesače posebno Nikši Galovu i Mjesnom kotaru Mokošica te Blažu Pezo, hvala svim našim FB prijateljima koji su došli sinoć na koncert, te hvala našim Mokošanima koji su se sinoć odazavali i nesebično pomogli – pišu Eko Omblići.

DUBROVAČKI simfonijski orkestar organizira od 27. kolovoza do 20. rujna glazbeni festival Dubrovnik u pozno ljeto, kojem u je cilj ponuditi građanima i gostima Dubrovnika kvalitetna glazbena događanja i nakon završetka Igara. Na programu će biti 13 koncerata klasične glazbe koji će se održavati u predivnom i akustički jedinstvenom ambijentu Kneževa dvora. Dubrovački i hrvatski umjetnici, s posebnim naglaskom na mlade dubro-

vačke glazbenike, u suradnji s međunarodno priznatim gostujućim umjetnicima izvedbom poznatih djela, ali i djela hrvatskih skladatelja pridonijet će promociji Dubrovnika kao međunarodne destinacije kulturnog turizma.


28/8/2013

10

Aktualno VIJESTI • ŽIVOT • RAZGOVORI • POLITIKA

DULIST U PATROLI S POMORSKOM POLIC

‘Samo da m ske je posebno težak zbog nekoliko faktora.

NEŠKODLJIV PROLAZ

MA JE LI on ovo i ne usporava? – upitao se zapovjednik policijskog broda Sveti Vlaho Perica Rokolj u nevjerici dok smo na 0.04 nautičke milje (cca 70-ak metara) promatrali gliser kako između nas i rta Kamen mali ide kao da sutra ne postoji. Čak je izostao i onaj očekivani ustup u formi smanjivanja gasa koji je valjda refleksan kada se igdje vidi natpis ‘Policija’. No, junak naše priče ostao je mrtav hladan. U istom pravcu istom brzinom. Ponašanje je to koje ipak zaslužuje kaznu. Crtica je ovo iz jednog dana koji je ekipa duLista provela patrolirajući morem u pratnji posade broda Sveti Vlaho u sastavu Perica Rokolj, zapovjednik broda, Milivoj Čagalj, upravitelj stroja, Dalibor Tutiš, mornar i Vlaho Lujo, voditelj Odjela pomorske i aerodromske policije. Suprotno vremenskim prognozama vrije-

me krajem prošlog tjedna ipak je bilo relativno lijepo, a naša ‘morska avantura’ krenula je u jutarnjim satima. - Naša glavna zadaća je nadzor granice. Južni Jadran je i najosjetljiviji jer je najizloženiji krijumčarskim rutama iz primjerice Albanije i Crne Gore – počeo

je svoju priču Vlaho Lujo, policijski službenik s dvadeset godina iskustva koji nas je uveo u tajne i trikove njihova posla. - Nakon toga nekom hijerarhijom ide nadziranje unutarnjih voda, a potom sve vezano za život otočana – kaže Lujo. Njihov posao na jugu Hrvat-

U prvom redu razvedena obala daje jako veliko područje pokrivenosti, promet je naročito tijekom sezone izrazito velik, a sve skupa dodatno otežava tzv. ‘Pravo neškodljivog prolaza’ po kojem brodovi koji se nalaze u teritorijalnim vodama, ali ne ulaze u unutarnje vode neke zemlje nisu podložni graničnoj kontroli. Na jugu Hrvatske to je naročito otežavajući faktor obzirom da su teritorijalne vode sve od rta Zarubača do Prevlake, što znači da se brod može kretati i pet metara od obale, a svejedno biti u teritorijalnim vodama. Efektivna pomorska granica stoga nalazi se tek oko Cavtata. - I ove godine nastavlja se taj trend izbjegavanja granične kontrole, najviše upravo na tom potezu od Cavtata do Prevlake – kaže Lujo te dodaje kako unutar teritorijalnih voda ne pregledavaju brodove ako nisu sumnjivi.


28/8/2013

11

CIJOM

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

malo ispušem motor’ - Mi imamo sistem dojava bilo da je riječ o Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podataka u Zadru, ili našim drugim uspostavljenim kanalima. Plovilo obično pustimo na miru osim ako nema sumnjiv smjer kretanja po kojem možemo zaključiti da zbog ovog ili onog razloga izbjegava graničnu kontrolu – rekao nam je voditelj Odjela. No, u našem obilasku takvih slučajeva nije bilo, stoga je prioritet bio nadzor unutarnjih voda. U tu domenu spadaju svi najčešći prekršaji, poput onog na kojeg smo naletili ulaskom u Moluntski zaljev. Relativno mirno more možda je spasilo život maloljetnom P. Đ.

koji je naizgled počinio sasvim bezazlen prekršaj.

ZAMALO TRAGEDIJA U punoj ronilačkoj opremi on je išao u ribolov, no bez plutače za označavanje. U potpuno crnom odijelu, s crnom maskom, jedino uočljivo obilježje na njemu bila je fluorescentno narančasta trakica na disalici. No i ona se jedva nazirala zbog čega bi imalo neoprezniji upravitelj broda/barke imao na duši mladi život. Vidno iznenađen našim prisustvom mlađahni ribolovac popeo se na brod. Za pasom je tad imao jednog feluna i jednu ovratu. Zbog provjere papira valjalo je pristati na operativnu obalu što

Relativno mirno more možda je spasilo život maloljetnom P.Đ. koji je naizgled počinio sasvim bezazlen prekršaj. U punoj ronilačkoj opremi on je išao u ribolov, no bez plutače za označavanje. U potpuno crnom odijelu, s crnom maskom, jedino uočljivo obilježje na njemu bila je fluorescentno narančasta trakica na disalici


28/8/2013

12

je zbog često usidrenih barki popriličan izazov. Za to vrijeme mladi ronilac gotovo nepomično je sjedao na krmi broda, s tugaljivim pogledom na zaljev. U oči je pak upalo kako je felun koji je imao za pasom – netragom nestao. Vjerojatno nesvjestan činjenice da se zakonska regulativa izmijenila i kako je njihov lov od 1. srpnja dopušten, P. Đ. se u tom trenutku htio poštedjeti financijskih posljedica i drugog prekršaja. No zaludu, jer obzirom na svoje godine pušten je tek s usmenim upozorenjem. Valja se nadati kako će ga, prvenstveno zbog sebe, ozbiljno shvatiti.

REKORDNO GLISIRANJE Sljedeće odredište bio je akvatorij Cavtata do kojeg nas je pratio prekrasan pogled na Konavoske stijene, vjerojatno najduži nedirnuti komad obale uopće u Hrvatskoj. Dok idemo prema Zarubači, Lujo nam objašnjava koja su sve plovila u našem vidnom polju u tom trenutku izgledni kandidati za počiniti prekršaj izbjegavanja granične kontrole. No, dio njih je ipak skrenuo s vanjske strane Mrkana i Bobare, a dio njih su bila domaća plovila. Pažnja je stoga ipak bila usmjerena na nadzor unutarnjih voda. Odmah po ulasku uočili smo manje plovilo s vanjskim motorom i natpisom preko cijele barke – Rent a boat s brojem mobitela. Pomalo zbunjeni muškarac i že-

na, po svemu sudeći bračni par nisu imali nikakve papire sa sobom. Zahtjev policije da se vrate tamo odakle su iznajmili plovilo izazvao je kod njih pomalo negodovanje i zbunjenost. - Nezgodno je kod ovakvih situacija što moramo uvijek imati na umu i sigurnost i činjenicu da smo turistička zemlja. Ljudi u dobroj vjeri iznajmljuju plovila, a onaj tko im daje barke bi trebali provjeriti imaju li sve potrebne papire. Nažalost, europska legislativa za pomorstvo nije jedinstvena pa tako imate različite propise u različitim zemljama. Primjerice, Talijani za manja plovila uopće ne moraju imati nikakve papire. Njihov zakon to jednostavno ne pozna, oni to smatraju kao valjda vožnju biciklom. Englezi također za nekomercijalna plovila uopće ne trebaju dozvolu. Teško je onda njima objasniti da je kod nas drugačija situacija i zbog toga smo mi uvijek između dvije vatre. Jednostavno nastojimo uvijek odvagati težinu prekršaja, jer represivne mjere ne nude uvijek dobre rezultate – priča nam Lujo prekinut retoričkim pitanjem zapovjednika broda Perice Rokolja. Junak s početka naše priče, bez obzira na blizinu obale, ili policijskog broda kojeg je promatrao iz svog plovila, vjerojatno nije ni razmotrio zaustavljanje ili usporavanje. Sve dok Sveti Vlaho nije naredio da mora. Barka svojih 6-7 metara, austrijskih oznaka

s povećim motorom, pristala je uz bok s policijskim brodom. Na upit je li svjestan da je glisiranje unutar 300 metara od linije obale, muškarac srednjih godina odgovorio je konavoskim naglaskom ‘ma samo da mu ispušem motor’. Iz kabine je izašao drugi muškarac, također srednjih godina koji se ispostavio kao vlasnik i koji je na kraju i platio kaznu od tisuću kuna. Sam proces provjere i ispunjanja papirologije traje do pola sata odnosno tri kvarta od ure i zbog toga je održavanje reda na moru vjerojatno značajno teže nego u cestovnom prometu. A još i nužnije. - Ove godine imali smo rekordan broj kažnjenih glisiranja. Preko 250 slučajeva je bilo. Najbliža nam je Istra po tom pitanju, koja ima duplo manje slučajeva – kaže Lujo te dodaje kako

su sretni zbog činjenice što je naš akvatorij, u usporedbi s količinom prometa relativno i miran. Nakon plaćanja kazne na licu mjesta, uz kiselkasti osmijeh vlasnik brodice nas je pozdravio i pošao svojim putem, a naša tura se privodila kraju. Na putu prema Župi dubrovačkoj ostalo je napraviti još samo jednu stvar, provjeriti papirologiju luksuzne jahte Mamba, registrirane u Češkoj, a usidrene s vanjske strane Tihe. No, zaposlenici i gosti na jahti odradili su sve potrebne preduvjete za miran odmor tako da je i sama provjera trajala kratko. Uz pozdrav zaputili smo se na vez u Župi dubrovačkoj, gdje je nakon kratkog fotografiranja, ekipa duLista otišla put redakcije, a naši domaćini za svojim poslom. Sigurnost na cesti, u zraku ili na moru ipak je stalan posao.


28/8/2013

aktualno

13

OSTVARENO DVOMILIJUNTO NOĆENJE

Amerikanci hit sezone brovnik Palace. Nike Labaš iz gru-

Najviše noćenja u kolovozu kao

pacije Valamar Dubrovnik Babin

i od početka godine ostvareno je u

kuk također je najavila ulaganja u

hotelima i to 1.264.515 odnosno

hotele i to u Valamar Dubrovnik

jednako kao i u 2012. godini. U

President koji će dobiti 5 zvjezdica

privatnom smještaju bilo je 35 po-

te u hotel Argosy.

sto više noćenja, odnosno 427.125

- Posebno nas veseli što u zadnjih

ostvarenih tijekom kolovoza, a pri-

pet godina u kontinuitetu imamo

vatni smještaj od početka godine

iznad 10 posto više rasta. Financij-

stalno bilježi rast.

ski pokazatelji su pak veći od tih 10

Stižu rujan i listopad koji su već

posto i to neovisno o fiskalnoj kasi.

tradiocionalno obilježeni skupovi-

Ove dvije tvrtke ulažu oko 60 mili-

ma i kongresima, među kojima se

juna eura, od čega će većina roba i

posebno ističe kongres UEFA-e u

usluga biti kupljena na dubrovač-

rujnu, Zasjedanje parlamentarne

DUBROVNIK je 23. kolovoza ove

rista. Povećanja broja turista očita

kom i hrvatskom tržištu. Za na-

skupštine NATO u listopadu, te go-

godine ostvario dvomilijunto noće-

su i s tržišta Skandinavije čemu je

rednu sezonu, osim tih 60 milijuna

dišnju konvenciju najvećeg britan-

nje, dvanaest dana ranije nego u

pridonijelo i uvođenje novih izrav-

eura, ostale hotelske kuće namjera-

skog udruženja putničkih agencija

2012. godini. Od siječnja do 24. ko-

nih zrakoplovnih linija s ovih emi-

vaju uložiti još 40 milijuna eura u

ABTA u listopadu kojima je Du-

lovoza 2013. u Dubrovniku je uku-

tivnih tržišta.

poboljšanje kvalitete - naglasio je

brovnik domaćin.

pno ostvareno 531.600 turističkih dolazaka i 2.003.197 noćenja , što

DOMAĆI GOSTI U VRHU

gradonačelnik Andro Vlahušić.

je povećanje od 12 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima.

Porast bilježe i brzorastuća, tako-

- U ovom trenutku imamo oko

zvana BRIC tržišta, posebno Brazil

17 i pol tisuća gostiju što je 7 po-

i Indija, koji bilježe dvostruki rast

sto više nego na isti dan prošle go-

ostvarenja. Domaći gosti u Du-

dine. Mjesec kolovoz je izvrstan jer

brovniku su visoko pozicionirani,

je do 24. kolovoza u Dubrovniku

na petom mjestu naše top ljestvice

ostvareno 119.772 dolazaka ili 15

nacionalnosti, a ostvaruju u 2013.

posto više, kao i 502.632 noćenja,

povećanje od 21 posto u dolascima i

što je 10 posto više noćenja nego u

13 posto u noćenjima što je još jed-

kolovozu 2012. godine - istaknula

na potvrda da je Dubrovnik omiljen

je direktorica dubrovačkog TZ-a

među domaćim turistima.

Romana Vlašić dodavši kako listu

- Najtraženiji su ove sezone ek-

država iz kojih dolaze dubrovački

skluzivni segmenti ponude, poput

turisti predvode već tradicionalno

predsjedničkih apartmana, VIP krila

gosti iz Ujedinjenog kraljevstva sa

hotela Dubrovnik Palace. Imali smo

13,5 posto udjela u ukupnom broju

brojne poznate goste, kraljevske

dolazaka i 18,7 posto udjela u no-

obitelji. Gosti nam se vraćaju. Na-

ćenjima, zatim slijede gosti iz Fran-

ša Vila Orsula koju smo prije dvije

cuske, Njemačke, SAD-a, Hrvatske,

godine otvorili, ove godine ostvaru-

Norveške, Švedske, Rusije, Španjol-

je po sobi najviše cijene - istaknula

ske, Italije i drugih.

je Zrinka Marinović iz Jadranskih

- Amerikanci su pravi hit ove go-

luksuznih hotela, istaknuvši kako

dine - naglasila je Vlašić jer upravo

ova grupacija za sezonu 2014. na-

porast od 39 posto u dolascima i 35

mjerava uložiti 20 milijuna eura u

posto u noćenjima bilježi se s tržišta

kompletnu obnovu hotela Kompas

SAD s kojeg je Dubrovnik u 2013.

koji će dobiti 4 zvjezdice, kao i svih

posjetilo nešto više od 34 tisuće tu-

smještajnih jedinica u hotelu Du-

Besplatna stručna vodstva za građane petkom u 17 sati

ap


aktualno

14

28/8/2013

KOME KOMERCIJALNA MARINA U GRUŽU?

Božidar Memed podnio kazne govoru iz kojeg proizlazi kako se osim za zlouporabu položaja i ovlasti prijava odnosi i na kazneno djelo prijevare. ‘Smatramo da je imenovana (Nina Perko op.a.) koristeći svoje ovlasti i položaj, svjesnim neobavljanjem dužnosti potpune provjere ponudbene dokumentacije ili svjesnim lažnim prikazivanjem činjenica trgovačkom društvu Lagune Trade d.o.o. (tvrtki u vlasništvu Franja Pašalića op.a.) pribavila znatnu imovinsku korist na štetu Luke Dubrovnik d.d. i da je lažnim prikazivanjem činjenica dovela u zabludu Vladu Republike Hrvatske s ciljem da Vlada Republike Hrvatske donese odluku o izboru Lagune trade d.o.o. kao najpovoljnijeg ponuditelja čime je istom pribavljena protupravna imovinska korist na štetu Luke Dubrovnik d.d.

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

‘Smatramo da je imenovana (Nina Perko op.a.) koristeći svoje ovlasti i položaj, svjesnim neobavljanjem dužnosti potpune provjere ponudbene dokumentacije ili svjesnim lažnim prikazivanjem činjenica trgovačkom društvu Lagune Trade d.o.o. (tvrtki u vlasništvu Franja Pašalića op.a.) pribavila znatnu imovinsku korist na štetu Luke Dubrovnik d.d. i da je lažnim prikazivanjem činjenica dovela u zabludu Vladu Republike Hrvatske s ciljem da Vlada Republike Hrvatske donese odluku o izboru Lagune trade d.o.o. kao najpovoljnijeg ponuditelja’ NATJEČAJ za izgradnju komercijalne marine u Gružu daleko je od gotove priče, a zadnju riječ dati će sudska vlast Republike Hrvatske. No kad, ostaje otvoreno pitanje. Naime, kako doznaje duList osim tužbe protiv Vlade RH, Lu-

ka Dubrovnik d.d. je protiv predsjednice stručnog povjerenstva za procjenu ponuda za koncesiju Nine Perko podigla kaznenu prijavu za zlouporabu položaja i ovlasti. Na naš upit, ovu informaciju potvrdio nam je i sam direktor Luke, Božidar Memed.

‘Luka Dubrovnik d.d. Je 10. travnja 2013. godine Općinskom državnom odvjetniku u Zagrebu podnijela kaznenu prijavu protiv N.P., odgovorne osobe stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije koje na pomorskom dobru daje Vlada RH osnovanog pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i više nepoznatih osoba u svojstvu službenih osoba članova tog tijela’, stoji u njegovom od-

PERKO: PRVI GLAS Naime iako je pravodobno bila upozorena da idejni projekt Lagune trade d.o.o. nije sukladan sa UPU-om, a trebao je biti po natječajnim uvjetima, imenovana nije provjerila navode, nije se na povjerenstvu o tome ni raspravljalo nego se donijela sporna odluka. Ponuda se trebala odbaciti na osnovu nesuklad-

OBJEDINJENE TUŽBE Osim Luke Dubrovnik protiv ove odluke RH tužbom je reagirala i Atlantska plovidba u čijem je vlasništvu i studija utjecaja na okoliš. Prema informacijama kojima rapolaže duList, Upravni sud je 08.kolovoza 2013 godine donio rješenje kojim je objedinio postupak Luke Dubrovnik i Atlantske plovidbe koja je bila sudionik i ponuditelj u postupku radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke.


28/8/2013

aktualno

15

enu prijavu protiv Nine Perko nosti idejnog projekta i UPUa.’, stoji u Memedovom odgovoru. - Nisam ni znala, to mi je prvi glas - rekla je pak prozvana Nina Perko na naš upit za komentar kaznene prijave koju je Luka Dubrovnik podignula protiv nje zbog ‘zlouporabe položaja i ovlasti i prijevare’ - Ne znam po kojem sam svojstvu ja tu pod optužbama, ništa do mene nije došlo – rekla je Perko te dodala kako zna da je Vlada dodijelila konceciju za luku posebne namjene odnosno marinu u Gružu. - Ja jesam bila predsjednica stručnog povjerenstva za procjenu ponuda, ali to tijelo ima osam članova iz svih ministarstava, i ne znam zašto bih ja bila pod kaznenom prijavom – kaže Nina Perko. Upitana za komentar obrazloženja prijave kako je ‘lažnim prikazivanjem činjenica dovela u zabludu Vladu Republike Hrvatske s ciljem da Vlada Republike Hrvatske donese odluku o izboru Laguna trade d.o.o. kao najpovoljnijeg ponuditelja’, Perko kaže kako ‘povjerenstvo daje prijedlog ministru, koji ga mora potpisati kako bi išlo dalje na Vladu.’ - Vlada raspravlja o nečemu na temelju dokumenata koje ministarstvo za nju pripremi – ističe ona te dodaje kako stoga ne zna ‘čime bi ona, ali i povjerenstvo moglo dovesti Vladu u zabludu’. Na upit je li bila ‘pravodobno upozorena’ kako idejni projekt Lagune Trade ne odgovora UPU Gruškog akvatorija, Perko odgovora kako je taj dio sagledavao član Povjerenstva iz redova ministarstva graditeljstva.

- Postoji i značajna razlika između idejnog rješenja i idejnog projekta, a natječaj je uvjetovao samo idejno rješenje. Naše rješenje su pak potpisali svi članovi pa bi onda tužba eventualno morala biti usmjerena protiv cijelog Povjerenstva – kaže Perko. - Gospodin Memed ima nešto protiv mene osobno – kaže ova zaposlenica ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. - Valja napomenuti kako se svi dokumenti šalju Vladi i na temelju njih, ali i puno šire dokumentacije Vlada raspravlja o tome - kaže Perko. - U Odluci o dodjeli koncesije piše da ta luka mora izgraditi po prostornom planu koji je tamo na snazi, a ugovor o koncesiji se sklapa tek kada nadležne službe izdaju lokacijsku dozvolu – zaključila je ona.

NEPOPRAVLJIVA ŠTETA Na naš upit u kojoj je fazi tužba koju su prošle godine protiv Vlade RH podnijeli on i tadašnji predsjednik NO Luke Dubrovnik SDP-ov Niko Šalja, Božidar Memed je odgovorio kako ‘rasprava u predmetu pred Upravnim sudom u Splitu još nije zakazana’, te nastavlja: ‘Ukazujemo na činjenicu da smo tužbom zatražili i odgodu izvršenja odluke Vlade RH o izboru koncesionara, jer bi nam u protivnom mogla biti nanesena šteta koja bi se teško ili nikako mogla popraviti.’ Kako proizlazi iz Memedovog odgovora, ‘Luka Dubrovnik d.d. planira dobit uložiti u razvoj infrastrukture na korist i Grada (paralelno ulaganje i

u komunalnu marinu) dok će drugi koncesionari isključivo gledati ostvarenu dobit iz komercijalne marine izvući, a u komunalnu marinu nitko neće htjeti ulagati. Za naše Društvo (Luku Dubrovnik op.a.) bi propala sva dosadašnja ulaganja u lučko područje (urbanistički

planovi, ispitivanja i pripreme za marinu u luci Gruž koja se trebala graditi 90-ih godina, izrada sada važećeg UPA-a „Gruški akvatorij i odgovarajućih studija) a koncesiju bi nezakonito dobila tvrtka koja niti kune nije uložila u ovo lučko područje.’, zaključio je Memed.

