Page 1


TEMA

12-13

AFERA ŠIPAN

GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Marko Giljača Andrea Falkoni Račić STALNA SURADNJA Ana Prohaska, Klara Vojvodić, Baldo Marunčić, Davor Lopin, Varina Jurica Turk, Boris Njavro i Branko Kusovac FOTOGRAFIJE Zvonimir Pandža GRAFIČKA PRIPREMA Diana Njirić i Gordana Kužnin MARKETING Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš

Dubrovnik, 30.11.2011. Broj 9 GODINA I. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

2

30/11/2011

Vlahušić otvorio dušu, od Vićana ni glasa! AKTUALNO

26-27

4-5

GRAD

RADNICI O JEDNOSTRANOM RASKIDANJU KOLEKTIVNOG UGOVORA

SVETI NIKOLA 1991.

Dan kada je Nastavljaju se očuvana sloboda igre rušenja Grada Libertasa RAZGOVOR

10-11

MARKO RAKAR ‘HRVATSKI JULIAN ASSANGE’

Javna nabava majka korupcije TEMA RAVNATELJ CARITASA DUBROVAČKE BISKUPIJE DON ROBERT ČIBARIĆ

Preuzimamo odgovornost za potrebite

24-25

duList IN ANDREA ZVONO

Sretna sam što napokon imam diplomu u rukama

74-76


PEŠKAFONDO

Počasni lakrdijaš Možda će to netko opravdati, jer kao tada svi ti inkriminirajući dokumenti nisu bili dostupni niti poznati široj javnosti. Ali danas jesu. Transkripti su prošetali po svim medijima, javnost je upoznata sa svim detaljima. Političari su ga predložili iskazali mu priznanje i zahvalnost. Zašto mu je danas ne ukinu?

Piše: Barbara Đurasović ‘KRASNOGA’ li počasnog građanina imamo. Tim prije što je i bivši predsjednik Republike. Baš nam je na čast taj Stjepan Mesić. I kako je ovo upravo vrijeme kad se prisjećamo najtežih dana novije povijesti, vremena od pred dva desetljeća kad smo se izborili za neovisnu nam Hrvatsku, na vidjelo izlaze zastrašujuće i šokantne izjave tada če-

lnih ljudi u državi. Mesić ko Mesić, danas lita bez posljedica, a bogami je dosta toga izgovorio (za ne izrazit se vulgarnije) i prije dvadeset godina. I ne želim sad ulazit u kontekst njegovog omalovažavanja ljudi koji su branili svoje, već se javno zapitati tko je tom čovjeku dozvolio da postane počasnim građaninom Dubrovnika. I tad, kad mu se prije nepune dvije godine dodjelivala lenta počasnoga, mnogi su znali tko je Mesić i što je on sve ‘baljezgao’ u tim povjesnim ratnim danima. Ali zažmirilo se, okrenulo se glavom pred činjenicama, jer trebalo je starog lakrdijaša okitit još jednom titulom. I tako je postao Počasni. Na sramotu svima nama. Možda će to netko opravdati, jer kao tada svi ti inkriminirajući dokumenti nisu bili dostupni niti poznati široj javnosti. Ali danas jesu. Transkripti su prošetali po svim medijima, javnost je upo-

znata sa svim detaljima. Detaljima da su Dubrovčani te ’91. bili kukavice, a Konavljani ljudi koji su pobjegli sa svog ognjišta. I masa je tu još bljuvotina koje je Mesić izgovorio, no još je gore što nitko od lokalnih vladajućih političara niti braniteljskih udruga u tome ne vidi ništa sporno ili problematično. Ti isti političari su ga predložili iskazali mu priznanje i zahvalnost. Za što??? Da je drukčije već danas se taj čovjek ne bi mogao dičiti titulom počasnog građanina Dubrovnika. Zašto mu je ne ukinu? Ili možda svi ti naši bajni političari smatraju kako nas i nije baš uvrijedio. A jest, uvrijedio je sve one koji su branili Grad bilo s puškom ili sa svojim ostankom u okruženom Dubrovniku. Uvrijedio i osramotio. Kakav je đon obraz bio tada, vjerojatno mu ne bi teško pala odluka o skidanju titule počasnog građanina. A jedino to zaslužuje. Ali… sve je to nekako

krivo tempirano. Ti transkripti su baš nezgodno pali u vrijeme pred same izbore. I najbolje se još jednom oglušit, okrenut glavu i pravit se da je Mesić sve to govorio o nekim strancima, možda ‘prijateljima’ Kazahstancima! Kako je u nas sve normalno, tko zna možda za par godina titulom počasnog građanina okitimo i nekog od onih koji su nas gađali. Da na miru mogu popit kavu na Stradunu. Tko zna, možda ćemo i to dočekati… I dobro… Toliko o njemu. U utorak slavimo naše branitelje, i zato svi skupa na Srđ. Sjetimo se i ne zaboravimo, odajmo im dužno poštovanje i izrecimo im jedno veliko Hvala… A prije toga, red bi bio u nedjelju izaći na birališta, zato ne zaboravite na svoju demokratsku obvezu i građansku dužnost… Adio Vam

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 7. PROSINCA 30/11/2011

3


TEMA

SVETI NIKOLA 1991. 2011. - DVADESET GODINA OD NAJTEŽEG DANA DUBROVAČKE

Dan kada je očuvana slobod PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ

DAN JE TO KADA JE DUBROVNIK očuvao i obranio svoju slobodu. Dan je to kada se s pijetetom trebamo prisjećati 19 poginulih branitelja i civila, 60 ozlijeđenih osoba, ali i svih onih hrabrih, malobrojnih branitelja, koji su se tog dana žestoko borili na prvoj liniji obrane za nas i našu slobodu. Dan je to kada se treba sjetiti i hrabrih vatrogasaca koji su gaseći vatrene buktinje također spašavali Grad i njegove stanovnike. Dan je to kada se s tugom prisjećamo tog krvavog 6. prosinca 1991. godine i najtežeg dana u dugoj dubrovačkoj povijesti. Izgubljeni su ljudski životi, a ranjeno je i kameno tkivo Grada, nisu ga spasile ni bandjere UNESCO-a u koje smo vjerovali, zapravo nadali se kako će iste spriječiti bjesomučno iživljavanje nad našim Gradom. No, očekivanja se nisu ispu-

4

30/11/2011

nila. Razum nije prevladao. Samo u napadu 6. prosinca povijesnu jezgru pogodilo je više od 600 topničkih projektila, devet zgrada u potpunosti je izgorjelo, dok je čak 461 zgrada pretrpjela teža oštećenja. Samo Stradun je izravno pogođen s 45, a franjevački samostan s 37 projektila, i zapravo nema kutka ove svjetske kulturne baštine koji nije bio oštećen.

FIJUK GRANATA, PALEŽ, DIM, RAZARANJE... Crni petak dubrovački ostat će u pamćenju onih koji su ga proživjeli kao dan obilježen fijukanjem granata, detonacijama, dimom i paleži, tugom i nevjericom onih koji su ostali unutar i izvan zidina. Napad je trajao cijeli dan, a sve je počelo u

rano jutro na blagdan Svetoga Nikole prije 20 godina, usprkos uvjerenju kako je postignuto primirje koje je trebalo stupiti na snagu upravo tog krvavog 6. prosinca. No, dogodilo se upravo suprotno - srbocrnogorski agresor žestoko je krenuo u razaranje Grada, uz pokušaj osvajanja tvrđave Imperijal na Srđu, koju su obranili hrabri branitelji. Iako brojčano daleko slabiji, branitelji Imperijala, danas dubrovačkog simbola slobode, uspjeli su u bitki za Srđ odbiti sve napade nadmoćnijeg neprijatelja. Žestoki napad bio je usmjeren i na ostale prve linije obrane od Sustjepana preko Nuncijate do Orkanskih visova i Belvedera.

GRAD NIJE PAO Bezbrojne granate koje su toga dana pa-


E POVIJESTI

da Grada dale unutra zidina uništavale su i palače renesansnog grada, pri čemu ih je devet jako oštećeno, gorjele su barke u Portu, a nakon prestanka granatiranja buknuli su požari. U situaciji bez vode gašenje je bilo dakako bilo otežano, no buktinja se gasila morem, a vatrogascima su se u cjelonoćnoj borbi s vatrom priključili i građani. Jutro poslije Dubrovčani su ostali bez daha pri pogledu na ranjeni Grad, no usprkos žestokom napadu s mora, kopna i iz zraka, te cijeni koju smo morali platiti u ljudskim životima, Grad nije pao. Njegova sloboda je obranjena, a 6. 12. 1991. godine ujedno je označio prekretnicu u ratu na dubrovačkom području. - Herojskom obranom Grada dubrovački

branitelji su porazili agresora, te zajedno sa svim građanima koji su ostali u svom gradu, svojom hrabrošću i žrtvom ispisali

KRIVCI ZA NAPAD NA DUBROVNIK?

Optužnice i presude Haaški sud je za napad na Dubrovnik podignuo četiri optužnice - dvije su završile s presudama od 7, odnosno 7 i pol godina zatvora, dok je Milan Zec oslobođen optužbi, a Vladimir Kovačević Rambo prepušten je Tužiteljstvu Srbije, te je privremeno pušten zbog psihičkog liječenja. Naime, optužnice su bile podignute protiv zapovjednika mornarice admirala Milana Zeca i admirala Miodraga Jokića, zapovjednika II. operativne grupe za dubrovačkohercegovačko ratište generala Pavla Strugara te Vladimira Kovačevića Ramba, kapetana koji je zapovijedao 3. bataljonom Trebinjske brigade JNA. Strugar je osuđen na sedam i pol, a Jokić na sedam godina zatvora, protiv Zeca optužnica je povučena, dok je Kovačević uhićen 2003. godine, no potom je Haaški sud ustupio slučaj Tužiteljstvu za ratne zločine u Beogradu. Protiv Kovačevića je podignuta optužnica, ali je privremeno oslobođen radi psihijatrijskog liječenja. Nakon odsluženja dvije trećine kazne Miodrag Jokić pušten je na slobodu, a isto se kasnije dogodilo i s generalom Pavlom Strugarom, osuđenim na sedam i pol godina zatvora. Tu je i optužnica za ratni zločin Županijskog državnog odvjetništva protiv bjegunca Božidara Vučurevića, koji je srbijanskom pravosuđu uspio pobjeći i skloniti se u Trebinje, a spomenimo i suđenje za ratne zločine u logoru Morinj nad hrvatskim zarobljenicima. Naime, Viši sud u Podgorici je u svibnju 2010. godine donio nepravomoćne presude za ratne zločine u Morinju. Zlatko Tarle osuđen je na 1,5 godinu zatvora, Mlađan Govedarica na 2 godine, Ivo Gojnić na 2,5 godine, Boro Gligić na 3 godine, Špiro Lučić na 3,5 godine, a Ivo Menzalin na 4 godine zatvora. No, Apelacijski sud Crne Gore je u prosincu iste godine ukinuo presude te je slučaj vraćen na prvostupanjski postupak pred Višim sudom.

najsvjetlije stranice bogate dubrovačke povijesti. Bezumnim razaranjem Grada i ubijanjem njegovih stanovnika, svi dotadašnji uspjesi neprijatelja pretvorili su se u odlučujući politički poraz. Svjetska zajednica više nije mogla zatvarati oči pred brojnim ratnim zločinima i razaranjima, u kojima je ispaljena bezumna mržnja prema hrvatskom narodu i koji su svjedočili o stvarnom karakteru srpsko - crnogorskog agresora i agresije. Tako je stradanje i herojstvo Dubrovnika Hrvatskoj donijelo veliku prednost u međunarodnim odnosima i dalo odlučujući doprinos širenju istine o pravednoj borbi hrvatskog naroda, a time i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske dio je teksta Odbora za obilježavanje dvadesete obljetnice napada na šire dubrovačko područje, koji je 1. listopada ove godine pročitan učenicima osnovnih i srednjih škola. Ulogu i zasluge dubrovačkih branitelja u obrani juga Hrvatske ne treba posebno isticati. Oni su nadljudskim naporima branili i obranili Grad. Stoga se na blagdan Svetoga Nikole obilježava njihov dan, Dan dubrovačkih branitelja kada im Dubrovnik i njegova okolica izražavaju veliku zahvalnost zbog obranjene slobode.

30/11/2011

5


AKTUALNO

ČUDI LI TEMPIRANJE VREMENA OBJAVLJIVANJA I PAŽNJA „NOVOOTKRIVENIM“ TRA

Istina je na strani dub PIŠE: MIŠO ĐURAŠ

„Transkriptima“ sa sjednice VONS-a na najbolji način svjedoče o potpuno utemeljenim tvrdnjama dubrovačkih branitelja, kako su za obranu Grada tijekom cijelog Domovinskog rata bili marginalizirani i kažnjavani. Zašto je to priznanje 1991. izostalo vidimo iz izlaganja predsjednika RH dr. Franja Tuđmana, koji u uvodnom dijelu iznosi još uvijek živu sliku i „istinu“ o Dubrovniku koji je skloniji kapitulaciji i predaji nego borbi

POSLJEDNJE OBJAVLJIVANJE U MEDIJIMA stenograma sa sjednice Vrhovnog državnog vijeća RH, održane 12. studenoga 1991. godine, a posebno način i vrijeme njihovog objavljivanja, razlog su nastanka ovog reagiranja. Pritom posebno mislim na činjenicu da se ovaj dokument i njegovi dijelovi još od 2008. godine mogu naći u knjizi Saše Radovića „Tko je jamio, jamio je“, te na Internetu. U sklopu programa Noći muzeja 27. siječnja 2010., uz prezentaciju V. J. Turk o prikupljenoj građi Muzeja suvremene povijesti, održao sam dobro posjećeno predavanje o odnosu društva prema braniteljima i Domovinskom ratu, a jedna od glavnih tema bili su upravo navedeni transkripti. Stoga je začuđujuće kada se ovom dokumentu i nizu drugih koji negativno govore o državnom vodstvu i gradovima herojima Vukovaru i Dubrovniku, kao „novootkrivenim“ posvećuje tolika pažnja.

UVIJEK PRIJE IZBORA Ponadao sam se da će s obzirom na ovogodišnju iznimno važnu obljetnicu biti „preskočeni“, ali su se pojavili vrlo „obzirno“ nakon obilježavanja herojske obrane i pada Vukovara, a neposredno pred Dan dubrovačkih branitelja. Posebno smeta što svi koji se na bilo koji način bave Domovinskim ratom znaju da je ova tema uvijek vezivana uz vrijeme održavanja lokalnih i državnih izbora. Ne mogu iznova ne spomenuti Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku, naravno nepostojeći, kroz koji smo u suradnji s braniteljima pokušali barem na lokalnoj razini promijeniti odnos društva prema našoj najnovijoj povijesti i braniteljima, a što

6

30/11/2011

ovakvi natpisi i „analize“ izravno uništavaju i vraćaju na početak. I onda kada na ovakav način doživimo ponavljanje mitova o Dubrovčanima koji ne žele braniti svoj grad, o Konavljanima koji plaču za svojim pršutima, i to dobrim dijelom iz usta počasnog građanina Grada Dubrovnika g. Stjepana Mesića. Zato moram još jednom pitati čitatelje i javnost treba li nam Muzej Domovinskog rata u danima i godinama kada nas sustavno vraćaju na početak i pokušavaju udaljiti od povijesne istine. Pričama o potrebi gledanja u budućnost samo se skriva želja, nažalost živa i unutar Hrvatske i njenih javnih institucija, za zaboravom koji bi okrunio nastojanja na izjednačavanju agresora i žrtve te podijelio odgovornosti na dvije zaraćene strane. Odgovor na ovo pitanje dobili smo kroz interes javnosti za još uvijek privremenu izložbu „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ u tvrđavi Imperijal na Srđu, koju je samo u ovoj godini vidjelo više od


ANSKRIPTIMA SA SJEDNICE VRHOVNOG DRŽAVNOG VIJEĆA RH 12.11.1991.

brovačkih branitelja FOTOGRAFIJA MILA KOVAČA, STUDENI 1991. (MUZEJ SUVREMENE POVIJESTI)

Cjelokupna dokumentacija o tom vremenu, kojom raspolaže Muzej suvremene povijesti, a obuhvaća i već „čuveni“ dopis Odbora Crvenog Križa u kome su formulacije poput „Molimo zaraćene vojske...“, i „Ključevi Grada su vaši...“ potvrđuje kako se samo nastavkom stručnog i znanstvenog rada i utvrđivanjem povijesnih činjenica možemo izboriti za istinu

50.000 posjetitelja od čega 36.000 stranih gostiju.

od jako dobro poznatih i često korištenih dokumenata od onih koji su uporno htjeli dokazati spremnost Grada na predaju. Taj dokument objavljen je i u knjizi dr. Trpimira Macana „Posljednja opsada Dubrovnika“, a istini za volju, u njemu iznesena slika koja ne odgovara dubrovačkoj stvarnosti, daje dovoljno argumenata zagovornicima takvih teorija. Posebno teško zvuče dijelovi u kojima se govori kako je obrana Grada razbijena i kako više ne funkcionira, te predložena rješenja koja uključuju predaju oružja međunarodnim mirovnim snagama. Ako sve to i možemo opravdati ponuđenim objašnjenjem od potpisnika koji tvrde kako je glavni cilj „dramatiziranja“ bio dobivanje prijeko potrebne pomoći u naoružanju, u pismu postoji i jedan potpuno neobjašnjiv dio: „Izvan gradskih zidina ima preko 30.000 ljudi od kojih će većina nastojati i uspjeti ući u prostor unutar zidina čiji je stambeni dio najnesigurniji...“. Nije li to izravna potvrda kako je postojao netko tko je trebao spriječiti ulazak građana i branitelja u povijesnu jezgru?

KAŽNJENI ZBOG OBRANE GRADA

KRIVE INFORMACIJE PREDSJEDNIKU

Nego vratimo se „transkriptima“ sa sjednice VONS-a, koja je u prvoj točki dnevnog reda imala raspravu o situaciji oko Vukovara i Dubrovnika. Ona na najbolji način svjedoči o potpuno utemeljenim tvrdnjama od strane dubrovačkih branitelja, kako su za obranu Grada tijekom cijelog Domovinskog rata bili marginalizirani i kažnjavani. Zašto je to priznanje 1991. izostalo vidimo iz izlaganja predsjednika RH dr. Franja Tuđmana, koji u uvodnom dijelu iznosi još uvijek živu sliku i „istinu“ o Dubrovniku koji je skloniji kapitulaciji i predaji nego borbi. Tu tvrdnju iznosi temeljem dopisa predsjednika Izvršnog vijeća, predsjednika SO Dubrovnik i povjerenika Vlade za južnu Dalmaciju, još jednog

Samo posjedovanjem krivih i netočnih informacija mogu se objasniti tvrdnje dr. Franja Tuđmana kako se u Dubrovniku „Broj mrtvih i ranjenih broji na kojih desetak...“, te da je obrana zakazala i da je pružen vrlo slab otpor agresoru. Nakon toga, moramo se upitati kako je zaboravljeno da je umjesto planiranih 5 do 6 dana za osvajanje dubrovačkog područja neprijatelj do dolaska na prilaze Dubrovniku „potrošio“ 25 dana, i da Grad do održavanja ove sjednice još uvijek nije pao. U najmanju ruku čudno zvuči i tvrdnja kako se Dubrovčani nisu pripremali za obranu zato što su „oni“ vjerovali da Dubrovnik neće biti napadnut, a posebno kad to kaže predsjednik RH koji je 17. rujna pri po-

30/11/2011

7


vratku s pregovora u Igalu u Zračnoj luci Čilipi rekao „Vidimo su u slobodnom Dubrovniku“. Ne možemo zaboraviti ni „zabranu“ naoružavanja Grada tijekom svih mjeseci koji su prethodili općem napadu agresora. Zanimljivo je i kako predsjednik, veličajući Matu Šarliju Daidžu, kao jedinog koji brani Dubrovnik, ne spominje da ga je samo tri dana ranije imenovao za zapovjednika Sektora Dubrovnik, nakon što su propali brojni pokušaji oslobađanja Slanog i prekidanja kopnene blokade Grada. Podsjećam čitatelje, kako bi sami zaključili kolika je bila upućena pomoć braniteljima Dubrovnika, da je najozbiljniji pokušaj napada na neprijatelja u Slanom, po zapovjedi Glavnog Stožera HV, izvršen 23. listopada 1991. Tim pokušajem proboja zapovijedao je Luka Džanko, a ukupne angažirane snage Hrvatske vojske u toj akciji iznosile, su vjerovali ili ne, oko 200 vojnika. Kada znamo kolike su bile neprijateljske snage na tom području ne moram vam ni govoriti da je sve završilo neuspjehom i odustajanjem, pri čemu je radi stradanja grupe diverzanata iz 4. brigade ZNG ugrožena cjelokupna crta obrane prema Stonu. Jednako tako, na sjednici nije prokomentirana ni Naredba o poduzimanju mjera pripravnosti na području dubrovačke općine, tj. o općoj mobilizaciji koju je predsjednik Tuđman izdao 9. studenoga samo tri dana prije sjednice.

ZAKLJUČEN POPIS ZA POSTROJAVANJE

Javna promoc

PIŠU: BARBARA ĐURASOVIĆ / BALDO MARUNČIĆ

JESI LI TI NA POPISU? To je pitanje koje se ovih dana najčešće može čuti po Gradu. Dvadeset godina nakon ponosne obrane Dubrovnika, netko se sjetio napraviti popis. Popis za postrojavanje na Stradunu prigodom proslave 6. prosinca - Dana branitelja Grada. Popis kojeg su brojni branitelji shvatili i kao prebrojavanje po onoj poznatoj uzrečici ‘Gdje si ti bio devedeset i prve!?’ - Dana 6. prosinca bit će postrojavanje na Stradunu, prema kriteriju koji su svi ratni zapovjednici prihvatili. Svaki ratni zapovjednik je sastavio popis i svi zapovjednici odgovaraju za svoj popis. Oni su realni i mislim da tim ljudima treba vjerovat - kazao je predsjednik Udruge „Zbor narodne garde ’91“ Mladen Jurković. Zapovjednici su trebali poimenično utvrditi imena branitelja u svojim postrojbama koji zadovoljavaju taj kriterij. Riječ je o njih 1300 u 24 postrojbe.

OZNAČENI SRAMOTOM

KRITERIJI ZAPOVJEDNIKA

Mogao bih u beskraj navoditi nelogičnosti i neistine iznesene od sudionika ove sjednice, u kojima je za razliku od Vukovara, Dubrovnik označen sramotom hrvatskog naroda. Cjelokupna dokumentacija o tom vremenu, kojom raspolaže Muzej suvremene povijesti, a obuhvaća i već „čuveni“ dopis Odbora Crvenog Križa u kome su formulacije poput „Molimo zaraćene vojske...“, i „Ključevi Grada su vaši...“, prijedlozi sporazuma o prekidu vatre iz listopada i studenoga, te zapisnici sa sjednica Kriznog štaba iz studenoga 1991., potvrđuje kako se samo nastavkom stručnog i znanstvenog rada i utvrđivanjem povijesnih činjenica o Domovinskom ratu možemo izboriti za istinu. Ona je zasigurno na strani dubrovačkih branitelja i građana koji su u Domovinskom ratu ispisali najsvjetlije stranice naše povijesti. I zato svima čestitam Dan dubrovačkih branitelja, i dvadesetu obljetnicu uspješne obrane Dubrovnika 1991. godine, sa željom da se očuvanjem sjećanja borimo protiv ovakvih „istina“.

Podsjetimo, zapovjednici ratnih postrojbi iz 1991. godine utvrdili su kriterij po kojem se status Dubrovačkog branitelja 1991. priznaje osobi koja se u obranu Dubrovnika uključila ne kasnije od 7. studenog 1991. godine i ima neprekidan kontinuitet do 1. siječnja 1992. godine. - Sve ide prema dogovoru Odbora, ljudi su u ovih sedam dana dolazili i provjeravali jesu li na popisu ili nisu - objasnio je lan Odbora ratnih zapovjednika Rudi Butković.

