Page 1

NOVA REGULACIJA

Kako se snaći na prometnicama?

PRED SEZONU

TEO ANDRIĆ

Ima trave, na sve strane

Ljudi su važniji od asfalta!

UTORAK, 30. TRAVNJA 2013. / BROJ 82 / CIJENA 6,99 KUNA

MAJA BRINAR

Na proljeće počinje gradnja

DA golfu!? REFERENDUM NIJE USPIO ZBOG SLABOG ODAZIVA

31,2%

IZAŠLO

SRĐJE NAŠ

68,8% OSTALO DOMA

10 tisuća glasova koji obvezuju


2

30/4/2013


30/4/2013

peškafondo

3

Rekli smo svoje! Aktivisti su danima radili po virtualnoj mreži, gdje im je dostupan bio samo njihov mali krug pobornika. Bodrili su jedni druge. Hrabrili, palili i gnjevili. One koji misle isto kao i oni sami, a koji su već imali jasne stavove što treba napraviti. Nikoga neodlučnog nisu uspjeli izvuć iz papuča!

PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ

IMALI smo priliku i nismo je iskoristili. Nismo dosegli tih ogromnih 50 posto + 1 glas kako bi referendum bio uspješan. Bez obzira na ishod, ovakav ili onakav, nismo uspjeli u svom velikom testu demokracije za koji smo se sami izborili. Činjenica koja se ipak preskače je da je ogromnih 70 posto građana Dubrovnika bilo indiferentno prema referendumu. Bili su nezainteresirani uopće se dovući na birališta i zaokružiti jedan od ponuđenih odgovora na referendumsko pitanje. Ma bolila ih

je briga za referendum, a pitanje je uopće jesu li imali pojma za što se glasuje. I da, naravno, sad će se danima tumačiti ishod ovog povijesnog ‘neuspjeha’. A što smo zapravo poručili propalim referendumom? Poručili smo kako smo zapeli u svojoj ograničenoj žabokrečini i kako nam je svejedno za našu sudbinu. Poručili smo kako nemamo pojma tko nam glavu nosi te kako smo lijeni, samoživi i egoistični. Ma takvi smo mi Dubrovčani, a takvima nas doživljava i ostatak Hrvatske. Volimo se puhat k’o pauni, tko smo i što smo, a onda na prvoj konkretnoj prepreci podbacimo. Nakon ovog nedjeljnog neuspjeha mislim da nitko više nema pravo dignuti glas i reći kako još uvijek nije kasno i kako se još nešto može učiniti. Kako je projekt na Srđu šteta za Dubrovnik, da golferi muljaju, kako ćemo se potrovat i kako će nas apartmanizirat. Pa ljudi, imali ste pravo izaći na referendum i na njemu izraziti svoje mišljenje. Naravno, sad će se naći i grupica stručnih pravno potkovanih znalaca, koji će dovoditi u

pitanje ustavnost referenduma. Ulazit će u rasprave kako se treba mijenjati Zakon o referendumu, izmišljat će toplu vodu. Svima su unaprijed bile poznate otegotne okolnosti tog zakona i svima je unaprijed bilo jasno da treba izvući iz kuće 19 tisuća stanovnika. Nije se uspjelo, bez obzira na 80 posto onih koji su bili protiv. Sad treba stati, zamučat’ i pokrit’ se po ušima. I da, ako je netko mislio da se narod na izlazak na referendum može aktivirati iz kućne fotelje kuckajući po laptopu i pišući emotivne poruke na Facebooku, onda stvarno ne znam u kojem svijetu svi skupa živimo. Aktivisti su danima radili po virtualnoj mreži, gdje im je dostupan bio samo njihov mali krug pobornika. Bodrili su jedni druge. Hrabrili, palili i gnjevili. One koji misle isto kao i oni sami, a koji su već imali jasne stavove što treba napraviti. Nikoga neodlučnog nisu uspjeli izvuć iz papuča! Potrošili su ogromnu količinu energije, a na kraju? Da, već čujem kako mi zamjeraju. Neka, dajte. I naravno, sad se tapšu da su napravili sve što je bilo u nji-

Čitajte nas na www.dulist.hr

hovoj moći. Ma nemoj. U krajnju ruku, mogli su angažirati nekog od tolike sile mladih PR stručnjaka ‘proizvedenih’ u ovom Gradu i na našem fakultetu da im razradi kampanju. Nisu pokazali zašto je važno izaći na referendum. Izaći, bez obzira što se zaokružilo. Oni su negativistički pilali po svome. Zato je i rezultat takav kakav jest, zato je falilo još velikih 20 posto građana koji bi dali prolaznost ovom referendumu, a onih drugih 50... Njih nitko ne spominje. I neću dalje. Završit ću tek ovaj svoj komentar jednim statusom moje FB prijateljice. Nije iz Grada, živjela je s nama dok je studirala, upoznala nas je, skužila kako dišemo... “Ma draže bi mi bilo da je referendum uspio i da su se ljudi izjasnili da hoće golf, nego ovako... Barem bi pokazali da su spremni uzeti sudbinu u svoje ruke, a ne ovako ko ovce puštaju da drugi odlučuju za njih. Dobiješ mogućnost direktnog odlučivanja i ne iskoristiš je?!” Adio Vam nova reguLa cija

Kako se snaći na prometnicama? utorak, 30.

pred sezonu

travnja 2013

ima trave, na sve strane . / Broj 82 /

CIjEna 6,99

teo andrić

Ljudi su važniji od asfalta!

kuna

maja brinar

na proljeće počinje gradnja

okreni dulist.hr

SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 8. SVIBNJA

da golfu!?

referendum nije uspio zbo g sLabog od aziva

31,2%

izašlo

srđje naš

68,8%

ostalo doma

10 tisuća gla koji obvezujusova


aktualno

4

30/4/2013

UKLONJENA JOŠ JEDNA PREPREKA PROJEKTU GOLFA NA SRĐU

Nedovoljan odaziv pr REFERENDUM o izgradnji smještajnih kapaciteta na platou Srđa nije uspio zbog nedovoljnog odaziva birača, čime je za daljnji razvoj tog projekta uklonjena još jedna bitna zapreka. Naime, u nedjelju navečer predsjednica Gradskog izbor-

nog povjerenstva, sutkinja Kate Brajković objavila je prvi cjelovit rezultat referenduma, prema kojima je na referendum izišlo 11.977 od ukupno 38.007, što predstavlja 31,5 posto ukupnog biračkog tijela. Prema Zakonu o referendumu nije dosegnut potrebni ‘ma-

Ovoliki broj građana koji su glasali protiv projekta apsolutno je obvezujući za lokalne vlasti. Stoga će se Inicijativa Srđ je naš nastaviti zalagati za planiranje prostora Srđa u kojem će se interes građana Dubrovnika nalaziti na prvom mjestu naveli su aktivisti inicijative Srđ je naš

gični’ odaziv od 50 posto plus jedan glas, čime se referendum smatra zakonski nevaljan. Ipak, vrijedi znati kako su građani Dubrovnika koji su izišli na birališta na referendumsko pitanje “Jeste li za usvajanje urbanističkog plana uređenja kojim se, uz izgradnju igrališta za golf, dozvoljava i izgradnja smještajnih kapaciteta s ležajevima (villa, hotela i apartmana) na platou brda Srđ ?” odgovorili s 1.846 glasova ‘Za’, 10.051 glasom ‘Protiv’, uz 77 nevažećih glasačkih listića. Dakle, ugrubo govoreći, 84,48 posto glasača na referendumu su se izjasnili protiv usvajanja takvog UPU-a. I naravno, u

taboru ulagača, tvrtke Razvoj golf veliko veselje, a u inicijativi ‘Srđ je naš’ žal zbog nepovoljnog rezultata.

I APSTINENTI REKLI SVOJE - Zbog nedovoljnog odaziva referendum se pokazao da nije valjan prema odredbama o referendumu, ali prema Ustavu, u kojem stoji da se sve odluke donose većinom glasova birača, on ima svoj značaj - kazao je Đuro Capor, jedan od prvih ljudi inicijative ‘Srđ je naš’. - Ovo je dokaz da su Dubrovčani pokazali kako ih nitko nije uspio zastrašiti, a postignuta razina izlaznosti je za svako poštivanje. Oni koji su konzumirali svoje građansko pravo poslali su jasnu poruku - dodao je Capor. Svoj komentar na ishod referenduma iznijeli su i neki od kandidata u utrci za gradonačelnika Dubrovnika. - Narod je očito donio odluku. Netko će reći da je većina bila protiv, ali su i oni koji nisu izišli rekli svoje. Kao legalist ovim rezultatima nemam što dodati. Osobno bi mi draži bio australski sustav, u kojem vam država ukoliko na dan izbora ostanete kod kuće ‘okrpi’ veliku financijsku kaznu. Tek na takav način mogli bismo imati izraz prave volje građana, u svim bitnim pitanjima za naš grad i državu - komentirao je HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Teo Andrić. - Napravili smo što smo mogli i meni je savjest mirna po


30/4/2013

aktualno

5

resudio referendumu tom pitanju. Nažalost, ekipa koja je imala više novaca za isfinancirati sve ovo, je uspjela, a svi ostali bili smo u lošijoj poziciji, iako smatram da smo izlazili s istinitijom informacijom. Ljudi su siti politike, s ovoliko čestim glasanjam postali su dosta pasivni i deprimirani. Ovim prvim korakom, izglasavanjem referenduma, učinjeno je puno za demokraciju. Smatram da je među onima koji nisu izišli velik broj bio protiv - komentar je kandidata Hrvatskih laburista za gradonačelnika Matka Bupića. - Žao mi je što građani nisu iskoristili mogućnost svojim glasom utjecati na rezultat u onoj mjeri u kojoj je propisano, preko 50 posto. I ovo je pokazatelj kako ljudi nisu prihvatili referendum kao vrhunski oblik demokracije. Ipak, odluku građana treba poštivati, a na budućoj gradskoj upravi je da nastavi izradu UPU-a onako kako je i započeto - kazao je SDP-ov kandidat za gradonačelnika Niko Šalja.

VRLO STROG ZAKON Iste večer inicijativa Srđ je naš uputila je priopćenje za javnost. - Građanke i građani Dubrovnika na današnjem su se referendumu većinom od čak 84,23 posto izjasnili protiv projekta na Srđu. Prema neslužbenim je rezultatima na referendum izašlo 11.486 glasača, što je 30,92% biračkog tijela. Od dosad prebrojanih listića 73 je nevažećih, 1.772 je ZA, a 9.852 PROTIV projekta

na Srđu. Da je ostvarena izlaznost od 50% + 1 koja bi bila obvezujuća za vijećnike Grada Dubrovnika, odnosno da je glasalo nešto više od 19.000 birača, ovaj broj građana koji su danas glasali PROTIV bio bi dovoljan da se projekt odbaci istakli su u svom priopćenju iz udruge ‘Srđ je naš’ te se zahvalili svim građanima Dubrovnika koji su smatrali da je izlazak na referendum ne samo njihovo pravo, već i dužnost. - Podsjećamo da Hrvatska ima vrlo strog zakon o lokalnom referendumu. Lokalne i državne vlasti, pojačane medijima, učinile su sve što je u njihovoj moći da demotiviraju

i onemoguće građane da izađu na referendum, počevši od manipuliranja s datumom održavanja, do otvorenog pozivanja građana da na referendum ne izađu. Ovoliki broj građana koji su glasali protiv projekta apsolutno je obvezujući za lokalne

vlasti. Stoga će se Inicijativa ‘Srđ je naš’ nastaviti zalagati za planiranje prostora Srđa u kojem će se interes građana Dubrovnika nalaziti na prvom mjestu - naveli su aktivisti u svom svom priopćenju. duList

Građani Dubrovnika koji su izišli na birališta na referendumsko su pitanje odgovorili s 1.846 glasova ‘Za’, 10.051 glasom ‘Protiv’, uz 77 nevažećih glasačkih listića. Dakle, ugrubo govoreći, 84,48 posto glasača na referendumu su se izjasnili protiv usvajanja takvog UPU-a


aktualno

6

30/4/2013

MAJA BRINAR SUPRUGA INVESTITORA AARONA FRENKELA S obzirom da imamo praktički sve dokumente, čekamo novi sastav Gradskog vijeća da potvrdi Urbanistički plan uređenja i nakon toga krećemo prema izdavanju lokacijske dozvole, za što trebamo izvršiti izvjesna projektiranja te inženjerski rad Maja Brinar, supruga izraelskog investitora Aarona Frenkela, dan referenduma provela je u Dubrovniku sa zaposlenicima tvtke Razvoj golf. Rezultate referenduma, pozitivnog za golfere, čestitao joj je i suprug Aaron, a u kratkom razgovoru nakon objave rezultata za duList je iznijela svoje prve dojmove i viđenje budućnosti projekta. - Izuzetno mi je drago što su se Dubrovčani odlučili za razvoj i za projekt Golf park na Srđu. Očekivali smo ove rezultate jer su u dugoj javnoj raspravi aktivno sudjelovali i

radili na unaprijeđenju ovog projekta.

UPU PA LOKACIJSKA DOZVOLA Koji Vam je prvi potez nakon referenduma? - S obzirom da imamo praktički sve dokumente, čekamo novi sastav Gradskog vijeća da potvrdi Urbanistički plan uređenja i nakon toga krećemo prema izdavanju lokacijske dozvole, za što trebamo izvršiti izvjesna projektiranja te inženjerski rad. Nakon toga krećemo prema građevinskoj dozvoli

Na proljeće počinjem građani Dubrovnika. Nastojali smo prezentirati projekt s raznih aspekata i sugestije građana Dubrovnika su bile dobrodošle. Meni je drago da je danas ovaj projekt prihvatljiv svima. Naravno, uvijek postoje oni koji su protiv, međutim to je u redu. To je demokracija u kojoj pobjeđuje većina, koja ne mora uvijek biti glasna većina. Ja se još jednom zahvaljujem građanima Dubrovnika što su nas podržali i što ovaj projekt ide dalje i želim iskoristiti priliku i reći da ćemo i dalje izvještavati građane Dubrovnika o svakom daljnjem koraku razvoja ovog projekta. Nama je cilj da budu uključeni i informirani kako bismo zajednički svakodnevno

nakon čega bi vrlo brzo trebali krenuti aktivno sa projektom. Mislite li da bi kod izglasavanja UPU-a, a ovisno o sastavu Gradskog vijeća, moglo doći do novih prijepora? Može li se projekt naći pred novom preprekom? - Gledajte, volja građana se treba poštovati i ona je tu. Sigurna sam kako će se svaki političar koji želi predstavljati svoje ljude ponašati sukladno toj odluci. Ovaj referendum je zapravo potvrdio kako građani Dubrovnika žele ovaj projekt i žele razvoj.

DEZINFORMACIJE Bila je ovo duga i iscrplju-

Vjerujem da ćemo do listopada ili prosinca imati lokacijsku dozvolu i ići prema građevinskoj kako bi na proljeće, s Božjom pomoći, krenuli radovi. Naravno, već prije toga Dubrovčani će se aktivno uključiti u projekt jer mi slažemo i želimo složiti jedan ‘dream team’ juća kampanja? - Bilo je izazova većim dijelom, a bilo je i dosta dezinformacija. Nadam se da ćemo ponovno sagraditi taj most između ljudi koji imaju neka druga mišljenja i neke druge argumente. Saslušat ćemo njihove stručne argumente, ako ih imaju, i ugraditi ih u ovaj projekt. Naš tim je odradio ogroman posao, kao i oni koji su nam pomogli napraviti ovu informa-

tivnu kampanju kao vrhunac te velike javne rasprave i time još više približiti Dubrovčanima projekt sa stvarnim informacijama i činjenicama. Kad bi se mogli očekivati prvi radovi na Srđu? - Vjerujem da ćemo do listopada ili prosinca imati lokacijsku dozvolu i ići prema građevinskoj kako bi na proljeće, s Božjom pomoći, krenuli radovi. Naravno, već prije toga Du-


30/4/2013

aktualno

piše: b. đurasović

7

Ivan Kusalić, prokurist tvrtke Razvoj golf

Srđ će uvijek ostati dubrovački

Izgradnja manja od 4 posto ne može se ni u kojem obliku nazvati apartmanizacijom. Zaista bih volio razumjeti one koji se služe ovom terminologijom. Na što zapravo misle? Ovo je sve, samo ne apartmanizacija

Ovo je važan i veliki korak, ali ne treba likovati - bio je prvi komentar prokurista tvrtke Razvoj golf Ivana

mo graditi! brovčani će se aktivno uključiti u projekt jer mi slažemo i želimo složiti jedan ‘dream team’. Dakle, trebaju nam stručni, mladi, iskusni ljudi koji će živjeti s projektom, a to ponajviše trebaju i moraju biti ljudi iz Dubrovnika.

INŽENJERI, PRAVNICI, FINANCIJAŠI U projekt ćete uključiti stručne ljudske resurse iz Grada? - Pa naravno da hoćemo. Trebat će nam razne struke. U ovoj fazi do lokacijske dozvole to su primarno ahitekti, projektanti, inženjeri ali i druge struke kao što su pravnici, financijaši... Ur-

banistički plan uređenja samo je odredio kako će se u prostoru definirati projekt kao takav. To je rezultat Master plana kojeg smo napravili i sada idemo prema detaljnijem izražaju. Dakle, one vile koje je arhitektica Zaha Hadid osmislila za Srđ, ne bi se trebale naći gore? - Ne, mi smo sami u Urbanistički plan uređenjaugradili odredbu kako želimo uključiti Udruženje arhitekata Dubrovnik i Grad da participiraju s nama u odabiru arhitekata, upravo iz razloga jer nam je u cilju da budemo sasvim sigurni kako će arhitektura koja će se naći na Srđu biti u skladu i na zadovoljstvo građana Dubrovnika. Dakle, na opću korist i dobrobit.

Ipak 80 posto od onih koji su izašli na referendum izjasnili su se protiv?

Kusalića nakon utvrđivanja refe-

- Ovo je demokracija i uvijek

rendumskih rezultata. Kampanja

ima onih koji su protiv. Naravno,

je za njega aktivno trajala od 2010.

svatko ima legitimno pravo boriti

godine, održavale su se brojne jav-

se na koji god način želi i iskazivati

ne rasprave, izlaganja projekta, a

svoje mišljenje. Bilo bi mi žao ako

posljednja dva mjeseca sve se zbog

se uspostavi da je cilj svega bio sku-

referenduma dodatno intenziviralo.

pljanje bodova za neku političku

- Ovo je vrlo važan korak za

platformu na temelju jedne inicija-

daljni razvoj projekta Golf park

tive koja je počela kao dobra, kao

Dubrovnik. Užasno mi je teško jer

volja naroda. Trudio prići drugoj

vidim da su se građani u Gradu po-

strani i pokušati otvoreno razgo-

dijelili, a to nije nikako dobro. Sad

varati s njima. Želio sam s njima

treba uložiti puno napora da se to

utvrditi neke od problema i odre-

dovede u red.

diti prijedloge kako bi se stvar poboljšala. Međutim, nikada nije bilo

politička platforma Kako mislite to postići? - Svatko može imati svoje mišljenje. Poručio bih onima koji su bili

nikakvog odaziva s druge strane. Uvijek je tamo bilo jedno veliko NE, a to nije pravi način, to nije dubrovački način.

Apartmanizacija

ZA, ali i onima koji su bili protiv da će Srđ uvijek ostati dubrovački i ništa se neće raditi protiv volje gra-

Hoće li apartmanizacija poklopiti Dubrovnik sa Srđa?

đana. Međutim, vrlo bitno je bilo

- Izgradnja manja od 4 posto

pokazati volju građana jer njome

ne može se ni u kojem obliku na-

se manipuliralo i sad, na kraju sve-

zvati apartmanizacijom. Zaista

ga, mogu reći da je referendum ja-

bih volio razumjeti one koji se

ko dobra stvar. Dobro da se održao

služe ovom terminologijom. Na

referendum i da je na njemu done-

što zapravo misle? Ovo je sve,

sena odluka.

samo ne apartmanizacija.


30/4/2013

8

Izdvojeno

UGOVOR S KINEZIMA

TJEDNI SEMAFOR

Robert Bošković

Legalizacija

Andro Vlahušić

Mladi dubrovački glumac dobio je vrlo važan angažman na idućim Igrama. S redateljicom Sally Burgesse i ekipom radit će operu Cosi fan tutte W. A. Mozarta.

Veliko zanimanje i brojna pitanja građana na tribini ministrice Anke Mrak Taritaš o postupku legalizacije, očiti je dokaz kako i u Dubrovniku vlada nered u prostoru.

Svojom izjavom kako je ‘neizlazak na referendum znak aktivnog sudjelovanja u istome’ pokušao je manipulirati javnosti, te je izazvao burne negativne reakcije.

BRODSKA VEZA GORNJE ČELO - GRUŽ

Otočani dobivaju novu liniju UDRUGA Kalamota dobit će 60 tisuća kuna za organizaciju pomorskog prijevoza putnika od Gornjeg čela do gruške luke. Privremeno se tako omogućava prijevoz putnika na navedenoj liniji do okončanja postupka natječaja za odabir brodara, kojeg može raspisati tek Gradsko vijeće u novom sazivu, iako su sredstva osigurana. Cijena karte za otočane iznosit će simboličnih 10 kuna, a djeca predškolskog uzrasta, učenici i umirovljenici oslobođeni su plaćanja. Komercijalnu cijenu za ostale putnike odredit će Udruga. Detaljni red plovidbe također će izraditi udruga Kalamota, a brod će obavezno kretati najmanje dva puta dnevno u oba smjera.

Atlantska gradi ‘handy size’ brodove ATLANTSKA plovidba sklopila je četiri ugovora o gradnji brodova s kineskim brodogradilištem Qingshan, a sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala. Dva od četiri ugovora o gradnji već su stupila na snagu, a preostala dva ugovora su takozvani opcijski ugovori. Navedenim ugovorima o gradnji predviđena je gradnja takozvanih ‘handy size’ brodo-

va, kojima je nosivost 38 700 tona. U ovom slučaju, radi se o brodu ‘Green Dolphin’, koji već u svome imenu naglašava ekološku prihvatljivost broda tijekom njegove eksploatacije. Brod će novim dizajnom trupa i uporabom novog tipa glavnog stroja trošiti znatno manje goriva u odnosu na dosadašnje slične brodove tog tipa.

OKO ZGRADE ATLANTSKE PLOVIDBE I GRAWE OSIGURANJA

Dobivamo još jedan kružni tok? GRADONAČELNIK Andro Vlahušić ne odustaje od kružnih tokova. Naime, ovog ponedjeljka na kolegiju komunalaca najavio mogućnost izgradnje kružnog toka oko zgrade Atlantske plovidbe i Grawe osiguranja, nakon što se dovrši izgradnja zgrade Atlanstke plovidbe. Također radi ranijeg preusmjeravanja autobusa za Lapad najavio je proširenje kolnika na Boninovu, novu prometnu regulaciju na Splitskom putu u kojeg se više neće moći ulaziti s Ilijine glavice.