MIŠLJENJA SMO DA NE DAMO MIŠLJENJE Na naš upit je li moguće izdati rješenje o privremenoj mjeri zabrane rada na investiciji do rješenja tužbe s Upravnog suda su nam odgovorili kako nam odgovoriti - ne mogu. ‘Obavještavam Vas da se vašem zahtjevu ne može udovoljiti jer se traženo ne bi moglo podvesti pod pojam informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13; dalje: ZPPI), a koji propisuje da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis). Dakle, davanje mišljenja o tome može li sud izdati rješenje o privremenoj mjeri nije informacija u smislu ZPPI-a, zaključuje svoje obrazloženje Upravni sud RH.


aktualno

16

28/8/2013

GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA OPTUŽENE ZA NERAD

Ministru puno t PIŠE: BALDO MARUNČIĆ/ SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

DUBROVAČKO-neretvanska županija jedna je od tri županije iz koje se nijedan obrtnik nije prijavio za bespovratna sredstva Vlade RH. Naime, među 103 obrtnika iz cijele Hrvatske koji su u sklopu programa Poduzetnički impuls dobili ‘dio kolača’ od više od 70 milijuna nema nijednog s juga Hrvatske. Za takav rezultat krive su, ustvrdio je prošlog tjedna ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, županijska Gospodarska i Obrtnička komora. U svakom slučaju vrlo hrabra izjava jednog ministra, a je li doista to tako pitali smo prozvane. Predsjednica Gospodarske komore Dubrovačko-neretvanske županije Terezina Olić ističe kako takva izjava apsolutno ne stoji. - Smatramo da u Ministarstvu nisu upoznati sa situacijom na jugu Hrvatske i nesmotreno su se izrazili. Gospodarstvo naše županije temelji se na turističkom sektoru, a Poduzetnički impuls za taj sektor već

ANDREA NOVAKOVIĆ

godinama kasni. Ako potporu imate dobiti tek u srpnju ili kolovozu, kad je sezona već u punom jeku, to vam dovoljno govori. S druge strane, mi smo županija koja nema proizvodnju, a te potpore uglavnom se odnose na taj sektor. Da ne spominjem da i ono proizvodnje što je bilo je još uvijek u neriješenim imovinsko-pravnim odnosima - objašnjava Orlić.

OBRTNICI NE ISPUNJAJU UVJETE Ističe kako za poduzetnike s juga Hrvatske zapravo ne postoje uvjeti za pristupanje natječaju. - Tome su razlog ili neriješeni imovinsko-pravni odnosi ili negativni rezultati poslovanja u 2012. godini ili nepodmirenje duga državi, jer se nije našao način za premostiti dug prema Poreznoj upravi. A sve su to bili preduvjeti da bi se uopće pristupilo natječaju - tvrdi Orlić. Što se tiče prezentacije samog programa Poduzetnički impuls Orlić kaže kako je Gospodarska komora učinila sve što je bilo potrebno kako bi informirala poduzetnike. - Ne smatramo da ljudi nisu bili upoznati. Znajući situaciju koja godinama vlada na našem području mi doista činimo sve da naše poduzetnike upoznamo s tim programom. Bilo kroz predstavljanje od strane Ministarstva 14. lipnja, na kojem je sudjelovalo 137 županijskih poduzetnika, bilo putem e-maila, medija i slično - kaže nam

Orlić. I predsjednik Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Sveto Pejić ne slaže se s izjavama iz Ministarstva. Ističe činjenicu kako su u trenutnoj vrlo složenoj situaciji brojni županijski poduzetnici blokirani. - U Dubrovačko-neretvanskoj županiji vrlo malo i ima proizvodnje. Turizam je najjača grana gospodarstva. Ministru očito puno toga nije jasno i trebao bi drukčije razmišljati jer zna da je u Dubrovniku puno tvrtki bilo i blokirano. Kao solar nisam mogao dobiti nikakve poticaje za proizvodnju jer mi

je tvrtka u minusu. Slična je situacija i s našim vinarima, kod kojih nije riješen dio imovinsko-

MARIJA PREVIŠIĆ


28/8/2013

aktualno

17

toga nije jasno!

pravnih odnosa. Većina obrtnika ima problema s birokracijom i administracijom, posebno prilikom ukniženja, zbog čega su brojni moji partneri odustali od svojih projekata - zaključuje Pejić te podsjeća kako su i Obrtnička i Gospodarska komora, zajedno sa županijskom razvojnom agencijom DUNEA pomagali poduzetnicima, prije svega kroz redovito informiranje i održavanje predavanja na kojima su svi programi bili predstavljani. Iz Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije kazali su nam kako su

u ožujku ove godine održali prezentaciju poticajnih mjera, s dobrim odazivom i interesom.

djelatnosti sanacije okoliša te informacija i komunikacija. - Nažalost, kod nas nema mnogo tvrtki koje zastupaju ova točno određena područja te je za ovu mjeru u Centru bilo zainteresirano svega tri tvrtke koje nisu zadovoljile uvjete natječaja. Dakle, prijava na Poduzetnički impuls je bilo, još je prijava u obradi, a do sada je odobreno 11 potpora u našoj županiji odnosno 528.167,41 kuna - objašnjava nam direktorica Marija Previšić. I Previšić također navodi kako je u našoj županiji turizam najzastupljenija grana djelatnosti. - Zbog početka sezone mnogima nije odgovarao jedan od uvjeta natječaja, a to je da ulaganja mogu započeti tek nakon što se pozitivno ocjeni projekt i zaključi ugovor sa Ministarstvom s tim da je rok za ocjenu projektnog prijedloga bio 60 dana od dana podnošenja prijave projekta - napominje Previšić. Direktorica gradske razvojne agencije DURA Andrea Novako-

ODOBRENO 528 TISUĆA KUNA Ističu kako se izjava iz Ministarstva odnosila na tzv. mjeru B1, namjenjenu jačanju konkurentnosti poduzetnika i obrtnika, na koju su se mogli prijaviti mali i srednji poduzetnici koji imaju više od deset zaposlenih te su registrirani za područje prerađivačke industrije, opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te

TEREZINA ORLIĆ

vić pak podsjeća kako u programu „Poduzetnički impuls“ postoji niz različitih mjera na koje se poduzetnici mogu javiti, od mikropoduzetništva i obrta do potpore mladima i početnicima.

NERAZVIJEN INDUSTRIJSKI SEKTOR - Priopćenje koje je izašlo za javnost gdje je navedeno da se nitko nije prijavio iz naše Županije isključivo se odnosi na Aktivnost B1- Jačanje poslovne konkurentnosti iz programa „Poduzetnički impuls“ - Program poticanja poduzetništva i obrta za 2013., a ta se mjera odnosi na unaprjeđenje poslovne djelatnosti u proizvodnom sektoru. Korisnici iz naše Županije, a kojima je DURA pripremala projektne prijedloge, prijavljivali su se na ostale navedene mjere koji su u tijeku do isteka sredstava - ističe Novaković. I ona problem vidi u nedovoljno razvijenom industrijskom sektoru u županiji, zbog čega i nije bilo prijava za tzv. Aktivnost B1. - Kako je naša Županija pretežno usmjerena na turizam i uslužne djelatnosti vezane za turizam, veći broj kandidata se prijavio na mjeru A1 i A3 u čemu im je DURA pomogla kod pisanja i prijava projekata na natječaj kazala je direktorica Novaković, podsjećajući kako je njena organizacija održala i info-dan za poduzetnike te je na svojoj internetskoj stranici i slanjem newslettera obavijestila sve potencijalne korisnike poticaja.


razgovor

18

28/8/2013

RAVNATELJICA LUČKE UPRAVE PLOČE DEŠA RATHMAN

Pločanska luka mo RAZGOVARALA: B. ĐURASOVIĆ U NAREDNIH petnaestak dana Lučka uprava Ploče trebala bi započeti s realizacijom projekta vrijednog 85 milijuna kuna. Riječ je o izgradnji modernog ulaznog kompleksa luke, za čije su radove ishođene sve dozvole te slijedi potpisivanje ugovora s izvođačima. Radovi bi trebali biti završeni u roku od 18 mjeseci, a nositelj je pločanska Lučka uprava koja je sredstva osigurala iz kredita Svjetske banke, dok je Vlada RH jamac. No, pored svih tzv. građevinskih radova Lučka uprava posljednjih osam mjeseci provodi i značajne reorganizacijske procese. O promjenama koje su nastupile, ali i budućnosti luke Ploče kao i same doline Neretve razgovarali smo s ravnateljicom Lučke uprave Dešom Rathman. - Dolaskom na čelo Lučke uprave Ploče morala sam se nositi s naslijeđem i unutar institucije i na području same luke. Zatekla sam naslijeđe poslovnog funkcioniranja, ali i razmišljanja. Lučka uprava je državna institucija i teško je nešto preko noći mijenjati. To je formalni proces, ali nakon osam mjeseci smo pri kraju procesa kojemu je cilj da Lučka uprava počne djelovati kao institucija koja usmjerava razvoj. Rade se strateški planovi, prije svega plan koncesija kojeg ćemo okončati do kraja godine. Ustanovu smo potpuno presložili, otvorili smo nove odjele, razradili novi ustroj za 36 djelatnika.

PROBLEM PRVENSTVENIH KONCESIJA Kakvo ste zapravo stanje zatekli? - Svrha i smisao institucije nije bila definirana kako treba, a time ni poslovni procesi. Nisu bile dobro podijeljene ni uloge među subjektima koje funkcioniraju na području luke. Lučka uprava je institucija koja upravlja lukom, što znači da je njena misija djelovati u smjeru u

kojem svi subjekti koji funkcioniraju na području čine homogenu cjelinu, jer luka nije izdvojena cjelina. Mora biti implementirana u okruženju da bi optimalno djelovala. Koncesija je jedan od mehanizama upravljanja. S koncesijama se javio prvi veliki problem. Kod pretvorbe su, prije dvadesetak godina, dodijeljene prvenstvene koncesije čijim se ugovorima pristupilo paušalno i površno. Ti su ugovori sklopljeni na dugo vremensko razdoblje, a onda i u velikom broju slučajeva i produljeni. Tako recimo Luka d.d. ima koncesiju do 2055. godine. Ugovore je teško, gotovo nemoguće mijenjati. No što možete napraviti? - Ne može se tu puno promijeniti, jer je sve zadano. Ono što nam može pomoći jest da smo u novom poslovnom okruženju jer smo dio Europske unije. To je dinamično tržište s naglašenim procesima globalizacije i internalizacije i sad se postavlja pitanje kako uz postojeća ograničenja pristupiti svemu tome. Proces komercijalizacije, odnosno marketinga luke je vrlo bitan, a njega ne može voditi svaki subjekt pojedinačno. Isto kao što se ni cjenovna politika ne može voditi pojedinačno, već mora postojati tijelo na razini cijelog lučkog sustava koje formira strateške planove, planove razvoja i onda sve usmjerava prema tome. To je posao i zadaća lučke uprave.

‘BOSANSKA LUKA’ Zapravo tu niste naišli na razumijevanje korisnika? Zašto? - Dvadeset godina se funkcionira na jedan način pa nisam ni očekivala da ću naići na razumijevanje. Radi se o dugotrajnom procesu, kojega mi zasad možemo razvijati kroz teoriju, a onda malo pomalo provoditi u praksu. Dok god je promet na niskoj razini, kakva je sad u luci, teško da to u praksi uopće može zaživjeti jer nedostaje pokretačka snaga. Kakva je Vaša suradnja s Lu-

kom d.d.? - Ne mogu reći da je moja suradnja s Lukom Ploče na čijem je čelu gospodin Pavlović loša, samo se dijalog po pitanju zajedničkog funkcioniranja nije nikad uspostavio. I pitanje naknada koje se naplaćuju od krajnjih korisnika bi putem cjenovne politike trebala regulirati Lučka uprava. Međutim, postoji već uvriježeni način funkcioniranja. Možete zamisliti kad nešto postoji 20 godina kako sad doći i preko noći to promijeniti. Svjesna sam da se to ne može. S jedne strane imamo lučku pristojbu koja je naknada, odnosno prihod javnog sektora, pa tu nije osnova troškovna kalkulacije cijene nego je kriterij za određivanje visine mnogo složeniji i uzima u obzir potrebu za realokacijom sredstava u javno dobro. S druge imamo profitni sektor koji formiranje cijena usluga mora temeljiti na kalkulaciji troška. Lučka uprava ima regulatorsku ulogu u procesu formiranja cijena, a da bi je realizirala, morala bi imati stalan uvid u poslovanje svih koncesiona-

ra. Govorimo o ukupnom trošku na području luke. On se sastoji od priveza, odveza, pilotaže, teglenja, zatim manipulacije teretom itd. Za korisnika je trošak koji je ostvario u luci jedinstvena stavka, njega ne zanima kako će se to distribuirati. S druge strane pitanje upravljanja s ukupnim troškom i njegovom strukturom, zapravo je pitanje koliko koji subjekt sudjeluje u svemu tome i sudjeluje li na prirodan način i uzima parcijalni dio u skladu s objektivnim kriterijima. Na kraju je ipak najvažnije da je luka u cjelini cjenovno konkurentna, a to se može postići sagledavanjem isključivo na jedinstvenoj razini upravljanja. Da bi netko mogao odgovoriti na to pitanje - za sve treba imati uvid u poslovanje. Uvid u poslovanje tvrtke od strane lučke uprave je za mnoge još uvijek blago rečeno dvojbena kategorija. Smatra se da je to ili poslovna tajna ili lučka uprava nema pravo pristupa tim podacima, što je zapravo smiješno, obzirom na upravljačku i regulatornu ulogu ove


28/8/2013

razgovor

19

ože parirati Rijeci ustanove. I na kraju, po Zakonu o koncesijama, Lučka uprava je dužna imati uvid u poslovanje i regulirati način na koji profitni i privatni sektor na području luke funkcionira i imati uvid u rezultate poslovanja i pratiti je li nešto efikasno ili nije, kako bi se mogli popraviti ili eliminirati neefikasni elementi. Ekonomsko načelo je nešto što je svima cilj, odnosno što je svima zadano kao obaveza.

NEMA JEDINSTVENOG DOGOVORA Lučka uprava Ploče nije nova institucija. Što se događalo svih ovih godina? - Možda je odgovor upravo u tom ustaljenom načinu funkcioniranja, naslijeđu načina razmišljanja vezano za tržište BiH. Razmišljanje je sljedeće - to je bosanska luka i mi smo tako navikli i tako idemo dalje. Tržište BiH je jedino tržište na koje je luka Ploče orijentirana. Naravno, kada je cijelo poslovanje orijentirano prema samo jednom resursu, odnosno jednom tržištu onda to ujedno i donosi rizik. Ako to tržište funkcionira može donijeti prosperitet, međutim to je veliki poslovni rizik. Da bi se smanjio rizik, mogućnost diversifikacije tržišta nešto je što je sigurno jako dobro došlo. Odnosno diversifikacija djelatnosti općenito, a istodobno se nije radilo na konkurentnosti luke. Cjenovna politika je tek jedan od činitelja konkurentnosti. Međutim, tu se postavlja pitanje upravljanja kvalitetom usluge, a koncesijski ugovori su nešto što je zadano i tamo to nije regulirano pa je pitanje kvalitete usluge vrlo teško dokučiti. Imamo situaciju da je kroz projekte integracije trgovine i transporta od strane samo lučke uprave od 2006., kad je tek započeo, do danas uloženo oko milijardu kuna. Istovremeno je promet naglo pao. Što to objašnjava? To objašnjava upravo time nedostatkom promišljanja.

Sada smo članica Europske unije. Može li se luka Ploče nametnuti i na druga europska tržišta? - Za zemlje srednje Europe, zapravo najkraći promet je preko Luke Ploče. Geografski uopće ne bi bilo upitno hoće li transport roba ići preko Luke Ploče ili ne. Pozitivan element je što Luka Ploče raspolaže jako velikim prostorom. Imamo dio od 40-tak hektara koji još uvijek nije koncesioniran. Ali na koji način ga upotrijebiti? Taj prostor je uz

području luke ne postoji jedinstven odgovor. Samo od sebe se neće ništa dogoditi. Dosad smo imali pasivan način poslovanja - ulaganje i čekanje da se nešto dogodi. Nadam se da je došlo novo doba i novo okruženje. Lučka uprava bi mogla biti nositelj takve inicijativa. Kako nametnuti novi način funkcioniranja. Imate li potporu resornog ministarstva? - Naravno da to nije lako i da to ne mogu sama. Neki na luku Ploče gledaju kao na neku bosansku luku

stvo BiH gravitira luci Ploče i baš to bi trebalo iskoristiti kao jednu od najvećih šansi luke Ploče gdje će ona imati ulogu nositelja razvoja. Hoće li luka Ploče ostati samo industrijska luka? - Ona je zamišljena kao logistički centar. Ako govorimo o transportnoj usluzi, odnosno o luci za promet i transport roba onda osim transportne usluge predviđeno je i razvijanje dodatnih djelatnosti odnosno djelatnosti koje dodaju vrijednost samoj robi unutar područja

geografski položaj zapravo najveće bogatstvo s kojim raspolaže luka Ploče zajedno sa zaleđem koje je neopterećeno u prometnom smislu. U odnosu na luku Rijeka koja je zagušena, pločanska luka ima neusporedivo povoljnije uvjete za razvijanje usluge transporta i distribucija. Taj logistički aspekt organizacijski treba unaprijediti da bi luka Ploče bila konkurentna. Mi sad imamo situaciju da se preko Rijeke organizira transport roba u mnoge destinacije puno duljim putem. Tko sklapa poslove u cijelom tom sustavu? - Luka d.d. ima svoje poslovne partnere, premda smatram da bi Lučka uprava trebala sudjelovati u tom procesu i nalaziti poslovne partnere te djelovati kao karika u cijelom tom prometnom lancu. Transport roba je specifičan po tome što imate prometni pravac, u ovom slučaju to je prometni pravac koridora 5C. Luka sama po sebi, po svim obilježjima može biti jako konkurentna, može imati visoku kvalitetu usluga, niske cijene. Međutim ako prometni pravac između luka i točke u koju želimo da se roba transportira nije dovoljno konkurentan, onda i luka nema smisao. Sve to netko mora koordinirati. Pitanje je i diversifikacije tržišta, dakle izlaska na mnoga druga ciljna tržišta za koja potencijalno postoji interes. Mi smo razgovarali s različitim poslovnim partnerima, međutim uvijek je problem što na

koja trenutno baš nema pretjerano šanse i nije prepoznata. Luka Ploče, nažalost, nije dovoljno prepoznata kao strateško opredjeljenje RH. Mislim da to nije dobro, jer zašto prepoznati samo Luku Rijeka? Luka Ploče ima sigurno puno više potencijala.

luke. To bi trebalo povećati konkurentnost luke, ali opet je pitanje kvalitete usluga i nositelja usluga. Isto tako ne treba zanemariti ni dodatne djelatnosti koje nisu usko vezane za transportnu uslugu, s obzirom na prostor kojim luka raspolaže. Znači puno toga dolazi u obzir, a posebno sagledavajući luku s aspekta prirodnih resursa koji su tamo izrazito bogati pa zapečatiti razvoj Neretve u jednom smjeru nije pitanje same luke, već cijeloga kraja. Zato se tome treba pristupiti jako odgovorno. Trenutno se u luci kroz privatnu inicijativu koncesionara razvija pogon za proizvodnju biodizela i višenamjensko skladište luksuzne robe, kao i terminal za tekuće terete. Kako su Vas Pločani prihvatili? - Mislim da su iznenađeni sa mnom kao i s novom poslovnom filozofijom. Iznenađenje je prisutno zato što se ne radi o standardnim rješenjima svemu tome pristupam na način da s jedne strane znam kojim putem treba ići, a sve ovo ostalo, faktore koji me nastaje usmjeriti negdje drugdje, pripisujem očekivanom otporu ipak male sredine sa ustaljenim načinom funkcioniranjai na to ne obraćam pažnju previše. Generalno mogu reći da sam jako zadovoljna. Atmosfera je vrlo pozitivna. Uživam raditi i zaista mi je odlazak na posao pozitivni dio svakodnevice. Posao je veoma kreativan, potencijala ima jako puno i to mi se, uz dobru radnu atmosferu, najviše sviđa.

JAKI LOBI RIJEKE I ZAGREBA Pa jeste li u Zagrebu pokušali iznijeti te stavove te im na jedan način skrenuti pozornost na luku Ploče? - Sve se na neki način događa po inerciji. Rijeka i Zagreb su povezaniji, lobiranje je puno jače. Naravno da sam pokušala pokušavala u više navrata, međutim treba vremena za promjene. Potrebni su i resursi, ljudi, priprema ali i konkretni pokazatelji, između ostalog. Kad pokušavamo demantirati takav jedan stav da je Luka Rijeka glavna hrvatska luka, a Ploče trenutno nemaju perspektivu te ne možemo nastupiti na način da tek nešto pričamo, moramo nešto i pokazati. U narednom razdoblju do kraja godine jedan od osnovnih ciljeva je napraviti strateško-marketinški plan i unutar toga plan koncesija. Zapravo luka Ploče se u javnosti na neki način doživljava kao bosanska luka. Stvoren je dojam to što gravitiramo prema tržištu BiH da se doživljava kao negativan faktor to bi trebala biti pozitivna stavka. Činjenica je da cjelokupno gospodar-


aktualno

20

28/8/2013

Kruh poskup Vrući maruni NAKNADNA PAMET

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

PIŠE: ZORAN PUCARIĆ, PR STRUČNJAK

DUBROVAČKI dogovor ulazi u vruću jesen. Kažu da je Dogovor započeo UPU-om za Srđ, a da će završiti UPU-om za marinu u Gružu. Gradska vijećnica HDZ-a u otvorenom pismu upozorava gradonačelnika na „potrebu pronalaženja mjere u kulturi koju baštinimo“ i apelira na održavanje tematsku sjednice Vijeća o „održivom životu u Gradu“. Spada li tu i pitanje Javne Garaže? Potpore obiteljima slabijeg imovnog stanja? Održavanja ugroženih spomenika kulture? Hoće li novo Gradsko vijeće potvrditi ravnatelja Zaklada Blaga djela, a kako je to predložio Upravni odbor Zaklade? Zaklada je dulje vrijeme bez pravog vodstva no i dalje aktivna - ostvaruje prihode i brine o potrebitima: primjerice sufinancira uređenje odjela za palijativnu skrb u bolnici, a ima i osigurana sredstva za dogradnju kata na Domu umirovljenika. Premda su pale teške riječi na račun ljudi u Zakladi, to ne smeta gradskom Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo da ove godine podijeli obiteljima slabijeg imovnog stanja Zakladine potpore za nabavu školskih udžbenika. Za razliku od Zagreba koji je kupio udžbenike za sve svoje osnovnoškolce, kod nas Grad ne daje novce za školske knjige ni socijalno ugroženima nego Zaklada! Neki će reći da je i to naš novac. Premda Zaklada jest naša, vjekovima je bila i nadam se da će tako i dalje biti, ona nije gradsko tijelo. Ona je rezultat ingenioznih nastojanja Dubrovčana da nadiđu politička ograničenja. Nestane li Zaklada u gradskom proračunu, nestat će i blagih djela. Hoće li dubrovačka vruća jesen pred Vijeće i Dubrovački dogovor staviti i temu DPDS-a ili su razgovori na tu temu rezervirani samo za Gradonačelnika? I tu je palo teških riječi pa i pokoja presuda. Gradonačelnik je optužio Društvo da je HDZ-ova Fimi medija, privatna udruga građana koju nitko ne kontrolira. Navodno društvo zarađuje previše, a troši premalo i na krive stvari. Ipak, i površno čitanje godišnjeg izvješća otkriva da je DPDS platio primjerice izradu i postavljanje novih prozora na Kneževom dvoru – premda je dvor dio Dubrovačkih muzeja. Nije prozore platio ni muzej, a ni Grad. Gradonačelnik kaže da Društvo ne troši puno na obnovu zidina, ali ove i druge prozore nije ni spomenuo. Opet će netko reći to su naši novci, i jesu naši, gradski, dubrovački, ali nisu Gradski. Kad bi se utopili prihodi od ulaznica na zidine u gradski proračun vjerojatno bismo imali dulji lanac na Pilama, veće viseće pitare, deblji sloj mikroasfalta, no vjerojatno ne bismo imali obnovljenu Sokol kulu, uređene stonske zidine. Skrb o baštini sve je skuplja i zahtjevnija pa stoga Društvu treba pomoći da taj posao odrađuje čim bolje i transparentnije. Nakon što ubijemo kravu zbog šnicela, ne treba kukati da nema mlijeka...