Kada na ovakav način doživimo ponavljanje mitova o Dubrovčanima koji ne žele braniti svoj grad, o Konavljanima koji plaču za svojim pršutima, i to dobrim dijelom iz usta počasnog građanina Grada Dubrovnika g. Stjepana Mesića, moram još jednom pitati čitatelje i javnost treba li nam Muzej Domovinskog rata u danima i godinama kada nas sustavno vraćaju na početak i pokušavaju udaljiti od povijesne istine 8

30/11/2011


NA STRADUNU

cija LAŽNIH BRANITELJA!? Član Odbora ratnih zapovjednika Rudi Butković rekao je kako su dolazak na proslavu potvrdili Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, načelnik Glavnog stožera general pukovnik Drago Lovrić te oba predsjednička počasna voda. Tom prilikom bit će dodijeljena plaketa i medalja „Dubrovački branitelj 1991.“, svim živim i stradalim braniteljima s potvrđenim statusom. Sve postrojbe koje su branile Dubrovnik, sve postrojbe koje su došle pomoći u obrani Dubrovnika te sve zaslužne civilne institucije. NA STRADUNU I NA SRĐU Bit će zanimljivo 6. prosinca svjedočiti broju branitelja na proslavi na Stradunu. Koliko će ih se, od njih 1300 popisanih, postrojiti na svečanosti, a koliko će njih slaviti svoj Dan na Srđu. Dubrovački branitelj Cvijeto Antunović odlučio je 20 obljetnicu obrane Grada proslaviti na Srđu sa svojim suborcima. Otvoreno se usprotivio ‘paradi’ na Stradunu, kao i najavio podizanje kaznenih prijava protiv tada odgovornih osoba koji su izdavali lažne braniteljske statuse. - Oni na Stradunu neće postrojiti 1200 ljudi. Ako postroje 300 ljudi, ako im ih toliko dođe, oni su heroji. To će ti bit dokaz koga narod više voli, i je li draži vojsci general Nojko Marinović sa svojim podanicima ili Cvijeto Antunović i njegovi prijatelji i Hrvatska. To će bit dokaz. Dole će bit njih 200 koji su ostvarili statuse naguzova i bit će još stotinu koji ne vide dalje od nosa. Oni koji nisu još

progledali i koji će se poslije kajat. Ali mi ćemo njima oprostiti – rekao je Antunović u razgovoru za duList. LEGALIZIRANJE KUKAVICA - Teže nam je danas preživjeti nego u ratu. U organizaciju ovoga što slijedi obojica smo uključeni pomalo u nadi da ćemo postići da borcima neko kaže hvala i da to bude rečeno samo borcima. Sad nas je 1300 ili više. Građani će vidjeti 1300 ljudi u mimohodu Stradunom i onda bi trebalo organizirati nagradnu igru tko pogodi kojih 300 su branitelji. Ti ljudi će u stroju vidjeti i one koji su pored njih čučali u Revelinu ili patili za Gradom uz TV u inozemstvu. Treba li nam još i to da nam se građani smiju uz sve probleme koje imamo. Cijenim napore dijela organizatora ovog skupa ili parade, proslave... kako se već zove, ali više od svega cijenim svoje vojnike. Zaslužili su da prime priznanje za svoju žrtvu, za uloženi trud. Prolivenu krv i znoj. Krvavo su to zaradili i zajedno s Kalinom kao ’91, odvest ću ih u Gospino polje 2011. Ako se pokaže točnim da nas je ’91 bilo 1300 ili 1500 ja neću biti taj koji će ih izvesti na Stradun dan poslije. Ne zaslužuju takvu blamažu da svojim prisustvom uveličaju javnu promociju lažnih branitelja u prave, pred građanima i vrhovnim zapovjednikom. Devetnaest godina skromno i dostojanstveno se okupljamo na mjestu pogibije svojih suboraca i prisjetimo se dana kad si se s nama smijali, bojali ali su bili spremni ići do kraja. Zar su zaslužili da na 20. godišnjicu njihovi suborci legaliziraju kukavice. Nije sramota bojati se, ali je nedopustivo napustiti Grad i domovinu kad si im najpotrebniji i za to biti nagrađen - jedan je od komentara na tekst Marka Mujana objavljen na Facebook stranici našeg portala. Njega potpisuje Jakša Jaki Hodak zapovjednik obrane Sustjepana ’91.

REAKCIJE IZ SINJA

Zašto Sinjani nisu branitelji Dubrovnika Sinjski branitelji, članovi UHDDR Sinj, koji su došli u Dubrovnik kad mu je najviše trebala pomoć također su se oglasili na Facebook stranici duLista priopćenjem suborcima, puku Sinjske krajine, vodstvu gradova Dubrovnika i Sinja. Drže nepravednim prema vodu dragovoljaca od 32 pripadnika 2 bojne 4 gardijske ZNG i 7 pripadnika HOS-a iz SINJA. Pitaju se zašto nitko od Sinjana ne spada među branitelje Dubrovnika i ne zaslužuje postrojavanje na Stradunu. Nitko od njih nije pozvan na proslavu. - Zar ne zaslužujemo zahvalnicu grada Dubrovnika isto kao i borci Dubrovčani, zar se neko stidi istine. Od 39 Sinjana, danas je živih 19, svi imamo ime i prezime kao i Dubrovački borci. Zar to nije nova nepravda nakon 20 godina. Malobrojni branitelji grada Dubrovnika dignite svoj glas za Sinjanine; recite im istinu; koja može služit i vama i nama na čast - napisali su između ostalog u svom priopćenju članovi UHDDR Sinj.

30/11/2011

9


IZDVOJENO

RAZGOVOR: MARKO RAKAR „HRVATSKI JULIAN ASSANGE“

Javna nabava - majka ko Piše: Baldo Marunčić

REGISTAR JAVNE NABAVE, objavljen na internetskoj stranici nabava.vjetrenjaca.org, poput bombe je odjeknuo u hrvatskom medijskom, ali i političkom prostoru. Baza podataka obuhvaća razdoblje od 1. srpnja 2009. do 1. studenog 2011. godine, a uključuje oko 60 tisuća ugovora o javnoj nabavi, ukupne vrijednosti od gotovo 80 milijardi kuna, a koji su prikupljeni iz raspoloživih javnih izvora. Marko Rakar, kojem mediji tepaju da je „hrvatski Julian Assange“, najzaslužniji je što su svi podaci konačno objavljeni na sustavan i pregledan način. Jeste li osobno bili žrtva namještanja u javnoj nabavi? - U doba dok sam imao tvrtku, onu famoznu koja je ostala dužna porez što je posebna priča, neko vrijeme smo se javljali na

Nakon objave Registra javne nabave bit će puno teže varati, jer je rizik otkrivanja veći. Sad se sve vidi „iz aviona“.Naravno da spremamo nešto „sočno“. Ima puno državne imovine koju treba rasvijetliti, zatim troškove državnih dužnosnika...

POREZNA ME REKETIRALA

kao posljedicu, uništili moju tvrtku. Ostao sam bez svega što sam u petnaest godina zaradio. Kada sam odlučivao čime ću se baviti u budućnosti, rekao sam, idem se baviti stvarima koje će pomoći da se takve stvari promijene. Ako je već kasno za mene, pokušajmo

Nije samo to bio motiv za objavu...? - Mene su iz Porezne uprave pokušali izreketariti. Ja na to nisam pristao i onda su,

onemogućiti da se to dogodi nekom drugom. Ako promatrate sve moje aktivnosti od 2007. godine do danas sustavno se bavim takvim stvarima.

javne natječaje i nismo uspjeli prolaziti na njima, neovisno o tome što bi radili ili nudili. Imam samo loša iskustva s javnom nabavom.

ANKETA: IMA LI KORUPCIJE NA JAVNIM NATJEČAJIMA?

Sve se danas može riješ Marko Kontić, radnik U Hrvatskoj se krade kako tko stigne. Najbolje ne znat ništa. Strpljen spašen, sve će to izaći na vidjelo.

10

30/11/2011

Rabija Mujkanović, umirovljenica Korupcije je bilo i prije, u starom sustavu, pa valjda korupcije ima i danas.

Zlatko Šutalo, student Vjerujem da ima korupcije, ali sumnjam da bi se to moglo riješit. Korupcije je uvijek bilo i uvijek će je biti jer je ukorijenjena u narodu.


orupcije Zašto je početni datum 1. srpnja 2009. godine, dan ostavke bivšeg premijera Sanadera? - Ako se ne varam, Zakon o javnoj nabavi je predvidio da od tog datuma postoji obveza objave i tu nema nikakve posebne poveznice. Dapače, budući da znamo da se puno više kralo u prethodnom razdoblju, još bih radije objavio te podatke, međutim njih jednostavno nema.

NEMA PREGOVORA Je li bilo pritisaka otkad je objavljen Registar javne nabave? - Nije bilo pritisaka. Pa znaju ljudi da sa mnom nema pregovora, ne bi imali šanse. Ja što kažem, to napravim.

Znate li neki primjer s juga Hrvatske? - Iskreno, nisam obraćao pozornost. Svatko može otići na internetsku stranicu i upisati „Dubrovnik“ ili ime nekog dubrovačkog javnog poduzeća i sve će biti izlistano. Je li javna nabava majka korupcije u Hrvatskoj? - Nego što, sve je unutra. Spremate li još nešto „sočno“ uskoro? - Naravno da spremamo. Ima puno drža-

vne imovine koju treba rasvijetliti, zatim troškove državnih dužnosnika... Što će se promijeniti nakon objave Registra javne nabave? - Bit će puno teže varati, jer je rizik otkrivanja veći. Sad se sve vidi „iz aviona“. Hoće li odgovarati oni koji su namještali? - Ja se nadam da hoće, sve to dođe na svoje.

šiti, ako postoji volja Nikša Šimunović, učenik Mislim da ima korupcije. Mogla bi se riješiti tako što bi trebalo promijeniti vlast i da kumovi ne rade za političare i prijatelje.

Marcela Biuk, studentica Vjerojatno postoji korupcija. Ja se nadam da će se to promijeniti, ali to ovisi o cjelokupnoj promjeni u državi.

Jelena Nikolić, turistička vodičica Naravno da ima korupcije. Treba provesti cijeli niz mjera da bi se iskorijenila, od vrha do dna. Sve se danas može riješiti, ako postoji volja ljudi.

30/11/2011

11


TEMA

AFERA ŠIPAN GRADONAČELNIK I GRADSKI VIJEĆNIK POČETKOM 2012. PRED SUDOM U SPLITU NISAM OČEKIVAO OVAKAV ISHOD, ali kad je došlo do ove faze ne vjerujem da će dobro završiti… - ovakve i slične izjave ponudila nam je nekolicina dubrovačkih odvjetnika na temu ‘Afere Šipan’. A ishod, teško ga je prognozirati, a upravo zato što su se usudili dati svoje viđenje, nećemo iznositi njihova imena. Svi odreda vjeruju, budući da je postupak došao do ‘ove razine’ što znači da ga je potvrdilo Optužno vijeće Županijskog suda u Splitu, da će gradonačelnik biti osuđen. Naravno nitko, pa ni gradonačelnik Dubrovnika nije kriv, dok

vijećnika, mimo Gradskog vijeća, Vićanu odobrio pozajmicu od dva milijuna kuna.

ZAKON JE JASAN Iako dubrovački odvjetnici ne žele prognozirati ishod sudskog procesa, Zakon o lokalnoj upravi i regionalnoj samoupravi je jasan. ‘Gradonačelniku mandat prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog

kao gradonačelnik odgovoran svojim građanima, obavještavati građane Dubrovnika i cjelokupnu javnost. Vlahušić je vjerojatno, ne konzultirajući se s odvjetnicima, što (ne)radi od prvog dana, pokušao svojom trakavicama manipulirati javnost. Tako je još jednom odaslao poruku kako se ‘u potpunosti odriče inkriminacija koje mu se stavljaju na teret’. Naravno Vlahušić je siguran da ću ‘svu apsurdnost optužbe kojom mu se tereti uspjeti dokazati pred Sudom’. Ovo Vlahušićevo priopćenje silno pod-

Vlahušić otvorio duš PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ

mu se ne dokaže, međutim sama potvrda Optužnog vijeća dubrovačkog će gradonačelnika u prvim danima 2012. godine dovesti pred sud. Protiv Vlahušića je, podsjetimo, USKOK još 22. srpnja ove godine podigao optužnicu zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti. Vlahušića se tereti da je kao gradonačelnik Dubrovnika tijekom travnja 2010. na traženje Pera Vićana, direktora Dubrovačkog primorja i gradskog

mjeseca’. Vjerojatno zatečen neočekivanom novonastalom situacijom uskočki optuženik gradonačelnik Vlahušić se oglasio sugrađanima. Pri tom se valjda vodio onom ako ispriča ‘toplu ljudsku priču’ kako će senzibilizirati javnost. No, kasno je za senzibilitet. Dubrovnik na svom čelu ima gradonačelnika s USKOKovom optužnicom, gradonačelnika koji se priprema za suđenje zbog zlouporabe položaja i ovlasti. A sve je to zlouporabio svojim potpisom u kojem je odobrio Društvu prijatelja dubrovačke starine, da od dijela zarade Grada Dubrovnika koje se prikupe od prodaje ulaznica od zidina, isplati 2 milijuna kuna za kupnju objekta na Šipanu.

NOVA MAGLA ZA GRAĐANE Vlahušić je ipak, pokušao, još jednom javnosti zamagliti oči. Tako je u svom pomalo srcedrapajućem obraćanju istakao ‘budući da se radi o fazi procesa koja ga obvezuje na tajnost, za sada ne može iznositi bilo kakve dodatne detalje’. Unatoč toj nenadanoj situaciji, odlučio je s medijima podijeliti kako će i dalje o tijeku procesa, a u okviru svih zakonom dopuštenih mogućnosti,

12

30/11/2011

sjeća na još jedno u nizu spinova koje je on u vrijeme dok se klupko ‘afera Šipan’ tek odmotavalo, odašiljao građanima. Tako mu je, tek podsjetimo, ‘netko’ podmetnuo papire na potpis. Njegovo ime, ispisano njegovom rukom se tako našlo na dokumentu Grada Dubrovnika u kojemu je on dao nalog Društvu prijatelja dubrovačke starine na isplatu 2 milijuna kuna na ime i račun Pera Vićana, odnosno tvrtke Dubrovačko primorje. Sve je to napravio i pri tome samoinicijativno pozvao USKOK da istraži detalje oko ugovora i ‘afere Šipan’. I gradski vijećnik Pero Vićan nije duša sveta u ovom slučaju. Baš njemu je gradonačelnik odobrio isplatu za kupnju zgrade na Šipanu u vlasništvu tvrtke Dubrovačko primorje. I njega isto kao i Vlahušića čeka suđenje i to za poticanja na zloporabu položaja i ovlasti. Međutim za razliku od Vlahušića Vićan mudro šutio. Nije ni jednom riječju komentirao ‘aferu Šipan’, ni jednom nije izašao u javnost s detaljima dogovora između njega i gradonačelnika i tome kako je došlo do deala da gradonačelnik odobri isplatu koja prelazi njegove ovlasti (milijun kuna) za prodaju zgrade u Luci Šipanskoj. Nije komentirao kako prije godinu i pol dana kad su se počele raspletati detalji oko prekoračenja ovlasti gradonačelnika, US-


KOK-ovo podizanje optužnice tako ni danas kad je Optužno vijeće Županijskog suda potvrdilo optužnicu protiv njega i njegovog ‘mlađeg brata’ gradonačelnika Vlahušića.

KAKO JE POČELO… A kako je sve počelo… Bez sumnje Vlahušić je dobro znao što radi i potpisuje. Najprije 9. travnja 2011. tvrtka Dubrovačko primorje u vlasništvu Pera Vićana šalje Gradu Dubrovniku zahtjev za prvokupom Općinskog doma u Luci Šipanskoj čest. zgr. 445 z.ul.666 k.o. Grad Dubrovnik moli Društvo prijatelja dubrovačke starine da mu privremeno na ime 50 posto prihoda od ulaznica za 2010. g., isplati 5.000.000,00 kn za kupnju čest. zgr. 445

šu, Vićan i dalje šuti z.ul.666 k.o. Šipanska luka, radi se o spomeniku kulture ex. Općinskom domu, koju je Dubrovačko primorje ponudilo Gradu na prvokup. Na temelju zaključka sa sjednice DPDS-a održane 12. travnja 2010. dan nakon Prijatelji starine uplaćuje milijun kuna na račun Dubrovačkog primorja. Uslijedila je nova procjena vrijednosti zgrade na Šipanu, a Vlahušić šalje dopis Društvu koji glasi: ‘U prilogu Vam šaljem dopis Vrtlara te Vas obavještavam da je Grad Dubrovnik

suglasan s ovim zahtjevom. S obzirom na novo vještačenje sudskog vještaka Općinskog doma u Šipanskoj luci maksimalno isplatiti do konačnog dogovora 2.000.000,00 kuna’. 27. travnja gradonačelnik vraća DPDS-u nepotpisani Sporazum (2) od 13. travnja 2010. godine koji se trebao sklopiti između Grada Dubrovnika (Andra Vlahušića), DPDSa (Denisa Orlića tadašnjeg predsjednika DPDS-a) i Dubrovačkog primorja (pred. N.O. Stane Kesovija). Isti dan Vlahušić vraća potpisani Sporazum (2) između DPDS-a, Grada Dubrovnika i tvrtke Vrtlar, a Društvo na račun Vrtlara uplaćuje pozajmicu od 1,5 milijuna kuna. Budući da za to nemaju

gradonačelnikov potpis, koji se iz tko zna kojih razloga u međuvremenu predomislio, Društvo ne uplaćuje novih 1,5 milijuna kuna prema zaključku sa sjednice od 12. travnja. Nakon toga su uslijedila izvlačenja (Vlahušić da mu je netko podmetnuo dokumenat na potpis), cimanja (Vićan i Vlahušić se ne pojavljuju na sjednici Gradskog vijeća), prozivke (Vlahušić javno izjavljuje da ga je prevario ‘veliki brat’ Pero Vićan). To je bilo dovoljno da DORH pokrene radnje i dobro prouči papire, potpisane i one s istim urudžbenim brojem koje je Vlahušić pokušao plasirati javnosti … Sve ostalo ovisi o pravosuđu i njegovoj brzini i učinkovitosti…

TKO SU ODVJETNICI VIĆANA I VLAHUŠIĆA

Jake snage obrane Andra Vlahušića će na sudu zastupati zagrebačka odvjetnica Sanju Ružman, dok je iskusni Pero Vićan angažirao isto tako iskusnog Čeda Prodanovića. Prodanović je podsjetimo i odvjetnik Iva Sanadera, a samog gradskog vijećnika i kontraverznog poduzetnika brani i u aferi ‘Vrtovi sunca’. No vratimo se na Ružman… Tek je poznato kako je 2007. godine na vlastiti zahtjev razriješena dužnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. No, ona ima utjecajnog supruga, Vlahušićevog stranačkog kolegu Mladena Ružmana. Njen suprug je voditelj HNS-ovog Ureda za odnose s javnošću na državnoj razini, dok je obnašao i dužnosti zamjenika ministra obrane te zamjenika ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja.

30/11/2011

13


TEMA

ZAŠTO KRAJNJI JUG HRVATSKE NEMA REGIONALNU POLITIČKU OPCIJU

Treba li Dubrovniku PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

Zavrjeđuju li građani juga Hrvatske istinskog političkog branitelja njihovih interesa, nekog tko svakodnevno živi i diše s njima i zna „gdje boli“, koji je puno bolje upućen u lokalne probleme od raznih podružnica i ogranaka nacionalnih stranaka koje godinama puno toga lokalno planiraju, a malo ostvare

U VRIJEME VELIKE KRIZE, ne samo ekonomskog već i političkog sustava, u kojoj se politička scena ciklički predizborno polarizira klasičnom podjelom na „lijeve“ i „desne“, malo tko se zapita zašto krajnji jug Hrvatske nema alternativu u „svom dvorištu“, regionalnu političku stranku koja je puno bolje upućena u lokalne probleme od raznih podružnica i ogranaka nacionalnih stranaka koje godinama puno toga lokalno planiraju, a malo ostvare. Treba li Dubrovniku regionalna stranka? Zavrjeđuju li građani juga Hrvatske istinskog političkog branitelja njihovih interesa, nekog tko svakodnevno živi i diše s njima i zna „gdje boli“.

ODGOVOR NA DRŽAVNI CENTRALIZAM Kriterije pripadnosti određenoj regiji mogu se svesti na geografske, povijesne, ekonomske ili političke. Naravno, ti se kriteriji uvijek uspostavljaju u odnosu regije prema cjelini. Da bi regija zaživjela, mora u mislima građana biti prepoznata kao zaseban prostor života sa svojim, često jedinstvenim, specifičnostima. Regionalizam u slučaju Hrvatske ne predstavlja konkurenciju državi, već dovodi u pitanje državni centralizam, najčešće kroz težnju za upravnom i fiskalnom decentralizacijom. Upravo pojam decentralizacije može se smatrati stožernim mjestom razmišljanja o regijama. Ako regionalizam doista nastaje kao odgovor na državni centralizam, onda je decentralizacija svakako najjači adut te politike. Posebno kad se

14

30/11/2011


regionalna stranka? razmatra pitanje nejednakog razvoja regije u odnosu na metropolu. Primjer sjevernotalijanske Padanije, idejne tvorevine koalicije Sjeverna liga, pokazuje kako nije nužno riječ o odnosu nerazvijene periferije prema razvijenom centru.

REGIONALNE TEŽNJE EUROPE Upravo povijest Europe pruža najbolje svjedočanstvo regionalističkih težnji. Ono što je nekad bila borba za regionalnu autonomiju u brojnim regijama preraslo je čak i do težnje za nezavisnošću. Baskija, Katalonija, Korzika, Škotska, pa čak i Belgija razdijeljena na Flamaniju i Valoniju, sve su to pokrajine koje u svom cilju teže visokom stupnju autonomije, pa konačno i k nezavisnosti. Sustav kojeg mnogi zovu transgranični regionalizam predstavlja novi europski trend. Nastao krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća u tadašnjoj Europskoj zajednici, taj je sustav nastojao približiti regije koje su bile bliže jedne drugima nego centrima svojih država. Upravo na tom principu relativiziranja granica temelji se model buduće Europe regija. Regionalizam se politički najčešće izražava regionalističkim pokretima i strankama. U Hrvatskoj su prvi jači politički dojam početkom devedesetih ostavili Istarski demokratski sabor i Dalmatinska akcija.

POLITIČKI POKUŠAJI Dubrovnik je prvu značajnu regionalnu političku snagu prepoznao na lokalnim izborima 2001. godine. HSS je tada kumovao rađanju nezavisne liste Srećka Kljunka, koja se osvajanjem

Regionalizam se politički najčešće izražava regionalističkim pokretima i strankama. Prvi su jači politički dojam ostavili Istarski demokratski sabor i Dalmatinska akcija, a Dubrovnik je prvu značajnu regionalnu političku snagu imao u Južnohrvatskoj stranci 30/11/2011

15


DRAŽEN LALIĆ

p i l e j i d o P Prof. dr. sc. Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti navodi razloge za nepostojanje regionalne opcije na jugu Hrvatske: - Nije riječ o samo jednom razlogu. Neki razlozi su općepoznati, banalni i vezani su za rat. Regija Dalmacija bila je uključena u rat, ili izravno, tako što su bili napadnuti, ili neizravno, masovnim uključenjem u vojne postrojbe primanjem izbjeglica. Dalmacija je jedna od regija koje su najviše bile izložene ratu. Još uvijek je prisutna generacija koja je izravno svjedočila ratu ili bila uključena u njega, a mlađi su socijalizirani u tom duhu naglašenog rodoljublja.

Pretpostavljam da ima više pristalica regionalizma među mlađim i obrazovanim ljudima, u srednjem sloju. Oni koji su manje obrazovani i žive izvan gradova, stariji ili sredovječni sigurno su veći nacionalisti. I onda se ljudi čude kako je Split, u kojem HDZ dugo nije mogao pobijediti, postao njegova utvrda. Upravo zbog unutarnjih i vanjskih migracija

DALMACIJA GUBITNIK - Drugi razlog je slaba demokratska politička kultura. Da je demokratska politička kultura snažna, onda bi se pojavili akteri koji bi izrazili raspoloženje dijela Dalmatinaca za jednom strankom koja će poći od ocjene da je Dalmacija gubitnik, ne samo tranzicije u Hrvatskoj nego i rigidne centralizacije hrvatskog sustava. Strankom koja bi izrazila regionalni identitet. Takva demokratska politička kultura bi podrazumijevala ne samo da netko to izrazi i da se s takvim programom pojavi pred javnošću i natječe na izborima, nego i da ostali, koji drukčije misle, prije svega nacionalisti kojih je na jugu Hrvatske mnogo, tolerantno prihvate te različitosti, jer demokratska politička kultura zapravo znači različitost u političkim vrijednostima i političkom ponašanju. Primjer je Dalmatinska akcija, koja je 1993. godine imala na lokalnim izborima razmjerno veliki uspjeh, pogotovo u Splitu. Ali, ono što se dogodilo DA i njenim vodećim akterima je bila jedna u nizu sramota hrvatske demokracije. Ljudi su bili zlostavljani, privođeni i suđeni, koristio se protiv te stranke čak i državni terorizam. Iako stranka nije bila protiv nacionalnih interesa, dapače. Neki ljudi koji bi danas možda osnovali ne samo

16

30/11/2011

udrugu, nego stranku ili barem nezavisnu listu, plaše se da će doživjeti tešku sudbinu čelnih ljudi DA.