30/4/2013

9

NOVE JAVNE DRAŽBE GP DUBROVNIKA U STEČAJU

Novci od prodaje zgrade u Gružu za radnike GP-a PRED dubrovačkom stalnom službom Trgovačkog suda u Splitu, održan je novi krug javnih dražbi za imovinu GP Dubrovnika u stečaju. Prodan je stan u Mokošici za oko 450 tisuća kuna, dok kupce ponovno nisu pronašli GP-ova imovina u Komolcu, Solitudu, Mironji, Čibači kao i zgrada na Kapelici. - Zadovoljan sam jer je s obzirom na svjetsku krizu prodaja ipak krenula - rekao je stečajni upravitelj Dragan Josip Knežević. Rekao je kako će novci od prodaje GP-ove zgrade u Gružu koju je nedavno

kupila Islamska zajednica za oko 2 milijuna kuna, biti isplaćeni bivšim radnicima GP Dubrovnika, a s čime će oni naplatiti ukupno 10 posto svojih potraživanja. - Tom prodajom namirit ćemo radnike iz 1. višeg isplatnog reda. Imamo još jednu takvu nekretninu u Komolcu bez hipoteke i iz koje se jedino može isplatiti 1. viši isplatni red. Iz svega ostaloga naplaćuju se razlučni vjerovnici. Očekujemo ubrzo ročište za Remize - komentirao je Knežević. ap/zp

TREĆU GODINU ZAREDOM

Dubrovački “pomorci” najbolji u državi Trećaš dubrovačke Pomorsko tehničke škole Marko Plenković osvojio je zlatnu medalju, a njegov školski kolega Marin Braica srebrenu. ‘Pomorci’ su sudjelovali u Splitu na Državnom natjecanju učenika iz Obrazovnog sektora strojarstvo, brodogradnja i metalurgija u natjecateljskoj disciplini tehničar za brodostrojarstvo. Nadmetanje srednjoškolaca okupilo je učenike sedam jadranskih škola - Bakra, Maloga Lošinja, Zadra, Šibenika, Splita , Korčule i Dubrovnika. Mladi Dubrovčani pod mentorstvom svojih profesora Mata Bilića i Kuzme Gangaia, sjajnim plasmanom po treći put uzastopno “obranili “ su stečeni status državnih prvaka, te ponovno donijeli zlato u Grad.


izdvojeno

10

Jeste li zadovoljni rezultatima referenduma?

30/4/2013

Nastavak rada nakon ulaska u EU

Dubrovčani nisu Nema dodatnih iskoristili svoje troškova za plovila pravo! Mare Brkan, umirovljenica: Smatram da uvijek, a tako i u slučaju referenduma, ljudi uvijek nešto traže, a kad to dobiju, ne iskorištavaju svoje pravo. To je tužno.

Vedran Lasić, student: Sa rezultatom jesam zadovoljan, iako ne znam točno koliko je ljudi izišlo. Mislim da je sve dobro prošlo i mišljenja sam kako se treba graditi. Simeon Ivanišević, profesor u mirovini: Izišao sam i glasao sam protiv! Nažalost, u ovom gradu uvijek je mala izlaznost, radi nezainteresiranosti građana. Šteta.

Helivera Sibiljan, kuharica: Iako sam iz Slanoga, pa nisam puno razmišljala o referendumu, nažalost moram re­ći kako je velika šteta što se ovo dogodilo. Bilo bi bolje da se ipak – ne gradi.

Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ističu kako je Hrvatski registar brodova nadležan za certifikaciju plovila još od 2005. godine po europskim direktivama, te ne postoje nikakve zapreke za obavljanje poslova prijavljenog tijela (‘notified body’) za certifikaciju rekreacijskih plovila i nakon ulaska Republike Hrvat-

ske u Europsku uniju, odnosno nije upitna valjanost certifikata koje ono izdaje. Certifikaciju rekreacijskih plovila od 1. srpnja 2013. godine obavljat će, kao i do sada, Hrvatski registar brodova. Ulazak u Europsku uniju hrvatskim malim brodograditeljima neće donijeti dodatne troškove, jer neće biti potrebe za ponovnom certifikacijom plovila.

Novoizgrađeni granični prijelazi

Zaton Doli i Klek započeli s radom Obavljenim premještanjem policijskih službenika Postaje granične policije Metković i Policijske postaje Ston te službenika carine, stavljeni su u funkciju granični prijelazi Klek i Zaton Doli. Izgradnjom dva nova granična prijelaza povećani su radni kapaciteti, odnosno broj pro-

metnih traka za automobile, autobuse i teretna vozila. Stvoreni su i puno bolji uvjeti za rad graničnih službi i obavljanje granične kontrole, što će uvelike doprinjeti bržem obavljanju granične kontrole čime će se osigurati bolja protočnost putnika na ovim graničnim prijelazima, ističu iz Policije.


30/4/2013

izdvojeno

11

Četvrtu godinu za redom

100 vodećih hrvatskih restorana

Pet najboljih restorana u našoj županiji Izišlo je novo izdanje knji­ge ‘100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2013./2014., a u njoj je iz Dubrovačko neretvanske županije odabrano čak pet re-

Na Mljetu održana eko-akcija Već četvrtu godinu zaredom, učiteljice Gordana Nodilo i Anita Lucin sa svojim učenicima provode Eko akciju na otoku Mljetu. Ove godine su uložili veliki trud kako bi očistili plažu u Solinama. Nakon akcije, učenici su prisustvovali radionici u organizaciji Nacionalnog

storana. Odabrani ‘top’ restorani su Nautika, Ragusa 2, Galija u Cavtatu, Kapetanova kuća u Malom Stonu, te Villa Neretva u Metkoviću.

POVRATAK U GRUŽ

parka Mljet o raznolikom životinjskom svijetu koji obitava na otoku. U Polačama su učenici imali organiziran ručak te su nakon kratkog odmora krenuli u razgledavanje otočića Sv. Marija, na kojem se nalazi benediktinski samostan iz 12. stoljeća.

Svečanost u Blatu

Primljeni novi vinski vitezovi U sklopu proslave blagdana sv. Vicence, zaštitnice Blata na Korčuli i dana općine Blato, u župnoj crkvi Svih Svetih održana je svečanost primanja ili akreditacije osamnaest uglednih vinogradara, vinara, poduzetnika i osoba iz javnog i crkvenog života u viteške pripravnike Bratovštine Hrvatskih vinskih vitezova. Svečana povorka prošla je ulicama Blata do župne crkve

Svih Svetih, gdje se održala vela misa koju je predvodio biskup varaždinski, monsinjor Josip Mrzljak, član Bratovštine Hrvatskih vinskih vitezova. Povodom desete obljetnice djelovanja Bratovština je dodijelila lanac “Vino u Hrvata” dugogodišnjim i zaslužnim članovima prof. dr. sc. Nikoli Miroševiću i biskupu Mrzljaku.

Placa i ribarnica otvaraju se u srpnju Ribarnica i gruška placa bit će otvorene početkom srpnja, izvijestio je direktor Sanitata Niko Kapetanić na kolegiju komunalaca. S time će Gruž dobiti novi trg, a sama tržnica neće biti ograđena, a nakon njenog zatvaranja funkcionirat će kao Zelena placa u povijesnoj jezgri. Prostor namijenjen tržni-

ci bit će iste veličine kao i do sada, a prostor iza tržnice, bit će zelena površina namijenjena za organiziranje zabavnih događaja poput koncerata, rođendana ili pak zabava. Gradonačelnik Vlahušić tom prigodom najavio je i zatvaranje prometa s unutarnje strane parka Luja Šoletića u Gružu svake subote.


30/4/2013

12

Aktualno VIJESTI • ŽIVOT • RAZGOVORI • POLITIKA

ZAVRŠENI RADOVI

Blagoslov kapelice Svetoga Križa 7. svibnja ZAVRŠENI su radovi na kapelici Svetoga Križa na Boninovu. - Radovi su napokon završeni. Danas bi građevinari trebali napustiti objekt – iznio je na posljednjem kolegiju komunalaca Štefi Ljubimir, voditelj upravno – administrativnih poslova u poduzeću Boninovo. Svečano otvaranje i blagoslov kapelice, dodao je, trebao bi se održati 7. svibnja u 10 sati na Groblju Boninovo.

TRAŽI SE NOVA LOKACIJA

Uklanja se autobusna stanica ispred Tommya? NA POSLJEDNJEM kolegiju komunalaca istaknuto je kako je potrebno dislocirati autobusna stanica ispred Trgovačkog centra Tommy. - Razmišljamo da se dislocira u Libertasovu Remizu ukoliko se dogovorimo s GP-om ili ako postignemo dogovor s Ircima. To je najfrekvetnije stajalište i najneuređenije na kojem imamo najviše ljudi. Inače, dobili smo načelnu suglasnost GP-a za to – rekao je na kolegiju gradonačelnik Andro Vlahušić. Kako neslužbeno doznajemo, nikakav načelni dogovor s GP-om još uvijek nije postignut. Naime, tu odluku sada trebaju donijeti tijela stečajnog postupka, što kako saznajemo, nije vjerojatno jer Grad Dubrovnik, odnosno Libertas, ne plaća najam za korištenje Remize.

SVE PROMETNE NOVOTARIJE

Kako se sna PIŠE: MIA NJAVRO/ SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

Sad već višemjesečne gužve na svim glavnim gradskim prometnicama uskoro će doći svojem kraju, bar što se tiče radova. Kako bi nam svima bilo lakše ‘za snać’ se u gradu’, donosimo presjek najvećih promjena

NOVA PROMETNA rješenja stupila su na snagu prije nekoliko dana. Počevši od Ilijine glavice, preko Batale, na putu Iva Vojnovića, pa ukratko - cijeli grad je izmijenjen (svidjelo se to građanima ili ne). Sad već višemjesečne gužve na svim glavnim gradskim prometnicama uskoro će doći svojem kraju, bar što se tiče radova. Kako bi nam svima bilo lakše ‘za snać’ se u gradu’, donosimo presjek najvećih promjena.

ILIJINA GLAVICA - GLAVNI ULAZ U GRAD Ilijina Glavica uskoro se završava, zadnji potez je ocrtavanje prometnice. Naime, Ilijina

glavica, po gradonačelniku, uzrok je svih prometnih kolapsa po gradu. Spustimo se niže do Vodovoda (ulica Vladimira Nazora). Ako ste mislili skrenuti ulijevo za Splitski put, nećete moći, jer od ponedjeljka svi vozači iz smjera Župe dubrovačke moraju produžiti prema INA-inoj benzinskoj crpki, zatim se polukružno okrenuti kako bi s desne strane skrenuli na vijadukt (ulica Splitski put). Treba pričekati što će se dogođati na INI budući da je promet od Doma zdravlja (Ulica Ante Starčevića) preusmjeren lijevim skretačem. No vratimo se na vijadukt. Ukoliko vozite prema Vodovodu - nema skretanja za ulijevo, već na Ilijinu glavicu, pa okret i prema pumpi. Dakle, vozila koja idu prema Lapadu mogu okretati preko polukružnog okretišta iza benzinske postaje kraj FINA-e ili produžiti ravno kraćim putem preko Batale prema Babinu kuku. Gradonačelnik je nedavno istaknuo kako ‘bez


30/4/2013

13

aći na prometnicama? Ilijine glavice ovo ništa ne vrijedi, moglo se napraviti bilo kakvo rješenje, međutim ako je čep na Ilijinoj glavici tada sve stoji na mjestu’.

ULICA NIKOLE TESLE - NOVI IZGLED Od nedjelje ujutro zabranjuje se parkiranje uz južni prometni trak Ulice Nikole Tesle jer ona postaje trotračna, s dva prometna traka u

smjeru od Ulice od Mihajla prema Lapad stanici. Moći će se parkirati ispred bivše ‘poljoprivredne apoteke’, jer će oznaka za autobusno stajalište biti ucrtana u drugoj liniji. Parking uz park neće biti ucrtan, ali će se moći parkirati sigurno nekih mjesec ili dva dana te ako bude potrebe i dalje. Dio kod postojeće trafike pokraj robne kuće Minčeta će se proširiti, a prostor iza robne kuće te zgrade Grawe bit će prenamijenjen u jednosmjernu cestu koja će voditi ravno sve do Doma zdrav-

lja.

AUTOBUSOM DO KAPELICE PA NIZ SKALINE Gradonačelnik je najavio kako Zagrebačka ulica i Ulica branitelja Dubrovnika moraju biti pješačke, jer se inače ne može doći do Grada. Trenutno se gradi na predjelu od Javne garaže do Kapelice, te će kraj Kapelice biti i autobusna stanica, gdje će se putnici i građani Dubrovnika spuštati skalinima do gradske jezgre. Od Ilijine glavice do Kapelice je 400 metara, te će na pločniku biti oznake udaljenosti do stare gradske jezgre, a takve oznake bit će i u nekoliko drugih gradskih ulica, svakih 200 metara.

ULICA IVA VOJNOVIĆA Kako smo već i u prošlom broju pisali, stanje na Vojnoviću ostaje isto, dakle nema ponovnog (mikro)asfaltiranja.

BRGAT, KOMOLAC, ŠUMET, SUSTJEPAN… Cesta Brgat - Komolac asfaltirana je nedavno novim mikroasfaltom. Cesta od Komolca do Šumeta na zahtjev predstav-

nika gradskog kotara Komolac također sanedavno je

nirana slojem asfalta.

novim

se nadomjestio nedostatak parkirnih mjesta na Batali, uređuje se novi parking za osamdesetak vozila na prostoru pokraj bivše pekare Orlando, između Ulice Nikole Tesle i Puta Republike. Zasad će biti besplatan, a njegovi kapaciteti u potpunosti će nadomjestiti trenutni nedostatak parkinga. Okvirno, postojat će sve skupa nekih tristotinjak mjesta za javnu upotrebu građana, istaknuo je nedavno gradonačelnik. Grad pregovara i o kupnji zemljišta iza OTP banke, gdje može stati još oko stotinjak parkirnih mjesta.

PARKIRALIŠNA MJESTA Nova parking mjesta na Batali radit će se već krajem tjedna, nakon ucrtavanja ceste i parkinga. Jedno od mjesta za parking, osim robne kuće Minčeta, na gradskom posjedu ispod Mihajla (gdje je trenutno neuređena šuma) bit će i kompleks Radeljević. Kako bi

MOGUĆI SCENARIJ

Popravci na mikroasfaltu

- Asfaltiranje mikroasfaltom je tehnologija koja se primjenjuje u odnosu na klasičnu. Jedina mana te tehnologije je da se otprilike od jedan do tri posto asfalta nakon šest mjeseci treba popraviti. Mi imamo garanciju na pet godina, tako da je taj postotak prihvatljiv – istaknuo je gradonačelnik.


politika

14

30/4/2013

U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA Nije dovoljno predstaviti program, ukazati na probleme, ponuditi manje ili više provediva rješenja. Bez obzira koliko su rješenja dobra i kvalitetna, ukoliko kandidati ne unesu sebe, svoj šarm, elan, uvjerljivost i duhovitost, birači im neće povjerovati i izlazak na izbore će ponovno biti loš PREŽIVJELI smo i referendum. Glasovi su odavno pobrojani jer - očekivano, bilo ih je vrlo malo. O izlaznosti na referendum vjerujem da nije bilo nikakve dileme. Jer jedno je ratovati priopćenjima i plakatima, a drugo je motivirati građane da se izjasne. No, o tome ćemo malo kasnije. Izjave investitora prije, tijekom i nakon referenduma, novinske članke i uredničke naslove, s kim investitor doručkuje i misli li da referendum nema smisla (svako referendumsko izjašnjavanje itekako ima smisla u demokratskom društvu i o tome se, barem javno, nikada ne dvoji), a pogotovo napise na nekim lokalnim portalima neću komentirati.

TOČNOM IZJAVOM POSLATI POGREŠNU PORUKU Ali prokomentirat ću nastupe junaka naše sapunice zvane ‘Lokalni izbori 2013. godine’. Još uvijek aktualni gradonačelnik u emisiji ‘Poligraf’ u prošli petak ispalio je vrlo nepromišljenu izjavu kako ‘neizlazak na referendum predstavlja aktivno sudjelovanje u referendumu’. Ovako nešto izjaviti dva dana pred referendum je skandalozno i predstavlja ili nerazumijevanje demokratskih načela ili pokušaj manipulacije građanima, ili pak oboje. Gradonačelnik mora sve vrijeme pozivati građane da izađu na referendum i iskažu svoje mišljenje, bez obzira na temu kojom se referendum bavi. Mora pozivati građane na referendum i kada bi referendumsko pitanje bilo o nje-

govoj ostavci. Da je ovu rečenicu Vlahušić izgovorio nakon zatvaranja birališta morali bismo mu priznati da je apsolutno u pravu. Ovako je točnom izjavom poslao potpuno pogrešnu i za gradonačelnika apsolutno neprimjerenu poruku. Teo Andrić, Matko Bupić i Niko Šalja izrazili su žaljenje zbog slabog odaziva građana i propuštene prilike da javno iskažu što misle. Jer, ruku na srce, premda nam je ishod referenduma poznat, stvarno mišljenje građana o referendumskom pitanju i dalje ne znamo. Dobiveni rezultat ne možemo jednostavno preslikati na stvarnost: niti je 84,5 posto građana protiv ovog projekta, ukoliko postotak građana koji su na referendumu bili protiv proglasimo da se odnosi i na ukupnu populaciju, niti je samo 26,4 posto građana protiv, ako pogledamo koliko je ljudi u odnosu na ukupan broj birača u Dubrovniku iskazalo svoje protivljenje projektu. Bilo kakvo likovanje nakon ovog referenduma je krajnje neprimjereno. Grad je duboko podijeljen zbog ovog projekta, a to potvrđuju i provedene ankete. Najveću odgovornost za takvu podijeljenost ne snose ni investitor ni građanske udruge, nego lokalna i nacionalna politika. Upravo zbog njihovog šlamperaja i lošeg vođenja aktivnosti oko projekata dolazimo u ovakve situacije. U prvoj kolumni koju sam napisao za duList na temu lokalnih izbora 2013. ustvrdio sam: „Jedino što vlast može napraviti za ‘dovlačenje’ stranih investicija je utvrditi

jedinstvenu polaznu platformu - sveobuhvatnu razvojnu strategiju Grada kojom će se definirati što je to što želimo, možemo, smijemo. Investitori će tada lako uvidjeti uklapa li se njihova investicija u smjer kojim se kreće Grad i koja je cijena ukrcaja na taj brod. I svi će biti zadovoljni i sretni“.

POSLJEDICE LOŠEG RADA Niko Šalja svoj komentar o ishodu referenduma završava, možda i olako, riječima: „Ipak, takvu odluku građana treba poštivati, a na budućoj gradskoj upravi je da nastavi izradu UPUa onako kako je to i započeto“. Nema dvojbi da se ishod referenduma treba poštivati, no ne bih volio da se sve završi kako je i započeto, jer započeto je loše. Nije loše započeo Andro, on je samo nastavio traljavo vođen projekt, a u traljavosti je obilato pripomagao i župan Dobroslavić. I dalje Gradom odjekuju brojne senzacionalističke tvrdnje kojima su se o projektu nabacivale sve tri strane, a međusobnog povjerenja i dalje nema. Nadam se da će nova vlast biti kompetentnija i ovaj projekt privesti kraju na zadovoljstvo svih: i lokalne zajednice i investitora. Naravno da ovaj projekt ne mora (i neće) uživati stopostotnu podršku Dubrovčana, ali ni jedan projekt, pa ni ovaj, ne smije uzrokovati ovako duboku podijeljenost Grada. Očito je mnogo toga napravljeno krivo. Vrijeme je za ozbiljan rad svih uključenih i saniranje štete. Loš rad dosadašnjih gradskih uprava i izostanak razvojne strategije doveli su do političke apatije kod većeg dijela građana. Apatiju je dodatno potaklo i stanje u zemlji i gospodarstvu čiji se oporavak i dalje ne naslućuje. Dva mjeseca pred tako željeni ulazak u Europsku uniju, građani iska-

Kolik

Dub zuju zabrinjavajuće nepovjerenje u demokratske procedure. Jer nezainteresiranost za izbor demokratskih predstavnika nije ništa drugo doli nepovjerenje u procedure i mogućnost promjene.

POLITIČKI EROS Na izborima za predstavnike u Europskom parlamentu u Dubrovniku je glasovalo 7.259 birača. Na referendum je izašlo


30/4/2013

politika

15

PIŠE: ZORAN PUCARIĆ, PR STRUČNJAK

„Trebate svakako otići na glasovanje. To je od presudne važnosti za stranku. Povedite i obitelj. Ako vam je potreban prijevoz - nema problema. Poslat ćemo naš auto ili kombi po vas. Nemojte ne izaći. Svi se moramo angažirati. Za stranku se mora raditi. Nitko više ne može biti pasivan. Ovo su ključni trenuci...“

DRŽIMO LI SE STARIH PRAVILA

ki je hendikep

brovčana? 11.977 građana. Ni na lokalne izbore neće ih izaći puno više (najvjerojatnije niti 50 posto), ukoliko ih kandidati ne motiviraju za to. Kod većine naših kandidata je više nego očit nedostatak političkog erosa, karizme. Nije dovoljno predstaviti program, ukazati na probleme, ponuditi manje ili više provediva rješenja. Bez obzira koliko su rješenja dobra i kvalitetna, ukoliko kandidati ne unesu sebe, svoj šarm, elan, uvjerljivost i du-

hovitost, birači im neće povjerovati i izlazak na izbore će ponovno biti loš. Pred desetak dana u nekim se dnevnim novinama raspravljalo o tome da je Milijan Brkić putem call-centra pozivao članove i provjeravao jesu li izašli na izbore. Unatoč nekim tvrdnjama, nema u tome ničeg policijskog ili neobičnog. Ako te vlastiti članovi neće podržati na izborima, pitam se tko će? Samo članovi najuže obi-

telji? Nije motivacijska kampanja napisati status na Facebooku poput ovog: „Ajmo ljudi, objedovali ste, prošetali, lijep je dan, imamo još uru i pol za 9 000 glasova! To fakat nije puno!“. Persuazivnost ovakve poruke je vrlo mala. Teško da bi ona nekog nagnala da u nedjelju poslijepodne ustane iz naslonjača i ode do birališta. Usporedimo ovu poruku s navodnom porukom koju je HDZ slao svojim biračima putem call-centra:

Dakle, nije dovoljno odraditi klasičnu predizbornu kampanju, potrebno je odraditi i GOTV (Get Out The Vote) kampanju. Ove kampanje u načelu rade stranke kada izlazak na izbore nije obvezan. I institucijama demokratske države sudjelovanje građana na izborima trebalo bi biti od interesa pa bi stoga i one, na razne načine, trebale poticati izlazak na izbore. U Hrvatskoj je najjača motivacijska kampanja bila Zaokružilica 2000. godine koju je provodila nevladina udruga Glas99. Sjetite se spotova „Novo vrijeme“ i „Zaokružilica rockeri“ koje je HRT odlučio ne emitirati, da bi potom Ustavni sud poništio takvu odluku nacionalne televizije. Radujem se motivacijskim kampanjama naših kandidata. Kako se to ne radi vidjeli smo na primjeru Andra Vlahušića s početka ovog teksta. Izbori za Europski parlament nisu bili od presudne važnosti za naše kandidate, no predstojeći su izbori njihovo biti ili ne biti u naredne četiri godine, stoga je za očekivati (nadati se) da će biti maštoviti i originalni. Gospari su takvi, teško da će nedjeljom prekinuti počinak ili neku drugu uobičajenu aktivnost i izaći na izbore ako im kandidat ne ulijeva povjerenje da će ispuniti svoja obećanja. Birači se nisu ni prošlu nedjelju pretjerano potrudili oko golfa, premda ih malo ima hendikep...


lokalni izbori

16

30/4/2013

Kandidat za gradonačelnika Teo Andrić i njegovi zamjenici Veljko Ani

Nama je čovjek v Ususret lokalnim izborima,

ta je stihija nažalost najvidljivija u

koncertne dvorane koju ovaj grad

govorno. Za uspješno upravljanje

iskoristili smo priliku na istom mje-

kulturi. Kultura se doživljava kao

zaslužuje.

gradom potreban je kvalitetan tim i

stu pronaći kandidata za gradona-

sredstvo za zgrtanje novca i tu pre-

Zaustavit ćemo praksu političkog

čelnika HDZ-a Tea Andrića i njego-

staje svaki interes aktualne gradske

kadroviranja po kulturnim ustano-

HDZ i njegovi koalicijski partneri

ve zamjenike Veljka Anića i Davora

uprave prema kulturi.

vama te ćemo afirmirati novi model

imaju tim čija imena jamče da će se

neprestani dijalog s građanima.