Ove setemane valja izdvojiti kako u Pema primjerice nema nikakve promjene, a kava se još uvijek prodaje po akcijskoj cijeni koja je nekada bila normalna. U Tommyja su dinje na akciji pojeftinile pola kune i prodaju se za kunu i 49 lipa, a u Konzuma je kruh poskupio za 40 lipa, a pomadore već pred krajem stađuna pa su na akciji jeftinije dvije kune nego prošlog tjedna. S druge strane dinje su im također na akciji, ali su skuplje pedest lipa nego prošli tjedan.

JEDANAESTI tjedan smo u misiji potrage za jeftinom spenzom. Posljednjih jedanaest setemana pratimo kretanje cijena osnovnih namirnica u tri najveća dubrovačka trgovačka lanca. Kako bi vaša spenza bila što jeftinija (koliko je to moguće u današnje vrijeme) duList i dalje ide u inspekciju. Podsjetimo, u naša tri najveća centra Pemo (Vukovarska), Tommy (Vukovarska ulica) i Konzum (Luka Dubrovnik) provjeravamo tako cijene kruha, mlijeka, jaja, šećera, brašna, ulja i kave,

a od svih ovih namirnica odabran je po jedan artikl. Metoda odabira uvelike je ovisila o dostupnosti istog u sva tri centra zbog što bliže usporedbe, pa je kao uzorak uzet obični bijeli kruh, mlijeko Dukat 2.8 posto mliječne masti, jaja Galov (tip A/L i M/L obzirom da Pemo ima oba razreda, Tommy samo A/L, dok Konzum drži samo A/M jaja Galov), Šećer Viro 1 kg (Premier u Konzuma), brašno glatko Podravka TIP 550 1 kg, ulje Zvijezda suncokretovo 1 l, te kava Franck 175 grama.


28/8/2013

BAROMETAR SPENZE DULISTA

21

pio, pomadore pri kraju PEMO ARTIKAL

30. SRPNJA

05. KOLOVOZA 12. KOLOVOZA 19. KOLOVOZA 26. KOLOVOZA

kruh mlijeko jaja

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

5,99*

5,99*

5,99*

5,99*

5,99*

A/L 17,99 A/M 16,99

A/L 17,99 A/M 16,99

A/L 17,99 A/M 16,99

A/L 17,99 A/M 16,99

A/L 17,99 A/M 16,99

šećer brašno ulje kava pomadore dinja

6,49

6,49

6,49

6,49

6,49

5,99

5,99

5,99

5,99

5,99

12,49*

12,49*

11,99*

11,99*

11,99*

15,99*

15,99

15,99

15,99*

15,99*

4,90

4,90

7,90

7,90

7,90

2,49*

1,89

1,89

1,89

1,89

KONZUM ARTIKAL

30.SRPNJA

05. KOLOVOZA 12. KOLOVOZA 19. KOLOVOZA 26. KOLOVOZA

kruh mlijeko jaja

7,49

7,49

7,09

7,09

7,49

5,99*

5,99*

7,19

7,19

7,19

A/M 14,99

A/M 15,99

A/M 15,99

A/M 15,99

A/M 15,99

šećer brašno ulje kava pomadore dinja

6,99**

6,99**

6,99**

6,99**

6,99**

6,49

6,49

6,49

6,49

6,49

12,49

12,49

12,49

12,49

12,49

15,99

15,99

15,99

15,99

15,99

8,99

8,99

5,99*

7,99

5,99*

2,99*

1,99*

2,99

1,49

1,99*

TOMMY ARTIKAL

30. SRPNJA

05. KOLOVOZA 12. KOLOVOZA 19. KOLOVOZA 26. KOLOVOZA

kruh mlijeko jaja

7,25

7,25

7,25

7,25

7,25

6,89

6,89

6,89

6,89

6,89

A/L 17,49

A/L 17,49

A/L 17,49

A/L 17,49

A/L 17,49

šećer brašno ulje kava pomadore dinja

6,99

6,99

5,89*

6,99

6,99

4,69*

5,69

5,69

5,69

5,69

12,49

12,49

12,49

12,49

12,49

15,99

15,99

15,99

15,99

15,99

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

2,49

1,99

1,99

1,99

1,49*

Moramo napomenuti kako se cijene kruha u trgovačkom centru Tommy odnose na pekaru Babić koja posluje u sklopu centra. Naš barometar objavljujemo tako svaki tjedan, uz dodatak sezonskih namirnica, ovisno o njihovom stađunu. I ovaj tjedan dodatne dvije su dinja i pomadore. Ove setemane valja izdvojiti kako u Pema primjerice nema nikakve promjene, a kava se još uvijek prodaje po akcijskoj cijeni koja je nekada bila normalna. U Tommyja su dinje na akciji pojeftinile pola kune i prodaju se za kunu i 49 lipa, u Konzuma je kruh poskupio za 40 lipa, a pomadore već pred krajem stađuna pa su na akciji jeftinije dvije kune nego prošlog tjedna. S druge strane dinje su im također na akciji, ali su skuplje pedest lipa nego prošli tjedan.

Koje smo artikle pratili Kruh obični bijeli 0.5 kg Mlijeko Dukat 2.8% Jaja (A/L i A/M) Šećer Viro 1 kg Brašno Podravka glatko Tip 550 1kg Ulje Zvijezda suncokretovo Kava Franck jubilarna 175 g ** Šećer Kristal (Konzum) Stađun: Pomadore Dinja *Artikli koji su na akciji


aktualno

22

28/8/2013

KOME BAGER KOPA

TURISTIČKA SEZONA Rad DUBROVNIK je/će biti/je bilo najveće gradilište u Hrvatskoj, znao se svojedobno hvaliti dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, a svoje tvrdnje potkrijepio je (naročito otprilike šest mjeseci prije izbora) otvaranjem radova uzduž i poprijeko. Malo po malo (javna) gradilišta su zatvarana, a čak ni zabrana gradnje tijekom sezone nije pomogla da se u Gradu praši i gradi na veliko. Prema Odluci o načinu i vremenu u kojemu nije dopušteno obavljati građevinske radove na području Grada Dubrovnika ‘’u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna zabranjuju se svi građevinski radovi iskopa (strojnog ili uporabom pneumatskih čekića i kompresora) i prijevoza iskopanog materijala’’, a ‘’građevinske, obrtničke i instalaterske radove dopušteno je obavljati s pomoću alata na električni pogon u vremenu od 9 do 14, odnosno zavisno po zoni od 8 do 14’’. No prema našim saznanjima, na pojedinim gradilištima gotovo je pravilo da se ova pravila ne poštuju, stoga za komunalne

inspekcije posla ne nedostaje. Na naš upit tko je uopće dobio, a tko ne dozvolu za obavljanje građevinskih radova u sezoni iz gradske uprave su nam istaknuli kako su za čak 34 gradilišta izdane potrebne dozvole, dok su dva zahtjeva odbijena. Na užem predjelu Grada otvorena su 22 gradilišta, na Elafitima njih četiri, na predjelu Mokošice, Rijeke dubrovačke i Primorja njih sedam, a na Lokrumu jedno. Od dva zahtjeva koja su odbijena jedno gradilište je na Lopudu, a drugo na Ilijinoj glavici. ‘Za tvrtku Libertas inženjering odbijen je zahtjev za izvođenje radova tijekom sezone na gradilištu na Lopudu koji su zbog specifičnosti i opterećenosti otoka tijekom ljeta odgođeni za jesen, a tvrtci Alfaplan građenje odbijen je zahtjev na gradilištu u ulici Ivana Mažuranića, na Ilijinoj glavici, budući da su se u neposrednoj blizini kroz dulji vremenski period neprestano izvodili radovi na rekonstrukciji raskrižja Ilijina glavi-

TKO MOŽE I GDJE GRADITI: ‘’Tvrtka MIKADO d.o.o. iz Zagreba - odobrenje za izvođenje građevinskih radova na posjedu KATINO u Luci Šipan, Tvrtka MONTE-MONT d.o.o. iz Osijeka, Vinogradarska 1 – odobrenje za izvođenje građevinskih radova na gradilištu Lazareti, Ulica F. Supila bb, VEDRANU PERŠE iz Zagreba, Fra F. Grabovca 24 – odobrenje za izvođenje gra-

đevinskih radova na izgradnji stambene građevine sa bazenom koja neće ometati promet-na adresi Ulica Vlaha Bukovca bb, TEHNOGRADNJA d.o.o. iz Mokošice, Podgaj 3a – odobrenje za izvođenje građevinskih radova za sljedeća gradilišta: Gospino polje, Gorica Sv.Vlaha, Ulica I. Zajca i Trsteno, Tvrtki TOLO TRADE d.o.o. iz Imotskog, Fra

Rajmonda Rudeža 1 – odobrenje za izvođenje građevinskih radova na objektu investitora Jeić Smiljana u Dolskoj ulici u Gružu, Tvrtki VILA LJUBICA d.o.o. iz Dubrovnika, Riječka 14 – odobrenje za izvođenje građevinskih radova za gradilište Vila Ljubica, ulica M. Vodopića 12, ANĐELKA TOMAŠ sa Koločepa – odobrenje za izvođenje

manjih građevinskih radova na posjedu na otoku Koločepu, CESTAR d.o.o. iz Splita, Tršćanska 1 - odobrenje izvođenje građevinskih radova u ulici Ivana Zajca – crpna stanica Solitudo, „Vodoopskrbi sela Orašca- Glavni objekti i Glavni cjevovodi i mjesna mreža Gromača“, na otoku Lokrum – hidrantska mreža, ČUČKOVIĆ PAULINI iz Dubrov-


28/8/2013

aktualno

23

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

dovi tihi, građani zbunjeni?! ca’ pa su u Gradu Dubrovniku ‘imajući u vidu potrebe susjeda, odlučili investitoru dozvoliti radove tek nakon ljeta.’. Prevedeno rečeno ljudima je ‘puna pipa’ da im netko ‘lupa po glavi’ već godinu i kusur dana pa barem da se tijekom ljeta odmore.

BILO PRIJAVA, ALI RADOVI TIHI? Stanovnici pak nekoliko drugih ulica u Dubrovniku nisu bili te sreće ovog ljeta. Naime, primjerice u ulici Eugena Kvaternika osobno smo se početkom kolovoza uvjerili u intenzitet radova gdje su se zidovi kuća tresli oko podne, a slična je situacija i na još nekoliko gradilišta. Na naš upit iz Grada su nam odgovorili, kako ‘komunalno redarstvo u okviru svojih nadležnosti tijekom cijele sezone kontrolira poštuju li se Odluke o načinu izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika. U pet slučajeva utvrđeno je da se navedena Odluka krši te su protiv izvođa-

nika - odobrenje izvođenja građevinskih radova na izgradnji niske stambene građevine u Dubrovniku, KOŠTRO ANDREJU iz Dubrovnika – odobrenje za izvođenje građevinskih radova na adaptaciji krovišta na obiteljskoj kući u Zatonu velikom, Gomila 9, LAPAD GRADITELJ d.o.o. iz Dubrovnika, Ć. Carića 3 – odobrenje za izvođenje

građevinskih radova za sljedeća gradilišta: gradilište Vila Natali, ulica Privežna bb, gradilište Vila Oberster, ulica Između ribnjaka bb; gradilište Holer, ulica B.Bogišića bb, Tvrtki MAGNITUDO d.o.o. iz Zagreba, A. Bauera 15 – odobrenje za izvođenje građevinskih radova na gradilištu u Ulici K.Stepinca bb (25), Tvrtki ALFAPLAN GRAĐENJE

d.o.o. iz Dubrovnika, Marka Marojice 3. – odobrenje za izvođenje građevinskih radova na sljedećim gradilištima: gradilište Kolobarić , Knežica 24; gradilište Paula, ulica J.Kosora; gradilište Đurković, Zagrebačka 40; gradilište Pansion II, otok Lopud; gradilište Božidarevićeva, Božidarevićeva 8; gradilište Violić, Zaton Mali; gradilište Vila D2,

ča radova pokrenuti prekršajni postupci, uz prethodna upozorenja’, istaknuli su iz Grada, na naš dodatni upit odgovorili kako su nepravilnosti utvrđene na gradilištu Vila Ljubica, gradilištu Margaretić u Zatonu te na gradilištu Jeić u Dolskoj ulici. Ponovno na naš upit iz Grada su nam potvrdili kako je tijekom ljeta bilo ‘nekoliko prijava građana’, te dodali kako ‘nisu svi građevinski radovi Odlukom zabranjeni, primjerice obrtničko-instalaterski radovi i građevinski radovi koji se obavljaju alatima na električni pogon dozvoljeni su od 8 do 15 sati, a u povijesnoj jezgri od 9 do 14 sati, a to je izazivalo zabunu među građanima koji su smatrali da su i to bučni građevinski radovi.’ Iz ovog proizlazi kako su radovi dovoljno bučni da susjedima (koji dobrim dijelom žive od turizma) smetaju, ali nedovoljno da bi nadležne institucije mogle/trebale reagirati. Postavlja se pitanje kome i za što je onda uopće donesena Odluka o zabrani gradnje?

ulica F.Supila; gradilište Solitudo, ulica Moluntska; gradilište Šetnica, Šetalište N. I M. Pucića; gradilište Vitković, Rožat; gradilište Frendy, Metohijska uilica 8; gradilište Gospić, Rožat; gradilište Zvono, Linchteinsteinov put. gradilište Macan,Dubrovnik, ulica Sv.Đurđa; gradilište Šimunović, Otok Šipan, Luka Šipanska.


aktualno

24

28/8/2013

ODUZETO IM JEDNO OD OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA

432 dubrovačka studenta plać NA SVEUČILIŠTU u Dubrovniku unutar šest odjela, na preddiplomskom i diplomskom studiju, studira čak 432 studenta starija od 26 godina i oni svi gube pravo na besplatno zdravstveno osiguranje. S prvim danom srpnja, oni su, kao i studenti u ostatku Hrvatske, ostali bez ovog, slobodno bi se moglo reći - osnovnog ljudskog prava, jer se novim zakonskim odredbama ukida dosadašnja mogućnost da redoviti studenti stariji od 26 godina pravo na osnovno zdravstveno osiguranje ostvare putem visokoškolske ustanove. Studenti će tako sami morati izdvajati 390 kuna mjesečno ili 4 tisuće kuna godišnje. Do 1. srpnja ove godine, studenti od 18. do 28.

godine ostvarivali su pravo na osnovno zdravstveno osiguranje preko svojih obitelji, a nakon 26. godine to su pravo ostvarivali preko svojih fakulteta. Što sa ‘starim’ studentima? Predsjedniku Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku, Dinku Franotoviću, ova odredba Zakona u potpunosti je promašena, te smatra kako su prava potrebna bez obzira na to koliko studenti godina imaju dok studiraju te kako je apsurd u tome što studenti zapravo nemaju nikakva prava, jer uopće ne mogu ostvariti status zaposlene osobe. - Studenti nisu niti znali za to, nisu niti obaviješteni, i u tome vidim - apsurd! Činjenica

je da se osoba koja ima status redovnog studenta ne može zaposliti, te sukladno tome po Zakonima RH nemaju pravo niti prijaviti na ‘berzu rada’. Prema tome, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potiče cjeloživotno obrazovanje, a s druge strane prisiljava studenta da plaća i više od 4 tisuće kuna godišnje, što je za jednog studenta jako puno - mišljenja je Franotović te dodaje: - Ističu iz Ministarstva ‘kako će stati u kraj’ svim onim vječnim studentima, no ne razumijem zašto bi to napravili onima koji kasnije upišu. Pa i sam sam student koji je prvi puta upisao fakultet s 24 godine, dajem sve redovno i ne znam zašto me se

sad prisiljava da plaćam, ako mi s druge strane nije dozvoljeno da se zaposlim, sa statusom redovitog studenta? - pita se Franotović. ‘Ministarstvo je najavilo kako će izmijeniti taj Zakon. Što mislite li kako će on proći?’ - Pitali smo Franotovića. - Navodno će se raditi izmjene i dopune tog zakona i dakako da ćemo mi kao predstavnici Studentskih zborova iz cijele Hrvatske potaknuti da se u neku ruku to riješi. Nebitno je kad upišete fakultet, vi imate osam godina pravo od trenutka upisa na besplatno zdravstveno osiguranje, bilo to s 18, 20, 25 ili 30 godina – zaključuje Franotović.

UKLONJENI MONTIRANI LANCI NA PILAMA

Vlahušić zaboravio traži KAO što je i najavio, gradonačelnik Andro Vlahušić ovog petka postavio je fizičku zapreku na Pilama! I to lanac na javnoj

cesti kojim bi se ubuduće trebao priječiti prolaz turističkim autobusima neplatišama, odnosno onim turističkim agenci-

jama koje su odbile ove sezone plaćati Vlahušićevu naknadu za zaustavljanje autobusa na Pilama, odnosno kako je on to lijepo upakirao - prekomjernu upotrebu gradskih prometnica. Ovako nešto ne samo da ne priliči turističkom Dubrovniku, nego silno podsjeća i na neke strašne dane u kojima su se na cestama postavljale blokade. Podsjetimo, desetak dubrovačkih agencija žalilo se na ovakvu, nezakonitu odluku i odbilo plaćati Vlahušićevu naknadu, na što je on uzvratio ovrhom, budući da je, kako je sam u nekoliko navrata istaknuo, dug prema Gradu narastao na preko četiri milijuna

kuna. Unatoč ovrsi, začudilo je gradonačelnikovo pribjegavanje ovakvoj vrsti nasilja. Stvar je zapravo slijedeća. Vlahušić je u strahu i panici iz dva razloga! Najprije, da je siguran u valjanost svoje odluke koju je proveo bez znanja i suglasnosti Gradskog vijeća pokrenuo bi tužbu protiv dubrovačkih agencija. Ukoliko bi njegovu odluku potvrdio Trgovački sud, ne samo da bi naplatio sva potraživanja od agencija već i 12 posto kamata te sudske troškove. Nadalje, a ono što ga posebno tišti je što mu ne polazi za rukom namaknuti novce koje je planirao u proračun i to pet milijuna kuna


28/8/2013

aktualno

25

PIŠE: MIA NJAVRO

ćat će zdravstveno osiguranje PRIOPĆENJE MZOŠ-A

Besplatno, ali... U priopćenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa stoji kako su ministar znanosti, obazovanja i športa Željko Jovanović i ministar zdravlja Rajko Ostojić dogovorili kako će se predložiti izmjena Zakona kako bi svi redoviti studenti imali pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u trajanju od osam godina od trenutka upisa na studij. ‘’Ministarstvo znanosti smatra da je nužno da se na razini Republike Hrvatske potiče završavanje studija u roku. No, Republika Hrvatska – kao i Europska unija – istovremeno želi poticati visoko obrazovanje svojih građana starijih od 25 godina. To moramo napraviti kako zbog njihove zapošljivosti, tako i zbog pozitivnih utjecaja koje visoko obrazovana radna snaga ima na ukupno gospodarstvo. S tim ciljem Ministarstvo od 2012. godine kroz projekt pilot programskih ugovora financijski podupire otvaranje studija za građane starije od 25. Budući da nam je skrb o zdravlju studenata od iznimne važnosti, pri reguliranju tog prava svakako im treba biti omogućena i adekvatna zdravstvena zaštita, ali i uzeti u obzir pravo studenata na prekid studija zbog opravdanih razloga (trudnoća, bolesti i sl.). MZOS smatra da određivanje dobne granice od 26 godina za redovite studente u kojoj prestaje vrijediti zdravstveno osiguranje nije prihvatljivo.’’

iti suglasnost od policije od koncesije na žičaru na Srđu, 50 milijuna kuna od prodaje ulaznica na zidine, kao i novce od prekomjerne uporabe prometnica. A sve je to planirao u proračunu, istrošio se za izbore, a rebalans je tako blizu.

UNATOČ LANCU, GOSTI ISKRCANI Spomenuti lanac je bio postavljen i u subotu, kada je na Pilama bila gužva, kako zbog lošeg vremena, tako i zbog dolaska dva kruzera sa oko 5.909 gostiju, pa je promet regulirao i prometni policajac. No, lanac je bio spušten na pod, a autobusi su normalno iskrcavali svoje

goste na Pilama. No, u nedjelju je, kada je na Pilama i u Gradu vladala ogromna gužva zbog uplovljavanja šest kruzera sa oko 14 i pol tisuća gostiju, lanac netragom nestao. Kako i ne bi kada Grad Dubrovnik za njegovo postavljanje nije tražio sugasnost Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske. Naime, turističke agencije zatražile su pomoć od Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske vezano za najave od strane Grada Dubrovnika kako će vozači autobusa biti onemogućeni u korištenju dijela kolnika na području Pila za iskrcavanje gostiju. S obzirom da su javne ceste javno dobro u vlasništvu RH, a

same Pile spadaju u nerazvrstane ceste, navode u obrazloženju kako nijedna jedinica lokalne uprave i samouprave, nije ovlaštena regulirati promet, odnosno korištenje javnim cestama ili kolnikom. Stoga su agencije tražile da se spriječi nasilje i ne dozvoli nezakonito uzurpiranje javnog dobra. - Niti jednim prometnim znakom nije zabranjeno zaustavljanje ili parkiranje autobusa na platou Pila (već upravo suprotno), te je to i dodatan razlog na slanje ovog dopisa naslovljenom tijelu - istaknuli su. PU Dubrovačko-neretvanska zaprimila je spomenuti dopis, potvrdila nam je glasnogovor-

nica Andrijana Biskup. - Taj dopis bit će upućen nadležnom Državnom inspektoratu s obzirom da PU DNŽ nije nadležna u ovom pitanju - naglasila je Biskup. Dodala je i kako Grad Dubrovnik nije zatražio suglasnost za postavljanje lanaca na Pilama: - Nismo zaprimili zahtjev za suglasnost koje jedinica lokalne samouprave je dužna zatražiti kada uređuje promet na svom području. Dakle, kada se mijenja režim prometa, prema Zakonu o sigurnosti na cestamama potrebno je dobiti suglasnost, a mi nismo taj zahtjev zaprimili - zaključila je. bđ/ap


crna kronika

26

Crna kronika

28/8/2013

13 PROMETNIH NESREĆA

PREMINUO NA PUTU DO SPLITSKE BOLNICE

U Metkoviću smrtno stradao 22-godišnjak U PROMETNOJ nesreći koja se dogodila u četvrtak navečer, oko 00.05 sati u Metkoviću jedna je osoba smrtno stradala. Naime, 22-godišnjak se osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka kretao Ulicom kneza Branimira kada je izgubio nadzor nad upravljačem vozila koje je, uslijed nekontroliranog kretanja, prvo udarilo u hrpu kamenja, nakon čega se prevrnulo i udarilo u betonski zid. Uslijed zadobivenih ozljeda 22-godišnjak je preminuo na putu do splitske bolnice.

