Page 1

GRAĐANI BI PARKING

AUDIO koči razvoj Zatona

NINA BADRIĆ

PUTEVIMA REVOLUCIJE

Ja se samo Vlahušić i kunem u ljubav Muratti u Kini

SRIJEDA, 21. STUDENI 2012. / BROJ 60 / CIJENA 6,99 KUNA

16.11.2012.

DAN KAD JE ZAVRŠIO DOMOVINSKI RAT

KOMENTAR POVJESNIČARA

ANTE NAZORA

Zaustavimo laži o Oluji!

GRADSKI VIJEĆNICI OBRUŽALI

Tko je kriv za anarhiju među kulturnjacima?


2

OGLAS

21/11/2012


PEŠKAFONDO

21/11/2012

3

Ponos I u samo jednom danu generali su pomirili ono što nikome ranije nije pošlo za rukom. Pokazali su da se na pravi način može artikulirati između desnice i ljevice, vjernika i agnostika

ZNAŠ Andrea, zapamti, danas je završen Domovinski rat. Malo me je čudno pogledala moja dvanaestogodišnjakinja i uzvratila protupitanjem. Ali, mama, što to govoriš, rat je završio davno prije nego sam se ja rodila. Znam, da ti je to malo teško shvatiti, ali ipak... Odvi-

ljive. Generali su oslobođeni, a sudsko vijeće je odbacilo sve zlokobne teze o genocidnosti hrvatske nacije, koja je nastala na zločinačkom pothvatu. Znali smo mi od samog početka što je i kakav je bio Domovinski rat, no svejedno, prekrasan je to osjećaj kad je nakon dugih godina iščekivanja skinuta ta teška optužba, hipoteka ‘zločinaca’ skinuta je s leđa svih žitelja Lijepe naše. Gradom su odzvanjala crkvena zvona, Dubrovački vatrogasci su ‘odvrnuli’ sirene, automobili su trubili, a zastave su se u trenu zavijorile na balkonima. Kao vulkan iz nas je eruptirao nacionalni ponos, a zrak je ispunila pozitivna energija. Priznati smo, slobodni smo, a na briljantnoj oslobodilačkoj akciji Oluja nema mrlja. To je Hrvatska. Čestit narod. I kad pogledamo unatrag, dvadesetak godina od neovisnosti, tri su datuma koja bi

Hrvati trebali s ponosom slaviti. Dan kada je Vatikan priznao Hrvatsku, obrambenu akciju Oluja u kojoj je oslobođen veliki dio teritorija naše Domovine i dan kada su se generali Gotovina i Markač kao slobodni ljudi vratili u Hrvatsku. I u samo jednom danu generali su pomirili ono što nikome ranije nije pošlo za rukom. Pokazali su da se na pravi način može artikulirati između desnice i ljevice, vjernika i agnostika. Uzdignute glave i s osmjehom na licu Gotovina je stao pred razdraganu masu i s bine na Trgu bana Jelačića odaslao velike riječi. Okrenimo se budućnosti! Ima li ičeg ljepšeg od budućnost!? A upravo njoj se okrenuo Gotovina. Hrvatska ima budućnost i samo o nama ovisi hoćemo li znati prepoznati ovaj trenutak i krenuti u pravom smjeru. To je najmanje što zaslužuje današnja generacija... Adio Vam GRAĐANI BI PARK ING

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 28. STUDENOG

AUDIO koči razvoj Zatona

SRIJEDA, 21. STUDE

NINA BADRIĆ

NI 2012. / BROJ

DAN KAD JE ZAV

60 / CIJENA 6,99

KUNA

RŠIO DOMOVINSKI

KOMENTAR POVIJ

ESNIČARA

ANTE NAZORA

PUTEVIMA REVO

LUCIJE Ja se samo Vlah kunem u ljubav Mur ušić i atti u Kini

Zaustavimo laži o Oluji!

GRADSKI VIJEĆNIC

RAT

16.11.2012.

PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ

jao se tako naš razgovor u petak kasno popodne. Negdje iza ponoća zazvonio je telefon, prvo muk od satelita, a onda pitanje. Je li istina? Čuo sam nešto, nisam stig’o otvorit internet, je li istina da su ih oslobodili? - bile su njegove na hip izgovorene rečenice negdje nasred mora pred Amerikom, a nakon njih olakšanje, ponos i mir. Krenula sam iz početka, jer zaslužio je svaki detalj... Iščekivanje, šok, pa erupcija emocija. Sve smo to proživjeli u samo jednom danu. Petak, 16. studenog bit će zauvijek zapamćen kao jedan od najsvjetljijih dana hrvatske povijesti. I znam, prošlo je već od petka, možda će netko reći da nismo aktualni, da smo se trebali prebaciti u stvarnost, kolotečinu i čeprkati po dnevno - političkim temama. E pa, ja bih ostala na petku. Onom ponosu, radosti i ushićenju kada smo čuli vijesti iz haaške sudnice su neponov-

I OBRUŽALI

Tko je kriv za anarhiju među kulturnjacima?


4

AKTUALNO

21/11/2012

OSLOBAĐANJE GENERALA GOTOVINE I MARKAČA POVIJESNI DAN ZA HR

I Dubrovnik pozd OSLOBAĐANJE generala Ante Gotovine i Mladena Markača 16. studenog povijesni je događaj za Hrvatsku. Generali su oslobođeni optužbi za progon, deportaciju, pljačku javne i privatne imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja, razaranje, ubojstvo, nečovječna djela te okrutno postupanje tijekom i nakon operacije Oluja u kolovozu 1995. godine. Žalbeno

vijeće tako je pobilo gotovo sve odluke Raspravnog vijeća i suca Alphonsea Orieja, koji je Antu Gotovinu prošle godine osudio na 24, a Mladena Markača na 18 godina zatvora. S obzirom da je Žalbeno vijeće najviše zamjerki imalo na dio presude koji generale tereti za prekomjerno granatiranje, te da je ustvrdilo da su postojeći dokazi nedovoljni za tezu

FESTA NA STRADUNU

Dubrovačka zvona za generale Opća euforija vladala je prošlog petka i u Dubrovniku. Nakon izricanja oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču dubrovački biskup mons. Mate Uzinić naložio je zvonjavu zvona u svim dubrovačkim crkvama, a u nedjelju se u svim crkvama slavila misa zahvalnica uz pjevanje „Tebe Boga hvalimo“. Biskup Uzinić tom je prigodom izrazio radost i sreću zbog oslobađajuće presude generalima, ali još više jer je ovim presudama vraćeno dostojanstvo Hrvatskoj i obranjen dignitet Domovinskog rata. Slavlju su se priključili i Dubrovački vatrogasci upalivši sirene na svim vozilima parkiranim u garaži. Istu večer organizirana je i proslava ispred Crkve svetog Vlaha gdje su Dubrovčani proslavili dolazak generala. Uz zastave, slike generala i domoljubne pjesme, a nakon mimohoda, sa Straduna je poručeno generalima kako je Dubrovnik cijelo vrijeme bio uz njih.

o protupravnom granatiranju Gračaca, Knina, Benkovca i Obrovca, sve ostale optužnice pale su u vodu. Pala je i teza o postojanju udruženog zločinač-

kog pothvata protjerivanja srpskog stanovništva iz tzv. SAO Krajine, a generali nisu napravili nikakve propuste, nisu mogli utjecati na kaznena djela niti


21/11/2012

5

RVATSKU

dravio generale! SLAVIO I STON

Bakljada na zidinama u čast generala I Ston je slavio. U organizaciji Društva prijatelja HNK “Hajduk Split” iz Stona zapaljeno je 100 bengalki na stonskim zidinama u čast hrvatskih generala. cidu, da je vodila obrambeni i oslobodilački rat te da je borba hrvatskih branitelja bila pravedna i časna. Time je, složit će se mnogi, napokon završen Domovinski rat. Hrvati su vijest o oslobađanju generala Gotovine i Markača dočekali s oduševljenjem. Možda čak prvi put, nakon ratnih

je utvrđena njihova zapovjedna odgovornost. Time je skinuta ljaga sa Domovinskog rata i vremena u kojima je stvarana hrvatska država, i napokon su

nam „veliki“ skinuli onaj uteg koji nas je gušio sve ove godine i priznali da Republika Hrvatska nije nastala na udruženom zločinačkom pothvatu i geno-

90-ih, bili su jedinstveni i ponosni jer je potvrđeno ono što su oduvijek znali – njihova država nije stvorena na zločinu. Do kasno u noć slavilo se u svim gradovima i mjestima. Na središnjem Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, više od 100 tisuća građana bakljadom i uzvicima „U boj, u boj za narod svoj“ i


6

AKTUALNO

„Zovi, samo zovi svi će sokolovi za te život dati“ dočekalo je generale Gotovinu i Markača. General Gotovina tom prigodom vrlo emotivno pozdravljao se s građanima i prijateljima koje očito godinama nije vidio. - Od srca hvala što ste bili s nama i što ste nam bili potpora – doviknuo je general Markač prije nego što se popeo na pozornicu. - Dobra večer dragi prijatelji. Sretni smo što smo s vama, ovo je naša zajednička pobjeda, bila je Oluja u ratu, ovo je pravna Oluja, ovo je točka na I, rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti svi zajedno – poručio je Gotovina. - Zahvaljujem se institucijama države koje su nas podržale i bile s nama sve ovo vrijeme, predsjedniku Republike, predsjedniku Vlade, ministru obrane, pravosuđa i posebno našem veleposlanstvu u Deen Hagu. Budućnost je pred nama, u našim rukama i mi smo svi

21/11/2012

zajedno. Hvala vam i sretno – zaključio je general Gotovina. - Moram zahvaliti svima koji ste bili uz nas kada nam je bilo najteže, u srcu uvijek sam nosio svoju Domovinu, a Domovina ste svi vi. Znao sam da nisam sam i bilo mi je lakše, znao sam da nije bilo zločinačkog pothvata i da su hrvatska vojska i policija časno obranili svoju Domovinu. Sretan sam da u budućnosti možemo reći da smo oslobodili svoju zemlju bez ikakve mrlje. U ratu izvojevali smo prekrasnu pobjedu, koja ulazi u svjetske anale kao vojna pobjeda. Hrvatska je slobodna. Hrvatska je stvorila časnu vojnu silu koja je pobijedila agresora i stvorila svoju slobodu. Svima vama veliko hvala. Živio hrvatski narod i domovina zauvijek – poručio je general Markač. Slične poruke poručili su generali na primanju kod predsjednika Iva Jospovića. ap/bm/zp

REAKCIJE DUBROVČANA

‘Ovo je pobjeda hrvatskog naroda’ Izuzetno sam sretan i ponosan što je nakon toliko godina pravda došla na svoje. Ovo je pobjeda hrvatskog naroda, hrvatskih branitelja. Hvala dragom Bogu što je bio na našoj strani - kazao je predsjednik UHDDR-a Igor Žuvela u Revelinu u reakciji na oslobođajuću presudu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču. - Osudom generala bila bi osuđena država Hrvatska, cijeli njen narod i pokoljenja. Drago mi je da je svijet shvatio da smo bili ispravni, da smo obranili svoj dom, da nismo bili na tuđem teritoriju i nismo drugog ugnjetavali. Branili smo se i sačuvali slobodu. Bog neka poživi Hrvatsku i naše generale - zaključio je Žuvela. - Ovo je strašno značajno, ne samo zbog generala, nego zbog svega - izjavio je Goran Zec. - Napokon će izaći iz tog kazamata - dodao je jedan naš sugrađanin sa suzama radosnicama u očima, dok je drugi viknuo kako današnji dan treba biti proglašen nacionalni blagdan. Posebno je živo bilo i na društvenoj mreži Facebook, gdje su se nizale objave i komentari, objavljuju fotografije generala, hrvatskih nacionalnih simbola. “Dubrovnik slavi!”, “Ponosni i sretni!”, “Ima Boga!”, “Svi u Zagreb dočekati generali!”, “Hvala Vam i dobrodošli doma!” samo su neki od komentara naših sugrađana na Facebooku.

KOMENTAR ANTE NAZORA NA OSLO

Zaustavimo l Nevjerojatno je da su pojedini mediji vodstvima raznih nevladinih udruga, upitne stručnosti kad je riječ o Domovinskom ratu (o drugim kvalitetama neka procijeni javnost), u zadnjih 10 - ak godina posvetili toliko prostora

OSLOBAĐAJUĆA presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču od životnog je značaja za same generala, a u političkom smislu od ogromnog je značaja za Hrvatsku. Ona je moralna satisfakcija generalima i njihovim obiteljima za sve ono što su pretrpili ovih godina, kada su bili žrtve nepravde. No, ona ne mijenja sliku povijesti, kako neki ovih dana navode u medijima, jer povijest se ne piše na temelju sudskih presuda, nego na temelju cjelovitog uvida u izvore. Bez obzira na sudsku presudu, činjenica je da spomenuti generali nisu zločinci, činjenica je da Knin nije ni prekomjerno ni neselektivno granatiran i činjenica je da Hrvatska „Olujom“ nije provela „udruženi zločinački pothvat“, odnosno da nije odgovorna za odlazak srpskoga stanovništva iz Hrvatske. Za to, kao i za nužnost pokretanja oslobodilačke vojno - redarstvene operacije kao jedinog mogućeg rješenja problema okupiranog teritorija Republike Hrvatske, u kojoj su, nažalost, neizbježne i civilne žrtve, odgovorna je isključiva politika srpskog vodstva. Dakako, uz takvu politiku, za incidente i ubojstva srpskih civila odgovorni su i neposredni počinitelji zločina, no to sigurno nisu

zapovjednici hrvatske vojske i policije, ni tadašnja hrvatska politika koja je učinila sve što je mogla u onakvim okolnostima da civilne žrtve budu što manje. Primjerice, u akciji pod nazivom “Spasimo život”, pokrenutoj nakon “Oluje”, na oslobođenom području zbrinuto je 10.594 osoba, od toga 70,4 posto Srba.

MNOGI PODLEGLI TEZAMA SUDA Nažalost, mnogi su podlegli autoritetu institucije, odnosno tezama Haškog tužiteljstva, iako bi trebali priznavati samo autoritet činjenica. Što uopće misliti o onima kojima uza sve dokumente, fotografije i videozapise, treba presuda Haškog suda da bi shvatili da Knin nije bio razoren, da Gotovina i Markač nisu zločinci...? Što misliti o onima koji neistinama i poluinformacijama već 15 - ak godina neprestano truju medijski prostor u Hrvatskoj? I u emisiji „Nulta točka“ ovog ponedjeljka rečeno je, primjerice, da hrvatska država nije ništa poduzela da kazni počinitelje, odnosno da nitko nije osuđen za zločine počinjene nad srpskim civilima u ili nakon „Oluje“, iako je do 1999. „pravomoćnom presudom za ubojstvo na kazne zatvora od 1 do


21/11/2012

7

OBAĐAJUĆU PRESUDU

laži o Domovinskom ratu! 15 godina“ osuđeno 12 osoba: „Zvonimir L., Miloš M., Dane K., Mario D., Veselko B., Zoran Š., Darko S., Ivica L., Ivica S., Ivica D., Mirsad N., Robert S., a na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina osuđen je Perica Č. Istodobno vođeni su postupci „zbog kaznenog djela ubojstva u selu Varivode, Gošići i Očestovo, a protiv osoba koje su sudjelovale u kriminalnim radnjama tijekom i neposredno nakon “Oluje” (pljačka i palež) na hrvatskim sudovima do rujna 1999. na odgovarajuće kazne osuđene su 1492 osobe hrvatske nacionalnosti.

da je u pokušaju izlaska iz opkoljenog i Vukovara 18. studenoga uhićen i hladnim oružjem ubijen 13 - godišnji Igor Č., da su djeca Slobodan (rođ. 1981.) i Goran (rođ. 1987.) Č. ubijena 18. siječnja 1992. u Erveniku hicem iz puške, a tijela su im potom zapaljena... Ubili su ih pripadnici srpskih postrojbi. S obzirom na to da bi se trebali držati načela da sve žrtve zaslužuju pijetet, a posebno ubijena djeca, bez obzira na njihovu nacionalnost, kako je moguće da su u medijima u Hrvatskoj spomenuta ubojstva tako neravnomjerno zastupljena?

PRAVEDNIK S BRKOVIMA

TRAGIKOMIČNOST POJEDINIH TISKOVINA

U toj je emisiji, pravednik s brkovima, koji ovih dana telefonom iz Zagreba tješi Savu Štrpca, ucviljenog zbog propalog plana da Hrvatsku proglasi zločinačkom tvorevinom i tako izbori legitimitet za „Republiku Srpsku Krajinu“, ispalio u medijski prostor novu dezinformaciju, otprilike – „da se ubojstva ostale djece u Hrvatskoj ne mogu usporediti s ubojstvom ubijene Aleksandre Z., jer su stradala u granatiranju“. Nije sporno da je ubojstvo djevojčice Aleksandre i njezine majke stravičan zločin, no čovjek koji se bavi pitanjem ljudskih prava i žrtava u Domovinskom ratu, ako to ne radi selektivno, trebao bi znati i napokon javno reći da to nije jedini primjer tako brutalnog ubojstva, da su djeca Dario (rođ. 1986.) i Tomislav (rođ. 1989.) J. ubijeni u studenom 1991. u selu Kostrići,

Tragikomično je gledati ovih dana rad uredništva pojedinih tiskovina koje su dan nakon donošenja oslobađajuće presude svoje novine omotali posterom Ante Gotovine, a na dan izricanja presude na naslovnici tih novina nije bilo ni slova o tome, kao da je riječ o nekoj privatnoj parnici u Haagu, a ne o događaju od iznimnog nacionalnog značaja. Da ne spominjem što su pojedinci pisali i govorili, a kako danas govore... Posebno su licemjerni oni koji su nakon izricanja drakonske prvostupanjske presude u travnju 2011. prozivali sve koji nisu prihvatili takve presude Haškog suda „da nisu sposobni suočiti se s prošlošću“, a generalima su javno poručili da „još nije kasno da se pokaju“. Tada su takve presude za njih bile „pravične“, a sada su „skandalozne“, iako je riječ o istom sudu čiju su objek-

tivnost i stručnost dizali u nebo i predstavljali kao neosporni autoritet. Da ne bi bilo zabune, zato što smatram da svi počinitelji zločina trebaju biti kažnjeni, postojanje sudova za ratne zločine smatram civilizacijskim iskorakom, ali pod uvjetom da uvažavaju činjenice i pravila ratovanja, da ne djeluju politički, da znaju razlikovati uzroke od posljedica i da se jasno odrede prema agresoru, jer se samo kažnjavanjem agresora može preventivno djelovati na sprječavanje novih ratova, odnosno agresija. A Haški sud za to nema mandat. Dakle, ne prihvaćanje onakve prvostupanjske presude nije pitanje odnosa prema Haškom sudu, nego pitanje odnosa prema činjenicama. Prihvaćanje onakvih objašnjenja u presudi ne bi bilo „suočavanje s prošlošću“, nego pomirba s ne-

pravdom! Nevjerojatno je da su pojedini mediji vodstvima raznih nevladinih udruga, upitne stručnosti kad je riječ o Domovinskom ratu (o drugim kvalitetama neka procijeni javnost), u zadnjih 10 - ak godina posvetili toliko prostora. Oni su odgovorni za pokušaj da se raznim poluinformacijama i netočnim podacima teze haških tužitelja o „Oluji“ u Hrvatskoj prihvate kao konačna istina. Njihovi pokušaji danas su ogledalo licemjerja, kao što je knjiga „Gotovina – stvarnost i mit“ (Zagreb, 2010.), spomenik svim lešinarima, čiji je cilj opravdati unaprijed zadani zaključak, a ne povijesna istina. Dr.sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno - dokumentacijskog centra Domovinskog rata


8

IZDVOJENO

21/11/2012

NEPRAVOMOĆNO OSUĐEN ZA RATNO PROFITERSTVO I PRIMANJE MITA

Sanaderu zatvo

IZABRANA S OSAM GLASOVA

Nina Obuljen predsjednica Programskog vijeća HRT-a NINA OBULJEN izabrana je u ponedjeljak za predsjednicu novog Programskog vijeća HRT-a, javlja Odjel za odnose s javnošću HRT-a. Nju je kao jedinu kandidatkinju s osam glasova za i jednim protiv prihvatilo novokonstituirano vijeće koje je ujedno za njena zamjenika izabralo Brunu Kragića. Vijeće je i ovjerilo mandate svojim članovima pa su tako na četiri godine ždrijebom izabrani Josip Jelić, Bruno Kragić, Arsen Oremović, Sandra Ravlić, i Zoran Šangut. Na dvije godine izabrani su Ivica Maštruko, Nina Obuljen, Neda Ritz i Marina Mučalo. Preostala dva člana iz redova zaposlenika HRT-a bit će izabrana naknadno.


21/11/2012

9

or od 10 godina Nakon prvostupanjske presude Ivu Sanaderu u slučaju INA-MOL, mogla bi se očekivati nova kriza u mješovitoj upravljačkoj strukturi INA-e, ali i u hrvatsko-mađarskim odnosima IVO SANADER, bivši premijer RH kriv je za ratno profiterstvo i primjanje mita, oba kaznena djela za koja se tereti u optužnici. Sanader je kriv i za primanje mita od MOLa i za primanje mita od Hypo banke, te je nepravomoćno osuđen za jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora. Za prvu točku optužnice određeno mu je 3 godine i 6 mjeseci zatvora. Za drugu točku određeno mu je 7 godina i 6 mjeseci zatvora. Sanader mora u roku od 15 dana vratiti protupravno stečenu imovinsku korist od 3,6 milijuna kuna. Nakon prvostupanjske presude Ivu Sanaderu u slučaju INA-MOL, mogla bi se očekivati nova kriza u mješovitoj upravljačkoj strukturi INA-e, ali i u hrvatsko-mađarskim odnosima, pišu mediji. Iako je riječ o nepravomoćnoj presudi, Županijski sud u Zagrebu

NAKON PRESUDE

Dubrovački HDZ-ovci nedostupni Nakon izricanja presude bivšem premijeru Ivu Sanaderu po kojoj je proglašen krivim za ratno profiterstvo i primanje mita, i nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, pokušali smo stupiti u kontakt sa čelnim članovima dubrovačkog i županijskog HDZ- a. No, nitko od njih nije bio dostupan. ozbiljno je doveo u pitanje poslovnu reputaciju MOL-a jer implicira da se ta tvrtka vlasničkih udjela u INI i većinskih upravljačkih prava domogla uz pomoć korupcije. Budući da se svaki pravni akt nastao na kaznenom djelu može proglasiti ništavnim u okvirima međunarodnog prava, Hrvatska bi Vlada mogla razvrgnuti ugovor s MOL-om koji trenutno raspolaže s 48 posto dionica INA-a, ili zatražiti promjenu u upravljačkoj strukturi kompanije.