Miloglava kako bi otkrili nekoliko

DAVOR MILOGLAV: I na područ-

suradnje s kulturnim djelatnicima

Grad voditi sustavno i planski. Da

ključnih točaka kroz koje vode svoj

ju turizma i gospodarstva aktualna

u Gradu, na način da ćemo im se

bismo ostvarili viziju boljeg i pra-

program.

gradska vlast promovirala je stihi-

obraćati za pomoć oko svih važnijih

vednijeg Dubrovnika, iznimno nam

Koje su po vama, glavne

ju i nestručnost kao nešto samo po

pitanja u kulturnom sektoru.

je važno i mišljenje naših sugrađa-

smjernice koje se tiču poboljša-

sebi razumljivo. Nije normalno da

Postoji li u Dubrovniku stra-

na, stoga ćemo organizirati javne

nja života grada, a koje iznosite

se rade projekti koji ignoriraju mi-

tegija upravljanja destinacijom i

rasprave, napraviti savjete za sva

u svom programu?

šljenje struke, da se gradi na divlje i

kako vi vidite turističku buduć-

važna područja društvenog života,

TEO ANDRIĆ: Želimo vratiti op-

‘ulazi u đardine’, da se imovinsko-

nost Dubrovnika?

u koje će se građani moći dobrovolj-

timizam i osmijeh na lice građana

pravni odnosi rješavaju bagerom,

Dubrovnika. To ćemo učiniti jedino

da se ignoriraju nalazi inspekcija.

DAVOR

MILOGLAV:

Dubrov-

no uključiti. U suradnji s građani-

nik može ponovno rasti i razvijati

ma, eminentnim domaćim i stranim

ako vratimo odgovornost, sustav-

Dubrovniku je potreban pro-

se. Grad mora zadržati autohto-

stručnjacima, naša će gradska upra-

nost i vjerodostojnost u upravljanje

gram temeljen na Strategiji razvoja

nost, mjeru, ukus i sklad. Takav

va izraditi dugoročnu Strategiju ra-

Gradom. Radit ćemo na projektu

turizma Dubrovačko-neretvanske

pristup traži strukturne promjene

zvoja Dubrovnika, za čije će usvaja-

Grada po mjeri čovjeka, jer su upra-

županije, kao ključne gospodarske

i odgovornost u upravljanju Gra-

nje biti raspisan referendum. Povije-

vo sklad i mjera obilježili povijest

djelatnosti našeg grada. Njena baza

dom, koja sad nedostaje. Strategija

sno je potvrđena istina kako društvo

našeg grada i na njima moramo in-

s kojom će se nadopunjavati mora

upravljanja destinacijom bit će djelo

bez vizije, strategije i programa ne-

zistirati i u budućnosti. To nije i ne

biti Strategija razvoja turizma du-

šireg tima ljudi koje će predstavljati

ma perspektivu, već postaje predmet

smije biti floskula, već trajno opre-

brovačko – neretvanske županije.

savjetodavno tijelo budućeg gra-

tuđih vizija i strategija. Zato razvoj

donačelnika. Sve komplementarne

Dubrovnika treba pametno i stra-

djelatnosti u ovom gradu moraju se

teški promišljati. Izrada dugoročne

nadopunjavati, kako bismo odgo-

strategije razvoja Dubrovnika, koja

vorili na mnoga pitanja ključna za

će uvažavati gospodarske, demo-

razvoj Grada. Dubrovnik mora de-

grafske i znanstvene posebnosti

Možete li konkretizirati neki

finirati svoju poziciju u globalizira-

Grada mora biti naš prioritet. Ra-

primjer stihijskog vođenja kul-

nom svijetu, mora znati odgovoriti

zvojna strategija Dubrovnika bit će

ture i što ćete vi promijeniti ako

na pitanja kakav smo mi centar, a

usklađena s državnim i europskim

pobijedite na izborima?

kakav želimo biti. Imamo dovoljno

razvojnim planovima.

djeljenje svih građana ovog grada, bez obzira na stranačku pripadnost. Želimo da ljudi nakon četiri godine mandata kažu - mi danas

Nema više političkog kadroviranja

živimo bolje, živimo po mjeri! Mislim da se sad ne može reći da se živi bolje nego prije četiri godine. U središtu našeg interesa je čovjek i njemu posvećujemo svoj program.

stručnih ljudi koji mogu odgovoriti

VELJKO ANIĆ: Pozvat ćemo sve

Želimo stvoriti grad solidarnosti,

VELJKO ANIĆ: Spomenut ću Ar-

odgovornosti i socijalne osjetljivo-

heološki muzej, kojeg je gospodin

sti. Realnim i provedivim mjerama

Vlahušić iselio iz Revelina, elimini-

nastojat ćemo olakšati život svim

rao vrijednu građu kojoj nije na-

našim sugrađanima, s posebnim

šao adekvatan prostor, a troškove

naglaskom na umirovljenike, ne-

preseljenja prebacio na Dubrovačke

zaposlene, studente, učenike, mlade

muzeje. Iz tog razloga morala su

U planu spominjete i tako-

da voli i osjeća ovaj grad. Nama je

obitelji, branitelje, invalide, otočane

biti smanjena ulaganja u program-

zvani Savjet građana, mjesto

bitno da o gradu misle ljudi koji ga

i stanovnike rubnih dijelova Grada.

sku djelatnost, zbog čega u konač-

okupljanja stručnjaka različitih

vole. Samo odgovornim, planskim

Nama je čovjek važniji od asfalta.

nici trpi kulturni život u Dubrov-

područja, a sve u cilju stvaranja

i ekološki održivim strateškim pro-

niku.

dugoročne strategije razvoja Du-

jektima, koji uvažavaju mišljenje

brovnika. Na koji način ste zami-

struke i građana, možemo stvoriti

slili stvoriti strategiju?

uvjete za značajniji razvoj Dubrov-

VELJKO ANIĆ: Osim socijalnog

na navedena pitanja.

domaći i strani stručnjaci

naše sugrađane da se uključe u savjete o kojima je Teo govorio i svatko je dobrodošao, bez obzira iz koje je stranke. Jedini kriterij koji će svaki član savjeta morati ispoštovati je

aspekta kampanje, treba naglasi-

Osim stalnog postava Arheološ-

ti i probleme s kojima se suočava

kog muzeja, zalagat ćemo se i za

kulturni sektor u Dubrovniku. Du-

konačno otvaranje Muzeja Domo-

TEO ANDRIĆ: Mi nećemo imati

gogodišnji sam zaposlenik Dubro-

vinskog rata, koji je isto tako sra-

ad hoc ideje niti ćemo stvarati sti-

Kada kažete kako ćete graditi

vačkih muzeja i iz prve ruke vidim

motno tretiran od strane aktualne

hiju. U protekle četiri godine Grad

grad po mjeri čovjeka, postoje li

kako se ovaj grad vodi stihijski, a

gradske vlasti, kao i za izgradnju

se vodio stihijski, neplanski i neod-

neke konkretne grupe ljudi koji-

nika.


30/4/2013

lokalni izbori

Piše: Mia Njavro

17

ić i Davor Miloglav

važniji od asfalta Provođenjem pronatalitetne populacijske politike, osigurat ćemo ostanak mladih u našem Gradu, omogućiti im uvjete za stvaranje obitelji te zaustaviti negativne demografske trendove ma ćete unutar svog programa pomoći? TEO ANDRIĆ: Prvenstveno mislim na umirovljenike, jer znamo da je cijela Hrvatska u recesiji i jedan dio naših građana živi jako loše. Uvest ćemo tako mjesečna davanja za umirovljenike čija je mirovina manja od 1800 kuna. Taj iznos namjeravamo povećati sa 200 na 500 kuna, a onima najugroženijim ćemo podići s petsto na tisuću kuna. Mislim da je to najmanje što se može napraviti za ove ljude. Pronatalitetna politika glavna je okosnica mog programa. Pitanje povećanja nataliteta smatram ključnim političkim i društvenim pitanjem našeg vremena. U našem Gradu sve je manje dječjeg smijeha, a mladi ljudi se ne vraćaju u Grad nakon studija. Provođenjem pronatalitetne populacijske politike, osigurat

nu skrb za najugroženije skupine

kih i studentskih stipendija, omo-

s problemima s kojima se susreću

ćemo ostanak mladih u našem gra-

sugrađana, voditi brigu o našim

gućiti obročno plaćanje komunalne

u svakodnevnom životu. Moram

du, omogućiti im uvjete za stvara-

braniteljima, zaštititi obitelj te po-

naknade za legalizaciju objekata.

istaknuti kako je poboljšanje života

nje obitelji te zaustaviti negativne

sebnim mjerama poticati pronata-

Svi oni koji su podnijeli zahtjev, a

na Elafitima bitna sastavnica našeg

demografske trendove. Dubrovnik

litetnu populacijsku politiku. Obite-

nisu još uvijek platili naknade, moći

programa. Naš prvi cilj je poboljša-

mora postati grad mladih, grad

ljima koje imaju više djece koja su

će platiti na rate.

ti brodsku povezanost s elafitskim

okrenut budućnosti.

na školovanju davat ćemo ne jedno-

Poznato je da je Dubrovnik

otocima, onda slijede svi drugi važ-

kratnu pomoć za rođeno dijete, kao

grad koji je povijesno vezan uz

ni otočki projekti. Aktivno ćemo

što je to dosad bio slučaj, već ćemo

more. Koliko su more, pomor-

sudjelovati i u rješavanju problema

im davati stalnu mjesečnu pomoć.

stvo, otočna problematika ugra-

koji se javljaju oko cruising turiz-

Na koji način ćete to postići,

Osim toga, proširit ćemo kapacite-

đeni u vaš program?

ma. Što se tiče pomorskog dobra,

kako ćete osigurati ljudima ta-

te vrtića, povećati naknadu za no-

kav život?

potpore obiteljima

DAVOR

MILOGLAV:

Upravo

Grad se hitno mora uključiti u pro-

vorođeno dijete, graditi stanove za

smo prošlog tjedna obišli Šipan,

jekte kao što je izgradnja komunal-

TEO ANDRIĆ: Smanjit ćemo troš-

mlade obitelji po modelu poticane

Lopud i Kalamotu te razgovarali

nih vezova, marine, proširenje Luke

kove života, osigurati kontinuira-

stanogradnje, povećati broj učenič-

s mještanima koji su nas upoznali

Dubrovnik.


lokalni izbori

18

30/4/2013

KANDIDATI ZA ZAMJENIKE GRADONAČELNIKA LISTE SDP-a, HSU-a I BDSH-a Kad me je Niko Šalja pitao bih li se prihvatio toga, iznenadio sam se jer nisam to očekivao. No, objasnio mi je da želi ići s mladim ljudima, bez afera, na koje se može osloniti, s mladim ljudima koji imaju volje i motiva. I što sam više razmišljao, više sam bio za. I drago mi je da sam to odlučio, jer mislim da smo dobar tim i to je nešto što je falilo Gradu zadnje četiri godine - Goran Milić

u dubrovačkom muškom učeničkom domu. Prošle godine sam upisala Poslijediplomski doktorski studij Povijest stanovništva. Kad imam vremena uživam pratiti sport, šetati i čitati.

MOŽEMO NEŠTO PROMIJENITI

DRAGANA Žitković i Goran Milić kandidati su za zamjenike gradonačelnika koalicijske liste SDP-a, HSU-a i BDSH-a. Ova lista uvjerena je da će, uz kombinaciju iskustva i mladosti, biti upravo dobitna kombinacija. Tim povodom za ovaj broj duLista razgovarali smo s

na turizmu, radio sam dvije sezone u Atlasa, a kasnije sam dobio priliku raditi u hotelu Ivka, u kojem radim na recepciji i u prodaji već 4. godine. Od 6. godine života sam u sportu, 4-5 godina sam bio član Plivačkog kluba Jug, a nakon toga i samog Juga. Bio sam član Ju-

Zašto ste odlučili postati članovi SDP - a? GORAN MILIĆ: Učlanio sam se u SDP 2008. godine odmah nakon parlamentarnih izbora, nakon što je SDP izgubio od HDZ-a. Učlanio sam se jer je cijela moja obitelj više manje oduvijek glasala za SDP. Odgojeni smo u tom duhu, a SDP je uvijek bio blizak mom načinu

Draganom Žitković i Goranom Milićem. Tko su Dragana Žitković i Goran Milić? GORAN MILIĆ: Skroman sam po tom pitanju. Jedina razlika između mene i ostatka članova naše stranke jest u tome što je meni ukazana čast da predstavljam SDP na lokalnim izborima. Rođen sam 1982. u Dubrovniku, a sa 18. godina otišao sam u Sjedinjene Američke Države gdje sam završio četvrti razred srednje te fakultet menadžmenta i informacijskih sustava. Nakon studija vratio sam se u Dubrovnik i tražio posao. Pošto se Dubrovnik bazira

niorske reprezentacije Hrvatske na Europskom prvenstvu, i na račun mojih sportskih rezultata sa 18. godina sam dobio punu stipendiju za studij. Nakon studija igrao sam 2. ligu, 1B ligu, a zadnjih par godina igram Divlju ligu i član sam Dubrovačkih veterana. DRAGANA ŽITKOVIĆ: Rođena sam 1984. u Rijeci dubrovačkoj. Završila sam Ekonomsku školu u Dubrovniku, a potom i Hrvatski menadžment u turizmu. Radim od svoje 17. godine u trgovini i sama sam plaćala studij. Radila sam i u turizmu sve dok nisam dobila posao voditelja računovodstva

razmišljanja. Učlanio sam se jer mislim da mogu nešto promijeniti, koliko god to zvučalo naivno i politikanski. Ali iskreno, nisam se nadao da ću ovako brzo dobiti priliku. Nadao sam se da ću je dobiti svojim radom, zalaganjem, znanjem, ali ne tako brzo. DRAGANA ŽITKOVIĆ: Učlanila sam se 2010. godine i također nisam uopće očekivala da će mi se ovako brzo pružiti prilika. Socijaldemokracija uvijek mi je bila bliska. Prijatelji su mi govorili da bih se mogla upravo tu naći, te sam na kraju rekla „Hajdemo probat!“. I tu sam gdje jesam.

Što Vas je motiviralo da prihvatite kandidaturu za zamjenike gradonačelnika? GORAN MILIĆ: Kad me je Niko Šalja pitao bih li se prihvatio toga, iznenadio sam se jer nisam to očekivao. No, objasnio mi je da želi ići s mladim ljudima, bez afera, na koje se može osloniti, s mladim ljudima koji imaju volje i motiva. I što sam više razmišljao, više sam bio za. I drago mi je da sam to odlučio, jer mislim da smo dobar tim i to je nešto što je falilo Gradu zadnje četiri godine. Odnosno nedostajala je dobra suradnja između gradonačelnika i zamjenika i mišljenja sam da bi mi to dobro odradili upravo zato jer smo dobar tim. DRAGANA ŽITKOVIĆ: Neka-

Iskustvom i mladošć ćemo velike promjen ko sve je išlo svojim tijekom, radili smo, trudili se, organizirali akcije, davali svoj doprinos i prepoznati smo kao mladi i sposobni ljudi koji mogu nešto napraviti. Politika je jednostavno došla sama od sebe i drago mi je da predstavljam SDP, ali i jednu novu generaciju koja do sada u našoj sredini nije dobila priliku.

OKRUŽIT ĆEMO SE STRUČNIM LJUDIMA Možete li izdvojiti neke glavne ciljeve i smjernice za koje ćete se zalagati, svatko naravno u svom području?


30/4/2013

lokalni izbori

19

RAZGOVARALA: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

GORAN MILIĆ: Što se tiče sporta, moramo vidjeti kako će Europska unija od 1. srpnja utjecati na to područje. Postoji mogućnost da se više neće moći financirati sport. Do sada je Grad Dubrovnik velike novce izdvajao za sport, pogotovo za vaterpolo, ali i za ostale sportove. Vjerojatno ćemo moći financirati sportsku dvoranu, treninge, mlađe kategorije i trenere. Velika je vjerojatnost da će se seniorski sastavi morati sami snalaziti oko financija, što bi moglo dovesti do problema. Ovo su nagađanja, jer se još uvijek ne zna kako će to izgledati, ali definitivno ćemo podržavati mlađe kategorije svih

sportova, ne samo Juga, premda je Jug jedan jedini. Mislim da Jug mora naći dovoljno novaca da financira djecu. Što se tiče turizma, mislim da je najveći problem produženje sezone. Sezona kao sezona nije problem, ali izvan sezone kad hotelijeri snize cijene, opet nema gostiju. Treba poticati low cost letove i potrudit ćemo se napraviti kongresnu dvoranu u kojoj bi mogli organizirati razne kongrese i sajmove, jer oni dovode goste. Može se puno toga napraviti, a najvažnije se okružiti ljudima iz struke, koji su u turizmu dugo godina, poslušati ih i vidjeti s hotelijerima što se može napraviti. DRAGANA ŽITKOVIĆ: Kom-

ću napravit ne

Nekako sve je išlo svojim tijekom, radili smo, trudili se, organizirali akcije, davali svoj doprinos i prepoznati smo kao mladi i sposobni ljudi koji mogu nešto napraviti. Politika je jednostavno došla sama od sebe i drago mi je da predstavljam SDP, ali i jednu novu generaciju koja do sada u našoj sredini nije dobila priliku - Dragana Žitković

binacijom iskustva i mladosti napravit ćemo velike promjene. Ono pozitivno što se dosada učinilo na području društvenih djelatnosti svakako treba uzeti u obzir. Nastavit ćemo podržavati projekte koji ostvaruju pozitivne rezultate, ali i otvoriti prostor za nove. Posebna će se

pozornost posvetiti financiranju kulture jer se na tome području mogu postići značajni pomaci. Ovo što sada imamo rezultat je nekih drugih prilika i drugih vremena. Dubrovnik mora ojačati svoju scenu i dati šansu kreativcima. Po tome je, u ostalom, nekad bio poznat.


aktualno

20

30/4/2013

Ima trave, na HORTIKULTURNO UREĐENJE GRADA

PIŠE: ANA PROHASKA SNIMIO: ZVONE PANDŽA

SEZONA nam je pred vratima i pravo vrijeme je za uređivanje i šminkanje Dubrovnika. Pri tom ne mislimo samo na asfaltiranje, obnovu i proširivanje gradskih prometnica, već i na hortikulturno uređivanje. No, dok bageri i strojevi bruje i užurbano rade na asfaltiranju gradskih ulica i dovršetku raskrižja i podhodnika na Ilijnoj glavici, Dubrovnik je pred sezonu hortikulturno zapušten. Da je tome tako, potvrdili su i direktori komunalnih poduzeća na sastanku ovog ponedjeljka. - Grad nije onakav kakav bi trebao biti. Stoga ćemo sada, pred sezonu intenzivirati radove. Imamo puno glomaznog otpada stoga građane molimo da ga iznose u za to predviđenom vremenu. Intenziviralo se i košenje trave, no imamo još puno toga za obaviti – istaknuo je direktor Čistoće Pero Kaciga.

TEK SE KREĆE S KOŠENJEM - Sada krećemo s košenjem, a završeno je proljetno čišćenje

na Elafitima. Radimo na uređenju dječjeg igrališta na Gorici, Kabogi, i na uređenju Parka Luja Šoletića u Gružu. Sprave

i klupe su naručene, svo staro bilje je uklonjeno, dovedena je voda, prokopani su kanali, a radovi bi trebali biti gotovi za mjesec i pol dana. Park u Gružu dobit će i nove sprave za igru, a imat će više cvijeća sa strane gdje se vezuju jahte – dodao je direktor Vrtlara Toni Miloslavić, koji očito nije svjestan kako će za mjesec i pol dana Dubrovnik biti u srcu turističke sezone. O hortikulturnom (ne)uređenju Dubrovnika, možemo se uvjeriti i na prvi pogled bez da se zapustimo u obilazak manjih i izoliranih gradskih ulica.

Primjer toga je Sustjepan. Nakon što su njegovi stanovnici već mjesecima trpili brujanja i „opojne miomirise“ iz otvorenih šahtova, okolno zelenilo uz samu cestu je obraslo, a trava je niknula na sve strane. A to nam je glavna prometnica kojom se ulazi u Grad! Naravno, sve raspoložive snage su se ‘bacile’ na uređivanje Ilijine glavice, pa se čini da se zaboravilo na Sustjepan, Batahoninu, Kantafig... Ništa bolja situacija nije ni primjerice na Ulazu od Buže. Zelenilo poviše parkinga kojeg, kad god mogu, koriste stranci,


30/4/2013

aktualno

21

a sve strane S obzirom da su na nekim pješačkim stazama već postavljene cvjetne košare, njih 90 na Gruškoj rivi, na Mostu i na Pilama, a još njih 40 bit će postavljeno kada završe radovi u Zagrebačkoj, nadamo se da će, nakon što završe svi veliki prometni projekti u Dubrovnika, na red doći i hortikulturno uređenje grada.

također je obraslo, i čini se već dugo vremena „vapi“ za uređivanjem.

SOLITUDO U TRAVI Slična situacija je i u Solitudu. Trava nikla na sve strane. U oko nam je zapala i iskopina gdje bi se, kako je najavljeno, trebalo početi graditi dječje igralište. Ovom prilikom moramo spomenuti da se to igrališta gradi već neko vrijeme. Zapravo, najavljeno je kako će biti gotovo pred dvije godine, tad su čak i službeno otvoreni radovi. Kako

je duListu u travnju 2012. odgovoreno iz Grada Dubrovnika, tada se radilo „samo o raščišćavanju i ravnanju zemljišta“. Otad je, dodali su, izrađena projektna dokumentacija, te su radovi na toj investiciji trebali početi u roku od 15 dana. Dakle, najkasnije do svibnja 2012. godine. No do toga nije došlo. Sada je pak najavljeno kako bi ubrzo trebale biti postavljene sprave. Zanimljivo je spomenuti da još uvijek nije iščupano drvo koje raste iz Jadrolinijine zgrade u Gružu na koje je duList u nekoliko navrata upozoravao. No, iskreno se nadamo da će ono biti uklonjeno kada se u potpunosti završe radovi u Gružu. No, s obzirom da su na nekim pješačkim stazama već postavljene cvjetne košare, njih 90 na Gruškoj rivi, na Mostu i na Pilama, a još njih 40 bit će postavljeno kada završe radovi u

Zagrebačkoj, nadamo se da će, nakon što završe svi veliki prometni projekti u Dubrovnika, na red doći i hortikulturno ure-

đenje grada. To bi ipak bio još jedan plus našem gradonačelniku uoči nadolazećih lokalnih izbora.

ZAPOSLEN U GRADSKOJ UPRAVI ILI HNS-U

Čiji je glasnogovornik Mario Tevšić? ODGOVOR Grada Dubrovnika na naš upit o tome koliko je Grad Dubrovnik novaca uložio u hortikulturno uređenje grada pred nadolazeću turističku sezonu, nismo dobili do zaključenja ovog broja duLista. U ponedjeljak, po završetku kolegija direktora komunalnih poduzeća Grada Dubrovnika glasnogovornik Mario Tevšić rekao je kako ne osjeća obvezu odgovoriti na upit koji je gradskoj upravi uputio duList jer ni mi ne želimo izvještavati o radu gradske uprave. Očito mu smeta što ne želimo u našoj novini raditi besplatnu kampanju kandidatu za gradonačelnika Andru Vlahušiću. Ovim putem podsjećamo Maria Tevšića kako je on prije svega zaposlenik gradske uprave, a ne glasnogovornik HNS-a.


aktualno

22

30/4/2013

KOJE SU PRAVNE POSLJEDICE LOŠE IZGRADNJE I NEODRŽAVANJA PROMETNICA

Zbog loših cesta vozači Nekoliko nesreća na gradskim prometnicama službeno nisu izravno dovedene u vezu s lošim stanjem. Ali što bi bilo kad bi građani kao vlasnici vozila inzistirali na naknadi štete od vlasnika ceste, u ovom slučaju Grada Dubrovnika?