BIZARNOST MIGRACIJA - Poseban razlog je vezan za migracije u Dalmaciji kada se događa na prvi pogled bizarna pojava da nosioci političke opcije pozitivnog europskog regionalizma često odlaze u druge sredine. Pretpostavljam da ima više pristalica regionalizma među mlađim i obrazovanim ljudima, u srednjem sloju. Vrijedi i obrnuto, oni koji su manje obrazovani i žive izvan gradova, stariji ili sredovječni sigurno su veći nacionalisti. I onda se ljudi čude kako je Split, u kojem HDZ dugo nije mogao pobijediti, postao njegova utvrda. Upravo zbog unutarnjih i vanjskih migracija, ali i iz razloga što su sve stranke u Splitu i Dalmaciji konzervativne. Sasvim je neosnovano govoriti da je dalmatinski SDP usmjeren k napretku, da ima aktere koji su moderni, tako komuniciraju i imaju takve ideje koji osluškuju bilo naroda i izražavaju takve interese i vrijednosti. SDP u Dalmaciji u cijelosti je konzervativna stranka koja nema ut-


j a d a l v a p jecaja na zbivanja i stavove ljudi u tri dalmatinske županije. Neosnovano je govoriti da npr. Marin Jurjević ima veliki ugled u javnosti ili da ljudi čekaju što će on, ili njemu slični, reći. A postoje i gori primjeri od njega, on je barem prisutan u Saboru. Koji su najistaknutiji SDP-ovci u Dubrovniku, Zadru? To je, po meni, šaka jada. SDP bi trebao najaviti decentralizaciju, ali to ne radi, jer vodi pomirljivu politiku nezamjeranja. To nije u interesu birača i dio birača neće izaći na izbore jer ih nitko ne predstavlja.

TEŠKO JE POŠTENOJ DESNICI - Naravno, ovi izbori će biti posebni po tome što će među apstinentima biti veća zastupljenost krajnje razočaranih desnih birača. Danas je zapravo moralno najteže biti pošteni nacionalist ili pošteni desničar. Akteri koji su predstavljali te građane su moralno osramotili hrvatsku desnicu. Dalmacija se podjelom na tri županije atomizirala u skladu politike „podijeli, pa vladaj“. Povijesno i kulturno je jedna regija, ali se teško može ponovno sastaviti, kao što rastavljeni par teško može ponovno sklopiti brak.

Zamisao o Dubrovniku kao „specifičnoj regiji“ s većim ovlastima mogla je donijeti poseban status u sastavu Hrvatske, ali se ne može se zanemariti činjenica da su Dubrovnikom krajem devetnaestog stoljeća vladali srbofili, a da su još uvijek svježa sjećanja na ideju Aleksandra Apolonija, što ne daje za pravo vjerovati da će Dubrovnik još neko vrijeme imati stranku s jasno artikuliranim lokalnim programom

dva mandata i prihvaćanjem postizborne koalicije s HDZ-om i DC-om transformirala u Južnohrvatsku stranku, političku opciju regionalnog profila. Bajro Sarić, tadašnji JHS-ov član Gradskog poglavarstva ističe kako se ideja o potrebi osnivanja stranke koja će „nedvojbeno i snažno artikulirati dubrovačke posebnosti i interese“ javlja u vremenu kad se vlast na državnoj razini počne maćehinski ponašati prema jugu Hrvatske, prije svega kroz neostvarivanje razvojnih i infrastrukturnih projekata te kada se procjenilo da bi „vlastite snage“ puno više toga pokrenule i učinile. Za Sarića je Južnohrvatska stranka bila uspješan projekt koji je potvrdio potrebu za lokalnom i regionalnom strankom. Zamisao o Dubrovniku kao „specifičnoj regiji“ s većim ovlastima, osnivanje nove Dubrovačke banke, snaženje lokalnog poduzetništva, pa čak i porezne i carinske olakšice možda su Dubrovniku mogle dati određeni poseban status u sastavu Hrvatske. Ipak, ne može se zanemariti činjenica da su Dubrovnikom krajem devetnaestog stoljeća vladali srbokatolici, a da su još uvijek svježa sjećanja na 1991. godinu i ideju Aleksandra Apolonija o „oživljavanju“ Dubrovačke Republike s krajnjim ciljem pripajanja Srbiji. Već ta opravdana povijesna opterećenost ljudi na jugu Hrvatske ne daje za pravo vjerovati da će Dubrovnik još neko vrijeme imati stranku, listu ili pokret, jakog zastupnika lokalnih interesa u odnosu prema državnom centralizmu.

Da je demokratska politička kultura snažna, onda bi se pojavili akteri koji bi izrazili raspoloženje dijela Dalmatinaca za jednom strankom koja će poći od ocjene da je Dalmacija gubitnik, ne samo tranzicije u Hrvatskoj nego i rigidne centralizacije hrvatskog sustava. Strankom koja bi izrazila regionalni identitet.

30/11/2011

17


GRAD

NOORMAN WIDJAJA OTKAZAO SURADNJU ORKESTRU

Zašto je otišao mae PIŠE: MARKO GILJAČA

MO. NOORMAN WIDJAJA otkazao je svu daljnju suradnju Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Potvrdu ove odluke dirigenta koji je posljednje tri godine predanim radom obilježio glazbeni život Grada i rad Orkestra, dobili smo od ravnatelja Pera Šiše. Dobitnik godišnje Nagrade grada Dubrovnika za iznimni doprinos kulturnom životu i umjetnik koji je svojim idejama i radom uvelike pridonio napretku dubrovačkih simfoničara i brojnim projektima, osobito na međunarodnim pozornicama, javio je, kaže Šiša, kako ne može podnijeti omalovažavanje pojedinaca iz Orkestra, koji su ga čak zvali u Indoneziju kako bi mu poručili da je „loš dirigent i da im ne treba“. Kako je mo. Widjaja već na jednoj od proba s Orkestrom upozorio glazbenike da im neće dozvoliti „mokriti ispod stabla koje im pravi hlad“, očito je da više ne želi trpjeti takve odnose, dok istovremeno lobira za Orkestar među sponzorima i glazbenim menadžerima.

DALJE OVAKO NE IDE - Zbog svega što pojedinci rade u Orkestru, nažalost otkazujem svu daljnju suradnju s Vama. Moram krenuti drugim putem. Nemoj se ljutiti na mene. Hvala ti za tri godine teške borbe. Napravili smo puno. Bilo je planova za još i više, ali dalje ovako ne ide - poruka je koja je prošlog tjedna stigla od mo. Noormana Widjaje ravnatelju Dubrovačkog simfonijskog orkestra. U poruci nadalje dodaje, navodi Pero Šiša, kako neće moći doći ni na planirani Novogodišnji koncert kojim već tradicionalno ravna 1. siječnja ispred crkve Svetog Vlaha. - Noorman Widjaja je najbolje što se Dubrovačkom simfonijskom orkestru dogodilo zadnjih 30 godina. Zbog ekipe koja ruši sve pred sobom, ostali smo bez njega. To je krah i strašan gubitak za nas. Iscrpio sam sve mogućnosti vođenja Orkestra i sada je na potezu Grad – komentirao je ovu vijest ravnatelj Pero Šiša. Dodaje kako je već izjavio da ovakav Orkestar treba rasformirati, čemu danas dodaje da ga „s pojedincima koji ruše svaku viziju ne bi mogao voditi ni Karajan, kad bi uskrsnuo“. Kako se vijesti među svjetskim glazbenim menadžmentom brzo šire, Šiša ističe da su već zvali

18

30/11/2011

Noorman Widjaja je najbolje što se Dubrovačkom simfonijskom orkestru dogodilo zadnjih 30 godina. Zbog ekipe koja ruši sve pred sobom, ostali smo bez njega. To je krah i strašan gubitak za nas. Iscrpio sam sve mogućnosti vođenja Orkestra i sada je na potezu Grad Pero Šiša


TRADICIONALNO KOLO DUBROVAČKOG PODRUČJA

estro!? organizatori iz Beča, vezano za gostovanje u Musikvereinu. „I taj se projekt sada ozbiljno klima“, ističe Pero Šiša.

VIJEST KOJA TO NIJE Povjerenica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi u Dubrovačkom simfonijskom orkestru Mara Đurović ističe kako im je izuzetno žao zbog otkazivanja suradnje mo. Widjaje, s kojim im je bilo veliko zadovoljstvo raditi. - No to nije nova vijest, to se zna ima par mjeseci. Već za vrijeme turneje u Indoneziji bili smo svjedoci da je u programskoj knjižici pisalo kako je maestro postao šef dirigent Makedonske filharmonije, na što je ravnatelj Šiša govorio da je to tiskarska pogreška. Mo. Widjaja je u razgovoru potvrdio da će dirigirati Novogodišnji koncert i da više neće dolaziti. Nije istina da je putem sms-a obavijestio ravnatelja o tome, jer to i nije vijest! Maestro Widjaja je ozbiljan čovjek, profesionalan glazbenik kojeg na ovaj način ravnatelj ponižava (sms!), a istina je da ga glazbenici cijene i vole. To je tek jedna od „vijesti“ koje to nisu, a koje bi trebale nas glazbenike članove Sindikata prikazati kao, kako nas ravnatelj često oslovljava, „gamad i kretene koji su otjerali čovjeka“! Koliko je do otkazivanja suradnje dijelom došlo zbog ponašanja nekih glazbenika, onda je i sankcioniranje takvih ponašanja isključivo u djelokrugu rada ravnatelja. No istina je, bili smo svjedoci tijekom turneje čestim i glasnim razilaženjima mišljenja njih dvojice! Je li možda krivnja na ravnatelju, na njegovom organiziranju posla, nedovođenju potrebnih ispomoći za velika djela? Istina je i kako je Orkestar godinama išao na turneje bez vodećih glazbenika - koncert majstora, prve oboe, prve flaute, vođe II violina, vođe viola, koji su zbog “kazne“ ravnatelja morali ostati doma, a istodobno se plaćala zamjena (novci poreznih obveznika) jer bez tih glazbenika nijedan orkestar ne funkcionira. To je mestru Widjaji najviše smetalo - ističe u priopćenju sindikalistica Mara Đurović. Koji god razlozi tomu bili, Grad je ostao bez suradnje potvrđenog prijatelja i umjetnika mo. Noormana Widjaje, zbog čega je sad uistinu potez na odgovornima koji bi morali pronaći put kojim dalje treba voditi i podržati rad Orkestra.

Linđo postao kulturno dobro LINĐO, DUBROVAČKO - PRIMORSKI PLES, hrvatsko je nematerijalno kulturno dobro. Odlučilo je tako stručno povjerenstvo, a potvrdilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske početkom studenog. Prisvajanjem tog svojstva na ples linđo primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kao i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra. Prema mišljenju Ministarstva kulture, linđo spada među jedinstvene oblike plesa u Hrvatskoj, a na dubrovačkom području ne postoji nijedna druga plesna tradicija koja bez prekida traje od kraja 18. stoljeća do danas. Linđo koji se izvodio u gornjim selima Dubrovačkog primorja nije se mijenjao pod utjecajem autorskih i scenskih prezentacija, već je zadržao svoj integritet. Linđo je najpoznatije staro tradicionalno kolo šireg dubrovačkog područja. Izvornog naziva Dubrovačka poskočica, linđo se pleše uz zvuk lijerice i zapovijedi kojima kolovođa upravlja kolom, a koje su često dvosmislene i ispunjene humorom. Plesači se, držeći ruke iznad glave, okreću uokolo, slažući se u parove. Ples je ime dobio po Župljaninu Niku Lali, zvanom Linđo, sviraču lijerice koji je za život zarađivao svirajući na seoskim svadbama I zabavama. Navodno je upravo lik Nika Lale Vlaho Bukovac naslikao na svodu Kazališta Marina Držića. Njegovo ime nosi i Folklorni ansambl Linđo, jedan od simbola Dubrovnika osnovan 1964. godine. Linđo se danas pleše diljem županije, od Lastova do Konavala, ali i među Hrvatima u Istočnoj Hercegovini. bm/zp

30/11/2011

19


20

30/11/2011


30/11/2011

21


22

30/11/2011


30/11/2011

23


TEMA

RAVNATELJ CARITASA DUBROVAČKE BISKUPIJE DON ROBERT ČIBARIĆ

Preuzimamo odgovornost za PIŠE: ANA PROHASKA / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Ideju o aktivnijem djelovanju Caritasa potaknuo je novi biskup monsinjor Mate Uzinić koji nam je odredio početne ciljeve, snimajući stanje na terenu. Caritas želi preuzeti odgovornost i osnovati ono što ne postoji, a što je potrebno na ovom području te ponuditi evanđeosku poruku i skrb prema potrebitima

DUBROVNIK ĆE NAPOKON dobiti prihvatilište, svojevrsnu sigurnu kuću u koju će se moći skloniti žrtve nasilja u obitelji. Ovaj projekt pokrenuo je Caritas Dubrovačke biskupije, koja je osigurala adekvatan prostor u tu svrhu na periferiji grada. U svrhu adaptacije prihvatilišta prošlog tjedna, na sam Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, održan je i humanitarni koncert u Gospinom polju s ciljem prikupljanja sredstava u tu svrhu. Na koncertu je prikupljeno oko 150 tisuća kuna, a u Caritasu su zadovoljni odazivom Dubrovčana, posebno kada se uzme u obzir da je tih dana održano nekoliko koncerata, kao i reakcijama na sam repertoar koncerta. Uz adaptaciju prihvatilišta za žrtve nasilja u obitelji, u dubrovačkom Caritasu namjeravaju organizirati svojevrsni centar za prikupljanje odjeće, obuće i ostalih potrepština za naše sugrađane slabijeg imovnog stanja. - Ideju o aktivnijem djelovanju Caritasa potaknuo je novi biskup monsinjor Mate Uzinić koji nam je odredio početne ciljeve, snimajući stanje na terenu. Naime, postoji velika potreba o osnivanju prihvatilišta za žrtve nasilja u obitelji u našoj biskupiji. U korist tome govore i statistike udruge Feniks i Obiteljskog centra Dubrovačko - neretvanske županije koje su iznesene na prošlotjednoj tribini „Žena-subjekt ili objekt“. Te su brojke, koje su dosta visoke, izrađene na temelju prijavljenih slučaja u policiji na

24

30/11/2011

području Dubrovačko-neretvanske županije - ističe ravnatelj Caritasa Dubrovačke biskupije don Robert Čibarić, dodajući kako je spomenuta tribina organizirana kako bi se senzibilizirala javnost za ovu problematiku.

250 PRIJAVLJENIH SLUČAJEVA NASILJA - U 2010. bilo je ukupno 250 prijavljenih slučajeva na području naše županije, a do listopada ove godine 150 slučajeva nasilja u obitelji. Caritas želi preuzeti odgovornost i osnovati ono što ne postoji, a što je potrebno na ovom području te ponuditi evanđeosku poruku i skrb prema potrebitima - dodaje don Čibarić i naglašava kako su potporu u realizaciji ovog projekta dale i civilne vlasti, dakle i Grad Dubrovnik i Dubrovačko - neretvanska županija, koji su bili pokrovitelji humanitarnog koncerta. - Održavanje tog koncerta bila je jedinstvena prilika kako bi se ljudi upoznali sa sivom problematikom. Koncertom smo htjeli ljude potaknuti da razmišljaju

o toj pojavi koja je u porastu, kao i same nasilnike kako bi prestali pokazivati agresivnost. htjeli smo glasno i jasno poručiti da je to neprihvatljivo kao što je i sam biskup rekao: Ne nasilju nad ženama - napominje don Čiberić. Mišljenja je i kako će, ukoliko se takva suradnja nastavi, ovaj projekt biti ubrzo realiziran, a prihvatilište u zgradi koju je Biskupija dala na korištenje Caritasu, ubrzo uređeno. - Naša suradnja će se temeljiti na dijalogu i susretljivosti s Obiteljskim centom Dubrovačko - neretvanske županije i Centrom za socijalnu skrb. Također smo u pregovorima sa stručnim osobama koje su voljne pomoći u organizaciji rada prihvatilišta. Riječ je o stručnim mladim kvalitetnim osobama - naglašava don Robert Čibarić koji je inače posebno iznenađen spremnošću mladih ljudi, kao i onih srednje životne dobi za volontiranje u Caritasu te u svim segmentima njegova rada; od prikupljanja i distribucije hrane, odjeće i obuće, pa i u pružanju stručne pomoći.

GDJE S ODJEĆOM I OBUĆOM Često se može čuti kako se na području Grada pa i Županije, nema gdje ostaviti nepotrebna odjeća i obuća za one potrebite. U Caritasu su svjesni tih pritužbi, i upravo rade na osiguranju adekvatnog prostora za tu namjenu. - Ta primjedba stoji no nije lako naći adekvatan prostor. U potrazi smo za adekvatnim prostorom za skladištenje odje-

ŽIRO RAČUN CARITASA

Pomozite donacijom Caritas je otvorio posebni žiro račun za skupljanje sredstava za adaptaciju prihvatilišta za žrtve nasilja u obitelji za sve one koji žele svojim donacijama pomoći. Broj žiro računa kod OTP banke glasi: 2407000-1100367971


potrebite će i obuće, ali i namještaja i ostalih potrepština. U skladu s time pojavila se i ideja o organiziranju banke hrane, no za sve to potreban nam je adekvatan prostor od minimalno 150 kvadrata. Uputili smo i zamolbu Gradu i Županiji, da nam ustupe na korištenje jedan takav prostor - ističe zamjenica ravnatelja Caritasa Dubrovačke biskupije Marija Đurović, koju i samu ljudi često zovu kako bi razno razne potrepštine ustupili onima kojima je to potrebno, a za organiziranje takvog centra u koji bi se mogla donijeti odjeća, obuća, stari namještaj i druge potrepštine, vrlo rado bi se priključili i volonteri. - Ukoliko netko zna za takav sličan prostor, bilo bi nam dragocjeno kada bi nam to javili – poručuje Marija Đurović.

VRIJEME DOŠAŠĆA I DARIVANJA Na početku mjeseca darivanja ravnatelj Caritasa Dubovačke biskupije don Robert Čibarić poručuje: - Na početku smo vremena došašća, vremena koje nas uvodi u najradosnije Otajstvo najvećeg Božjeg dara ljudskome rodu! Bog Otac nam je darovao samoga sebe u svome Sinu čiji rođendan slavimo na Božić. U ovom Božjem daru je izvor i početak pa i smisao čovjekovog darivanja koje na poseban način dolazi do izražaja u ovom bazičnom vremenu. U pozadini čovjekova darivanja brata u potrebi jest prepoznavanja Isusa na licu brata čovjeka. Jer Isus nam jasno kaže: Što god učiniste jednome od moje najmanje braće, meni učiniste! Otkrivajući Isusa u čovjeku postajemo slični samome Bogu, a prve stranice Biblije nam govore da je čovjek stvoren na sliku Božju. Svaki čovjek je stoga slika Božja i upravo neka nam ta činjenica bude poticaj da se suoblićujemo što vise Bogu ljubeći bližnjega svoga - zaključio je don Robert Čibarić.

U potrazi smo za adekvatnim prostorom za skladištenje odjeće i obuće, ali i namještaja i ostalih potrepština. U skladu s time pojavila se i ideja o organiziranju banke hrane, no za sve to potreban nam je adekvatan prostor od minimalno 150 kvadrata. Uputili smo i zamolbu Gradu i Županiji, da nam ustupe na korištenje jedan takav prostor 30/11/2011

25


GRAD

SKUP RADNIKA LIBERTASA O JEDNOSTRANOM RASKIDANJU KOLEKTIVNOG UGOVO

Nastavljaju se igre PIŠE: BALDO MARUNČIĆ / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

- ŽELIMO KOEFICIJENT u kolektivnom ugovoru! - kazao je sindikalni povjerenik Baldo Kovačević na sastanku Skupa radnika gradskog prijevoznika Libertas, sazvanom zbog najave neuvrštavanja sistematizacije u novi kolektivni ugovor. Sastanak je imao samo jednu točku dnevnog reda, izvješće o jednostranom raskidanju kolektivnog ugovora te o nemogućnosti pregovaranja zbog spora oko za radnike vrlo značajnih pitanja, a koje treba urediti kolektivnim ugovorom. Predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić uvodno je nazočnim zaposlenicima objasnio kako direktor tvrtke Đuro Deranja „ne želi da sistematizacija bude sastavni dio kolektivnog ugovora“, s čime se Radničko vijeće nije moglo složiti, jer to pitanje smatra važnim za radnike. - Direktor želi da sistematizacija bude u Pravilniku o radu, a razlika je što je kolektivni ugovor akt između poslodavca i radnika, a pravilnik o radu jednostrani akt kojeg poslodavac donosi i mijenja prema vlastitoj odluci, koja ne mora uvažavati mišljenje ni radnika ni sindikata – istaknuo je Klaić.

SMRTNA PRESUDA ZA RADNIKE - Mi koji smo u pregovorima ne možemo potpisati ovakav sporazum, jer bi to bila za radnike smrtna presuda, jer mogu s nama raditi kako hoće - naglasio je Klaić te dodao kako je upravi Libertasa bio cilj raskinuti ugovor, jer je sistematizacija bila sastavni dio ugovora. - Odustati od ovoga nećemo. Tražimo da sistematizacija i dalje bude sastavni dio kolektivnog ugovora - Ističe Klaić. Sindikalni povjerenik Baldo Kovačević

26

30/11/2011

Sve smo bez problema ispregovarali, dok se nismo uprtili u sistematizaciju. Da direktor sam odlučuje, lako bi se dogovorili. Sve se možemo dogovoriti, osim ako se sa strane ne petlja treća osoba, koju treba eliminirati kazao je kako je teško imati povjerenje u upravu nakon pokušaja spajanja firme u novo komunalno društvo, pa raslojavanja po općinama i sad raskidanja kolektivnog ugovora. - Prije šest mjeseci gradonačelnik je kazao kako su zaposlenicima Libertasa zagarantirani posao, plaće i socijalna sigurnost te najavio novu sistematizaciju i kolektivni ugovor u iduća tri mjeseca – podsjetio je Kovačević te dodao kako nije očekivao da će direktor Deranja, bez ikakve najave raskinuti kolektivni ugovor. - Dosadašnjim ugovorom se reguliraju sva prava radnika i nije ga trebalo ukidat, nego u dogovoru s radnicima mijenjati. Ali njima nije u interesu dogovor, a to su sve igre na rušenju Libertasa i toga trebate biti svjesni. Da oni radni-

cima žele dobro, sve bi se ljudski dogovorili. - istaknuo je predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić te zapitao čega se boji direktor kad sistematizaciju neće staviti u kolektivni ugovor, na što je netko od okupljenih radnika doviknuo - Pera Vićana! - Direktoru je tako naređeno, jer treba Libertas rasteretiti ljudstva. A dezinformacije koje se šire, da će neki biti zaštićeni, to nije istina - kazao je Klaić te istaknuo kako stari ugovor vrijedi dok se ne potpiše novi.

HUŠKAČI MEĐU NAMA - Ne nasjedajte huškačima, ovo se tiče svih radnika, pa i onih koji misle da su zaštićeni i da im je nešto obećani. A zaš-


ORA

e rušenja Libertasa tićeni ste jedino kad je sve zapisano u kolektivnom ugovoru. - istaknuo je Klaić te kolektivni ugovor nazvao „svetim pismom“. Sindikalist Kovačević objasnio je nazočnima zašto je koeficijent bitan te istaknuo kako je u veljači 2010. godine direktor obavijestio Radničko vijeće da će se donijeti nova sistematizacija i pravilnik o radu. - Nismo dobili novu sistematizaciju i zbog nastanka spora ne možemo dalje voditi pregovore, jer je direktor dosljedan odluci da to ne uđe u kolektivni ugovor. Došli smo do toga da nešto moramo učiniti i zato smo sazvali ovaj skup, jer moramo pokrenuti sve moguće „industrijske akcije“ kako bi ostvarili svoja prava kazao je Kovačević. Direktor Libertasa Đuro Deranja kazao je kako poslodavac nema obavezu da sistematizacija bude sastavni dio kolektivnog ugovora te kako je uprava ukinula stari ugovor temeljem Zakona o radu. - Pravilnik o radu neće biti sastavni dio kolektivnog ugovora. Sindikat neka se bori za što veća prava radnika, ali pravilnik je jednostrani akt poslodavca istaknuo je Deranja te dodao kako je novim ugovorom predviđeno povećanje plaća za vozače i mehaničare, koji najviše nose u tvrtci.

ODVOJITI POLITIKU OD LIBERTASA Deranja je, također, kazao kako bi bilo krajnje vrijeme da se politika odvoji od Libertasa, jer je Libertas ekonomsko pitanje. Sindikalist Kovačević upozorio je Deranju da su koeficijenti uređeni kolek-

tivnim ugovorom te da mu nije jasno zašto se želi to izbaciti. - Na Gospodarsko - socijalnom vijeću ćemo dokazati da smo u pravu, a to dokazuje i članak 125. Pravilnika o radu. Dajte nam sistematizaciju na stol i dogovorit ćemo se. Po onom što vi kažete, kad dođe drugi direktor moći će bez problema smanjiti plaće - kazao je Kovačević. Okupljeni radnici pitali su se zašto se ide na promjenu ugovora, što je nedostajalo dosadašnjem te postoji li rizik da u slučaju spora neće biti isplaćena plaća za siječanj. - Sve smo bez problema ispregovarali, dok se nismo uprtili u sistematizaciju. Da direktor sam odlučuje, lako bi se dogovorili. Sve se možemo dogovoriti, osim ako se sa strane ne petlja treća osoba, koju treba eliminirati - istaknuo je predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić. Mijenjali su se govornici među radnicima, iznosila su se različita mišljenja, praćena pljeskom odobravanja ili bukom negodovanja.

- Sjedite i dogovorite se. Stari ugovor vrijedi dok se ne donese novi. Ne treba zaoštravati situaciju, samo treba malo dobre volje. Ne budite isključivi - zaključio je jedan od radnika.