MUSLADIN ZADOVOLJAN SASTANKOM din nakon sastanka mještana Gornjeg čela s gradonačelnikom i kapetanom Rikardom Rossettijem. Tema sastanka bila je povezivanje Gornjeg čela s brodskom linijom za Dubrovnik, te ostale teme vezane za život na Kalamoti. Trenutno Kalamotezi mogu jedino pješke preko otoka u Donje čelo, pa otamo brodom u Gruž, a sada će se situacija promijeniti. Naime, na sastanku je usuglašeno kako bi bilo najbolje brzobrodsku liniju s Mljeta i Šipana ujutro kratko zaustaviti na novom mulu u Gornjem čelu, a popodne na povratku učiniti isto. Time bi se i učenicima OŠ Ivana Gundulića koji žive u Gornjem čelu omogućilo normalno pohađanje nastave. Teme sastanka bile su i komunalno uređenje, javna rasvjeta te obnova staza i riva, te uređenje gruške luke sukladno UPU Gruški akvatorij, kojim se planira dio obale namijeniti barkama i brodicama stanovnika Elafita koji njima dolaze u Grad.

Mještani Gornjeg čela dobit će liniju SASTANAK je bio pozitivan, gradonačelnik je podržao na šu inicijativu, te dao pismeni zahtjev prema Agenciji za obalnu linijsku plovidbu, za hitnu uspostavu brodske linije prema Gornjem čelu – istaknuo je Đuro Musla-

- Što se tiče ostalih komunalnih uređenja, zahvalili smo se i gospodinu Milanu Periću koji je pomogao da se i ostale stvari odrade, te ćemo nastojati do iduće turističke sezone još poboljšati život na otoku – zaključio je Musladin.


10

AKTUALNO

21/11/2012

PUTEVIMA SVILE

Andro GRADONAČELNIK Dubrovnika Andro Vlahušić otišao je na put u Kinu. Kako je i najavio u nedavnom razgovoru za crnogorski dnevni list Pobjeda, Vlahušić se zaputio na Daleki Istok kako bi pokušao uspostaviti zračnu liniju Peking

U IŠČEKIVANJU NOVE TURE ISUZU AUTOBUSA

Pokvarila se još jedna PIŠE: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

TRAGOM informacije da se u svega tjedan dana pokvario još jedan od tri nova ISUZU autobusa, ovoga puta onaj koji vozi na liniji broj 2, kontaktirali smo Marka Mišića, glavnog sindikalnog povjerenika za promet u Libertasu i zamjenik sindikalnog povjerenika Balda Kovačevića koji i dalje ostaje pri mišljenju da su MAN-ovi autobusi provjereni i dokazani na našem području. - Ova nova kupnja ISUZU autobusa nije pogodna. No, tu su odluku donijeli Uprava i Gradsko vijeće. Obistinile su se naše zle slutnje, izlazi na vidjelo da novi autobusi nisu kvalitetni. Što očekivati kad nakon mjesec dana stane novi autobus? Što će tek biti za 7 do 10 godina, koliko bi mu trebao biti eksploatacijski vijek? - pita se Mišić.

REMIZA NA NOGAMA - Ne znamo koji su točno detalji ugovora vezano za odr-

žavanje, dobili smo tek usmeno da su oni pod garancijom. Činjenica je da autobusi voze u Dubrovniku, a da je servis u Krapini, što je izuzetno daleko, tako da ne znam kako će to funkcionirati. Jučer je isto tako autobus stao, bilo je velikih problema, došli su skoro svi iz Remize. Riječ je o novim tehnologijama koje mi nismo preuzeli. Bilo je par ljudi na nekakvoj obuci u Turskoj, ali to je sve premalo za preuzet jedno novo vozilo - mišljenja je Mišić. Zanimljivo je i da su na nove ISUZU autobuse raspoređeni točno određeni vozači. - Riječ je o određenim ljudima koji su postavljeni na te linije i autobuse. Nemamo ništa protiv toga, ali ipak mislim da su svi vozači trebali odraditi određenu obuku, jer ako se netko razboli ili iz nekog drugog razloga ne dođe na posao, kako ću onda ja odraditi njegovu smjenu, kad mi nitko ništa o tom autobusu nije rekao. Kako tehnika ide

naprijed, razvijaju se i neki novi sustavi, a nije dobro da vozači sami dolaze do nekih zaključaka - naglašava Mišić.

DERANJA: NEMA KVARA Direktor Libertasa Đuro Deranja dodaje kako autobus na liniji broj 2 nije stao zbog kvara, već zbog ljudskog faktora. - Nije bilo nikakvog kvara, već je stvar rukovanja. Mi obučavamo ljude, riječ je o novoj stvari i ne mogu odmah sve zapamtiti, primjerice upute i novu tehnologiju, ali vozilo nije bilo u kvaru, i odmah je jučer počeo voziti - naglašava Deranja. Prema našim informacijama, kvarovi su se dogodili i na ostalim autobusima. Na naše pitanje je li to istina i kako će se ubuduće u Libertasu rješavati kvarovi, Deranja odgovara: - Nitko s njima nema problema. To što smo imali nisu problemi. Riječ je o novima stvari-

ma i dolazi do nekih pojava što je normalno za nova vozila, bez obzira na marku. Kad se uzmu nova vozila potreban je određeni period da se s njima ljudi upoznaju, i da se pokažu neke eventualne mane. Ali za sada nemamo nekih većih problema. Na naše pitanje zbog čega su samo određeni ljudi raspoređeni na linijama na kojima voze nova tri ISUZU autobusa, Đuro Deranja naglašava kako je za vozila bolje da njima rukuje određeni broj ljudi. - Mi ćemo i dalje obučavati ljude, a novi autobusi će voziti na onim linijama koje kapacitetom mogu zadovoljiti. Te autobuse ne možemo staviti na Mokošicu ili na liniju broj 6 jer su tamo potrebni autobusi većih kapaciteta. Naši su ljudi naučili voziti ture. No, dobro je da određenim autobusima rukuju 3,4 čovjeka, a ne njih 50. To je bolje za vozilo. Ali naša priroda posla je takva da se ljudi moraju mijenjati na linijama, no


21/11/2012

11

o i Olga lete u Kinu - Dubrovnik. Međutim, Vlahušić u Peking nije otputovao sam. Kako saznaje duList, s njim je na daleke pute pošla i predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti. Može se pretpostaviti kako Muratti svoje vrijeme u Kini neće provesti tek turi-

stički, već će većinu svog vremena utrošiti razmjenjujući iskustva s istaknutim članovima sestrinske stranke, tamošnje Komunističke partije. U izaslanstvu Grada Dubrovnika našla se još jedna Vlahušićeva zaslužnica, HNS-ovka Vesna

Delić-Gozze, inače ravnateljica dubrovačkog kulturnog gubitaša Doma Marina Držića. Ona je, dapače, tu delegaciju u dalekoj Kini i dočekala, jer kako smo uspjeli saznati, DelićGozze tamo je stigla prije svih. Podsjetimo, upravo je Delić-

Gozze na prošli tjedan neodržanoj sjednici Gradskog vijeća trebala naslijediti Antuna Maračića na mjestu ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik, pa joj ovo egzotično putovanje vjerojatno dođe kao utješna nagrada. bm

a Libertasova prinova? ipak se trudimo da to bude manji broj ljudi na vozilu i da od 180 ljudi koliko ih imamo, ne vozi svatko svako vozilo, već da

voze određena vozila. Onda se ona bolje paze i čuvaju, i prije se daje informacija o tome ima li kakvih promjena na njima -

zaključuje Deranja. Nova tura ISUZU autobusa, ukupno njih 7 trebala bi prema ugovoru doći do Nove Godine,

dok bi ostalih 6 trebali doći krajem ožujka. Do nove turističke sezone, svi bi trebali biti u funkciji.


12

AKTUALNO

21/11/2012

Grad gradi lijevi skretač, stanovnici bi i parkiralište

AUDIO koči ra

Piše: Baldo Marunčić Snimio: Zvonimir Pandža

Oni u agenciji su odgovorni nama građanima, mi smo Republika Hrvatska u čije ime oni raspolažu tom imovinom. Ne mogu oni činiti što žele, već ono što treba nama građanima – rekla nam je Marija Haselsteiner

Stanovnici Zatona Velikog ne žele da se zemlja u vlasništvu Republike Hrvatske na ulazu u mjesto prodava privatnim vlasnicima, već da se preda Gradu Dubrovniku, koji bi na tom mjestu po njihovom traženju trebao urediti parkiralište za Zatonjane i goste Zatona. Riječ je naime o česticama zemlje 490/1, 491, 497/2, 487/2 i 3090/2, u katastru opisanima kao pašnjak, voćnjak i potok, ukupne površine 791 metar kvadratnih na predijelu Ponta Mala. Tu je zemlju Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) sredinom kolovoza stavila ‘na bubanj’, i to po početnoj cijeni od 89.295,84 kune. Mjesni odbor potom donosi zaključak kojim traži od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te AUDIOa da obustave prodaju zemlje, te ju prenesu u vlasništvo Grada Dubrovnika s namjenom iz-

gradnje parkirališta. Sredinom listopada natječaj za prodaju spornog zemljišta završen je, a kako smo uspjeli saznati javio se jedan potencijalni kupac.

Čačić ‘odgodio’ sastanak Stanovnica Zatona Velikog Marija Haselsteiner već mjesecima nastoji utjecati na državne institucije, prije svih na Ministarstvo graditeljstva i agenciju AUDIO kako bi se prodaja

Grad Dubrovnik je stava da zemljište treba ostati namijenjeno izgradnji treće trake s čim je Grad upoznao Mjesni odbor, Hrvatske ceste i AUDIO, na kojima je odluka – odgovorili su nam iz Gradske uprave obustavila. Za duList je kao najnoviju vijest navela kako je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja njen zahtjev u ime stanovnika Zatona Velikog „dostavio na nadležno postupanje“ agenciji AUDIO, međutim nije sigurna da će AU-

DIO obustaviti prodaju. - Vratila sam se iz Austrije, gdje sam živjela 37 godina. U mirovini sam i živim u Zatonu. Jednostavno se ne mogu priviknuti na ovaj nered. I to me gura da nešto poduzmem. Ako bi država prodala tu zemlju,


21/11/2012

13

azvoj Zatona! kako Ministarstvo spomenutim dopisom tek pere ruke od daljnjeg postupanja, jer za raspolaganje zemjom ipak je nadležan AUDIO, koji je u kolovozu i raspisao natječaj.

‘Mi smo ta Republika Hrvatska’

navodno bi u ugovoru stajalo da se treća traka može graditi – ističe Haselsteiner. Iz agencije AUDIO rekli su nam kako je još za četvrtak, 15. studenog u Dubrovniku bio najavljen sastanak predstavnika agencije s predstavnicima dubrovačke ispostave Hrvatskih cesta i Grada Dubrovnika. Do tog sastanka, međutim, zbog promjena na čelu Ministarstva graditeljstva, navodno nije došlo. Marija Haselsteiner sumnja

- Ali oni u agenciji su odgovorni nama građanima, mi smo Republika Hrvatska u čije ime oni raspolažu tom imovinom. Ne mogu oni činiti što žele, već ono što treba nama građanima – rekla nam je Haselsteiner, koja je spomenula i mjesnu ‘ćakulu’ kako je zamjenik gradonačelnika Niko Šalja navodno u Zagrebu ‘dao dozvolu’ za proširenje treće trake za skretanje prema državnoj cesti, što znači da stanovnici ostaju bez parkirališta, jer prostora za oboje nema. Haselsteiner osobno u to ne vjeruje. - Zatonu svakako treba ta treća traka, ali nama treba i parkiralište, a veličina zemljišta je nedovoljna za oba rješenja. Sve skupa je to prekomplicirano. Na sastanku s Jerkom Šegedinom iz Hrvatskih cesta vidjela sam da treći trak postoji s južne strane poviše plaže, baš preko tog zemljišta. A mi smo tražili da se to prebaci na sjevernu stranu, kako bi se skretanje odmaknulo od plaže, jer bi s takvim rješenjem ulaz u Zaton iz pravca Orašca bio kompliciran. Tražili smo da se ovo zemljište koje je na prodaju dijelom upotrijebi za treću traku na skretanju, a drugim dijelom za parkiralište. Kad bi to bilo privatno zemljište to bi značilo

U suradnji s Hrvatskim cestama napravili smo projekt lijevog skretača za ulaz u Zaton. Riječ je o prometnoj crnoj točki i to se mora riješiti. Ispostavilo se da je AUDIO raspisao natječaj za prodaju zemljišta na koji bi se cesta trebala proširiti. Grad Dubrovnik uložio je primjedbu na natječaj, koji nije zaustavljen, ali će u ugovor o kupoprodaji ući i klauzula po kojoj je budući vlasnik dužan ustupiti prostor za proširenje ceste – rekao nam je Šalja

da nemamo pravo ni staviti nož – ističe Haselsteiner. Zamjenik gradonačelnika Niko Šalja za duList je pak izjavio kako je on bio uključen samo u projekt izgradnje treće trake.

Grad ne računa na parkiralište - U suradnji s Hrvatskim cestama napravili smo projekt treće trake, odnosno lijevog skretača za ulaz u Zaton. Riječ je o prometnoj crnoj točki i to se mora riješiti. Kad smo razgovarali s AUDIO-em, ispostavilo se da su oni raspisali natječaj za prodaju tog zemljišta na koji bi se cesta trebala proširiti. Grad Dubrovnik uložio je primjedbu na natječaj, koji nije zaustavljen, ali je u dogovoru s AUDIO-om i Hrvatskim cestama odlučeno da će u ugovor o kupoprodaji ući i klauzula da će budući vlasnik biti dužan ustupiti onoliko prostora koliko je potrebno za proširenje ceste. Očekujemo završnu verziju projekta kojeg izrađuju Hrvatske ceste, a gdje će se točno parcelacijskim elaboratom odrediti

koliko je u milimetar potrebno cestu proširiti. Taj elaborat postat će sastavni dio ugovora o kupoprodaji i na osnovu njega će AUDIO nastaviti eventualnu prodaju – rekao nam je Šalja, dodavši kako mu je poznat zahtjev Mjesnog odbora Zaton, ali i kako ne zna detalje o dijelu priče koji se odnosi na izgradnju parkirališta. - Nisam protiv da se tamo napravi parkiralište, ali stanovnici Velikog Zatona trebaju se obratiti gradonačelniku – zaključio je Šalja. - Grad Dubrovnik je stava da zemljište treba ostati namijenjeno izgradnji treće trake s čim je Grad upoznao Mjesni odbor, Hrvatske ceste i AUDIO, na kojima je odluka – odgovorili su nam iz Gradske uprave. Do zaključenja broja iz agencije AUDIO nismo dobili nikakvu informaciju hoće li uslijediti novi sastanak niti hoće li se uvažiti zahtjevi Zatonjana. Kako sada stvari stoje, zemlja se prodava, lijevi skretač, odnosno treća traka se gradi, a stanovnici će za parkiralište morati pronaći neku drugu lokaciju.


AKTUALNO

14

21/11/2012

GRADSKO VIJEĆE OSTALO BEZ KVORUMA, A TRI USTANOVE BEZ ŠEFOVA

Tko je kriv za anarhiju u

PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ SNIMIO: ZVONE PANDŽA

IAKO je ravnateljima javnih ustanova u kulturi Grada Dubrovnika - Peru Šiši, Antunu Maračiću i Pavici Vilać 18. studenog istekao mandat, a Gradsko ih vijeće zbog nedostatka kvoruma nije izabralo za novi mandat ili pak razriješilo dosadašnjih dužnosti, oni i dalje ostaju na čelu svojih ustanova. Do odluke Gradskog vijeća koji će ih ili ponovno potvrditi ili razriješiti. Izrijekom je tako reklo Ministarstvo kulture od kojega je gradonačelnik Andro Vlahušić tražio očitovanje nastale situacije. Zbog obezglavljenih ustanova - Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Umjet-

TKO ĆE POTPISATI RAČUNE, PLAĆE...

Strah među kulturnjacima Unatoč

tumačenju

Mini-

starstva kulture, koje smatra kako ravnatelji iako im je istekao mandat ostaju ravnatelji do odluke Gradskog vijeća, među zaposlenicima postoji strah kako će ustanove dalje djelovati, tko će potpisivati račune, rješenja o plaćama, godišnjim odmorima... Kako doznajemo ovog se ponedjeljka nitko od glazbenika Dubrovačkog simfonijskog orkestra nije pojavio na poslu, dok u Dubrovačkim muzejima i Umjetničkoj galeriji Dubrovnik pokušavaju što normalnije voditi svoje ustanove.

ničke galerije Dubrovnik te Dubrovačkih muzeja - hitno se ovog ponedjeljka sastala gradska uprava:

ZAKONOM NEPREDVIĐENA SITUACIJA - Budući da zakon nije predvidio proceduru za ovakve situacije Grad Dubrovnik će zatražiti žurno očitovanje Ministarstva kulture o načinu rada kako bi Simfonijski orkestar, Dubrovački muzeji i Umjetnička galerija mogli normalno poslovati do izbora ravnatelja. Do primitka odgovora iz Ministarstva ustanove će u koordinaciji voditi gradonačelnik, Upravna vijeća i Upravni odjel za kulturu Grada Dubrovnika kako bi se omogućio kontinuitet rada - kratko su priopćili iz Grada Dubrovnika. O sudbini triju dosadašnjih ravnatelja, među kojima je dvojici 18. studenog prestao i radni odnos, Grad se nije oglasio.

Podsjetimo na ono na što je duList već ranije upozoravao da bi se moglo dogoditi ako se Gradsko vijeće, zbog ucjena Pera Vićana, ne održi. Naime, 17. studenog Šiši i Maračiću je

uz ravnateljski mandat isticao i radni odnos. Budući da ustanove nemaju ravnatelja nitko im nije mogao produljiti ugovor, odnosno ponuditi novi pa nije do kraja jasno očitovanje

‘PRESUDA MINISTARSTVA’

Ravnatelji ostaju ravnatelji Ministarstvo kulture, točnije zamjenik ministrice Berislav Šipuš ovog je utorka Andru Vlahušiću uputio očitovanje ovog tijela. - Člankom 5. stavkom 2. Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi („Narodne novine“ broj 96/01) propisano je da ravnatelje javnih ustanova u kulturi kojih su osnivači ili vlasnici županije, odnosno Grad Zagreb, gradovi ili općine, imenuju i razrješavaju predstavnička tijela osnivača ili vlasnika na prijedlog upravnih vijeća ustanova i po pribavljenom mišljenju stručnog, odnosno umjetničkog osoblja tih ustanova. Sukladno gore navedenome, dosadašnji ravnatelji ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik, a kojima su istekli mandati, ostaju ravnatelji do donošenja odluke predstavničkog tijela Grada Dubrovnika o njihovom razrješenju, odnosno do donošenja odluke istog tijela o imenovanju novih ravnatelja, a imajući u vidu da su oni upisani u sudski registar te da ustanova mora imati osobu koja ju zastupa - očitovanje je Berislava Šipuša.


A

21/11/2012

15

kulturnim ustanovama?

Ministarstva kulture koje kaže kako ravnatelji usprkos isteku mandata ostaju ravnatelji. Zar se ovdje ne bi trebao primjenjivati Zakon o radu, sukladno kojemu osoba istekom ugovora nastupa otkaz? Slično je i s Pavicom Vilać, ravnateljicom Dubrovačkih muzeja, koja je doduše u svom ugovoru imala klauzulu vraćanja na mjesto kustosice u slučaju ne produženja ravnateljskog mandata, no i ovdje je pitanje tko će joj u nedostatku ravnatelja to rješenje i potpisati. Je li tumačenje Ministarstva kulture sve promijenilo?

VIĆAN IZVRŠIO ZACRTANO No, ne treba smetnuti s uma kako je cijeli ovaj slučaj nastao zbog nezavisnog vijećnika Pera Vićana, na što je također duList upozoravao prije sjednice Gradskog vijeća. Upravo je on sam dan prije sjednice jasno i glasno izjavio kako na mjesti-

ma ravnatelja više ne želi vidjeti Šišu i Maračića. Vilać i njen rad je pohvalio, pa se da zaključiti kako je ona zapravo kolateralna žrtva u cijeloj ovoj zavrzlami, a i bila je jedina kandidatkinja za čelno mjesto u Muzejima. Vićan je proveo svoj naum, bez da je itko na to trepnuo, te se zajedno sa svojim vijećnicima Doris Lepeš Matić i Zoranom Cikatićem nije pojavio na Vijeću srušivši tako kvorum. Tome je pogodovao i nedolazak vijećnika HDZ-a te HSS-ovca Karla Gjurašića, s kojima bi i bez Vićana bilo kvoruma pa bi se ravnatelji triju ustanova u kulturi uspjeli imenovati. Treba spomenuti i nedolazak nezavisnog vijećnika Mila Hrnića na kojemu također, uz sve spomenute, leži odgovornost. Odgovornost za nastalo stanje leži prvenstveno na predsjednici Gradskog vijeća Olgi Muratti, koja je znajući za stisku s datumima sjednicu trebala i morala sazvati ranije, a ne pet minuta do podne. Iako je svoju odgovornost pokušala opravdati pa je na otkazanoj sjednici očitala bukvicu iz demokracije vijećnicima koji se nisu pojavili. No, i ona je sama trebala biti duboko svjesna posljedica koje će proizaći iz nedolaska vijećnika i to vladajuće koalicije, jer ovo nije prvi put da Pero Vićan ucjenjuje ostalih 10 vijećnika (ne)dolaskom. Ali ne, Muratti se nije osvrtala na tu činjenicu na koju je upozoravao i sam duList. Krivnju je, očito je iz njene poruke, svalila samo na vijećnike HDZ-a. I nije da ni na njima nije dio odgovornosti. Jest, itekako. Podsjetimo, vijećnici HDZ-a tražili su od Olge Muratti novi termin sjednice prvotno zakazane za 17. studeni, zbog njihovog

odlaska u Vukovar upravo tog jutra. Kad im je Muratti udovoljila zahtjevu, te sjednicu pomaknula za petak, 16. studenog, HDZ-ovci mijenjaju mišljenje pa javljaju kako na put u Vukovar odlaze ipak u petak! A kako duList doznaje, nisu svi vijećnici HDZ-a ni išli u Vukovar. Odgovornost za nastalu situaciju s tri ravnatelja leži i na Karlu Gjurašiću, vijećniku HSS-a koji je nekoliko dana prije sjednice rekao kako će se pojaviti ako ne bude taj dan poslovno odsutan. Očito su mu poslovne obveze bile važnije od vijećničke dužnosti. Spomenimo i to kako su Upravna vijeća i Orkestra i UGD-a podržala i predložila Gradskom vijeću produljenje mandata Šiši i Maračiću, čiji su protukandidati bili Damir Milat

MANEVAR

Pritisci na Upravna vijeća Iz krugova bliskih kulturnim ustanovama doznajemo kako gradska uprava vrši politički pritisak na Upravna vijeća. Sve kako bi se raspisani natječaji za ravnatelje DSO-a, UGD-a i Dubrovačkih muzeja poništili i na taj način izvršio politički manevar instaliranja vlastitih ljudi.

i Vesna Delić Gozze. A u Dubrovačkim muzejima jedina kandidatkinja za mjesto ravnatelja ionako je bila Pavica Vilać.