ZBOG dugotrajnih radova u izgradnji, a unatoč (mikro)asfaltiranju, stanje na cestama u gradu Dubrovniku u mnogim dijelovima je već duže vrijeme očajna. Neprilagođeni kolnici, nedostatak horizontalne prometne signalizacije, ostaci tucanika razbacani uz rub ili po cesti, nesigurna podloga... Sve su to mogući uzroci prometnih

nesreća. Nekoliko nesreća na gradskim prometnicama službeno nisu izravno dovedene u vezu s lošim stanjem. Ali što bi bilo kad bi građani kao vlasnici vozila inzistirali na naknadi štete od vlasnika ceste, u ovom slučaju Grada Dubrovnika? - Očevidom se mora istražiti jesu li cesta ili ivičnjak ceste prouzročioli nesreću i štetu -

ističu iz Hrvatskog autokluba. Pritom prilikom očevida kod prometnog policajca, koji je većinu vremena koncetriran na vozače, a ne na vozila, valja inzistirati na detaljnom utvrđivanju stanja kolnika, čak i do mjerenja trenja. tek s takvim zapisnikom postoje temelji za tužbu.

KRIV TKO GOSPODARI - Općenito govoreći, za loše stanje ceste kriv je uvijek onaj tko njome gospodari. Može se utvrditi kako je izvođač građevinskih radova, odnosno nadzornik radova na izgradnji te ceste odnosno ivičnjaka pro-

uzročio takvo stanje ceste, ali ako je Grad Dubrovnik vlasnik i nalogodavac gradnje, a ovdje je to slučaj, onda on treba i odgovarati za nastalu štetu. Pritom u pravilu postoje osiguravajuća društva koja financijski pokrivaju i takvu vrstu odštete - objašnjavaju iz HAK-a. - Potrebno je utvrditi jesu li radovi na izgradnji i uređenju ceste učinjeni po standardima i pravilima struke, odnosno jesu li radovi izvedeni prema zakonu, a potom i to povezati s posljedicom - kazali su nam iz HAK-a. Ističu kako u svakom slučaju ‘netko mora odgovarati kada šteta nastane’. Građanske tužbe vozača čija

SUSJEDI ISLAMSKOG CENTRA ŽALE SE ZBOG SJEČE KOŠĆELA

‘Bilo je vrijeme za nešto poduzeti’

STANARI Radničke ceste i susjedi bivše GP-ove zgrade koju je kupila Islamska zajednica u kojoj će biti smješten Društveni centar Islamske zajednice u Dubrovniku, nezadovoljni su jer su na toj parceli posjećene dvije stare košćele. Naime, počelo je čišćenje zgrade i pripadajućeg okolnog područja, rekao nam je predsjednik izvršnog odbora Islamske zajednice u Dubrovniku Haris Bilalović. - Taj prostor nije čišćen više od 10 godina, bio je dosta zapušten, s dosta smeća i loše održavan. Iznijeli smo 7, 8 kamiona smeća. Jedna košćela je bila dijelom propala i uništena u korjenu, a što se tiče druge, susjedi su se žalili da im šporkava sve okolo. Također je začepljavala odvodne kanale na krovu. Pristupili smo konkretnom čišćenju, a došlo je i do pucanja potpornog zida zbog korjena košćele koji su ih rušili. I to je bio jedan razlog za saniranje. Ovo je bio trenutak da se nešto poduzme – istaknuo je Bilalović. ap


30/4/2013

aktualno

23

mogu tužiti Grad se osobna vozila izravno oštećuju zbog lošeg stanja cesta uobičajena su praksa u svijetu, posebno u Europskoj uniji. Premda u Hrvatskoj ova praksa još nije u potpunosti zaživljela, i naši vozači, odnosno vlasnici vozila, sve češće podnose takvu vrstu tužbe. Pritom se zahtjev temelji na naknadi imovinske i neimovinske štete zbog loše ili neodržavane ceste, odnosno traženju da se za slučaj materijalne štete vozila dovedu u stanje prije nastanka štete. Neki zagrebački odvjetnici, gdje su takvi slučajevi češći, čak tvrde kako takve slučajeve redovito dobivaju u korist vozača. Poznato je kako je Jadranska

magistrala u svom najvećem dijelu prevučena vapnenačkim asfaltom, čiji se završni sloj s vremenom u toj mjeri zagladi da se u slučaju kiše ili izljevanja

masnoća pretvara u vrlo sklisku površinu. Također, nepovoljan je čimbenik i velika količina teretnog prometa kroz naseljena mjesta, zbog čega se također

oštećuje kolnik. Dakako, kao uzročnika nesreće nikako se ne može izostaviti i čimbenik - neispravnosti vozila. bm

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

Završeni radovi na županijskoj cesti na Korčuli i Pelješcu USPRKOS nepovljnim vremenskim uvjetima nedavno su uspješno završeni radovi na izvanrednom održavanju županijske ceste Korčula Račišće, odnosno dionici ceste Žrnovska Banja - Račišće u dužini od ukupno 4 kilometra. Investitor ovog projekta su Hrvatske ceste d.o.o. u suradnji sa Županijskom cestom Dubrovačkoneretvanske županije, a izvođač radova Dubrovnik ceste d.d.. Tijekom sanacije najopasniji uski i nepregledni dijelovi oštećene dionice prekriveni su novim slojem asfalta, a širenje je izvedeno gdje je bilo moguće. Osim navedene dionice završeni su radovi asfaltiranja lokalne ceste Ston – Supavo-Doli, gdje je izvođač radova Cesta Varaždin d.d.


aktualno

24

30/4/2013

Viktoria Dobrynska, vlasnica Ambassador bara

Obožavam Dubrovnik smo prijatelji i na njegov poziv jednom došla vidjeti Dubrovnik. I zaljubila sam se u ovaj grad.

Talir je institucija, kao Knežev dvor

Nakon što smo nedavno doživjeli šok zatvaranja kultnog dubrovačkog okupljališta - Talira, brojni Dubrovčani bili su skeptični prema tome što će se s ovim prostorom dogoditi. Nedavno se u njemu otvorio Ambassador bar. U maniri pravog jazz-wine-gentleman’s bara, u ponudi su vino, jaka pića, kava, a uskoro i kokteli koje majstorica i vlasnica Viktoria Dobrynska, Ukrajinka i Dubrovkinja u duši, kaže - sprema izvrsno. Dok ih ne kušamo, odlučili smo s njome porazgovarati o prvima danima Ambassadora, zaposlenicima i ponudi, te njezinom životu u Gradu... Nakon Talira, svakako je izazov pokušati napraviti nešto slično u ovom prostoru, a istodobno zadržati duh, kvalitetu i razinu ponude. Prije Ambassadora imali ste kafić Gorbačov. Je li Vam bilo teško upustiti se u ovaj projekt? - Nije. Sigurno je da ću uspjeti, jer držimo kvalitetu. Opti-

mist sam i borac pa mislim da će Ambassador biti dobar kafić. Gorbačov je bio lijepo mjesto, ali ti ne možeš tamo napraviti kvalitetu, uz autobusnu stanicu i trgovine, prometnicu. To jednostavno nije bila moja koncepcija, već ovo. Došla sam u Dubrovnik prije četiri godine. Gorbačov je trajao tri i pol godine, a sad imam ‘Talir’, kako ga ja još uvijek volim zvati. S obzirom da je koncept dosta sličan kao u Talira, očekujete li da će i u Ambassadoru biti dobra posjećenost? - Kvaliteta je na razini, usluga, konobari su najbolji na cijelom Jadranu. Sve je na odličnoj razini, vina vinarije Matuško, piće, ponuda. Držimo razinu jer se sve radi od srca. Takvu vibru ljudi prepoznaju i cijene. Rijetkost je da je netko iz Ukrajine stanovnik Dubrovnika. Koja je vaša životna priča i kako ste, od svih mjesta na svijetu, završili baš ovdje? Da, znam da je čudno, Ukra-

jinka došla u Dubrovnik, imala jedan kafić, i sad još uzela i Talir! Za osamdeset posto ljudi iz Grada to je u najmanju ruku čudno. Rođena sam u Odessi, na Crnom moru, prije 34 godine. Klima je tamo ista kao tu, more, sunce, predivno. Ali s 18 godina udala sam se u Moskvu, te tamo išla i na studij ugostiteljstva i magistrirala ga. Živjela sam tamo trinaest godina i sedam godina bila vlasnica agencije za vjenčanja. Surađivala sam s jednim Hrvatom, Dubrovčaninom, postali

Traje li još ta ljubav? - To je bila ljubav na prvi pogled.Dubrovnik je u vrhu najromantičnijih gradova na svijetu. Kad dolaziš u Dubrovnik i vidiš ga iz aviona, ne možeš osjećati ništa drugo osim ljubavi. Svaki dan ručam kod kuće, to je tradicija moja i moje šesnaestogodišnje kćeri Violete, samo zbog pogleda na grad. Živim u staromu gradu i imam najljepši pogled na svijetu. Obožavam stari grad. S obzirom na veliki ugostiteljski izazov, a i kafić otprije 4 godine, kakav je bio osjećaj pokušati s ovom idejom? - Radim od svoje 16 godine, u očevim hotelima i slično. Nikada nisam radila za plaću. Uvijek je tu bio onaj faktor ljubavi. Ako u nešto ne vjerujem od prve, neću to uzeti. Zato sam iznajmila Talir, jer vjerujem u ovu ideju. Još sam imala zahtjevnu konkurenciju, jer, naravno, ne možeš tek tako uzeti ovaj kafić.


30/4/2013

aktualno

25

Piše: Mia Njavro/ Foto Zvonimir Pandža

k i to se vidi na meni Talir je stvarno - legenda. Koja još legenda postoji u gradu? Za mene je ovo isto kao da sam uzela Knežev dvor, na toj razini. Institucija. Ja još i dan danas, kad na primjer naručujem robu, kažem dostavite u ‘Talira’. Ili kad ljudima objašnjavam, uvijek kažem Talir. Ambassador je ime za strance, kad stranci čuju ime, odmah promisle na wine, jazz, gentleman’s bar… Ali za domaće ljude, i za mene, to je Talir. Svatko zna gdje i što je to. Za domaće ljude još trideset godina to će biti Talir, to neću još mijenjati. Drago mi je da sam ga preuzela, iz razloga što ga još malo želim očuvati.

Zaposlenici su moja obitelj S obzirom da ste stanovnica stare gradske jezgre, znate da je ovdje život različit ljeti i zimi. Je li Vam u Dubrovniku ikad bilo dosadno? - Zašto svi kažu da su zime u Dubrovniku dosadne? Nisu! Samo siđeš na Stradunu u kafiću,piješ kavu, gledaš grad, ljude, ovdje su svi ljudi otvoreni, izađeš iz kuće, do posla ideš jedan sat! Svatko zaustavlja, pita kako si, kako je mama, tata, kad otvaraš kafić, ima li posla, i slična pitanja… Sa svakim pomalo i ja to obožavam. Takva je i moja Odessa. Kad sam došla u Dubrovnik, nakon 13 godina Moskve s potpuno drukčijim mentalitetom, zatvorenosti i bez imalo uživanja, došla sam tu. Ne znam, možda ljudi vide da obožavam Dubrovnik i sve vezano uz njega. Meni je ovdje predobro! Našla sam puno prijatelja, koje obožavam!

Može se odmah primijetiti kako u kafiću vlada dobra ‘vibra’ i kako sa zaposlenicima imate odličan odnos. Osim po­s­lovnog, tu je i prijateljski as­pekt? - Ovako to ide. Sjedala sam jednom u wine-baru, i dolazi moj sadašnji zaposlenik Josip. Prvi put ga u životu vidim. On je tri godine radio van starog grada, a ja se ne mičem iz starog grada. Pitam ga ima li posao i što će raditi, on kaže da će tek potražiti. I nakon dvije minute procijenila sam ga, svidio mi se i pitala ga ‘Radiš li kod mene?’, a Josip je odmah pristao. Drugi dan mi je rekao ako hoću provjeriti gdje je sve radio i poslušati njegove poslodavce, a ja sam mu na to odgovorila ‘meni ne treba nikakav dokaz da si ti dobar radnik, još jučer sam ti rekla da ćeš raditi kod mene’. I tako je i bilo. Josip je inače i model, dosta je putovao po svijetu te i dan danas radi kod mene usporedno s time. I sad imam najbolju ekipu u gradu, mi smo kao obitelj. Tu je i Nikolina, odlična cura iz Mokošice. Što se tiče zaposlenika i odnosa u tvrtki, navest ću primjer Japana - tvrtka može imati deset tisuća zaposlenih, ali su jedna obitelj. Ako netko u toj tvrtki ima vjenčanje, svih deset tisuća ide na to vjenčanje. Zaposlenici imaju dobre uvjete i to je menadžment. Mi dolazimo ujutro na posao s dobrom ‘vibrom’, donosimo kolače, zezamo se, idemo skupa van… To je nama normalno. Ekipa je dobra, moji zaposlenici moja su obitelj i to naravno i gosti odmah osjete, pa se vraćaju, posebno navečer. Moram napomenuti da su oni sami odlučivali kad rade, meni

je bilo bitno da se oni dogovore i da su oni sretni i zadovoljni. Možete li ocijeniti koji su najbolji, a koji najgori gosti? - Najbolje ne mogu procijeniti, jer, iskreno, ne dijelim goste na taj način. Ovdje će dolaziti jedan određen tip gostiju, kakav se može naći svugdje po svijetu. Naravno imamo popularnu ponudu za domaće, samo se tek treba razglasiti. Najgori ne, no najkompliciraniji gosti su definitivno Rusi. Zahtjevni su i stalno nešto inzistiraju. Njih treba izdržati. Sreća pa sad imaju vize, haha! Izvrsno pričate hrvatski. Ka­ko ste ga naučili? - Pričom, čitanjem novina, slušanjem pjesama, tako se naj-

bolje nauči. Ne pričam ga baš dobro, ali volim Hrvatsku i i željela bih naučiti pričati još bolje. Ukrajinski i hrvatski dobro su povezani jezici, dosta slični. Za Rusa, teško je naučiti hrvatski, ali za Ukrajince ne. Spominjete kako ste učili, između ostalog, slušajući pjesme. Koji vam je omiljeni hrvatski izvođač?Otkrijte nam tu tajnu! - O obožavam Tonyja Cetinskog. Slušam ga deset puta dnevno i to moj zaposlenik Josip zna. Zaljubljena sam u njegove pjesme. A kakva će se glazba puštati u Ambassadoru? - Jazz, classic jazz… I malo Tonyja.


26

Crna kronika KRAJ PALACEA

U moru pronađeno tijelo mlađe žene

crna kronika

30/4/2013

ZAPOČELO SUĐENJE DON IVICI SINANOV

‘Žao mi je Kad me vidio u hodniku rekao je: Tu si majku ti četničku, sad ću te ubit! Dobio sam dva udarca u usta, treći sam uspio blokirati, ciljao sam ga lijevom rukom i udario desnom pesnicom nekoliko puta, dok se nije srušio, pao kao svijeća - prepričavao je detalje Sinanović

TIJELO mlađe ženske osobe pronađeno je u moru kraj hotela Palace i policija još uvijek radi na utvrđivanju njenog identiteta. Iz PU Dubrovačko - neretvanskom su nam potvrdili kako nemaju prijavljenu nestalu osobu. Žena je u moru pronađena u odjeći, no prvim policijskim pregledom na njoj nema sumljivih oznaka. Tijelo je temeljem naloga Županijskog državnog odvjetništva prebačeno na odjel patologije Opće bolnice Dubrovnik. Pretpostavlja se da je riječ o 45-godišnjoj Dubrovkinji.

IZBJEGAVALI CARINSKI NADZOR

Nezakonito uvezli pića i cigarete PRILIKOM dubinske kontrole državne granice policijski službenici Postaje granične policije Metković su 25. travnja u dva navrata zatekli osobe u počinjenu kaznenog djela izbjegavanja carinskog nadzora. Naime, oko 12.45 sati u Kuli Norinskoj zaustavili

NA ŽUPANIJSKOM sudu u Dubrovniku, pod predsjedanjem predsjednika sudskog vijeća suca Zorana Čengije, u četvrtak, 26. travnja započelo je suđenje don Ivici Sinanoviću, bivšem župniku u primorskom mjestu Banići, kojeg se tereti za ubojstvo na mah Marka Kraljevića u noći 22. svibnja 2012. godine. Na početku rasprave zamjenica županijskog odvjetnika Katija Kristović upoznala je Sinanovića sa sadržajem optužnice, odnosno da je kobne noći oko 1.20 sati u prizemlju župne kuće u Banićima Marku Kraljeviću u stanju bijesa, s ciljem da ga liši života, dok je ovaj ležao na podu nanio teške tjelesne

ozljede opasne po život, uslijed kojih je Kraljević i preminuo na licu mjesta. Okrivljeni Sinanović kazao je kako nije kriv, a potom se detaljnije izjasnio o okolnostima nemilog događaja, s namjerom dokazivanja kako je postupao u nužnoj obrani.

‘PAO JE KAO SVIJEĆA’ - Probudio sam se, čuo škripu guma, galamu i glasnu glazbu, Thompsonov Dolazak Hrvata. Kraljević mi je vikao ‘Izlazi četniče, ubit ću te’. Čuo sam da lomljenje vrata i razbijanje stakala. Kad me vidio u hodniku rekao je: Tu si majku ti četničku, sad ću te ubit! Dobio sam dva udarca u usta, treći sam uspio

su osobno vozilo riječkih registracijskih oznaka kojim je upravljao 42-godišnjak iz Rijeke. U vozilu je pronađena 31 šteka cigareta, 6 butelja vina i 6 boca rakije, porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje je unio u RH izbjegavši carinski nadzor. Nadalje, oko 20.10 sati u Ulici Stjepana Radića u Metkoviću zaustavili su teretno vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka u kojem se nalazio 56-godišnjak iz Metkovića koji je upravljao vozilom i 20-godišnji suvozač također iz Metkovića. Pregledom je utvrđeno da u vozilu prevoze 3 gajbe piva, 42 litre raznih sokova i manju količinu kave koje su kupili u Bosni i Hercegovini, a koje su nezakonito uvezli u RH preko kontrolne točke Doljani. Zbog počinjenog kaznenog djela protiv navedenih nadležnom državnom odvjetništvu slijedi kaznena prijava redovnim putem, dok protiv dvojice zatečenih u Metkoviću slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o nadzoru državne granice.

NA STANICI U SUSTJEPANU

Zapalio se Libe LIBERTASOV autobus 1c koji je prometovao iz Mokošice zapalio se u četvrtak oko 7 sati i 30 minuta na stanici u Sustjepanu. Vozač je odmah primijetio vatru, te je putnike iskrcao. Ozlijeđenih nema, a kako nam je rekao direktor Đuro Deranja riječ je o autobusu marke MAN iz 2007. godine, a razlog zapaljenja još uvijek se utvrđuje. - Autobus se zapalio u predjelu motora, a koji je razlog tome još uvijek se utvrđuje – istaknuo je Deranja.


30/4/2013

crna kronika

27

VIĆU

svega, ali nisam kriv’ blokirati, ciljao sam ga lijevom rukom i udario desnom pesnicom nekoliko puta, dok se nije srušio, pao kao svijeća - prepričavao je detalje Sinanović, koji se boksom bavi od 15. godine, dodavši na kraju kako bi, ‘da je znao što će se dogoditi, otišao iz župnog ureda’. - Cijeli moj život su molitva, učenje i sport. Žao mi je svega. Nisam kriv, nisam prepustio da me ubije - kazao je Sinanović, dodavši kako u cijelosti stoji pri iskazu koji je dao u DORH-u dan nakon tragedije. Predsjednik sudskog vijeća sudac Zoran Čengija upozorio ga je na razliku u iskazu u odnosu na 2012. godinu, na što je Sinanović odgovorio kako je tada bio ‘pod šokom, pritiskom i katastrofalnim osobnim dojmom’. Kao svjedok prvi je nastupio svećenik Tihomir Šakota, kojeg je u noći ubojstva Sinanović tri puta nazvao, tražeći da zove Policiju i Hitnu pomoć. Kazao je kako je noć prije tragedije u kafiću u Slanome, sjedeći za šankom, čuo razgovor o Sina-

noviću i izjavu ‘Riješit ćemo mi njega’, kao i da je nakon ubojstva od više osoba čuo kako je Kraljević govorio da će ‘Sinanovića riješiti večeras’. Stalni sudski vještak medicinske struke dr. Igor Borić govorio je o svom nalazu obdukcije. - Ukupno uzevši, ozljede koje je zadobio Marko Kraljević nastale su s 4 do 5 udaraca jakog intenziteta. Glava je u trenutku zadobivanja udaraca bila u relativnom mirovanju, odnosno na neki način fiksirana - istaknuo je Borić, koji se nije htio izjašnjavati o položaju glave niti isključiti mogućnost da su udarci primljeni na nogama.

‘AKUTNA STRESNA SITUACIJA’ Traseolog Želimir Radmilović analizirao je tragove krvi na mjestu događaja te opisao samu dinamiku događaja te je iznio svoje mišljenje i o pojedinim fotografijama prskotina krvi. Dodao je kako je u tri slučaja moguće utvrditi kut nastaja-

ertasov autobus

nja, ali s nejasnim smjerom, a u dva slučaja uspio je utvrditi i kut i smjer. Forenzički psihijatri dr. Miroslav Goreta i dr. Nadica Buzina opisali su psihičko stanje okrivljenog Sinanovića u noći ubojstva kao stanje ‘akutne stresne situacije s težom redukcijom voljnih i intelektualnih funkcija’. Dr. Goreta istaknuo je kako je očito bila riječ o ‘krat-

kotrajnim reakcijama osobe’, pri čemu su strah i panika bili dominantni u odnosu na druge elemente. - Napad koji je doživio okrivljeni Sinanović, koji je dulje vrijeme pod terapijom, i svaka druga prosječna osoba bi doživjela kao životno ugrožavajući - kazao je dr. Goreta. Suđenje se nastavlja u utorak, 30. travnja. bm/zp

LISAČKE RUDINE

U Primorju uništene mine

Stanovnici Lisačkih Rudina u Dubrovačkom primorju ovog četvrtka sasvim sigurno osjetili su detonacije. Naime, od 7 do 15 sati na području Lisačkih Rudina - na mjestu zvanom Stanića korita u općini Dubrovačko primorje policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske uništavali su pronađena i predana minsko-eksplozivna odnosno neeksplodirana ubojita sredstva.


30/4/2013

28

Županija

ZELENA ČISTKA U PRIMORJU

KONAVLE • DUBROVAČKO PRIMORJE • ŽUPA DUBROVAČKA

ŽUPANIJSKI SAVJET MLADIH

Konsuo novi predsjednik

NA BRDU ORSULA

MATEO KONSUO izabran je za predsjednika Županijskog savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije. Za njegovog zamjenika izabran je Ivo Milovčić. Na sjednici Predsjedništva Savjeta su sudjelovali i dosadašnji predsjednik Županijske skupštine Ivan Prce i pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, obitelj i branitelje Nina Skurić koji su im poželjeli puno uspjeha, istaknuvši spremnost Županije da im pomogne u njihovom radu. Savjet je konstituiran sukladno Zakonu o savjetima mladih Republike Hrvatske te odgovara Županijskoj skupštini Dubrovačkoneretvanske županije.