LORD VOLDEMORT ILI VIĆAN Naravno, opet se spominjao „onaj čije ime nećemo spominjat’, svi znate ‘ko je“. Radnici nemaju povjerenja u direktora Deranju i sigurni su da iza svega stoji predsjednik nadzornog odbora. Skup je završen pozivom predsjednika Radničkog vijeća Iva Klaića svim radnicima da se potpisom izjasne žele li da se, u slučaju nerješavanja spora s upravom, pokrenu daljnje „industrijske akcije“, odnosno arbitraža, prosvjed te na kraju i štrajk. Nakon pokušaja nasilnog spajanja (Holding) i razdvajanja (ugovori s općinama), gradskom prijevozniku Libertasu, po svemu sudeći, opet slijede teški dani, a sudbina tvrtke opet ide putem neizvjesnosti.

30/11/2011

27


GRAD

BLAGDANI U HOTELU RIXOS LIBERTAS Od kraja studenog, Rixos Libertas se pretvara u magičan svijet sa svim čarima tradicionanog blagdanskog ugođaja. U predvorju hotela svim gostima dobrodošlicu će zaželjeti Djed Božićnjak, a svake subote i nedjelje, s početkom od 26.11. najavljuju iz hotela , blagdanskom duhu će doprinijeti još i lokalni dječji zborovi s veselim programom Božićnih pjesama. Kućice od medenjaka, Božićno drvce te raznovrsne prigodne dekoracije samo su dio blagdanskog ozračja…

Djed Božićnjak i kućice od medenjaka

VRIJEME JE DOŠAŠĆA

Upaljena prva adventska svijeća NA MALOJ ONOFRIJEVOJ FONTANI ove je nedjelje upaljena prva adventska svijeća. Zapalio ju je zamjenik gradonačelnika Niko Šalja, dok je prigodnu molitvu održao don Stanko Lasić.

28

30/11/2011

Advent ili došašće vrijeme je priprave za Božić. To razdoblje karakteriziraju post, pobožnost, molitve i priprava za doček najradosnije kršćanskog blagdana Božića. dl


CRNA KRONIKA KOD 35-GODIŠNJAKA NAŠLI OPOJNE DROGE

U Rožatu mu našli ‘speed’ Prema priopćenju PU dubrovačko-neretvanske, u subotu, 26. studenog oko 21.45 sati u Rožatu je kod 35-godišnjaka pronađeno i oduzeto 5,3 gr amfetamina-speeda i 8 tableta s liste opojnih droga. Zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe opojnih droga protiv 35-godišnjaka slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

NA PUTU ZA OREBIĆ SLETIO S CESTE

Kobni kapetani

U PROMETNOJ NESREĆI KOJA SE DOGODILA ove nedjelje kod Orebića, dvije osobe su zadobile teške tjelesne ozljede. 74-godišnjak je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka na cesti za Orebić, kada je dolaskom do predjela Kapetani izgubio nadzor nad vozilom i sletio u provaliju dubine oko 1,5 m. Vozač je zadobio teške tjelesne ozljede neopasne po život, dok je 70-godišnja putnica zadobila ozljede opasne po život, te su zadržani na daljnjem liječenju u dubrovačkoj bolnici. Inače, u proteklom tjednu na županijskim prometnicama zabilježeno je ukupno šesnaest prometnih nesreća. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici PU dubrovačko-neretvanske sankcionirali su 494 sudionika u prometu, od čega 22 zbog alkoholiziranosti i 103 zbog prekoračenja brzine.

30/11/2011

29


30

30/11/2011


30/11/2011

31


ŽUPANIJA

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ NA PRESSICI PREDSTAVIO

Donacija iz EU ‘teška’ 25,1 milijun kuna ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ predstavio je na konferenciji za novinare 25,1 milijun kuna vrijedne donacije iz programa IPARD Europske unije (Mjera 301- „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“) koje su dobili Grad Opuzen te općine Dubrovačko primorje, Blato i Konavle. Naime, Opuzen je dobio darovnicu s 4,1 milijun kuna, Primorje 7 milijuna kuna za projekt ukupno vrijedan 8,9 milijuna kuna, Konavle 7 milijuna kuna, a Blato 7 milijuna kuna za projekt ukupno vrijedan 9,8 milijuna kuna. Opuzen i Primorje kao konzultanta u projektu imali su Regionalnu razvojnu agenciju DUNEA, Blato je samo odradilo projekt uz pomoć djelatnica koje su za izradu projekata obučene u DUNEA-i, a Konavle su koristile usluge drugog konzultanta. Župan Dobroslavić pohvalio je Opuzen i tri općine te DUNEA-u zbog uspješno odrađenog posla na ispunjavanju zahtjevnih uvjeta EU- natječaja za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture te je dodao kako se nada da će i druge jedinice lokalne samouprave slijediti ovaj primjer. - U predizbornom programu, kojim smo dobili povjerenje građana i preuzeli odgovornost za upravljanje Županijom, naglasili smo kako ćemo „otkriti“ čemu služe EU-fondovi jer to dosadašnje vlasti nisu znale uraditi. Uveli smo red u DUNEAu, usvojili smo Strategiju razvoja DNŽ, te otvorili Ured DNŽ u Bruxellessu. Taj je Ured otvorio vrata Županiji za EU i EU za županiju, ali je i potaknuo općine i gradove s područja Županije da se angažiraju na tom polju. Predstavljanjem ovih donacija javnosti želimo pokazati da ne samo da predano radimo na ispunjenju zadaća iz programa rada već da možemo pokazati i rezultate - kazao je župan i dodao kako je DUNEA

32

30/11/2011

i kroz druge programe EU osigurala značajna sredstva. Jedan od načelnika koji su dobili sredstva iz EU fondova, načelnik Blata Ivo Gavranić, naglasio je kako je Općina sama vodila projekt i to nakon što su njene djelatnice prošle obuku u DUNEA-i. Gavranić je kazao kako će Blato ova sredstva iskoristiti za realizaciju prve faze gradnje centralnog odvodnog sustava s kolektorom i pročišćivačima te mjesne mreže. Zahvalivši Županiji i DUNEA-i na pomoći, Gavranić je kazao kako su ova četiri projekta pokazala da jedinice lokalne samouprave mogu pružiti svojim stanovnicima sve što im je potrebno.


VANNASTAVNA AKTIVNOST U OŠ SLANO

Mala škola primorskoga veza RIJETKE SU OSOBE u Dubrovačkom primorju koje su svoje umijeće primorskoga veza prenijele mlađim generacijama. Ne zato što to ne žele, nego zato što je u takvom podučavanju potrebito izuzetno umijeće i strpljenje, pogotovo ako su vam učenice djevojčice koje nikada prije nisu uzele iglu i konac u ruke. Članice udruge Deša Nike Tomović i Marija Weltrusky imaju i jedno i drugo, i što je najvažnije veliku želju svoje znanje prenijeti najmlađim ljubiteljicama primorskoga veza u OŠ Slano. U vremenu u kojemu živimo i u kojemu se istinski

cijeni sve što smo naslijedili od svojih predaka, mora postojati način da to isto sačuvamo i proslijedimo u naslijeđe novim generacijama. U okviru programa Deše iz Slanoga već dugi niz godina jedna od najbitnijih njezinih zadaća je očuvanje primorske povijesti vođene postojanošću, snagom i tradicijom Primorja u kojemu žive. Mala škola primorskoga veza, koja je do ove godine djelovala pri Deši Slano okupljala je male Primorke u njihovoj vanškolskoj aktivnosti, no od ove godine postala je vannastavna aktivnost za desetak zainteresiranih djevojčica i učiteljicu Dubravku Lučić koje će zajedno savladavati osnove primorskoga veza. Volontiranje gospođa Nike i Marije u ovim podukama urodile su već do sada pravim malim umjetničkim djelima. Detalji izvezeni vještim dječjim rukama, uokvireni krase vitrine školskoga hola. Kako je sveukupno djelovanje Deše u Primorju bilo odgovor na ratne

posljedice i stradavanje kulturne i povijesne baštine Primoraca, volonterke Udruge, s pravom možemo reći, ispunjavaju svoju misiju. To su shvatile i prihvatile i male vezilje pa je Antonija Sutić iz Podimoća, učenica četvrtoga razreda, lijepo kazala kako veoma želi naučiti vesti “svoj vez” jer ne želi da se to zaboravi. Ako Antonija i njezine prijateljice nauče osnove, sigurni smo da se neće zaboraviti. Nadamo se da će svojom vještinom održati tradiciju i kreativnom primjenom naučenoga stvarati originalne primorske suvenire i predmete uporabne i umjetničke vrijednosti, s motivima posuđenim s babinih marama, kamižolica, naprstaka i tobolaca kakve vidite na foto-

grafijama. Dječji interes postoji i volja učiteljica veza da njihovom interesu udovolje ,a to je najsigurniji put da primorski vez postane i ostane prepoznatljiv suvenir Dubrovačkoga primorja. Lj. Šimunović

30/11/2011

33


34

30/11/2011


30/11/2011

35


VAŠE VIJESTI

MARKO MUJAN - SJEĆANJE NA OBRANU ČEPIKUĆA

Prebrojavanje mrtvih nakon bitke i obranjenog Dubrovnika DIVIM SE PROFESIONALNIM novinarima.

konavoskim pršutima u Domovinskom ratu, Gra-

Trebalo bi biti, barem nam tako hram pravde u

Pišući jednim prstom već u njemu osjećam vreme-

donačelnik tadašnji sa temom o slanju dopisa, kojim

Hagu kažu, sve jedno. Istina. Nevine su žrtve uvijek

nske promjene, kako li je tek onima, koji moraju

je trebalo urazumiti „Zagreb“ i osloboditi Grad, a o

težak teret njihovim egzekutorima, pa čak i one sa

pisati s lijevom ili desnom ili pak s obje ruke po

čemu Zapovjedništvo obrane Dubrovnika... nije

Blaiburga zatrpane u jamama diljem Slovenije. Mi

potrebi istovremeno. Da pojasnim. Zove novinar

imalo pojma.

smo u Dubrovniku bili doista časni i tako smo

Pero Štrbe i moli da, za njegovu ljubav, dam izjavu

Onda je tu General, znate, oni vam o poznatim

Vedranu Beniću o bitci za Čepikuće za dalekovi-

stvarima sve kažu, a o delikatnim ništa. Ipak, jedna

dnicu. ‘Ajde, napokon, prvi put nakon 20 godina u

od njima poznatih stvari je crta bojišnice, koja im

jednom javnom hrvatskom mediju, ah da, lažem,

opasno bode oči sa zemljovida na zidu ako je na-

bilo je i pet minuta na Radio Dubrovniku.

crtana…. Inače, zemljovid se izradi na temelju

postupali sa zarobljenicima što je koliko god propagirano, u ratu neuobičajeno. ISTINA O ČEPIKUĆAMA

Zašto sam pristao na Vedrana Benića, zato jer je

izrađene zapovijedi za obranu, koja u slučaju Dub-

Da vas ne zamaram. Zaboravite samo na trenu-

Pero Štrbe dan nakon bitke prvi o tome napravio

rovnika nije bila napisana ili sa njom, jednostavno,

tak one, koji prebrojavaju mrtve nakon bitke i

izvještaj. Svaka mu čast jer čak ni oni, koji su nam

valjda iz sigurnosnih razloga, nisu bili upoznati

pokušavaju nas lišiti starih legendi da bi srušili i

trebali zapovijedati, nisu dolazili ni omirisali, barem

zapovjednici na crti. Ma živa konfuzija od ove repo-

ono malo istine. Onog ponosa svakog Hrvata i

na trenutak taj pakao. Nije dovršio reportažu.

rtaže, samo što nisu počeli letjeti papiri umjesto

građanina Hrvatske. Istina je: Karlovac, Gospić,

Prekinuli su je „Jastrebovi“ (Soko J-21) takozvane

bombi i granata, kamo sreće da je tako bilo

Zadar, Šibenik, Dubrovnik i Vukovar nadasve,…

„JNA“. Odbačene bombe su počele okolo gruhati, a

1.10.1991. godine i tjedan dana prije u Konavlima.

dalo bi se tu i još nabrajati.

nas je na prašnom odvojku pored doma u Čepiku-

Istina, stanovništvo je ostavljalo i vino i pršute i

ćama, izravno „mitraljirao“ zrakoplov „JNA“ (gle-

novce i zlato i tek poneki rijetki ček na poveći iznos

Mate Šarlija Daidža pravim imenom Nijaz Batlak,

dali smo u filmovima . . likovi trče sredinom puta a

iz dalekih zemalja, kao što je Australija gdje žive

rođen na Zvekovici, je podržao zamisao (i dio je

okolo pršti kamen od zrna izbljuvanih iz tri nosne

„nezgodno“ žestoki Hrvati, koji pamte kad ti nešto

njenog identiteta) o obrani Dubrovnika manjim

strojnice zrakoplova). Štrbe sa viješću zaždio prema

daju, a u društvu s njima u čudnom transu čovjek

skupinama jačine voda (oko 40 ljudi) na glavnim

Metkoviću, a ja trk, koliko me noge nose, prema brdu.

propjeva hrvatske pjesme, neki kažu čak i onu „Evo

putnim prilazima Dubrovniku, koje je trebala

zore, evo dana“.

pokrivati NAŠA Samostalna djelatna postrojba

E, pa evo istine o malenim Čepikućama:

Tu se negdje sasvim tiho pojavio, i iz razumljivih

ZNG DUBROVNIK. Tko nas je i zašto, pred izbijanje

razloga, bez riječi naš Prvi Predsjednik, koji je

sukoba, povukao sa Dubravke i tamo postave ne-

U istom tom „kadru“ je bila i jedna legendarna

nakon nekoliko vremena ostvario zajednički san,

iskusnu pričuvnu satniju iz Konavala… nek se za

osoba prethodno davši izjavu o kojoj se danas spore

o „de jure“, još i danas trenutno „Slobodnoj, neovi-

to odgovorni dogovore.

brojači mrtvih nakon bitke. Istovremeno Soko J-

snoj, suverenoj, samostalnoj Hrvatskoj“, i u njoj:

21 izbacuju bombe od kojih 100 do 200 kila (nismo

„Našem, gradu heroju Dubrovniku“.

PONOSNA MI MAJKA

Stručnjaci neka naprave raščlambu na nekom od okruglih stolova o Ratu u Dubrovniku, na koje nas, „običnu buraniju“, domaći i strani profesori i visoki

ih vagali) po maloj uzvisini u neposrednoj blizini.

Ljudi ne lažu, samo ponekad govore neistinu,

Daidži je briznula krv na nos i uši. Taj starac,

tako je Daidža ushićen rekao da smo pobili 200

stariji od svojih godina, bio je sa nama. Niti jedan

„mrskih“ neprijatelja i niko nije ni trepnuo, a kamo

Za razliku od navedene naše zamisli (za koju je

drugi zapovjednik, bivši oficir, niti jedan političar,

li pomislio da je stara lisica time možda podizao

stvarno, a ne kao legenda zaslužan Daidža), naš

ni tada ni kasnije, nije došao obići naše srećom

moral Gradu, a lomio ga zasjedom „okefanim“

zapovjednik tada još 116. brigade Dubrovnik-

samo ranjene, čestitati nam, podržati nas. Pero

Vučureviću i Karadžiću, a bogme i Šešelju. Idemo,

Metković je dao cjelokupni sastav Bojne rasporediti

Štrbe je bio tu i to je jedini razlog što sam gospodinu

‘ko će u finalu utrke pobijediti na okruglom stolu

na predjelu Debelog Brijega u Konavlima. Blesave

Vedranu Beniću pristao govoriti u kameru, nisam

žalbene komisije… Drž’ lijevo, drž’ desno… povuci

se zapovijedi, ako ne znate, ne moraju izvršiti, samo

imao pojma o čemu se radi, niti hoće li to i kad biti

tamo, povuci ovamo… koji je danas „relevantni

za to „dolje“, znate već, treba imati dvije kuglice.

prikazano, niti me bilo briga.

arbitar“ što smislio, a rezultat je tada prije 20 godina

Na takvom smo zemljištu, bez potpore barem top-

po prvi put bio 1:0 za Hrvatsku.

ništva i oklopa, onako tjelesno i psihički domoljubno

Imaš što vidjeti, ponosna mi majka, vidjeli me na udarnom Dnevniku 23.11.2011. u finišu predizborne utrke. Jest da je bilo nekoliko sekundi, ali oko mene, brale, u izvrsno izrezanoj reportaži Predsjednik Republike (doduše bivši) s temom o

36

30/11/2011

No izgleda, da se novi porazi trebaju opravdati čak i „prenaglim“ uspjesima iz prošlosti. Jeli bilo, kako se govorilo 800.000 ubijenih u Jasenovcu ili možda 80.000 ili 8.000.

oficiri ne pozivaju, a izvrsno znamo English.

„našpanani“, mi bili meso za neprijateljsko zrakoplovstvo, topništvo, oklopništvo i na kraju masakra pješaštvo. Podatak s neprijateljske strane o 7 do 12 poginulih na Čepikućima vidi se, po sebi, da


je sumnjiv… Nakon 20 godina oni nisu uspjeli prebrojati jeli 7 ili 12… : „allo malo“. Najbolji su oni „naši“, skoro pa Dubrovčani, kao Martin Špegelj, u mislima s nama tada gotovo srasli, koji mole boga (dali iz vjerskih razloga), da smo Ubili što manje do zuba naoružanih instrumenata velikosrpske politike, k’o da smo mi branitelji bili iskusni, kao neki, u čuj… nije šala… UBIJANJU. Kamo sreće da nismo ubili ni jednoga, i ne bi da su svi došli u kupaćim gaćama. Osobno bi ih uputio na plažu ispod Admirala u Slanom ili Prapratno

odlikovanje, ne plaketu nego „malecno“ priznanje

u Dubrovniku i oni u Gradu, uključujući najviše

kraj Stona. Daidžu su brodovi zaustavili negdje

na običnom papiru formata A-4, a tamo piše ono

časnike Hrvatske vojske i njihove suradnike, može-

oko Slanoga, uvjeren sam, nije namjerno izbjegao

što se izblijedjelo na kopiji jedva još vidi. Ne, nije

mo Njemu do zemlje pokloniti. On je često znao

bitku. A bilo je još bitaka oko i u Dubrovniku.

poslije bitke prebrojavao mrtve niti je zbog toga

sugovornike zvati „blento“. Ne znam kako se do-

Mnogi, koji se smatraju puno značajnijim od

pohvalio, sad već, ratnike: „dio pripadnika pos-

godilo, valjda pod nekim dojmom prethodnog raz-

toga čudnovatog „djedice“ slučajno su izbjegli (i

trojbe i zapovjednik „bataljuna“ (bojne) pohvalio

govora, nije mi valjda odmah razaznao glas na

njihova djeca) bitke „njegove djece“ za Dubrovnik,

je Predsjednik RH i Vrhovni zapovjednik OS RH

telefonu i Stari izgovori, gdje si “blento“. Hrvatski

kojih je bilo, ali i moglo biti još više. Moji sokolovi

Dr. Franjo Tuđman za hrabrost, junaštvo i požrt-

Časnik ga je upitao od kud to da njega tako nazove.

su oteli toliko oružja da smo mogli bar još jedne

vovnost, te značajan doprinos uspješnoj obrani

Vjerujte odmah je potiho i blago izgovorio nešto

Čepikuće obraniti. To oružje je trebao nositi neko

domovine“ (09.11.1991. godine).

što se rijetko moglo od njega čuti. Rekao je tada

živog srca spreman za ginuti. Žalosno, rekao bi

K’o što vidimo, „mi“ bi hrvatski domoljubi pre-

prvi put „izvini“, ja to slučajno, i nikad više do

dušobrižnički, gotovo srastao Dubrovčanin Špe-

brojavali ono što nam „Oni“ uporno podmeću pre-

kraja života nije me tako oslovio nego onako, kako

gelj, general, koji bi bio napao vojarne u kojima je

šućujući žalosnu im … istinu, dajući gladnima

me uvijek zvao jednostavno Mali.

tada još uvijek bila JNA. A što s posljedicama takvog

materijala, toliko malo kostiju, da se oni počinju

Nipodaštavanjem i minoriziranjem onoga što je

napada ?

glodati međusobno jer žele biti Važni danas a tad

uradila šačica branitelja na prvim crtama obrane

su zaboravili biti s nama.

Dubrovnika u početku obrane s jedne strane, i s

LAKO JE TUĆI TEŠKOM ‘ARTILERIJOM’

Eto, šaljem vam tu presliku, ako se s nje da još

druge strane, od tih istih ljudi, pravljenje inflacije

što razaznati, a ima mjesto na kojemu će uvijek

branitelja Grada, upravo na tome što je ta šačica

Da smo krenuli i na Vukovar da li bi ono malo

ostati čista i neokaljana, kao i naš oslobodilački,

“malo” napravila, je uzaludan posao i sramota. Sve

oružja imao tko nositi, jer lako je tući teškom „ar-

samo obrambeni Domovinski rat. To mjesto se zove

je već davno odigrano, a ti „likovi“ su zalutali, kako

tilerijom“. Pun Split punih kancelarija, čete oficira,

Hrvatska povijest, sviđala se ona nekima ili ne.

u priču, tako u prostor i vrijeme. Posebno upozo-

a od Trnovice preko Čepikuća do pred Slano jedne

Zahvaljujem ovom prigodom gospodinu Ved-

renje, koje je važno za mentalno zdravlje svih gra-

noći 27 duša ko jedna su disale i bile spremne sebi

ranu Beniću i pozdravljam njegovu ekipu sa sni-

đana Hrvatske… ne dijelite branitelje Grada od

oduzeti život ako ih ne ubiju… ili biti sretni u nesreći

manja, koja me inspirirala. Prijatelj Pero Štrbe ovim

branitelja Dubrovnika i Hrvatske. To su isti ljudi.

da ih ubiju. Ako ste razmišljali kadgod, jeli više boli

nije iscrpio svoje kredite i bilo bi dobro da drugi put

Onima, koji uporno uriniraju u vjetar zna se u

biti živ ili mrtav, skidam kapu, vjerojatno ste bili

„sredi“ nekoga ko će nam dati 5 minuta umjesto 5

nekim „gustim“ vremenima dogoditi da im, pri tom,

samo s puškom u ruci „rokani“ na crti bojišnice u

sekundi vremena na TV.

i popusti svinkter, što je dosta neugodno, a sad bi

Hrvatskoj1991. godine. Vjerovati podatci o Čepikućama su više od 80

Jer TV je tako cool i fine i gotovo sexy a pred kamerama što da vam kažem… predivno.

grah a ne slab želudac. Na žalost, mi smo znali biti prisiljeni „kusati“ ono što su oni „skuvali“, a i danas

izbačenih iz „stroja“, od toga prema informacijama sudionika sa neprijateljske strani 17 ih je Ubijeno.

nas uvjeravali da je za sve kriv „kupus“ ili vojnički

LEGENDA O DAIDŽI

su „gusta“ vremena. Za razliku od onih Gore mi smo ipak za autohtonu, domaću Hrvatsku „hra-

Naglašavam to „U“, jer ubiti nije lako, ali u obrani

nu“, a ne njihovu EU-ropsku „kuhinju“.

Zemlje i Doma je u tom trenutku bilo jedino

A legenda o Daidži, čemu je ne ostaviti da živi

preostalo rješenje. Da ne duljim, i naši minobacači

kad znamo svi istinu osim onih, koji je ne žele

Što bi nekima Gore poručio za kraj ovog teksta,

bez ciljnih sprava, s posadom tek pridošlih priču-

priznati, jer Narod bez legendi je bez veze, gotovo

da se vrate na svoj teren i bore za Hrvatsku, a da iz

vnika iz Grada, pogodili su pun kamion četnika

bez zanimljivosti. Jer da nije bilo Daidže cijela bi ta

ove teške priče izađemo, koliko toliko nasmiješeni,

tamo dalje prema Trebimlji i još po nešto.

priča bila stručno od JNA odigrana i završila bi bez

a za one kojima suverenost ne odgovara pada mi

Gospodo svi Gornji, kako se, ako se, pronađete

imalo „happy end-a“, kao totalno žalosna glupost

na pamet, valjda ćete se i Vi prisjetiti: „Aleksa vrati

prozvani. Četnički dragovoljci i snage na svakom

jer mi bi svi spremni poginuti bili „spremljeni“

se doma… skuvala san ti paštašutu“

smjeru uglavnom brigade (2.000-3.000 vojnika)

ginuti na graničnom prijelazu Debeli Brijeg. Daidža

P.S. U sjaju? priprema za budućnosti u EU u

sa svom potrebnom potporom minobacača , topova,

doista nije bio zapovjednik Postrojbe Garde, kojom

poglavljima na tragu djelomičnog gubljenja suve-

haubica, zrakoplova i topništva sa brodova zaus-

sam zapovijedao, ali čast mi je što smo u tom vre-

reniteta možda stoji i obvezatno:

tavljene su od vodova (oko 40 ljudi) na Banima,

menu bili bliski, kasnije manje. Ipak je on „legenda“

„Nipodaštivanje (ne poštovanje) svega onoga što

Brgatu, Osojniku i Čepikućama.

i „hvala“ svima onima, koji bi me postavljali na

je negdje izravno učinjeno, od onih, koji tamo

Čovjek koji je u reportaži ostao tih poslao je, što

njegovo mjesto, za razliku od Njega ja sam još živ

izravno nisu učinili ništa“.

bi trebalo biti Dubrovniku na čast, ne medalju, ne

i kao takav dužnost mi je i obaveza reći da se svi mi

Marko Mujan, prof.