16

AKTUALNO

21/11/2012

SASTANAK MJEŠTANA SUSTJEPANA S PREDSTAVNICIMA GRADA I VODOV

Nećemo kanalizac PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Nezadovoljni mještani Su­stjepana ovog su ponedjeljka u svoje mjesto pozvali predstavnike Grada Dubrovnika i dubrovačkog Vodovoda kako bi razriješili brojne dubioze koje su se pojavile oko gradnje kanalizacijskog sustava. Prema svemu rečenom tijekom sastanka, kojemu je nazočio i duList, dalo bi se zaključiti kako mještane najviše muči plaćanje velikih naknada Gradu Dubrovniku za priključenje na komunalnu infrastrukturu. Pitaju se zašto moraju plaćati nešto što su do sad već imali, jer kanalizacija, moglo se čuti, građena je daleke 1964. godine. No, ona je prema riječima predsjednika Uprave Vodovoda Dubrovnik Branka Negodića ilegalna. - Zašto Vodovodu plaćamo nešto što već imamo - moglo se čuti od mještana Sustjepana. Jedan mještanin zapitao se kako je moguće da se kao legalne priznaju građevine, odnosno kuće građene prije 1968. godine, no ne i kanalizacija koja je

građena ‘64.

JEDNA KUĆA, ČETIRI PRIKLJUČKA! Mještanima je problem i što se za svaku jedinicu unutar iste kuće treba plaćati priključak. Tako je jedan mještanin istaknuo kako u njegovoj kući postoje četiri stana, svi se priključuju na jednu cijev, ali moraju Gradu Dubrovnik platiti čak četiri priključka! - Naša je kuća legalna i etažirana je, a koliko je ljudi s nelegalnim objektima, odnosno s neetažiranim objektima koji će sukladno tome platiti samo jedan priključak - govorio je ogorčeno jedan mještanin Sustjepana. Kako je objasnio Branko Negodić, on na naknadu Grada Dubrovnika, koju je usvojilo Gradsko vijeće, ne može utjecati. A Vodovodu će stanovnici morati platiti oko tisuću kuna, što nikome zapravo ne predstavlja problem. Od tih 1000

VIAMOV ODLAZAK S GRADILIŠTA

Gdje je tabla? Na radovima u Sustjepanu ovog je ljeta radila tvrtka Viam u vlasništvu gradonačelnikovog brata Mladena Vlahušića. Sad ih izvodi tvrtka Cestar iz Splita, čije su radnike nahvalili i sami mještani. Da je prije štekalo, dalo bi se protumačiti i iz riječi Branka Negodića. - Ovo ide dobro, prije nije išlo dobro i to moramo priznati. Sad su ozbiljni izvođači - rekao je Branko Negodić. Mještani su se pitali i zašto gradilište nije propisno označeno tablom s podatcima o izvođaču, projektantu, investitoru... No, tablu je s gradilišta odnio Viam, a Cestar iz Splita do danas tablu nije uspio dobiti natrag.

kuna 520+PDV odnosi se na obradu zahtjeva, a bez podnošenja zahtjeva i daljnje procedure, koja uključuje i plaćanje naknade Gradu neće biti niti priključenja na kanalizaciju. - Nama predstavlja problem cijena Grada Dubrovnika. Ne slažemo se s njom i ne želimo platiti 3000 kuna. Pitanje je što možemo napraviti kako bismo pokušali smanjiti tu cijenu sumirala je jedna mještanka, na što joj je predstavnik Grada Zoran Jerić rekao kako takav zahtjev može uputiti na Gradsko vijeće. - Ako nam Grad to ne dozvo-

li, ne želimo kanalizaciju - govorila je dalje, no takva opcija, jasno je svima, ne dolazi u pitanje.

ODUSTANITE OD NAKNADE NA RAČUN POVRATA POREZA! - Smatramo da je moralno od Grada Dubrovnika da nas oslobodi naknade na račun 20 godina povrata poreza. Nismo ga mogli imati jer Sustjepan nije bio okupiran. Mi ćemo takav zahtjev sastaviti i poslati Gradu - govorila je dalje na sastanku ova mještanka.


21/11/2012

17

VODA

ciju u Sustjepanu! DVA KATA, 12 TISUĆA KUNA

‘Tko koga laže?’

Sustjepan, naime, nikad nije uspio ući u područje posebne državne skrbi iako su u Domovinskom ratu bili prva crta obrane te je mjesto jako stradalo. Sukladno tome nisu poput ostalih okupiranih područja dobili ni posebne povlastice, makar povrat poreza. Iako su svi ogorčeni na ono što im se događa, kao i na raskopane ulice u kojima su trenutno radovi stali, a dijelom nisu dobro ni izvedeni, nitko nije želio stati imenom i prezimenom ispred onoga što govori. Na sastanku je bio i predstavnik izvođača radova Slobodan

Vulić iz tvrtke Cestar iz Splita. Istaknuo je kako se na sekundarnim kolektorima za sad neće raditi. Primarno je završiti čim prije radove na magistralnom vodu, staviti ga u funkciju i obaviti tehnički pregled, te početi redom od magistrale prema gore priključivati kuću po kuću na kanalizaciju. No, priključci se neće raditi ako mještani Vodovodu ne podnesu zahtjev, koji se potom šalje Gradu Dubrovniku za određivanje visine naknade. Tek nakon plaćanja naknade trebala bi ići priključenja. Paralelno s priključenjima kuća kanalizacijske cijevi će se

Jedna stanovnica Sustjepana ispričala nam je kako njena kuća ima dva kata, uredno je sve etažirana, a jedan kat kuće ljeti iznajmljuje kao apartman. Zbog toga će morati platiti dva priključka na kanalizaciju s ukupnim troškovima od 12 tisuća kuna. Kako? Za kat kuće u kojem živi platit će oko 3000 kuna, i to nije sporno. No, za apartman mora izdvojiti sukladno odredbi Grada čak 9 tisuća kuna. - Zvala sam Grad, i sad čekam da mi se javi tajnica. Imam uredno prijavljen apartman za kojega plaćam turistički paušal ili pristojbu, ovisno o načinu prijavljivanja gostiju, te godišnji poreza, a za kanalizacijski priključak sad bi trebala platiti skoro 9 tisuća kuna. S druge strane za stan u kojem živim cijelu godinu plaćam priključak samo 1900 kuna, plus 1000 kuna koje idu Vodovodu, što nije sporno - rekla nam je, naglasivši kako je zvala Turističku zajednicu gdje su joj rekli da nemaju ništa s tim. Isti odgovor dobila je i kod inspekcije. - Dobila sam informaciju kako apartman mogu prebaciti u sobe i tad ću priključak platiti samo 2900 kuna, ali koga lažem - Vas ili sebe? A ako sad otkažem apartman, plaćam 2900 kuna, s tim da ako ga dogodine ponovno prijavim, platiti ću razliku! S druge strane ako moja susjeda tek dogodine, nakon što se priključi na kanalizaciju, odluči prijaviti apartman, ona tu razliku neće platiti već samo iznos za kategorizaciju. Tko koga ovdje laže? Što ću ja sad platiti 12 tisuća kuna, a riječ je o jednom priključku? A netko ima tri ili četiri kata, ali mu ništa nije etažirano te plaća samo jedan priključak. To je prestrašno - ispričala nam je ova mještanka, koja je kao i ostali htjela ostati anonimna. voditi dublje u zemlju. Naime, dio radova, na što su upozorili i sami mještani, nije adekvatno izveden. Tako su na pojedinim mjestima po ulicama cijevi postavljene vrlo plitko, skoro arazo ulice. Prema obećanju Branka Negodića, ali i izvođača radova svaka cijev koja nije postavljena sukladno projektu i

normama, radit će se nanovo. Radovi na magistrali, zbog kojih je promet preusmjeren na Most dr. Franja Tuđmana, bit će završeni u roku. kasnit će se možda dan ili dva, sve zbog kiše. No, tada će se Vodovod naći u problemu kako cestu i s kojim financijskim sredstvima dovesti u prvobitno stanje.


18

AKTUALNO

21/11/2012

DOMIĆI USPJELI UĆI U SVOJ APARTMAN

“Ogradu su iščupali, PIŠE: BALDO MARUNČIĆ SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

POGLEDAJTE, pa tko može ovo napraviti? – pitao se dubrovački poduzetnik Nikša Domić, pokazujući na razbijene kuhinjske elemente, odvaljena vrata od kredence u svom apartmanu u koji je u ponedjeljak ujutro konačno uspio ući nakon više od 100 dana. Vještak građevinske struke Zdravko Nivić izvršio je snimanje stanja i utvrđenja nastale štete i načina sanacije, a prizor koji je Domića dočekao nakon otključavanja apartmana bio je šokantan. - Mislim da svjetla nema jer su nam počupali lampe. Vidjet ćemo kad uđemo unutra kako ćemo se snaći – rekao je ulazeći u apartman Domić. U apartmanu scena kao iz ratne 1991. godine. Počupana ograda, razbijen i istucan plafon, nestali kreveti, razbijene pločice na podu i na skalinima...

OSTALI GOLI ZIDOVI - Odnijeli su nam i staklena vrata prema taraci, ostali su

samo okviri. Pogledajte, ogradu su iščupali, skaline polomili – govori šokirana Domićeva maj-

Očevid je potrajao desetak minuta, Domić je predstavnicima suda donio i fotografije stanja prije devastacije. Rezultati vještačenja znat će se uskoro, a Domići od počinitelja, iza kojih stoji zagrebački poduzetnik Miro Čalušić, očekuju naknadu štete ka Antonieta, dok Nikša upozorava kako tek u donjem dijelu apartmana očekuje katastrofu. - Ograda je na taraci bila složena. Sve su odnijeli, dvije umjetničke slike jednog talijanskog umjetnika, jednu sliku Bokara, sve su skinuli sa zidova – govori 83-godišnja Antonieta.

Nikša Domić priča kako su privremeni „stanari“ čak tri dana puštali vodu u apartmanu, trošili struju. Nakon spuštanja razbijenim skalinima u donji dio apartmana, šok je postao još veći. Na zidovima čudne smeđe mrlje za koje Domić misli da su tragovi izmeta, naravno u reži-


21/11/2012

19

, a skaline polomili!” davali dojam da su spremni na sve, a koji su spavali deset metara od nas, ometali nam posao, radnu sposobnost, život, trošili nam vodu, struju, režije – priča Domić.

‘ULAGANJE’ OD 100 TISUĆA EURA

ji „stanara“. U kupaonici iščupane pipe, polomljene pločice. - Sve su nam digli, ostali su goli zidovi, sve su rascijepali i pobacali – objašnjava Domić, koji je imao problem pri otvaranju vrata prema taraci, radili su čekić i dlijeto. Očevid je potrajao desetak minuta, Domić je predstavnicima suda donio i fotografije stanja prije devastacije. Rezultati vještačenja znat će se uskoro, a Domići od počinitelja, iza kojih stoji zagrebački poduzetnik Miro Čalušić, očekuju naknadu štete. - To su bili opaki tipovi koji su

Podsjetimo, upravo je duList prvi pisao o velikim problemima koji su snašli Domiće. Budući da nisu bili u mogućnosti otplaćivati kredit na banci, odlučili su zatvoriti posao s kemijskom čistionicom („Ne da smo bili u gubitku nego smo otišli fondo!“) i urediti i taj prostor za iznajmljivanje. Došli su u kontakt s Mirom Čalušićem s kojim je dogovoreno ‘ulaganje’ od 100 tisuća eura za obnovu krova i izradu osnovnih projektnih dokumenata. Međutim, prostor se nije uredio, a novac je trebalo vratiti, ovaj put s kamatom 154 tisuće eura. U međuvremenu, kako nam je još u lipnju ispričala Antonieta Domić, Čalušić im podvaljuje lihvarski ugovor na 350 tisuća eura, što oni odbijaju platiti. Nakon niza pokušaja ucjenjivanja Čalušić postupno smanjuje iznose duga i vrijednost dugovanja spušta na 200 tisuća eura, ali s rokom plaćanja do kraja lipnja. Međutim, Domićima, koji u međuvremenu uspijevaju naći kupca apartmana od čega bi isplatili i banku i Čalušića, krajem lipnja preko agencije u apartman ulaze „gosti“, zapravo Čalušićevi rođaci i poznanici. Tada se u telefonskom razgovoru za duList Čalušić žalio kako su mu Domići trebali dug od 154 tisuće eura

Naslušala sam se rušenja i lupanja u tom apartmanu, ali nisam mogla zamisliti da će ovako izgledati. Ja sam 110 dana kroz moje škure gledala hordu kako ulazi i izlazi iz mog apartmana vratiti od zarade apartmana u koji je uletila njegova ekipa. - Taj objekt od iznajmljivanja godišnje donosi 40 tisuća eura. Ja ću kaznenu prijavu protiv Antoniete Domić podnijeti jer svjesno vara. Agencija njoj plaća novac od iznajmljivanja, a ona meni od toga ne vraća dug. Sav novac ide njima – rekao je tada za duList Miro Čalušić.

KROZ ŠKURE GLEDALA HORDU - Kriminalci pravi, razbojnici, eto. Imali su ih prilike svih ovdje uhvatiti – izjavila nam je Antonieta Domić i potvrdila kako se broj oštećenih u nepunih mjesec dana popeo na preko stotinu. - Nevjerojatno je da čovjek, pored svih vlasti, može ući u nečiju kuću, prokazati je svojom temeljem fiktivnog ugovora. Drago mi je da smo konačno mogli pokazati o kakvim se

ljudima zapravo radi. Ovo što je napravljeno na kućici u centru Dubrovnika, staroj 500 godina, a gdje se nitko nije upitao: što vam se to događa – rekao je na kraju Nikša Domić, dodavši kako postoje naznake da ima još žrtava u Dubrovniku. - Ljudi su se počeli javljati iz Zagreba, Kutine, Murtera, Čiova. Krug ljudi se proširio, i kad je 20 ljudi izvršilo pritisak na USKOK, oni su se, na našu sreću, uhvatili posla – izjavio je Domić. Njegova majka, koja je zbog svega provela 15 dana u bolnici, tek je zaključila: - Naslušala sam se rušenja i lupanja u tom apartmanu, ali nisam mogla zamisliti da će ovako izgledati. Taj Čalušić je bolestan čovjek i bilo bi mu dobro da se liječi. Ja sam 110 dana kroz moje škure gledala hordu kako ulazi i izlazi iz mog apartmana. Te posljedice ću nositi vjerojatno do kraja života, a one će mi i skratiti život.


20

RAZGOVOR

21/11/2012

POVODOM 60. GODINA DPDS-A RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM DENISOM

Ono što ti baština da RAZGOVARALA: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Ovu fizionomiju koju danas imaju zidine, to je fizionomija izvornih zidina kakve su bile izgrađene tijekom stoljeća, a današnju vizuru dobivaju nakon Velike trešnje. Međutim, zidina u ovom današnjem smislu, prezentiranih javnosti nije bilo prije Društva i Društvo je omogućilo posjet, način ekonomske eksploatacije i naravno vrednovanja. I to je najveći uspjeh Društva DRUŠTVO prijatelja dubrovačke starine svečanom sjednicom prošlog tjedna proslavilo je 60. obljetnicu postojanja. Tom prigodom zahvalnice je dobilo ukupno 79 zaslužnih pojedinaca te 30 tvrtki i ustanova, koje su pridonijele njegovu radu. U prigodi 60. obljetnice rada i

djelovanja Društva prijatelja dubrovačke starine, općenito o ulozi Društva u očuvanju baštine, aktualnim projektima obnove te o odnosu s Gradom Dubrovnikom, razgovarali smo s predsjednikom Denisom Orlićem. Društvo prijatelja dubro-

vačke starine ove godine slavi 60. obljetnicu postojanja. Koja je najveća zasluga Društva u očuvanju dubrovačke baštine? - Društvo su osnovali vizionari u svom, a očigledno i u današnjem vremenu. Stvorili su udrugu civilnog društva koja je,

prema njihovima idejama, trebala ne samo štititi spomeničku baštinu i prezentirati je, već i obnavljati, a donijeli su i ideju kako će Društvo funkcionirati. Ono radi po modelu kolektivne uprave i iako sam ja formalno i nominalno predsjednik, jer jedan mora biti prvi, ja sam prvi među jednakima, i moj glas ima potpuno jednaku težinu i značaj kao i svakog člana Malog vijeća, koje odluke donosi većinom glasova. Malo vijeće donosi odluke većinom glasova, i u više od 90 posto slučajeva, one se donose jednoglasno. To vam govorim jer je i to


21/11/2012

21

M ORLIĆEM

a, baštini treba vratiti zasluga gospara Lukše Beritića i njegove ideje koju je vukao iz načina odlučivanja i razmišljanja o općem dobru u Dubrovačkoj Republici. Dakle, i prije osnutka Društva, odmah nakon Drugog svjetskog rata, po pričanju naših starijih članova, počelo se inicijativom Lukše Beritića i pod njegovim nadzorom s prvim zahvatima na uređenju zidina. Morate znati da zidine u južnom dijelu tada uopće nisu bile prohodne. Uslijed, mahom austro-ugarskih nadogradnji, zidine nisu bile prohodne zbog raznoraznih objekata, koji su iz ovih ili onih razloga, u obrambene i druge svrhe, bili nadograđeni. Društvo je preuzelo na sebe tada, a i danas, zahtjevnu i tešku ulogu rušenja tih objekata i vraćanja zidina u izvorno stanje, kakvo je bilo 1806. godine. S vremenom je i u tome uspjelo. Ovu fizionomiju koju danas imaju zidine, to je fizionomija izvornih zidina kakve su bile izgrađene tijekom stoljeća, a današnju vizuru dobivaju nakon Velike trešnje. Međutim, zidina u ovom današnjem smislu, prezentiranih javnosti nije bilo prije Društva i Društvo je omogućilo posjet, način ekonomske eksploatacije i naravno vrednovanja. I to je najveći uspjeh Društva. Dakako da u Statutu piše da se Društvo brine prvenstveno za fortifikacijske sustave, a potom i za svu materijalnu i nematerijalnu baštinu dubrovačkog kraja tj. bivše Dubrovačke Republike. Na neki način Društvo je ne samo onaj čimbenik koji se brine za baštinu, nego nam omogućava

da bar jednim dijelom osjetimo duh i dah tih vremena. Jer su zidine bile simbol slobode, političke moći. Zidine su taj neki ključ i ishodište vraćanja nekim dobrim tradicijama koje je Dubrovnik donio Hrvatskoj. I moram ovdje napomenuti da je Dubrovnik formalno politički u sklopu hrvatskih zemalja od 1358. godine, od Zadarskog mira, temeljem Višegradskog ugovora, a DPDS je bilo među rijetkima, koje je to obilježilo 2008. godine. I o tom dijelu povijesti Društvo skrbi i prezentira ga. Međutim, jedan od najvećih naših uspjeha je vraćanje zidina u izvorni oblik, jer je to omogućilo generiranje sredstava koja onda vraćamo svekolikoj baština na najbolji način koji znamo.