400 KILOMETARA BICIKLOM

Blagoslov Bokarica u karavani za Vukovar turističke sezone ČLAN biciklističkog kluba Konavle Adrian Bokarica sudjeluje u biciklističkoj karavani prijateljstva Mostar- Vukovar od 28. travnja do 2. svibnja. Uz Bokaricu će u četiri dana put od 400 kilometara prevaliti više od pedeset biciklista iz BiH i Hrvatske, te pod geslom ‘Ne pustimo zaboravu’ odati počast svim stradalima u Domovinskom ratu, a posebice u Bosni i Hercegovini i Vukovaru. Karavana se u Vukovaru očekuje u srijedu 1. svibnja, a sutradan će svi sudionici sudjelovati na obilježavanju 22. obljetnice stradanja dvanaest hrvatskih redarstvenika u Borovu.

U NEDJELJU, 28. travnja, u novosagrađenoj crkvi Sv. Orsule u Slanomu održana je sveta misa kojom je blagoslovljen početak nove turističke sezone. Mnoštvo Slanjana se popelo na brdo Orsulu i prisustvovalo svetoj misi koju je predvodio slanjski gvardijan fra. Ljudevit Lasta. Fra. Ljudevit Lasta je blagoslovio uvalu Slano, more, turističke djelatnike i sve one koji se bave turizmom te im poželio uspješnu turističku sezonu.


30/4/2013

29

Za ljepše Slano AKCIJA ‘Zelena čistka’, koja se provodi na državnoj razini, a s ciljem pravilnog zbrinjavanja otpada i saniranja divljih odlagališta provedena je 25. travnja u Slanomu. Nositelji akcije bili su učenici OŠ Slano sa svojim učiteljima.

Podijeljeni po razrednim odjelima svi su imali svoje zadaće. Niži razredi su sadili cvijeće u okolišu škole, a stariji su krenuli u eko-patrolu i čišćenje zelenih površina i parkova kako bi svima pokazali svoju ljubav za svoje mjesto.

UZ OTVARANJE HOTELA ODISEJ

Skupljajući plastiku i smeće i u sporednim ulicama Slanoga, vodili su računa o odvajanju plastike i papira od smeća. Kako još od najnižih razreda uče o pravilnom razvrstavanju otpada, to su primijenili i u ovoj akciji.

‘Zelena čistka’ nije završila ovom akcijom. Učenici su svoje aktivnosti nastavili već u petak, 26. travnja sadeći cvijeće na jednom saniranom divljem odlagalištu u Primorju. Lj.Šimunović

PRIZNANJE NAŠEM MASLINARU

Na Mljetu preko 150 planinara HOTEL ODISEJ, jedini hotel na Mljetu, otvoren je nakon zimske stanke. Ovih dana tradicionalno ugošćava preko 150 planinara iz cijele Hrvatske koji su stigli povodom ‘Prvosvibanjskog pohoda na Mljet’, koji od 2005. organizira Planinarsko društvo Mljet na čelu sa organizatorom Marinom Perkovićem. Riječ je o programu koji obuhvaća brojne planinarske, rekreativne, ali i kulturne aktivnosti na čitavom području Nacionalnog parka Mljet. Prvi dan boravka upriličio je svečano otvorenje izložbe ‘Jedra i masline Mljeta’ akademskog slikara Nenada Opačića u galerijskom prostoru Hotela Odisej. Isti autor održao je likovnu izložbu ‘Mljetske vedute’ u multimedijalnom prostoru ‘Stara skula’ u Goveđarima uz prezentaciju video-foto materijala o planinarstvu na otoku Mljetu. Na otočiću Sv. Marije otvorilo se i predavanje o ljekovitim i zaštićenim biljkama Mljeta uz prigodnu foto izložbu. Osim toga, program obiluje brojnim planinarskim te trekking turama te obilascima prirodnih znamenitosti Mljeta poput Odisejeve špilje, Saplunare, planinarskim stazama... Ovoj manifestaciji prethodile su i brojne aktivnosti Planinarskog društva Mljet i Nacionalnog parka Mljet poput ekološke akcije čišćenja otoka te utrka Earth Run Europe kojoj je start bio upravo u NP Mljet.

Milošu zlato u New Yorku FRANO MILOŠ, uljar i jedan od vodećih dalmatinskih vinara, osvojio je zlatnu medalju za maslinovo ulje na najvećem međunarodnom natjecanju ove vrste na svijetu, International Olive Oil Competiton 2013, održanom ovog mjeseca u New Yorku. Miloševo ulje miješanih sorti natjecalo se u konkurenciji 655 ekstra djevičanskih ulja iz 22 zemlje svijeta te osvojilo 8,50 od mogućih 10 bodova u kategoriju organskih ulja srednjeg intenziteta s područja sjeverne zemljine hemisfere. - Zlatna medalja za nas predstavlja veliki uspjeh, posebice u konkurenciji više stotina ulja iz čitavog svijeta. Ona je potvrda kako je dalmatinski teritorij specifično područje koje, u pravim rukama, pruža neprocjenjivo bogatstvo vrijedno pažnje sviju - ocijenio je Frano Miloš.


aktualno

30

30/4/2013

Ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš u Dubrovniku Država je omogućila da se naknada za legalizaciju može platiti kroz pet godina, s tim da se prva rata plati odmah u iznosu od 500 kuna, a ostalo u idućih 59 rata. Također, ako se odlučite za uplatu odjednom, postoji popust od 25 posto - rekla je ministrica Gradonačelnik Vlahušić iznio je uvodno podatak kako je dosad gradskoj upravi predano 1200 zahtjeva za legalizaciju, dok je ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš iznijela osnovne informacije o postupku legalizacije nezakonito izgrađenih građevina. - Sve zgrade izgrađene prije 15. veljače 1968. godine su legalne i ne ulaze u postupak legalizacije. Sve građeno od tada do 21. lipnja 2011. godine i nalazi se na kartama Državne geodetske uprave ulazi u proces legalizacije. Treći bitan datum je 30. lipnja ove godine, dokad se zahtjevi moraju podnijeti. Zahtjevi koji budu predani nakon tog datuma neće ući u postupak legalizacije. Bitno je predati zahtjev, makar list papira s imenom, prezimenom, lokacijom i što želite legalizirati. Potom ćete dobiti rok do kojeg ćete trebati ishoditi potrebnu dokumentaciju - objasnila je ministrica. Zatim referent izlazi na teren i utvrđuje da ucrtano odgovara stanju na terenu. Potom se utvrđuje iznos naknade za nelegalno izgrađene zgrade i dobiva se rješenje. S tim rješenjem se može krenuti u daljnje postupke, a to se odnosi na priključke na komunalnu infrastrukturu te etažiranje. Što se tiče nelegalnih apar-

Legalizirajte sve

balkone, tarace, lođe... tmanskih kuća koje ne mogu dobiti kategorizaciju i iznajmljuju na crno, ministrica je istaknula kako će postojati mogućnost privremene kategorizacije, ali samo temeljem predanog zahtjeva za legalizaciju. Privremena kategorizacija će vrijediti do dana donošenja rješenja o legalizaciji, a namjera je da se kategorizacija ne veže za vlasništvo, već za građevinu.

Moguće i na 60 rata Posebno je pitanje ratom razrušene zgrade koje je država sama obnavljala ili kroz kredit ili građevinski materijal. Svi koji imaju rješenje nekog od mi-

nistarstava o poratnoj obnovi ne ulaze u postupak legalizacije. Ipak, sve što se dograđivalo mora se legalizirati. - Država je omogućila da se naknada za legalizaciju može platiti kroz pet godina, s tim da se prva rata plati odmah u iznosu od 500 kuna, a ostalo u idućih 59 rata. Također, ako se odlučite za uplatu odjednom, postoji popust od 25 posto - rekla je ministrica. - Pospremamo dugogodišnji nered u prostoru - kazala je ministrica Mrak-Taritaš. Potvrdila je kako treba legalizirati sve balkone, tarace i lođe koje su ostakljene i ograđene te im je namjena promjenje-

na u sastavni dio prostora za življenje. Navela je kako upis u katastar i gruntovnicu ne znači i postojanje građevinske dozvole. Ministrica je naglasila kako pomoćni objekti ne moraju nužno biti u fizičkom kontaktu s glavnim objektom, ali moraju biti u njihovoj funkciji. Na upit koliki će biti rok za legalizaciju od trenutka predaje zahtjeva, odgovoreno je kako će sve ovisiti o broju zahtjeva. Ako se tijekom postupka legalizacije stvori problem među vlasnicima, odnosno da neki odbiju platiti svoj dio, ministrica je preporučila tužbu. bm


30/4/2013

31

PISMO IZ VELICIJEH INDIJA (2)

Umuko je Grad gospara Referendum o Srđu bio je legalno osuđen na propast. Šteta je da dio glasača, takozvana šutljiva većina nije uzbilj dala svoje mišljenje. I sve je po zakonu, lege artis, kako je to vazda u Gradu i bilo, a opet se nekako osjećamo demokratski izigrani, kao da gubimo slobodu. U ušima odzvanja: Još smo Vlast!... ja... ti... mi!... - Mi kraljevi! - Mi gospodari! - Gdje se prikažemo, tu su i carevi za nama!... I naše more i naše tvrđe - i naše crkve... i Dvor - sve je još tu, živo - živo! Pa da sve to nestane! Kako smo krenuli, moglo bi i nestati… A naši su stari znali da je Sloboda obveza i odgovornost i da je svakim trenutkom svog života treba živit i branit. Stvarali su i štedjeli jer su shvatili da novac najbolje brani slobodu i da se ona ne prodaje ni za sva blaga ovog svijeta. Kad pogledamo naše gradonačelnike i nove kandidate za gradonačelnika moramo se zamisliti jesu li to ljudi nazbilj ili nahvao, koliko je njihova uspješnost posljedica bezočnosti, lukavosti i umreženosti, a koliko skladnosti, pameti i obrazovanja, koliko su oni stvaratelji, a ne djelitelji (i lošim projektima upropastititelji) postojećeg. Ovaj prostor ne pripada samo nama, mi smo ga posudili od svoje djece, hoćemo li im vratiti posuđeno, hoćemo li im vratiti išta? Ili im nećemo ništa dat? Hoće li se i oni nama ponositi kako mi našijem slavnim precima? Zbog takvog sustava raspodjele, a ne kreiranja i stvaranja, najpametniji i najobrazovaniji mladi odhode ili su već odavno otišli. Izvrsni jesu - ali za neke druge, ovdje su bili problem jer podsjećaju kako bi trebalo zapravo biti. Istovremeno razni nam dohode i moglo bi se reći da im mi smetamo, da smo im višak. Kad bolje pogledaš - Grad unutar zidina je nama postao negostoljubiv. Teško se parkirat, gužva je, cijene su otišle u nebo, ni normalnih butiga više nema - sve same šterike i kineski suveniri… Suma sumarum naša djeca ne idu više điravat na Stradun i gotovo da ni ne ćute Grad, zapravo njima skoro da je bolje bez takvog Grada. Oni koji su doveli do ovakvog razvoja Grada unutar mira su zapravo sretni takvim razvojem, jer nas koji znamo kako je to prije izgledalo i nema, a turisti, sveđ isti, raja, ovce za šišanje, oderi da se ne vrati. Najbolje bi bilo da nam samo pošalju solde, a oni ni ne dođu. Mi bismo im mogli obećat da ćemo držati kamare uredne. No to ne mora (i ne smije) biti tako. Puno bi se negativnog moglo reći, ali ima li što pozitivno (osim, da nas vrag još nije odnio)? Pozitivno je povezano uglavnom sa znanjem i obrazovanjem: mi smo Grad s jednim i po ili dva sveučilišta i ako postoji šansa onda je to obrazovanje: budućnost pripada onima koji imaju znanje. Dubrovnik treba biti znanstveno obrazovni centar gdje će dolaziti ljudi iz cijeloga svijeta i dobivati znanje, a to ima svoju vrijednost i cijenu. Stoga mi trebamo naše ljude naučiti da oni budu aktivni u tom procesu i da postanu oni koji uče, da se vrate prije nego što drugi idu. Naš Grad stvorili su ljudi, ali u Gradu gotovo da više ljudi ni nema. Nemojmo mi biti ti koji će rastočiti i ovo malo što nam je ostalo i ostaviti mladima dugove umjesto domovine. Semper primus: još smo vlast, još nas ima! Ima li nas? Vlaho i Orsat


duplerica

32

30/4/2013

UDRUGA PELJEŠKI MOST U DUBROVNIKU

BISKUP: Kupit ću poslje U DUBROVNIK je za vikend stigla torta u obliku Pelješkog mosta duga čak dva i pol metra, koju su izradili u slastičarni Vincek u Zagrebu, a koja se dijelila okupljenim građanima i turistima. Prije podjele torte, članovi Gorske službe spašavanja okitili su kip Sv. Vlaha na Svetom Ivanu vijencem od mnogobrojnih licitarskih srca.

- Nakon dugo mjeseci priprema došlo je vrijeme da s našom idejom kako sagraditi Pelješki most dođemo na jug u centar kulture i ljepote svijeta, a to je naš Dubrovnik. Zamislili smo događaj u dva dijela, prvi je ljepota i veselje za nas i Dubrovčane kroz kićenje licitarskim srcima, a drugi kulturni identitet kojeg nipošto ne smijemo zaboravi-

POKLON BISKUPU

Važno je sudjelovati

Na tribini održanoj navečer, poseban gost bio je biskup Mate Uzinić. Prihvativši na poklon licitarsko srce, istaknuo je kako ova inicijativa nije tu radi mosta u njegovom fizičkom smislu, već se radi o ideji koja mora zaživjeti i dalje od same gradnje mosta. - Ne treba govoriti o odvojenosti, to svi znamo. Kad se odustajalo od mosta, jedan čovjek me je pitao može li sudjelovati, kako bi rado sudjelovao. Nakon toga, dogodila se ova inicijativa, te sam i sam shvatio kako tu nije riječ o tek šačici ljudi, već da se zaista pokreće nešto veliko. Odlučio sam donirati i sam dio za Pelješki most, mislim da je u pitanju bio četvrti po redu centimetar mosta. No nije važan most, važno je sudjelovati, nešto smo pokušali i to je znak entuzijazma. Zato vam mogu obećati da ću kupiti zadnji centimetar mosta, ako se on napravi, ili bolje reći, kad se on napravi – istaknuo je biskup Mate Uzinić.


30/4/2013

duplerica

33

ednji centimetar mosta!

ti – istaknula je predsjednica udruge Branka Šeparović. - Prije 10 godina izdana je građevinska dozvola i mi skupljamo novce za taj most. Mi idemo prema građevinskoj dozvoli i odluci naše države. Dovoljno je ljude obavijestiti i mislim da će biti novaca dovoljno za Most. I dijaspora i Hrvatska odlično reagiraju, gdje god dođemo već ga zovu

Most za Dubrovnik. Mi ćemo to napraviti i želimo ga napraviti sami. Htjeli smo doći u Dubrovnik i reći vam dobru vijest. Došli smo za metar bliže, premašili smo drugi metar i idemo prema trećemu. To su već sada respek-

tabilni novci. Novac nam daju različiti ljudi, od anonimaca, do udruga, i posebno nam je drago što je stigao novac od dubrovačkog biskupa Mate Uzinića. Biskupska konferencija je zaključila da će svi biskupi pojedinačno i svaka biskupija dati svoj doprinos. S nama su i naravno braniteljske udruge. Jednostavno moramo pokazati zajedništvo – zaključila je Šeparović. ap/mnj/zp


Ulicama moga Grada

34

30/4/2013

Maškare, rock’n ZAPISAO BORIS NJAVRO

ČOLOVA majka Neda bila je krojačica. Sartorela, sarta - talijanština po naški. Šivala je doma. U njihovom zajedničkom stanu u Lučarici. Na broju 10, gdje su živjele njih dvije sestre i sinovi im. Makina joj je bila u jednom od kantuna njihove velike dnevne sobe. U kojoj se na Slavkinoj svadbi skupilo više od pedeset ljudi. Zbog Nede i njenog umjenstva šivanja tu bi svaki dan navraćalo puno čeljadi. Da im uzme mjeru i učini im nešto za obuć’ se. A najviše bi šivala u vrijeme maškara. U tri smjene. Tad bi joj doma na vrata kucalo i mlado i staro. I nema te želje koju ne bi ispunila, ni te monture koju ne bi spravila. Pa je vazda i zbog tog bilo bulikan

čeljadi u njih doma. Jer, njihov stan bio je središte društvenog i zabavnog života Grada. Do potresa iz 1979., nakon kojeg su ih iselili.

SHOW MAN ČOLO U dane karnevala iz njihova stana bi izlazile maškarane balice. U njima bi bili redovno Čolo i Rudela. Nije bilo karnevala bez njih. I Kere. Koji je možda baš kod Čolove majke Nede naučio kako se spravlja montura. Osamdesete, Tri tenora, pa Indexi ispred Svetog Vlaha. Pa neponovljivi Alan Ford. A Trubaduri! Kad im se kao pravim Trubadurima pridružio i Papagalo Ivo Labaš. U Gradskoj.

PORPORELA I PENATUR 1983. GODINE, PRVA UTAKMICA OBNOVLJENE DIVLJE LIGE

PORPORELA I PUBLIKA 1983., PRVA UTAKMICA OBNOVLJENE DIVLJE LIGE

Kazin. Iz njihova stana krenuo je i dio dubrovačkog rock’n’rolla. Tu je Čolo kolo vodio. Il’ u tom stanu il’ u điru do Svetog Jakova sa svojom kučkicom Đinom, smišljao bi melodiju i tekst, a kako note nije znao, svirat nijedan instrument nije ni probao, onda bi to dalje u red, da liči bar na nešto, priveli Kera ili Doka. Upravo on je okupio tri klinca sa Svete Marije; Doku, Miša i Peru, pridodao im Keru, došo’ i Cica i nastala je „Crna udovica“. Čolo je napisao i „Obala tuge“ i još neke njihove znane pjesme. Malo iza osnovao je s Kerom „Prijatelje dubrovačkog distonavanja i šperploče“, izmislio i osmislio još neke znane nam pjesme i priredio sjajne koncerte. Iako ga znamo kao show mana, pokretača mnogih ideja, voditelja mnogih događanja, radio emisija, karnevala, kazi-


30/4/2013

Ulicama moga Grada

35

roll, Divlja liga… UVIJEK JE BILO VESELO U STANU NA BROJU 10 U LUČARICI

na, pa i političkih skupova, malo tko zna da on sve ove godine svaki dan redovno odradi svoju smjenu u TUP - u, u Gružu. U ritmu svog stroja.

PRVA BARICA U UVALICI I Divlju ligu treba vezat za Čolu. I za Keru. To je i u ovoj priči nešto nerazdvojno. Njih dva su 1983. pokrenuli ideju za obnavljanjem nekadašnjeg, tada godinama zaboravljenog Prvenstva dubrovačkih kupališta. Koje su neki stariji još šezdesetih zvali Divlja liga. Njih dva slušali su te priče od Kreša Nikića i Iva Kolića, legendarnih igrača davne Divlje lige. Skupili su balicu s Porporele, Čolo je napravio prvu baricu, dovuko’ je s Rudelom preko Peskarije, počeli treninzi u Uvalici na tu jednu baru. Napravili i drugu

PRVA POSTAVA PRIJATELJA DUBROVAČKOG DISTONAVANJA I ŠPERPLOČE baricu, pa zvali ekipu iz Pila, koji su obnovili svoj Penatur, te su prvu utakmicu odigrali to ljeto na Porporeli. Revanš je bio za koji dan u Pilama, baš tamo pored Penatura. Dovukli su barkama s Porporele bare i mreže i to je bio kazin. Nakon tog je i počelo. Obnovile se još neke ekipe, prvo Danče, pa počele utakmice… Ponovno počela Divlja liga. Eto, sad bi vam moglo bit kjaro zašto je njihov stan na broju 10 u Lučarici bio središte društvenih i kulturnih i glazbenih i kakvih sve ne događanja, pokretač mnogih ideja u

Gradu tih godina. Kod njih se navraćalo za nasmijat se, zapjevat, čut’ nove ploče, posudit neki strip, gledat utakmice, a

odlazilo doma, il’ vanka, il’ u neki novi đir, škerac il’ što već, al’ s uvjerenjem kako je život zaista lijep.

KAO TRUBADURI NA VELJUNU OD MAŠKARA U GRADSKOJ, PAPAGALO IVO LABAŠ I RUDELA


30/4/2013

36

Kultura IZLOŽBE • KAZALIŠTE • KINO • KONCERTI

OD 2. DO 6. LISTOPADA

UNESCO-va konvencija o nematrijelnoj baštini FOLKLORNI Ansambl Linđo i Grad Dubrovnik bit će domaćini proslave 10. obljetnice UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini i Mreži međugradske suradnje o očuvanju nematerijalne baštine (ICCN) koja će se održati od 2. do 6. listopada 2013. godine. Manifestacija će okupiti gradonačelnike i njihove predstavnike iz preko 40 zemalja svijeta, kao i mlade i folklorne grupe iz tih i drugih gostujućih zemalja. Tema 10. obljetnice UNESCO-ve konvencije je “Mladi u očuvanju nematerijalne kulturne baštine”.

U KMD-U

Počele probe za braću Karamazove

U KAZALIŠTU Marina Držića su započele probe na jednom od najznačajnijih tekstova svjetske književnosti - „Braća Karamazovi“ autora Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Za tako zahtjevan projekt je angažiran jedan od najboljih redatelja iz Makedonije, Dejan Projkovski. Scenografiju osmišljava Vlado Gjoreski, stalni suradnik Dejana Projkovkog, a kostimograf je Željko Nosić. Glazbeni dio sklada makedonski glazbenik Goran Trajkoski. U predstavi su angažirani svi glumci ansambla Kazališta Marina Držića, a također gostuju i ponajbolji hrvatski glumci. U podjeli su: Frane Perišin, Branimir Vidić Flika, Trpimir Jurkić, Mijo Jurišić, Vladimir Posavec Tušek, Edi Jertec, Zdeslav Čotić, Boris Matić, Hrvoje Sebastijan, Glorija Šoletić, Helena Kovačić, Izmira Brautović i Mirej Stanić. Premijera se očekuje sredinom mjeseca lipnja.

AUDICIJA ZA PREMIJERU 64. IGARA „ALL

Predstava o sad Ova predstava bavit će se sadašnjim trenutkom Dubrovnika, gradskim prostorima, trgovima i ulicama, kućama i stanovima, koji sa sobom već nose priče koje se moraju ispričati, ali i aktualnim temama, onima s aktualnog sata, i pričama i sudbinama ljudi koji žive danas i tu

DUBROVAČKE ljetne igre i Bobo Jelčić, redatelj premijernog dramskog naslova 64. Igara - „Allons enfants“, održali su u petak audiciju u Festivalskoj palači. Na audiciju za sudjelovanje u autorskom projektu Boba Jelčića i Nataše Rajković„Allons enfants – Ustajte djeco!“, javilo se 30-ak zainteresiranih građana kojima za ovu audiciju nije bilo

potrebno glumačko iskustvo. Bobo Jelčić i Nataša Rajković dubrovačkoj publici prvi puta su se predstavili 2003. godine s hvaljenom „Radionicom za šetanje, pričanje i izmišljanje“.