30/11/2011

37


VAŠE VIJESTI

REAGIRANJE SUGRAĐANKE ANE B. NA HUMANITARNU PRIREDBU “SPORTOM I PJESMOM ZA DAMIRA” HUMANITARNA PRIREDBA „SPORTOM I PJESMOM“ za Damira trebala je pružiti sliku sklada uzajamne povezanosti našeg Damira i njegovih sugrađana. U životu svih ljudi važno je prepoznati trenutak kada čovjeku treba pomoći, a kada ne. Takvi trenutci stvaraju niti s kojima se povezujemo sa ostalim svijetom i koji čini smisao svakog događaja u ljudskom životu. Pri tome bolni događaji i osjećaj nemoći ustupaju mjesto zahvalnosti, sigurnosti i spoznaji „nismo sami“. Sinoć se to nije dogodilo. Na žalost bila sam jedna od malobrojnih. Organizator je dao sve od sebe. Bazen je bio idealno mjesto za priredbu; red zabave, red sporta za Damira. Damir je plivač.

Čovjeku je potreban čovjek Od razglasa, rasvjete i samog tijeka programa, sve je bilo savršeno, bez kašnjenja i zastoja. Sve prisutne pa i mene posebno su oduševile plivačice iz Splita, tako nešto se rijetko (pogotovo u našem gradu) viđa. Svih je posebno dirnula slika Damira. Iskreno, očekivala sam veći broj ljudi iz Dubrovnika, a posebno iz Zatona. Oni su svojim prisustvovanjem trebali pružiti podršku Damiru, njegovim roditeljima i na kraju vama organizatorima. Znam, Mjesni odbor Zatona dao je sve od sebe, između ostalog i prodajući karte

po kućama. Svi su kupili karte, što je za svaku pohvalu, ali ljepota humanosti se nije doživjela jer ti isti koji su kupili karte nisu došli. Mislim da su propustili i jednu sjajnu priredbu. Dakle, još jednom sve pohvale Vama organizatorima na izvrsnoj organizaciji, voditeljici, svim izvođačima, plivačima, gimnastičarima, plesačicama, zaštitarima, tehničarima. Zbog toga, naprijed u svim budućim humanitarnim priredbama jer čovjeku je potreban čovjek. Ana B.

Iskreno, očekivala sam veći broj ljudi iz Dubrovnika, a posebno iz Zatona. Oni su svojim prisustvovanjem trebali pružiti podršku Damiru, njegovim roditeljima i na kraju vama organizatorima

VAŠE VIJESTI je rubrika osmišljena kao prostor našeg tjednika i web portala u kojemu možete objavljivati svoje vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma. Možete nam ih slati kroz predviđeni formular rubrike „VAŠE VIJESTI“ na našem portalu www.dulist.hr ili poslati poštom na našu adresu: dulist d.o.o, Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik. Napominjemo da poštom poslane materijale ne vraćamo!

38

30/11/2011


REAGIRANJE ‘OVAKAV ORKESTAR TREBA UKINUTI’ II

Zašto je gospar Pero Šiša ravnatelj DSO-a? ZAŠTO JE GOSPAR PERO ŠIŠA ravnatelj

bilo. Svirat će ti neradnici i niškoristi koliko od-

Izborna je kampanja, pa na to pitanje nema

Dubrovačkog simfonijskog orkestra? To se pi-

redi ravnatelj, pa neka onda dolazi inspekcija i

odgovora, a ravnatelju Šiši se žuri da ukine

tanje nameće iz teksta pod naslovom „Ova-

utvrđuje sate rada. A strukovna pravila, ma

orkestar. A mi se pitamo – koga ovdje treba

kav orkestar treba ukinuti“ objavljenog 23.

dajte, pa što ako prema njima rade svi ostali

ukinuti, ljudi?

studenog 2011. u Du listu, što je na žalost

orkestri u Lijepoj našoj i svijetu. U Dubrovniku

Zašto je, dakle, gospar Pero Šiša ravnatelj

samo još jedan primjer u kojemu se odgovo-

to više neće vrijediti, puhat će i guditi

Dubrovačkog simfonijskog orkestra, ostaje

rni ljudi trude dokazati kako su oni najbolji, a

dubrovački glazbenici više nego itko drugi, jer

zagonetka. Predlagati ukinuće orkestra kojim

narod, ovaj put glazbenici DSO (ne svi, na

neće više biti privilegija, pa makar to puhanje

sam rukovodi, negirati pravila struke kojoj

sreću) neradnici, gadovi i niškoristi. Pola na-

zvučalo kao mukanje, rukanje ili što drugo.

i sam pripada, jedinstva je pojava, čak i u

vedenog teksta je pljuvanje po „nekim“ članovima orkestra (čitaj sindikata),koji zovu inspekciju kada se rad organizira protuzakonito, oni bi htjeli da DSO radi po pravilima svoje

Bit će to zanimljiva, ali nikako ne i slavna inovacija u svijetu glazbe - planetarno.

uvjetima posvemašnjeg košmara hrvatske stvarnosti, pa i hrvatske kulture.

Na kraju još jedno pitanje – zašto to sebi radi Grad Dubrovnik ?

Glavna tajnica HSDK-a Ljubica Pilić

strukovne udruge, Hrvatske udruge orkestralnih umjetnika. Ti neradnici i niškoristi traže i da imaju dirigenta koji je završio školu za dirigiranje, traže i da poslodavac napravi mjesečni raspored rada, a i da se zna što se i kada svira slijedeće sezone, tko su solisti, a tko gostujući dirigenti. Traže oni, ali gle čuda traži to i poslodavac, i primjerenu dvoranu za probe i koncerte, s jednom razlikom da oni pamte da je baš taj poslodavac potpisao suglasnost da palača Pucić ne bude dom glazbe, ozbiljne glazbe Grada kulture Dubrovnika. Tim neradnicima osigurane su i razne privilegije poput plaće od 8.810 kuna (bruto). Sviraju ti neradnici po svjetskim metropolama i pronose glas Dubrovnika po prestižnim hramovima glazbe diljem svijeta, ali nije to zasluga orkestra, nego poslodavca. Sviraju ti neradnici u nekim kvartetima, koji su prema strukovnim stajalištima, a i po zdravoj logici, poželjan oblik rada glazbenih umjetnika i potiče ih se u svim ozbiljnim orkest-

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST HSDK-A

DSO odradi najveći broj koncerata godišnje „Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi u prilogu dostavlja priopćenje za javnost o tekstu što ga je objavio Du list 23.studenog 2011. pod naslovom „Ovakav orkestar treba ukinuti“. HSDK ima oko 4.000 članova u više od 200 ustanova u kulturi na području cijele RH. Svi simfonijski i kazališni orkestri su članovi HSDK. Strukovna pravila su u svim orkestrima osim DSO vrlo precizno primijenjena, o čemu svjedoči i netom potpisani Granski KU za ustanove koje se financiraju iz državnoga proračuna, u kojemu je radno vrijeme orkestra HNK Zagreb vrlo detaljno uređeno (pogledati stranicu HSDK www.sindikat-kulture.hr). DSO odradi najveći broj koncerata godišnje (između 60 i 70, dok drugi rade do 55). Plaće umjetnika DSO uređene su kroz Kolektivni ugovor što ga je ovaj sindikat sklopio za sve ustanove u kulturi Grada Dubrovnika, a u čemu ravnatelj nije sudjelovao niti u jednom zarezu. Na posljetku, najveći problem i najveća tragedija orkestra, a i sindikata, je podijeljenost glazbenika, jer ravnatelj Šiša na taj način održava svoj status. Njegova je izjava dana 16. studenog 2011. na sastanku u Gradu, da orkestru ne treba šef dirigent, jer takvi samo prave gubitke, što je jedinstvena i neponovljiva izjava osobe koja dokazuje kako ozbiljno upravlja orkestrom“

Ljubica Pilić Glavna tajnica HSDK-a

rima. Ali u Dubrovniku, nakon desetljeća rada u kojima su stvoreni prepoznatljivi glazbeni brendovi (Dubrovački gudački kvartet, Kvartet Sorkočević) to je samo tržišna utakmica s matičnom kućom. Ti neradnici i niškoristi, slučajno ili ne, muziciraju u kvartetima, ali neće još dugo. Izmijenit će se pravilnici i ugovori o radu i baš suprotno stavu cijele struke i svih orkestara u RH, u Dubrovniku će kvarteti biti u sastavu DSO. Neće majci više glazbeni umjetnici, samo oni koji nisu čestiti, svirati u svoje slobodno vrijeme u Sorkočeviću, pa makar Sorkočevića više i ne

30/11/2011

39


DUPLERICA

HUMANITARNI KONCERT U GOSPINOM POLJU

Dubrovčani donirali novac U SPORTSKOJ DVORANI U GOSPINOM POLJU održan je humanitarni koncert za adaptaciju prihvatilišta za žrtve obiteljskog nasilja u Dubrovniku u organizaciji Caritasa Dubrovačke biskupije. Na koncertu su nastupili klape FA Linđo, Oštro, Alegrija, Ragusavecchia, Ragusa, mezosopran Sofija Cingula, sopran Antonija Puček, voklani ženski oktet Donum, dječji sopran Tia Pikija, te na harmonici Miha Plavčak i klavijaturama Elvis Međeral. Istaknimo kako je Dubrovačka biskupija već osigurala prostor u grada gdje bi prihvatilište za žrtve obiteljskog nasilja trebalo biti smješteno. Brojni posjetitelji koncerta umjesto karata davali su dobrovoljne priloge u svrhu izgradnje prebivališta, a svoj doprinos u pomoći izgradnje prihvatilišta dao je i Grad Dubrovnik svojom donacijom. kv/zp

40

30/11/2011


c za izgradnju prihvatilišta

30/11/2011

41


FELJTON

20 GODINA POSLIJE

Razbijanje mitova o ‘ša PRIJE NAJAVLJENOG IZNOŠENJA PODATAKA i dokumenata kojima raspolaže Muzej suvremene povijesti, a svjedoče o brojnom stanju dubrovačkih branitelja do kraja 1991. godine, dužna sam iznijeti još neke podatke o snagama i namjerama neprijatelja, kako bi mogli u potpunosti razumjeti zašto govorimo o njihovoj herojskoj obrani Grada. Tako general Jevrem Cokić, prvi zapovjednik Druge Operativne grupe, u svojoj knjizi „Početak kraja“ iznosi podatak kako mu je za izvršenje navedenih zadaća na raspolaganje stavljeno čak 23.000 vojnika. Samo loš odaziv na mobilizaciju, posebno u Srbiji, „krivac“ je što su u napad na jug Hrvatske krenule za gotovo jednu trećinu manje agresorske snage. Ujedno ovi podaci svjedoče kako je dugo pripremana i koliku je važnosti za General štab JNA imala akcija brzog zauzimanja dubrovačkog područja i doline Neretve, te daljnji prodor prema Splitu.

25 VRIJEDNIH DANA U ovom kontekstu trebamo cijeniti težinu i vrijednost koju predstavlja dvadeset i pet dana, koliko su dubrovački branitelji uspijevali zaustaviti neprijatelja i usporiti njegovo napredovanje, prije nego je došao na same rubove Grada. Uslijed velikog broja poginulih i ranjenih tijekom borbenih djelovanja, praćeno padom morala nakon gubitka prostora Župe dubrovačke i Brgata 24. listopada 1991., nastupilo je dotad najkritičnije stanje unutar obrambenih snaga. Zahvaljujući popuni svojih redova novim dragovoljcima te dolasku u Grad ojačanja koje su činile dvije grupe od 111 pripadnika 4. brigade ZNG i Omiške bojne 114. brigade ZNG, do početka studenoga uspostavljena je i utvrđena nova crta obrane od MoPRILOG 1 košice, preko

42

30/11/2011

Komolca, Nuncijate, Strinčjere, Srđa, Bosanke do hotela Belvedere. I pored toga što su ovih dana u javnosti kulminirali prijepori oko „pravih“ i „lažnih“ branitelja Dubrovnika 1991. te njihovog broja, isključivo kao povjesničar osjećam obvezu iznijeti neke spoznaje i činjenice do kojih sam došla kroz dosadašnje proučavanje Domovinskog rata na dubrovačkom području. Budući da ni izdaleka ne daju cjelovit i zadovoljavajući konačni odgovor na ovo pitanje, vjerujem kako ćemo samo zajedničkim radom i nastavkom suradnje, u prvom redu uz pomoć branitelja, uspjeti doći do toliko željene povijesne istine koju im dugujemo.

DVA VAŽNA POPISA U posjedu Muzeja suvremene povijesti nalazi se nekoliko veoma važnih dokumenata koji sadrže, nažalost nepotpune podatke o brojnom stanju snaga obrane Grada iz vremena najžešćih neprijateljskih napada u studenom i prosincu 1991. Posebno su važna dva popisa koja su kao dio izvješća Zapovjedništva obrane dostavljena Zapovjedništvu sektora i Šestoj Operativnoj zoni u Splitu 7. i 8. studenoga 1991. godine. Iz jednog od njih vidljivo je da obrambene snage čini 45 pričuvnih i djelatnih časnika i dočasnika, 402 vojaka iz sastava 116. brigade ZNG Dubrovnik, 181 pripadnik pričuvnog i djelatnog sastava MUP-a i Specijalne jedinice policije- „Grofovi“, 27 pripadnika dragovoljačke postrojbe „Sv. Vlaho“ koju su činili dubrovački studenti, te 142 pripadnika postrojbi pri Mjesnim zajednicama. Prema ovom popisu, dodamo li već spomenuta ojačanja, dolazimo do ukupnog broja od 908 dubrovačkih branitelja. (PRILOG 1) Prema drugom popisu od 7. studenoga 1991., s obzirom na gotovo istodobno vrijeme nastanka, uz neznatno odstupanje od 15 branitelja više, ukupno brojno stanje u Zapovjedništvu obrane općine Dubrovnik iznosi 925 branitelja. (PRILOG 2) Iz ovih popisa nije vidljivo jesu li u ovaj broj uračunati pripadnici Odreda naoružanih brodova Dubrovnik i novo osnovanog Odreda Mornaričko desantnog pješaštva Dubrovnik. U svakom slučaju potpuno je jasno da se u oba slučaja radi o broju izravno angažiranih branitelja i to točno tog dana.

ZEMLJOVID S UCRTANIM RASPOREDOM Za provjeru i utvrđivanje stvarnog broja branitelja posebnu važnost ima radni zemljovid Zapovjedništva obrane s ucrtanim rasporedom obrambenih točaka, a koji je nastao početkom studenoga 1991. Uz zone odgovornosti postrojbi, na zemljovidu su upisani i slijedeći podaci,


ačici’ branitelja PIŠE: VARINA JURICA TURK, kustosica Muzeja suvremene povijesti

koje radi važnosti navodim u cijelosti: 1. Stara Mokošica (Ćoso) - radi se o zapovjedniku Stipi Ćosu iz 114. brigade ZNG - op.a., (Omišani 25; Zagrepčani (Batur) 22 i (Jaki)- radi se o zapovjedniku Jakši Hodaku – op.a.,- 5; aktivna policija 1; prostorna struktura 31; ukupno 84. Posebno su navedeni branitelji iz Rožata27, Dračeva sela-15 i Obuljena-4.). 2. Nuncijata-Strinčjera-Gradci (Kaštelani-38, misli se na pripadnike 1. sam. satnije 4. brigade ZNG –op.a.) 3. Srđ-tvrđava (gardisti-31; TO-10; ukupno 41) 4. Bosanka-k. 305-Šumet (Policija-44; Prostor. struk.-12; Omišgarda-46; Konvoj-12, misli se na dragovoljce došle Konvojem Libertasop.a.; ukupno 114) 5. Nuncijata-Akademija (K. Klarić) (TO-140; Garda-16; ukupno 156) 6. H. President-(Omišani-4) 7. H. Komodor-H. Vis (mornarička pješadija-80) 8. H. Stadion (intendant vod-23; tehnički vod-11+2; pionirski vod30; ukupno 66) 9. Akademija-Ilijina glavica (zap. Marević/Popovac Policija-71) 10. Ilijina Glavica-Orsula (zap. Čengija, Garda-26; rez. i saobr. policija28; OIC sat. osiguranja-63; prost. str.-13; dobrovoljci-15; radnici „Belvedera“-6; ukupno 151) Na zemljovidu su ucrtani vatreni položaji dva ZIS-a 76 mm i po jedan vod MB 82 mm i 120 mm, te Zapovjedno Mjesto Zapovjedništva obrane bez broja ljudi.

2. bojne gdje očito nije prikazano Zapovjedništvo i njihova logistika. Kada pokušavamo ovakvim popisima i dokumentima doći do stvarnog broja branitelja, moram napomenuti da u ovim podacima nigdje nisu spomenuti brojni branitelji ranjeni u teškim borbama od početka agresije, kao ni oni koji su zarobljeni od neprijatelja i odvedeni u koncentracijske logore.

HEROJSTVO BRANITELJA I GRAĐANA U muzejskim Zbirkama posjedujemo i brojne dnevničke bilješke, popise ljudstva dijelova ili cijelih postrojbi, poginulih, ranjenih i zarobljenih branitelja, temeljem kojih će zajedničkim radom biti moguće utvrditi točan broj dubrovačkih branitelja u tom vremenu. Jedini razlog radi koga je to potrebno jest, uz mogućnost za reći još jedno veliko HVALA svima koji su sudjelovali u obrani Dubrovnika, razbiti mitove o „šačici“ branitelja i nespremnosti Dubrovčana da brane svoj grad. Samo na taj način moguće je sagledati stvarnu i odlučujuću ulogu koju je Grad, zahvaljujući herojstvu i žrtvi svojih branitelja i građana, imao u obrani, stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske, te konačnoj pobjedi u Domovinskom ratu. Na kraju, u svoje i u ime Muzeja, čestitam svim dubrovačkim braniteljima i građanima 6. prosinac - Dan dubrovačkih branitelja, Sv. Nikolu i Dan pomoraca.

ISPUŠTENE POSTROJBE Zahvaljujući ovako detaljno razrađenom popisu po zonama odgovornosti pojedinih postrojbi dolazimo do ukupnog broja od 851 branitelja. Iz njega saznajemo kako je to vrijeme držanja već navedene crte obrane, ali i činjenicu da su u njemu ispuštene brojne postrojbe i njihovi dijelovi, za koje pouzdano znamo da su postojale i bile raspoređene u obrani Grada. Tako nedostaju postrojbe PZO, ONB, Zapovjedništvo obrane, SJP „Grofovi“, Vod vojne policije, Prometni vod logistike, desetine veze i osiguranja Zapovjedništva i h. Stadion, te postrojba COB-a koja je uz temeljne aktivnosti motrenja i obavješćivanja radila i na održavanju i uspostavljanju veza za obrambene snage. Jednako tako pored ucrtanih paljbenih položaja topništva nisu upisani brojevi posada. Usporedbom ovog zemljovida i podataka koje sadrži s prethodnim popisima možemo sa sigurnošću tvrditi da ni na njima nije prikazan stvarni ukupni broj dubrovačkih branitelja. U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica vidljiva iz brojnog stanja 1. i

PRILOG 2

30/11/2011

43


KULTURA

PREDSTAVLJANJE KNJIGE DRAŽENA RADMANA

KNJIGA VOJA ŠINDOLIĆA U S

Pisma ukradenim ljudima

Ulica koja A. Prohaska / Z. Pandža

Kažu da se čovjek treba zadovoljiti malim stvarima. Da ga trebaju ispunjavati sitnice. Ne bih se složio. Čovjeka ne mogu zadovoljiti male stvari jer je čovjekova unutarnja potreba velika, čak golema. Izazov života je toliko velik da mu pristaje jedino - veliki odgovor!

KNJIGA VOJA ŠINDOLIĆA „Ulica koja će se zvati tvojim imenom“ - U spomen na Milana Milišića predstavljena je prošle srijede u Teatru Bursa. Knjigu je objavilo Društvo dubrovačkih pisaca u sklopu biblioteke Posebnih izdanja. Na taj način pridružilo se programima obilježavanja 20. godišnjice smrti i 70. godišnjice rođenja pjesnika Milana Milišića koji je poginuo od neprijateljske granate u svom stanu na Pločama 5. listopada 1991. i bio prvom civilnom žrtvom srpsko - crnogorske agresije na Dubrovnik.

NISKA DETALJA KNJIGA “Pisma ukradenim ljudima“ splitskog autora Dražena Radmana ovog će četvrtka u 18:30 sati biti predstavljena u čitaonici Narodne knjižnice. Autor, koji je već objavio zbirku duhovne poezije na čakavskom jeziku „Pismo mome marangunu“ novim pismima u proznom izričaju se na jednostavan, životan i izravan način obraća gotovo svim skupinama ljudi, a posebno onima koji se nalaze u nekoj od očitih ili manje očitih životnih stranputica, tegoba ili čak zabluda. No, bez obzira gdje se čovjek, u tom smislu, nalazio ili koliko god duboko ‘’pao’’, autor u svim ‘’Pismima...’’ ukazuje prema korijenskom rješenju i nadi koja dolazi odozgor.

MRVICE NISU ZA LJUDE - Kažu da se čovjek treba zadovoljiti malim stvarima. Da ga trebaju ispunjavati sitnice. Ne bih se složio. Čovjeka ne mogu zadovoljiti male stvari jer je čovjekova unutarnja potreba velika, čak golema. Izazov života je toliko velik da mu pristaje jedino - veliki odgovor! Mrvice nisu predviđene za ljude, već za mrave. Za ljude je predviđena obilnija hrana ulomak je iz knjige.

44

30/11/2011

‘’Pismo čovjeku koji novcem mjeri sve’’, ‘’Pismo jednom političaru’’, ‘’Pismo jednom sucu’’, ‘’Pismo čovjeku koji ima rak...’’, ‘’Pismo sina ocu koji pije’’, ‘’Pismo čovjeku pred rastavom’’, ‘’Pismo jednom umjetniku’’, ‘’Pismo čovjeku koji nikad nema vremena’’, samo su neki od naslova iz knjige ‘’Pisma ukradenim ljudima’’. Knjigu koja je objavljena u Nakladi Bošković, uz autora će predstaviti i ravnateljica Gimnazije Dubrovnik Sanja Putica, prigodne odjeljke čitat će Nikica Sikirica, a u glazbenom dijelu programa nastupit će Sebastian Koceić. Dražen Radman rođen je 1967. godine u Splitu. Najranije djetinjstvo proveo je u Maslinici na otoku Šolti. Školovao se u Splitu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu, smjer razredne nastave. Radio je kao učitelj, bio član niza humanitarnih i volonterskih udruga, pisanjem se bavio povremeno. 1994. godine pronalazi smisao i unutarnji mir u Isusu Kristu, što određuje njegov daljnji životni put i poziv. Danas radi kao pastor Baptističke crkve - Split te služi različitim ljudima u njihovim duhovnim traganjima i potrebama. Oženjen je i ima troje djece. mg

Šindolić u posveti knjizi pod nazivom „Niska detalja – intimna sjećanja na prijateljstvo s Milanom Milišićem“ donosi čitatelju svoja sjećanja na zajednička druženja s Milanom Milišićem kojeg je upoznao 1973. godine, svojih prvih pjesama i kasnijih prevodilačkih iskustava. Središnji dio knjige nudi izbor iz poezije Milana Milišića posvećene Dubrovniku pod naslovom „Sam ko neubrana naranča“, te autorovu „Elegiju za Milana Milišića“ napisanu nakon njegove tragične smrti. Završne stranice knjige koja ujedno nosi i

PREDSTAVLJENA TREĆA KNJ

‘Žudnja’ i ROMAN „ŽUDNJA“ Mare Margaritoni predstavljen je prošlog tjedna u prepunoj Narodnoj knjižnici Grad. Riječ je o trećoj po redu knjizi koju je objavila Mara Margaritoni, Dubrovkinja korčulanskih korijena, a objavljen je u biblioteci Suvremena proza u splitskoj Nakladi Bošković. Porijeklom iz Smokvice s otoka Kor-


SPOMEN NA MILIŠIĆA

a će se zvati tvojim imenom sličan naziv kao i poznata Milišićeva pjesma „Ulica koja će se zvati mojim imenom“, donose izbor fotografija iz osobnog Šindolićevog albuma, faksimile i Milišićevu skicu za naslovnicu prve Šindolićeve zbirke „Lakih nogu naokolo“. Knjigu su uz autora Voja Šindolića, predstavili Boris Njavro, Vedran Benić i Davor Mojaš, dok je Studentski teatar Lero izveo dio glazbeno-scenskog recitala “Ljubičasti Stradun” koji je također u spomen na Milana Milišića nedavno doživio svoju premijeru Dubrovniku. Program predstavljanja ove knjige vodio je Sebastijan Vukosavić.