BAŠTINA TREBA SAMA SEBE ODRŽAVATI Kad ste sklopili prvi ugovor s Gradom Dubrovnikom, ili tada Općinom Dubrovnik? - Formalni ugovor postoji iz 1960-tih i u njemu je konstatirano kako će Društvo nastaviti ekonomski iskorištavati zidine. Tada Društvo počinje, ona sredstva koja baština daje, vraćati u baštinu. Isključivo u baštinu i bez ikakve dobiti. I od tada počinje ovaj model rada kojega mi

i danas koristimo. Društvo je dokaz da jedan model, bez obzira koliko je star, ako je dobar, vrijeme na njega ne utječe. Prilagođavamo se novim tehnologijama, ali osnovni princip našeg rada, djelovanja i promišljanja je potpuno isti - ono što ti baština da treba baštini vratiti. Koji su aktualni projekti koje provodi DPDS? - Baština traži velika sredstva, iako gradske zidine izgledaju, a i jesu uredne, skele i radovi su njihova svakodnevica. Veliki je naš projekt, nakon što smo priveli svrsi i omogućili prezentaciju arheološkog nalazišta industrijske zone ispod Minčete. Nakon prezentacije toga, odlučili smo cijelim zapadnim, sjeverozapadnim i sjevernim predziđem napraviti alternativnu turu za zainteresiranu publiku, gdje će moći vidjeti predziđa, kazamate i sustav vodovoda koji ide kroz Minčetu, lapidarij, a cijela tura završavala bi u arheološkom parku sa iznimno bogatim ostatcima sakralnih objekata i žitnicama (rupama) na Svetom Andriji, gdje smo najveći dio te zemlje i kupili. Sada tu radimo arheološka istraživanja, jer je riječ o jednom od najstarijih dijelova Grada. Kako je taj dio relativno rano zatrpan, otkopavanjem se mogu naći vrlo kvalitetni osta-

ci. Mi to želimo prezentirati, jer će to biti kvalitetna i lijepa priča. Sređujemo i Crkvu svetoga Stjepana u Pustjerni. Naravno radimo i konstantne zahvate na zidinama. Osim toga predstoji nam završetak Mosta od Pila, riječ je o njegovoj konstruktivnoj sanaciji i prezentaciji potpornih stupova, koje smo otkopali. Osim obnove u Gradu, skrbite i o baštini na području bivše Dubrovačke Republike? - Što se pak tiče izvagradskog područja, imamo ozbiljne zahvate na stonskim zidinama, kojima također upravljamo, i koje uređujemo kako bi mogle održavati same sebe. Baštinu doživljavamo kao djecu. Nije velika stvar urediti nešto i ostaviti tako, jer će prije ili poslije opet vrijeme učiniti svoje i vraćamo se na početak. Dakle, moramo obnoviti nešto na taj način da taj spomenik može sebe održavati, da se stvori kod ljudi svijest o duhovnoj i materijalnoj vrijednosti baštine, a da istovremeno zaštitimo tu baštinu od bezobzirne komercijalizacije, prostitucije, kada baština nažalost gubi svoj duhovni smisao i podređena je isključivo stvaranju zarade, čime sebe dovodi u poziciju sredstva, a ne svrhe, čime potire svoju bit. Danas jako težak zadatak, a

Nikad nisam doživljavao Grad kao neprijatelja jer Grad i Društvo žive u simbiozi, i mislim da Društvo ne može bez Grada, niti Grad bez Društva. Točno je da je prije tri godine sa izborom aktualne gradske vlasti došlo do disonantnih tonova, po mom mišljenju, uslijed nerazumijevanja te iste vlasti biti i svrhe Društva i potreba i tretmana baštine


22

RAZGOVOR

21/11/2012

Društvo je dokaz da jedan model, bez obzira koliko je star, ako je dobar, vrijeme na njega ne utječe. Prilagođavamo se novim tehnologijama, ali osnovni princip našeg rada, djelovanja i promišljanja je potpuno isti ono što ti baština da treba baštini vratiti

moderno se zove održivi razvoj. U Stonu je 8 zaposlenih i svi su zaradili sebi plaću. Nažalost stonske zidine još uvijek ne mogu u cijelosti financirati potrebe stonskog fortifikacijskog sustava, ali doći će i ta vremena. Istu stvar radimo sa Sokol gradom u Konavlima. Kupili smo Knežev dvor u Slanome koji je dosta devastiran. Bio je u privatnom vlasništvu, i uspjeli smo ga otkupiti. Zanimljivo je da postoje originalni nacrti iz 1808. godine, neposredno nakon rusko - crnogorskog razaranja 1806. godine kada je Dvor spaljen. No, po tom nacrtu on se može praktično potpuno rekonstruirati. To nam je slijedeći projekt obnove. Za sada nemamo dovoljno sredstava, ali ćemo do kraja godine zatražiti ponude za izradu projekta i projektne dokumentacije i pokušat ćemo ga dovesti u ono stanje u koje smo doveli Sokol Grad. Iako ste desetljećima imali izuzetnu suradnju s čelnim

ljudima Grada, zadnje tri godine očit je latentni sukob između gradonačelnika Vlahušića i Društva. Kakva je sada situacija u odnosima s Gradom i kako vidite razvijanje daljnjih odnosa?

NERAZUMIJEVANJE GRADSKE VLASTI - Nikad nisam doživljavao Grad kao neprijatelja jer Grad i Društvo žive u simbiozi, i mislim da Društvo ne može bez Grada, niti Grad bez Društva. Točno je da je prije tri godine s izborom aktualne gradske vlasti došlo do disonantnih tonova, po mom mišljenju, uslijed nerazumijevanja te iste vlasti biti i svrhe Društva i potreba i tretmana baštine. Nakon što smo kvalitetno i korektno, suglasno i dobrovoljno zaključili dodatak ugovoru kojim smo redefinirali naše odnose, prema kojem 50 posto prihoda Društva nakon odbitka PDV-a ide Gradu Dubrovniku,

to me malo iznenadilo. Zato jer nitko Gradu nije nametnuo taj položaj. Naprotiv, tražio ga je Grad, i mi smo ga zajedno definirali, zaključili, izvršili i držimo se toga. Nakon zaključenja tog dodatka, odjedanput, ne znam iz kojeg razloga, iz Grada su rekli da nisu njime zadovoljni. A ništa se u zakonskoj regulativi nije promijenilo, pa ni po pitanju obnove baštine niti po pitanju imovinsko pravnih ili obveznih odnosa. Zakonski okvir je potpuno identičan, a naš odnos je zakonski reguliran. Zašto je došlo do te promjene teško mi je komentirati. Jedino mogu reći da mi je žao zbog toga. I ovih par sudskih postupaka do kojih je kasnije došlo, riješeni su u korist Društva, još uvijek nepravomoćno. Ako se ne varam i Ministarstvo kulture stalo je na stranu Društva po pitanju prava na plodouživanje? - Rekli su da je zakonit, dobar, valjan i da se može mijenjati

voljom stranaka ili odlukom suda. Mijenja li se odlukom suda onda bi trebalo razmotriti naknadu štete Društvu. Premda u tom ugovoru postoji klauzula o nepromjenjivosti 10 godina. To vam znači da slijedećih šest - sedam godina, jer su već prošle tri i nešto, bez obzira tko i kako upravlja zidinama, pola prihoda opet treba ići na račun Društva. Pravna situacija tu je poprilično jasna i nedvojbena. Zašto je došlo do promjene stava, što je štetno za sve, ne znam. Jer uvijek je postojala i danas postoji mogućnost razgovora i dogovora. Naravno da je bio i ostao stav Društva da smo neprofitna organizacija, koja se ne rukovodi interesom profita, već interesom baštine. Je li do promjene stava došlo jer nekome smeta što smo stavili interes baštine ispred profita, to ja ne znam. Očekujete li ipak poboljšanje odnosa? - Mislim da bi to bilo normalno i poželjno, da sjednemo za stol i da dogovorimo kako ćemo okončati ove sudske sporove, jer sud nije mjesto gdje treba rješavati odnose između Grada i Društva. Očekujem da će ipak netko doći pameti. Koliko danas Društvo prijatelja ima članova? - Oko 3000 članova, s tima da ih oko 400 plaća članarinu. To je velik broj ljudi! - To je više nego što neke političke stranke imaju članova u našoj županiji. Kako vidite daljnju ulogu Društva? - Smatram da će ona biti manje - više nepromijenjena, naravno uvažavajući neophodna prilagođavanja novom vremenu, prvenstveno po pitanju tehnologije rada. U okvirima svojih razmišljanja Društvo nastavlja promišljati baštinu i potrebe baštine na isti način kao što je to radilo svih ovih 60. godina. Ovako uspješan model se ne mijenja.


21/11/2012

23

SVEČANA SJEDNICA U SPONZI

Uručene zahvalnice

povodom 60. godina DPDS-a nici postojanja, golem mamac i usudni izazov s razornim učincima po baštinu i naše dragocjeno naslijeđe. Otkidati od spomenika, posezati u blagajnu za njih rezerviranu – znači kratkovidno i bez vizije promišljati budućnost, zadovoljavajući trenutačne lakomosti sadašnjosti – poručila je Nodari. - DPDS izvrsnim je primjerom, jedinstvenim u nacionalnim okvirima, kako se sufinanciranjem tj. ubiranjem spomeničke rente održava baština, naslijeđe. To je pravi primjer egzistiranja spomeničke rente, koja je namijenjena spomenicima, materijalnoj i nematerijalnoj baštini dubrovačkog kraja, njenom čuvanju, održavanju i afirmiranju, točnije populariziranju - dodala je. 

DPDS IZDAJE MONOGRAFIJU

Baština je predragocjena da bi se o njoj razmišljalo isključivo kroz novac. On može biti, kao što se i pokazalo u slučaju Društva u njegovoj 57. obljetnici postojanja, golem mamac i usudni izazov s razornim učincima po baštinu i naše dragocjeno naslijeđe - Maja Nodari Društvo prijatelja dubrovačke starine svečanom sjednicom proslavilo je prošlog tjedna u Državnom arhivu u Dubrovniku 60. obljetnicu postojanja. Tom prigodom zahvalnice je dobilo ukupno 79 zaslužnih pojedinaca te 30 tvrtki i ustanova, koje su pridonijele radu Društva.

Uvodno je o povijesti DPDS-a i svim pojedincima zaslužnima za njegovo osnivanje govorila Maja Nodari koja je istaknula kako joj je iznimna čast govoriti u istom prostoru, „dvornici uznosite Divone, gdje je prije 60 godina utemeljeno Društvo prijatelja dubrovačke starine“. Naglasila je kako smisao i postoja-

nje Društva i dalje nije upitna. - Ono je u ovom vremenu potrebnija nego ikad. Jer, mijenja se svijet, mijenja se i Dubrovnik, ali se pojačavaju apetiti. Baština je predragocjena da bi se o njoj razmišljalo isključivo kroz novac. On može biti, kao što se i pokazalo u slučaju Društva u njegovoj 57. obljet-

Tajnik Niko Kapetanić naglasio je kako Društvo ne raspolaže milijunima kuna kako se to prezentira u javnosti. - Godišnji prihod DPDS-a iznosi 50 milijuna kuna. Kada se plati porez državi, ostane nam 40 milijuna kuna, te kada se Gradu da   20 milijuna kuna, Društvu za obnovu spomenika ostane oko 12 milijuna kuna - rekao je. Također je najavio kako će Društvo izdati monografiju u kojoj će biti opisani svi projekti obnove u 60. godina njegova postojanja, a osvrnuo se i na sve projekte obnove spomenika koji se trenutno izvode kako na gradskom, tako i na vangradskom području. ap/zp


24

GRAD

21/11/2012

TREBA LI GRADSKIM KOMUNALNIM TVRTKAMA SLUŽBA ZA ODNOSE S JA

Glasnogovornici m PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Komunalno poduzeće Vrtlar dobilo je službu za odnose s javnošću. Točnije stručnu suradnicu za odnose s javnostima Anđelu Kulaš. I to i ne bi bila ništa čudno da su gradska komunalna poduzeća i ranije imala PR-ovce. Ovdje je izuzetak gradski prijevoznik Libertas, koji je, kako nam je rekao direktor Đuro Deranja, ranije imao takvu službu, koja je ukinuta. Sve to podsjetilo nas je na jednu davno izrađenu studiju -

Programsku studiju trgovačkih društava komunalnih djelatnosti u vlasništvu Grada Dubrovnika. Nju je 2008. godine izradio studio Renome plus za bivšu gradsku upravu Dubravke Šuice, no ista je trebala poslužiti gradonačelniku Andru Vlahušiću za ostvarenje njegove ideje o holdingu, jedinstvenom komunalnom pouzeću. Upravo u toj se studiji, koja je bila i predmetom tematske sjednice Gradskog vijeća sad već davne 2009. godine, spominje se nužnost uspostavljanja službi za odnose s javnošću. - Neophodnim ocjenjujemo ustroj funkcije odnosa s javno-

Prema dobivenim podacima izgleda da će Vrtlar ostati usamljen kad je riječ o osobi zaduženoj za odnose s javnošću. No, zato su se u tom pravcu pokrenuli kulturnjaci, točnije javne ustanove u kulturi Grada koje većim dijelom imaju PR-ovce šću u svim komunalnim društvima. Funkcija marketinga je davno postala neizostavnom funkcijom u sektoru usluga. Ona najčešće podrazumijeva i sadrži: upravljanjem tržištem komunalnih usluga, upravljanje s odnosima korisnika usluga, upravljanje kvalitetom usluga, upravljanje cijenama, promotivne aktivnosti... Libertas Dubrovnik i Vrtlar bi trebali prije svih drugih društava imati ustrojenu funkciju marketinga - piše u studiji Renome plusa.

OD 17 DO 35 TISUĆA KUNA

Koliko troše na promidžbu? Za razliku od Vodovoda, koji uopće nije odgovorio na upit duLista, i Libertasa Dubrovnik koji nije dostavio podatke o potrošnji za promidžbu i marketing, odgovore su nam dostavili Čistoća i Sanitat. Tako je Sanitat za usluge

OŽIVLJENA STARA STUDIJA?

reklame i promidžbe u tisku

Budući da je Vrtlar, moglo bi se i tako reći, krenuo stopama preporuke studije, zanimalo nas je kakvo je stanje u ostalim komunalnim tvrtkama, razmišljaju li oni o ustroju PR službe, ali i koliko godišnje potroše na promociju i marketing. Vo-

potrošio iznos od 39.942,00

i ostalim oblicima promidžbe i reklame u 2010. godini kuna, dok su u 2011. potrošili 35.343,00 kn. Čistoća Dubrovnik pak za 2012. godinu po planu nabave planira za promidžbu

i

marketing

17.000,00 kn.

potrošiti


21/11/2012

25

AVNOŠĆU

među komunalcima dovodu bi možda i trebala PR služba, jer smo stekli dojam kako su naš mail, poslan prošlog četvrtka, pročitali tek u ponedjeljak, kad smo ih zvali pitati hoćemo li dobiti odgovor. Do zaključenja ovog teksta u utorak ujutro, isti nismo dobili, no ovo nije prvi put da duListu ne šalju odgovore iz ove gradske tvrtke. Možda bi komunikacija bila bolja da imaju PR-ovca. Ni direktor Libertasa, Đuro Deranja, nije nam odgovorio na sva pitanja. Zatajio je tako dati nam podatke o tome koliko Libertas godišnje potroši na promidžbu i marketing, odnosno koliko je potrošeno tijekom 2010. i 2011. Ali zato Deranja ne razmišlja o uspostavljanju službe za odnose s javnostima.

LIBERTAS IMAO PR-OVCA PA ODUSTAO - Libertas Dubrovnik nema posebnu službu za odnose s javnošću već su poslovi odnosa s javnošću disperzirani između voditelja pojedinih organizacijskih jedinica u koordinaciji di-

rektora - istaknuo je Deranja, dodavši kako je ova tvrtka ranije imala službu (radnika) za odnose s javnošću. No, procijenjeno je, govori Deranja, da obim poslova odnosa s javnošću nije toliki da je potrebno imati specijaliziranu, odnosno zasebnu službu za takve poslove. Stoga je odlučeno te poslove rasporediti na voditelje organizacijskih jedinica. Ni dubrovačka Čistoća nema osobu zaduženu za odnose s javnošću niti u skorašnje vrijeme planira formiranje takve službe, ističe direktor Pero Kaciga, te dodaje kako je za odnose s javnošću zadužen direktor kao odgovorna osoba tvrtke. - Po našem mišljenju sve ove poslove možemo raditi sa sadašnjim ljudima i nema potrebe za novim zaposlenjima - naglasio je Kaciga. Sličan odgovor dobili smo i od direktora Sanitata Nika Kapetanića. - Osobu zaduženu za odnose sa javnostima nemamo niti za sada razmišljamo o formiranju takve službe - kratak je bio Kapetanić.

Libertas Dubrovnik nema posebnu službu za odnose s javnošću već su poslovi odnosa s javnošću disperzirani između voditelja pojedinih organizacijskih jedinica u koordinaciji direktora - Đuro Deranja Prema dobivenim podacima izgleda da će Vrtlar ostati usamljen kad je riječ o osobi zaduženoj za odnose s javnošću. No, zato su se u tom pravcu pokrenuli kulturnjaci, točnije javne ustanove u kulturi Grada koje većim dijelom imaju PRovce. Julijana Antić Brautović u Dubrovačkim muzejima za-

dužena je za marketing i odnose s javnošću, glasnogovornica Kinematografa Dubrovnik je Dubravka Mikulić, odnosima s javnošću u Kazalištu Marina Držića bavi Žarko Dragojević, dok je Marko Giljača suradnik za marketing i odnose s javnošću u Dubrovačkim knjižnicama.


26

ŽUPANIJA

21/11/2012

DUBROVČANI U KOLONI SJEĆANJA

Sveti Vlaho u Vukovaru Brojni Dubrovčani okupili su se ove nedjelje u Vukovaru. U koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju sudjelovali su predstavnici Grada Dubrovnika, Županije Dubrovačko neretvanske, braniteljske udruge, ali i brojni Dubrovčani koji su htjeli odati počast Vukovaru i njegovoj žrtvi. Tamo su bili i Dubrovački trombunjeri kao i delegacija Dubrovačke biskupije.

- Došlo je puno Dubrovčana, oko 500-njak što autobusima što u privatnom aranžmanu - rekao je za nacionalnu televiziju Tomislav Macan član trombunjera. - Osjećaji su mi pomiješani, prvi put sam tu. Gajim osjećaje ponosa i časti, ali i suosjećam sa svim ljudima koji su izgubili svoje najmilije i nadam se da se to nikad više neće ponoviti istaknuo je Macan.


21/11/2012

27

KONAVOSKE JUDOKE URUČILE NAČELNIKU DIPLOMU Načelnik Općine Konavle Luka Korda dobio je od članova Judo kluba Konavle - Cavtat diplomu te počasni crni pojas, sve u znak zahvale za pomoć koju Općina pruža mladim sportašima. Predsjednik JK Konavle-Cavtat Sado Bečić tom je prilikom istaknuo kako je ponosan što imaju načelnika koji ima smisla za sport i podržava njegov razvoj. U Konavlima ima oko 46 sportskih klubova, rekao je Luka Korda, najavivši mogućnost osnivanja sportskog saveza Konavala, koji bi s ciljem razvoja sporta na konavoskom području, usko surađivao s Općinom. Inače, Korda je članovima Judo kluba Kona­vle -

Kordi crni pojas Cavtat rekao kako su na sveča­noj sjednici Općinskog vijeća krajem­listopada oduševili sve prisutne.

- Vaš nastup se prepričavao i u Zagrebu na proslavi osnutka Prve brigade Hrvatske vojske Tigrovi - izjavio je tom prilikom na-

čelnik Korda. www.opcinakonavle.hr

MOLITVA ZA GRAD HEROJA I BLAGOSLOV GENERALA

Primorci uz generale i Vukovar Tiho i dostojanstveno bilo je na slanskoj rivi u subotu, 18. studenoga, ispred spomenika branitelja. Uz upaljene svijeće i cvijeće molilo se za vukovarske i škabrnjske žrtve i zahvaljivalo Bogu za oslobađanje hrvatskih generala, Gotovine i Markača. Pred okupljenim Slanjanima i Primorcima molitvu je predvodio gvardijan fra Ljudevit Lasta, koji je toplim riječima s dostojanstvom govorio o žrtvama velike srpske agresije moleći Boga za obitelji stradalih i nestalih u Domovinskom ratu. Zazvao je blagoslov na oslobođene generale i sav hrvatski puk, na slobodnu Hrvatsku s koje je konačno sprana ljaga zločinačkog čina u najveličanstvenijoj vojnoj akciji Oluji. Budući da su ovi dani u Primorju, kao i u cijeloj Hrvatskoj, bili dani konačne pobjede i veselja, žitelji nisu skrivali svoje oduševljenje i radost. Spontano su se okupljali i slavili u petak do kasno u noć. A na vijest o oslobađajućoj presudi, zazvonila su crkvena zvona i začula se vatrogasna sirena koja je označila kraj agonije nevinih generala i ispiranje ljage s hrvatskih branitelja pa i čitavog puka. Mnogi su žitelji ovaj događaj usporedili s najsretnijim događajima u svom životu uspoređujući ga s trenutcima kada su postajali roditelji. Događaji koje ovih dana obilježavaju i žive Primorci, svakako su i najtužnije i najljepše lekcije povijesti koje trebamo prenositi svojoj djeci bez obzira što u knjigama piše i što će pisati. Na Trgu bana Josipa Jelačića generale su dočekali i predstavnici Općine Dubrovačko primorje, a u vukovarskoj Koloni sjećanja koračali su i mnogi Primorci koji su i tim činom pokazali kako smo sudbinom i ljubavi vezani za Vukovar i kako poštovanje živih i štovanje sjena mrtvih, uče mlade naraštaje gdje je stvarana sloboda i kako se brani Domovina. I tako ujedinjeni u događajima i obljetnicama koje nas podsjećaju na tragedije kroz koje je prolazio hrvatski puk, molili su Primorci da se nikad više ne ponovi. Zahvaljivali su Bogu za pravdu i molili za „sveti grad“ Vukovar. ljš


28

CRNA KRONIKA

21/11/2012

DANI TEHNIČKE ISPRAVNOSTI VOZILA

Besplatni pregledi vozila

Policija poziva vozače da sa svojim vozilima pristupe preventivno-sigurnosnoj akciji Dani tehničke ispravnosti vozila pod pokroviteljstvom Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa, a koju provode Hrvatski autoklub, Centar za vozila Hrvatske i stanice za tehnički pregled

vozila. Od 19. do 24. studenog ove godine svim vlasnicima vozila koji imaju interes i želju, u stanicama za tehničke preglede vozila omogućit će se besplatni tehnički pregled vozila. Iznimka su jedino vlasnici čija su vozila u vrijeme održavanja akcije u terminu redovnog tehničkog pregleda. Prilikom pregleda

TJEDAN NA PROMETNICAMA

15 nesreća, troje ozlijeđenih Tijekom proteklog tjedna na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske evidentirano je 15 prometnih nesreća. Dvije osobe su teže, a jedna je lakše ozlijeđena. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici poduzeli su 455 represivnih mjera, od čega 152 zbog prekoračenja brzine i 20 zbog alkohola. U proteklom tjednu iz prometa je isključeno 29 vozača ( zbog vožnje pod utjecajem alkohola, upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje) te 10 vozila radi tehničke neispravnosti odnosno isteka registracije.

vozila kontrolirat će se opće stanje, kočnice, donji postroj vozila, ispušni plinovi i svjetlosna signalizacija. Vozači se dakle u akciju uključuju dragovoljno, a kroz savjetodavnu i tehničku pomoć stručno će im osoblje ukazivati na značaj održavanja vozila. Cilj ovakve akcije je potaknu-

ti što veći broj vozača da preventivno podvrgnu kontroli ispravnost vlastitog vozila i na taj način otklone mogućnost prometne nesreće uvjetovane tehničkom neispravnošću vozila. U tom kontekstu, skrećemo pozornost svim vlasnicima vozila da je vozilo, uz vozača i cestu, ključan čimbenik cestovne sigurnosti. U sklopu akcije nema sankcioniranja vlasnika za čija se vozila utvrdi da su tehnički neispravna, nego će ih se nakon spomenutog savjetovanja o načinu otklanjanja neispravnosti uputiti u ovlašteni servis. Naposljetku, drugi put za redom osmišljen je i stanovit poticaj za sudjelovanje u akciji - prvih 10 tisuća vlasnika vozila, koji pristupe besplatnom tehničkom pregledu vozila na poklon će dobiti 3 litre tekućine za pranje vjetrobranskog stakla! Poklanjanjem tekućine za pranje vjetrobranskog stakla vozila dodatno se pozitivno utječe na bolje uvjete vožnje, a time i na povećanje razine sigurnosti prometa na cestama. mup

PRELAZIO CESTU IZVAN PJEŠAČKOG PRIJELAZA

Teže ozlijeđen 70-godišnjak Teže ozljede zadobio je 70-godišnji pješak u prometnoj nesreći koja se u Vukovarskoj ulici dogodila u petak, 16. studenog oko 8.50 sati. Naime, spomenuti pješak je nakon izlaska iz vozila započeo prelaziti kolnik van obilježenog pješačkog prijelaza, kada ga je prednjim desnim dije-

lom udarilo osobno vozilo, dubrovačkih registracijskih oznaka, kojim je upravljala 57-godišnjakinja. U ovoj prometnoj nesreći 70-godišnjak je teže ozlijeđen te je nakon pružene liječničke pomoći zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici.