PROMETNA PORED BISTRINE

Dvije osobe lakše ozlijeđene NA DRŽAVNOJ cesti broj 8 na predjelu Mali voz pored Bistrine, u prošlu subotu popodne dogodila se prometna nesreća u kojoj su dvije osobe zadobile lakše tjelesne ozljede. Naime, u nesreći su sudjelovali kombi vozilo hrvatskih registracijskih oznaka i osobno vozilo čeških registracijskih oznaka. Oba dvije ozlijeđene osobe, jedna iz kombija, a druga iz osobnog vozila, dobile su liječničku pomoć te nisu zadržane na liječenju u OB Dubrovnik.

LAŽNA OSOBNA I VOZAČKA

Pritvorena Kosovarka s krivotvorenim ispravama U PETAK, 23. kolovoza, u 19 sati i 50 minuta ulaznoj graničnoj kontroli na graničnom prijelazu Karasovići pristupilo je osobno vozilo talijanskih nacionalnih oznaka u kojem se kao putnica nalazila 25-godišnja državljanka Kosova. Ona je, prilikom obavljanja kontrole putnih isprava, policijskom službeniku na uvid dala putnu ispravu, osobnu iskaznicu i vozačku dozvolu za koje isprave je utvrđeno da su krivotvorene. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela krivotvorenje isprava, ona je u subotu, 24. kolovoza u 14 sati predana pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Jedna osoba smrtno stradala, 15 ozlijeđenih TIJEKOM proteklog tjedna na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 13 prometnih nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, jedna je teže, a 14 ih je lakše ozlijeđeno. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici poduzeli su 726 represivnih mjera od čega izdvajamo 316 zbog prekora-

čenja brzine i 32 zbog vožnje pod utjecajem alkohola. U noći sa subote na nedjelju, 24./25. kolovoza od 22 do 6 sati na području PU dubrovačko-neretvanske provedena je preventivno-represivna akcija „Alkoholiziranost vozača“ u sklopu koje su poduzete 52 represivne mjere od čega 25 mjera zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

NA JADRANSKOJ MAGISTRALI D8

Sudarili se autobus i cisterna KRAJ ugibališta pokraj priključka za Bosanku u četvrtak oko 9 sati u promet se uključivala cisterna zarebačkih registracijskih oznaka, kada je iz pravca Župe dubrovačke na nju naletio autobus dubrovačkih registracijskih oznaka. Nastala je materijalna šteta, a u prometnoj nesreći nitko nije ozlijeđen. Promet je bio zaustavljen od 9.8 do 9 sati i 25 minuta, što su nam potvrdili iz PU Dubrovačko-neretvanske.


28/8/2013

crna kronika

27

Tokom tjedna bilo je ‘veselo’

Čak trinaest zapljena droge! Čak trinaest zapljena opojne droge obavljeno je tijekom proteklog tjedna na području naše županije. Kod trinaest ljudi tako je pronađena marihuana, hašiš, te lijekovi koji se nalaze na listi opojnih droga i to u devet slučajeva na graničnim prijelazima te kod četiri osobe na području Lastova i Ploča. Tko je sve kod sebe skrivao drogu? Četiri državljanina RH, dva državljanina Španjolske te jedan po jedan državljani Irske,

Austrije, Italije, Kosova, Njemačke, Crne Gore i Švedske, a

U nedjelju navečer

Četiri požara! Vatrogasci su ovog vikenda imali pune ruke posla. Naime, u nedjelju navečer izbila su četiri požara – između Orašca i Ljubča, na brdu poviše Trpnja, u Trnovi u Dubrovačkom primorju te u Vodovađi u Konavlima. Požar koji je oko 19 sati izbio između Orašca i Ljubača, lokaliziran je oko 22 sata, a u gašenju su sudjelovali pripadnici DVD-a te pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci. Poža-

rom je bilo obuhvaćeno oko 6 hektara površine. Požar koji je u nedjelju navečer izbio nedaleko Trnove ugašen je ubrzo nakon izbijanja, oko 22 sata, a izgorjelo je 1 hektar makije. U noći s nedjelje na ponedjeljak, oko 2 sata izbio je i požar otvorenog prostora u Vodovađi. Na mjesto događaja upućena je Javna vatrogasna postrojba Konavle, a požar je ugašen oko 3 sata i 30 minuta.

svi su prekršajno sankcionirani sukladno odredbama Zakona o

suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

Slijedi mu kaznena prijava

Upao u zasjedu dok je zalijevao indijsku konoplju Prilikom provođenja zasjede na predjelu Crni dolac, u blizini mjesta Vida, Metković, u petak, 23. kolovoza, u jutarnjim satima, policijski službenici Postaje granične policije Metković zatekli su 28-godišnjaka prilikom zalijevanja i gnojidbe pet stabljika indijske konoplje visine oko 150 do 180 centimetara. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama protiv 28-godišnjaka slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.


28/8/2013

28

Županija

KULTURNO LJETO 2013.

KONAVLE • DUBROVAČKO PRIMORJE • ŽUPA DUBROVAČKA

ŽUPAN PRIMIO PREDSTAVNIKE ACI-a

U Županiji 20-ak lokacija za nove marine DRAŽEN NIKOLIĆ, novi direktor ACI-ja te direktor Marine u komolcu Mato Franković sastali su se sa županom Nikolom Dobroslavićem vezano za razvojne planove ACI-a u Rijeci dubrovačkoj te u Slanome. Tom se prilikom Nikolić zahvalio Županiji na dosadašnjoj suradnji, a posebno radi izmjena županijskog Prostornog plana kojim je omogućeno proširenje marine u Komolcu. Osim tog projekta Nikolić je govorio i o skorom početku gradnje marine u Slanomu, ali i o interesu ACI-a za druga ulaganja u marine i privezišta na području Županije. Župan je istaknuo dobru suradnju s ACI-jem do sada te izrazio nadu kako će se razvojni planovi realizirati prema planu. Naveo je da u županijskom Prostornom planu postoji 20-ak lokacija za nove marine te predložio ACI-ju da razmotri te lokacije i odluči ima li interesa za daljnja ulaganja na području Županije.

MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARNIH REŽIMA

Knežić položio vijence na groblju u Slanom POVODOM međunarodnog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, koji se obilježava u cijeloj Europi, i u Slanomu su u četvrtak 23. kolovoza predstavnici Općine Dubrovačko primorje s načelnikom Nikolom Knežićem položili vijenac na spomen obilježje na mjesnom groblju u Slanomu. To je lokacija na kojoj su pokopani Mato Ćorić, Ivan Terzić, Jozo Josip Vukman, Nikola Šarić i Anica Jović, koji su bez suđenja mučki pobijeni od ruke ondašnjih komunističko-partizanskih “osloboditelja” 21. 10. 1944. godine na Vojvodinoj ponti. Prošle godine izvršeno je prenošenje posthumnih ostataka žrtava u zajedničku grobnicu na kojoj će se nadgrobnim natpisom zauvijek obilježiti njihovo počivalište i njihova imena

koja se za sada mogu pronaći tek u nekim povijesnim knjigama. Sudbine ovih mladih ljudi koji su zvjerski mučeni i ubijeni bez provođenja istrage o krivnji i suđenja opisane su u knjizi “Sve naše Dakse” gospodina Joška Radice. dp


28/8/2013

29

‘Ribarske svađe’ u Slanomu NAKON više ljetnih nastupa u Županiji i van nje, amaterska kazališna družina „Kolarin“ iz Dubrovnika , u okviru programa kulturnog ljeta u Slanomu, nastupila je u petak 23. kolovoza na otvorenoj pozornici ispred Crkve sv. Jeronima u Slanomu. Komediju „Ribarske svađe“, talijanskog komediografa Carla Goldonija,u režiji Žuže Egrenyi i scenografiji Žuže Egrenyi i

Veronike Šulić, predstavili su na oduševljenje brojne publike koja se okupila željna smijeha i zabave. I nitko nije ostao ravnodušan prema intrigama koju komedija donosi sa sobom, ni prema glumcima amaterima koji su predstavu odradili sasvim profesionalno. Svagdašnju priču, zbivanja koja nas okružuju ili koja sami živimo, glumci su publici prenijeli na način da se publika za-

bavljala i smijala ne prepoznajući ili prepoznajući sami sebe ili nekoga bliskoga, u likovima. Iako je komedija nastala u 18. stoljeću, vječito aktualna tema svađa, inpicavanja i pribokavanja, licemjerstva i zavisti te ljubomore, svakako je dobrodošla u svako vrijeme, u svako društvo i svako mjesto. Dubrovački govor, stari dubrovački govor, svakako je bio dodatno osvježenje u vremenu

svekolikih vokabulara i naglasaka koje čujemo u Dubrovniku u današnje vrijeme. Stoga je predstava, u jednu ruku bila i podsjetnik na govor koji postoji,ali se na žalost sve manje govori. Sve u svemu oduševljena publika, vjerujemo zadovoljna i kazališna družina, a pouka? Pa dobro smo se nasmijali, a poslije smo valjda malo i razmišljali o likovima. Lj.Šimunović

U ORGANIZACIJI ŽUPANA DOBROSLAVIĆA

Sastanak o regionalnom statusu Županije U SRIJEDU, 28. kolovoza u hotelu Excelsior održat će se sastanak pod nazivom „Prometno povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije i njen regionalni status u Republici Hrvatskoj u svjetlu najnovijih događanja“. - Najjužniji dio naše županije je eksklava Hrvatske i Europske unije i taj položaj nužno je što prije dokinuti. U brojnim navratima očitovali smo svoja stajališta o dva najvažnija pitanja za ovu županiju: o prometnom povezivanju i njenom

regionalnom statusu - stoji u pozivu župana Nikole Dobroslavića, organizatora sastanka. Župan u pozivu podsjeća kako je Županijska skupština 22. rujna 2009. godine jednoglasno donijela Deklaraciju o prometnoj izoliranosti Dubrovačko-neretvanske županije, potom 13. ožujka 2012. godine poseban Zaključak na istu temu, dok je na sastanku svih predstavnika političkog i javnog života Županije održanom 30. srpnja 2012. jednoglasno usvojena Izjava o položaju Du-

brovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj. - U toj Izjavi iskazani su zahtjevi da se prometna izoliranost hrvatskog juga razriješi dovršenjem gradnje Pelješkog mosta i da naša županija mora zadržati status samostalne regionalne jedinice. U posljednje vrijeme obnavljaju se rasprave o obje teme: Pelješki most ili koridor/tunel/trajekt i koliko i kojih samostalnih regionalnih jedinica u Hrvatskoj. U tim raspravama sudjeluju i oni koji su pozvani i oni kojih se to ne tiče, u pravilu bez predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije, najčešće se zamagljuje problem i njegova najbolja rješenja - podsjeća župan Dobroslavić. - Bez obzira na već izrečene stavove o ovim pitanjima smatramo nužnim još jednom se o njima očitovati kako bismo Vladu RH i svekoliku hrvatsku javnost, članove Povjerenstva za izradu Predstudije, a i Europsku Komisiju upoznali sa stavovima lokalne i područne

zajednice o ovim za nas sudbonosnim pitanjima - zaključuje župan Dobroslavić u svom pozivu na sastanak. Poziv na sastanak dobili su predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnici s područja Županije, zastupnici u EU Parlamentu s područja Županije, akademici s područja Županije, čelnici županije, gradova i općina, čelnici općine Neum, čelnici političkih stranaka u Županijskoj skupštini, rektori i dekani visokoškolskih ustanova, predstavnici gospodarske i obrtničke komore, predstavnici udruga branitelja i civilnog društva te predstavnici Povjerenstva za izradu Predstudije.


život

30

28/8/2013

Razgovor s Branimirom Lasanom, mladim šibenskim graditeljem i resta

Za svaki instrument ve Razgovarala: Ana PROHASKA

Branimir Lasan mladi je šibenski graditelj i restaurator mandolina. Starim i rijetkim zanatom počeo se baviti prije nekoliko godina, kada je, nakon što je završio srednju obrtničku školu (drvni tehničar, stolar), u Zagrebu upisao studij glazbalarstva. U Zagrebu je 2006. godine završio i osnovnu glazbenu školu Pavla Markovca, a iste godine počeo je s izučavanjem zanata graditelja-restauratora drvenih žičanih instrumenata u muzejuradionici Franje Schneidera, kod prof. dr. Alojzija Sedera. Iako se se specijalizirao u izradi i restauraciji mandolina i gitara, bavi se restauracijom i servisom drugih žičanih i gudačkih instrumenata, a prije nekoliko godina otvorio je i vlastitu radionicu za restauraciju i izradu žičanih glazbala. Tim povodom s mladim graditeljem razgovarali smo za ovaj broj duLista. Kada je krenula Vaša glazbena priča s mandolinama i gitarama? - Moja glazbena priča krenula je već u ranom djetinjstvu. Budući da sam rođen u Šibeniku, gradu glazbenika i umjetnika

gdje malo tko nema sluha i uha za glazbu, od malena sam počeo graditi svoj glazbeni životni put. Svakodnevno sam kao dijete pratio oca dok je svirao gitaru ili mandolinu i po nekoliko sati i upijao svaki njegov pokret na instrumentu. Prvo ozbiljnije bavljenje glazbom započeo sam sviranjem u mandolinskom orkestru “Krešimir” u osnovnoj školi, a nastavilo se sve do završetka srednje škole. Tu sam ostvario svoje prve velike uspjehe i nagrade.

Kada ste se počeli baviti izradom mandolina i gitara? - Izradom mandolina i gitara počeo sam se baviti odmah po završetku srednje škole kada sam se iz rodnog Šibenika preselio u Zagreb. Želio sam povezati drvo, taj čarobni materijal koji živi, diše, od kojega se mogu napraviti čuda i glazbu, svoju prvu ljubav. Zanat sam učio kod profesora doktora Alojzija Sedera kojemu sam neizmjerno zahvalan. On mi je bio prozor u svijet gradnje instrumenata te me uvijek poticao da napredujem i dalje nastavim s ovim poslom.

MANDOLINA MI JE NAJDRAŽA Iako ste se specijalizirali u izradi i restauraciji mandolina i gitara, bavite se i restauracijom i servisom drugih žičanih i gudačkih instrumenata (bisernica, tambura, električnih gitara, violina, kontrabasa ...). Možete li izdvojiti ono što

Vam je najdraže ili svaki instrument ima svoju draž? - S godinama kako sam izučavao zanat, upoznao sam se i imao priliku restaurirati i popravljati druge žičane i gudačke instrumente. Svaki novi instrument koji mi dođe u ruke otvori mi nove vidike, daje mi nove ideje… Ali, moram priznati, iako svaki instrument ima svoju draž te je poseban na sebi svojstven način, izrada mandolina mi je nekako najdraža. Koliko ste do sada instrumenata izradili? Koliko ste ih pak restaurirali? Je li među njima bilo i nekih starih instrumenata koji su vam posebno ostali u pamćenju? - Do sada sam izradio na desetke novih instrumenata, a restauriralo i servisirao … stotine! U posljednje vrijeme u moje ruke došlo je nekoliko rariteta na restauraciju. Instrument koji mi se posebno urezao u pamćenje je iznimno rijedak primjerak gitare Ernesta Köröskenyija. Budući da


28/8/2013

život

31

auratorom mandolina

ežu me duboke emocije gitara nije imala ceduljicu u sebi, nažalost, ne zna se koje je godine izrađena. Od vlasnika sam saznao da je njegov djed dao restaurirati gitaru 1979. godine prvi put. Najduže, oko mjesec i pol, trajala je restauracija tzv. damske gitare iz 19. stoljeća. Nije bilo sretnijeg čovjeka od mene kad mi je takva gitara na kraju kao nagradu podarila arhaičan, baršunast ton. Bio sam sretan znajući da sam barem jednu takvu gitaru spasio od zaborava.

PROMIŠLJAM O ZVUKU Kakav je osjećaj kada izradite novi instrument? - Kad izradim nov instrument miješaju mi se osjećaji sreće, neopisivog zadovoljstva, ushićenja, ponosa, ali i žalosti jer ga moram prodati i oprostiti se od njega zauvijek. Za svaki instrument vežu me duboke emocije, od prve obrade materijala sve do posljednjih estetskih detalja. U svaki god drveta kao da su utkani djelići mene, moje znanje, ljubav, trud… Proces izrade instrumenta ne podrazumijeva samo vrijeme provedeno u radionici. Često prije spavanja promišljam o zvuku instrumenta koji želim čuti te o metodama kojima taj zvuk mogu postići. Nijedan instrument tako nije izrađivan na jednak način, a kad stavim žice na instrument i čujem onaj zvuk koji sam danima zamišljao, to je za mene ekstaza. Možete li nam opisati kako izgleda proces izrade mandoline, koliko traje, od kojih se materijala ona izrađuje? - Najprije se bira materijal, a on ovisi o željama kupca. Mandolina se obično izrađuje od javora i oraha, a gornja rezonan-

tna ploča se izrađuje od smreke i cedra zbog smjera i gustoće godova koji pogoduju kvalitetnom zvuku instrumenta. Hvataljke se rade od ebanovine ili palisandra, a konjići od kosti. Za izradu je potrebna određena suhoća drva te kvalitetna priprema materijala, a sama izrada traje oko mjesec dana.

NE ULAŽE SE U OVAJ ZANAT Otvorili ste 2010. godine vlastitu radionicu za restauraciju i izradu žičanih glazbala. Imate li posla i zahtjeva za restauracijom i izradom novih žičanih instrumenata? Jesu li glazbenici prepoznali Vaš rad i talenat? Je li Vaše zanimanje prihvaćeno u Hvatskoj? - Istina, već dvije godine imam vlastitu radionicu u kojoj volim provesti veći dio dana. Radionica me ispunja pozitivnom energijom i tamo, u svoj mali svijet, volim pobjeći od ove surove svakodnevice. Ovih dana završavam koncertnu mandolinu od prvoklasnih materijala. Ovaj posao zahtjeva mnogo truda i upornosti kako bi rad i ime bili prepoznati. S iskustvom dolazi sve više i više zahtjeva za restauracijama i izradama novih instrumenata. Ne bih znao procijeniti je li moje zanimanje prihvaćeno na razini Hrvatske. Vjerujem da među glazbenim krugovima jest i da će još više biti, no prije bih rekao da ovo zanimanje nije prepoznato kao rijetko i specifično. Ne promovira se, ne ulaže se u ovaj zanat. Usudim se reći da je ovaj zanat u Hrvatskoj, nažalost, već poprilično na umoru. Nedavno se najavili odlazak u Cremonu, izučavati stilove

gradnje instrumenata u svjetskoj prijestolnici izrade drvenih glazbala. Kada namjeravate poći? Što će to konkretno značiti za Vaše profesionalno usavršavanje? - Odlazak u Cremonu za mene bi bio vrhunac. Prošao sam prve bure i oluje u ovome poslu i sad konačno mogu reći da sam stao na vlastite noge i da svakim danom napredujem, ulažem u sebe, smišljam nove ideje i rješenja. Potvrda meni kao dobrom graditelju su pozitivne kritike mojih kolega, glazbenika, obitelji koja je uvijek uz mene i koja me prati na mom putu. Izučavanje stilova graditeljstva u Cremoni bila bi, jednostavno, kruna mog obrazovanja u koje ulažem već godinama.

ZALJUBLJEN U KLAPSKU PJESMU Vaša glazbena priča ne završava samo gradnjom žičanih instrumenata. Naime, s trojicom prijatelja prije nekoliko godina osnovali ste klapu „Larus“ i ostvarili nekoliko zapaženih rezultata na festivalima. Što Vam znači klapsko pjevanje? - Klapsko pjevanje također je glazba u koju sam se zaljubio

u najranijoj dobi preslušavajući velikane klapske pjesme i posjećivajući tradicionalni Festival dalmatinskih klapa u Omišu s ocem. Uvijek volim reći da kad se jednom uđe u ovakav glazbeni svijet, nema više izlaza. Kroz pjevanje u klapi učvršćujemo svoje prijateljstvo i uživamo u čaroliji akorda koje proizvodimo svojim glasovima. To nas istinski ispunja i drži na okupu. Možete li nam povjeriti koliko košta izrada jedne mandoline? A koliko restauracija? - Nikad ne volim napamet govoriti o nekim cijenama, cijena varira. Uglavnom, najvažnije je prvenstveno posjetiti me s instrumentom kako bih „postavio dijagnozu“. Cijena servisiranja ili restauracije instrumenta ovisi o stupnju oštećenosti, starosti instrumenta itd. Nadalje, cijena izrade mandoline ovisi o materijalu koji kupac želi, modelu te dodatnoj opremi instrumenta. Skuplji materijal podrazumijeva i veći rizik te shodno tome i višu cijenu. Želim istaknuti da se radi o kompletno ručnoj izradi instrumenta, a lakiranje, tj. politiranje instrumenta radi se sa schellakom. To je prirodna politura na bazi alkohola, a koristi se zbog kvalitetnijeg zvuka instrumenta.


duplerica

32

28/8/2013

U PRIMORSKOM MJESTU OŠLJEM SVEČANO OBILJEŽENA 30. GODIŠNJICA OSNUTK

Croatia Ošlje bila je i o PIŠE: BALDO MARUNČIĆ/SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

PERO BEATOVIĆ bio je srčan i

Takav odnos doveo je nažalost do za-

hrabar čovjek, volio je to što je ra-

brane rada kluba, ali je stvorio sve veću

dio - govore nam nekadašnji članovi

popularnost NK Croatie Ošlje, kao je-

uprave o osnivaču NK Croatia Ošlje,

dinom klubu na prostoru bivše Jugo-

kluba čija je 30. obljetnica osnutka

slavije koji je zabranjen, a o kojem su

proslavljena u subotu, 24. kolovo-

raspravljale i najviše institutucije bivše

za, u pitomom primorskom mjestu

države - kaže predsjednik Organizacij-

Ošljem, koje danas broji tek pedese-

skog odbora proslave Vinko Bašić.

tak stanovnika.