30/4/2013

37

LONS ENFANTS“

PIŠE: ANA PROHASKA/ SNIMIO: ZVONE PANDŽA

dašnjem trenutku Dubrovnika đanja, što sam komparirao sa „Allons enfants“ i tadašnjom situacijom u Gradu kada dolaze Frančezi, pa se oni pitaju hoće li braniti Grad ili ne. Ona će biti mjesto iz kojeg će cijela ta priča o predstavi krenuti. Još ne znam koji će sve prostori biti uključeni. Naravno, razmišljamo i o Stradunu i o Gradskoj kavani - rekao je za duList Bobo Jelčić za vrijeme audicije. Vojnovićevo djelo uzeto je samo kao ishodište i polazište za ovu predstavu. - Ako se bavimo Gradskom vijećnicom, kao značajnim dijelom predstave, jasno je što se tamo može čuti i vidjeti. Politička dimenzija bit će važan dio ove predstave. Ciljamo na politiku koja je postala sastavni dio našeg života, puno više nego je bila nakon rata. O politici se non stop razgovara i bavit ćemo se upravo takvim stvarima - dodao je naglasivši kako mu je želja pronaći autentične građane Dubrovnika koji bi sudjelovali u predstavi.

Ova predstava bavit će se sadašnjim trenutkom Dubrovnika, gradskim prostorima, trgovima i ulicama, kućama i stanovima, koji sa sobom već nose priče koje se moraju ispričati, ali i aktualnim temama, onima s aktualnog sata, i pričama i sudbinama ljudi koji žive danas i tu.

PRIČE KOJE SE MORAJU ISPRIČATI - Nastavljamo koncept predstave koja možda zbog svoje tematike i nije bila uključena u prošlotjedne Dubrovačke ljetne igre. Glavno mjesto je Gradska vijećnica, u kojoj se odlučuje o sudbini Grada i ljudi. A te sudbine su važne i priča se zato vrti

USKORO JOŠ AUDICIJA

o k o Gradske vijećnice. Bili smo u Vijećnici, gledali smo i mjerili taj prostor, dobili dopuštenje za korištenje i stvari se razvijaju svojim tijekom. Dakle, razvijamo ideju koju sam objašnjavao zadnji put na sučeljavanju kada sam govorio o Gradskoj vijećnici kao centralnom mjestu doga-

- Slično smo radili s ljudima na Svetoj Mariji, radeći s osobama koje tamo stvarno žive i s bakama iz Doma umirovljenika. Sada ćemo pokušati pronaći neku novu priču. Naravno, očekujemo da će građani Dubrovnika biti ozbiljan i važan dio predstave – dodao je Jelčić istaknuvši kako će biti još audicija za građane. - Ljudi nas poznaju tako da nemamo problema s odazivom. Poznamo i mi njih – nagla-

sio je dodavši kako još uvijek ne zna koliko će točno građana sudjelovati u predstavi. - Sasvim sigurno bit će još audicija. Odaziv je stvarno jako dobar, jer je proglas za medije otišao u ponedjeljak, a do petka se javilo 30 ljudi, tako da danas cijeli dan, svako 15 minuta primamo nekoga. Proces rada autorskog dvojca je takav da predstava nastaje iz koncepta u odnosu s građanima. I on uvelike ovisi o tome što ćemo čuti danas - dodala je Petra Jelača, asistentica Boba Jelčića.

ŽELIMO BITI DIO IGARA Dvije djevojke koje su u petak došle na audiciju istaknule su za duList kako ih zanima gluma te kako su se zbog toga prijavile na audiciju. - Odlučila sam se javiti na audiciju jer me zanima statiranje i gluma. Radila sam kao statist već nekoliko puta i odlučila se javiti. Nije bilo teško, pitanja su bila općenita i jednostavna kroz razgovor o meni i zbog čega sam se javila – rekla nam je nakon audicije Josipa Roglić, koja je završila Hrvatski menadžment u turizmu. - Javila sam se sasvim slučajno kad sam vidjela poziv. Razlog je što me zanima gluma. Također, želja mi je sudjelovati na Dubrovačkim ljetnim igrama koje su dubrovačka tradicija. Pitanja su bila vrlo jednostavna, ništa teško, čisto da se vidi komunikacija koja je njima potrebna i naravno naši moti. Nisu me pitali ništa što nisam očekivala – dodala je Nina Matić, studentica Medija i kulture društva.


kultura

38

30/4/2013

IZLOŽBA U UMJETNIČKOJ GALERIJI

ALVARO SIZA - Dobitnik Zlatnog lava za životno djelo Álvaro Siza rodio se u Matosinhosu u Portugalu 1933. godine. Od 1949. do 1955. godine studirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Portu. Od 1955. do 1958. godine radio je kao suradnik arhitekta Fernanda Távore. Predavao je na Školi arhitekture (ESBAP) od 1966. do 1969. godine, a položaj profesora Konstrukcije dobio je 1976. godine. Gost profesor je na Ecole Polythéchnique u Lausanneu, Sveučilištu Pennsylvanije, Sveučilištu Los Andes u Bogoti i Visokoj školi dizajna na Sveuči-

lištu Harvard. Član je Američke akademije umjetnosti i znanosti, počasni je član Royal Institute of British Architects, Američkog instituta arhitekata (AIA), Francuske akademije arhitekata i Europske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1992. dobio je prestižnu Pritzkerovu nagradu, a 2009. zlatnu medalju Royal Institute of British Architects. Dobitnik je Zlatnog lava za životnog djelo na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture – La Biennale di Venezia.

Velikan arhitekture PIŠE: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

POVODOM Dana Orisa, arhitektonskog simpozija koji časopis Oris organizira u Dubrovniku u hotelu Valamar Lacroma, u petak u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvorena je izložba Álvara Size ‘Viagem sem programa’ / Putovanje bez plana. Izložba ‘Viagem sem programa’ prvi je puta prikazana na 13. Venecijanskom bijenalu arhitekture na kojem je Álvaro Siza nagrađen Zlatnim lavom za životno djelo. ‘Putovanje bez plana’ istražuje najintimnije aspekte Sizinog arhitektonskog opusa, neraskidive veze između procesa projektiranja i ljudske prirode, kroz njegove crteže koje je osobno odabrao za projekt. 53 crteža, nastala u mladosti tijekom putovanja s jednog kraja svijeta na drugi, na večerama s prijateljima ili u trenucima odmora od bremena posla, prikazuju sjećanja, zapažanja, ironične stavove i mišljenja. Postav izložbe u Dubrovniku obogaćen je crtežima koje je Siza napravio tijekom dugogodišnje suradnje s časopisom Oris, u Zagrebu i Portu. Organizator izložbe u Veneciji je Associazione Cul-

turale Medicina Mentis, a suorganizatori izložbe u Dubrovniku uz Umjetničku galeriju Dubrovnik je Oris – Kuća arhitekture.

VIZUALNI SKLADATELJ - Slavimo velikana arhitekture Alvara Sizu. On je iznimni portretist. Siza je vješti sastavljač

dovitljivih skicoznih rješenja. On je lakoruki autor, vizualni skladatelj nježnih studija, vlasnik dragocjenog bloka za skiciranje i sjećanje. Ova izložba koja je odmah nakon Venecije otvorena u Dubrovniku sadrži dodatak koji se

odnosi samo na Hrvatsku i koje je skupio kustos arhitekt Andrija Rusan. Slavimo Sizu velikog arhitekta i crtača- istaknula je uvodno ravnateljica UGD Vesna Delić Gozze. Kustosi izložbe, koji su večeras nazočili otvaranju su Greta Ruffino, Raul Betti

(skice s Venecijanske izložbe) i Andrija Rusan (skice nastale za vrijeme suradnje sa Orisom). Oni su izrazli zadovoljstvo što je ova izložba otvorena upravo u Dubrovniku. - Drago nam je što boravimo u ovom predivnom gradu i što je upravo ovdje otvorena izložba Alvara Size – naglasio je Raul Betti. Izložbi je nazočila i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. - Čast mi je biti večeras u Dubrovniku na otvaranju izložbe velikog arhitekta - istaknula je ministrica.


30/4/2013

kultura

39

S PREDSTAVOM „SKERAC SA SVETE MARIJE“

Kolarinci idu na državno natjecanje KAZALIŠNA družina Kolarin prošla je selekciju za državno natjecanje amaterskih kazališta s predstavom „Skerac sa Svete Marije“ autora Borisa Njavra i redateljice Žuže Egrenyi. 53. po redu festival kazališnih amatera bit će održan u dva grada. U Slavonskom Brodu traje od 17. do 19. svibnja, a u Starom Gradu na Hvaru, od 24. do 26. svibnja. Dubrovačko-neretvansku županiju na dijelu Smotre dramskih amatera Hrvatske u Starom Gradu predstavlja upravo Kolarin. - Odabir selektorice je bila baš ugodna vijest. Drago mi je zbog Kolarina; „kolarinki“ i ona 2, 3 muška „kolarina“, a posebno zbog drage Žuže koja je tekst sjajno pročitala, te zbog svih koji su od početka, od prve probe ovoj predstavi željeli uspjeh. A bilo ih je. Zbog svih njih i ja sam jako zadovoljan i sretan. Tekst je pisan s namjerom za „Kolarin“, moja podrška toj sjajnoj ekipi, na veliko inzistiranje Kaće Carević i hvala joj na nagovaranju. Hvala i čeljadi sa Svete Marije, pa i svih kvartova Grada, koji su zapravo moja vječna inspiracija. Nakon gledanja predstave neki su rekli kako bi ovaj tekst

trebala igrati i profesionalna kazališta, možda se to uskoro i dogodi, ali meni je jako drago što ga je baš „Kolarin“ ovako sjajno premijerno odigrao – komentirao nam je autor teksta Boris Njavro. S obzirom da je predstava ja-

ko popularna među Dubrovčanima, na pitanje što misli kako će je doživjeti u sklopu tog festivala, odgovorio je:

SKERAC NAŠIH ŽIVOTA - Predstava je zaista dobra, vesela, razigrana, komična, a pomalo i tragična. Tužna zapravo. Ako Jupa Juvančić kaže da je jako dobra, te i još neki dragi ljudi kazališta, onda je to valjda tako. Meni je bilo najdraže čut gospođe sa Svete Marije kad su mi rekli kako sam ih „do kraja skino’“! Naša čeljad je prihvatila, i u Gradu i u Župi i Konavlima i svugdje gdje se igrala, a igrala se dosta. Vjerujem da će je prihvatit i publika na Hvaru i svi koji je budu gledali,. jer, uz puno smijeha, zapravo tužna je

to, ali istinita slika današnjeg stanja ne samo u nas u Gradu, već i u svim mjestima uz obalu. Sve se prodaje, lagano nestaje ono što je bilo naše. Tome kraja nema i to je zapravo skerac naših današnjih života – zaključio je Njavro. Redateljica Žuža Egrenyi također je izrazila zadovoljstvo što je predstava „Skerac sa Svete Marije“ prošla selekciju za državno natjecanje amaterskih kazališta. - Vrlo sam sretna, ponosna i zadovoljna da su naši Kolarinci pobijedili. I naravno želim im sreću i puno dobrih predstava. U te natjecateljske odnose ne ulazim ali drago mi je da smo napravili dobru predstavu – istaknula je Žuža Egrenyi. ap/zp


kultura

40

30/4/2013

GLAZBENA VEČER

Korčulani i Dubrovčani zapjevali u Sponzi ZAJEDNIČKI koncert Mješovitog zbora KUD-a Moreška iz Korčule i Dubrovačkog komornog zbora održan je u subotu navečer u atriju Palače Sponza. Korčulani se već mjesecima spremaju za svoj godišnji koncert u svibnju koji ove godine pada na datum 130. obljetnice osnivanja prvog pjevačkog društva u Dalmaciji ‘Svete Cecilije’, a Dubrovčanima su na koncertu u Sponzi predstavili repertoar koji spremaju za ovaj veliki obljetnički koncert. Njihovi domaćini, Dubrovački komorni zbor predstavio je dio repertoara koji priprema za koncert na predstojećim Dubrovačkim ljetnim igrama.

2.DIO SMOTRE UČENIČKIH DOMOVA

Učenici plesali, glumili, pjevali... UNATOČ mnogim događanjima koja su se u subotu zbivala u Gradu, dvorana Kina Sloboda ipak je bila ispunjena skoro do zadnjeg sjedala. Razlog je održavanje drugog dijela Smotre učeničkih domova RH, regije Dalmacija, na kojoj je sudjelovalo osam domova Zadar, Kaštela, Split, Pučišća, te tri iz Dubrovnika. Nakon sportskog dijela ove smotre, održanog prije 15 dana također u našem gradu, u subotu su nam učenici domova pokazali čime se u svoje slobodno vrijeme bave vezano za umjetnost i kulturu.

POTVRDA TALENTA Učenici su se predstavili raznolikim i vrlo kvalitetnim programom pod zajedničkim nazivom „Kulturno stvaralaštvo“, što bi značilo da su pjevali sa

svojim klapama, recitirali i glumili u dramskim skupinama, plesali folklor i modernu ritmiku, te je predstavili sa multimedijalnom izložbom, crtežima, instalacijama, skulpturama, a na samom kraju i kratkim filmom u produkciji dubrovač-

kog Muškog učeničkog doma. Sve viđeno u Kino Sloboda potvrda je velikog talenta i truda, ali i kako se sa učenicima u ovim domovima radi kvalitetno, te da je to čime se bave u svoje slobodno vrijeme i što su pripremili sa svojim odgajate-

ljima zaista vrijedno svake pohvale. To su potvrdili i članovi prosudbene komisije u svojom pojašnjenima izbora najboljih, iako je i na smotri naglašeno kako je zajedničko druženje i zabava glavni cilj ovih susreta. Sve sudionike pozdravila je dubrovačka dogradonačelnica Tatjana Šimac Bonačić, a domaćini ovogodišnje Smotre su dva dubrovačka doma, Ženski đački dom i Učenički dom Paola di Rosa. Dio viđenog učeničkog spektakla igre i plesa vidjet ćemo ponovno za koji dan, u ponedjeljak 6. svibnja u Kazalištu Marina Držića, kada će se tradicionalnim programom „Svome Gradu i Županiji s ljubavlju“ desetu godinu zaredom dubrovačkoj publici, ali i svojim prijateljima i profesorima predstaviti učenici tri dubrovačka učenička doma. bnj


30/4/2013

feljton

41

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Konavle i Cavtat u I. svjetskom ratu (VI. dio) Najviše je patila sirotinja jer nije imala mogućnost kupnje rijetkih poljoprivrednih proizvoda, budući da su cijene osnovnih živežnih namirnica rasle do neba PIŠE: BOŽO LASIĆ

KAO I SVAKI rat tako je i Prvi svjetski rat sa sobom donio i nestašice hrane, a s prvim nestašicama hrane glad je tijekom 1916. godine zavladala u Cavtatu i Konavlima. Problemi s opskrbom hrane pojavili su se već 1915. godine, na što je država reagirala preuzimajući u potpunosti distribuciju žitnih sirovina. U tu svrhu u Beču je osnovan Ratni žitni zavod, a cijeloj su se Monarhiji popisivale žitne zalihe po domaćinstvima i broju mogućih korisnika kruha, dok je država određivala najviše cijene kruha. U skladu s takvom pooštrenom regulativom odvijale su se kupovina i dijeljenje kruha. Tako se u Cavtatu kruh kupovao u pekari Patijere uz posebne iskaznice. I ostali su se proizvodi također izdavali na posebne „cedulje“. Poljoprivredni proizvodi, povrće te ostale prehrambene potrepštine u Cavtat su stizale iz Oboda, no količine nisu bile dostatne za prehranu stanovnika Cavtata, pa je vrlo često nastajala prava gužva prilikom kupnje kada bi takvi proizvodi stigli u Cavtat. Najviše je patila sirotinja jer nije imala mogućnost kupnje rijetkih poljoprivrednih proizvoda, budući da su cijene osnovnih živežnih namirnica rasle do neba. Tešku 1916. godinu nadmašila je još teža 1917. godina, kada je glad eskalirala, čemu je u velikoj mjeri pridonijela i loša ljetina iz te godine. Tako naš

kroničar bilježi: „Nestašica hrane 2. marča 1917. nema mesa, nema ribe, nema krumpira, nema ničesa“. O razmjerima gladi svjedoči i naredna priča. Kada je L. S. u namjeri da nabavi nešto hrane u Cavtatu došao iz Oboda glad ga je savladala te je pao u nesvijest. Svećenik mu je čak dao i posljednju pomast jer se mislilo kako je njegov ovozemaljski put uslijed zastrašujuće i iscrpljujuće gladi okončan. No, nakon što su mu dali malo hrane i kavu on se pridigao i ustao. Stoga ne čudi što je svaki obilniji ulov ribe bio pravo veselje za zajednicu jer su gotovo svi skapavali od gladi.

zdravstvene poteškoće. Kao da gladna ljudska usta nisu dovoljna, pojavile su se i ptice koje su otkidale od ionako slabog uroda, pa se tako pisac kronike žali kako se pojavio i silan broj ptica kosovića, čega prije nije bilo: „Gladni i oni pa se nikoga ne boje u potragi za hranom a i nemaju od koga, jer puške i olovo već davno rekvirirani“! Uslijed takvih okolnosti već su 1917. godine iz Dalmacije,

Hercegovine i Istre počeli slati djecu na prehranu u Bansku Hrvatsku. Davane su upute roditeljima da se djeca šalju na više mjeseci, no od ovoga su bila pošteđena djeca u Konavlima, jer glad ipak nije bila tolika kao u ostalim dijelovima države. No, bez obzira na to gdje je bilo teže, prilike nigdje nisu bile lagane, kao što to poručuje i tada nastala uzrečica „glad kao sedamnaeste“.

ŽUĆENICA I PAKOLEČ Glad je osobito snažno harala zimi, kada nije bilo plodova koji bi olakšali teško stanje. U nestašici povrća brale su se različite trave kako bi barem malo ublažile teško stanje, pa se tako u kronici bilježi: „U nestašici povrća i zelja jela se je žućenica i pakoleč i to nečuvenom jagmom, berući ih po svom i po tuđem. Od te hrane za nevolju nijesu zazirala ni gospoda“. Ljudi su također i na druge načine pokušavali „prevariti“ oskudicu tražeći zamjensku hranu. Tako se umjesto kave koristila „Cikorija“, maslinovo ulje je zamjenjivala posebno pripremljena vrsta morske trave karagen. No, ni takva rješenja nisu bila najsretnija jer su izazivala različite

KARIKATURA KOJA PRIKAZUJE UVOĐENJE APROVIZACIJE (OGRANIČAVANJE PODJELE HRANE) U I. SVJETSKOM RATU


42

30/4/2013

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA • POSADA •BRODOVI

ČLANOVI POSADE:

Zapovjednik: kap Antun Mihović, upravitelj stroja Mario Soko, I. časnik palube Željko Marović, I. časnik stroja Joško Vuleša, II. časnik palube Marin Šuperak, II. časnik stroja Nadan Šimac, III. časnik palube Adam Bočina, III. časnik stroja Frano Radetić, glavni kuhar Marko Petranović,

brodski mehaničar Danko Dragojević, elektroničar Jozo Crnogorac, vođa palube Milan Miletić, kormilari: Nedo Rastočić, Valentin Klarin, Dinko Šeman, mornar Elvis Glaviškić, konobar Marko Gleđ, pomoćni konobar: Ivo Ravnjak, pripravnici: Milenko Raič, Vedran Šota.


43

30/4/2013

SLOBODNA PLOVIDBA 1. AP ARGOSY

U luci Portbury

2. AP ASTAREA

U luci Tynemouth

3. AP DRŽIĆ

Plovi za Setubal gdje se očekuje 14.5.

4. AP JADRAN

U luci Portbury

5. AP SLANO

7.5. stiže u luku Santa Marta

6. AP STON

U luci Vancouver (Cnd), slijedi Bangladesh 26.5.

7. AP SVETI VLAHO

U luci Inchon

8. CITY OF DUBROVNIK

U luci Liverpool

9. IMPERIAL

U luci Inchon, slijedi Kunsan 3.5.

10. LIBERTAS

U luci Hong Kong

11. MIHO PRACAT

U luci Tyne

12. OLUJA

U luci Yuzhny

13. ORSULA

U Puerto Cabello

14. Jindal Varad (ex PETKA)

U luci Murmansk

15. SVETI NIKOLA I

Plovi za Qingdao gdje stiže 5.5., slijedi Nantong

16. ZAGREB

U luci Ust Luga

SLUŽBA ZA TEŠKE TERETE 17.ATLANT FRAUKE

Plovi za Dohu

18.ATLANT TRINA

U luci Bahrain

mb ‘IMPERIAL’ Tip broda: Panamax Duljina: 225 m, Bulk Carrier

Širina: 32,24 m,

Izgrađen: 2007

Dubina: 19,7 m

u koreanskom

Glavni stroj: MAN

brodogradilištu STX – B&W 7S50MC Nosivost: 75.510

Snaga: 10060 KW,

MT

brzina:14,5 knots

Gradski info DEŽURNE LJEKARNE • SERVISNE INFORMACIJE

DEŽURNE LJEKARNE DEŽURSTVO LJEKARNIČKIH JEDINICA ZDRAVSTVENE USTANOVE LJEKARNE „DUBROVNIK“

Ljekarna „KOD ZVONIKA“ od 29.04. do 05.05.2013. Ljekarna „GRUŽ“ od 06.05. do 12.05.2013. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 7,00 sati slijedećeg dana.


44

30/4/2013

Mali

oglasi PONUDA I POTRAŽNJA Kontakt: 091 105 3270

AUTOMOBILI

IZNAJMLJIVANJE

PEUGEOT 207 1,4 vti 2009 god. reg.2/2014, 89000km, drugi vlasnik. Vozilo sa ugrađenim plinom Landi renzo sa atestom, plaćeno 12000 kuna. Izvrsno stanje, alu 16 sa novim gumama, ful oprema, automatska klima dvojna, zadnji parking senzori,mp3 radio, i dr. Cijena 57000 kuna. Zvati iza 12.00h. Kontakt: 098 1303 729 PRODAJEM Yamahu x max 250, 2010 god. prešla 13000 km. Prvi vlasnik sa servisnom knjižicom. Upravo urađen servis na 13.000 km. Promijenjene zadnje i prednje kočione pločice. Motor je kao iz salona bez ijedne jedine crtice. Vožen samo ljeti, garažiran. Nikad na kiši nije bio. Crne boje. Cijena 26000 kuna fiksno. Zvati iza 12.00h Kontakt: 098 130 3729 ALFA Romeo 164 TS atestiran plin, potrošnja 8 lit plina što je 4-5 litara benzina ima klimu, Remus felge, odlično stanje, hitno za 12000 kn. Kontakt: 098 935 3609 ALFA Romeo 146 1.6 god. 1996, reg: 04.01.2014. Pređeni kilometri 153 000, cijena 10 000 kn Kontakt: 091 105 3270 AUDI A4 1.9 TDI god 1995., reg. 01.06.2013. cijena 17 000 kn.