21/11/2012

Dovršeno istraživanje nad 21-godišnjakinjom

Starici ukrala nekoliko desetaka tisuća kuna Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad osumnjičenom 21-godišnjakinjom koja je oštetila 74-godišnjakinju iz Konavala. Istraživanje je dovršeno 16. studenog, a optužena je osumnjičena kako je u više navrata ove godine iz kuće oštećene 74-godišnjakinje, na području Konavala, otuđila nekoliko desetaka tisuća kuna. Osumnjičena je uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku.

UHIĆENI U KRIVOLOVU

Nezakonito lovili liske Policija u Pločama dovršila je kriminalističko istraživanje nad 75-godišnjakom i 50-godišnjakom, osumnjičenim za kaznena djela protuzakonitog lova. Naime, oni su u četvrtak, u kasnim večernjim satima, na ušću Neretve, predio Široka i Mali Gumanac, zatečeni u nezakonitom lovu na liske. Tom prilikom je u njihovim trupicama pronađena oprema za vabljenje ptica, lovačke puške sa pripadajućim streljivom i tri ustrijeljene crne liske. Protiv 75-godišnjaka i 50-godišnjaka slijede kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu, a protiv 50-godišnjaka i optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o oružju.

29

Sukob kraj igrališta u Mokošici

Gađali ih bengalkama, kamenjem... Policijskim izvidima do ovog ponedjeljka je utvrđeno kako su se u večernjim satima petka kraj malonogometnog igrališta u Mokošici tri muške osobe, u dobi od 21 i 22 godine, sukobile s drugom grupom mladića gađajući ih bengalkama, kamenjima i drugim predmetima. Kako je duList neslužbeno

doznao riječ je o pripadnicima Torcide i Bad Blue Boysa. Prema izvješću policije oštećena su i tri vozila koja su bila parkirana na mjestu događaja. Za dvojicu prekršitelja utvrđeno je da su prilikom sukoba bili pod utjecajem alkohola (0,90 i 1,33 g/kg), a jedan je od njih je zatražio liječničku pomoć

zbog lakših tjelesnih ozljeda. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o eksplozivnim tvarima, njih trojica su uz optužni prijedlog dovedena u Prekršajni sud u Dubrovniku. Policija nastavlja s izvidima u cilju utvrđivanja okolnosti izbijanja sukoba te procesuiranja svih počinitelja.


30

ŽIVOT

21/11/2012

U fondu više od 2,5 milijuna kuna

ACMT raspisao natječaj za stipendije Američka visoka škola za menadžment i tehnologiju (RIT/ACMT) raspisala je natječaj za dodjelu stipendija za upise u 2013./2014. akademsku godinu. Fond stipendija iznosi više od 2,5 milijuna kuna. Prijaviti se mogu svi učenici četvrtih razreda srednjih škola, kandidati koji su već upisani na neku drugu visokoobrazovnu instituciju i kandidati koji su prijašnjih godina završili srednjoškolsko obrazovanje. Stipendije su nepovratna novčana sredstva iskoristiva za upis na Američku visoku školu za menadžment i tehnologiju za stručne preddiplomske studije: Menadžment u turizmu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima (Dubrovnik), Međunarodno poslovanje (Zagreb) i Informacijske tehnologije (Dubrovnik, Zagreb). Stipendija se odobrava za sve četiri akademske godine, a pokriva od 10 do 50 posto troškova školarine. Kriteriji za odabir su dosadašnja akademska postignuća, financijske potrebe i motivacija za studiranje na RIT/ACMT-u. Za prijavu na natječaj potrebno je ispuniti neobvezujući obrazac za prijavu koji se nalazi na linku:  www.acmt.hr/ application, dostaviti prijepis

ocjena iz srednje škole, napisati i dostaviti motivacijski esej na engleskom jeziku te pristupiti motivacijskom razgovoru na engleskom jeziku. Kandidati koji su već upisani na neku drugu visokoobrazovnu ustanovu,  osim navedenog, trebaju dostaviti i prijepis ocjena s druge visokoobrazovne ustanove. Prijave se zaprimaju do 15. veljače, a rezultati će biti objavljeni 15. ožujka 2013. godine. Kandidati koji se prijave do 15. veljače imaju prednost prilikom razmatranja za dodjelu stipendija. Kandidati čije prijave zaprimimo nakon 15. veljače, bit će razmotreni u slučaju da sva financijska sredstva još uvijek

nisu dodijeljena. - Kako bismo studentima olakšali financiranje studija, već dugi niz godina izdvajamo značajna novčana sredstva koja dodjeljujemo u obliku stipendija. Više od 50 posto brucoša ostvarilo je pravo na stipendiju

za upis u 2012./2013. akademsku godinu. To znači da svaki drugi student upisuje Američku visoku školu za menadžment i tehnologiju uz financijsku potporu - istaknuo je  Don Hudspeth, dekan i predsjednik RIT/ ACMT-a.


21/11/2012

31

OTVORENA GALERIJA MATA CELESTINA MEDOVIĆA MALO je mjesta u Hrvatskoj koji se, sa petstotinjak stalnih stanovnika, mogu pohvaliti s čak petnaestero slikara koji su završili likovne akademije. Tradicija Mata Celestina Medovića u Kuni je itekako živa, a ljubav prema slikarstvu kao da je prešla na sve generacije njegovih sumještana. Inicijativom prim. dr. Bogomila Cezarovića, a pod okriljem KUD-a „Mato Celestin Medović“, u nedjelju 18. studenoga otvorena je Galerija koja nosi ime ovoga oca hrvatske moderne. Riječ je o donacijama tridesetero dubrovačkih, kunovjanskih i korčulanskih slikara i kipara, čime je na jednome mjestu obuhvaćen izuzetan presjek suvremenoga slikarstva južne

Slikarsko čudo u Kuni na Pelješcu Hrvatske. Galerija je smještena u nekadašnjoj Hrvatskoj čitaonici, te je za posjetitelje bilo upriličeno razgledavanje slikarske ostavštine u Medovićevoj rodnoj kući u neposrednoj blizini Galerije. Također, ove je godine završena obnova grobljanske crkve koju je Medović oslikao freskama 1908. godine pa su organizatori posjetitelje proveli i tim lokalitetom te ih upoznali s budućim planovima

njegove obnove i turističke prezentacije. Povod ovome događaju je 155. obljetnica Medovićeva rođenja te je ovo „tek jedan vid zahvalnosti i poštovanja koje mi Kunovjani gajimo prema tom velikanu, ponosni što se rodio u našemu mjestu i proslavio ga diljem domovine i još dalje“, u katalogu je zapisao dr. Cezarović. Stalni galerijski postav prigodnim su riječima

otvorili predsjednik KUD-a „M. C. Medović“ Branko Meštrović, dr. sc. Antun Karaman, povjesničar umjetnosti Marin Ivanović, korčulanski slikar Stipe Nobilo i kunovski kipar Ivica Bobanović Ćolić. Zanimljivo je primijetiti kako su dva oca hrvatskog modernog slikarstva, Vlaho Bukovac i M. C. Medović, obojica sinovi juga - jedan je iz Cavtata, drugi iz Kune. Njihov utjecaj na hrvatsko slikarstvo je nemjerljiv. Iz njih je potekla stilistika koju u Zagrebu obuhvaćamo nazivom „Zagrebačka šarena škola“, a na dubrovačkom području govorimo o „dubrovačkom kolorizmu“. Medovićevim duhovnim nasljednikom, povjesničar umjetnosti Igor Zidić vidi upravo Iva Dulčića, slikara koji je rođen u Dubrovniku, a kojega dr. sc. Željka Čorak bezrezervno naziva najvećim hrvatskim slikarom. Upravo na tim tradicijama, dubrovačko se slikarstvo razvija posljednjih

stotinu godina. Danas je ono heterogeno, pokazuje raznovrsne stilske karakteristike, ali je najčešće ujedinjeno motivikom - pejzažom, vedutom Grada i prikazom svetoga Vlaha. To se najbolje može vidjeti upravo u zbirci Galerije u Kuni. Uzevši sve ovo u obzir, možemo istaknuti kako je prezentacija dubrovačkog slikarstva u samome Gradu podzastupljena. Ne postoji niti jedno mjesto u čijem trajnom postavu možemo vidjeti toliki broj dubrovačkih suvremenih slikara. Umjetnička galerija kojoj je to osnovno poslanje, nije odradila taj posao. Uz kulu Barabanata u Stonu u kojoj je smještena i trajno izložena velika zbirka Matice hrvatske Ston, Galerija Mata Celestina Medovića u Kuni na Pelješcu, odredište je svakome tko želi vidjeti radove suvremenih dubrovačkih i peljeških slikara. Marin Ivanović


32

DUPLERICA

21/11/2012

CJELODNEVNI ĐIR PO NAJJUŽNIJOJ HRVATSKOJ OPĆINI

Konavle, pre PIŠE: MIA NJAVRO/SNIMILA: NORA NOVAK

KONAVLE zimi, mirne i tihe... Ujutro se magla zadržava na nekim mjestima i do osam, devet sati. No, Konavljani ne kreću u zimski san. Dapače, u posljednjih nekoliko godina ova regija itekako se razvija, osobito na polju agroturizma i turističke ponude. U ovom pitoresknom okolišu nalik toskanskom radi se punom parom kako bi se poboljšao život stanovnika, ali i obogatila kulturna i turistička ponuda Konavala. U današnje vrijeme, kada svi bježe od ubrzanog života u mala mjesta, Konavle su idealna destinacija i za jednodnevni izlet i za duži boravak. Zimi se Konavle ne gase - neka seoska domaćinstva rade cijelu godinu, a svi skupa pripremaju se za najveću manifestaciju u regiji - Mirise Božića.

EKO ETNO PROGRAMI KONAVALA Programi poput vinokušnje u svijetu su već poznata stvar, no rijetko kad netko dobije priliku kušati vino kod obitelji čija tradicija vinarstva i vinogradarstva seže daleko u povijest. U prvoj

kući sagrađenoj u konavoskom polju, davne 1897. godine, sada se nalazi Vinarija Miljas. - Cijela obitelj od pamtivijeka se bavi vinom. Nekada puno manje, odnosno, za ona vremena, to je bilo dovoljno i za potrebe obitelji i za prodaju vina. Naš đedo dobio je diplomu u Austriji za kvalitetno vino koje je proizveo. Nažalost, skupa s kućom izgorjela je i diploma. No mi još uvijek radimo - oduvijek se trgovalo. Godine 1994. krenuli smo ponovo u proizvodnju vina, te danas imamo oko 15 tisuća mladih nasada vinove loze te moderni podrum ističe nam Zvonko Miljas, mladi konavoski enolog. Osobito su ponosni na svoja vina - Dubrovačku Malvasiju i Grk, koji su dobitnici zlatnih diploma. - Konavoska Dubrovačka Malvasija je vinova loza je koja je ponovo revitalizirana nakon petnaest godina, dok Grk u cijeloj Hrvatskoj proizvodi jako malo ljudi u Lumbardi na otoku Korčuli, te mi ovdje u Konavlima - napominje Miljas. Kvalitetna vina jedno su od odličja Konavala. Konavljani su

poznati vinoljupci, koji paze i cijene ono što imaju, pa ni ne čudi što su vina već dobro prepoznata u Hrvatskoj, a i šire.

KONAVLE SU RAJ NA ZEMLJI Iduća posta šetnje, ili vožnje, svakako je jedno od najmirnijih mjesta u cijeloj Hrvatskoj, Velji Do. Smješteno u „zabiti“ Konavoskih brda, do ovog mjestašca teško je doći, no tkogod se jednom popne gore, vratit će se sigurno još koji put. Pogled na cijelo Konavosko polje, Cavtat, Dubrovnik, otoke... Ovdje je vrijeme stalo. Zaustavilo se na tradiciji i starim običajima Konavala. Pero Kaulić, vlasnik Konobe Konavle, jedan je od čuvara povijesti Konavala. Konoba Konavle nekad davno bila je i željeznička stanica, koja se ugasila kad je „Ćiro“ prestao voziti, te je pretvorena u ugostiteljski

objekt orijentiran isključivo domaćim proizvodima. Svaki predmet u konobi Konavle ima svoju priču, koju Pero rado prepričava gostima uz domaći pršut, sir, masline, i ostale delicije koje su porijeklom iz Konavala ili iz ostalih ruralnih dijelova Hrvatske, no svakako iz domaćeg uzgoja. Pero pokazuje rekvizite iz konavoske tradicije, koje je brižno skupljao i na taj način uredio konobu. Tako se tu mogu naći i noževi koje su Konavljani nosili u svilaju - kožnom pasu omotanom svilom, zatim stara harmonika na prozoru, konavoski vez - „poprsnica“, osnovni element svake konavoske nošnje... Na zidovima konobe vise torbe u kojima su nekad Konavoke nosile dotu i ostale potrepštine... svaki detalj brižno je namješten, te je ova zgrada svojevrsni muzej. Iduća posta je malo mirno


21/11/2012

33

epune miline

mjesto Lovorno, smješteno ispod Kune Konavoske, a ljubiteljima planinarenja i zimskih sportova poznato kao polazišna točka za Snježnicu, najviši konavoski vrh. Malo mjesto ima burnu povijest. Možda najpoznatija lovoranska priča je o Cvijetu Muju, koju nam je ispričao njegov potomak Ivo Mujo. - Kada je Dubrovačka Republika godine 1799. uvela nove namete stanovništvu Konavala, dogodila se buna koju je pokrenuo Cvijeto Mujo. Buna je trajala nekoliko mjeseci, te su Konavle bile izvan nadzora Dubrovačke Republike - ističe nam Ivo u svojoj kući, konavoskom odmaralištu Kameni dvori, po kojem je Lovorno također poznato. Ova rustikalna vila spaja život Konavala, u onom svom pravom, istinskom smislu, sa udobnošću modernog života. No, Mujo smatra kako nije sve u modernome:

- Sjećam se, došla mi je jednom grupa mladih turista. Nekako smo nadošli na priču kako bi bilo živjeti bez struje, te sam im predložio da jedan dan vode pokušamo živjeti bez moderne tehnologije. Išli smo po vodu, ja sam imao zadatak za jedan dan naučiti paliti vatru, te sam se sjetio tradicionalnog načina paljenja - uz pomoć sunca, stakla i konjske balege. Na taj način upalio sam vatru, te i njih naučio. Bili su oduševljeni, jer smo sve radili na stari način, pa i kuhali - ističe Mujo. Tu je nadošao na ideju ponude kuhanja unutar turističke ponude ugostiteljskih objekata Konavala. - Zašto turisti ne bi kuhali sa mnom? Zelenu menestru, tradicionalne naše recepte, peku? Mislim da je to ono što turiste danas zanima, aktivni odmor, upoznavanje s krajem u kojeg su došli ističe Mujo u „debeloj“ hladovini Kamenih dvora, u konobi koja

datira još iz 16. stoljeća. Prepun ideja, Ivo Mujo pokazuje i vidikovac, točno poviše vile, s kojeg pogled puca na Konavle i pučinu. Zadnja posta našeg obilaska Konavala vjerojatno je i najpoznatije konavosko „mjesto za bijeg“ u prirodu - Konavoski dvori. Zimi zatvoreno, pusto, prekrasno mjesto kraj rječice Ljute, postalo je dom tek izraslim gljivama, poslije kiše, uz rijeku, te životinjama koje su tu sad kad nema sezone. A u srcu sezone, ovo je hit mjesto - ponuda bogate konavoske kuhinje primamljiva je kako za strance, tako i za domaće. No, uz

restoran, tu je i prekrasna šetnica za sve koji se žele maknuti iz ubrzanog životnog tempa, ovdje, kraj mlinice, gdje je vrijeme stalo. Konavle, mjesto prepuno miline - rečeno je u pjesmi. Konavle koje su se dale u obnovu, radi se polako, ali sigurno, poštuje se tradicija, a svaki detalj povijesti pažljivo se iznosi na svjetlost dana. I Konavljani ne žele masovni turizam, oni žele predstaviti sebe, pa - kome se svidi. A tko bi im odolio? Entuzijazam mladih ljudi, kombiniran sa mudrošću tradicije, dobitna su kombinacija za ovaj uistinu pravi raj na zemlji.


34

ULICAMA MOGA GRADA

21/11/2012

Konačno sm Zapisao Boris Njavro

Ovog petka konačno je došao dan kad je rat za našu Domovinu i našu slobodu završen. Dan da se svi iskreno, ponosno i zasluženo zagrlimo! Zvonila su dubrovačka zvona, kao i u cijeloj Hrvatskoj. Škole su pustile klince, svaka im čast na tom. Svi smo slavili, bili veseli. Ponosni. Gotovo je i s političkim pritiscima, lažnim napadima i osudama, gotovo je i s moralnim ljigavcima, cinkarošima, dilerima transkripta i ulizicama iz naših redova prema raznim svjetskim hohštaplerima, posebno prema onoj ružnoj ženskoj osobi, „ni babi ni djedu“, koja nas je godinama lažno i bezobrazno optuživala. S nas i naše borbe za opstanak skinuta je velika laž i teret optužbe za zločin! Ponosno je bilo vidjet suze radosnice starih ratnika širom Hrvatske kad je objavljena vijest kako su naši generali, heroji i simboli našeg oslobodilačkog rata slobodni ljudi. Konačno smo odahnuli. Tako mirni i iznova ponosni okrenimo se konačno boljoj budućnosti. Na kraju ove farse iz Haaga volio bih samo u četiri oka sjest bar na tren s našim bivšim pred-

Detalj iz ulice Između polača sjednikom Stipom i pitat ga „Kako si sad?“

ČISTE SE CIJEVI Kiša je oprala Grad, ali nakon ljetnog kaosa, još će puno kiša morat pasti za oprat ga kako treba. I dalje smo u điru ulicama, lagana šetnja bez gužvi. Tek po neko znano čeljade i ono „Kenova“! U i iz Božidarevićeve čeka nas još puno lijepih

Stradun ovih dana, opran kišom, tek poneki prolaznik i jedan kučak...

priča tamošnje čeljadi, još ćemo se u nju vratit, iako smo ušli u Pracatovu. Labirint je to povezan iz kojeg izlaz teško možeš pronaći. Između Božidarevićeve i Široke, u maloj Varinoj ulici svjedoci smo posljedica ljetnog nereda i nemara. Radnici „Vodovoda“ čiste skoro začepljene stare kamene kanale vodovodnih cijevi od masnoća, ulja, smeća i čega sve ne, ubacivanog bez kontrole u ljetnoj gužvi. Bit će toga još ovih dana, kada zbrajamo rezultate još jedne uspješne sezone. Na radost naših pantagana. I ovo je potvrda velike, sad već kronične nebrige o Gradu. Samo se zbraja zarada, a sve ostalo nije važno. A nekad, opet to - nekad, Stradun i okolne ulice čistile su se ljeti svako jutro oko pet. Ekipa mladića koje bi preko Student servisa, koji je tad bio baš u Varinoj ulici, zaposlila „Čistoća“,

tada s kancelarijama u Širokoj, nakon noćnog đira po diskotekama, okupila bi se oko četiri, spojili bi velike gumene cijevi, mi ih ovdje zovemo manige, u šahtove po Stradunu, te kreni s jakim mlazom od Zvonika do Onorfijeve. Veselo, uz pjesmu i škerce, očistili bi svako jutro i po nekoj zalutalog turistu, ali i ulice Grada.