- Onda su svi pisali protiv Croatie

Upravo je Beatović bio pokretač i

Ošlje, stvoren je strašan pritisak - go-

osnivač kluba koji je svojim postoja-

vore nam sugovornici, nekadašnji

njem postao simbol hrvatstva na ju-

članovi kluba. Dobro se sjećaju ocjena

gu Hrvatske u vrijeme komunističke

Općine Dubrovnik, uz obrazloženje

nom grbu te 1983. godine kod vlasti

pojedinih novinara koji su tada svo-

Jugoslavije. NK Croatia Ošlje osno-

‘da simboli Društva vrijeđaju nacio-

je shvaćen kao nacionalistička provo-

jim perima trovali i žestili atmosferu.

van je 26. ožujka 1983. godine, a za-

nalne osjećaje građana’.

kacija koja je vrijeđala osjećaje građa-

Posebno je ozloglašen ostao razgovor

branjen je 2. listopada 1985. godine

Sam osnutak kluba s hrvatskim

na. Oni koji su tada bili u centru zbi-

koji su novinari vodili s Beatovićem

odlukom tadašnjeg Izvršnog vijeća

imenom i sa šahovnicom na službe-

vanja danas imenom znaju nabrojiti

u mjesnoj školi. Taj su razgovor čak i

sve koji su sudjelovali u medijskom

partijski vođe smatrali ‘previše isljed-

i društvenom linču Pera Beatovića i

ničkim’. Puno toga upravi kluba je

drugih ljudi bliskih klubu, a koji je

predbacivano, od naziva kluba, izgle-

uslijedio odmah po osnivanju.

da amblema, (ne)postojanja crvene

TROVAČKI NAPISI I ‘ISLJEDNIČKI’ RAZGOVORI

zvijezde u službenim oznakama, nacionalnom sastavu igrača. - Za Croatiu su tada igrali ne samo Hrvati, već i Srbi, Albanci, Muslimani. Držali smo se one zdravorazumske:

- Od samog početka rada kluba

poštovati svoje, ali i uvažavati druge.

mnogi su kroz pisane medije napada-

I to im je smetalo. Pero se s tim no-

li te iznosili laži o Beatoviću i drugim

vinarima svađao, nije ih se bojao niti

ljudima u upravi kluba te igračima.

je imao ikakvu tremu - sjeća se naš


28/8/2013

duplerica

33

KA NK CROATIE

ostala simbol hrvatstva sugovornik.

i Dubrovnik. Beatović se brinuo i o

Fascinirajuća je činjenica kako je

financiranju kluba, a akteri tadašnjih

klub u jedva tri godine postojanja us-

zbivanja ističu njegovu upornost i

pio privući velik broj sportaša i sport-

smjelost u prikupljanju novčanih

skih entuzijasta. U trenutku rasfor-

sredstava.

miranja imao je registriranih preko 90 igrača i 30 članova uprave.

BEATOVIĆ JE ZNAO PRIVUĆI LJUDE

Nikad se nije saznalo tko je ili tko su odgovorni za smrt Pera Beatovića. Preminuo je 11. veljače 1990. godine, u 30. godini života, podlegavši ozlje-

- Pero je bio šarmantan. Znao je privući ljude, komunicirati s narodom. Htio je da što više ljudi bude uključeno, zato je u klubu i bilo registrirano toliko ljudi. Sve utakmice Croatia je igrala u Dubrovniku, na nogometnom terenu u Gospinom polju, gdje su nastupali i drugi dubrovački klubovi GOŠK

dama nakon što je bio fizički napadnut i pretučen od strane nepoznatih osoba. - Beatović je bio bolestan zbog bubrega. A znate kako je to bilo. Kad bi te dovukli u Vila Palmu pa te izbubetaju. On je bio krhak po prirodi, lošeg zdravlja. Sigurno su znali za to - kaže nam sugovornik. Zanimljivo, sve

je to rečeno u vrijeme kada se u neo-

tia Ošlje i tko je bio Pero Beatović. Ne

visnoj Hrvatskoj, o kojoj je i Beatović

znamo tko će od nas još uvijek biti

sanjao, raznim Lex Perkovićima štite

živ na idućoj obljetnici za deset godi-

baš ti zločini. Ipak, ponosni Ošljani

na. Bitno je da mlađi preuzmu - kažu

gledaju u budućnost.

nam Ošljani, koji su još jednom po-

- Drago nam je što je ove godine

kazali svoju ljubav za žrtvu i domo-

došlo ovoliko ljudi. Jako je bitno da

ljublje Pera Beatovića, koji je stradao

posebno mladi znaju što je bila Croa-

boreći se za ideale.


Ulicama moga Grada

34

28/8/2013

Još malo i go ZAPISAO BORIS NJAVRO

GOTOVE Igre, gotovo ljeto. Odoše naši dragi turisti, počinje škola. Tako bi otprilike telegrafski, kratko i jasno, izgledao opis dana oko nas. Potvrda kako smo došli kraju ljeta su i duge, spore kolone vozila i kamp kućica koje prolaze iznad Grada iz pravca Istoka prema Zapadu. Velika većina njih vraća se s odmora iz Crne Gore, te na sat, dva svrate do Grada, za obići Stradun, slikat se za uspomenu, reći doma kako su bili u Dubrovniku, te napravit nam još malo gužve. O ovoljetnom izdanju Igara pričat će se vjerujem još, posebno o dramskim premijerama. Možda jednom i shvatimo, te nam netko „pametniji“ i pojasni razlog i smisao postavljanja nekih od njih, ali jedna od poruka, ona o „vraćanju duha Gradu“, upućena od ljudi koju dođu do Grada samo u ove ljetne dane na i te kako plaćeni radni odmor i koji o njemu zapravo znaju tako malo, blago rečeno - ljuti! Molim vas, dođite do nas u zimske dane, to vam je vrlo skoro, kad zapuše

ZABORAVLJENI DAVNI DETALJ S TRGA ORUŽJA

bura sa Srđa i ostanemo sami! Dođite kad su ulice prazne, kad zimu zimujemo tako daleko od javnosti i svjetla pozornice, kad se sami ovdje i te kako hrabro, puno hrabrije od ovih viđenih predstava, borimo sa raznim hohštaplerima koji nam žele uzeti i kupiti Grad i njegova obilježja. Dođite u te dane kad naš duh i te kako živi i kad smo mi - mi, ono što jesmo! Kad se s prvom burom vratimo na ulice i u betule našeg Grada, na žalost prazne, al’ pune ponosa, smijeha i duha kojeg mi još uvijek i te kako imamo. Naravno, znam da tad nećete doći. Nije vam plaćeno. Krvnikova kuća i dvije crkvice Još malo i gotovo, pa će se konačno moći na miru, nogu pod nogu, našim ulicama. Još smo na putu s Ploča do Grada, ulicom Svetoga Dominika. U nekim starim foto albumima, izvađenim iz nekih škrabica, nalazim jednu fotku na kojoj su klinci osnovci neke davne godine iz neke „davne“ države prigodom neke školske priredbe

STARA VRATA OD PLOČA S DRUGE STRANE

u Revelinu. Na njoj i jedan i te kako zaboravljen „detalj“ s Trga oružja, „Spomenik borcu“, rad kipara Frana Kršinića iz 1954. godine. U toj foto arhivi nalazim i ne tako davnu fotografiju snimljenu sa zida Trga pored Revelina, kojeg je tada obnavljalo Društvo prijatelja dubrovačke starine. Dolje se vidi Porat, Gradska luka, te još jedan detalj pomalo zaboravljen u našim danima, veliki ponton na kojem su parkirana vozila. Bilo je to koju godinu iza Domovin-

skog rata, kada smo obnavljali Grad od ratnih razaranja. Eto, malo zaboravljenih detalja. Ajmo dalje. Kad se prođe kroz Stara vrata od Ploča dolje prema Gradu, s desna je pomalo osamljena, lijepa kamena kuća. Nekad davno tu je živio državni krvnik Republike sa svojom obitelji. Sam, sa strane, na putu koji je vodio van Grada. Malo tko ga je volio, više su ga se plašili, nije ga bilo rado nikome srest’, zvali su ga i „boja“, iako bi ta riječ više označila nekog

LEGENDARNA ULAZNICA U NAŠ DISKO TEZEJ


28/8/2013

Ulicama moga Grada

35

otovo… tko je zao, naprasit, pa i ubojica i razbojnik. Možda je zbog tog do danas u Gradu ostao izraz „Ne gledaj me ko boja!“ za nekog tko vas opako i grubo gleda! Niže, s lijeve strane te krvnikove kuće dvije su male crkvice. Prva u điru s Ploča je crkva Navještenja Blažene Djevice Marije koju je 1536. učinio jedan od braće Andrijić, Petar u gotičko - renesansnom stilu. Nakon trešnje neko vrijeme ta mala crkvica čak je bila rezidencija dubrovačkog nadbiskupa Toresa. Malo niže, do nje je mala starohrvatska, predromanička crkvica Svetog Luke, jedna od najstarijih unutar zidina, iz 13. stoljeća. Ime je dobila po obližnjoj kuli Svetog Luke, bila je mjesto vjerskog okupljanja istoimene bratovštine, na žalost godinama već napuštena. Našoj generaciji zanimljiva i po tom što smo redovno ostavljali cigaru među prste jednog od tri sveca na njenoj luneti.

TEZEJ I NJEGOVI DJ - I S te strane ulicom Sv. Dominika ulaz je na zidine, a onda, koji korak niže mjesto našeg odrastanja, okupljanja, zabave i prijateljstva, legendarni disko klub sedamdesetih godina - Tezej! Otvoren je 1972. u sklopu do tada popularnog okupljališta Labirint bara, a zatvoren je 1982. godine. Otvoren je kad smo mi počeli odrastati, zatvoren je kad su lude godine naše mladosti dolazile kraju. U njemu su kao DJ radili redom Goran Prišlić Vjeverica, Tonko Fa-

rac Goba, Milan Čejović Tarzan i Ivica Smilovčić Letlampa. Uz njih ponekad bi puštali glazbu još neki, na ulazu je bio znani „stari Ante“, uz njega Juka Čatović, tu negdje Rade Nosonja, još i neki drugi, ali svi bi nas klince voljeli, čuvali i pazili, te puštali najčešće bez ulaznice unutra. Legendarna ulaznice koju čuva valjda još samo Vjeverica! Njih četiri DJ, legende glazbe učili su nas što je dobra glazba, puštali nam James Browna, Deep Purple, Stonese i Zepeline, Crimsone i Jethro Tull, pa i kompletan „The Wall“ Pink Floyda kojeg nam je Letlampa pustio 1981. za oproštaj pred odlazak na odsluženje vojske cijeloj jednoj generaciji i danas znanih i omiljenih likova Grada. A koliko su i do danas omiljeni i znani ti naši DJ iz našeg legendarnog Tezeja, potvrda je pismo koje je ovih dana dobio naš vječni Knez Milan Čejović! Pismo iz Zagreba bez adrese, tek s opisom našeg Čeja. Na-

ZABORAVLJENI DETALJ IZ PORTA, PONTON ravno da je došlo do njega, jer Milana svi znaju. Veliki dobri lik i jedan od onih koji čine duh našeg Grada. PS. I za sam kraj ovog đira, nešto što se ne smije zaboravit! Ovog petka, 30. kolovoza godišnjica je smrti velikog Conte

I PISMO BEZ ADRESE STIŽE DO NAŠEG KNEZA MILANA

Iva Vojnovića. Umro je 1929. u Beogradu u 72 godini. Njegov dramski prvijenac „Psyche“ bio je zaokret u hrvatskoj književnosti i početak moderne hrvatske drame, a njegova Dubrovačka trilogija vrhunac je naše književnosti.


28/8/2013

36

Kultura IZLOŽBE • KAZALIŠTE • KINO • KONCERTI SVEČANOM ceremonijom ispred Kneževa dvora zatvorene su 64. Dubrovačke ljetne igre, no ovoga puta simboličnim puštanjem zastave Libertas s balonima na slobodu, umjesto njenog tradicionalnog spuštanja s Orlandova stupa. Time su simbolično najavljene iduće Igre. 64. Ljetne igre su ove godine okupile oko dvije tisuće umjetnika iz cijelog svijeta. Oni su u 47 festivalskih dana na 29 scenskih i ambijentalnih lokacija izveli 143 programa. Ono što svakako treba pohvaliti jest iskorak u koncepciji ovogodišnjeg programa, pa su 64. Igre donijele i neke za Dubrovnik vrijedne novine. Tako je publika nakon dugo vremena mogla uživati u međunarodnoj koprodukciji Mozartove opere Cosí fan tutte u parku Umjetničke škole, u režiji Sally Burgess i izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orke-

stra pod dirigentskom palicom Olivera Gilmoura. Tom hvalevrijednom izvedbom službeno je, u ozračju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, otvoren program Igara. Uživali smo i u hvaljenom Prokofjevom baletu Romeo i Julija u koreografiji Valentine Turcu koji je također pobrao pohvale kako publike tako i kritike. Sačuvavši najvažnije dijelove istoimene Shakespeareove tragedije vjerno nam je prenio tragičnu priču o veronskim ljubavnicima iz sukobljenih obitelji Montecchi i Capuleti. Novost ovogodišnjeg programa su i Pisci u Sponzi: „I da te ljubim i da te čuvam“ kojeg su organizirali Hrvatsko društvo pisaca, Ljetne igre i autorica Mani Gotovac. Program je prigodno naslovljen po stihu Luka Paljetka, a predstavio je pet uglednih pisaca koji su progovorili o ljubavi. No, bilo bi dobro da je uz Luka Paljetka predstav-

CILJ 64. DLJI - POVRATAK GRADU I NJEG

Odletjel ljen još neki dubrovački pisac. Sve novine zaokružene su i nastupima Triko cirkus teatra i njegovim projektom Kaleidoskop u sklopu kojeg su priredili niz ulično-kazališnih izvedbi, „hodajuće“ performanse na štulama i ulične spektakle, što je bilo posebno atraktivno.

TRI NOVA DRAMSKA NASLOVA No, ove godine premijerni dramski program nije baš oduševio. Pod krilaticom povratka Gradu i njegovim stanovnicima, donio nam je tri nova dramska naslova, no čini nam se da će ostati upamćeni po pokušaju eksperimentiranja i otvaranja prema građanima. Tako je projekt Boba Jelčića i Nataše Rajković Allons enfants, koji je izveden u Gradskoj vijećnici, a u kojem uz glumce sudjeluju i građani Dubrovnika, pokušao na duhovit način

osvijestiti sadašnjost Grada pod Srđem. Dijelom je u tome i uspio, no ipak mogao se malo više poigrati s onim što mu je bilo dostupno, a to je Gradska vijećnica te scene i likovi koji nas rastužuju i nasmijavaju, a određuju kako sudbinu grada, tako i nas građana. Projekt „Otac hrabrost“, autora i redatelja Borisa Bakala, odvijao se kroz pet lokacija istovremeno, od Sponze, Karmena do igrališta ispod Minčete. Do kraja predstave publika je obišla svih pet lokacija, svatko sa svojim doživljajem predstave, a zapravo odabirom početne lokacije svatko je dobio predstavu samo za sebe. Vrlo hrabro „Otac hrabrost“ je propitkivao što može biti hrabrost u individualnom izlaganju sebe, istraživao je i temu odgovornosti, kako za učinjeno tako i za doživljeno. Iako je sa sobom donio i prisjećanje na prošlo, zaboravljeno vrijeme, događaje

NAJBOLJI SU...

Orlando Dubravki Šeparović Mušović i Zlatku Svibenu Nagradu Orlando za umjetničko ostvarenje u dramskom dijelu programa dobio je Zlatko Sviben za režiju predstave »Unterstadt« osječkoga Hrvatskoga narodnog kazališta. - Drago mi je da su spojena dva grada i da se ova tema našla u vjekovnom skladu Dubrovnika - rekao je Sviben zahvalivši se na nagradi. Orlanda za najbolje ostvarenje u glazbenom programu dobila je mezzosopranistica, prvakinja HNK-a Dubravka Šeparović Mušović, koju je stručni ocjenjivački sud izabrao među 6 izvođača koji su ušli u uži izbor. Ona je u atriju Kneževa dvora izvela recital s pijanistom Đorđem Stanettijem u spomen na Milku Trninu. - Poštovani gospođe i gospari, ispred Kneževa dvora želim se zahvaliti ovom Gradu u kojem sam odrasla. Hvala vam svima od srca - naglasila je Dubravka Šeparović Mušović.


28/8/2013

37

GOVIM STANOVNICIMA

la zastava Igara i ljude, teško razumljiva koncepcija predstave mnoge je ostavila zbunjenima. Slično je bilo i s Platonovom monodramom Obrana Sokratova na Lovrijencu koju je postavio slovenski redatelj Tomi Janežič s Alenom Liverićem kao Sokratom. Predstava je to koja zapravo nije predstava jer nema glumaca, nema klasičnog koncepta predstave, nema pozornice…

ODUŠEVILI EKVINOCIJO I UNTERSTADT Ipak, dramski program je osvježio i upotpunio legendarni Vojnovićev i Juvančićev Ekvinocijo, dobitnik četiri nagrade hrvatskog glumišta. Iako s izmjenjenom glumačkom ekipom, oduševio je publiku pa su sve izvedbe bile dupkom pune. Sve pohvale zaslužila je predstava Unterstadt I. Š. Kuči u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Stoga ni ne čudi činjenica da je redatelj te najbolje predstave prošle hrvatske kazališne sezone Zlatko Sviben dobio nagradu Orlando. Rasprodana je bila i adaptirana Moliérova „Škrtičina“ u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i režiji Zorana Mužića s Joškom Ševom u glavnoj ulozi. Gotovanje Histriona s monodramom „Moj slučaj“ nastalom po zapisima Vlada Gotovca u režiji i izvedbi Borisa Svrtana u intimnoj atmosferi atrija Poslijediplomskog središta je također dobila brojne pohvale publike. ap/zp

GLAZBENI PROGRAM

19 različitih koncerata Glazbeni program s 19 raznih koncerata kako klasične glazbe, tako i jazza te popa, bio je ono u čemu je uživala festivalska publika. Dvjestota obljetnica rođenja Verdija i Wagnera obilježena je opernim gala programom „1813. - Verdi vs. Wagner“ u izvedbi Simfonijskog orkestra Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i brojnih solista pod ravnanjem Ire Levina i u režiji Giancarla del Monaca, a stota obljetnica praizvedbe „Posvećenja proljeća“ Igora Stravinskog programom „1913. - Stravinski vs Ravel“ u izvedbi Simfonijskog orkestra i zbora Mađarskog radija pod ravnanjem Mladena Tarbuka. Recitale su izveli vrhunski domaći i inozemni glazbenici mađarski pijanist Gergely Bogányi, pijanistica Elena Bashkirova, mezzosopranistica Dubravka Mušović Šeparović u pratnji Đorđa Stanettija na glasoviru obilježivši 150. obljetnicu rođenja hrvatske operne dive Milke Trnine, violinistica Lana Trotovšek u pratnji Simona Lanea, talijanski violončelist Enrico Dindo uz pijanisticu Monicu Cattarossi, a bas-bariton Krešimir Stražanac s recitatoricom Uršom Raukar u pratnji Mihályja Zekea. DSO nastupio je s ruskom pijanisticom Natalijom Trull na koncertu kojim je obilježena stota obljetnica rođenja velikog zaljubljenika u Dubrovnik Benjamina Brittena te na autorskom koncertu maestra Đela Jusića „Ulicama moga Grada“ sa solistima Dubravkom Šeparović Mušović i Marojem Brčićem na gitari. Pored Rufusa Wainwrighta, jednog od najvećih kantautorskih imena mlađe generacije i dobitnika brojnih nagrada jazz večer publici su priredili Robert Glasper Experiment kao i Matija Dedić s kontrabasistom Scottom Colleyem i Antoniom Sanchezom na bubnjevima, ali i Mozes Rosenberg, Mate Matišić i Jurica Štelma s programom Gypsy Swing.


28/8/2013

38

Kultura IZLOŽBE • KAZALIŠTE • KINO • KONCERTI

RAZGOVARALA: ANA PROHASKA

TARA HORVAT mlada je zagrebačka violinistica koja je već nekoliko puta očarala dubrovačku glazbenu publiku na svojim nastupima s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Iako je violinu počela svirati tek sa 10 godina, upornošću i radom uspjela je nadoknaditi sve propušteno. Nedavno je boravila u Dubrovniku, kod bake i djeda na kratkom ljetovanju, što smo iskoristili kako bi porazgovarali s njome. Kako ste odlučili upisati glazbenu školu? - Kad sam imala 6 godina u vrtiću sam čula jednu djevojčicu kako svira flautu. To mi se jako svidjelo i kad sam došla doma rekla sam „Mama, mama, ja bih svirala flautu“. Moji roditelji, iako jako vole glazbu i vodili su me na koncerte, nisu bili oduševljeni idejom da upišem glazbenu školu već su me usmjeravali prema sportu i stranim jezicima. I tako je to prošlo. Ponovno kad sam imala osam godina i već krenula u osnovnu školu, vidjela sam djevojčicu kako svira violinu. Ovog puta sam došla doma i rekla „Mama, mama

ja bih svirala violinu“. No, opet nisam upisala glazbenu školu. Sve dok u moju školu nije došla glazbena škola kao podružnica i ponudila tri instrumenta. Pokupila sam ugovor, sama popunila i rekla „Sada ćete mi potpisati i ja ću početi svirati violinu“. Tada mi je bilo 10 godina.

POTPORA RODITELJA Je li Vam bilo teško nadoknaditi zaostatke, stići svoje kolege? - U početku je bilo jako teško. Prvo jer su bile velike razlike između mene kao početnice i nekoga tko je svirao već 5,6 godina u mojim godinama. Bilo mi je gotovo nemoguće ići na neka natjecanja što je inače iznimno važno. Imala sam veliku potporu od roditelja, išli su na sve koncerte, produkcije, natjecanja, ali profesori su znali biti jako teški. Često sam znala čuti „To ti nema smisla, prestara si, radije odustani“, što je djetetu dosta teško čuti. Nakon 5,6 godina ta se razlika smanjila, uspjela sam, počela sam ići na natjecanja, preskakala sam razrede u glazbenoj školi i uspjela sam to do sada nadoknaditi.