TRI ozbiljne osobe traže dvosoban stan sa kupaonicom i kuhinjom do kraja godine, a možda i duže. Kontakt: 091 570 5834 DVIJE djevojke u radnom odnosu traže stan na području grada na duže vrijeme prednost gorica, Vojnović, Lapad, Čokolino... Kontakt: 0997238316 IZNAJMLJUJEM garažu za skladište a može i za poslovni prostor oko 36 m 2 sa sanitarijama u Župi-Mlini. Kontakt: 098 344 630 DVIJE ozbiljne i zaposlene djevojke traže stan na području grada Dubrovnika od 1.06. do daljnjeg. Kontakt: 091 921 11 42 OZBILJNA mlada zaposlena osoba hitno traži garsonijeru ili sobu s korištenjem kuhinje od 1.5. na području grada Dubrovnika. Prednost Lapad ili Babin Kuk. Kontakt: 091 955 5261 DAJEM u podnajam dio poslovnog prostora veličine cca 25m2 u Lapadu. Prostor je pogodan za urede ili agencije. Na zahtjev šaljem slike prostora. Kontakt: 091 520 5200 MLADI bračni par s djetetom traži stan na području Dubrovnika, poželjno Mokošica i bliža okolica,

CIJENA OGLASA 20 KN UPLATU IZVRŠITI NA ŽIRO RAČUN: 2407000-1100365865 OGLAS ZAPRIMLJEN DO PONEDJELJKA U 12 SATI BIT ĆE OBJAVLJEN U BROJU OD SRIJEDE. SVE INFORMACIJE NA TELEFON ILI NA E-MAIL

020 350 670

marketing@dulist.hr

stan oko 40-50m2 i na rok od 1,52 god. Kontakt: 099 7313 816 IZNAJMLJUJEM sobu s banjom i upotrebom kuhinje za 2 do 4 osobe poseban ulaz Župa dubrovačka Plat. Kontakt: 091 521 3462 MLADI bračni par, bez djece, oboje zaposleni traže jednosoban stan na području Dubrovnika ili Župe Dubrovačke na duži period. Kontakt: 098 958 5336 ili 098 915 5407 MLADI bračni par traži stan u stambenoj zgradi na području Mokošice, na duže vrijeme do 2000 kn. Kontakt: 095 877 4248 TRAŽIM dvije cimerice. Stan 54m, ima dvije spavaće sobe, kupaona, kuhinja s blagovaonicom i terasom. U potpunosti opremljen. Cijena po dogovoru. Iznad RK Minčete, Burbon. Kontakt: 098 902 6159

MOTOCIKLI HONDA Dylan - 04.god, redovito servisiran, 150ccm, cijena 4000 kn. Kontakt: 095/846-3007 PRODAJEM Piaggio Beverly 250 ie u odličnom stanju, crni, 2006 god, 27 000 km, + kufer Kontakt: 098 564 840 KUPUJEM motor do 2500 kn. Kontakt: 099 6466 655 PRODAJEM vikendicu, drvena kuća korisne površine 90 m2, na Blidinju ili mijenjam za garsonijeru u Zagrebu. Kontakt: 098252091

NEKRETNINE POVOLJNO prodajem 400 kvadrata građevinskog zemljišta 20x20 u Mokošici put na parceli. Kontakt: 098 9404 526 PRODAJEM stan potkrovlje “Hladnica” 41 m2 plus prostor u kosinama i balkon sa lijepim pogledom 120 000 Eura. Kontakt: 098 605363 ZAGREB, Savica, 36 m2, 1,5 sobni, održavan stan. Neposredna blizina tramvaja i autobusa. Cijena 58. 000 Eura Kontakt: 091 8877 502 i 091 570 1572

PRODAJEM to jest mijenjam stan veći za manji uz nadoplatu. Mokošica Naš Dom, 90 m2 na drugom katu knjiženje u tijeku. Kontakt: 455 146

PLOVILA GRADAC 580, 1980, van brodski motor Suzuki 25 ks 4t, 4 god. star, sonder Garmin 250 c, GPS Garmin, glavna sklopka struje, solar, pumpa santina, zimskoljetna tenda, proširene strane u krmi, stopa, mrtve bande, kušini, prodajem 6 000,00 Eura. Kontakt: 098 243 508 HANSE 301 1998. jedrilica 9 metara, Volvo 10 ks, jedan vlasnik, ispod 30.000 Eura. Kontakt: 091 9353 292 LANTINA, rosfrajni nosać, lantine, ljetna tenda 500 kuna. Kontakt: 095 901 1058

POSAO GRAĐEVINSKI tehničar traži posao u struci, može kao vozač ili slično. Kontakt: 091 513 0529 BOSANKA traži posao u Dubrovniku na čišćenju apartmana, stanova i kuća plaćanje može mjesečno a može i po satu. Kontakt : 091 762 0748 OZBILJAN mladić traži posao konobara ili nešto drugo. Kontakt: 095 568 8219 STUDENTICA, 22 god, govorim 4 jezika, tražim posao preko sezone u suvenirnici, butiku i sl. Kontakt: 091 1534 290 CURA, 22 godine traži posao po mogućnosti u prodaji ili ugostiteljstvu. Napredno korištenje računala i poznavanje stranih jezika, završena VŠS. Kontakt: 095 8699 214 TRAŽIM posao na području Dubrovnika, sobarica, čistačica, čišćenje apartmana itd. Na području Konavala i okolice. Kontakt: 020 791 350 TRAŽIM posao na području Dubrovnika (čišćenje, pospremanje apartmana, čuvanje djece, rad u suvenirnici, buticima i sl.) po


45

30/4/2013

mogućnosti u poslijepodnevnim satima i vikendom. Završena VŠS, poznavanje jezika. Kontakt: 099 515 8480 CURA 25 godina sa poznavanjem stranih jezika radila bih bilo što po mogućnosti u ugostiteljstvu u popodnevnim satima i vikendom. Kontakt: 095 540 2947 ONE man band, čovjek orkestar pjevam širok repertoar pjesama tražim posao za svako veće od 1.6.-15.9. Kontakt: 091 505 0678 ili 098 944 6747 TRAŽIM žensku osobu s iskustvom za čuvanje djeteta od 14 mj. od 1.5.2013. u Dubrovniku Kontakt: 091 2255 051

RAZNO PRODAJEM starinsku škrinju, ogledalo (120x90), stolice, lukernar. Kontakt: 091 523 4793 PRODAJEM dječji krevet na kat (oba 90x200) s pripadajućom ogradicom te 2 ladice ispod donjeg kreveta. Kontakt: 091 44 777 34

PRODAJEM extra djevičansko maslinovo ulje iz Dubrovačkog primorja. Dostava na području grada. 70kn/l (u slučaju uzimanja veće količine 60kn/l). Kontakt: 098 902 2644

TEHNIKA PRODAJEM Alcatel + broj, nov neraspakiran, vrlo povoljno. Kontakt: 091 523 4793. KUPUJEM ili uzimam na poklon tv color u ispravnom stanju do veličine 55. Kontakt: 098 995 5021 PRODAJEM iPhone 3GS 16gb ispravan, u dobrom stanju. Cijena 800 kn. Kontakt: 098 985 8243 PRODAJEM potpuno novi neotpakirani Apple iPad WI-Fi 16 GB Black, mc705hc/a, 3 generacije, cijena 3.000 kn. Kontakt: 091 252 6477

USLUGA IZRADA internet stranica za apar-

STEČAJNI UPRAVITELJ ZA GP DUBROVNIK D.D. “U STEČAJU” IZ DUBROVNIKA, ĐIVA NATALI 7, TEMELJEM ODLUKE ODBORA VJEROVNIKA OD 25. TRAVNJA 2013.G.

OGLAŠAVA PRODAJU PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA Predmet prodaje je izvanknjižno vlasništvo nekretnine u naravi upravna zgrada bivšeg Tesarsko-armiračkog pogona u Komolcu, površine 93,80 m2 izgrađena na čest.zem. 374/2 k.o. Komolac u svezi koje se čest. zem. vodi parnica pod posl. br. P. 141/13 pred Trgovačkim sudom u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Početna cijena utvrđena je u iznosu od 290.000,00 kn. Cjeloviti tekst oglasa o uvjetima i načinu prodaje objavljen je na internet stranicama Visokog trgovačkog suda RH, Hrvatske gospodarske komore, te internet stranicama GP DUBROVNIK d.d. u stečaju. Oglas se može dobiti i pozivom na broj 098/438-567. Otvaranje ponuda održat će se u uredu javnog bilježnika Nikše Mozare u Dubrovniku, Vukovarska 17, dana 10. 05. 2013. godine u 14,30 sati .

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u duListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u duListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB tmane po pristupačnim cijenama! Kontakt: 097 796 1245 TRAŽIM žensku osobu s iskustvom za čuvanje djeteta od 14 mj. od 1.5.2013. u Dubrovniku. Kontakt: 095 909 9337 IZVODIMO sve građevinske radove, adaptacije, zidarske, tesarske, krovopokrivačke, keramika, kamen, potporni zidovi. Kontakt: 095 846 7699 OBNOVA, izvodi sve unutarnje i vanjske radove, renoviranje starih

objekata te radimo i po otocima. Kontakt: 091 736 2421 ČIŠČENJE i održavanje apartmana, kuća, stanova, peglanje te ostali kućanski poslovi po dogovoru. Cijena je po satu. Kontakt: 099 6499 282 IZRAĐUJEM portrete u olovci za samo 200 kn. i u ugljenu za 250kn. Svakako dostaviti fotografiju. Kontakt: 091 894 1866 OSLIKAVAM keramičke pjate po želji u ulju. Kontakt: 091 894 1866

HUMANITARNI PRILOZI DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK darovali su: Obitelj Puh, u spomen na pok. Dasana Smoju 200,00 kn, Ivo iz Zagreba, svojoj dragoj tetki Mariji Kulaš, umjesto vijenca prilaže 300 kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro račun Doma broj: 2390001-1100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax 416-706. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA Obitelj Mata Čikata u spomen na pok. Franicu Čikato umjesto cvijeća prilaže 100 kn, obitelj Kralj u spomen na prijatelja pok. Pera Lobrovića prilaže 200 kn, prilog umjesto cvijeća za pok. B. Dujakovića 200 kn prilaže Slavica Radačić, umjesto cvijeća na spomen Mariji Kulaš prilaže 200 kn Slobodan Prebisalić, u spomen na pok. Iliju Bašića prilažu 300 kn Niko i Pave Brailo, u spomen na pok. Iliju Bašić, Senka s obitelji prilaže 200 kn, umjesto cvijeća za našeg dragog prijatelja i susjeda pok. Iliju Bašića obitelj Atić prilaže 200 kn, u spomen na dobrog i dragog prijatelja Iliju Bašića 300 kn prilažu obitelji Vulić i Arslanagić, obitelj Bronzan umjesto cvijeća u spomen na pok. Petru Ostojić, suprugu našeg kuma prilaže 300 kn. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!! račun lige za uplatu je: 2407000-1100021485, fax: 020 / 321 051


sport

46

Sport REZULTATI • NAJAVE • ANALIZE

KOŠARKAŠKA EUROLIGA

Tomić i Hezonja na Final fouru Dubrovčani Ante Tomić i Marijo Hezonja plasirali su se sa svojim klubom Regal Barcelonom na Final Four košarkaške Eurolige, koji se od petka, 10. svibnja do nedjelje, 12. svibnja održava u britanskoj prijestolnici Londonu. Prvak Španjolske je u majstorici na domaćem terenu svladao grčki Panathenaikos s 64:53, a Tomić je za 18 minuta provedenih u igri postigao 5 koševa uz 7 skokova i jednu asistenciju. Barcelonu u polufinalu Final foura očekuje madridski Real.

A-1 HKL

Kasno buđenje košarkaša Nakon što su ostali bez ikakvih prilika za ostanak u ligi, košarkaši Dubrovnika zaredali su i drugu pobjedu. Upisali su pobjedu u gostima protiv Darde 84:80, po četvrtinama 19:15, 20:24, 21:14, 24:27. Stipe Režić odigrao je najbolje, postignuvši 23 koša, dobro su odigrali i Maro Lučić (17), Dino Jakoliš (16) i Mislav Perić (12). KK Dubrovnik je u subotu, 4. svibnja, domaćin Zaboku.

JUDO

Dubrovčani poraženi Predstavnici dubrovačkih judo klubova nastupili su proteklog vikenda na dva međunarodna turnira, ali bez većeg uspjeha. Na Europskom juinorskom kupu u talijanskom Lignanu Stjepo Roko (JK Dubrovnik 1966) upisao je poraz u kategoriji do 73 kilograma, a jednaku sudbinu doživjela je i Adela Pločić (JK Ura Nage). Na Europskom kadetskom kupu u rumunjskom Pitestiju Karlo Putica (JK Dubrovnik 1966) ispao je u prvom kolu u kategoriji do 50 kilograma, jednako kao i njegov klupski kolega Paulo Buterin u kategoriji do 60 kilograma.

30/4/2013

PROMOCIJA ZDRAVOG ŽIVOTA MLADIH

Studentski d DRUGI po redu Studentski dan sporta održan je u subotu na Stradunu. Na ovoj manifestaciji, u organizaciji Američke visoke škole za menadžment i tehnologiju, Sveučilišta u Dubrovniku i DIU Međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku, brojni okupljeni Dubrovčani i gosti grada okupljeni na Stradunu mogli su svjedočiti uličnoj utrci „RIT/ ACMT Fun Run“ od Sponze Stradunom do Onofrijeve fontane i nazad, koja se održala petu godinu za redom, a u kojoj je nastupilo 170 studenata, srednjoškolaca i osnovaca, učenika od 5. do 8. razreda, dok je u organizaciji sudjelovalo više


30/4/2013

sport

47

dan sporta na Stradunu REZULTATI NATJECANJA

Tko je pobijedio? Utrka učenica 5. i 6. razreda osnovnih škola: 1. Vana Mantrapa (OŠ Lapad), 2. Lora Kljunak (OŠ Lapad), 3. Paulina Hudspeth (OŠ Mokošica) Utrka učenika 5. i 6. razreda osnovnih škola: 1. Leo Arslanagić (OŠ Lapad), 2. Roberto Zlatković La Gioia (OŠ Lapad), 3. Frane Barać (OŠ Marina Getaldića) Utrka učenica 7. i 8. razreda osnovnih škola: 1. Lara Barčot (OŠ Vela Luka), 2. Kristina Radulović (OŠ Mokošica), 3. Lucija Radulović (OŠ Lapad) Utrka učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola: 1. Marino Vasić (OŠ Lapad), 2. Marino Franulović (OŠ Vela Luka), 3. Ivan Zlokić (OŠ Vela Luka) Glavna utrka: 1. Jassni Mpirirue (DIU), 2. Ivan Šutalo (OŠ Marina Držića), 3. Ivan Obulin (ACMT)

od stotinu studenata volontera. Bilo je tu i košarke na jedan koš, juda, zumba fitnessa, gimnastike, plesa, ali i pokazne vježbe Hrvatske gorske službe

spašavanja, koja se spustila iz Luže na Stradun, kao i zanimljivih ergometara, veslačkih simulatora veslanja. bm/ts

Pratite nas na Facebook profilu www.facebook.com/www.dulist.hr


sport

48

30/4/2013

PRVENSTVO HRVATSKE

Jug u finalu na je VATERPOLISTI Juga isčupali su pobjedu nakon produžetaka u drugoj utakmici polufinala prvenstva Hrvatske protiv mlade momčadi zagrebačke Mladosti s 10:9 (1:3, 3:2, 1:1, 3:2 + 0:0, 2:1). Utakmica je to koju će Jugaši htjeti zaboraviti, premda bi im poraz, kojeg su za dlaku izbjegli, poslužio kao puno bolja poduka. Neshvatljiv je neozbiljan i podcjenjivački pristup u utakmici protiv mlade momčadi koja ima potencijal, a koja nije imala što izgubiti. Jug je i ovu utakmicu loše otvorio, jer

nakon prve četvrtine Mladost vodi 3:1. Jugaši u drugoj četvrtini golovima Markovića i Vranješa poravnavaju rezultat. Potom zabija Duje Živković, Joković izjednačava na 4:4, a pred sam kraj poluvremena Vukičević pogađa za vodstvo Mladosti 5:4, a na otvaranju treće četvrtine i za 6:4. Joković i Janović izjednačuju iz peteraca, ali Ivan Milaković zabija dva gola - 8:6 za Mladost. Joković iz trećeg peterca zabija za 7:8, a potom i s igračem više za izjednačenje. Na samom kraju regularnog dijela Joković s igračem više ne uspijeva realizirati

ODREĐENI SUCI U ZAVRŠNICI

Tko sudi finale?

Kao što je i običaj, finale domaćeg prvenstva između Juga i Primorja sudit će talijanski suci. Povjerenstvo za natjecanje HVL objavilo je kako će prvu utakmicu, koja se igra u Rijeci u subotu, 4. svibnja, suditi Filippo Gomez i Alessandro Severo. Četiri dana kasnije, u srijedu, 8. svibnja, u Gružu će suditi Mario Bianchi i Massimo Savarese. Potom treću utakmicu, u Rijeci u srijedu, 15. svibnja, sude Massimiliano Caputi i Attilio Paoletti. Eventualna četvrta utakmica finala igrat će se u Dubrovniku 18. ili 19. svibnja, a majstorica u Rijeci 25. ili 26. svibnja.

‘OLIMPIJSKE NADE’

Trijumf mlađih kadeta

Mlađi kadeti Juga pobjednici su Final foura ‘Olimpijske nade’, koji je proteklog vikenda održan u Gružu. Momčad igrača rođenih 2000. godine i mlađih, pod vodstvom trenera Aljoše Lončarića, u finalu je pobijedila crnogorski Cattaro s 8:6. Treće mjesto zauzela je Budva M:tel, a četvrti je Primorac iz Kotora.

priliku za pobjedu, kao ni Bukić s druge strane. Ostaje 8:8 i slijede produžeci. U drugom produžetku Janović zabija za prvo vodstvo Juga (8:9), a s druge strane poravnava Martinić. U zadnjem napadu Juga, s igračem više Bušlje sa zvukom sirene zabija za pobjedu Juga i plasman u finale prvenstva, gdje ih čeka Primorje.

WATER POLO PLAYERS’ ORGANIZATION

Osnovana udruga vaterpolista MEĐUNARODNA udruga vatepolista -

(nakon prvog mandata naknadne pristojbe

Water Polo Players’ Organization (WPO),

će biti neznatne) - stoji u priopćenju kojeg

prva takva organizacija na svijetu, pokre-

potpisuje jedan od osnivača, Jugov Ameri-

nula je svoju službenu internetsku strani-

kanac Tony Azevedo.

cu waterpoloplayers.org i Twitter profil @

Inače, među osnivačima WPO-a su i Ju-

WPOofficial. WPO je neprofitna, neovisna

gaši Miho Bošković, Tony Azevedo, Maro

međunarodna udruga osmišljena od gru-

Joković, Aleksandar Ivović i Nikola Jano-

pe vaterpolista i drugih ključnih osoba koji

vić. Uz njih, tu su i Talijani Maurizio Fe-

trenutno rade zajedno kao osnivači udruge.

lugo i Alessandro Oliveiro, Mađari Adam

- Glavni cilj WPO-a je postati kolektivni

Decker, Gergely Kiss i or Nagy, Japanac

međunarodni glas vaterpolista diljem svije-

Kan Aoyagi, Kanađanin Kevin Graham, Ki-

ta. Kako bi se osigurao najveći upis članova,

nez Ge Weiging, Amerikanac Merrill Mo-

WPO članstvo je otvoreno svim igračima, i

ses, španjolski Brazilci, braća Felipe i Kiko

muškarcima i ženama, amaterima i bivšim

Perrone te Srbi Andrija Prlainović i Petar

sportašima, te je prvu godinu besplatno

Trbojević.


30/4/2013

sport

49

edvite jade

MALI NOGOMET

Najbolja Medicinska U PETAK popodne na malonogometnom terenu s umjetnom travom u Gospinom polju održan je ženski nogometni turnir. Ukupnu pobjedu odnijele su mlade nogometašice Srednje medicinske škole.

1. B HVL

‘Pao’ Galeb!

GLADIJATORI NA FINAL FIGHTU

Perak u Zadru DUBROVAČKI MMA borci nastavljaju s nastupima u hrvatskim borilačkim arenama. Nakon atraktivnog nastupa Ante ‘Hodajuće nevolje’ Delije na Final Fightu 03 u Splitu, gdje je u 90 sekundi svladao Grka Michaila Laprakisa, dubrovački ljubitelji MMA borbi s nestrpljenjem očekuju ulazak u ring Mara ‘Mean Machine’ Peraka u Zadru u petak, 10. svibnja na Final Fightu 04. Ipak, još uvijek nije poznat Perakov protivnik, ali znajući njegov

dosadašnji put, meč će sigurno biti atraktivan. Dva tjedna kasnije, u petak 24. svibnja u ring će i Delija, i to na petom izdanju Final Fighta, koji će se održati u Osijeku, a očekuje se i nastup Antuna ‘Killera’ Račića.

Pratite nas na Twitteru www.twitter.com/dulist_hr

VATERPOLISTI dubrovačkog Bellevuea osvojili su vrijedne bodove u derbi susretu 12. kola 1. B HVL pobjedom u Makarskoj protiv favoriziranog galeba MR s 10:9, po četvrtinama 0:2, 3:2, 2:3, 5:2. Vrijedi istaknuti kako je sastavu trenera Boža Vuletića nedostajalo čak pet igrača, ali je ipak ostvarena pobjeda. Stizali su Belvijaši prednost Galeba od 2:0, 4:2 i 7:4, a u posljednjoj četvrtini od 5:7 došli do 10:9. Najbolji u redovima Bellevuea bio je mladi Loren Fatović sa 6 golova, Ivica Duždević dodao je 3, a Leo Bogdanović jedan. Bellevue, koji s ovom pobjedom drži drugo mjesto, u 13. kolu u Gružu u subotu, 4. svibnja dočekuje vodeću Opatiju.

2. HMNL - JUG

Square slavio u Šibeniku MALONOGOMETAŠI dubrovačkog Squarea u svom pohodu k Prvoj lizi upisao je još jednu vrijednu pobjedu. U 21. kolu južne skupine 2. HMNL u Šibeniku su svladali Crnicu sa 7:3. Već se znaju i protivnici u kvalifikacijama za 1. ligu. To su prvak istočne skupine Brod 035 iz Slavonskog Broda, vodeća momčad zapadne skupine Histria ADT iz malog istarskog mjesta Oprtlja te prva momčad sjeverne skupine zagrebačka Uspinjača.


50

30/4/2013


30/4/2013

51


duList IN

52

duList IN ZABAVA • GRADSKA SCENA • MODA • NOĆNI ŽIVOT

ONLINE IZLOŽBA MLADOG FOTOGRAFA

Storm Chaser Daniel na Fotosofiji

FOTOSOFIA, portal ljubitelja fotografije, u jednoj od posljednjih online galerija HIGHLIGHT donosi izložbu Daniela Pavlinovića. Ovaj lovac na vremenske (ne)prilike dio je tima Storm Chasers, ekipe kojoj je hobi fotografiranje munja i sličnih vremenskih uvjeta kad svi ostali ostaju kod kuće, Daniel i ekipa kreću u akciju.

KONCERT “SREĆOM TEBE IMAM”

Klape pjevale za slijepe HUMANITARNI koncert „Srećom tebe imam“ za slijepe osobe i Klub korisnika pasa vodiča upriličen je 25. travnja u Gospinom polju. Na koncertu su sudjelovale klape Ragusavecchia, Maestral, Subrenum, FA Linđo, Ragusa, Kaše, Mareta, te grupa Dariva. Koncert su organizirali Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča Zagreb - Klub korisnika pasa vodiča Dubrovnik.

30/4/2013

VOLE LI NAŠI POZNATI SUGRAĐANI PRO

Dubrovčani aosnica sv bi biti ok li a b e e it tr ob lji kuhanje našim se a Z . ta o KUHINJA iv gž no, tu uje zajed obiteljsko g g la o b n v e e s n d što ko ju se živi. Osim repričava p m , e lo v a to r s p i skim itne ras tu i suza u i neke b šta, bude li a r g o ig v se započn s s , ole nosimo iz tine iz šk ivot. Svi ž dogodovš o v ji nas a r p a melje ko to je z te I , . o a n h v e o ij n sm la biti o os e bi treba doma on n g a o n k s a r lj e H obit i jesmo. bi se treima kakv gladi, već ja n a v čine takv a lj m sa dragim dstvo zato je hrane n e lj e ij d samo sre ta koje oz tima živo diti da kr s u o d tr a o r p u li ba amo tinski uživ a ljudima is a ž . ubrovčan rana pru oznatih D p o k li nam ta h . o k ju e a o pitali n često kuh Stoga sm te koliko ti a h u k vole li znaju li i

TANJA ČUČUK

Vikendom kuham konavoska jela - Jako volim kuhati, no nažalost nemam vremena. Ali zato to nadoknadim vikendom kada smo svi doma i tada kuham naša klasična, konavoska jela - juhu, lešadu i pečeno. Nedjeljom kuham ribu, posebno volim spravljat ribu na buzaru, salatu od hobotnice. Dakle, nedjeljom spravljam ribu, a subotom pečeno, dok preko tjedna kuham nešto što se može brzo spremiti. Moje društvo posebno hvali moju zelenu menestru i pašticadu. Recept za zelenu menestru dobila sam od svekrve te nju spravljam za Svetoga Vlaha i za ostala slavlja – naglasila je poduzetnica Tanja Čučuk.