ČUDOM NESTALA KRUNA U toj veseloj balici dugo je radio i Nikola Kalafatović, koji me obradovao i prisjetio na još neke događaje i mjesta naših odrastanja kao „forumaš“ na tekst o Šeherezadi. Sjetili smo se kupanja od Betine, ispod Šeherezade, vile Orsule, Banja, pa sportova iza Gimnazije, pa... pa... „o mladosti“ zapjevali bi najradije kao Arsen. Uz sve to


21/11/2012

35

mo odahnuli! što je bilo i čega više nema. Kao što više nema ni kamene krune oko kupole na vrhu Šeherezade! Kao potvrda kako je nekad bila, kasnije čudno nestala, a opet kao reakcija na tekst o ovom prelijepom objektu, staru fotku šalje dr. Jasenka Kranjčević iz Zagreba, inače osoba koja nam je nedavno u Gradu predstavila rad velikog arhitekta Alfreda Kellera. Umjetnika koji je projektirao i Šeherezadu. Valjda je i tu kamenu krunu netko „jamio“ kao puno toga u ovoj Lijepoj našoj. Za svoju novokomponiranu vilu. A stari Dubrovčani svoje prve vile, rekli bi po domaći palače, il’ još preciznije - polače, gradili su u ulici Između polača. Baš tako se zove, iako čeljad zna i

to skratit i nazvat je malo krivo, Od polača. Dugoj, a zapravo uskoj ulici, malo prometnoj, s tek ponekom butigom i betulom, pretežno stalno u sjeni i zapravo slabo uočljiva, koja paralelno sa Stradunom ide od Široke i izlazi kod crkve Svetog Vlaha. U njoj je Matica Hrvatska, zatim naša saloča od života, društva i pića „Fontana“, a na njenom kraju il’ početku s one strane živi i najmanji gitarist na svijetu Branko Mandić. Od svoje gradnje imala je slično ime kao i danas, nekad se zvala Megju Pollacce. Dakle, i stari i današnji naziv ulice pojašnjava što je u toj ulici. Riječ „polača“ u dubrovačkom govoru označava upravo palaču ili dvorac, danas bi rekli vilu, koji

su građeni u toj ulici još i prije trešnje iz 1667. godine. Bile su to najljepše građevine 15. i 16 stoljeća, s pročeljem okrenutim Stradunu, te su jasno prezentirale status svojih vlasnika ističući se bogatstvom i stilom. Jedna od najljepših palača bila je ona obitelji Stay, koja je imala i ljetnikovac na Batahovini, a i jedna ulica u Karmenu nosi ime po njima. Senat Republike, tadašnja vlast, držala se nekog urbanističkog reda, te je odredio ne samo vanjski izgled objekata prema Stradunu, već i njihovu visinu i unutarnji raspo-

red. Svi ti objekti, polače ili vile, građeni  su jednoobrazno, rekli bi kao ‘po špagu“. U početku su bili mnogo niži, a naknadno su dobili dozvole za još dva kata. Većina tih palača stradala je u trešnji, a kasnija obnova i gradnja umanjila je njihovu ljepotu, te im dala današnji izgled, ulaz unutra iz ulice, a s pročelja gradnju manjih butiga, danas bi rekli poslovno prodajnih prostora, s obaveznim otvorima zvanim u Gradu „na koljena“, na kojima smo mi, neke nove generacije, „kišali“ u pauzi đirom Stradunom.

Šeherezada nekad, s kamenom krunom na kupoli i parobrodom...

Čišćenje vodovodnih kanala u Varinoj ulici nakon ljetnog kaosa

I Šeherezada danas, bez kamene krune na kupoli i s cruiserom


36

KULTURA

21/11/2012

NOVA PREMIJERA TEATRA LERO POSVEĆENA NICKU CAVEU

Lerovci oživjeli C PIŠE: ANA PROHASKA SNIMIO: ZVONE PANDŽA, teatar lero

Kombinirajući stihove, recitale i poznate pjesme Nika Cavea, ovo je tipična mojaševska predstava, koja njeguje nadaleko poznati Lerovski kazališni minimalistički izričaj, donoseći ovoga puta djelo posvećeno tom umjetniku, uglavnom poznatijem po objavljenim pjesmama, a manje po proznim i drugim literarnim djelima Dubrovački studentski teatar “Lero” u sklopu ovogodišnje manifestacije “Noć kazališta” premijerno je odigrao glazbeno scenski recital djela

pjesnika, glazbenika i umjetnika Nicka Cavea pod nazivom „Elisa Day - Where The Wild Roses Grow“. Riječ je o posljednjoj premijernoj izvedbi u Lerovim prostorijama u Lazaretima prije preseljenja zbog obnove toga kompleksa, za koju režiju i dramaturgiju potpisuje Davor Mojaš. Gdje će i kada nastaviti s radom i izvedbama svojih predstava dubrovačka kulturna javnost i Lerova vjerna publika na vrijeme će biti obaviješteni, poručuju iz Lera. Jednako tako i svekolika hrvatska kulturna i kazališna javnost. Ipak vjeruju kako će se jednog dana vratiti


21/11/2012

37

Caveove stihove pjesme Nicka Cavea s predavanja 25. rujna 1998. godine u Beču (fragment), proza Crni biser (From Her to Eternity), pjesma Milostolje i glas Nicka Cavea s tonskog zapisa The Secret Life of the Love Song - The Flesh Made World - Two Lectures by Nick Cave, Henry Lee, Ruže, Žene u crnini, Nevidljiva Luna, Ostavljeni listovi neispisani, Pjesme ljubavne i Tišina. A da dubrovačka publika voli i podržava Studentski teatar Lero, i uživa u njegovim izvedbama, kako premijernim, tako i repriznim, smještenim u malom, „intimnom“ prostoru u Lazaretima, svjedoči i odaziv na ovu izvedbu. Iako je prošla subotnja večer bila rezervirana za brojne događaje, ipak dio je publike odlučio doći i pogledati predstavu „Elisa Day - Whe-

u svoj „intimni, plahi i elegični teatar snova“.

TIPIČNO MOJAŠEVSKI Kombinirajući stihove, recitale i poznate pjesme Nika Cavea, ovo je tipična mojaševska predstava, koja njeguje nadaleko poznati Lerovski kazališni minimalistički izričaj, donoseći ovoga puta djelo posvećeno tom umjetniku, uglavnom poznatijem po objavljenim pjesmama, a manje po proznim i drugim literarnim djelima. Elementi predstave su Vjetar, Ljubavna pjesma - Tajni život ljubavne

re The Wild Roses Grow“. A Lerovce je nagradila i velikim pljeskom! Dodajmo kako je za scenografiju zadužen SAD Water, oblikovanje svjetla i tona Marko Mijatović. Tehničko vodstvo i realizaciju scene uradili su Mato Brnjić i Ksenija Medović,

kostimografiju Zjena Glamočanin, montažu tona Viktor Lenert, lutke Jasna Held, a izrada plakata povjerena je Nori Mojaš. U recitalu glume Ksenija Medović, Jasna Žitnik, Sanja Živković, Matilda Perković, Zvončica Šimić, Delfa Bartulović- Barnjak.


38

KULTURA

21/11/2012

IZLOŽBA LUKA PIPLICE U UMJETNIČKOJ GALERIJI

Lukov posjet PIŠE: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Naslov izložbe „Moj posjet Dubrovniku“ ne implicira igru riječima ili vezanost za konavoski kraj, životni ambijent autora, već je nesretna konstatacija činjenice da se u vlastitom gradu, koji sve više poprima obrise turističke destinacije, a duhovni integritet postaje gotovo nepoželjna kategorija, sve više osjećamo kao gosti - Rozana Vojvoda

Izložba suvremenog dubrovačkog umjetnika Luka Piplice otvorena je ove subote u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Na izložbi naziva „Moj posjet Dubrovniku“ autor je predstavio slike, fotografije i video radove u vremenskom rasponu od 1992. do 2012. godine. - Naslov izložbe „Moj posjet Dubrovniku“ ne implicira igru riječima ili vezanost za konavoski kraj, životni ambijent autora, već je nesretna konstatacija činjenice da se u vlastitom gradu, koji sve više poprima obrise

turističke destinacije, a duhovni integritet postaje gotovo nepoželjna kategorija, sve više osjećamo kao gosti. Problematski aspekt i to ponajviše onaj kojim se preispituju likovne konvencije, ključna je odrednica autorovog stvaralaštva bez obzira o kojem mediju se radi.

PREISPITIVANJE IDENTITETA U njegovim slikama npr. nalazi se i konceptualni pristup slikarstvu kao kod serije ‘ratnih


21/11/2012

39

t Dubrovniku promatrača ide ruku pod ruku s dojmljivom vizualnošću. Bez obzira koji medij bira, Luko Piplica okreće se svom svakodnevnom okruženju, a zemlja, čempresi, more, masline opipljivi su signali stvarnosti, prepoznatljiva prva razina pri uranjanju u slojevitost Lukovih djela i potrage kojoj ga sa zadovoljstvom pratimo - zaključila je Vojvoda. Izložbu je otvorio ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Antun Maračić. - Nadam se da ovo nije posljed-

slika’ nastalih ranih devedesetih godina, ali i klasično zahvaćanje slikarske materije u novijim radovima u kojima preispituje kategorije vlastitog identiteta, identiteta mjesta ili se pak, ponekad i na humorističan način, poigrava nekim općim mjestima povijesti umjetnosti - istaknula je kustosica Rozana Vojvoda dodavši kako u svojim video radovima ponekad u postmodernističkoj maniri miješa konvencije filma, video uratka

i performansa, a ponekad koristi jedan jedini kadar, stvarajući radove iznimne profinjenosti i vizualne dojmljivosti.

VIZUALNOST SVAKODNEVNOG OKRUŽENJA - Naslovi djela, kao i popratni tekstovi bitna su potpora u doživljaju djela kojima je stvarna tema uvijek ispitivanje određenih kategorija, ali koja na sreću

nji put da se vidimo - poručio je Maračić. Izložba će biti otvorena do 15. prosinca 2012. godine. Inače, Luko Piplica rođen je 1969. godine u Dubrovniku. Diplomirao je 1994. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na samostalnim izložbama u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Cavtatu i Marseillesu, te na skupnim izložbama u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Budimpešti. Živi i radi u Dubrovniku.


40

KULTURA

21/11/2012

DUBROVNIK SE PRIDRUŽIO NOĆI KAZALIŠTA

Publika uživala u nekoliko predstava EUROPSKA manifestacija Noć kazališta ove subote održala se u 30-ak hrvatskih gradova i u više od 80 kazališta i institucija. Noć kazališta u Dubrovniku publici je ponudila tri predstave. Kazalište Marina Držića upriličilo je predstavu „Bastion“ Luka

Paljetka. Redatelj i scenograf je Lefteris Giovanidis, kostimograf Željko Nosić, skladatelj Đelo Jusić, scenski pokret Alen Čelić, oblikovatelj svijetla Denis Šesnić. Uloge tumače Frane Perišin, Boris Matić, Hrvoje Sebastijan, Matea Elezović, Vinko Štefanac,

Glorija Šoletić, Izmira Brautović. Teatar Lero u Lazaretima priredio je posljednji premijerno glazbeno-scenski recital „Elisa Day- Where The Wild Roses Grow” Nicka Cavea u svojim prostorijama u Lazaretima, za koju režiju i drama-

turgiju potpisuje Davor Mojaš. I Kazališna družina Kolarin pridružila se ovoj manifestaciji te je u Kinu Sloboda u 21 i 30 izvela predastavu „Skerac sa Svete Marije”autora Borisa Njavra, u režiji Žuže Egreny. ap/KMD

MUZEJI OBOGATILI PONUDU

FOTO: DUBROVAČKI MUZEJI

Novi suvenir - replike Zelenaca NAKON što su dobili svoje mjesto u stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja, zelenci Maro i Baro stigli su i na police muzejske prodavaonice u Kneževu dvoru. Proizvevši kopije originala svojih kapitalnih izložaka u umanjenom mjerilu, Dubrovački muzeji su suvenirsku ponudu Grada obogatili još jednim originalnim dubrovačkim suvenirom. Suvenir „Zelenci“ je naime, u potpunosti osmišljen i realiziran u Hrvatskoj. Trodimenzionalne snimke originala napravljene su u Institutu Ruđer Bošković, dok su kopije originala i ambalažu izradile zagrebačke tvrtke Pes i MarkoM graf. Kipići su izrađeni od zamaka, legure cinka, aluminija i bronce, visoki su 15 centimetara, a teški oko 480 grama. Pakirani su zasebno u reprezentativnim kutijama sa pripadajućim certifikatima, a moguće ih je kupiti i u paru.


FELJTON

21/11/2012

41

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Povijest sata na tornju crkve

sv. Nikole u Cavtatu Šest mjeseci nakon dogovora novi je sat postavljen u listopadu 1911. godine, te je koštao 3.400 kruna. Ovaj sat je bio u funkciji sve do 1989. godine, a 5. lipnja 1989. je demontiran zbog dotrajalosti i danas se nalazi u Pinakoteci u Cavtatu

PIŠE: BOŽO LASIĆ

Teško je zamisliti vrijeme u kojem je crkveni sat otkucavao čovjekovu svakodnevnicu - budio ga i pozivao na posao, objed, večeru, spanje, opominjao ga na misno slavlje ili smrt sumještana. Na prvi se pogled to vrijeme, kada je zvuk otkucaja zvonika jedini tjerao dan početku i kraju, čini osjetno sporijim, dok smo danas okruženi svakojakim pokazivačima vremena, pa gotovo kao da i ne možemo uteći vremenu. Tako na zvoniku sv. Nikole u Cavtatu već jedno stoljeće, a možda i više postoji jedan takav sat koji uporno i neumorno otkucava vrijeme ukazujući na prolaznost ovozemaljskog života. Svaki takav sat kao da ima svoju dušu, ali ga u ovom užurbanom vremenu i ne primjećujemo, nego tek kad stane postajemo svjesni njegova postojanja i svi želimo da što prije nastavi svoj neumorni u ustrajni hod.

MARIJIN SAT IZ BRNA Sat je na zvoniku sv. Nikole postavljen 1911. godine, zahvaljujući našoj velikoj dobrotvorki Mariji Pohl, rođenoj Bogišić. No, sam je zvonik izgrađen 1732. godine i nije moguće sa sigurnošću utvrditi kakav je to bio prethodni sat kojeg je Marija zamijenila novim jer je prijašnji bio dotrajao i vjerojatno van uporabe. Novi je sat bio proizveden u Brnu u tvrtci F. Mora-

vus, te se morao navijati ručno s jakim polugama. O njemu su se ustrajno i svjesno skrbili desetljećima Lavoslav i Vice Torti, Toni Pattiera, Miro Bratoš i Toni Markoni.

PAO DOGOVOR U župnom arhivu postoji pismo koje je Općinskom upraviteljstvu 3. veljače 1911. poslala Marija Pohl, a u tom pismu stoji: „Danas sam odlučila izmijeniti dosadašnji orolgijo na kampanjelu Sv. Nikole sa novi-

jem na moje troškove. Taj sat bi imao brojke na sve četiri strane, kucao bi ure i četvrti, navija bi se svakih 8 dana, a dotični fabrikant bi dao garanciju na 6 godišta... Ni Općina ni Crkovinarstvo ne bi kod te radnje nikakvih troškova imalo, a sa postavljanjem tog novog sahata ne bi se nikako ometalo običnom upotrebljavanju zvona“. Ovaj je dopis Općina 6. veljače 1911. uputila Crkovinarstvu Sv. Nikole i pitala: „ da li je zadovoljno da se spomenuti sat namjesti i moli što brži odgovor...“

Crkovinarstvo je odmah 7. veljače 1911. Odgovorilo: da pristaje da se namjesti na zvonik novi dobnik uz uvjet da navijač dobnika bude za sada i za buduća vremena poslužnik crkve i dobiva nagradu od strane Općine. U svrhu boljeg sporazuma predlaže Općini sastanak dana 9. 2. 1911. u 4. sata poslije podne u Općini. Zatim su dopis potpisali don Niko Štuk nadžupnik, te crkovinari J. Fagioni i V. Rajčević. Šest mjeseci nakon dogovora novi je sat postavljen u listopadu 1911. godine, te je koštao 3.400 kruna. Ovaj sat je bio u funkciji sve do 1989. godine, a 5. lipnja 1989. je demontiran zbog dotrajalosti i danas se nalazi u Pinakoteci u Cavtatu. Na montaži novog sata započeli su radovi 14. svibnja 1990. Radove je izvodio Švicarac Jakob Muri uz pomoć domaćih majstora Nikole Jerkovića i Ivana Gnjiče iz Krvavca kod Metkovića. Spomenuti je Nikola Jerković obnovio i brojeve na sve četiri strane sata. Upravo se na fotografiji može vidjeti kako Nikola popravlja brojeve. Sat je stavljen u funkciju 16. svibnja 1990. i to točno u 15,00 sati. Naravno kako za novi sat na električni pogon danas nije potrebna ljudska pomoć koja bi ga svako malo navijala. No, tko bi u današnje vrijeme sveopćeg materijalizma besplatno navijao, podmazivao i pazio sat na nekom crkvenom tornju?


42

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

21/11/2012

mb “AP JADRAN”

Članovi posade Zapovjednik kap. Mladen Spužević, upravitelj stroja Ivo Lopižić, I. časnik palube Luko Dobrić, I. časnik stroja: Pero Radić, II. časnik palube: Mario Dominiković, II. časnik stroja: Desimir Surjan, III. časnik palube Stanko Letica, III. časnik stroja Pero Jeljenić, glavni kuhar: Želimir Jurišić, vođa palube: Niko Matković, brodski mehaničari: Nazif Čustović, Ivica Oreb, brodski električar Hrvoje Prka, kormilari: Nadjeljko Margaretić, Ivica Bjelopera, Svetin Mučić, Aleksandar Šulja, konobar Frano Brajević, pomoćni konobar Goran Mesarek, pripravnik Tonći Katićič.


21/11/2012

43

Slobodna plovidba 1. AP ARGOSY

U Gibraltaru,

2. AP ASTAREA

U Lazaro Cardenas, slijedi

Kina 15.12,

3. AP DRŽIČ

U luci Muara Satui, slijedi

Kohsichang 28.11,

4. AP SLANO

U luci Hachinohe, slijedi

Kinuura 28.11,

5. AP STON

U luci Wyndham, slijedi

Yingkou,

6. AP SVETI VLAHO luci Longkou, 7. CITY OF DUBROVNIK U brodogradištu Riga, 8. IMPERIAL

U Bunbury, slijedi Jebel Ali

7.12,

9. LIBERTAS

U luci Kwinana, slijedi

Jakarta 24.11,

10. MIHO PRACAT U UST Luga, 11. OLUJA

U Puerto Quetzal,

12. ORSULA

U luci Sluiskil, slijedi New

Orleans 8.12,

13. Jindal Varad ex. PETKA U brodogradilištu

Tuzla,

14. SVETI NIKOLA I U Jose Terminal, slijedi

Santos 11.12.,

15. ZAGREB

U luci Amsterdam.

Služba za teške terete 16. ATLANT FRAUKE U brodogradilištu Tuzla, 17. ATLANT TRINA U luci Libreville.

Tip broda: Panamax, Izgrađen: 2012 u Kini, Nosivost: 79.800 DWT,

website...info...entertainment...multimedia...photos...events...gastronomy

Duljina: 229 m, Širina: 32,26 m, Glavni stroj : MAN B&W, Snaga: 11620 KW, Brzina: 14 knots.

www.justdubrovnik.com


44

MALI OGLASI

grijanje može se koristiti klima ili termoakumulaciona peć. Kontakt: 098 272 096 Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design IZNAJMLJUJEM studioapart­ man u blizini Grada u stam­ i ostala grafička rješenja koja se koriste u benoj zgradi. Perilica rublja, kli­ objavljenim oglasima u Dulistu jamči naručitelj ma,satelit i internet uključen u oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. cijenu. Roštilj i taraca, pogled na Svi materijali u Dulistu objavljeni su u dobroj more. Kontakt: 099 215 2456 namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima UNAJMLJUJEMO kuću na Pe­ lješcu na duže vrijeme. Kontakt: odgovornost za istinitost oglasa. 099 6781 283 IZNAJMLJUJEM novi komple­ Svi predani materijali moraju sadržavati tno uređen stan u Gružu 55 ime, prezime, adresu i OIB m2, dvije sobe, kuhinja, dnev­ boravak, blagovaonica, an, komplet namješten i novu ni dvokrevetnu sobu odvojenu u wc,taraca. 2.500 kn + režije, do AUTOMOBILI Staroj Mokošici na moru. Kon­ 20.06.2013. Kontakt: 091 411 2688 PRODAJEM kombi VW Cara­ takt: 091 154 5917 velle GL, 1986 god. vozilo je IZNAJMLJUJEM apartman u­ IZNAJMLJUJEM stan jednoso­ dobro očuvano, u voznom stan­ Lapadu (55m2) do 1. srpnja ban u Gružu, namješten, na du­ ju, registracija odjavljena, ima 2013. godine. Kontakt: 091 672 že vrijeme. Kontakt: 098 1897 001 ugrađen plin. Cijena po dogovo­ 61 01 IZNAJMLJUJEM stan u Gružu, IZNAJMLJUJEM stan veličine ru. Kontakt: 091 427 2501 PRODAJE se Audi a 4 1.6 74 na duže vrijeme. Kontakt: 091 55 kvadrata na području Ko­ molca. Kontakt: 098 969 9751 kw. reg do 5.13. u odlićnom 455 36 71 stanju.3000 Eura. Kontakt: 099 IZNAJMLJUJEM 2 potpuno no­ ŽUPA dubrovačka - Čibača - Iz­ va stana u Gružu kraj Tommy- najmljuje se na duže vrije­me, 3146 244 PRODAJEM Polo klasik 97. ja. Jedan ima 35 a drugi 70m2. prizemlje kuće (90m2), mo­ god., očuvan i redovno servisi­ Stanovi imaju besplatni internet gučnost smještaja 2-10 osoba. ran prešao 107 000, teh. do i parking. Slobodni su do sezone Kontakt: 098 867 456 OZBILJAN i zaposlen mladi par 30.5.2013. g. Kontakt: 095 902 2013. Kontakt: 091 751 2637 IZNAJMLJUJE se poslovni pro­ bez djece traži stan u najam na­ 8022 PRODAJEM Peugeot 407 2.0HD stor u starom gradu. Blizina duže vrijeme, primarno na po­ Godina 2004., Crna boja, novi parkinga.16 m2 plus sanitarni dručju grada Dubrovnika. Kon­ takt: 091 253 8215 motor sa samo 16.000km. Ci­ čvor. Kontakt: 095 864 0956 garsonijeru jednosoban IZNAJMLJUJEM jena eura 5.750. Kontakt: 098 IZNAJMLJUJEM stan (36m2) u Novoj Mokošici. u­ Lapadu, ful opremljenu - po­ 182 5415 PRODAJEM Volkswagen Golf Stan je južno orijentiran, novi voljno. Kontakt: 091 575 4147 IV 1.9 TDI, 2001. god., 5 vrata, pvc prozori, 7.kat, kosi krov. 321 267 klima, nove gume, registriran Sastoji se od banje, kuhinje i NEKRETNINE do 05/2013, boja srebrna, u sobe. Kontakt: 091 515 84 49 odličnom stanju. Kontakt: 098 IZNAJMLJUJEM skladišni pro­ stor 16m2 u staroj gradskoj PRODAJEM kamenu kuću za 428 145 PRODAJEM Smart, crni, je­zgri u zimskom periodu do renoviranje 200m2, 3 etaže, 2002.­ godina, pulse oprema, Uskrsa, vrlo povoljno. Pristup 600 m od mora, put i ostalo do u odličnom stanju po cijeni od karićem do vrata. Kontakt: 098 kuće, vlasništvo 1/1 hitno i po­ voljno. Kontakt: 091 154 5917 4200 eura. Kontakt: 092 269 860 756 IZNAJMLJUJEM dva stana 40 i PRODAJEM vrlo povoljno stan 8858 75 m2. Novogradnja u Cavtatu. u Župi dubrovačkoj, pored Nove Do 01.06.2013. Kontakt: 099 škole. Kontakt: 098 393 692 IZNAJMLJIVANJE PRODAJEM dvosoban stan u 7042 498 IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu IZNAJMLJUJEM na duže vri­ Zagrebu, 50 m2, na drugom sobu odgovornim ženskim oso­ jeme stan u Čilipima. Stan ima ka­tu stambene zgrade u Kor­ bama u Župi Dubrovačkoj. Kon­ 55m2, dvije sobe, dvije banje, dunskoj ulici (centar). Kontakt: kuhinja+dnevni boravak, velika 099 831 73 24 takt 092 188 1293 IZNAJMLJUJEM jednosobni st­ terasa i parking za tri vozila. Za PRODAJEM stan u Karlovcu,