RAZGOVOR S MLADOM VIOLINISTICOM T

Nemam ništa pro Osvojili ste i nekoliko državnih natjecanja? - Na državnom natjecanju osvojila sam dva puta prvu nagradu, i još jednom sam bila prva s drugom nagradom kada prva nije dodijeljena. Osvojila sam i na međunarodnim natjecanjima nekoliko prvih nagrada, bila sam i apsolutni pobjednik. Kako volim komornu glazbu, tako sam i s njima išla na natjecanja i u tim kategorijama osvajala prve nagrade. Nedavno ste nastupili u Salzburgu, na koncertu proslave ulaska Hrvatske u Europsku uniju? - Tako je. To je bio jedan jako lijepi koncert s dosta izvođača, a ja sam svirala na poziv Hrvatsko austrijskog društva Dubrovnik i njihove predsjednice Branke Martinović Vuković. Riječ je o jednoj iznimnoj osobi koja prepoznaje umjetnost, umjetnike i njihove talente i kad to prepozna počne ulagati svoje vrijeme u pomaganje. Katkad je ona kao moja mecena.

ZADOVOLJNA NASTUPIMA S DSO-om Dva puta ste nastupili s Dubrovačkim simfonijskim orekstrom. Kakvi su dojmovi s tih koncerata? - Dojmovi su odlični, ja sam jako zadovoljna kako je prošlo. Prvi koncert je održan 2012. godine. I tada sam svirala violinski koncert Čajkovskog, a prije mjesec dana Mendelssohnov violinski koncert koji sam na poziv maestra Mladena Tarbuka obnovila u svega tjedan dana. Oba dva su prema kritikama bila jako uspješna. Još bih htjela naglasiti kako mi je bilo zadovoljstvo svirati s DSO-om,

svi su jako dragi, srdačni i spremni pomoći, što stvara ugodnu atmosferu i olakšava rad. Osim na Akademiji u Zagrebu, školujete se i u inozemstvu? - Krajem srednje školi odlučila sam da bih htjela istražiti i vidjeti još neke profesore. Shvatila sam da što više imam pedagoga, imam veće šanse da više naučim i da budem uspješna u onome što radim. Otišla sam na prijemni u Imolu, tada sam bila četvrti srednje, upala sam i tamo sam imala dva profesora. Kada sam završila srednju školu upisala sam i Akademiju u Zagrebu, istovremeno sam studirala i u Italiji i u Zagrebu, te sam putovala u Italiju jedanput mjesečno. Istovremeno pune 4 godine imala sam tri profesora koji su zaslužni za moj rad i uspjeh. To nije bilo lako? - Uopće nije bilo lako, znali su biti toliko različiti u pristupu da bih jednu kompoziciju svirala na dva, tri različita načina. Toliko su se razlikovali u mišljenjima, da nije bilo moguće napraviti kompromis. Danas sam na tome zahvalna. Zanimljivo je da od jeseni idem na Akademiju u Leipzig, i tamo ću studirati kod profesorice Mariane Sirbu. Veselim se novom pedagogu, novim znanjima i baš me zanima kako će biti. To je zapravo program razmjene studenata Erasmus, idem na godinu dana tamo, a kad se vratim ću diplomirati. Tko zna, možda upišem magisterij ili neko usavršavanje.

SVI TREBAJU SVOJU PRILIKU Imaju li mladi glazbenici u Hrvatskoj šanse? - Teško se probiti jer nas je


28/8/2013

39

TAROM HORVAT

otiv da me se naziva Dubrovkinjom puno i ima jako puno talentiranih ljudi. Svi žele i trebaju svoju priliku. Scena pak nije toliko široka pa nije moguće tako lako organizirati neki koncert ili recital. No, uz veliki trud i podršku, talent se uvijek prepoznaje. Možda polako, ali ide. Mala smo zemlja, teško se probiti u Europi, no u mnogim područjima pokazali smo da imamo odlične ljude i ne znam zašto se ne pokušati probiti u Europu sada kada su nam se otvorila vrata Europske unije. Hoćete li ostati u Hrvatskoj ili ćete ići vanka? - Teško mi je odgovoriti na to pitanje. Kao mala uvijek sam govorila da bih željela živjeti vani, u Švicarskoj, premda nisam još to pojmila. Teško mi je odrediti to moje djevojačko sanjarenje. Ne moram nužno živjeti vani, pokušat ću i ako bude dobro ostat ću. Vjerujem da ću se kad - tad vratiti jer ovdje mi je obitelj, prijatelji. Voljela bih i jedno i drugo istovremeno, u jednoj zemlji raditi, u drugoj biti nekakav vanjski suradnik, povremeni profesor, a uvijek mogu probati i organzirati festivale i koncerte. Dosta sam optimistična u tom pogledu. Teško je, ali mislim da će se naći nešto. Moramo za kraj spomenuti da svake godine ljetujete u Dubrovniku. - Tako je. Moj otac je iz Dubrovnika. Neki kažu da sam Zagrepčanka, neki Dubrovčanka, odnosno Dubrovkinja. Inače smo svako ljeto, kad smo sestra i ja bile male, dolazile s prvim suncem u Dubrovnik kod bake i djeda. Jako volim ovaj grad i osjećam se dobro tu i nemam ništa protiv da me se naziva Dubrovkinjom.

DOJMOVI S KONCERTA Tara je, uz ostale glazbenike, sudjelovala i na ceremoniji zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara. - Bio mi je užitak svirati na koncertu zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, pogotovo jer je atmosfera među glazbenicima bila odlična! Sama ideja suprotstavljanja dvaju godišnjih doba različitih kompozitora je sigurno jako zanimljiva publici, a suradnja dvaju toliko različitih sastava na jednom koncertu je lijep način da se zatvori jedan takav festival kao što su Dubrovačke ljetne igre. Jako mi je drago da sam nastupila i nadam se da ću nastupati opet – zaključila je.


kultura

40

28/8/2013

‘I DA TE LJUBIM, A DA TE SANJAM’

Večeri ljubavi u Palači Sponza OVOGODIŠNJE Igre donijele su i jedan sasvim neuobičajen koncept, moglo bi se reći, performansa, naslovljen ‘I da te ljubim, a da te čuvam’, prema poznatim stihovima Luka Paljetka. Program, u trajanju od pet večeri, odvijao se u Palači Sponza, a ostvaren je u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca, a sudjelavala su renomirana imena aktualne hratske književnosti. Program je otvoren djelom Zorana Ferića. Feriću i redateljici Vlatki Vorkapić kao inspiracija za performans poslužilo je poglavlje ‘Tišina’ iz nagrađivanog romana ‘Kalendar Maja’, a izveli su ga glumci Marija Šegvić i Silvio Vovk, dok je i sam

pisac odigrao ulogu na sceni. ‘Ušao sam u sobu i našao te kako spavaš’ Tomislava Bajsića i ‘Ofelija i Halmet’ Irene Matijašević nastavile su, nakon prve

uspješne večeri, ovaj zanimljiv program. Režiju je također potpisala Vorkapić, a glumci su Vovk i Šegvić. - Žanr pet večeri s piscima u Sponzi, iako prilično neodređen, može se nazvati performansima ili koncertnim izvedbama ili pokušajima stvaranja predstave... Pet priča o ljubavi. Grotesknih, ciničnih, neoromantičnih, ironičnih, baladesknih, ali u konačnici uvijek o ljubavi – kazala je o projektu autorica Mani Gotovac, čija je predstava ‘Pričaj mi o Gorkome’ izvedena treću večer projekta. Predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu dovela je u Dubrovnik glumce

Juditu Franković, Hanu Hegedušić i Roberta Plemića, nastala je po autobiografskom romanu ‘Fališ mi’ Mani Gotovac. ‘Pisac i ja’ iz romana ‘Uspavanka za mrtve’ autora Nikole Petkovića na programu je bila u petak, pretposljednju večer performansa. Naime, autor je ulomak nadogradio napisavši novi tekst posebno za ovu prigodu, a u režiji Vlatke Vorkapić izveli su ga glumci Silvio Vovk, Marija Šegvić i sam Nikola Petković koji su na kraju bili nagrađeni velikim pljeskom. Nikola Petković jedan je od pripadnika Quorumovog naraštaja koji je uspješno spojio akademsku i spisateljsku karijeru. Program ‘I da te ljubim, a da te čuvam’ zatvorio je akademik, pjesnik, dramatičar, prozaik, prevoditelj, lutkar i jedan od najpoznatijih suvremenih hrvatskih književnika u domovini i inozemstvu Luko Paljetak s ‘Bijelom tamom’, što je ujedno bila i proslava sedamdesetog rođendana ovog velikog umjetnika. Uz kojega su se na pozornici pojavili i Marija Šegvić, Marjan Krajna na bandoneonu, plesni par Bago te slikar Rudolf Pater.


28/8/2013

feljton

41

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Antun Obad, posljednji kalupar u kovnici novca Dubrovačke Republike PIŠE: BOŽO LASIĆ

DUBROVAČKA kovnica novca djelovala je u kontinuitetu skoro 500 godina, od 1337. pa sve do 1803. godine, a u tom razdoblju izrađeno je 18 vrsta dubrovačkog novca. U cijelom tom razdoblju gotovo najvažniji sudionici cjelokupnog procesa proizvodnje novca bili su kalupari, koji su izrađivali kalupe, a možda i usputno kovali novac. Od njihova znanja i umješnosti ovisila je ljepota izrađenog novca. Kalupari su bili pretežito zlatari. Kalupar se po prvi puta spominje 1346. godine, kada je 8. studenoga uzet u službu Marko, sin Anđela zlatara, na pet godina. No pored prvog spomena izvori nam otkrivaju i posljednjeg kalupara u kovnici novca Dubrovačke republike, Antuna Obada, sina Nikole Obada, koji je svoj zanat i dužnost napustio 1803. godine.

Nikola, sin Paska Obada iz Pridvorja, preselio se 1759. godine u Dubrovnik na Pile te je imao sina Antuna (vidi: Konavoski rodovi 2., N. Kapetanić, Nenad Vekarić, st.172. Dubrovnik, 2002.). Antun je bio svećenik, ali se uz bavio i urarstvom. Vjerojatno ga je uspjeh u urarstvu ponukao da se prihvati kaluparskog zanata. No, takva odluka nije ovisila samo o pojedinčevoj volji i želji; uopće doći u mogućnost školovati se za tako cijenjen zanat iziskivalo je financijsku podršku koja je nadilazila pojedinčeve mogućnosti. U takvim slučajevima državne su vlasti, u čijoj službi su kalupari u konačnici jedino i mogli naći zaposlenje, budući je kovanje novca bio državni privilegij, pružale nužnu financijsku podršku. Tako je senat Antunu 18. veljače 1791. odobrio zajam u iznosu od 600 dukata, koji je Antunu trebao poslužiti za odlazak u Beč, gdje je otišao izučiti kaluparski zanat. Osim navedenih 600 dukata, koje je Antun trebao vratiti u roku od tri godine, odobreno mu je i dodatnih 50 dukata za svaku godinu dok je učio zanat u Beču. No, takva pomoć, naravno, nije dolazila bez zahtjeva druge

strane. Tako je senat obvezao Antuna kada se vrati u Dubrovnik da je dužan naučiti tri momka kaluparskom zanatu, čime bi Republika osigurala dovoljno izučene radne snage i tako izbjegla ovisnost o stranim radnicima, odnosno riješila bi se budućih stranih školovanja i s njima povezanih troškova. Obad je u Beču bio sve do 1794. godine. Senat ga je pozvao da se vrati u Dubrovnik 4. siječnja iste godine, kada mu je doznačeno 50 forinti na ime troškova za povratak u Dubrovnik. Milan Rešetar u svom kapitalnom djelu Dubrovačka numizmatika smatra kako su kalupi Antuna Obada vrlo loši te kaže: ‘I tako se Obad, poslije pune dvije godine vratio iz Beča možda kao valjan urar, ali sigurno kao vrlo slab kalupar, jer su njegovi kalupi svakako najgori od svijeh većih i povećih dubrov. novca’. Ovakav sud Milana Rešetara odredio je stav svih kasnijih sakupljača dubrovačkog novca prema Antunovu radu. No, da stvari nisu bile toliko loše može posvjedočiti dukat, čiju fotografiju prilažemo, za kojeg je Antun napravio kalup i koji djeluje vrlo kvalitetno, što svakako ne ide u prilog Re-

šetarovom mišljenju. Antun je pored dukata izradio i kalupe za perpere koji su se proizvodili od 1801. do 1803. godine i poluperpere iz 1801. godine. Kako bi označio novac za koji je izrađivao kalupe Obad je na naličju novca stavljao svoje inicijale (siglu) AO ili svoje puno ime A.ObAd (kombinacija velikih i malih slova). Zbog čega je Antun stavljao velika i mala slova nije nam poznato, ali naravno kako Rešetar nije propustio i to mu uzeti za zlo tvrdeći kako to dokazuje njegovu ‘nevještinu’. Upravo zbog takvih primjedbi vjerojatno bi trebalo ponovno razmotriti i evaluirati rad posljednjeg kalupara kovnice novca Dubrovačke Republike i objektivnijim pristupom i usporedbom s drugima kaluparim pobiti ili potvrdti Rešetarove zajedljive primjedbe.


42

28/8/2013

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA • POSADA •BRODOVI

ČLANOVI POSADE:

Zapovjednik: kap Antun Krilanović, upravitelj stroja Miho Lonac, I časnik palube Luko Ljumović, I časnik stroja Ivica Franić, II časnik palube Mladen Orlić, II časnik stroja Mateo Vatović, III časnik palube Ante Skaramuca, III časnik stroja Vlaho Šutalo, glavni kuhar Mile

Pavličić, vođa palube Pero Kralj, brodski mehaničar Slavko Didak, Enis Kovač, brodski električar Hrvoje Prka, kormilari Branko Pribisalić, Ante Đaković, Stijepo Mozara, mornari Ante Ramić, Pero Burum, Mirko Bezek, konobar Lujo Dabelić, pomoćni konobar neven Alajbeg, pripravnici Ivan Vukić, Nikša Maslać


43

28/8/2013

SLOBODNA PLOVIDBA

Gradski info

1. AP ARGOSY

U luci Belfast

2. AP ASTAREA

U luci Lirquen

3. AP DRŽIĆ

U luci Maputo

4. AP JADRAN

U luci Immingham, slijedi Ust Luga 29.8.

5. AP SLANO

U luci Santa Marta, slijedi Barranquilla

DEŽURNE LJEKARNE

6. AP STON

U luci Navlakhi, slijedi Hazira 29.8.

7. AP SVETI VLAHO

U luci Richards Bay

DEŽURSTVO LJEKARNIČKIH JEDINICA ZDRAVSTVENE USTANOVE LJEKARNE „DUBROVNIK“

8. CITY OF DUBROVNIK

Plovi za Ust Luga

9. IMPERIAL

Plovi za Nantong.

10. LIBERTAS

Plovi za Kinu gdje se očekuje 31.8.

11. MIHO PRACAT

2.9. stiže u Norfolk

12. OLUJA

U Nueva Palmira

13. ORSULA

Plovi za Windsor gdje se očekuje 30.8.

14. SVETI NIKOLA I

Plovi za Beihai

15. ZAGREB

U luci Portbury

SLUŽBA ZA TEŠKE TERETE

16.ATLANT FRAUKE

U luci Izmir, slijedi Catania

17.ATLANT TRINA

U luci Sohar, slijedi Chennai 31.8.

mb “SVETI NIKOLA I” Tip broda: Handymax Bulk Carrier Izgrađen: 1997 u Puli Nosivost: 44.314 MT Duljina: 183 m,

Širina 32,2 m, Dubina 16,1 m Glavni stroj: Uljanik MAN B&W Snaga: 8.580 kw, brzina: 14 knots

DEŽURNE LJEKARNE • SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna „GRUŽ“ od 26.08. do 01.09.2013. Ljekarna „KOD ZVONIKA“ od 02.09. do 08.09.2013. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 7,00 sati slijedećeg dana.


44

28/8/2013

Mali

oglasi PONUDA I POTRAŽNJA

AUTOMOBILI LADA NIVA 1700i, 2005., lovačka oprema, servo, klima, garažirana, nije udarena, 3200 eura. Kontakt: 098 923 0545, 095 552 4218 PRODAJU se dijelovi Opel Corse 1998 godina. Kontakt: 098 580 835 PRODAJEM Opel Astru 1,4 91. godište, prešao 244 tkm, neregistriran. Cijena 2000 kn. Kontakt: 098 726 984 PLAVI MATIZ metalik boje s efektom, stražnji spojler, klima, maglenke, krovni nosači (izrađeni specijalno za Matiza u tvornici krovnih nosača u Pserovu). Udaren u prednju i stražnju desnu stranu, svih 5 vrata čitavo, odjavljen. Vjerno nas je služio do bliskog susreta sa zidom, redovno u ovlaštenom servisu servisiran, nikad nije “zezao” ni na cesti ostavio. U ljeto 2012. generalka napravljena. Prešao 200000 km i moramo se oprostiti, ako kome služi nazovite e-mail: varinaj@gmail.com Matiz je u Dubrovniku, na Brgatu, u voznom stanju. Kontakt: 099 704 2148 PRODAJEM Škodu Feliciu 1997. god. neispravna – 3000 kn. Kontakt: 099 868 9993

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEMO namješten stan u zgradi kraj Mercatora u Župi dubrovačkoj ( 55m2, dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni + balkon, predvorje i kupaonica) obitelji ili 2 - 4 osobama za 3000 kn. Kontakt: 020 485 497, 097 703 1501 DVIJE djevojke u radnom odnosu, traže stan na području Dubrovnika, na duže vrijeme. Prednost Gorica, Lapad, Čokolino, Vojnović. Cijena do 2000 kn. Također u obzir dolazi i održavanje i čuvanje kuće/stana u zamjenu za stanovanje. Javiti se na mail ive77@live.com ili porukom. Kontakt: 091 942 7706, 099 723 8316

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan sa kuhinjom, dnevnim boravkom i sa dvije kupaonice. Kontakt: 091 362 3978 IZNAJMLJUJEM vikendicu na Jahorini, nalazi se direktno na ski stazi. Kontakt: 00387 65 249 563 TRAŽIM smještaj u okolici Dubrovnika, ili u gradu. Garsonjera, stan, s uporabom kupaonice i kuhinje, do 100 eura. Dobio sam posao u Dubrovniku a ja sam iz Slavonije. Kontakt: 091 890 6423 MLADI bračni par bez djece traži stan na području Gruža, Lapada, Batale jednosoban, na duže vrijeme. Oboje zaposleni. Kontakt: 095 897 9005 TRAŽIM hitno stan na području Dubrovnika na duže vrijeme. Mogućnost i sustanarstva. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: 095 3980014 DAJEMO u najam garažu za aute pokraj Hotel Adria i također nudimo poljoprvredna zemljišta za jesensku sjetu u Dubrovačkom primorju. Kontakt: 020 418 394 TRAŽI se manji stan na duži vremenski period za ozbiljan bračni par od 1.9. Kontakt: 092 180 4163 MLADI bračni par traži jednosoban stan na području grada Dubrovnika na duže vrijeme. Kontakt: 098 806 598 IZNAJMLJUJEM stan u Rijeci dubrovačkoj. Kontakt: 099 802 3133 MLADI bračni par traži u najam dvosobni stan na užem dijelu grada. Kontakt: 095 563 7441 IZNAJMLJUJEM novi stan od 52m2 u privatnoj kući u Gružu ispod OŠ Gruž, studentima/cama u periodu od 15.09.2013. do 15.06.2014. Stan se sastoji od dva apartmana, tako da svaki ima svoju sobu sa (wc i kuponicom). Kontakt: 020 313 280 ZAPOSLENI mladi bračni par s djetetom traži veći jednosobni ili dvosobni stan na području grada (prednost Lapad ili okolica starog grada) na duže vrijeme, cijena do

2500 kn + režije. Kontakt: 098 618 917 MLADI bračni par traži dvosoban stan na području Župe, Oboda i Zvekovice, cca 2 000 kn. Kontakt: 098 139 2183

PRODAJEM Beverly 250 ie tourer. Motor je neregistriran u ispravnom stanju. Kontakt: 099 649 8875 BEVERLY 400, 2006.g., u dobrom stanju, prešao 8900 km. Kontakt: 098 383 059

glasom, te prebivalištem u Dubrovniku traži bend, klavijaturistu ili gitaristu za gaže, svadbe ili formiranje benda. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: 095 558 4622 TRAŽI se djelatnik/ca za rad u sandwich baru. Zvati od 13 do 17 sati. Kontakt: 091 451 8792 HITNO se traži djelatnica za rad u caffe baru Garden Pub u Župi Dubrovačkoj. Kontakt: 099 405 6666 TRAŽIM posao spremanje i čišćenje apartmana, prodaja i slični poslovi na području grada. Kontakt: 099 693 1517

OPREMA

RAZNO

PRODAJEM pizza peć sa 4 pleha. Kontakt: 091 535 0862, 091 904 7611

PRODAJEM dječiju igraonicu - kučica. Cijena po dogovoru. Kontakt: 095 563 7441 PRODAJEM knjige za 4. razred srednje Pomorsko - tehničke škole za smjer elektrotehrničar. Kontakt: 098 564 957 PRODAJEM dvd filmove više naslova i žanrova. Cijena jednog dvd-a 10 kuna. Kontakt: 091 886 8238 PRODAJEM knjige za medicinsku školu 1 .- 4.r. Kontakt: 095 856 3993 PRODAJE se povoljno dječiji krevet Meblo s podnicom 200x90, svijetlo puno drvo i ormarić za bebe Brevi. Kontakt: 091 448 5120 PRODAJEM udžbenike za srednju školu Politika i gospodarstvo, Svjetlom vjere 4, Biologija 1 te radne bilježnice Književni vremeplov 2,

MOTOCIKLI

PLOVILA ZIMSKE brodske tende, bimini, navlake za konzole i sve ostalo po dogovoru nudi Vam obrt s višegodišnjim iskustvom, po povoljnim cijenama i garancijom. Dubrovnik i okolica. Kontakt: 098 9046 906

POSAO TRAŽI se konobarica za rad u café baru na Lapadu. Kontakt: 095 532 0906. MLADI pjevač zabavne ali i narodne glazbe sa iskustvom i školovanim

SJEĆANJE

ŽELJKO ĐURATOVIĆ 27.08.2008. – 27.08.2013. Sveta Misa zadušnica služit će se u Crkvi Sv. Mihajla 02. rujna 2013. god u 19.00 h


45

28/8/2013

Fon-Fon 2, Log on in frame 3. Kontakt: 099 406 6013 PRODAJEM knjige za 3. razred HTT. Kontakt: 091 183 8055 KUPUJEM alu ili pvc vrata (balkonska) širine 90 a visina nije bitna, bijele boje. Kontakt: 098 768 659 PRODAJEM domaće i strane stare poštanske marke kao i dvije Austro-Ugarke novčanice iz 1913 godine. Cijena prema dogovoru. Kontakt: 091 587 9396 TRAŽIM biciklu 16” po mogućnosti za djevojčice i s nožnom kočnicom. Može neispravnu i oštećenu. Kontakt: 091 540 1621

POVOLJNO prodajem kimono za judo, veličine 140 za dječji uzrast. Kontakti: 095 552 4158

Plaćena je 2400 kn, a ja ju prodajem za 1400 kn. Kontakt: 091 418 5353

TEHNIKA

USLUGE

PRODAJEM kućno kino Vivax. Malo upotrebljavano i sve ispravno. Tu se dobije 2 velika, 2 srednja i 1 centralni zvučnik i subwofer i dvd player. Sve marka Vivax. Cijena 350 kn. Kontakt: 099 654 4487 PRODAJEM perilicu posuđa Zanussi, u odličnom stanju, kupljena 26.11.2012., korištena mjesec dana. Još uvijek je pod garancijom.