VELIKI GURU - Kad sam se vratio u Dubrovnik nakon studija, bojao sam se dubrovačke zime. Tad sam naletio na Laus i Milana Milišića koji je poveznica svih nas za ovim stolom. – istaknuo je Vedran Benić, dodavši kako je u svom stvaralaštvu Milišić težio savršenstvu: - Težio je napraviti jedan od ponajboljih omladinskih listova na ovim prostorima. Kao dramaturg Kazališta Marina Držića, postavio je standarde koji nažalost nisu do kraja ostvareni, radio je kataloge za predstave kakvih nikad neće biti. I teatar Bursa je,

osim Marina Carića i Marina Gozzea, i Milanov projekt – naglasio je Davor Mojaš pr očitavši okupljenima tri presude koje su mu odredile život i dovele ga na rub egzistencije. -Njegova rukopisna ostavština je tolika da su dosada objavljene četiri njegove knjige, a u prosincu izlazi i peta. Prema svjedočenju nekih ima još toga za objavit. On je jedan od najvećih pjesnika Dubrovnika, a mi možemo

učiniti to da pročitamo baj jednu njegovu pjesmu, esej ili crticu o Dubrovniku.zaključio je Mojaš. Autor ove knjige Vojo Šindolić izrazio je nadu da će Društvo dubrovačkih pisaca objaviti izbor Milanovih pjesama i na taj način ga predstaviti dubrovačkoj javnosti. Također je pročitao svoju „Elegiju za Milana Milišića“ koju je napisao tri dana nakon njegove smrti u San Franciscu.

čule, autorica je ovaj roman posvetila svome djedu iseljeniku Vicku Prizmiću Antinici i babi Frani koja ga je godinama čekala. Temeljena na pismima koju su djed Vicko i baka Frane punih 50 godina međusobno razmjenjivali, knjiga je zapravo ispovijest i drama tek jedne korčulanske obitelji s početka 20. Stoljeća koja je ostala bez svog člana koji se trbuhom za kruhom otisnuo u bijeli svijet kako bi svoju obitelj oslobodio bijede i teškog života. A utoliko ukazuje na brojne slične sudbine drugih hrvatskih iseljenika na početku 20.stoljeća, koji su

se baš poput njenog djeda Vicka željeli vratiti u rodni kraj, no nikad u tome nisu uspjeli. Uz Maru Margaritoni, knjigu „Žudnja“ predstavili su književnica dr. sc. Julijana Matanović, povjesničar dr. sc. Tvrtko Jakovina, te u ime Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik, ujedno organizatora promocije, Maja Mozara. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa Kumpanji iz Blata na Korčuli. Mara Margaritoni dosad je objavila poetsku prozu “Beračica rumene kadulje” i novelističko djelo “Povratak”. ap

JIGA MARE MARGARITONI

iseljenika

30/11/2011

45


KULTURA

DVIJE NAGRADE HRVATSKOG GLUMIŠTA GLUMCIMA FESTIVALSKOG ANSAMBLA JELENA MIHOLJEVIĆ za ulogu Kate Kapuralice u istoimenoj predstavi i Dražen Čuček za ulogu Svećenika u „Kralju Edipu“ osvojili su Nagradu hrvatskog glumišta na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu. Time su dvije ovosezonske premijerne predstave Dubrovačkih ljetnih igara dobile potvrdu kvalitete od strane Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Jelena Miholjević osvojila je nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu u komediji Vlaha Stullija „Kate Kapuralica“ koju je na Svetoj Mariji postavio redatelj Darijo Harjaček. Čuček je pak nagrađen za najbolju sporednu mušku ulogu u predstavi „Kralj Edip“ koja je premijerno izvedena u režiji slovenskog redatelja Eduarda Milera u parku Umjetničke škole. Spomenimo kako je među nominiranima bila i članica ansambla Kazališta Marina Držića Helena Kovačić za naslovnu ulogu predstave „Kako je Tonkica kupovala kruh“. mg

Dražen Čuček kao Svećenik u “Kralju Edipu” Jelena Miholjević u ulozi Kate Kapuralice

46

30/11/2011

Laureati s Ljetnih igara


KNJIGA POVIJEST HKD NAPREDAK U DUBROVNIKU

Zagrebačko predstavljanje Napretka NAKON USPJEŠNOG dubrovačkog predstavljanja prošlog je tjedna i u Zagrebu, u Napretkovom kulturnom centru, predstavljena knjiga Povijest hrvatskoga kulturnog društva Napredak u Dubrovniku. Na predstavljanju je, uz zagrebačku publiku, nazočio i veliki broj Dubrovkinja i Dubrovčana, predstavnici Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine, bivši i sadašnji Napretkovi stipendisti te ugledni predstavnici kulturnog i javnog života u Zagrebu. Knjigu su predstavili dr. sc. Zdravko Dizdar, dr. sc. Tomislav Dubravac i autor Ivan Viđen, diplomirani povjesničar umjetnosti, a svojim izvrsnim glazbenim nastupom večer su uljepšali sopranistica mr. sc. Željka Predojević, Dubrovkinja sa zagrebačkom adresom, uz klavirsku pratnju mr. sc. Davora Ljubića.

DOBROTVORNI KONCERT

Sopranistica Željka Predojević - Dubrovkinja sa zagrebačkom adresom

HKD Napredak - Dubrovnik ovime je nastavio uspješan niz svojih ovogodišnjih aktivnosti, a najavljena je i glazbena poslastica - Dobrotvorni koncert klapa

u Revelinu, u nedjelju 11. prosinca, na kojemu će nastupiti trenutno ponajbolje klape u Hrvatskoj - klape Šufit, dubrovačka ženska klapa Fortuna te mješovita

klapa Signum. Kao i do sada, čisti prihod s ovoga koncerta ide u Fond za stipendiranje darovitih studenata slabijeg imovnog stanja.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA UDRUGE ZDENAC

Žeđ u Tanzaniji Udruga Zdenac organizirala je izložbu fotografija iz Afrike pod nazivom „Žedan sam“ koja je prošlog tjedna otvorena u predvorju Kazališta Marina Držića. Fotografije djece, koje su snimili volonteri ove udruge u Tanzaniji upoznaju nas sa životom ljudi na „Crnom kontinentu“ i sa životom djece bez roditelja kojima pomaže udruga Zdenac. Posjetitelji izložbe mogli su kupiti tradicionalne predmete iz Afrike i na taj način pomoći stanovnicima Rujewe. Nedostatak vode u selu Rujewa svakodnevni je problem tamošnjih stanovnika, pa bi im gradnja sustava za vodu znatno olakšala i poboljšala uvjete života. mg

30/11/2011

47


ULICAMA MOGA GRADA

Nakon spo ZAPISAO: BORIS NJAVRO

Seneka: „Nijedno ropstvo nije sramotnije od dobrovoljnog! Mi živimo u tom vremenu, uz skandaloznu šutnju većine!“ Istina, treba znat što i kad reć’, jer nekima je šutnja spas, pa ima i ona Linconova; „Bolje je šutjeti i biti smatran glupanom, nego progovoriti i otkloniti svaku sumnju!“ Ipak, u ova naša vremena svi zajedno šutimo i previše!

JEDNOM I NE TAKO davno potpisao sam tekst zapravo prepisavši sjajan i poučan sve vremenski vic, kakvi već pravi vicevi znaju bit, nazvan „Zeko je rek’o“. Vic je to o “šutnji“ i o malom zeki koji se tek opijen rakijom, ohrabri za reć’ sve što mu je na umu. Mali zeko bijeli,

kao onaj sa Straduna, kao i ljudi, tek kad popije - progovori. Kao i vicevi, tako i izreke znanih znaju bit poučne, pa evo jedne davne, ali i za naše doba. Seneka: „Nijedno ropstvo nije sramotnije od dobrovoljnog! Mi živimo u tom vremenu, uz skandaloznu šutnju većine!“

Istina, treba znat što i kad reć’, jer nekima je šutnja spas, pa ima i ona Linconova; „Bolje je šutjeti i biti smatran glupanom, nego progovoriti i otkloniti svaku sumnju!“ Ipak, u ova naša vremena svi zajedno šutimo i previše! Pritisnuti raznim „modernim ropstvima“; kreditima, raznim nametima, prijetnjama povećanjem kamata, živimo u trpljenju. U vremenima divljeg bezdušnog kapitalizma, živimo pod pritiskom bankarskih sustava koji brinu samo o svom kapitalu, svom novcu. I u strahu od nekog novog virusa kojim nam prijeti moćni farmaceutski lobi. A mi, šutljiva većina sve to i dalje mirno trpimo u svojim domo-

MALO SE TRAŽITE I OVDJE, GOSPAR ZDENKO ŠAPRO I UČENICI 5 E RAZREDA OŠ MIŠE SIMONI, 1959. GODINE!

48 30/11/2011

vima gledajući TV reklame upravo tih banaka koje nam nude lažnu budućnost i život zauvijek vezan uz dugove njima. Jer bez njih se ne može. U ova vremena koja nam upravo oni određuju. Nema nam druge, već na ulice! Kao što to već shvatiše mnogi okolo nas.

I ZEKO SE SKRIO A na ovim našim ulicama Grada nema nikoga. I onaj bijeli zeko se skrio. Nakon nešto južine, bura opet šeta Stradunom. Tek, „rebate Maro i Baro dubrovačke ure…“ Kome? Širokom do placete Domino, pa uz skale do Šapra, za privest priču kraju. Velika obitelj Grada, mogli bi u dugo o svakom od njih. Evo, Đuro Market se spominje gospara Paulina Lina Šapra, profesijom pravnika, ali u Gradu i šire upamćena kao sjajnog glumca; „Kad su radili probe „Na taraci“ veliki režiser Gavella stalno bi dizao glas na glumce, osim na Lina, jer kad bi on probavo ulogu Gospara Lukše, tad bi svi zamučali! I slušali kako to treba zvučat“. Inače, Lino Šapro je bio veliki prijatelj Iva Vojnovića. U ovom điru ipak i još uvijek je glavni lik Linov mlađi brat Zdenko. Jer, to je priča bez kraja. Nakon moždanog udara i rehabilitacije, Zdenko se ostavlja prava, te završava za profesura od muzike. I vraća se u Grad.


rta, glazba ILI SE MOŽDA PRONAĐETE OVDJE, IZLET NA BOSANKU 30. SVIBNJA 1965. GODINE, GOSPAR ZDENKO SA SVOJIM UČENICIMA Nakon sporta, kojeg prekida zbog bolesti, počinje njegov život glazbenika. Uključuje se u mnoga događanja; Orkestar, Igre, Muzičku školu… a njegove kćeri iz arhive vade tekst, veliki razgovor s njim u „Slobodnoj Dalmaciji“ s datumom 4. prosinca 1963. g., povodom „60 godišnjice života i 30 godina umjetničkog rada“ kako piše u podnaslovu. U tom tekstu, kojeg potpisuje znani Ivan Bošković, piše kako je on „pisac niza orkestralnih dijela izvedenih u zemlji i inozemstvu; Češka, Njemačka…, te jedini skladatelj koji u Dubrovniku živi i djeluje!“

ozbiljnim namjerama u Dubrovniku nema baš ružičastu perspektivu, jer mu stvaranje nije potpomognuto, nego naprotiv, i ometano od nepozvanih!“

Veći dio svog radnog vijeka proveo je kao nastavnik glazbenog u osnovnoj školi u Gradu i na Pločama koja se tad zvala „Miše Simoni“. Generacije klinaca Grada, među njima hvala Bogu za to i moja, pamte ga posebno po njegovom štapu koim je mahao dok bi nam dirigirao, ponajviše onu „Moj očka ima konjčka dva, oba su…“ koju je iz nekih njemu znanih razloga jako volio. I tjerao bi nas na probe „Malog raspjevanog“ koje je vodio njegov kolega, također nastavnik muzike Majo Karužić. A tim štapom bi nam zaprijetio kad bi u neke ure zaigrali na placeti. Ipak smo ga voljeli, jer samo on nam je davao dobre ocijene za malo dobre pje-

sme. Iz te škole otišao je u mirovinu 7. ožujka 1976. godine, kad je moja generacija; Kera, Doka, Rudela, Nikić, Caput, Balić i ostali završavala sedmi razred. Mi smo mu bili zadnji… P.S. Kad shvatiš što je tren u životu i kako se brzo dogodi i nestane, bude kasno. Kao i ona „Kad steknem iskustvo, više mi ne treba!“ E, tako bi i meni u trenu ne pažnje. I umalo bez prsta ostadoh. A moglo je i gore. Spasi mi ga i vrati gdje mu je mjesto dr Igor Hozić. I med. sestra Stela. Hvala im od srca na velikom trudu! Kao i dr Marku Margaritoniju i sestrama Leticiji i Stanki na daljnjoj brizi. Baš su draga i dobra čeljad.

OPROŠTAJ S KOLEGAMA, NASTAVNICIMA OŠ MIŠE SIMONI, 7. OŽUJKA 1976. GODINE

ZA MALO DOBRE PJESME Uz ostalo, gospar Zdenko tu kaže „Glavni izvor mog rada bila je i ostala hrvatska pučka glazba!“ Te zaključuje; „Skladatelj s

30/11/2011

49


KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

MB ‘PETKA’ Podaci o brodu: Tip broda: Panamax Bulk Carrier, izgrađen: 1994. u danskom brodogradilištu Copenhagen, nosivost: 75.100 MT, duljina: 225,00 m, širina 32,24 m, dubina 19,7 m, glavni stroj: SULZER 5RTA 62 U, snaga: 10.810 kw, brzina:14 knots. Članovi posade Zapovjednik: kap. Hrvoje Hure, upravitelj stroja Denis Radetić, I. časnik palube Luko Ljumović, I. časnik stroja Nikša Karaman, II. časnik palube Vlaho Andreuzzi, Aleksandar Kušić, II. časnik stroja Antulov Tonči, III. časnik stroja Robert Dobrić, glavni kuhar Ivica Jeljenić, vođa palube Rade Gvozden, brodski mehaničar Duško Nikolić, brodski električar Borko Fostinger, kormilari Leon Glaviškić, Mario Rakuljić, Rene Načinović, mornar Dragan Eldić, konobar Nenad Mladin, pomoćni konobar: Marko Dikenšajt, čistać Anđelo Čikato, pripravnici: Srđan Kosović, Marko Garvan, Romano Peršić. 50

30/11/2011


HUMANITARNI PRILOZI Slobodna plovidba 1.

AP DRŽIĆ

U luci Visakhapatnam, slijedi Tianjin 15.12.

2.

AP SVETI VLAHO

U luci Mundra

3.

CITY OF DUB.

U luci

4.

IMPERIAL

Amsterdam U luci Gladstone, slijedi Dhamra 18.12. 5.

LIBERTAS

Plovi za Roberts Bank (8.12.)

6.

MIHO PRACAT

U luci Gdansk

7.

OLUJA

U luci

“DVA SKALINA” - Udruga roditelja djece s posebnim potrebama U spomen na pokojnu Emu Pitarević, umjesto cvijeća obitelj Jovančević prilaže 300,00kuna. U spomen na oca naše kolegice Tanje Rončević, umjesto cvijeća Kolektiv O.Š. Lapad prilaže 300kn, Atletski klub Dubrovnik umjesto vijenca prilaže 300 kn, u spomen na plemenitu Katicu Alfirević umjesto cvijeća Zrinka i Anita prilažu 300 kn, umjesto cvijeća za pok. Zlatana Didović, kolege generacija1954/1959 Preparandije, prilažu 600kn, u spomen na pok. Zlatana Didović, umjesto cvijeća, obitelj Avdić Harisa prilaže 200 kn, u spomen na pok. Mija Miljanić, djelatnice Operacija i sterilizacije prilažu 400 kn. U spomen na pok. Pera Bogdanović umjesto cvijeća prilažu: obitelj Ante Trojića 200 kn, obitelj Jelke Gudelj 200 kn, obitelj Ane Pendo 200 kn, obitelj Rajković 200,00 kn,obitelj Mija Vatović 100 kn, obitelj Marijane Vatović 200 kn, obitelj Damira Dabelić 200 kuna, obitelj Tomi Dabelić 200 kn, obitelj Stoja Bogdanović 200 kn, obitelj Periše Brković 200 kn, obitelj Miha Vrtiprah 100 kn, obitelj Goge Caput 100 kn, obitelj Nikice Raguž 100 kn, obitelj Đura Curić 100 kn, obitelj Ivice Butigan 100 kn obitelj Baće 200 kn, obitelj Šime Tošić 100 kn, obitelj Drago Barčot 200 kn, Sindikat PGM Ragusa 400 kn, obitelj Marijana Matića 100 kn, obitelj Ivice Matića 100 kn, obitelj Iva Bogdanović 200 kn, Stanari zgrade Od Izvora 80. prilažu 440 kn, za pok Jelu Maraš obitelj Pave Ljubenko prilaže 250,00 kuna. (Ispričavamo se zbog kašnjenja ove objave) Gospar Maržić Zdravko donira 300 Eura. Srdačno Vam se zahvaljujemo. Udruga DVA SKALINA

Kaohsuing, slijedi Lanshan 8.

ORSULA

Plovi za Becancour (4.12.)

9.

PETKA

U luci Norfolk, slijedi Rotterdam 9.12.

10.

SVETI NIKOLA I

11. ZAGREB

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA U spomen na pok.Mariju Brunsko, umjesto vijenca, obitelj Bratičević i Prusina, prilaže 300 kn, u spomen na pok. Nadu Svilarić, obitelj Mato Čikato donira 200 kn, u spomen na dragu Maru Brunsko, umjesto cvijeća, Marija Belemečić prilaže 200 kn, fax: 020 / 321 - 051 Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!! Žiro račun lige za uplatu ja: 2407000-1100021485

U luci Oakland U luci

BURZA RADA

Nordenham

Radno mjesto:

Služba za teške terete 12.

ATLANT FRAUKE

Plovi za luku Constantza (2.12)

13.

ATLANT SVENJA

U luci Vizag

14.

ATLANT TRINA

Plovi za luku

pomoćni radnik/ica u mesnici - čistačica Broj izv: 1 Poslodavac: MESNICA T-BON STEAK Tel: 020/419-451 Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: ne određeno Uvjeti: Osnovna škola Rok za prijavu: 01.12.11.

Radno mjesto: Broj izv: Poslodavac:

Radno mjesto:

Radno mjesto: farmaceutski tehničar/ka Broj izv: 1 Poslodavac: LJEKARNA ČEBULC Tel: osobni dolazak ili 020/ 313-370 ili ljekarna-cebulc@du.t-com.hr Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: ne određeno Uvjeti: SSS, engleski jezik, stručni ispit, 1 god. iskustva Rok za prijavu: 15.12.11.

Tel: Mjesto rada: Rad na: Uvjeti: Rok za prijavu:

prodavač/ica 15 PEKARA „BABIĆ“ SPLIT 099/801-1133 Dubrovnik određeno SSS 05.12.11.

Samarinda, slijedi Tanjung Bara

Služba za obalnu plovidbu 15.

MOKOŠICA

U Rijeci

16.

ŠIPAN

U Rijeci

voditelj/ica kongresa i insentiva Broj izv: 1 Poslodavac: LIBERTAS RIXOS -DBK Tel: zrinka.bralic@rixosa.com Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: ne određeno Uvjeti: VSS, engleski, francuski i njemački jezik, 5 god. iskustva Rok za prijavu: 03.12.11.

30/11/2011

51


52

30/11/2011


30/11/2011

53


MALI OGLASI

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u Dulistu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u Dulistu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB AUTOMOBILI PRODAJEM Lancia Delta 1.8 100ks ne registrirana u solidnom stanju 1994. g. - 3000 kuna. Kontakt: 098 344 655 PRODAJEM Caddy 2000. god. hitno i povoljno. Kontakt: 092 159 3495 FIAT PUNTO 1.2, 60ks,1999 god. servo, el. podiz., cent. zaključavanje, vlasnik. Cijena 1600 eura. Kontakt:098/963-65 65 SEAT Cordoba 1.6 SXE 1997. god., benzin, 100 KS, 180.000 km, reg. do 12/2011, klima, ABS, centralno zaklj., el. podizači, uredno servisiran. Cijena 2300 Eur. Kontakt: 098 618 917 POLO clasik 1.4 i - 1996. godina. Registriran do 10. 2012. godine. Stanje solidno za cijenu od 1.400 Eura. Kontakt: 0919132270 PRODAJEM automobil Fiat Palio 1.0 mpi, 2002. godište, očuvan, potrošnja minimalna, registriran do 11. mjeseca 2012.Kontakt: 098 13 46 196 PRODAJEM Renault kangoo zatvoreni 2000 god. Registriran do 07/2012 god. Kontakt: 092 159 3495 dub30@live.com IZNAJMLJUJEM TRAZIM prostor za najam u starom gradu cca 15-20 m2. 099/ 4999-990 IZNAJMLJUJEM garsonijeru sa dva kreveta na Nuncijati i dvosoban stan i garsonijeru u Župi dubrovačkoj. Tel: 020/418-087 ili 098/

54

30/11/2011

185-8891 IZNAJMLJUJEM namješten stan (prizemlje kuće), u Staroj Mokošici, 50 m2, parking, može i za radnike. Kontakt: : 099 212 4085 TRAŽIM dvosoban stan na području Dubrovnika, polu namješten. Kontakt: 020 358 689 IZNAJMLJUJEM stan u Mokošici na duže vrijeme, parking osiguran. Kontakt: 098 946 5838 IZNAJMLJIVA se u centru Čilipa dvosobni stan 100 m2 sa terasom, vrtnim kaminom više parkirnih mjesta, centralno grijanje na plin, potpuno opremljen, posuđe, posteljina, perilica robe. Kontakt: 098 161 1134 TRAŽIM nenamješten stan na području Dubrovnika na duže vrijeme. Kontakt: 098 972 0388

IZNAJMLJUJEM garsonijeru u Gružu zaposlenoj ženskoj osobi. Kontakt: 098 680 679 IZNAJMLJUJEM studio apartman u Lapadu do 15. 6. 2012. Zaseban ulaz, kompletno opremljen. Kontakt: 091 913 5661 IZNAJMLJUJEM dvoetažni stan od 85m2 - novogradnja iznad Vile Palma od 01.12.2011. Sastoji se od 2 odvojene cjeline 2, ima 2 kupatila, 2 kuhinje, 2 klime, 2-3 spavaće sobe, opremljen. Kontakt: 385 91 751 2637 IZNAJMLJUJEM kompletno opremljen, dvosoban stan 65m2 na Iva Vojnovića 110, Dubrovnik (kod semafora u Lapadu). Stan je na drugom katu, južno orijentiran, klimatiziran i ima balkon. Iznajmljuje se na duzi vremenski rok. Kontakt: 098 296 112 IZNAJMLJUJEM namještenu garsonijeru, zaseban ulaz, Naš dom, Mokošica. Kontakt: 451-244 ili 091 568 1691 IZNAJMLJUJEM stan u Župi dubrovačkoj - Popolica, s dva WC-a, dvije spavaće sobe, kuhinja i dnevni boravak, cca 70 m2, cijena po dogovoru. Kontakt: 091 5839 488 IZNAJMLJUJEM garažu (pogodna za skladište) u blizini hotela Libertas. Kontakt: 098 344 374 IZNAJMLJUJEM na duže vrijeme stan u Platu, Župa dubrovačka, 30 m2, poseban ulaz, parking. Kontakt: 091 5213 462 IZNAJMLJUJEM sobu s kupaonicom u Lapadu. Kontakt: 099 7527

345 IZNAJMLJUJEM stan u starom gradu na duže vrijeme za jednu osobu (cijena 1.400 kn). Kontakt: 099 192 3124 TRAŽIM novije uređen stan na području Dubrovnika za cijelu godinu (soba, boravak + kuhinja, banja) do 2000 kn. Kontakt: 095 579 1571 IZNAJMLJUJEM garsonijeru na Babinom kuku, 1000 kn + režije. Kontakt: 435 170 DVIJE djevojke u radnom odnosu, traže stan za cjelogodišnji najam, do 2500 kn s režijama. Prednost Lapad, Gruž. Javiti se na mail ili porukom na mobitel. Kontakt: 099 7238 316 TRAŽIMO cimericu u trosobnom kompletno namještenom stanu u Šipčinama kraj pekara, preko cijele godine. Cijena 1000 kn. Kontakt: 095 5004 490; 098 170 4164 IZNAMLJUJEM stan na Kantafigu uz samu cestu, uređen, klimatiziran, parking, internet. Cjelogodišnji najam. Cijena 2.600 s uključenim režijama. Kontakt: 098 701 158 IZNAJMLJUJEM garsonijeru do 1. 6. (2 banje, kuhinja, soba, dnevni boravak, WiFi Internet, zaseban ulaz) u Lapadu, Montovjerna. Cijena: samo 1400 kn s režijama! Kontakt: 091 898 2406 U CAVTATU kraj škole iznajmljujem odlično uređen dvosoban stan od 74 m2 s dnevnim boravkom, hodnikom, kuhinjom, wcom i terasom na duže vrijeme.