30/4/2013

duList IN

53

OVODITI VRIJEME ZA ŠPAHEROM?

PIŠE: ANA PROHASKA

obožavaju dobro jesti! NORA NOVAK

Obožavam pastu na sve moguće načine - Volim kuhati, ali ne svaki dan. Obožavam kuhati sve što ima veze s pastom, dakle pastu na sve moguće načine. Inače, većinom kuham za sebe i sestru, a za puno ljudi nisam još kuhala jer imam tremu – istaknula je fotografkinja Nora Novak.

IBRICA JUSIĆ

Uživam u onome što spravim

JUG BAŠICA

Specijalitet mi je brodet - Kuham skoro svaki dan. Znam skuhati sve, ali specijalitet koji posebno volim kuhati je brodet. Njega jako dobro skuham i u njemu uživam – direktor tvrtke Ragusa parking Jug Bašica.

- Kuham za sebe, imam 10 vrsta jela koje vrtim u krug. Specijalitet mi je jelo sa 4 vrste mesa, puno povrća. Inače dvaput tjedno jedem ribu. U Zagrebu pored stana gdje živim imam dobru placu i tu se opskrbljujem. Mislim da se zdravo hranim i uživam u onome što sebi spremim. Koristim i puno maslinovog ulja koje dobivam od prijatelja iz Dalmacije – istaknuo je kantautor Ibrica Jusić.

IVO MARGARETIĆ

Ne kuham skoro nikako - Ne kuham skoro nikako. Također nemam neke posebne specijalitete, nisam izbirljiv i što mi žena stavi na stol bez pogovora pojedem. Jedino ne volim da hrana bude preslana. Nemam sklonost prema kuhanju, a što se tiče pomoći u kući mogu sve drugo – predsjednik županijskog HSUa Ivo Margaretić.

Pratite nas na Facebook profilu www.facebook.com/www.dulist.hr


duList IN

54

KONCERT ZA PAMĆENJE

30/4/2013

FOTO: TEA STJEPOVIĆ

Ekipa Zabranjenog pušenja osvojila Dubrovnik

LEGENDARNI rock’n’roll bend iz BiH, Zabranjeno pušenje, nastupio je 26. travnja u prepunom Revelinu, po tko zna koji put potvrđujući svoj status nenadmašnog rock zvuka. Nakon tri godine, ponovno su ‘svratili’ u Dubrovnik

kako bi nas podsjetili na svoje stare i nove hitove devet studijskih albuma, tri kompilacije i dva live albuma, a uskoro stiže i deseti album, u kojem će dubrovački fanovi, sudeći po atmosferi s posljednjeg po redu koncerta, siguno itekako uživati!


30/4/2013

duList IN

55

RADNO LJETO DUBROVAČKOG GLUMCA

Robert Bošković vraća se na Igre! DUBROVAČKI glumac Robert Bošković, koji već godinama profesionalnu glumačku karijeru gradi u Zagrebu, vraća se na Ljetne igre. Dobio je angažman na najvećem

ovogodišnjem projektu Igara, operi Cosi fan tutte W. A. Mozarta. Bošković će biti asistent režije, a čitavo djelo osmislit će priznata britanska redateljica

Sally Burgesse, profesorica na Royal Collage of Music u Londonu. Njih dvoje uhvatili smo nedavno na jutarnjoj kavi, gdje nam je tom prilikom sama

Sally istaknula kako se raduje projektu kojeg radi s Robijem. -Tu sam već dva dana, a vezano za ovaj projekt mogu istaknuti kako je ovo izniman i velik projekt. Dizajnerica kostimografije je Matija Vuica. Operom će ravnati Oliver Gilmor, britanski dirigent. A za Roberta mogu reći samo riječi hvale – on je izvrstan mladi umjetnik i fantastično je organiziran. Moj je asistent na ovom projektu, a ja se itekako radujem povratku u Dubrovnik u 6. mjesecu! - istaknula je Burgesse. Oliver Gilmour nedavno je nastupio u Dubrovniku sa Simfonijskim orkestrom. Premijera Mozartove opere, na rasporedu dan nakon svečanog otvaranja Ljetnih igara, bit će izvedena u koprodukciji fondacije Music Without Frontiers iz Londona, tvrtke Agavent Miša Mihočevića i Dubrovačkih ljetnih igara.


duList IN

56

30/4/2013

CANIS PASTORALIS CROATICUS

Prijatelj vjeran od CANIS pastoralis croaticus, veliko je ime za malog psa ogromnog srca. Pas kojeg je Bog stvorio da strepi nad slabijim od sebe i čuva od vukova pod vedrim nebom. Uvijek ga vodi srce i uistinu je čovjekov najbolji prijatelj. Hrvatski ovčar, najstarija autohtona hrvatska pasmina, priznata od FCI od 1969. godine. Za taj čin je zaslužan prof. dr. Stjepan Romić i 34 godine njegovog napornog rada. On, kao “otac pasmine”, pronašao je u arhivu đakovačke biskupije najstariji poznati zapis o toj pasmini iz 1374. godine, rukopis biskupa Petra Bakića. Od tada pa do danas hrvatski ovčar nije znatno promijenio izgled. Zapisi đakovačkih biskupa iz 18. stoljeća, u kojima se opisuje izgled hrvatskog pastirskog psa, gotovo u potpunosti odgovara današnjem standardu hrvatskog ovčara. To je zapravo jako bitna činjenica jer je kod hrvatskog ovčara priča o nastanku i povijesti jako jednostavna, ako ne i jedinstvena. Svatko unutar

granica Lijepe Naše zna za priču kako “od stoljeća sedmog tu Hrvati dišu”, a malo ih zna da su i tada, uz oganj naših praotaca, sjedili mali crni lajavci, skromni i srčani i takvi ostali do današnjih dana. Jedini su psi kojima je u imenu kao atribut podrijetla uvijek stajalo samo Hrvatski. Pomalo rastužu-

je podatak da ih je malo, jer su daleko popularnije neke druge pasmine sa glamuroznijom pričom, koje su najvjerojatnije za nekoliko stoljeća siromašnije. Ali jednako tako je žalosna nezainteresiranost vlasnika da prijavljuju legla pri HKS-u i pomognu održavanju na životu ove nevjerojatne priče koja


30/4/2013

duList IN

57

PIŠE: SANJA MILOVČEVIĆ

d stoljeća sedmog

nas prati od prvih dana života na ovim područjima.

OVČARSKI, GOVEDARSKI PAS Hrvatski ovčar je po standardu na donjoj granici srednje visine, visok je između 40 i 50 centimetara, crne boje, a dlaka

mu je kovrčava ili valovita. Psi se okote sa ili bez repa, a oboje zadovoljava standard. Lakog je kasa, vrlo ustrajan i izdržljiv. Po FCI klasifikaciji spada u grupu ovčarskih i govedarskih pasa. Izuzetno su otporni na bolesti i imaju dug životni vijek, čak 14 godina i sve to ih objektivno čini dobrim izborom kako za čuvara tako i kućnog ljubimca. Ni što se prehrane tiče nisu zahtjevni. Naravno, svaki gazda svoga konja hvali, pa tako je svatko siguran u to da je baš njegov pas taj, najbolji i apsolutno nezamjenjiv....ali, moja priča počinje mrvicu drugačije. Odrasla sam uz strastvenog zaljubljenika u njemačke ovčare i to je oduvijek bio jedini pas kojeg sam htjela u svom dvorištu i uz svoju djecu. Kada je došlo vrijeme za psa, moj muž se posvetio zadatku i jedan dan mi je pokazao sliku hrvatskog ovčara i rekao sav sretan:”Evo ga ženo, to je pas za nas!” Moj odgovor je bio jednostavan: “To!? Nema šanse! Što ti je to?!? Izgleda kao da je vuk napastovao ovcu! To neće u moje dvorište! “ Naravno, sada tvrdim da je to definitivno jedini pas kojeg bi htjela u svom dvorištu i uz kojeg znam da su mi djeca sigurna. Ono što se najčešće kod hrvatskog ovčara tumači kao ‘opasno’ i što ljude generalno dovodi u zabludu je njihova neiscrpna energija koja je definitivno problem, ako nije pravilno usmjerena. To je pas koji ima neutaživu potrebu za ljudskim društvom, igrom i radom. Iz svog osobnog iskustva govorim, njegova energija

je tolika da nekad imam osjećaj da nikada ne spava. Poznanici su me često pitali je li zatvara taj pas usta ikada?! Uči brzo i lako, ali u ranoj fazi dresure vlasniku je potrebno sve strpljenje ovog svijeta jer su neumorni. U jednom trenu se iz najslađeg malog mekog šteneta pretvore u ozbiljnog psa koji samo čeka zadatak koji će sa velikim veseljem obaviti. Međutim, ako ga ne dobije, sam će si pronaći “posao” koji se nama možda i neće svidjeti! Ali kao i kod svakog drugog psa, sve je to samo stvar odgoja. Ne postoji pasmina koja se ne mora dresirati i socijalizirati.

ČUVARI BEZ PREMCA Kao čuvari dvorišta i obitelji su nezamijenjivi, u stanu se prilagođavaju bez problema, kao ovčari su u stanju izdvojiti grlo iz stada po imenu na zahtjev vlasnika, a daleko su najsretniji kada sjede okruženi djecom. Njihove su sposobnosti toliko brojne jer su nevjerojatno prilagodljivi. Trenutak kada sam shvatila da je moj muž ipak bio u pravu i da je

zaista on pas za nas, je onaj kada sam vidjela prilog o hrvatskom ovčaru imena Kro. Riječ je o psu kojeg je njegov vlasnik Kat Imamura nazvao Kro, što na japanskom znači crn. Simpatična koincidencija! Do tada sam ih uvijek doživljavala kao obične neugledne crne pse koji živcano laju na lancu. Odakle tolike predrasude o toj pasmini još uvijek ne mogu shvatiti jer su naši najstariji autohtonci i nevjerojatno je da ljudi generalno znaju toliko malo o njima. A uz to moram spomenuti i činjenicu da su oni potpuno crni i samo im se zubi vide dok tako jadni laju pa nije čudo što ih se ljudi prepadnu. Ako pitate našeg poštara što on misli, vjerovatno bi se nasmijao od srca, jer naš se Čvrći njemu samo namjesti tako da ga ovaj može pomaziti...kontra svim predrasudama jer kod hrvatskog ovčara zapravo više vrijedi ona da zaista pas koji laje ne grize! Danas se uzgajaju diljem svijeta, njihove mogućnosti su nebrojene i zaista su naše nacionalno blago koje bi trebali malo više paziti.

KARAKTER HRVATSKIH OVČARA

Hitri poput vjetra PROČITALA sam u jednom članku zanimljiv citat koji lijepo opisuje karakter naših hrvatskih ovčara: “U Japanu pse poput hrvatskog ovčara zovu Fu-rin-ka-zan, u prijevodu Vjetar-šuma-vatra-planina. – To je bilo borbeno pravilo generala Takede Shingena, a znači: Kreći se hitro poput vjetra, budi tih poput šume, napadni žestoko poput vatre i budi nepobjediv poput planine. Nije li ova izreka upravo savršena za hrvatske ovčare?”


duList IN

58

30/4/2013

ŠPICA NA STRADUNU VIKEND u Dubrovniku donio je zaista brojna događanja, te su se iz tog razloga mnogi naši građani zaputili u staru gradsku jezgru. Od drugog studentskog dana sporta, simbola aktivnog života u Gradu, do čišćenja porta ili pak slatkog zalogaja kojeg su nam pripremili iz udruge “Gradimo Pelješki most”, Dubrovčani su odista uživali u prekrasnom i

bogatom vikendu. Akcija čišćenja podmorja u staroj gradskoj luci od 9.30 do 11 sati privukla je brojne građane i volontere koji su pomagali maknuti smeće iz porta, dok je ekipa iz ronilačkog kluba Dubrovnik izvlačila nakupljeno smeće. Nakon vrijedne akcije, uslijedila je i poslastica od 2 i po metra – “Slatki most”, torta koja je specijalno doputovala iz Zagreba.

Proljeće i rekreacija u điru


30/4/2013

duList IN

59

OPROŠTAJNI PARTY U ELEKTROJUGU

Vjeverica otišao u mirovinu GORDAN PRIŠLIĆ VJEVERICA danas je sa svojim kolegama u Elektrojugu proslavio svoj odlazak u mirovinu. Na dirljivom oproštaju okupio se veliki broj njegovih kolega i prijatelja, koji su se uz dobru hranu i vino te neizostavnu dobru glazbu prisjetili svih sretnih trenutaka u zajedničkom radu s Vjevericom. Uz Vjevericu u mirovinu iz Elektrojuga ove godine idu i Marija Šarlić, Mare Puh, Ivo Puh i Dijana Trbuhović. - Odlazim nakon 45 godina dugog rada u Elektrojugu i HEPu, kad s tim zbrojimo i šegrtovanje to je više od 49 godina rada. Ali zapravo ne idem u mirovinu, već ostajem u službi mojih kolega, da im ostanem pri pomoći, jer uvijek im treba neki animator. A ja sam u Elektrojugu uvijek bio više animator, nego radnik! - istaknuo je na proslavi dobro raspoloženi Vjeverica. Poznat kao zabavljač i DJ, radijski voditelj na Radio Dubrovniku i Radio Libertasu, radiestezist u vječnoj potrazi za

podzemnim vodama, Prišlić je svoj nadimak stekao još u sedamdesetim godinama, i to, kako sam objašnjava, zbog izbočenih prednjih zuba. Tijekom svih godina ostao je poznat po svojoj krilatici: Nisam čovjek, nisam ptica, ja sam Vjeverica! A-ca! bm/zp


60

duList IN

30/4/2013

UDRUGA MLADIH ORLANDO

Otpisanimator predstavio novi album NOVI album Otpisanimatora pod nazivom “ Upeklo je “ promoviran je u četvrtak, 25. travnja u Udruzi mladih Orlando. Izvrsna rap večer uz prave ljubitelje ovog tipa glazbe, a sve u intimnom klupskom izdanju, okupilo je mnoštvo publike. Uz Otpisanimatora, po prvi put dubrovačkoj publici predstavili su se i Alejuandro Buendija i Magellano, koji su odsvirali i neke svoje stvari. Inače, Alejuandro Buendija član je poznatog splitskog sastava T.B.F, autor većine njihovih tekstova, a van okvira T.B.F -a, Buendija stvara jedan drugačiji glazbeni svemir. Magellano je zagrebački MC , osnivač Sinestet crew-a, dugo prisutan na hip-hop sceni, a iza sebe ima jako puno snimljenih pjesama. mnj/ts


30/4/2013

horoskop

61

OVAN

VAGA

Postat ćete mirniji i tiši. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom poslovno surađuju. Zamišljat ćete se u ulozi stabilizatora. Mnogi će zaista uravnotežavati stvari na poslu.

Tokom ovog tjedna smirit će se vaš privatni život. Napokon ćete s drugom stranom moći razgovarati normalnije. Sve ste spremniji jasno i glasno izraziti svoj stav, a ako se netko s njim ne slaže, vi ćete iznijeti argumente. Nećete odustati sve dok se ne postigne kompromis. Budite ono što jeste.

BIK

ŠKORPION

Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Ako ste u vezi, uživajte. Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Oni koji traže posao također će biti prilično aktivni. Mogli bi ga i naći. Nemojte zanemariti redovan san.

Sad će biti još teže, a otuđenje će biti još veće. Prihvatite to kao prolazno vrijeme u kom imate priliku vježbati toleranciju, samokontrolu, strpljenje i diplomaciju. Imajte na pameti da će to ojačati vaš karakter, a to je jako puno. Svaki dan nađite nešto što vas veseli.

BLIZANCI

STRIJELAC

Sve ćete se više baviti onim unutrašnjim, premda nećete društvo zanemariti potpuno. Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa. To će ih potaknuti da rade još predanije. I umjetnici će istraživati nove načine izražavnja. Raste vaš interes za alternativu.

Vaša vesela priroda postat će malo tiša, a vi na neki način običniji. Barem kad se radi o ljubavi. Oni koji traže posao mogli bi biti pozvani na razgovor koji obećava. Nije isključeno da posao dobiju. Oni koji već rade bit će skloni pokazivati emocije na radnom mjestu ili će u svom poslu istinski uživati.

RAK Postat ćete društveniji. Oni koji su još sami gotovo svo slobodno vrijeme provodit će s prijateljima, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno u veće grupe ljudi i neće se osamljivati. Sad možete raditi malo lakše i bez pritiska. Oslonite se na one koji vas podržavaju.

LAV

JARAC Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Neki će čak (što nije tipično za njih) riskirati. Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće biti dosadno.

U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje dominacije, a upravo ono će vas odvesti korak unazad. Bilo bi mudrije da se utišate i strpite. Ne samo da vaši nadređeni pojačavaju pritisak na vas, nego vas i provociraju. Najbolje je pozvati se na pravila posla i striktno ih poštovati.

VODENJAK

DJEVICA

RIBE

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Mnogi će gledati da usavrše svoju stručnost. Neki će putovati u strane zemlje.

Ako ste još sami i tražite ljubav, pokrenite se. Ovo su dani kad bi moglo zaiskriti na terasi lokalnog kafića, u sasvim neobavaznim družćenjima uz kavu ili na putu do škole. Ako ste u vezi, oboje ćete se kretati više nego inače. U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija.

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojim će trebati pokazati mnogo razumijevanja i tolerancije za drugu stranu. Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlosti.


duList info

62

duListnfo i

30/4/2013

BISKUPIJSKI SUSRET MLADIH

NAJAVE • DOGAĐANJA

IMPRESSUM GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Mia Njavro FOTOGRAFI Zvonimir Pandža, Nora Novak KOLUMNISTI Božo Lasić, Boris Njavro

VIJEĆE za mlade Dubrovačke biskupije organizira redovni Biskupijski susret mladih pod geslom “Hodimo, gradimo, ispovjedajmo” na dan 4. svibnja. Program susreta počinje u 9 sati završnicom Katoličke malonogometne lige. Utakmice će

‘Hodimo, gradimo, ispovjedajmo’

GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin

trajati sve do 11.30, kada se najavljuje objed i pauza, da bi se program nastavio u 14 sati ispred crkve sv. Vlaha. U 14.30

MARKETING Kristina Ostojić, Željka Krstulović

KLUB LAZARETI

TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš JUST DUBROVNIK Kim Lucia Butigan, Ariana Koši

Dubrovnik, 30/4/2013 Broj 82 GODINA II. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

organiziraju se radionice u skupinama po Gradu, zatim u 15.45 igra, potom u 18 sati Pokorničko bogoslužje i ispovijed

u Dubrovačkoj katedrali, u 19 sati misa u Katedrali, u 20.30 večera te od 21 sat večernji zabavni program u Sjemeništu.

Stiže Rundek Cargo Trio! DARKO RUNDEK u društvu fenomenalnog multi-instrumentalista Dušana Vranića i osebujne violinistice Isabel, nastupit će 4. svibnja u Lazaretima. Za ovu turneju najavljuju novi pristup nastupu te nove i stare pjesme. Koncerte Darka Rundeka nije potrebno posebno najavljivati, u Gradu je uvijek rado viđen gost. Ulaznice su u pretprodaji 65 kuna, na ulazu 90 a za volontere dubrovačkog referenduma 50 kuna, te se oni mogu javiti u uredu ARL.

ART RADIONICA LAZARETI

Buvljak art studija PRSA BUVLJAK art studija PRSA iz Dubrovnika održat će se 4. i 5. svibnja u Art radionici Lazareti od 11 do 18 sati. Osim četiri začetnice projekta art studia PRSA, u goste će se zvati i drugi umjetnici i dizajneri kako bi obogatili ovaj događaj. Ovaj vikend izlagat će Petrunjela 5re, Rhubin, Zjena, ekipa iz EarthOn!, Anamarija Obradović, Stephanie Milina i Dalia Herceg.


30/4/2013

63


zadnja

64

UOČI PRVI SVIBNJA, PRISJETIMO SE DALEKE 1934. GODINE

U Gružu prvi štrajk dubrovačkih radnika U SVOM radu ‘Pomorske djelatnosti na dubrovačkom području između dva svjetska rata’, autorica Marija Benić Penava donosi i zanimljivu, tužnu priču sa sretnim krajem, a koju objavljujemo uoči 1. svibnja – praznika rada. Uz, to, donosimo vam i fotografiju iz nekadašnje dubrovačke novine "Laus", a na njoj se nalazi prvi štrajk ikad održan u Dubrovniku – u gruškoj luci. Naime, gruška luka, iako uoči 2. svjetskog rata prva u tadašnjoj državi po skladišnom prostoru, treća po redu iza Sušaka i Splita, bila je zadnja po mehanizaciji i opremi. Broj radnika u gruškoj luci tijekom tridesetih godina stalno se povećavao, ali u razdoblju velike ekonomske krize uvjeti rada postaju iznimno teški. Iako je 1. svibanj simbol velikih demonstracija koje su se dogodile u Chicagu na ovaj dan 1886. godine i dan danas obilježava se na našim prostorima. Tadašnje demonstracije održane su, baš poput ovih u Gružu, radi zahtjeva radnika za osmosatnim radnim vremenom. U Hrvatskoj je 1. svibnja, ili popularnije rečeno, 1. maj, prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru. U današnjem je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.

30/4/2013

POGLED STRAGA

14

politika

U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA PR STRUČNJAK ZORAN PUCARIĆ - KOLIKI JE HENDIKEP DUBROVČANA?

24

aktualno

VIKTORIA DOBRYNSKA, VLASNICA AMBASSADOR BARA – OBOŽAVAM DUBROVNIK I TO SE VIDI NA MENI

36

kultura

AUDICIJA ZA PREMIJERU 64. IGARA „ALLONS ENFANTS“ - PREDSTAVA O SADAŠNJEM TRENUTKU DUBROVNIKA Koliko se prosječan radnik plaćao? Tek dva i pol do četiri tadašnja dinara, a na naknadu bi mogli i zaboraviti ako su bili loši vremenski uvjeti.

ZAPOSLENA I DJECA Radilo se čak i do trideset sati bez prekida. Radnici nisu imali nikakvu zaštitu, a često su bila zaposlena i djeca od 14 godina. U rujnu 1934. sve je kulminiralo. Dogodio se organizirani štrajk obalnih radnika, koji su tražili samo osnovna prava – kolektivni ugovor o radu te je sporazum između njih i po-

slodavaca i postignut! Njime je određen osmosatni radni dan, vrijednost satnice od 6 do 8 dinara, isplata prekovremenog i noćnog rada, stoji u radu. Poslodavci su se obvezali da neće progoniti radnike zbog sudjelovanja u štrajku. Međutim, znatan broj njih ipak je bio otpušten. Samo četiri godine poslije postignut je i kolektivni ugovor između strukovnog Saveza pomoraca Jugoslavije i Saveza pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije. U zahtjevima obalnih radnika i pomoraca bio je jak utjecaj Komunističke partije Jugoslavije. mnj

52

duList IN

VOLE LI NAŠI POZNATI SUGRAĐANI PROVODITI VRIJEME ZA ŠPAHEROM?

okreni dulist.hr


duList #82  

Dubrovački tjednik, 30. travnja 2013.

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you