ISKORISTITE priliku! Krediti za zaposlene, umirovljenike do 70% obustave primanja. Zatvaramo blokade, ovrhe. Dovoljno 3 mj. staža. Kontakt: 098 912 2496 KVALITETNU i pouzdanu pomoć u kućanstvu u obitelji ili samcu s povjerenjem. Kontakt: 098 946 7244 DAJEM lekcije iz kemije za osnovne

i srednje škole. Kontakt: 095 504 2060 GLAZBENI duo sa pjevačicom, pjevamo širok repertoar pjesama, slobodni za svadbene svečanosti od 9-12 mj. Kontakt: 091 505 0678 / 098 944 6747 SERVIS vrši dubinsko, bakteriološko čišćenje i dezinfekciju klima uređaja sa novim odgovarajućim biorazgradivim sredstvima. Kontakt: 091 452 8620 DAJEM lekcije iz engleskog jezika svim uzrastima; poseban fokus na gramatiku jezika. Kontakt: 098 139 3590

HUMANITARNI PRILOZI IVANI ŠVARC - POMOĆ ZA TERAPIJU U REHABILITACIJSKOM CENTRU SELCE uplatili na OTP-banku tk.rč.br.3203480017 U spomen na pok. oca naše kolegice Ivanke, 720 kn prilažu djelatnici odjela kuhinja - restoran hotela Importanne Resort d.o.o. Obitelj se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva. ANTI JOVIĆU - pomoć za rehabilitaciju uplatili na OTP banku tek. rn.br.3205489129 U spomen na pok. Veliju Brkovića 500 kn prilažu kolege s posla Adis, Zoran, Hasan i Luka. Obitelj Jović se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE DAROVALI SU: U znak sjećanja i zahvalnosti našem povjereniku pok. Niku Đurišiću, umjesto vijenca prilaže 300 kn Matica umirovljenika Župa dubrovačka. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro–račun Udruge IBAN: HR 98 2340 0091 1103 43594 kod Privredne banke d.d., da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 7848 078. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima. DVA SKALINA UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU DUBROVNIK Udruga zahvaljuje na donacijama. U spomen na susjedu i gospođu pok. Danicu Pezo, 460 kn prilažu stanari zgrade Mata Vodopića br.14,16 i 18, u spomen na pok. Miroslava Milića, umjesto cvijeća, 250kn prilažu Marina i Martina Poša, u spomen na dobru susjedu pok. Rabiju Busuladžić 330 kn prilažu prijatelji iz zgrade, u spomen na pok. Stjepana Perića i Antuna Radića, 500 kn prilaže sindikalana podružnica Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, Jozo Đerek, poklon udruzi 200 kn. Žiro račun: 2407000-1100305036 Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416-221 UDRUZI „ZAJEDNO DO ZDRAVLJA “ PRILAŽU: U spomen na pok. Katicu Alfirević, sjećanje na godine provedene u istoj klupi, te na dan kod su maturirale pred 40 godina, 150 kn prilaže Mirjana Sardelić, u spomen na dragog pok. Pera, 200 kn prilaže Nikica Grljević i djeca. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge.

Žiro račun Udruge kod OTP Banke 2407000 – 1100302492 Molimo da tekst objave šaljete na fax: 312 – 300 DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK darovali su: Stanari zgrade Stjepana Cvijića 32, u spomen na pok. brata naše susjede gđe. Vatović, umjesto vijenca prilažu 300 kn, obitelj Matije Lončar, u spomen na pok. Margaritu Cvjetković, umjesto cvijeća prilažu 200 kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro - račun Doma broj: 2390001-1100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax 416-706. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA Umjesto cvijeća za dragog pok. Šućriju Dilberovića prilaže 200 kn, obitelj Hidović, u spomen na dragog rođaka pok. Niku Gjurišića umjesto cvijeća prilažu 200 kn, obitelj Kovačić i Rimac. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!! račun lige za uplatu je: 2407000-1100021485, fax: 020 / 321 051 ZAHVALA AMATERSKOJ GLUMAČKOJ DRUŽINI BONEGRACIJA Želimo se zahvaliti članovima amaterske glumačke skupine Bonegracija, koji su prihod od ulaznica za predstavu Stari, drama! Na Revelinu 11. kolovoza namijenili našem sinu Damiru Đuriću kao pomoć za njegovo liječenje i rahabilitaciju. Hvala sugrađanima koji su se odazvali na predstavu Bonegracije u tako velikom broju i podržali mlade entuzijaste i njihovu nesebičnu akciju u kojoj je prikupljeno 12.250 kuna. Članovi amaterske glumačke skupine Bonegracija posjetili su Damira u našem domu u Zatonu Velikom, družili se s njim i uljepšali mu dan. Još jednom velika hvala u Damirovo i naše ime svim članovima amaterske skupine Bonegracija okupljene u udruzi dubrovakih studenata Libertas. Marija i Ilija Đurić ZAHVALA OBITELJI RADE PASKOJEVIĆA Ovom prilikom želimo se zahvaliti na novčanoj pomoći obitelji Paskojević iz Zatona Maloga. Luce i Rade Paskojević su u tužnim trenutcima tragičnog gubitka svog sina Tea poklonili dio novčanog priloga prikupljenog umjesto cvijeća i vijenca u prigodi Teova posljednjeg ispraćaja i namijenili ga za liječenje i rehabilitaciju našega sina Damira. Od srca velika hvala obitelji Paskojević u Damirovo i naše ime. Marija i Ilija Đurić


sport

46

Sport REZULTATI • NAJAVE • ANALIZE MOMČAD Brkati slonovi pobjednici su turnira na male barice “Kantafig 2013.”! Oni su u finalu bili bolji od domaćina i prvog favorita turnira, momčadi Moto Servis Buba s 2:1. Strijelci za Brkate slonove u tvrdoj i na trenutke napetoj utakmici bili su Vlado Đurović i Dario Marinović, a za M.s. Buba Mateo Saulan. Treća momčad turnira je KIA Maximus, koja je u meču za broncu svladala Strava Team s 1:0 golom Ivice Gvozdena. Tako je Brkatim slonovima pripao pobjednički pokal, kao

i 10.000 kuna novčane nagrade. Drugoplasirani Moto servis Buba dobio je pet tisuća, a treći KIA Maximus dvije tisuće kuna, koje su odlučili donirati Domu Maslina. U revijalnoj utakmici Debelih i Mršavih pobjedu i glavnu nagradu - pršut, osvojili su Debeli, i to nakon izvođenja penala. Inače, najbolji strijelac turnira, na kojem je od 2. do 25. kolovoza sudjelovalo čak 52 momčadi, je Dario Burmas (Strava Team - 9 pogodaka), a za najboljeg igrača turnira (MVP) proglašen je Vlado Đurović (Brkati slonovi).

BRKATI SLONOVI - POBJEDNICI TURNIRA KANTAFIG 2013.

28/8/2013

TURNIR NA MALE BARICE „KANTAFIG 20

Najbolji s

NAJBOLJI STRIJELAC DARIO BURMAS


28/8/2013

sport

013.“

47

su Brkati slonovi! MRŠAVI I DEBELI S PRŠUTOM

NAJBOLJI IGRAČ VLADO ĐUROVIĆ

Pratite nas na Facebook profilu www.facebook.com/www.dulist.hr


sport

48

28/8/2013

POTPORA ŽUPANIJE PERO Jerković i Nikša Kaleb, direktor i trener Rukometnog kluba Metković, sastali su se sa županom Nikolom Dobroslavićem te pročelnicom za obrazovanje, kulturu i sport Marijetom Hladilo. Predstavnici RK Metković 1963. obavijestili su župana o namjerama ‘ozdravljenja loše situacije u seniorskom rukometu u Metkoviću, a koji je oduvijek bio vrelo talenata i ponajbo-

Oporavlja se rukomet u Metkoviću ljih hrvatskih igrača’. Kazali su na radnom sastanku i kako im je namjera vratiti neke posuđene igrače i dobrim radom vratiti klub u viši rang natjecanja, te zajedno s Rukometnom školom ponovo postati važan rukomet-

ni grad u Hrvatskoj. Za ostvarenje tih nauma im je potrebna potpora i pomoć, što Jerković i Kaleb očekuju i od Županije. Župan Dobroslavić naglasio je da je sadašnja rukometna situacija u Metkoviću neodrživa

te da je doista nužno uz Rukometnu školu vratiti rukomet viših uzrasta na ono mjesto koje Metkoviću pripada. Županija sufinancira rukomet kroz Zajednicu športa DNŽ, zajednicu športa Metko-

vića i Savez, ali će dodatno pomoći iz preostalih sredstava za šport u drugom polugodištu. Jerković i Kaleb su najavili i organizaciju proslave 50 godina rukometa u Metkoviću potkraj ove godine.

KOŠARKA

Blijeda igra pred Eurobasket NAKON dvije pobjede u Dubrovniku, hrvatska košarkaška reprezentacija nastavila je s lošom igrom na pripremama za europsko prvenstvo, koje se u rujnu održava u Sloveniji. Na turniru u Istanbulu Hrvatska je u 1. kolu izgubila od Srbije 71:88 (po četvrtinama 13:21, 22:20, 22:21 i 14:26), a Dubrovčani u sastavu izbornika Jasmina Repeše nisu imali svoj dan. Ante Tomić zabio je 8 koševa (najbolji skakač sa 6 skokova), a Lukša Andrić 4 koša. Najbolji u hrvatskim redovima bio je Marko Tomas sa 16 koševa, a dvoznamenkasti je bio i Dontaye Draper (11). Za Srbiju je najbolje odigrao Nenad Krstić s 19 koševa i 9 skokova, a dobro su ga pratili Raško Katić s 18 i Nemanja Bjelica s 14. U 2. kolu protiv domaćina Turske raspad sustava. Poraz

od 29 razlike i što je najgore, blijeda i bezidejna igra. Turci su slavili s 81:52, po četvrtinama 17:13, 18:18, 25:10 i 21:11. Tomić je bio među boljima u našem sastavu, postigao je 10 koševa, kao i Marko Tomas i Roko Ukić, a opet je bio i naš

najbolji skakač sa 6 skokova. Lukša Andrić još je jednom ostvarIo skroman učinak od 2 koša. Trećeg dana turnira u utakmici za treće mjesto stigla je i pobjeda 77:55 protiv Belgije. Belgijanci su bolje otvorili su-

sret i pred kraj druge četvrtine imali +12, ali naši u nastavku rade seriju 23:0 i odlaze s 27:39 na 50:39. Protiv Belgije Tomić je odigrao 15 minuta i postigao 2 koša uz 4 skoka i 6 asistencija, dok Lukša Andrić nije ulazio u igru. Prvi naš strijelac bio je Dario Šarić sa 16 koševa, a solidni su bili i Luka Žorić (13 koševa i 6 skokova), Roko Ukić (11) i Marko Tomas (10). Utakmica s Belgijom bila je ujedno i posljednja pripremna utakmica naših pred Eurobasket. Slijede pripreme u Crikvenici, a potom put u Sloveniju. U prvom kolu skupine C 4. rujna čekaju nas aktualni branitelji naslova europskog prvaka Španjolci. Potom slijedi Gruzija, Poljska, domaćini Slovenci te na kraju Češka. Za prolaz u četvrtfinale trebat će dohvatiti jedno od prva tri mjesta.


28/8/2013

sport

49

3. HNL - JUG

GOŠK otvorio

pobjedom

DUBROVČANI U BUNDESLIGI

Spahić igrao, Lakić pauzirao

DUBROVAČKI GOŠK pobjedom je otvorio sezonu u južnoj skupini 3. HNL. Na Lapadu je s 1:0 pao makarski Zmaj, a strijelac jedinog pogotka bio je Kovačić u 20. minuti. Vrijedi istaknuti i sjajnog GOŠK-ovog vratara Dalibora Kristića, koji će očito i u novoj sezoni biti velik izazov za sve protivničke napadače. Drugi Zmaj, onaj blatski, imao je više sreće od makarskog imenjaka. Na svojim Zlinjama u županijskom derbiju pred 700 gledatelja Blaćani su svladali opuzenskog Neretvanca s 1:0. Radost navijačima, popularnim Red Dragonsima, donio je Brazilac Rafael Batista Dos

POREDAK

Vrh u Zmijavcima 1. Croatia Zmijavci 3, 2. Imotski 3, 3. Val 3, 4. Mosor 3, 5. Šibenik 3, 6. Omiš 3, 7. GOŠK 3, 8. BŠK Zmaj 3, 9. Hrvace 1, 10. Zagora 1, 11. Konavljanin 0, 12. Zmaj Makarska 0, 13. Neretvanac 0, 14. Primorac 1929. Stobreč 0, 15. Jadran Kaštel Sućurac 0, 16. Neretva 0, 17. Junak 0, 18. Kamen 0.

Santos u 28. minuti. Od ostalih županijskih trećeligaša, Neretva je u Metkoviću na stadionu Iza vage izgubila od jednog od favorita prvenstva Šibenika s 0:2, a Konavljanin je ubilježio poraz na gostovanju u Omišu 1:2. Najuvjerljiviji u 1. kolu bio je prošlogodišnji prvak 1. Županijske lige Croatia, koja je u svojim Zmijavcima pred 500 gledatelja tukla favorizirani Junak s 5:2. Mosor je u Žrnovnici svladao Jadran iz Kaštel Sućurca s 3:1, a aktualni prvak 3. HNL Val je u Kaštel Starom svladao Primorca 1929. s 4:2 uz hattrick 18-godišnjeg Antonija Štimca. Imotski je na Gospinom dolcu s 3:0 tukao Kamen iz Ivanbegovine, dok su mreže ostale netaknute u Hrvacama, gdje je domaćin odigrao 0:0 protiv Zagore. U 2. kolu, u subotu, 31. kolovoza, GOŠK gostuje u Kaštel Sućurcu kod Jadrana, Neretvanac putuje u Šibenik, a Konavljanin dočekuje Vala. Dan kasnije Neretva će dočekati Mosor, a BŠK Zmaj putuje na noge Primorcu 1929. u Stobreč.

Pratite nas na Twitteru www.twitter.com/dulist_hr

OBA kluba u kojima nastupaju Dubrovčani u 3. kolu njemačkog prvenstva stigla su do pobjede. Emir Spahić odigrao je svih 90 minuta u pobjedi Bayer Leverkusena na svojoj BayAreni protiv Borussije Monchengladbach s 4:2. ‘Apotekari’ su nakon tri kola stopostotni i drže vrh ljestvice, zajedno s Borussijom Dortmund, Bayern Munchenom i Mainzom. Srđan Lakić se zbog ozljede leđa nije našao ni na klupi Eintrachta na gostovanju kod imenjaka u Braunschweigu. Nakon dva poraza u prva dva kola, ‘Orlovi’ su upisali pobjedu 2:0, što ih je pogurnulo na diobu 9. do 12. mjesta. U idućem kolu Spahićev Bayer putuje u Gelsenkirchen na noge Schalke 04, dok će Eintracht u Frankfurtu dočekati dortmundsku Borussiju. Podsjetimo, Lakićev Eintracht dobro stoji i u kvalifikacijama za Europsku ligu. Protiv azerbajdžanskog predstavnika Qarabag Agdama imaju prednost od 2:0 s gostovanja u Bakuu, a u srijedu ih dočekuju na Commerzbank-Areni.


50

28/8/2013


28/8/2013

duList IN

‘ZVIJEZDE POD ZVIJEZDAMA’

51

ČESTITKE MLADOJ DUBROVKINJI

Lukrecija Dragić je Kraljica Jadrana! Dedići razniježili dubrovačku publiku KONCERTOM u sklopu programa Zvijezde pod zvijezdama u hotelu Excelsior u ponedjeljak navečer, Gabi, Arsen i Matija Dedić oduševili su brojnu dubrovačku publiku. Nastupajući ponovno zajedno u Dubrovniku nakon gotovo deset godina, svojim su glazbenim performansom u legendarnom dubrovačkom hotelu koji ove godine slavi svoju stogodišnjicu nasmijali i do suza raznježili publiku koja se uz njihovu glazbu mogla prisjetiti prisjetiti minulih vremena i neodsanjanih snova. Koncert obitelji koja zajedno posjeduje preko 60 glazbenih albuma predstavio je Arsena kroz sinergiju pjesnika i kantautora, Gabi kao prvu damu hrvatskih šlagera i Matiju, jednog od naših najnagrađivanijih pianista i jazz glazbenika. U retrospektivi pojedinačnih i zajedničkih uspiješnica, Arsen, Gabi i Matija Dedić stvorili su intimnu, opuštenu, cabaret atmosferu, zabavljajući nas sa istim žarom kako i na počecima njihovih karijera. Kao i u pravoj obitelji, koncertna dinamika se mijenjala; Arsenovu autorsku poeziju Matija je pratio blagom rukom klavirskog virtuoza a Gabi zaokružila svojim prepoznatljivim klasicima. I dok su oni svojim performansom kritizirali, motivirali i nadopunjavali jedni druge, publika u Hotelu Excelsior potpuno se prepustila vrunskoj glazbenoj izvedbi i velikim aplauzom nagradila ovu iznimno talentiranu glazbenu obitelj.

MLADA Dubrovkinja Lukrecija Dragić nova je Kraljica Jadrana! Laskavu titulu 18-godišnja Lukrecija ponijela je na izboru održanom u rapskom hotelu International. Za prvu princezu izabrana je Rabljanka Magali Theodora Lončar, dok je druga princeza Adriana Bekavac iz Makarske. Puljanka Isabella Rokvić izabrana je za fotokraljicu, a kraljicom stila proglašena je Dora Divila iz Šibenika. Izbor su vodile Ava Karabatić i Maja Curavić. Podsjetimo, na natjecanju ljepote Kraljica Jadrana sudjeluju djevojke iz raznih djelova Jadrana, a na glamuroznoj večeri ispred žirija i publike prošetale su u casual izadnju, u kupaćim kostimima, vjenčanicama i večernjim haljinama. A mi naravno čestitamo našoj Lukreciji!


duList IN

52

duList IN ZABAVA • GRADSKA SCENA • MODA • NOĆNI ŽIVOT RAZGOVARAO: NIKŠA MILETIĆ

DUBROVČANIN sa svjetskom adresom, bivši mister Hrvatske i svjetski top model Antonio Lujak nedavno je kratko boravio u svom rodnom Gradu. Bila je to idealna prilika da u razgovoru za duList podijeli s Dubrovkinjama i Dubrovčanima kako izgleda njegov život posljednjih osam godina, koje žene su mu najdraže i kako je to raditi uz bok s Evom Longoriom. Kako ste ušli u svijet manekenstva? - Sve je bilo spontano. Prvo iskustvo je bilo u Dubrovniku na nagovor prijatelja i rodbine, a tada su me i skautirali za mistera Hrvatske. To je nekakvo moje prvo iskustvo. Nitko nije postao vrhunski model odmah, morao sam puno raditi kako bih danas bio gdje jesam. Gdje je bila Vaša prva ‘velika adresa’? - Milano je bio veliki iskorak za mene. Pogotovo prije krize, taj grad je bio modna metropola, a krenuti sam iz malog grada u takvu jednu drugu kulturu, gdje ne znaš nikoga ni ništa, a konkurencija je ogromna...Tad

ANTONIO S EVOM LONGORIOM

nije bio smartphone-a ili nekih drugih elektronskih pomagala. Dali su mi mapu i rekli da se snađem. Je li Vas bilo strah? - Nikad me nije bilo strah, ali bila je nepoznanica. Nisam znao u što idem.

ROĐEN ZA TAJ POSAO Kakvo je iskustvo bilo šetati velikom pistom po prvi puta? - Pa to je bilo u Sloveniji, ali imao sam sreću da sam snimao više neke spotove. U Milanu sam imao prvu veliku reviju za Braccialini, i iskreno imao sam osjećaj da sam rođen za taj posao. Tremu nisam imao, kako su stvari dolazile tako su se i odrađivale. Kako biste opisali svoju karijeru? - Bilo je svega, bilo je uspona i padova. Kad je kriza pogodila, mijenjao sam i agente, imao sam loših, ali i odličnih razdoblja. Posljednje dvije godine mi ide stvarno dobro, a sada sam napravio veliku stvar sa selidbom u Los Angeles. Kako izgleda Vaš prosječni dan, ili možda bolje kako bi

28/8/2013

SVJETSKI TRAŽEN MODEL IZ DUBROVNIK

Ponosan s - Pa ljudi općenito danas više znaju za Hrvatsku i za Dubrovnik nego prije. Ne moram se truditi objašnjavati gdje je Lijepa naša i gdje je Grad. Uvijek su ili bili već, ili im je netko njihov bio na našoj obali. Za Dubrovnik i Split svi znaju. U Hong Kongu mi se dogodilo da sam sreo jednu Europljanku s kojom sam razgovarao i koja nije znala gdje je Hrvatska, ali znala gdje je Dubrovnik – kaže Lujak

opisali životni stil modela? - Model mora uvijek biti in na tržištu. Prema tome se moraš odijevati, to moraš živjeti. Malo je teško dočarati to mijenjanje gradova kao čarapa, dostupnost noćnog života, najboljih klubova i slično. Ali druga strana medalje je što si gotovo uvijek sam. Ali danas se i to mijenja, postoji mail, Facebook, ti neki društveni alati. Uspijevate li održati prijateljstva, ili curu možda? - Prijatelje da, ali curu nikako. Onda pitanje za dame, znači nemate curu? - Ne (smijeh). A prijatelji? - Nakon toliko vremena putovanja upoznaš ljude koji su ili stalno u nekom gradu ili uvijek se netko nađe u gradu od modela s kojima si radio i družio se s njima. Društven sam i imam prijatelje u gotovo svakom gradu u kojem sam živio. Koliko imate uspjeha sa ženama? Jesu li Vam draže Europljanke ili Amerikanke? - Svaki kontinent ima svoje. Svoju kulturu, razmišljanje, držanje, ali osnove su iste. Meni su osobno draže žene u Europi. U Americi možeš vidjeti svega, ima

cura da ti stane pamet i stereotipi o njima nisu točni. Do izgleda nije problem, ali odgoj i način razmišljanja je puno drugačiji nego ovdje kod nas. Prebrz je život tamo i ‘prematerijalan’. Koliko se može živjeti od manekenstva? - Jako se teško probiti i doći do imena. Ali kad se probijete u tom svijetu, primjerice ja sam komercijalni model i dnevni honorar za normalni komercijalni model je oko tisuću eura. No posljednjih godina nam dosta posla ‘dižu’ slavni glumci, pjevači itd. Koliko muški model može raditi, odnosno kad muški model prestaje biti zanimljiv? - Pa dosta dugo, pogotovo ako drži do sebe. Ti modeli postaju jako traženi, manja ti je konkurencija, ulaziš u jedan izbor gdje ih nema puno i jedan prepoznatljivi stil. Angažmani onda idu sami od sebe.