Parking osiguran. Kontakt: 098 725 789 IZNAJMLJUJE se stan u Gružu, 50 m, zaseban ulaz i komunalije. Kontakt: 099 4329 232 OBITELJ traži dvosoban stan na duže vrijeme do 2200 kn. Kontakt: 358 689 IZNAJMLJUJEM stan u Lapadu. Kontakt: 091 783 7810 IZNAJMLJUJEM trosoban komforni stan na semaforima u Lapadu. Kontakt: 098 728 576; 099 758 2391 POVOLJNO iznajmljujem jednosoban stan u Gružu, poseban ulaz, klima, potpuno opremljen kao apartman, 46 m2. Kontakt: 098 728 576 IZNAJMLJUJEM stan potpuno opremljen, klimatiziran, parking i besplatni internet do 01. 06. 2012. Kontakt: 098 934 1501 NA Zvekovici iznajmljujem uređen dvosoban stan sa dnevnim boravkom na duže vrijeme, 64 m2, klima, perilica, dva parking mjesta. Kontakt: 098 725 789 IZNAJMLJUJEM garsonijeru u Hladnici (Lapad) na duže vrijeme, cijena 1300 kuna. Kontakt: 095 826 7529 IZNAJMLJUJEM namješten stan u Lapadu 2600 kn, voda, plin, internet uključeni u cijenu. Kontakt: 098 428 540 TRAŽIM stan na području grada tijekom cijele godine. Cijena maksimalno 2.000 kn. Soba, boravak + kuhinja, poželjni internet i parking. Stanovi novije uređeni. Kontakt: 095 579 1571 IZNAJMLJULJEM garsonjeru u Gružu na dulji period. Cijena 1.500 kuna. Kontakt: 098 784 572 ŽUPA Dubrovačka, iznajmljujem na duže vrijeme novouređen kat kuće u blizini nove dvorane. Dnevni boravak, soba, banja, kuhinja, sprema, parking. Kontakt: 098 972 6174 KUĆNI LJUBUMCI Poklanjam ženkicu labrador/retrivera crne boje. Stara 2 mj, mirna i umiljata, željno traži za toplim domom u nadolazećim zimskim danima. Kontakt: 091 795 8668

NEKRETNINE DUBROVNIK - Primorije. Prodaje se/iznajmljuje se novi dvosobni stan u Orašcu, prizemlje 55 m2 + 13 m2 tarace ograđeno odrinom kiwia + 16 m2 uređenog vrta i spremištem 2,41 m2. Kompletno namješten, klimatiziran s predivnim pogledom na cijeli Lopud i hotele Dubrovnik. Uključeno parking mjesto. Kontakt: 091 3335 667 PRODAJEM odmah useljivu garsonijeru u ulici Andrije Hebranga. Kontakt: 098 211 029 PRODAJEM prizemlje kuće u Mlinima 65 m2 (kuća je dvokatnica - etažirana). Kontakt: 098 9569 874 PRODAJEM lijepo uređenu garsonijeru u ulici Andrije Hebranga. Kontakt: 098211029 POVOLJNO prodajem manji stan 26 m2 na Montovjerni (Kineski zid). Kontakt: 091 889 39 38 ili 020 356 327 POSAO FRIZERKA s iskustvom traži posao u struci. Kontakt: 095 842 1859 VOZAČ B kategorije 28 godina za volanom traži istoimeni posao Kontakt: 092 1593 495 KUHARICA s dugogodišnjim radnim iskustvom traži posao u struci Kontakt: 098 584 124 TRAŽIM honorarni posao. Nudim usluge prijevoza: ljudi, razne robe... imam položen državni ispit te C kategoriju. Kontakt: 091 584 4194 DJEVOJKA 20 godina s radnim iskustvom traži posao čišćenja poslovnih prostora ili kućanstava ili čuvanja djece na području grada Dubrovnika. Kontakt: 091 955 0684 SPORTSKA kladionica traži mlađe i komunikativne ženske osobe za rad na uplatnom mjestu u Dubrovniku. Zvati radnim danom od 9 do 14. Kontakt: 091 2912 127 DIPLOMIRANA pravnica traži posao u struci ili neki srodan posao u uredu, prednost javnobilježnički i odvjetnički uredi. Kontakt: 099 671 5307 RAZNO JOYSTICK za ps3, Sony, prodajem,

200 kuna. Kontakt: 091 540 4210 EKSTENZIJE prirodne na češljiće prodajem, set od 7 dijelova samo 340 kuna. Kontakt: 091 540 4210 PRODAJE se nova japanska grijalica na petrolje. Izgara bez mirisa i bez dima. 300 kuna. Kontakt: 098 1611 134 PRODAJEM čizme “martensice” s deset rupa, skoro kao nove. 300 kuna. Kontakt: 099 857 2604 POVOLJNE instrukcije za sve učenike osnovne škole iz matematike, engleskog i talijanskog jezika u svom domu u Mokošici. Kontakt: 099/8845-140 BRANITELJSKA zadruga proizvodi i prodaje eko batat. Veleprodajna cijena je 12,00kn za 1kg. Kontakt: 095 815 1603 PRODAJEM piano austrijske proizvodnje, star 10 god. Zvati iza 17 sati. Kontakt: 098 195 35 81 PRODAJEM novu japansku grijalicu na petrolje (kerozin) TOYO turbo. Izgara bez mirisa i dima. Pali se na baterije. Kontakt: 098 161 1134 PRODAJEM stare kamene kanale i kamenicu za ulje. Kontakt: 098 9353 609 PRODAJEM dječja kolica u tri položaja Peg Perego, sjedalicu za auto Chicco. Poklon hodalica. Kontakt: 098 9341501 PRODAJE se komplet National Geographic - hrvatsko izdanje. U kompletu su svi dosada izašli brojevi te posebna izdanja, sve u izvrsnom stanju. Kontakt: 099 217 0414 PRODAJEM Playstation 2 s ugrađenim čipom. Mjesec dana star!! Cijena 800 kuna Kontakt: 097 796 1245 PRODAJEM mobitel Nokia e 70 e, malo korišten. Kontakt: 095 901 1635 PRODAJEM laptop Acer aspireone, star 2 mjeseca, u odličnom stanju. Cijena 2100 kuna! Kontakt: 099 7507890 PRODAJEM laptop acer aspire one, star mjesec i pol. Ima garanciju još 10 mjeseci. Cijena 2300 kuna. Intel® Atom™ procesor N450 (1.66 GHz, 512KB cache) 10.1" LED LCD (1024x600) Radna memorija 1GB HDD SATA 160GB Video kamera

0.3 Mpix WiFi, LAN Čitač kartica 5 in 1-Build in 3 x USB 2.0 port Baterija s 3 ćelije Masa 1,33 kg Windows 7® Starter 32-bit Kontakt: 099 750 7890 PRODAJEM klasični CRT TV Sony 72cm, 100Hz s original stalkom. Cijena 600 kn. Javite se na mobitel ili mail. Kontakt: 098454279 UČITELJICA razredne nastave pomaže pri učenju učenicima osnovnih škola. Lekcije matematika, hrvatski, engleski... Dolazak na kućnu adresu po dogovoru. Kontakt: 095 904 3187 ŠIVANJE po vašim idejama! Povoljno! Popravci takoder. Kontakt: 098 682 252 TRAŽIMO licenciranog učitelja skijanja! Škola bi se održavala svakog drugog vikenda počevši od početka siječnja 2012. i trajala bi dva puna dana, ukupno 8 sati tečaja. Plaćeno spavanje s polupansionom, prijevoz i 199 kuna po polazniku. Kontakt: 091 14 17 731 DIPL. ING. elektrotehnike daje lekcije iz matematike, fizike i elektrotehnike za srednje škole i fakultete te daje savjete oko energetskih razvoda i postrojenja. Kontakt: 098 982 4076 BRAČNI par traži osobu s iskustvom za čuvanje malog djeteta na području grada. Kontakt: 098 591 487 VRLO povoljno i kvalitetno izvodimo građevinske radove. Kontakt: 091 373 6602 ČISTIM kućanstva i poslovne prostore. Cijena po dogovoru. Zvati od 10 do 15 sati. Kontakt: 324 069 IZVODIMO sve vrste građevinskih radova sa garancijom i izrada PVC aluminijske stolarije vrlo povoljne cijene. Kontakt: 099 201 1654 PROFESIONALNA aromaterapija i aroma masaže. Prirodna pomoć i njega Vašem zdravlju. Naručivanje, dijagnostika i rad sa klijentima svaki dan od 12:00 do 20:00 sati. Kontakt: 095 824 3430 IZVODIMO sve vrste izolacija i sanacija od vlage, kvalitetno i povoljno. Kontakt: 092 159 3495 IZNAJMLJUJEM dvosoban stan u Lapadu/Babin kuk/do 01.07.2012. god. Kontakt: 095/894-130

30/11/2011

55


duList IN

POVODOM SVJETSKOG DANA AIDS-A 1. PROSINCA

Riješite nedoumice – HIV savjetovalište SVAKE GODINE 1. PROSINCA U SVIJETU SE OBILJEŽAVA Svjetski dan AIDS-a s ciljem da se podigne svjesnost o ovoj bolesti, potakne provođenje preventivnih mjera, liječenje i pružanje podrška oboljelima. Od 2011. -2015. godine Svjetski dan AIDS-a će se provoditi uz moto „Nula novooboljelih. Nula diskriminacije. Nula umrlih od AIDS-a.“. Do studenog ove godine u Hrvatskoj je registrirano 56 novo zaraženih osoba od HIV-a (1 iz naše županije), što je na razini posljednjih 5-6 godina. Jedini način da saznate jeste li zaraženi HIV-om je da se testirate na HIV. Nedoumicu možete riješiti preko svog obiteljskog liječnika koji će vam izdati uputnicu, ili besplatnim i anonimnim testiranjem u HIV savjetovalištu Zavoda za javno zdravstvo. CENTAR ZA DOBROVOLJNO SAVJETOVANJE I TESTIRANJE NA HIV (HIV SAVJETOVALIŠTE) Gdje se nalazimo i radno vrijeme: U Dubrovniku, na adresi Dr. A. Šercera 4A (nova zgrada Zavoda na Medarevu, na Odjelu za epidemiologiju, 1. kat), ponedjeljkom i srijedom od 16 – 18 sati. U sljedećim situacijama preporuča se testiranje: · ako ste imali veći broj spolnih partnera, spolni odnos sa stranim državljanima, prostitutkama, ili partnerom kojeg niste dobro poznavali, a sve bez korištenja prezervativa · ako ste intravenski, intamuskularno ili potkožno primijenili već rabljene igle i šprice · ako ste primili transfuziju krvi u stranoj državi prije 1985. godine · ako ste imali spolni odnos bez prezervativa s osobom čiji HIV status ne znate · ako ste imali u životu neku spolno prenosivu bolest (HPV, sifilis, gonoreju itd.) · i u slučaju zabrinutosti. Koja su osnovna načela rada HIV savjetovališta? · DOBROVOLJNOST: svaka osoba koja posjeti savjetovalište, tu je zato jer je tako željela, tj. dobrovoljno. Ne postoji prisilno dovođenje bilo koga. Načelo dobrovoljnosti temelji se na INFORMIRANOM PRISTANKU, tj. korisnik nakon što je dobio potrebne informacije o savjetovanju i testiranju, samostalno i bez prisile odlučuje želi li pristupiti savjetovanju i testiranju. · ANONIMNOST: znači da nitko u savjetovalištu ne pita za identitet našeg korisnika, tj. ne tražimo njegovo ime, ad-

56

30/11/2011

resu, broj telefona i sl. Sve se vodi pod posebnom šifrom. Ono što bi željeli doznati jest njegov HIV status, te njegovi rizici za dobivanje HIV infekcije i mogućnosti smanjivanja tih rizika. U slučaju da korisnik želi pismenu potvrdu rezultata testiranja, takvu potvrdu mogu dobiti jedino ako daju svoje podatke. · POVJERLJIVOST: sve ono što korisnik kaže nekome od naših savjetovatelja ostaje tajna. Također, valja reći kako su sve naše usluge BESPLATNE, odnosno svatko tko dođe ne mora ništa platiti za savjetovanje i testiranje. Više informacija na tel. 341-085 i na www.zzjzdnz.hr Mato Lakić, dr. med., spec. epidemiologije Marija Mašanović, dr. med., spec. javnog zdravstva


30/11/2011

57


SPORT

TREĆE KOLO EUROPSKE LIGE: PALA I VOJVODINA

3 strijelca za 3 boda

VATERPOLISTI JUGA su u trećem kolu Lige prvaka na bazenu u Gružu s lakoćom svladali Vojvodinu 9:6. Ovom pobjedom momčad Elvisa Fatovića je i dalje vodeća u B skupini te je prvi dio natjecanja završila sa sto postotnim učinkom. Jugaši su pogotcima Markovića, Obradovića i Janovića poveli 3:0 (dva puta sa igračem više), dok su gosti iz Novog Sada prvi pogodak postigli krajem sedme minute prve četvrtine (Ranđić). U drugoj četvrtini, momčad iz Vojvodine je ‘uništio’ Paulo Obradović sa dva pogotka (5:1), odličnim akcijama i ‘topovski preciznim’ udarcima nadovezao se

i Marković za 6:2 te potpuni slom gostujuće ekipe. U nastavku, pomalo dosadna igra te svega dva pogotka u četvrtini, po jedan sa svake strane, za Juga Janović, a za goste Matković (7:3). U posljednjoj dionici, ujedno i jedinoj koju je Vojvodina ‘osvojila’ (3:2), vrijedi istaknuti pogodak sa igračem više (Janović) i udarac Obradovića za 9:5. Gosti su u posljednjem napadu uspjeli postići i šesti pogodak par sekundi prije kraja utakmice za 9:6 (Roach). Od devet pogodaka Juga samo su se tri igrača upisala u strijelce (Obradović 4, Janović 3 i Marković 2), dok je kod gostiju šest različitih

igrača postiglo po pogodak. Jugaše za plasman dijeli pobjeda za ‘miran san’ i plasman u četvrtfinale protiv Vojvodine u četvrtom kolu u Novom Sadu. U drugom susretu B skupine Mladost je na Savi bila bolja od Spandaua 04 11:6. Skupinu predvodi Jug sa maksimalnih 9 bodova, na drugom mjestu je Mladost sa 6, a na trećem odnosno četvrtom, Spandau i Vojvodina sa jednim osvojenim bodom.

VK JUG CO - VK VOJVODINA 9:6 (3:1, 3:1, 1:1, 2:3) Bazen u Gružu, gledatelja 600. Suci: Rodriguez Montardit Santiago (Španjolska), Konstantinidis Anastasios (Grčka). VK Jug – Vićan (9 obrana), Vranješ, Sutić, Janović 3, Joković, Pavlović, Marković 2, Bušlje, Karač, Dobud, Macan, Obradović 4, Goreta VK Vojvodina – Miloš (8 obrana), Bosančić, Roach 1 , Vuksanović, Miličić, Vapenski 1, Matković 1, Ovuka, Ranđić 1, Ubović 1, Basar 1, Cukić, Mitrović Isključenja – Jug 6/12, Vojvodina 3/ 9; Peterci – Jug 1/1, Vojvodina 1/1

58

30/11/2011


IVU DRAGIĆU URUČENA NAGRADA FRANJO BUĆAR

JUG NA ZAVRŠNOM TURNIRU KUPA HRVATSKE Vaterpolisti Jug Croatia osiguranja izborili su Final four Kupa Hrvatske, koji se u Zadru igra 10. i 11. prosinca. Jugaši su u četvrtfinalu u Splitu bili bolji od POŠK-a s rezultatom 7:6 (2:0, 2:2, 2:2, 1:2). U polufinalu Final foura koji je na rasporedu u subotu 10. prosinca, Jugaši igraju protiv riječkog Primorja EB. Riječani su u četvrtfinalu slavili nad Mornarom Brodospas visokih 20:9. U drugom polufinalu igrat će Mladost i splitski Jadran.

Za finale protiv Primorja

Kruna 35-godišnjeg bavljenja sportom IVO DRAGIĆ na svečanosti je u Zagrebu primio godišnju državnu nagradu za šport Franjo Bućar. Svečanost je upriličena u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a laureatima je nagrade uručio ministar Radovan Fuchs i predsjednik Odbora drža-

vne nagrade “Franjo Bućar” - Dinko Vuleta. Dragić bivši rukometaš RK Dubrovnik, dugogodišnji rukometni djelatnik, danas tajnik Zajednice športa Dubrovačko neretvanske županije prokomentirao je nagradu kao krunu 35-godišnjeg bav-

ljenja sporom. - Ovo je bio poseban trenutak u mom životu, kruna 35 - godišnjeg bavljenja sportom. Ponosan sam i sretan što sam ovu nagradu dobio u društvu ostalih laureata, cijenjenih imena hrvatskog sporta - rekao je Ivo Dragić. dl

30/11/2011

59


SPORT

JUDO LIGA KADETA I MLAĐIH KADETA

Viceprvaci Ura Nage i Du

KADETI JK URA NAGE

KADETI JK URA NAGE i kadetkinje JK Dubrovnik izborili su naslove viceprvaka Hrvatske na prošlog vikenda na splitskim Gripama održanom natjecanju u Ligi kadeta i mlađih kadeta. U muškoj konkurenciji među 6 hrvatskih klubova nastupila su i sva 3 dubrovačka kluba, ali nakon natjecanja po grupama u polufinale su se plasirali samo judaši Ura Nagea, dok su kadeti JK Dubrovnik i JK Dubrovnik 1966 sa po 2 poraza bili posljednji svako u svojoj grupi i time završili ligaški nastup. Kadeti Ura Nagea su u svojoj skupini pobijedili JK Split rezultatom 5:2 i JK Dubrovnik 1966 rezultatom 4:3 te kao pobjednici grupe u polufinalnom ogledu sastali se s drugoplasiranim iz prve grupe, kadetima Dalmacija Cementa. Protiv kaštelanskog kluba Ura Nage je slavio rezultatom 4:2, da bi se u finalu

PRODUŽENI VIKEND ZA URA NAGE

KOŠARKA (Ž)

Uspjesi i u Ljubljani

Prejake za Vodice

SREBRNI MOMCI s kadetske lige sljedećeg dana su nastupali u Ljubljani na 48. Kupu Nagaoke koji je kriterijski turnir za slovenske reprezentativne vrste. U jakoj međunarodnoj konkurenciji dubrovački judaši osvojili su osam odličja te ostvarili dva plasmana na 5. mjesto. U kadetskom uzrastu Antea Mihović, inače članica Judo kluba Slano, osvojila je treće mjesto, dok je u mlađeseniorskom uzrastu bila druga. Moramo izdvojiti njen rezultat jer je uspjela osvojiti medalju i u starijem uzrastu iako je još uvijek kadetkinja i nastupala je u težoj kategoriji tj. do 48kg. Odličan rezultat ostvarila je i Adela Pločić, juniorka judo kluba Ura Nage, osvojivši broncu u mlađeseniorskom uzrastu do 52kg, dok je u seniorskom uzrastu iste kategorije bila druga. Treća mjesta osvojili su još kadeti Dominik Vidoš -55, Dario Hausvička -60 i mlađiseniori Oskar Jeljenić -90 i Silvio Olizalo -66. Na peto mjesto plasirali su se Dominik Vidoš u mlađeseniorskom uzrastu i Antonio Banovac -81, koji je u najbrojnijoj kategoriji odlično odradio svoje mečeve te imao priliku borit se sa aktualnim europskim prvakom Jerebom. Bez plasmana ostali su Nino Banovac, Mateo Sentić, Ante Burum, Žan Gugić i Tomislav Matić. - Izrazito sam zadovoljan uspjehom naših natjecatelja. Prije dva tjedna mlađi su ostvarili odličan rezultat, a u istom tonu nastavili su i stariji što me izrazito veseli. Moram istaknuti kako je svaki od naših natjecatelja odradio od četiri do devet mečeva na Kupu Nagaoke - govori zadovoljno trener Ljevak.

60

30/11/2011

KOŠARKAŠICE RAGUSE su u četvrtom kolu A-2 lige svladale ŽKK Vodice 88:33 (18:4, 22:5, 23:8, 25:16) te tako upisale četvrtu pobjedu i isto toliko nastupa. Gošće su u prvoj četvrtini postigle svega četiri poena naspram osamnaest domaćih. Na odmor se otišlo zasluženom prednosti Dubrovkinja +31 (40:9), a vrijedi istaknuti činjenicu da su košarkašice Vodica tek u 35. minuti susreta postigle dvoznamenkasti zbroj koševa! Najučinkovitija u redovima Raguse bile su Mariela Petrović sa 16 i Katarina Zarač sa 15 poena. U idućem petom kolu Dubrovkinje igraju u Splitu protiv ŽKK Split, ekipe koju su u drugom kolu u Gospinom polju svladale 70:63.


ubrovnik ponovio prošlogodišnji sraz dva najbolja hrvatska kadetska kluba JK Ura Nage i JK Istarski borac. I ove godine Puljani su bili bolja momčad i rezultatom 5:2 pobijedili Ura Nage. - Zadovoljni smo srebrnom medaljom i naslovom viceprvaka Hrvatske. Meč su odlučile nijanse u manjim kategorijama, gdje smo tražili svoju priliku protiv istarskog kluba, jer smo cijeli turnir radili bez natjecatelja u teškoj kategoriji i svaki meč započinjali s jednom izgubljenom borbom. Pokazali smo da odlično radimo i imamo novu sjajnu generaciju judaša koji će sljedeće sezone svoje uspjehe većinom tražiti u juniorskom uzrastu - kazao je trener JK Ura Nage Lovro Ljevak. Za JK Ura Nage srebro u Kadetskoj ligi izborili su: Dino Strmotić, Dario Hausvička, Dominik Vidoš, Tomislav Matić, Mateo Sentić, Mihael Toplovec, Ante Bu-

KADETKINJE JK DUBROVNIK

rum i Nino Banovac. U ženskoj konkurenciji nastupile su tri ekipe. Dubrovkinje su u prvom kolu izgubile od splitskih Pujanki rezultatom 4:1 da bi drugo mjesto i srebrno odličje

izborile pobjedom od 3:2 protiv JK Pulafit. Za JK Dubrovnik su nastupile: Marijana Bjelopera, Mihaela Stjepović, Adrijana Redžepaj, Dora Grgurević i Tea Mikelić. kv

RUKOMET

Penava zabio 14 golova RUKOMETAŠI DUBROVNIKA OSTVARILI SU DRUGU gostujuću pobjedu u sklopu desetog kola 2. HRL/jug. Na gostovanju protiv RK Jelsa slavili su rezultatom 37:26 (19:12) te tako upisali četvrtu pobjedu u prvenstvu. Dubrovčani su od početka stekli značajnu prednost, a najveću razliku imali su sredinom drugog dijela kada je rezultat na semaforu pokazivao visokih +12 (29:17). Ponovno je briljirao i najbolji strijelac lige Vladimir Penava koji je postigao 14 pogodaka, a vrijedi istaknuti da je u posljednje četiri utakmice Penava postigao impresivna 62 pogotka!