NAPOMENA UREDNIŠTVA

21/11/2012

u naselju Švarča, 45,63 m2 u prizemlju. Kontakt: 098 197 25 78 PRODAJEM kamenu kuću za renoviranje 200 m2, 3 etaže, 600 m od mora, put i ostalo do kuće, vlasništvo 1/1 hitno i po­ voljno. Kontakt: 091 154 5917 HITNO i vrlo povoljno prodajem kamenu kuću u Kućištima kod Orebića dimenzije 8,35x6,50 na dvije etaže, kuća je u nizu drugi red, udaljena od mora 40m od­ mah useljiva. Kontakt: 098 735 268 U SELU Lisac (Dubrovačko pri­ morje) razne parcele prodajemo i dajemo u zakup hitno. Kon­ takt: 099 855 6807 PRODAJEM garažu u novom naselju Mokošica. Kontakt: 098 564 896

POSAO Barmenica/konobarica sa 8 godina iskustva u restoranima, ka­fićima i klubovima traži pos­ ao. Kontakt: 095 8733 944 KONOBAR - šanker (23 godine), završena škola, iskustvo 5 go­ dina po restoranima, barovima, hotelima, govori njemački i en­ gleski tečno, traži posao. Kon­ takt: 097 765 55 54 TRAŽIM posao na području Du­brovnika, sobarica, čistačica, ku­harica. Kontakt: 091 588 60 03 TRAŽIM posao na lokaciji grada Dubrovnika, sobarica, čistačica, ili rad u trgovini. Kontakt: 095 507 18 50 TRAŽIM osobu za zidanje i ša­ lovanje na obiteljskoj kući, oba­ vezno da ima obrt ili manja fir­ ma. Kontakt: 095 528 4410 TRAŽIM ženu za čuvanje ma­ log djeteta u Novoj Mokošici od 9 do 17 sati. Kontakt: 091 520 2051 MASERKA/TERAPEUTKINJA - kozmetičarka, tražim posao u struci na području grada Du­ brovnika. Kontakt: 091 5235 766 TRAŽIMO studenticu za rad u


45

21/11/2012

trgovini dječje opreme. Radi se 3-4 sata dnevno, osim nedjelje. Plaća po dogovoru. Prijave sa životopisom molim slati na mail. Kontakt: magic.baby21@ baby-shop.hr

RAZNO PRODAJEM klupu za vježbanje trbušnih mišića 200 kn. Kontakt: 099 857 2604 PRODAJEM Dr. Martens čizme kao nove, ”made in England” s deset rupa. Fixno 300 kn. Kontakt: 099 857 2604 POKLANJAM peterosjed ( trosjed i dvosjed povezani u jednu cjelinu) u vrlo dobrom stanju. Kontakt: 020 425 622 ZA ugostitelje, LED piši briši reklamna tabla 60x80cm, novo, garancija, extra povoljno. Kontakt: 098 910 6178 TRAŽIM suradnika za prodaju FM parfema. Kontakt: 098 526 783

PRODAJEM termoakumulacio­ nu peć 3,5 kw vrlo vrlo povoljno. Kontakt: 020 436 339 PRODAJEM notebook Samsu­ ng,­ sa garancijom, 15,6 ekran Ko­­ntakt: 099 750 7890

ploča, balkona, podruma, kap- ja, štokovano. Povoljno. Konta­ ilarne vlage, velika zaliha ma- kt: 091 728 52 08 terijala i vrlo povoljno. Kontakt: MUŠKI maser po povoljnoj cije­ ni radi sve vrste masaža u svom 098 939 0366 POTREBNA žena za čuvanje (blizina Ive Vojnovića) ili Vašem sta­rije osobe u Cavtatu. Smještaj prostoru. Kontakt: 099 409 2122 osiguran. Kontakt: 091 7336 MLADA cura (25 godina) sa is­ku­ stvom i preporukama čuvala bi 700 USLUGE USLUGE gradskog i među­grad­ dijete od 6 mjeseci pa na dalje, u TRAŽIM posao. Čišćenje apart- skog prijevoza te usluge seli­dbi. svom ili Vašem domu. Plaćanje po do­govoru! Kontakt: 091 152 2625 mana ili kao pomoćna radnica u Kontakt: 099 212 9816 kuhinji. Kontakt: 099 858 7707 KAMENOKLESAR - Izrada gro­ GLAZBENI duo / trio sa pjeva­ USLUGE geliranja i nadogradnje­ b­nica, nadgrobnih spomenika, či­com slobodni za doček Nove noktiju, pedikura, manikura vaze-kamenice, kamene ograde, godine i svadbene svečanosti. te depilacija šećernom pastom. kolone, kamene igle, skaline, Kontakt: 091 505 0678 / 098 klu­pice, pragovi, obloga - bun- 944 6747 Kontakt: 095 9143 382 USLUGE čišćenja, peglanja, te­ pospremanja na području Du­ brovnika (apartmani ili ku­ća­n­ stava). Cijena je po satu. KonLIGA PROTIV RAKA DUBROVNIK takt: 091 523 9331 U spomen na dragu prijateljicu Dušku Bašić prilažu 500 kn, DAJEM lekcije iz engleskog i ta­ kolegice iz banke, u spomen na tetu Mariju Turanjanin uplatio lijanskog za osnovnu i srednju Ante Žitnik 250 kn, u spomen na Zdravka Miloševića uplatio školu. Sat 50 kuna. Kontakt: Mato Crnčević 150 kn, u spomen na pok. Iva Rakigiju, umjesto 095 197 1355 cvijeća, stanari zgrade Od Škara 6, uplatili su 400 kn, za pok. IZVODIMO sve vrste izolacij­ Dušku Bašić prilažu 300 kn, DTVD, u spomen na pok. Dušku s­kih radova, terasa, krovnih Bašić umjesto cvijeća prilažu 400 kn, obitelji Nikše i Miha Katušić. Račun lige za uplatu je: 2407000-1100021485 knjigovodstveni servis ‘’IMA I ABA’’, fax: 020 / 321 051 Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!!

HUMANITARNI PRILOZI

IVANI ŠVARC - pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč.br.3203480017 U spomen na dragu Dušku Bašiću Željka Casagrande je uplatila 200 kn, Grad Dubrovnik , TZGrada i Dubrovačko Neretvanska Županija a povodom “Dubrovačke trpeze” uplatili 3.000 kn. Obitelj se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva. ANTI JOVIĆU - pomoć za rehabilitaciju uplatili na OTP banku tek.rn.br.3205489129 Grad Dubrovnik, TZ Grada i Dubrovačko Neretvanska Županija a povodom “Dubrovačke trpeze” uplatili 3.000 kn, mladež nogometnog kluba Stara Mokošica uplatili 5.000 kn. Uplate se priključuju humanitarnoj akciji DUBROVAČKA RIJEKA DOBROTE. Obitelj Jović se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva. Udruzi „ZAJEDNO DO ZDRAVLJA “ prilažu: Kao sjećanje i osobito poštovanje prema pok. Stani Katić umjesto cvijeća obitelj Vukanović prilaže 400 kn, u spomen na pok. Pera Prnjat umjesto cvijeća susjedi iz ulaza prilažu 450 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. Žiro račun Udruge kod OTP Banke 2407000 – 1100302492 Molimo da tekst objave šaljete na fax: 312 – 300


46

SPORT

21/11/2012

JUDO KUP “JASKA 2012.”

Devet zlata za Ura Nage JUDO klub Ura Nage nastupio je proteklog vikenda na kupu ‘’Jaska 2012’’ u Zagrebu te u konkurenciji 38 klubova i preko 500 natjecatelja iz cijele Hrvatske zauzeo odlično prvo mjesto u ukupnom poretku. Za Ura Nage nastupilo je 17 natjecatelja u tri uzrasne kategorije te su mladi judaši osvojili ukupno 19 odličja od čega 9 zlatnih, 5 srebrnih i 5 brončanih. Zlata za Ura Nage osvojili su u uzrastu 2003./2002. Josip Bratoš (-27 kg), Fran Kužnin (-30 kg), Dube Marković ( -28 i -32 kg), u uzrastu 2001./2000. Mihael Vidoš (-30 kg), Marino Bartulović (-34 kg), Marko Marinović (-42 kg) i Jana Vinković (-52 kg) , te u mlađekadetskom uzrastu (1999./1998.) Andrea Ćutić (-52 kg). Na druga mjesta plasirali su se Fran Kužnin (-30kg) u uzrastu 2001./2000., kao i mlađi kadeti Toni Franković (-73 kg) , Đivo Gašpar (+73 kg) i mlađa kadetkinja Mia Vukas (-44 kg). Brončanim medaljama na ovom turniru okitili su se Dube Marković (-32 kg) u uzrastu 2001./2000., kao i Luka Kirigin (-38 kg), koji je osvojio dvostruku broncu na ovom turniru te Miho Haklička

(-66 kg) i Jana Vinković (-52 kg) u mlađekadetskom uzrastu. Na peta mjesta plasirali su se Kristijan i Leon Konjevod, dok je bez plasmana ostao Marin Grbavac. - Nismo očekivali ovakav rezultat na turniru, odlučili smo poći u Zagreba kako bismo vidjeli kako se naša djeca ‘’nose’’ sa judašima iz cijele Hrvatske te nakon ovog prvog mjesta u ukupnom poretku možemo samo biti ponosni te nastaviti sa ovakvim radom - riječi su predsjednika JK Ura Nage Marija Đapića.

ZAVRŠNICA KUPA HRVATSKE 2012.

A sad – U ZAGREBU se u petak i subotu, 23. i 24. studenog igra finalni turnir Kupa Hrvatske 2012., na kojem dubrovačka sportska javnost očekuje novi sraz Jugaša s ovogodišnjim konkurentima Primorjem, a ujedno je to prilika za novi trofej Jugaša. Podsjetimo, na bazenu Mladosti za naslov 21. pobjednika

Kupa uz Jug će se boriti splitski Jadran, rječko Primorje EB i domaćin Mladost. Jugaši, koji u svojim vitrinama drže pola od dosadašnjih 20 pokala, u prvoj utakmici polufinala (petak, 16.15) susrest će se s Jadranom, a nakon njih igraju Primorje i Mladost. Susret finala igrat će se u subotu u 16.30 sati.


21/11/2012

47

MLADA DUBROVKINJA USPJEŠNA U TURSKOJ BAJRAMSKI TURNIR

Igor bolji od Igora U organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Dubrovnik i Dubrovačko neretvansku županiju na teniskim terenima Babinog kuka i TK Dubrovnik održan je 7. Bajramski turnir u tenisu Dubrovnik Open 2012., na kojem je sudjelovalo 42 ponajboljih amatera iz Dubrovačko-neretvanske županije. Poslije 15 dana vrlo zanimljivih dvoboja u finalu su

Konjuh iz Antalye s punom vrećom bodova ANA Konjuh iz Turske se vraća sa sjajnim rezultatima i punom vrećom bodova vrijednih plasmana na WTA ljestvicu! Naime, nakon prošlotjednog finala ITF Opena u Antalyi, Ana je ovog tjedna na još jednom turniru u istom gradu došla do polufinala. Podsjetimo, u prvom kolu drugog tur-

nira u Antalyi 14-godišnja Konjuh svladala je Talijanku Agnesu Zucchini s 3:6 6:0 6:2, a zatim u drugom kolu Bugarku Elenu Jetchevu sa 6:0 6:3. U četvrtfinalu je pala 409. igračica svijeta, Rumunjka Particia Maria Tig s 6:4 6:1. Ipak, u polufinalu od nje je bolja bila druga Rumunjka, deset go-

se sastali Igor Deranja i Igor Bulić. Kako javljaju organizatori, u sigurno najboljem meču ove godine poslije posve izjednačene borbe Deranja je savladao Bulića sa 2:1 (6:4, 1:6, 10:8). Završni meč sudio je poznati dubrovački teniski sudac Mladen Đorđeski.

dina starija 313. igračica svijeta Laura Ioana Andrei s 6:3 6:1. Konjuh, trenutno 13. juniorka svijeta, krajem studenog će nastupiti na dva juniorska turnira na Floridi, Eddie Herr i Orange Bowl, a očekuje se da će se na WTA ljestvici s 15 bodova smjestiti oko 870. mjesta.

4. KOLO EUROLIGE

– Kup! U Zagrebu će se istodobno igrati i finalni turnir Kupa Hrvatske 2012. za žene. Vaterpolistice Juga na kvalifikacijskom turniru u Splitu osvojile su drugo mjesto (poraz od domaće Bure 2:18 i pobjeda nad šibenskom Viktorijom 15:3), a u polufinalu ženskog Final Foura sastat će se s domaćinom Mladosti. U dru-

gom polufinalu igrat će Bura i Primorje. Također, u petak 23. studenog Hrvatski vaterpolski savez priredit će godišnju gala večeru na kojoj će biti dodijeljena godišnja priznanja i zahvale saveza za rad u prošloj olimpijskoj sezoni koja je okrunjena zlatnom olimpijskom medaljom.

Montpeiller 2 Jug CO 14 U 4. kolu Eurolige momčad Jug Croatia osiguranja je u francuskom Montpeilleru pred tisuću gledatelja nadmoćno pobijedila istoimenu momčad rezultatom 14:2 (1:1, 1:3, 5:0, 5:0). Premda su loše otvorili susret (prva četvrtina 1:1), Jugaši su u ostatku utakmice odličnom obranom izdominirali protivnika. Kod Jugaša istaknuo se Ivović s 4 gola, a u strijelce su se još upisali Janović i Azevedo dvaput te Vranješ, Bošković, Joković, Bušlje, Dobud i Macan jednom. Solidni su bili i Jugovi vratari, Bijač sa 6, a Nižić s 3 obrane. Kod domaćina jednom su pogodili Mustur i Heinrich, a Mađar Jazberenyi na vratima skupio je 10 obrana.


48

SPORT

21/11/2012

DOLAZI I BIVŠI UFC PRVAK

Noć gladijatora opet

u Dubrovniku! SEDMO izdanje borilačkog spektakla Noć Gladijatora održat će se u petak, 21. prosinca u Sportskoj dvorani u Gospinom polju, a kao borba večeri najavljen je okršaj Dubrovčanina Ante Delije i bivšeg prvaka UFC-a Ricca Rodrigueza. Bit će to prvi put da u Hrvatskoj nastupa jedan UFC prvak s karijerom dugom gotovo 13 godina. U najavi spektakla također se ističu borbe koje bi trebale biti posebno atraktivne, prije svega između našeg Antuna Račića i Talijana Cristiana Binde. Podsjetimo, Račić je prije dvije godine u Rimu svoj prvi poraz u karijeri upisao upravo protiv Talijana. I ostatak „Fight Carda“ zvuči odlično. Na Noći gladijatora u ring će Darko Knego kojeg očekuje teška borba protiv iskusnog (32 borbe, omjer 16-15) Mattea „The White Guya“ Minonzija, kao i mladi Hrvoje Slade protiv Marka Igrca.

TREĆA HRVATSKA NOGOMETNA LIGA JUG

Zmaj protiv GOŠK-a nastavio niz Rezultati 14. kola: BŠK Zmaj - GOŠK 1:0, Omiš - Zmaj Makarska 3:2, Neretva - Konavljanin 0:1, Jadran (KS) - Hrvace 0:0, Primorac (B) - Velebit 8:2, Val - Uskok 3:2, Zagora - Jadran Luka Ploče 1:0, Neretvanac - Kamen Ivanbegovina 2:1. Poredak nakon 14. kola: 1. Val 33 boda, 2. BŠK Zmaj 27, 3. Jadran KS 25, 4. Zagora 24, 5. Zmaj Makarska 22, 6. Omiš 22, 7. Hrvace 21, 8. Jadran Luka Ploče 20, 9. Kamen 20, 10. Neretvanac 20, 11. GOŠK 19, 12. Konavljanin 15, 13. Uskok 15, 14. Neretva 14, 15. Primorac Biograd 12, 16. Velebit 2.

7. KOLO A-1 HKL

Poraz u gostima za dno tablice KK Dubrovnik nastavio je s lošim izvedbama u ovogodišnjem izdanju A-1 Hrvatske košarkaške lige. U 7. kolu na gostovanju u Slavonskom Brodu zabilježen je šesti poraz protiv momčadi Đura Đakovića s 90:77 (26:13, 25:20, 24:25, 15:19). Bodove Brođanima donijeli su Marko Batina (20 koševa), Denis Toroman (16) i Marino Šarlija (13 koševa i 8 skokova). Mislav Perić (28 koševa) i Dino Jakoliš (19 koševa i isto toliko skokova) prva su imena u redovima Dubrovčana. Solidan je bio i Filip Najev s 14 koševa. U 8. kolu, u nedjelju, 25. studenog Dubrovnik je domaćin šibenskom Jollyju.


21/11/2012

49

21. OBLJETNICA RATNOG TURNIRA ZA KRUH, MLIJEKO I VODU

Baturini obljetnički turnir ŠAHOVSKI klub Dubrovnik i ove godine prigodnim je turnirom obilježio odigravanje legendarnog ratnog šahovskog turnira za kruh, mlijeko i vodu. Pobjedu na 21. obljetničkom turniru, na kojem je nastupilo 14 šahista, odnio je dubrovački Splićanin Andrija Baturina, koji je prvo mjesto i štrucu kruha kao nagradu odnio s 11,5 bodova. Drugo mjesto i litru mlijeka osvojio je Vlaho Marunčić (11 bodova), dok je treće mjesto i pet litara vode osvojio Vicko Marunčić (10 bodova). Podsjetimo, u jeku najžešćih ratnih stradanja Dubrovnika, u studenom 1991. godine, u organizaciji članova tadašnjeg Šahovskog društva Dubrovnik realizirana je ideja člana kluba Dinka Bakulića o organiziranju brzopoteznog turnira s jedinstvenim nagradama: pet litara vode, jedna

litra mlijeka i jedan kruh. Na turniru službenog naziva „Prvi brzopotezni turnir u ratnim uvjetima“, održanom u Gradskoj kavani 17. stude-

nog 1991. godine, sudjelovalo je dvanaest natjecatelja. Prvo mjesto i pet litara pitke vode tada je osvojio Nikola Bubica, drugoplasirani osva-

jač litre mlijeka bio je Vicko Marunčić, dok je trećeplasirani Tomislav Šeparović postao bogatiji za štrucu kruha.

OTVORENO PARSKO PRVENSTVO HRVATSKE U BRIDŽU

Rašić i Dacić najbolji par U ORGANIZACIJI Hrvatskog bridž saveza prošlog vikenda u hotelu Astarea u Mlinima održano je Otvoreno parsko Prvenstvo Hrvatske u bridžu na kojem je sudjelovalo ukupno 34 para iz Hrvatske, Bugarske i Crne Gore. Pobjednici turnira su par Dino Rašić (Zagreb) i Vesna Dacić (Nikšić), drugi su Vedran Zorić (Zagreb) i Kiril Mladenovski (Bugarska), dok su treće mjesto dohvatili Kristijan Sentić (Metković) i Jasminka Klajnšćek Zagreb), kojima su također proglašeni prvacima Hrvatske, budući da su oboje članovi HBS-a.

Srđan Golubović na četvrtom mjestu u paru s Draženom Baraćem iz Splita bio je najbolje plasirani član Bridž kluba Dubrovnik. Oni su također i doprvaci Hrvatske. Peti na turniru, a treći u prvenstvu Hrvatske bili su Pavo Handabaka i Martin Vinko Mijoč iz Bridž kluba Astarea Mlini. U finalu B turnira, na kojem je sudjelovalo 19 parova iz bridž klubova Dubrovnik i Astarea, najbolji su bili Dubrovčani Ivica Obad i Jasna Božičević. Turnir je uspješno vodio Duško Krautsak iz Rijeke.