PROBIJANJE BARIJERE Možete li Vi živjeti samo od tog posla? - Već osam godina živim u najskupljim gradovima svijeta, i ne odustajem od svog stila života. Ali nisam bio glup, štedio


28/8/2013

duList IN

53

KA ANTONIO LUJAK

sam na Dubrovnik sam dosta i uložio novac s mojom obitelji. Mogu si priuštiti dobar život, ali ne živim nekim bogataškim stilom. Napravio sam ‘osiguranje’ i sve ovo dosada je bila uvertira za ono što me čeka.

naglaska pomoći u tome. Imam super učiteljicu glume koja je već 40 godina u tom poslu. Pripremala je Salmu Hayek, Tobyja MacGuirea, Leonarda Di Capria, Roberta Downey Jr... Mislim da sam u dobrim rukama. U svojoj karijeri ste surađivali i sa brojnim celebritijima. Kakva su Vaša iskustva s nji-

ma, primjerice s Evom Longorijom? - Zavisi sve od osobe do osobe, dio njih je u sedmom nebu, a dio njih sasvim normalna osoba. Eva Longoria je skroz OK cura koja radi svoj posao, profesionalna je, komunikativna, normalna, otvorena... Ugodno je bilo raditi s njome. Nadam se da će uskoro biti puno više tih zvijezda.

GDJE GOD DA SAM, ZNAM ODAKLE SAM Što Vam kolege, a i celebritiji kažu kad im kažete da ste iz Dubrovnika? - Pa ljudi općenito danas više znaju za Hrvatsku i za Dubrovnik nego prije. Ne moram se truditi objašnjavati gdje je Lijepa naša i gdje je Grad. Uvijek su A to je? - Želim se prebaciti u glumačke vode. Krajem idućeg mjeseca snimam film na Havajima. To je nezavisna produkcija, horor/triler u kojem ću imati lijepu govornu ulogu. To je velika stvar i velika razlika od samog pojavljivanja. Znači mogli bi Vas gledati i u nekoj hollywoodskoj produkciji? - Želim biti prvi glumac s naših područja koji će uspješno prijeći onu barijeru da ne glumim samo ruske mafijaše. Mislim da će mi izgled i nedostatak

Pratite nas na Facebook profilu www.facebook.com/www.dulist.hr

ili bili već, ili im je netko njihov bio na našoj obali. Za Dubrovnik i Split svi znaju. U Hong Kongu mi se dogodilo da sam sreo jednu Europljanku s kojom sam razgovarao i koja nije znala gdje je Hrvatska, ali znala gdje je Dubrovnik. Što Vama danas znači Dubrovnik? Je li ovo još uvijek dom? - Dok god svi moji budu živi ovo će uvijek biti moj dom. Neću nikada zaboraviti odakle sam. Na neki način ja sam ambasador mog Grada gdje god da pođem. Mogu živjeti bilo gdje u svijetu, ali znam odakle sam. Ponosan sam na svoje podrijetlo. Amerika je ‘ludilo’, ali moj grad ima deset puta veću kulturu i povijest nego Amerika. Lijepo je poći i napravit’ karijeru, ali...(smijeh) Koji su Vaši planovi za budućnost? -Nastavit ću grist’ i gurat’ i nastavit na planu kojeg sam zacrtao. Čeka me dosta posla i ulaganja.


duList IN

54

28/8/2013

NIKŠA KUŠELJ PREDSTAVIO ‘BERAČE SOLI’ I ‘FLEUR DE SEL’

Glazba

Nikša Kušelj prošlog tjedna u Kneževom dvoru predstavio je svoj prvi kantautorski album ‘Berači soli’ i knjigu ‘Fleur de sel’ . Tako je publici otpjevao deset pjesama s tog albuma uz pratnju ansambla Visconti, a na trubi mu se prilikom izvedbi nekoliko pjesama pridružio i brat Ivan te Đive Franetović Kušelj na flauti. Nikša Kušelj poznati je hrvatski glumac. Značajnije uloge ostvario je u filmovima „Konjanik“ i „Generalov carski osmjeh“, te u seriji „Jesen stiže dunjo moja“. Kao član ansambla HNK u Zagrebu istaknuo se u predstavama „Prosjačka opera“, „Macbeth“ i „Konji ubijaju zar ne“. Na pitanje što ga je motiviralo za izdavanje prvog kantautorskog albuma i knjige odgovara: -To je jednostavno izašlo na pravi način iz mene, na način na koji sam se mogao


28/8/2013

duList IN

55

me čini boljim najbolje izraziti, predstaviti i dati ono što mislim da je dobro. Pitanje je na koji način će se to ispoljiti, glumom, pisanjem ii pjevanjem? Sve mi je to blisko i jako mi se sviđa. Dogodilo se to da mi je i glazba dosta bitna, s njome sam povezan i odlučio sam se na to jer već dugo stoji u meni, i sad je dobilo svoju pravu esenciju. To je ono što me čini boljim. ‘Berači soli’ su jedna prekrasna metafora, a danas mnogi od nas nisu svjesni koliko oko nas ima lijepih stvari – istaknuo je Nikša Kušelj. Treba dodati i kako je on još 2008. godine bio pobjednik HRT-ovog showa „Zvijezde pjevaju“. -To je svakako bila jedna dobra priča koja dosta potakne čovjeka, premda u sklopu tog showa nisam pjevao svoje pjesme. Naravno da to čovjeku daje dobar impuls kako bi krenuo u ovo – naglasio je. Album donosi atmosferu mediteranske glazbe i uvodi nas u svijet slikovitih asocijacija na ljetno kino, Dubrovačke ljetne igre, bose noge, nonu i klavir, akvarij te

brodove i luke. Kao rođeni Dubrovčanin, u njemu dočarava atmosferu Grada kroz sjećanje na svoje djetinjstvo. Zbirka pjesama se sastoji od tri dijela: „Fleur de sel“ dotiče

nesvjesno u nama, „Rijetki petci i zgužvani ponedjeljci“ čine pjesme o stvarnosti, filmu i kazalištu, dok „Festival-karneval-funeral“ otvara stvarnost i realitet oko nas. -Mediteran je nešto od čega i da hoću ne mogu bježati. Naravno, na CD-u, osim mediteranskog izričaja, ima i bossa nove, jazza, gipsy swinga i ostaloga. Neodoljivi su to tekstovi i različiti glazbeni stilovi – napomenuo je Kušelj kojeg smo ove godine u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara imali priliku gledati u predstavi Ekvinocijo Joška Juvančića. -To je predstava koja je u svakom pogledu obilježila Ljetne igre zadnjih puno godina. Ta mi se predstava jako sviđa jer se u njoj našla dobra glumačka ekipa. Primjerice moja draga Doris Šarić Kukuljica, pa Maro Martinović, dakle ne samo da smo je ponovno pronašli, nego je veća, bolja i jača. To je bila jako dobra predstava. Hvala Krešu Dolenčiću što je omogućio da se ona realizira – zaključio je Nikša Kušelj. ap


duList IN

56

28/8/2013

S JAHTOM DOROTHY ANN PUTUJE PO JADRANU

Krivac za svjetsku krizu u Cavtatu JAHTA Dorothy Ann, ovih dana plovi Jadranom, a među brojnim našim lukama i lučicama, osvanula je privezana na rivi u Cavtatu. Vlasnik jahte je John Devaney. Magazin Time Devaneyja je proglasio jednim od 25 najvećih krivaca za svjetsku financijsku krizu koja je počela u SAD-u 2008. godine. Zbog ‘etikete’ koju nosi, Devaney se i na Jadranu pojavljivao zamaskiran, unatoč tome što je više puta izjavio kako ‘nije ljutit, već da vjeruje u pravila prema kojima je igrao’. - Kad si uspješan, ljudi te za svašta optužuju – naglašavao je Devaney.

OSEBUJNI STIL JADRANKA KLJUČANINA

Zadarski modni mačak šetao po Stradunu JADRANKO Ključanin, koji je zbog svog osebujnog modnog stila dobio nadimak zadarski Modni Mačak, jedna je od poznatih osoba koje su prođirale Stradunom. Zadarski modni mačak poznat je i po svojim performansima. Jedan takav bio je sa sukošanskim zvončarima i njihovim janjcima. Prošle godine Ključanin je bio glavni glumac u spotu nizozemskog DJ-a Brane Kovaka za pjesmu ‘Liberty Park’, za koji je sam osmislio koreografiju. Za razliku od zagrebačkog Modnog Mačka, Marka Grub-

ZANIMLJIVA PROMETALA NA PUTU

Traktorom kroz Gruž nića, Ključanin odbija nositi brendirane stvari i sve sam dizajnira. Dok Grubnić voli skupe Hermesove torbe on je još 2011. istaknuo kako bi taj novac radije donirao bakicama koje kopaju po smeću.

TRAKTOR njemačkih registracijskih oznaka, izazvao je nedavno iznenađenje u Gružu, na parkiralištu u Luci. Starinski traktor marke Porsche vukući za sobom prikolicu lijepo se parkirao na parking, a sve je zabilježio svojim fotoaparatom naš Zvone Pandža. Podsjetimo, ovo nije prvo ‘zanimljivo’ sredstvo prijevoza koje je ovu sezonu posjetilo Dubrovnik. Francuski avanturist posjetio je u lipnju na traktoru Dubrovnik, a mora se priznati kako nije naišao na odobravanje drugih sudionika u prometu.


28/8/2013

duList IN

57

LUDE LJETNE ZABAVE JOŠ NE STAJU CULTURE Club Revelin ugostio je veliku nizozemsku zvijezdu Sandera van Doorna, a večer je, kao i mnoge ljetne večeri, bila rasplesana i vesela. Tko je poznati nizozemski DJ? Prvi veliki uspjeh Sandera Van Doorna bio je osiguravanje rezidencije Judgement Sunday na Ibizi i u Gallery klubu Londonu. Nakon toga nastupao je u najvećim svjetskim klubovima. Godine 2007. bio je u Eddie Halliwell’s BBC Radio One showu. Njegovi producentski radovi i remixevi osobito su zapaženi na elektronskoj glazbenoj industriji te su imale potporu od više od 50 radio postaja širom svijeta. Radio je za poznate svjetske zvijezde kao što su Sia, The Killers, Swedish House Mafia, Depeche Mode, te ja surađivao i sa Robbie Williamsom.

Sander van Doorn

rasplesao Dubrovnik


duList IN

58

28/8/2013

PREDSTAVLJANJE NOVOG ALBUMA COLD SNAP-a COLD SNAP, varaždinski groove metal bend nastupio je po četvrti put u Dubrovniku u Lazaretima. Razlog ovoga puta bio je promocija novog albuma “World

War 3” kojeg su izdali 5. srpnja ove godine. Ovo je, kažu mnogi, definitivno najkvalitetniji i najžešći uradak COLD SNAP-a, pa stoga ni ne čudi broj okupljenih koji su na-

zočili na njihovom koncertu. Uz njih nastupili su punk rock band Kevlar Bikini iz Zagreba, Dubrovčani Krakatoa s melodic hardcore zvukom, te Siledžije, crossover band iz Ljubuškog.

Sudeći po broju okupljenih ljubitelja ovog, malo žešćeg zvuka, žestoke alternativne glazbe u Dubrovniku nedostaje, stoga se nadamo kako će se ova situacija viđati (i čuti) češće!

Žestok zvuk u Lazaretima!


28/8/2013

duList IN

59

PUBLIKA UŽIVALA NA ORSULI

Bare i Majke oduševili i ovaj put!

JEDAN od posljednjih ovogodišnjih koncerata u sklopu Park Orsula Music Festivala, onaj Gorana Bareta i Majki, održan je ove subote na Parku Orsuli. Još i prije objave svojeg prvog albuma, vinkovačke Majke stekle su kultni status na hrvatskoj underground sceni. Godina je bila 1988., kazeta je objavljena za izdavačku kuću Slušaj najglasnije, a svi koji su nazočili koncertima Majki pričali su o neponovljivoj energiji kojom Goran Bare i ostatak benda vladaju svojim blues-rockom nastalim pod utjecajem grupa Flamin’ Groovies, MC 5, The Stooges i drugih. Početkom devedesetih Majke svoj status proširuju na veći broj ljudi. Albumi “Razum i bezumlje”, “Razdor” i “Milost” pokazuju grupu u naponu snage, a sve je kulminiralo 1996. godine i albumom “Vrijeme je da se krene” nakon kojeg Majke počinju nastupati i u najvećim dvoranama, odnosno koncertnim prostorima. Plešući na rubu ovisnosti, Goran Bare svojim pomalo šamanističkim tekstovima i isto takvim scenskim nastupom, postaje jedan od predvodnika hrvatske rock scene. Grupa Majke su od samih početaka

zbog raznih razloga mijenjali postave benda, a nakon što su objavili live album “Život uživo” i hvaljeni “Put do srca sunca”, 2000. dolazi do raspuštanja benda. Bare nastavlja sa solo karijerom i objavljuje tri albuma, a 2007. se Majke opet okupljaju. Nakon što su nekoliko godina nastupali bez objavljenog diskografskog materijala, 2011. izlazi album “Teške boje” koji dobiva odlične kritike i vraća Majkama status jedne od najvećih hrvatskih rock grupa.


duList IN

60

28/8/2013

ZA KRAJ OVOGODIŠNJEG PROGRAMA

Igre poklonile Gradu Ibricu

NAKON spuštanja festivalske zastave i zatvaranja 64. Igara, koncert ispred Crkve svetoga Vlaha održao je Ibrica Jusić. Vjernoj publici i svim posjetiteljima Igre su poklonile koncert Ibrice Jusića, točno u ponoć ispred crkve Sv. Vlaha. Uz pratnju svog vjernog prijatelja psa Bonda, Ibrica je pjevao neke od svojih legendarnih pjesama te tako oduševio domaću, ali i stranu publiku. Svi su s oduševljenjem promatrali ovaj fa-

ntastični koncert jednog od omiljenih dubrovačkih pjevača, koji se na estradi pojavio daleke 1968. i od tada ne prestaje oduševljavati, a i simbol je ljeta u Gradu.


28/8/2013

horoskop

OVAN

61

VAGA

Više ste zainteresirani za stabilizaciju postojeće veze nego za ne-

Ovo je razdoblje u kojem se trebate više posvetiti sebi i svojim

ke avanture. Jedna osoba intelektualnog tipa mogla bi vam se po-

dosadašnjim odlukama i potezima. Ulazite u kraj svoje solarne

sebno svidjeti. Sunce koje ulazi u znak Djevice ovoga tjedna donosi

godine pa će i tenzije pasti, a vi ćete se htjeti što više povući u sebe i

vam posebnu energiju, ali i pojačane zadatke.

svoje misli. Na taj način napunit ćete baterije šarmom i energijom.

BIK

ŠKORPION

Sretni dani su ponovno pred vama, ali samo ako uspijete izbjeći

Sunce koje ulazi u Djevicu donosi puno zbivanja u vaš društveni

pretjeranu kritiku prema svojim voljenim i naravno, sami sebi.

život. S obzirom na Merkurovo kretanje bit će i prilično kompli-

Imate potrebu malo raspustiti kosu i ludirati se. Neka tako i bude.

ciranih situacija. Mogući su nesporazumi s voljenim osobama pa

Manje financijske restrikcije zahtijevaju kreativniji pristup traže-

budite vrlo precizni u svojim željama i zahtjevima.

nju zabave.

BLIZANCI

STRIJELAC Netko s kim odavno njegujete lijepe prijateljske odnose mogao

Bilo da je u pitanju posjet osobe iz prošlosti ili samo vaše pu-

bi vam doći s ljubavnom ponudom koja ni vama neće biti mrska.

tovanje kroz sjećanja, ovo će biti prilično zanimljivo razdoblje za

Ako je tako dobro razmislite vrijedi li ugrožavanje dobrog prija-

vas. Shvatite to kao i određen emocionalni test kojim trebate po-

teljstva radi veze za koju niste sigurni da će uspjeti.

kazati kakav pogled imate na sebe i svoje postupke.

RAK

JARAC Sunce u Djevici donosi vam pozitivno razdoblje, pogotovo kad

Iako je istina izreka da istina ponekad boli, kad ste vi u pitanju,

su u pitanju putovanja i druženja. Uzmite voljenu osobu i otpu-

vaša istina škodi samo vama! Nemojte biti vlastiti najgori kritičar.

tujte u nepoznato. Pripazite pri tom samo kako ne bi došlo do

Promijenite svoj rječnik prema sebi. Jednom kad vi sebe prihvatite

problema s dokumentima.

kako treba i drugi će vas početi gledati drugim očima.

LAV

VODENJAK Neki od Vodenjaka osjetit će pojačanje emocionalne veze s voljenom

Na ljubavnom planu dolazi smirenje i emotivno zatišje.

osobom. Odnosi će biti intimniji i intenzivniji pa su mogući razgovori

Ako ste u vezi trebat ćete skladnije odnose nakon burnog ljeta

o sljedećem koraku u vezi. Trebate li potporu u nekim pitanjima onda

pa ćete i sami biti spremni na razne kompromise. Ako ste slo-

ovaj tjedan slobodno zatražite i dobit ćete sve što želite.

bodni, određena osoba mogla bi zaintrigirati ego u vama.

DJEVICA

RIBE Ovo je razdoblje u kojem trebate sjesti s ljudima koji su vam

Ovo je odlično razdoblje za vas. Sunce koje ulazi u vaš znak

važni i odraditi jedan iskreni razgovor s njima. Sunce u Djevici

donosi vam energiju za sve što želite. Ostavit ćete dobar utisak na

donosi vam poznato područje na kojem ćete moći riješiti ono što

ljude oko sebe pa ako želite pokazati partneru nešto posebno onda

vas muči već dulje vrijeme. Bitno je samo ostati iskren u svakom

je ovo idealno razdoblje za to.

pogledu.


duList info

62

duListnfo i NAJAVE • DOGAĐANJA

IMPRESSUM GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić FOTOGRAF Zvonimir Pandža KOLUMNISTI Božo Lasić, Boris Njavro GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin MARKETING Kristina Ostojić, Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš JUST DUBROVNIK Kim Lucia Butigan, Ariana Koši

28/8/2013

LJETNO IZDANJE

Gruška noć POPULARNA zabavna manifestacija Gruška noć održat će se ove godine 31. kolovoza. Podsjetimo, Gruška noć odr-

žala se već jednom ove godine, u proljeće, a ova u subotu označava ‘ljetno izdanje’ jedne od najpopularnijih dubrovačkih ‘noći’.

REVELIN

Koncert - Fasano&Forest NIKOLA Fasano & Steve Forest nastupit će u Culture Clubu Revelin 30. kolovoza s početkom u 23 sata. Zanimljivi po suradnji sa Pit Bull-om u singlu ‘I know you want me (Calle ocho)’ , koji je postao svjetski hit. Mnogima su najpoznatiji i kao rezidenti kluba princa od Monaca Alberta II.

KNJIGA BARBARE KLEPIĆ

Džepovi od marcipana DRUŠTVO dubrovačkih pisaca najavljuje predstavljanje svog novog izdanja, prve pjesničke zbirke mlade dubrovačke pjesnikinje Barbare Klepić koje će se održati u subotu 31. kolovoza 2013. godine u klaustru Dominikanskog samostana u Dubrovniku, s po-

četkom u 20 sati. Zbirku nazvanu „Džepovi od marcipana“ uz Barbaru će predstaviti Jele Sršen, u ime izdavača Boris Njavro te urednica ovog izdanja Mariela Marković.

U PARKU ORSULA Dubrovnik, 28/8/2013 Broj 99 GODINA II. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

Silente i gosti iznenađenja Silente i gosti iznenađenja posljednji je koncert ovogodišnjeg programa Parka Orsula, a koncert će održati 30. kolovoza s početkom u 21 sat i 30 minuta. Ulaznice za sve registrirane prijatelje udruge Ambient Croatia stoje 30kn a 50kn za sve ostale posjetitelje.


28/8/2013

63


zadnja

64

DRAMA U ZRAČNOJ LUCI DUBROVNIKU

POGLED STRAGA

Zrakoplov zbog dima prisilno sletio u Čilipe U DUBROVAČKOJ zračnoj luci početkom tjedna prisilno je sletio zrakoplov. Kako doznajemo riječ je o avioprijevozniku Condor koji je bio u preletu i njegovo slijetanje nije bilo predviđeno. - To je Boeing 757, s 204 putnika i devet članova posade. Bio je na putu za Frankfurt – rekao nam je Nino Skurić, zapovjednik vatrogasne postrojbe zračne luke Dubrovnik.

- Oko 15.30 je javio da će morati sletjeti zbog dima u kabini. Dobili smo od tornja tu obavijest i postupili po našem planu hitnosti. Avion je sletio, pregledali smo sve, osjećao se malo dim, ali nije bilo izvora. Ni posada nije mogla naći izvor. Evakuacija je odmah napravljena - rekao nam je Skurić. - Slijedom okolnosti bio sam na licu mjesta i mogao sam pratiti sva događanja, jer sam

se ukrcavao u zrakoplov koji je trebao poletjeti za Zagreb. Jedino što mogu je izraziti veliko zadovoljstvo od strane aerodromskog osoblja i svih nadležnih službi jer su napravili izvrsnu akciju i vrlo brzo izvlačenje putnika. Zrakoplov je odvučen tzv. push backom na alternativnu poziciju, i čim se to odradilo aerodrom je pušten u promet - kazao je direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić.

30

život

BRANIMIR LASAN - ZA SVAKI INSTRUMENT VEŽU ME DUBOKE EMOCIJE

32

duplerica

30. GODIŠNJICA OSNUTKA - CROATIA OŠLJE BILA JE I OSTALA SIMBOL HRVATSTVA

38

To je Boeing 757, s 204 putnika i devet članova posade. Bio je na putu za Frankfurt – rekao nam je Nino Skurić, zapovjednik vatrogasne postrojbe zračne luke Dubrovnik

28/8/2013

kultura

TARA HORVAT, MLADA DUBROVAČKA VIOLINISTICA TALENT SE UVIJEK PREPOZNAJE

52

duList IN

MANEKEN ANTONIO LUJAK ZA DULIST PONOSAN SAM NA DUBROVNIK!

okreni dulist.hr

duList #99  

Dubrovački tjednik, 28. kolovoza 2013.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you