Za Dubrovnik su na Hvaru još nastupili Tomislav Radić 5, Vide Vlahić, Nikša Bušlje 4, Maro Dabelić 3, Anes Avdić 2, Maro Peručić 2, Marino Bebić 2, Ante Vegar 1, Hrvoje Grljević, Miodrag Biško, Frane Đikić i Aldin Hajdarević. Dubrovnik na svom kontu nakon deset odigranih utakmica ima skor od četiri pobjede i šest poraza te se nalazi na 8.mjestu prvenstvene ljestvice sa osam bodova. Iduće kolo koje je na rasporedu u subotu, 3. prosinca RKHM Dubrovnik je domaćin momčadi Krilnik koja se nalazi na pretposljednjem, jedanaestom mjestu lige. dl

ODBOJKA (Ž)

Druga pobjeda u nizu ODBOJKAŠICE DUBROVNIKA su u sedmom kolu 1. B lige u gostima svladale ŽOK Bilje sa 3:0 (25:23, 25:23, 25:15). Dubrovkinje su prva dva seta dobile sa dosta muke, a u trećem sa odličnom Lucijom Barač na servisu s lakoćom slavile sa 25:15. Ovo je ujedno i druga uzastopna pobjeda dubrovačkih od-

bojkašica, a već u idućem kolu mogu nastaviti sa pobjedama jer im u Gospino polje u sklopu osmog kola dolazi ŽOK Brda, ekipa koja je ‘fenjeraš’ lige - iz sedam odigranih susreta još uvijek nisu zabilježile pobjedu. Inače, momčad Bilja je u prvom kolu svladala ekipu Brda sa 3:2 u setovima. Dubrovkinje se nakon sedam odigranih kola nalaze na šestom mjestu sa 10 osvojenih bodova, utakmica protiv ŽOK Brda na rasporedu je 4. prosinca. dl

30/11/2011

61


SPORT

NOGOMET - 3.HNL/JUG

Neretvanac jesenski prvak PIŠE: DAVOR LOPIN

U SEDAMNAESTOM KOLU 3. HNL/jug Neretva i Neretvanac su ostvarili pobjede, BŠK Zmaj osvojio bod, a Konavljanin, Gošk i Jadran Luka Ploče zabilježili poraze. Neretva je na svom terenu, u susretu gdje je palo čak pet pogodaka, svladala Omiš sa 3:2. Gosti su poveli preko Muslima na samom početku i držali prednost sve do 57. minute kada je Kozina pogodio za 1:1. U 70. minuti Milinković je doveo Neretvu u vodstvo, a četiri minute kasnije Bubalo je pogodio za 3:1. Strijelac prvog pogotka za goste pet minuta prije kraja svojim drugim pogotkom ublažio je poraz svoje momčadi. Zmaj iz Blata je u Biogradu na poluvremenu vodio 2:0 (Bačić 27', Prižmić 34'), a sve do 70. minute držao tu prednost. Moravčić je u 70. i 84. minuti spasio svoju momčad te postavio konačan rezultat 2:2. Konavljanin je još u utakmici odigranoj u utorak poražen od Hrvaca 2:0. Momčad iz Čilipa je u Hrvace otputovala vidno oslabljena bez tri prvotimca Marlon Schwantesa, Antića i Čelikovića. Domaćini su poveli u 11. minuti preko Jadrijevića, a dvije minute prije kraja susreta Zolota je svojim pogotkom potvrdio pob-

jedu svoje momčadi. Jadran iz Ploča je nakon ranog vodstva (Mataga 10. minuta) doživio potop u Raštanama. Domaćini su pred kraj prvog poluvremena izjednačili (Topić), a u drugom dijelu postigli još četiri pogotka, tri su djelo Burčula u 66., 80. i 88., a jedan Tička u 68. minuti susreta. Neretvanac je u posljednjem susretu 17. kola koji je odigran u nedjelju s 1:0 pobijedio Goška pogotkom Jerkovića u 63. minuti susreta. Gošk je u 43. minuti postigao pogodak, međutim na intervenciju pomoćnog suca pogodak za Dubrov-

MALI NOGOMET

čane nije bio priznat, kao ni evidentni kazneni udarac za Neretvanac u 53. minuti. Slavljem u Opuzenu nad Goškom momčad Neretvanca osigurala je naslov jesenskog prvaka 3. HNL/jug. Od preostalih županijskih predstavnika, prvi dio sezone Gošk je završio na 7. mjestu sa 24 boda, Neretva na devetom sa istim brojem bodova kao Gošk, BŠK Zmaj i Konavljanin dijele dvanaesto mjesto sa 22 boda, dok je najslabije rangiran Jadran Luka Ploče na pretposljednjem 17 mjestu lige sa 17 osvojenih bodova. dl

PALA I OLIMPIJA

Prvi poraz Squarea Petica ‘Pitura’ Malonogometaši dubrovačkog Squarea u desetom kolu 2. HMNL Jug zabilježili su prvi poraz u prvenstvu. Na gostovanju u Makarskoj protiv momčadi Novo Vrijeme izgubili su s visokih 11:5. U malonogometnoj ljepotici koja se rijetko događa i na prvoligaškim terenima, u prvih deset minuta igre postignuto je čak pet pogodaka. Domaćini su nakon isključenja Daničića i Gvozdena došli na 4:4 i s tim rezultatom se otišlo na odmor. U drugom dijelu potpuna dominacija domaćina koji su od 30. do 36. minute postigli čak šest pogodaka te ‘uništili’ do sada neporaženu momčad Squarea. Malonogometaše Squarea već u idućem kolu očekuje novi derbi. U petak će u Gospinom polju ugostiti Crnicu, četvrtoplasiranu momčad ljestvice. dl

62

30/11/2011

Stolnotenisači Libertas Marinkolora upisali su novu pobjedu. U sklopu sedmog kola Super lige u Gopinom polju su s 4:0 svladali STK Olimpiju te tako ujedno upisali i petu uzastopnu pobjedu. ‘Pituri’ su prvi bod osvojili preko Nevena Juzbašića koji je sa 3:0 u setovima bio bolji od Damira Atikovića. U drugom ogledu, Marko Habijanec je doveo Libertas u vodstvo 2:0. Prvi set je teškom mukom dobio 13:11, a da bi potom drugi izgubio 11:9, no uslijedila su dva seta koja je Habijanec s lakoćom osvojio. U trećem ogledu Miho Simović je identičnim rezultatom svladao Kneževića s tim da je četvrti set osvojio nakon 12:10. Susret parova je također pripao ‘Piturima’ (3:1). U sljedećem kolu igraju protiv Vodovoda u Osijeku.


30/11/2011

63


duList IN

KONCERT HARIJA RONČEVIĆA U CULTURE CLUBU REVELIN

Hari oduševio Na subotnjem koncertu splitskog kantautora Harija Rončevića u Culture Clube Revelin okupilo se mnoštvo Dubrovčana. Svi su uživali u popularnim pjesmama splitskog pjevača. Revelin je i ovog puta bio prepun, a Dubrovčani oduševeljni još jednom u nizu dobrih koncerata. kv/zp

64

30/11/2011


o DubrovÄ?ane

30/11/2011

65


duList IN

OLD TIMER AUTO RALLY

Stari ljepotani na Stradunu STRADUN JE OVE NEDJELJE BIO PREPUN limenih ljubimaca. I to ne bilo kakvih, već old timera. Stare ljepotane, njih dvadesetak, oduševljeno su razgledali domaći, ali i gosti s cruisera koji su uživali u prekrasnom danu. Parada old timera na Stradunu održala se u sklopu 8. dubrovačkog promotivnog old timer auto rallya. Old timere se i u subotu moglo vidjeti u defileu od gruške luke do Cavtata.

66

30/11/2011


TOUR DE PJAT

www.brankokusovac.com

Život je škola znanja! Ovdje se izmišljaju jela, a svako novo jelo ne smije podsjećat na bilo koje drugo! Niti po izgledu, niti po ukusu. Drugim riječima tvornica snova. I što je jako bitno, kod njih svako jelo ima svoju priču

BRANKO KUSOVAC

KOLIKO GOD MISLILI DA SVE ZNAMO, život nas uči da svakim danom naučimo nešto novo. Evo na primjer, ja sam fino završio školu i mislio sam da sam “pun znanja” spreman samostalno radit i biti vrhunski majstor svog zanata, i tako u zadnjoj godini školovanja se maksimalno potrudim za rad u hotel Palace kad tamo PAF, dragi bože što je ovo, kako ovo, kako ono. Prvo sam vrijeme bio isto k’o zamantrani cipol, dok nisam nakon nekog vremena pohvat’o sve konce i naučio što, kad i kako napravit zadano jelo.

UVIJEK ISPOČETKA Onda sam počeo radit u restoranu Nautiku i tamo ista priča. Pomislio sam da sa mnom nešto nije u redu, nemam pojma, što se radi tako da sam opet morao sve iz početka učiti. Iz dana u dan i pohvat’o sam sve što je trebalo znati da bi mog’o tu raditi. Taman kad mi je sve leglo, završim u restoranu Proto. Mislim se baš super, taman sam naučio sve, kad ono opet sve ispočetka. Sve što sam znao raditi bilo je OK, ali tu se traži još više pa ti moj

podsjećat na bilo koje drugo! Niti po izgledu, niti po ukusu. Drugim riječima - tvornica snova. I što je jako bitno, kod njih svako jelo ima svoju priču. Kod serviranja jela gostima tu sudjeluju i kuhari koji im nose jela i kad su sva jela stavljena pred gosta ostaje kuhar koji im priča priču toga jela i govori im što to jelo predstavlja. Eventualno im objašnjava kojim redoslijedom se jede to jelo. Tek sad shvaćam zašto ljudi čekaju i po četiri mjeseca na mjesto u ovom restoranu, žele uživati u umjetničkim djelima vrhunskih kuhara, među kojima je i moja malenkost.

A NOME ISKUSTVO ZA GOST

E ŠTO ČEKA SRETNIK

Branko ponovo kao da ti je prvi dan. Stoga sam se za Nomu pripremao malo duže - cijelo ljeto. Čitao sam sve moguče kuharice pa čak i knjigu od Renea Redzepija “Time and Place in Nordic Cuisine”, skidao svakakve recepte s interneta, isprobavao milijarde recapata, a sve da bih bio spreman za rad u vrhunskom lokalu. Čim sam ušao u kuhinju, odmah mi je bilo jasno - da mi ništa nije jasno! Pa ovo nema nikakve veze sa onim što sam do sada radio, ovo je naučna fantastika u odnosu na ono što se radi u Gradu. Teška kreativa, ovdje se izmišljaju jela, a svako novo jelo ne smije

tiri iz cijeloga svijeta, če U Nomu dolaze gosti to, tj. treba rezervirati mjes mjeseca unaprijed se di koji mjesto, da bi onda lju treba se prijaviti za će dobiti odabrali sretnika koji rade s rezervacijama ti, koliko će sljedova jes stol. Svaki gost bira 12 sljedova. najmanje je 7, najviše želji može u restoran po svojoj Svaki gost koji dođe anom i upoznati se s restor obići cijeli restoran, i knjigu sa aju mogućnost dobit osobljem. Također im no iskustvo . Sve je to jedno div potpisom svih kuhara te opet. imaju želju da se vra za gosta koji uvijek

30/11/2011

67


Za ove blagdane nikako ne smijete zaobići prodavaonicu Dubrovačkih muzeja

P

otraga za jedinstvenim blagdanskim poklonom za obitelj, prijatelje ili poslovne partnere iz godine u godinu nas čini nervoznima jer se, gotovo po pravilu, pretvara u „Sizifov posao“.

Trčanje po trgovinama u potrazi za nečim originalnim i kvalitetnim, a istovremeno dostupnim „prenapregnutom“ prosinačkom budžetu, nikako ne ide u prilog „predblagdanskom raspoloženju“, koje bi trebalo podrazumijevati mir, veselje i sklad. Iako u toj kupnji uglavnom izbjegavamo suve-

nirnice, čija je ponuda manje-više prilagođena turistima, prodavaonica Dubrovačkih muzeja nikako ne bi smjela biti zaobiđena. Naime, riječ je o mjestu koje s punim pravom nosi certifikat kvalitete „izvorno h r vatsko“ jer nudi isključivo izvorne dubrovačke suvenire temeljene na fundusu Dubrovačkih muzeja.

vodi

Suveniri s pričom o dubrovačkoj kulturnoj baštini. Bez obzira je li riječ o replikama, kao što su apotekarske vaze iz ljekarne Domus Christi ili pak o suvenirima koji su inspirirani predmetima iz fundusa, uvijek su to visokokvalitetni proizkoji, osim es-

Blagdani su, darivajmo tetske vrijednosti – imaju i priču. Među suvenirima Dubrovačkih muzeja svakako treba istaknuti nekoliko izvrsnih kolekcija proizvoda od svile, ali i kolekciju suvenira BOŠKOVIĆ, inspiriranu likom i djelom velikog dubrovačkog znanstvenika. Veliki interes je pokazan i za najnoviju kolekciju KADIFAČA, koju je za Dubrovačke muzeje ekskluzivno izradila poznata riječka produkt dizajnerica Svjetlana Despot. Muzejska prodavaonica Dubrovačkih muzeja nalazi se u Kneževu dvoru i otvorena je svakog dana od 9 do 16 sati.

68

30/11/2011


ČESTITA DAN BRANITELJA I BLAGDAN SV. NIKOLE

dubrovački Zelenci na policama muzejske prodavaonice Među replikama predmeta iz fundusa Dubrovačkih muzeja posebno mjesto će zasigurno imati Zelenci, koji bi ovih dana trebali stići na police prodavaonice u Dvoru. U originalnom pakiranju i s certifikatom koji priča povijesnu priču o Maru i Baru, bit će nezaobilazan poklon ovih blagdana.

30/11/2011

69


70

30/11/2011


30/11/2011

71


72

30/11/2011


30/11/2011

73


duList IN

RAZGOVOR S DUBROVAČKOM STILISTICOM ANDREOM ZVONO

Sretna sam što napokon PIŠE: KLARA VOJVODIĆ

Mlada stilistica ima namjeru izlagati svoje modela na nekom od velikih modnih događaja u Zagrebu, već je u kontaktu sa organizatorima i dalje planira raditi revije i fotosessione

VEĆINA LJUDI U DUBROVNIKU ZNAJU tko je Andrea Zvono. Ta mlada djevojka odavno je poznato lice u našem gradu. Mnoge su Dubrovkinje bile njeni modeli na brojnim revijama, a ona je ta koja je dovela najpoznatije hrvatske manekenke u Dubrovnik. No, Andrea nije stala samo na tome. Odlučila je podići svoje znanje na višu razinu te je tako diplomirala u Talijanskoj školi mode i dizajna Callegari kao modni kreator.

SLIJEDILA JE SVOJ SAN Još kako djevojčica Andrea Zvono je sanjala kako će se jednog dana baviti modom, stvarati nove trendove i kako će imati svoje modele koje će nositi njene kreacije na revijama. Taj svoj davno zapečaćeni cilj Andrea je odlučila slijediti pa je tako upisala Srednju školu za krojača u Dubrovniku, te po završetku srednje škole krenula u Talijansku školu mode i dizajna Callegari u Splitu. Odabrala je smjer modni kreator/ stilist s marketingom te je upravo i završila:

74

30/11/2011


imam diplomu u rukama U planu dubrovačke kreatorice je i otvoriti svoj butik jer iz dana u dan je mnoge cure zovu zainteresirane za neku od njenih kreacija, Novu godinu će dočekati u Parizu, a nakon toga nastavlja sa radom na ostvarenju svojih snova

- Sretna sam što napokon imam svoju diplomu u rukama. Škola Callegari je vrlo poznata modna škola i mnogo sam toga naučila. Stoga mogu reći kako se isplatilo putovati po 10 sati u Split i nazad. Kroz školovanje smo sudjelovali na velikim događajima u cijeloj Hrvatskoj, poput Sajma vjenčanja, Zadar Fashion Nightsa i Riječkih Stepenica... Zadovoljna sam svojim nastupima na tim događajima, a na Riječkim Stepenicama Ivana Delač Đolo posebno je bila oduševljena mojim kreacijama - govori zadovoljna Andrea o svom školovanju. Još kao srednjoškolka Andrea je krenula sam revijama. Tako je već kao sedamnaestogodišnjakinja organizirala svoju prvu reviju u Caffe nights baru Porto. - Nikad neću to zaboraviti. Bilo je toliko posjetitelja da su manekenke jedva prolazile. Od tada su se revije stalno nizale, jedna po jedna pa sve do trinaeste po redu. Revije sam održavala po raznim lokacijama. Mnoge poznate manekenke su nosile moje modele, izdvojila bih neke kao što su Aleksandra Grdić, Ivana Ergić, Hana Hadžiavdagić, Kristina Lumbar, Dino Bubi-

30/11/2011

75


puno. Većinom su to moje drage prijateljice i zahvalna sam im što mi nose revije. Za hrvatske modela koje su nosile moje revije moram reći kako su to sve divne i drage cure. Drago mi je jer sam sa svima ostala u dobrim odnosima. Često se čujemo, a kad se ukaže prilika i vidimo - govori modna kreatorica. Od hrvatskih dizajnera Andrei se najviše sviđa ELFS, kao i rad mlade dizanerice Anamarije Asanović, dok od stranih kreatora najviše cijeni rad Lavnina i Guccia. Iako ističe kako svatko ima različit ukus te da se jedan kreator ne može sviđati svima. Sve to ovisi od osobe do osobe i o tome tko što više voli. U budućnosti mlada stilistica ima namjeru izlagati svoje modela na nekom od velikih modnih događaja u Zagrebu. Andrea je već u kontaktu sa organizatorima nekih od događaja, stoga neka vas ne čudi ako vidite Andreu na nekom od poznatijih modnih događaja u Hrvatskoj. Andrea i dalje planira raditi revije kao i do sada, nastavit će i sa fotosessionima pa će joj tako na sljedećem photosessionu u novim haljinama model biti prelijepa voditeljica. U planu dubrovačke kreatorice je i otvoriti svoj butik kako bi još više mogla napredovati i zadovoljavati kupce svojih kreacija.

KADA OTVORIM BUTIK

čić, Maja Cvjetković, Petra Maroja, Antea Kodžoman, Lorena Čavar, Andrea Katkić, Jelena Katarina Kapa... dok su fotosession u mojim modelima imale i Sonja Kovač, Tanja Jovanović, Nikolina Jurković... Na posljednjoj reviji koju sam imala u EastWest baru na Banjma moju je kreaciju iznijela i Miss Kazahstana Dana Kaparova - govori Andrea Zvono.

MODELI I ORGANIZACIJA Andrea za sve svoje revije radi cjelu organizaciju. Ona traži modele, frizerske salone za uljepšavanje djevojki prije revija, kao i DJ-eve, voditeljicu programa, poznata imena i same lokacije za održavanje modne revije. - Sve uspijevam, uz Božiju pomoć kao i naravno pomoć mojih roditelja i par bližih ljudi. Mojih modela u Dubrovniku ima

‘Smatram da su Dubrovkinje vrlo upućene u trendove. Uvijek ima ljudi koji nemaju baš puno smisla za modu. Što se tiče Dubrovkinja, mislim da većina njih zna kako se dobro obući i drže do sebe’

76

30/11/2011

- Zasad sam zadovoljna svojim radom. Ljudi i ne znaju koliko puno truda treba oko ovog posla. Zapravo je sve na meni, koliko ja želim uspjeti u ovome. Ako se ne trudiš i sam iz dana u dan sve više ne ulažeš, ništa ne možeš ni dobiti. Ako se i dalje nastavim truditi znam da će se sav moj trudit jednom i isplatiti. Znam da će se moj posao poboljšati kada otvorim butik jer iz dana u dan me mnoge cure zovu zainteresirane za neku od mojih kreacija, a sretna sam jer se mnogo cura može vidjeti u mojim kreacijama. Ponosna sam jer se i Aleksandra Grdić često može vidjeti u mojim kreacijama. Novu godinu ću dočekati u Parizu, a nakon toga nastavljam sa svojim radom - govori Andrea o svojim planovima za budućnost


HOROSKOP OVAN

VAGA

U vašem privatnom životu ovih će dana doći do izražaja događaji koji će u vama buditi frustracije. Smanjite svoja ljubavna očekivanja, budite realist i nastojte strpljenjem i tolerancijom održavati ono što imate. Dok čekate, poradite na drugim područjima svog rada poput tekućih poslova ili reorganizacije.

Pred vama su dani u kojim će vam trebati vaša sposobnost diplomacije, takta i pažnje prema drugima, ali nemojte zaboraviti ugoditi i sami sebi kad osjetite frustracije. Ova siva faza još neće proći, ali uz pozitivan stav bit će lakše. Oko vas će biti dosta ljudi s kojim će trebati profesionalno surađivati i komunicirati.

BIK

ŠKORPION

Možete očekivati kvalitetan ljubavni tjedan. Lako ćete nalaziti zajednički jezik s osobama suportnog spola, pa ako još tražite srodnu dušu, svakako izlazite van. Oni u vezama povećat će međusobnu bliskost i zadovoljstvo. Vaši nadređeni ovih će dana u vama buditi nepovjerenje. Sami ćete se osjećati bolje nego da surađujete s njima

Ovih dana bit ćete zaista od riječi i potrudit ćete se ostvariti sve što ste zamislili na svom ljubavnom putu. U tome ćete biti dosljedni, revni i beskompromisni. Tjedan pred vama donijet će raznolika bavljenja. Bit će tu tema povezana s financijama, potom razne poslovne suradnje, male inventure i sitniji dogovori i pregovori.

BLIZANCI Vaši ljubavni jadi ipak jenjavaju, ali bit će još malih verbalnih nesporazuma. Zato se trudite biti što jasniji i određeniji. Mnogo bolje ćete proći bez mnogo riječi i s više zagrljaja i pokazivanja nježnosti u tišini. Pred vama je prilično naporan tjedan. Pritisci rastu, a vi imate sve manje energije.

RAK Ljubav će vam se činiti daleko ili će porasti otuđenje u osobnim odnosima. Ne tugujte zbog toga, nego se posvetite sebi ili održite korektan odnos dok ne dođu bolji dani. Bit će sitnih nervoza zbog kašnjenja u obavljanju malih tekućih zadataka. Rješavajte jedno po jedno što već treba.

LAV Ako ste još u potrazi za ljubavlju i muči vas usamljenost, ovih dana postoje šanse da se zbližite s osobom s kojom poslovno surađujete ili koju upoznajte preko posla. Zaključit ćete da su vam poslovi stabilni i nećete se opterećivati brigama. Najviše energije uzimat će vam usklađivanje s drugima

DJEVICA Malo je toga što bi moglo pomutiti vašu sadašnju skladnu ljubavnu situaciju. Bit ćete otvoreni za ljubav, zaljubljivi, sretni i posvećeni drugoj strani. Oni koji još traže bolju polovicu neka svakako izlaze, pa makar bili i najumorniji. Isplatit će se. Vjerojatno ćete raditi više nego svi ostali, no stvari će se razvijati sve bolje i bolje

STRIJELAC Vaši privatni odnosi bit će bolji ako ne trošite previše riječi i suzdržite se od ikakvih komentara. Neki bi se mogli poželjeti pokazati pred dragom osobom i zbog nje će vjerojatno potrošiti veću sumu novca nego što su planirali. U idućim danima teško ćete sagledavati realitete jer ćete biti pod pritiscima i stresovima.

JARAC Cijeli idući tjedan Venera je u vašem znaku, pa će se stvarati mnoge prilike za ljubav za koju ćete i vi sami biti iznimno raspoloženi. Možete zavoditi, udvarati, ljubiti. Gotovo sve će vam ići od ruke. Možete se posvetiti poslu onako kako ste oduvijek željeli. Ipak, ostat će neriješena jedna mala sitnica koja možda i nije tako važna, ali bit će poticaj za oprez.

VODENJAK U osobnim odnosima ovih ćete dana pokazati priličan smisao za bliskost, a emocije će izlaziti same od sebe. Nećete dvojiti ako vam se netko svidi, ali ćete očekivati da prema vama bude dosta nježnosti. Bit će i onih koji će samo maštati. Svaki dan nađite pet minuta mira i tišine za sebe.

RIBE Bit će prilika da poboljšavate svoj odnos s voljenom osobom, ali bit će i otežavajućih okolnosti. One su uglavnom povezane s tim da drugoj strani stalno nešto smeta, pa će prigovarati. Nastojte to zanemariti. Fokusirajte se na ono što je dobro. Pred vama je zahtjevan i naporan tjedan. Pristanite na neke kompromise.

30/11/2011

77


duList INFO

PLANET ART S DVIJE PREDSTAVE U KMD-u

Tko je ovdje lud? ŠEST SEANSI U PSIHIJATRIJSKOJ KLINICI s jednim uvidom do potpune sreće i putovanje kroz ljubavnu vezu mladog para, ponuda je kojom će ss dvije predstave ovog vikenda dubrovačku publiku zabaviti kazalište Planet Art. Obje predstave; „Tko je ovdje lud?“ i „Prekidi“ prema suvremenim tekstovima koji su bili hit na svjetskim pozornicama, režirao je umjetnički voditelj ovog privatnog kazališta Marko Torjanec. Komedija D.R. Sandersona „Tko je ovdje lud?“ zabavna je, duhovita i pomalo introspektivna priča o jednoj psihijatrijskoj klinici i njezinim korisnicima. Kroz šest povezanih „psihoterapeutskih“ jednočinki u kojima glumci igraju razne uloge predstava postavlja pitanje „što znači danas biti normalan!?“ Odgovor pokušajte saznati ove nedjelje u 19:30 sati s glumcima Natalijom Đorđević i Markom Torjancom. Dan prije u subotu u istom terminu možete uživati u „Prekidima“ koji prate Stevea i Alice, mladi par, na putu kroz njihovu ljubavnu vezu prožetu poznatim ljubavnim toponi-

mima: strašću, slomljenim srcima, prekidanjem, ponovnim sastajanjem, zanosom i samoćom, što će bez sumnje prepoznati svatko tko je ikada bio u ljubavnoj vezi. Kroz njihovu burnu vezu vode nas glumci Amar Bukvić i Nataša Janjić.

OVE NEDJELJE IZBORI

Ne zaboravite glasovati IAKO JE OPĆE RAZOČARENJE POLITIKOM prisutno među hrvatskim građanima, ne zaboravite ove nedjelje izaći na parlamentarne izbore. Ipak, jednom u četiri godine građani imaju prigodu izabrati vlast koja će usmjeravati daljnji plov Hrvatske pa ne propustite tu priliku. Nova će doći, bar kada je u pitanju vlast na nacionalnoj razini, tek za 4 godine. Stoga, svoj nedjeljni đir upotpunite odlaskom na Vaše biračko mjesto, zaokružite listu po vlastitom izboru i nadajte se boljim danima. mg

78

30/11/2011


30/11/2011

79


ZADNJA

PRODAJNA IZLOŽBA FOTO KLUBA MARINA GETALDIĆA

Za Damira i Sanela NAKON BROJNIH koncerata za pomoć liječenja stradalom Damiru Đuriću slijedi prodaja slika sa izložbe Foto kluba Marin Getaldić. Naime, foto klub izabrao je 96 najboljih fotografija od 40 svojih autora koje će biti izložene 3. prosinca u 19 sati u predvorju dvorane Ivana Pavla II u Starom gradu. Slike sa izložbe prodavat će se, a sav skupljeni novac namijenjen je pomoći liječenja stradalih Damira Đurića i Sanela Salihovića. Napominjemo kako su oba mladića teško stradala u prometnoj nesreći ovog ljeta u Zatonu te kako za oporavak treba mnogo novca stoga dođite i podržite i ovu humanitarnu akciju. kv

80

30/11/2011


duList #9  

Dubrovački tjednik, 30. studenog 2011.

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you