50

OGLAS

21/11/2012


21/11/2012

51


52

duList IN

21/11/2012

MARA MILOGLAV MORETIĆ - NAŠA USPJEŠNA DIZAJNERICA

Želim otvoriti vlas MARA Miloglav Moretić, mlda dubrovačka modna dizajnerica, proslavila se odmah po završetku fakulteta. Završivši Tekstilno – tehnološki fakultet, smjer Dizajn i projektiranje tekstila i odjeće, Mara se prijavila istodobno na Dreft Fashion Week Zagreb i Modni Ormar, te na oba postigla značajne uspjehe. Nakon zagrebačkih uspjeha od prije nekoliko godina, sad živi u Dubrovniku, no ipak je stalno pozivaju na modne događaje u Zagrebu. Na pauzi je jer je istodobno dizajnerica, supruga i mama, no planovi za budućnost su joj otvorenje vlastitog studija i tematsko proširenje svojih radova. Vaši prvi modni uspjesi zbili su se odmah po završetku fakulteta. Jeste li očekivali ovakav uspjeh, kojeg mnogi mladi dizajneri rijetko kada dožive na svom prvom na-

stupu? - Diplomirala sam 2009. godine, te se prijavila na Modni Ormar i Fashion Week s različitim kolekcijama. Sve se dogodilo nekako na brzinu. Fashion Week, čiju prijavu sam prošla, bio je moj prvi svojevrsni modni nastup, na kojem sam pobjedila kao najbolji mladi dizajner godine. To mi je bio šok, naravno – pozitivni, jer sam čula da to nikome dosad nije uspjelo ovako kratko nakon diplome. Divna je stvar kad ti se tako nešto dogodi. Poslije moje prve pobjede, išla sam na Zagreb Fashion Week u kategoriji dizajnera Hrvatske. Naime, nagrada „Mandica“ koju sam dobila za najboljeg mladog dizajnera odnosi se na reviju do pet modela, a veća kolekcija je deset do petnaest modela. Kad dobiješ nagradu, možeš se prijaviti dogodine za samostalnu kolekciju, što sam i učinila. I od tada me stalno zovu.

DRŽIM SE SVOG SMJERA Je li Vam ikad palo na pamet raditi tematske kolekcije, kao što su vjenčanice, odjeća za kazalište i slično? - Radit ću to sigurno, samo ne znam kad. Sad sam u svojevrsnoj pauzi, jer sam mama. No, doći će i takve stvari na red. Ja inače radim onako kako mi nešto pad-

ne na pamet, neka ideja, bilo što…nešto što „snimim“ dok na primjer, šetam. Sve me inspirira i onda samo „izbacim“ nešto. Slobodnija sam i mogu maštovitije raditi. Tako da možda kasnije tako napravim i s vjenčanicama. Recimo, stalno me pitaju kad ću raditi dječju kolekciju. Ne znam, možda jednom, kroz naredne godine. No ja se još držim nekog svog smjera, što paše meni, neke moje stilske figure. A kazalište? To je predivna stvar i naravno da bih voljela raditi takvo nešto. Asistirala sam na Ljetnim igrama, međutim očekivala sam kako ću tamo raditi više, i dati više od sebe, a ne samo biti

asistent. Nažalost, u nas ne postoji nikakva modna tvornica, neki pogon, gdje bi mladi dizajneri asistirali ili se usavršavali. Doduše, to mene ni ne zanima baš, a kako nema nikakvih modnih ateljea u Dubrovniku, pokušala sam se povezati s kostimografima na Igrama, jedno ljeto. Super stvar, naučiš nešto, no očekivala sam kako ću raditi više. Šteta što traje tako kratko. Vidjet ćemo iduće ljeto. Kako biste opisali svoje dvije kolekcije „Gumeni bomboni“ i „Zeko hop“? - „Gumeni bomboni“ je zimska kolekcija haljina kratkih rukava inspirirana zimama u Zagrebu, gdje je u biti unu-


21/11/2012

53

stiti modni studio svakako raditi češće. Zašto je dizajnerska odjeća skupa, većinom neprihvatljiva za svačiji džep? - Postoji pravilo kako sve ide puta tri. Dakle, potrošeni materijal, ruke, roba množi se puta tri kako bi se dobila cijena dizajnerskog komada. Iako meni sve mora biti tip-top, ne smije viriti konac i slično, te jako pazim na svoje komade, ipak ne naplaćujem toliko puno. Tri puta utrošeni materijal čini mi se malo previše, iako se dizajneri iz Dubrovnika moraju dodatno truditi jer je teško ovdje nabavljati materijale.

USKORO I STUDIO Koliko pratite modna događanja u Hrvatskoj? - Trudim se pratiti sva modna događanja, u zadnje vrijeme ne stignem baš, no uglavnom se trašnjost svake prostorije jako ugrijana, tako da su idealne za ispod neke debele jakne, sasvim dovoljne. Za reviju sam ih kombinirala s gumenim čizmama, a boje su sve kontrastne, vedre… potiču na energiju i aktivnost. Na to sam ciljala – veselje, optimizam, čista pozitiva koja budi iz ove zimske uspavanosti. „Zeko hop“ je pak upečatljiva kolekcija za nesputani mladenački duh. Za ljude koji žele ostaviti dojam. Smirenija je od „Gumenih bombona“, kombinira bež i crnu boju s elementima crvene boje…nije toliko „jaka“ kao kolekcija prije, no s bojom i oblicima šalje svojevrsnu poruku… Sastoji se od haljina, hlača, to-

pića, suknji i slično, a inspirirao me Zekoslav Mrkva, te se zato i zove „Zeko hop“. Razigrana je i dinamična. Kolekcije su stilski različite, no ipak sam ja u obje. Koliko često izlažete svoje kolekcije? - Imala sam tu debitantsku 2009. nakon diplome, pa 2010. još jednom tu istu, proširenu kolekciju…pa, izlažem svake godine jednu kolekciju. Nemam zimske i ljetne kolekcije, zasad. Trudim se izlagati jednom godišnje, jer nije uvijek izvedivo izvesti više… moram uzeti u obzir to da živim u Dubrovniku, te kako bih htjela biti u Zagrebu za vrijeme revije, što mi je trenutno neizvedivo, no u budućnosti ću

trudim „uhvatiti“ što više. Ima odličnih mladih hrvatskih dizajnera, no Hrvatska općenito ima odlične dizajnere. Među planovima za budućnost Vam je i vlastiti studio. Kad namjeravate realizirati tu ideju? - Trenutno mi je malena na prvom mjestu, pa nemam vremena, no svakako za budućnost planiramo otvoriti svoj mali studio. Prostor već imam, a planiram u studiju biti cijeli dan, puno radno vrijeme. Ne želim zaposliti nikoga, zasad, već osobno biti tu, tako da bih mogla objasniti ljudima što i kako radim, da u svom studiju mogu crtati, raditi… Prostor nije velik, otprilike dva sa pet metara, sve što mi treba, stolić za crtanje, moj book… Dovoljno za dvije vješalice sa dvije moje kolekcije, koje će biti izložene tu. Svatko će moći doći, izabrati nešto, probati i slično… Plan je da zainteresirani ljudi dođu, vide, u suradnji sa mnom skiciraju nešto i zamišljaju proizvod. Naravno, ljudi mogu doći i samo da im dam ideju, da razgovaraju sa mnom. Moj budući studio nije zamišljen kao butiga, da ljudi dođu kupiti gotov komad. Naravno, ima i njih, od prošlih kolekcija, ali u principu studio je zamišljen kao interakcija između mene i klijenata, gdje će se moći dogovoriti, izabrati, prilagoditi i slično.


54

duList IN

21/11/2012

Nina Badrić, hrvatska glazbena diva

Kradem svaki tren za posje Razgovarao: Baldo Marunčić

U vremenima u kojima živimo malo toga je ostalo dostojanstveno, a ja se samo kunem u ljubav. I želim da ljudi kroz moje pjesme osjete tu poruku da će se dobro dobrim ipak vratiti i da ne odustaju od vjere u neke pozitivne priče Hrvatska glazbena diva Nina Badrić prošle godine izdala je novi album simboličnog naziva „NeBo“, a trenutno se nalazi na istoimenoj turneji na kojoj promovira svoje nove pjesme, ali i izvodi stare hitove koji su je lansirali među zvijezde. Nakon koncerta u prepunoj zagrebačkoj dvorani Dražena Petrovića prošlog vikenda, Nina iduću su­botu svojim dubrovačkim obo­žavateljima u Revelinu priprema provod za pamćenje. Proteklog vikenda održali ste koncert u KD Dražena Petrovića kojeg su i kritika i publika ocijenili najboljim ocjenama. Kakve dojmove no­site iz te večeri? - U Zagrebu je bila savršena večer. Moj grad, moje dvorište i moji ljudi. Poseban je osjećaj

nastupiti u svom rodnom gradu u kojem dugo nisam imala solistički koncert. Bilo je jako emotivno i presretna sam što je Dvorana Dražena Petrovića bila premala za sve one koji su željeli doći. To mi samo daje za pravo da mislim kako vrlo brzo moram ponoviti koncert pred zagrebačkom publikom. Koncerti u Beogradu, Zagrebu i Dubrovniku dio su promotivne turneje pod nazivom NeBo, kojom predstavljate svoj najnoviji, istoimeni album. Na njemu ste surađivali s brojnim hrvatskim glazbenicima i producentima. Kako biste ga Vi opisali, posebno u odnosu na prošle albume? - Album „NeBo“ je odličan album. Sada već imam i opipljive potvrde za to. Ljudima su nove pjesme ušle potpuno pod kožu i to je ono što čini uspjeh svakog novog albuma. Ovaj album ima širinu i veliki pomak u produkciji, a pjesme su lako našle put do ljudi. Naziv najnovijeg albuma nosi jaku simboliku. U najavi albuma rekli ste da Vam je tijekom rada na albumu „samo nebo bilo granica“? - Upravo tako. No moj light motiv svega je bila pjesma „Oči pune ljubavi“. To je jaka poruka koja me vodila kroz njegovo stvaranje. U vremenima u koji-


21/11/2012

55

et Dubrovniku

ma živimo malo toga je ostalo dostojanstveno, a ja se samo kunem u ljubav. I želim da ljudi kroz moje pjesme osjete tu poruku da će se dobro dobrim ipak vratiti i da ne odustaju od vjere u neke pozitivne priče.

Nije bilo lako, ali... Svojim uspjesima na glazbenoj sceni dokazali ste da pripadate u sam vrh, mnogi Vam dodjeljuju status pjevačke dive, a popularnost Vam prelazi granice Hrvatske. Od prvog albuma 1995. godine

do danas osvojili ste niz nagrada, izdvojimo osam Porina. Kako biste opisali tijek svoje karijere? Naš dojam je da je to bilo ‘preko trnja do zvijezda’. - Vaš dojam je sto posto točan! Haha! Uopće nije bilo lako niti jednostavno, no eto... Sve se ipak u dobro pretvorilo. Postoji taj neki ključni trenutak u karijeri svakog od nas kada se jednostavno sve počne okretati u nekom boljem smjeru i počne se jasno vidjeti sav minuli rad koji ste učinili kroz godine. Naravno, kvaliteta mora biti os-

nova svega toga. U subotu nastupate u Dubrovniku, zanimanje za koncert je veliko. Jednom ste izjavili da volite Dubrovnik i da mu se uvijek rado vraćate. Kakav će biti ovaj povratak Gradu? - Dubrovnik obožavam. U njemu sam provela gotovo svako ljeto, doživjela neke prekrasne trenutke za pamćenje i voljela bih da su nekretnine puno jeftinije pa da u Dubrovniku mogu sebi priuštiti neki kutak samo za sebe. Ovako kradem svaki mogući tren da dođem u taj predivni grad i makar ma-

lo vremena provedem tamo. Jedva čekam nastup u subotu i znam da će biti odlično. U Dubrovniku ste već nekoliko puta nastupali, ali u intimnijoj i zatvorenijoj atmosferi hotelskih terasa. Što Vaši obožavatelji mogu očekivati od koncerta u prostoru tvrđave Revelin? - Bit će to koncert s bendom uživo na kojem ćemo odsvirati mnoge pjesme koje su obilježile moju karijeru. Ako mislite sjediti na koncertu onda ste se prevarili, bit će to rasplesana noć puna ljubavi!

Dubrovnik obožavam. U njemu sam provela gotovo svako ljeto, doživjela neke prekrasne trenutke za pamćenje i voljela bih da su nekretnine puno jeftinije pa da u Dubrovniku mogu sebi priuštiti neki kutak samo za sebe. Ovako kradem svaki mogući tren da dođem u taj predivni grad i makar malo provedem vremena tamo


56

duList IN u điru

21/11/2012

Hoće li pobjeći mami?

Možda je fotografija tema razgovora?

Njih tri, a jedna kolica

Mame u razgovoru, dok malena spava

I ja sam uz generale!


21/11/2012

57

Prekrasan prizor - svi se drže za ruke!

Priprema za fotografiranje na Stradunu

Čija su kolica brža?

Mama gura, a tata se šeta

Glavna faca - u sredini


58

MODA BY ANDREA ZVONO

21/11/2012

Hit Naše moderne Dubrovkinje, ali i djevojke iz susjednih država rekle su za duList koji je modi dodatak, detalj ili dio odjeće za njih hit ove zime? Mogu samo reći da imaju mnogo ukusa, i da prate modne trendove... Kožne jakne, dobre čizme, UGGsice, zakovice, kožne torbe i mnogo drugih stvari. Pročitajte što su nam cure rekle. Ja sam prezadovoljna njihovim odabirom, a sigurna sam da i Vi dijelite moje mišljenje :).

Dragana Manojlović (20) Izdvojila bih kožne hlače i bajkerske čizme.

Tina Paskojević (21) Vojni stil, koji se ponovno vratio u modu, daje ženama malu dozu muškosti, ali isto tako i seksipila.


21/11/2012

59

zime je... Emica Pavlović (15) Ugg čizme i krzneni kaput totalni su hit.

Keti Farac Ćorvila (38) Čizme sa zakovicama su za mene totalni hit.

Nikolina Obuljen (37) Za mene su ove zime hit čizme i kožna jakna.

Katarina Saltarić (31) Ove zime hit su nitne.


60

duList IN

21/11/2012

NAGRADA ZA IZVEDBENE UMJETNOSTI

Mašković nominiran za Nagradu publike MLADI dubrovački glumac Frano Mašković nominiran je za Teatar.hr Nagradu publike 2012. u kategoriji najboljeg izvođača. Tetar.hr je portal za izvedbene umjetnosti, koji je pokrenuo prvu domaću nagradu za izvedbene umjetnosti o kojoj će u potpunosti odlučivati samo i jedino - publika. Nagrade se biraju u deset kategorija, a glasovanje traje sve do srijede, 21. studenog u 12 sati. Mašković je rođen je 1978. godine u Dubrovniku. Diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Stalni je član ansambla Zagrebačkog kazališta mladih. Do sada je surađivao s mnogim redateljicama i redateljima; Teom Alagić,Tijanom Zinajić, Paolom Magellijem, Ivicom Buljanom, Brankom Brezovcem, Reneom Medvešekom, Dinom Mustafićem. S Jan Fabreom 2007. godine radi na projektu Requiem for a Metamorphosis (Troubleyn, Antwerpen, Belgija) za Salzburg Festspiele.


HOROSKOP

21/11/2012

61

OVAN

VAGA

Ako ste u vezi, potrudite se mirnim ponašanjem i tolerancijom održati solidan status quo. Ovaj tjedan neće biti većih ljubavnih prilika, pa je strpljenje potrebno i samcima. Dobro je vrijeme za unutrašnje inventure i definiranje ciljeva.

Sasvim dobro ćete kormilariti u ljubavnim vodama. I dalje ćete biti privlačni osobama suprotnog spola, pa ako ste sami, budite društveni i izađite. Oni koji su u vezama uživat će u svakom trenutku i biti jednostavno sretni.

BIK

ŠKORPION

Pripremite na zaključivanje jedne faze svoje veze i otvaranje sasvim nove stranice. Bit ćete sasvim usredotočeni na voljenu osobu. Ukoliko vam ponude novi poslovni ugovor, potrudite se da odluku ne donesete odmah, naglo. Razmislite koji dan dok vam stvari ne budu jasnije.

Bit ćete usmjereni na dublja preispitivanja o sebi, ali i o vašem položaju u vezi. Shvatit ćete što vam je važno, a što nevažno, pa ćete u tom pravcu i djelovati. Vjerojatno će se odlučivati o vama ili ćete biti jedna od glavnih tema na radnom mjestu.

BLIZANCI

STRIJELAC

Vaši osobni odnosi razvijat će se po principu toplo-hladno zato što su utjecaji planeta na vaš ljubavni život različiti. S jedne strane imat ćete prilike za ugodnosti i izlaske, no s druge, računajte na mogućnost provokacija od druge strane. Ostanite mirni.

Bit ćete i opušteni i poduzetni u isto vrijeme. Vaša veza razvijat će se dobro, a u usporedbi s drugim ljudima koje ćete sretati, moglo bi se reći da ste vi na konju. Nemojte samo tražiti dlaku u jaju, budite sretni zbog onog što imate.

RAK

JARAC

Ovaj tjedan vjerojatno ćete zapamtiti po nekoj vama važnoj odluci ili prekretnici povezanoj s ljubavlju ili djecom. Oni koji rade s mladima, na pozornicama ili u sportu ovih bi dana mogli ući u sasvim novu fazu rada.

Nećete biti previše zaokupljeni ljubavlju, ali vaš društveni život mogao bi ući u novu fazu. Brojni susreti i kontakti neformalnog karaktera iznjedrit će i poneku novu ideju ili promjenu u vašim prijateljstvima. Vidjet ćete da nisu svi ono što ste mislili.

LAV

VODENJAK

Obiteljski odnosi ili problemi vjerojatno će vas zaokupiti većinu ovog tjedna. Morat ćete rješavati nešto važno ili donositi odluke koje nisu jednostavne. Krajem tjedna sve će vam biti jasnije. Neki mijenjaju adresu.

Između vas i voljene osobe vladat će razumijevanje. Neće biti potrebno mnogo riječi. Utoliko će vaš odnos postati još bliži. Ponekad ćete čak osjećati iskre telepatije. Oni koji su još sami ljubav će tražiti na putovanjima ili na sveučilištima.

DJEVICA

RIBE

Osim malo nervoze s vaše strane, vaši privatni odnosi razvijat će se skladno i umjereno. Neće biti većih pomaka, pa vam savjetujemo da uživate u sitnicama i svakodnevnici s voljenom osobom. Ne pitajte previše.

Ako vas partner istinski voli, oprostit će ili zanemariti poneku vašu glupost ili ishitreno ponašanje. Stoga i vi sami poradite na svojoj samokontroli, pa će sve krenuti na bolje. Oni koji su još sami imat će vrlo visoke kriterije.


DuList INFO

62

21/11/2012

DRAMA U KAZALIŠTU Dubrovački t j e d n i k

GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska, Baldo Marunčić i Mia Njavro FOTOGRAFI Zvonimir Pandža i Nora Novak KOLUMNISTI Božo Lasić i Boris Njavro GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin i Diana Njirić MARKETING Kristina Ostojić i Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš

Dubrovnik, 21.11.2012. Broj 60 GODINA II. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

‘Srce veće od ruku’ DRAMA „Srce veće od ruku“ u produkciji kazališta PlayDrama autora Elvisa Bošnjaka prikazat će se ovog četvrtka s početkom u 19.30 sati u Kazalištu Marina Držića. Drama ‘Srce veće od ruku’ dio je ljubavne trilogije E. Bošnjaka koju čine još drame ‘Hajdemo skakati po tim oblacima’, te drama ‘Voljeni i mrtvi’. Dva bračna para nalaze se usred ljubavnog četverokuta. U nemogućnosti realiziranja stvarnog odnosa svaki od njih stvara potpuno imaginarni odnos, živeći tako više u mašti s osobom koju nemaju, nego s osobom za koju ih veže stvaran život. Autor se pita... „Što se dogodi kad srce postane veće od ruku, kad oči nadrastu pogled?“. U predstavi jednu od uloga igra Vladimir Posavec, koji je dubrovačkoj publici itekako poznat kao Aga Hasanaga iz hit predstave „Hasanaginica“.

U GRADSKOJ KAVANI OVE SUBOTE

Nastavljaju se ‘Zimske serenade’! U SKLOPU programa „Zimske serenade Grada“ i ovu subotu, 24. studenog u Gradskoj kavani od 21 do 24 sata održat će se posebna večer dobrih vibracija za sve generacije.

Kao i protekle tri subote, Dubrovčani i posjetitelji grada moći će uživati u rasplesanoj večeri uz glazbu uživo, domaće i strane pop i rock hitove, ali i najljepše dalmatin-

ske pjesme u izvedbi odličnog dubrovačkog sastava „Ad Libidum“. Za sve posjetitelje ovog programa, koji se s ciljem poboljšanja zimske ponude, posebno u ve-

černjim satima, održava svake subote, osiguran je besplatan parking na Gracu i u Javnoj garaži, a u Gradskoj kavani pripremaju prigodna jela i pića po povoljnim cijenama.


21/11/2012

63


21/11/2012

64

REKONSTRUIRA SE DVIJE GODINE STARO IGRALIŠTE

Nova podloga igralištu na Pelinama Što se događa s dječjim igralištem na Pelinama - pitanje je koje je nedavno uputio Eko Centar Zeleno sunce. - Ako se malo bolje zagledate, pod dječjeg igrališta je oštećen i jako ružno izgleda sa zidina. Umjesto da na njemu vidimo razigranu djecu gradske jezgre, ono je zatvoreno i ovako tužno izgleda... Što će nam naši brojni turisti i gosti Grada reći, kada ovo gledaju odozgo? Obilježavamo Međunarodni dan djeteta te bi bilo lijepo da se do tada ovo dječje igralište osposobi i preda djeci za igru... Odgovorne službe, gdje ste? istaknuli su iz Eko Centra Zeleno Sunce. Kako bi provjerili o čemu je riječ poslali smo upit gradskoj upravi što se to radi na dječjem igralištu podno Minčete.

A TROŠKOVI? - Na Pelinama će Grad Dubrovnik staviti novu, kvalitetniju podlogu na igralište. Kako bi se korisnicima omogućilo

korištenje sanitarnog čvora, koji je prethodno bio u kuli Gornji ugao koja je sad muzej, s DPDS-om je dogovoreno da će oni urediti zahod u prostoru stare cisterne koja se više ne

Na Pelinama će Grad Dubrovnik staviti novu, kvalitetniju podlogu na igralište. Kako bi se korisnicima omogućilo korištenje sanitarnog čvora, koji je prethodno bio u kuli Gornji ugao koja je sad muzej, s DPDS-om je dogovoreno da će oni urediti zahod u prostoru stare cisterne koja se više ne koristi. Za to uređenje su pribavljene potrebne suglasnosti konzervatorskog odjela - ističu iz Grada Dubrovnika. koristi. Za to uređenje su pribavljene potrebne suglasnosti konzervatorskog odjela - kratko su nam odgovorili iz gradske uprave. No, na naša pitanja koliki je iznos predviđen za rekonstrukciju, koja je tvrtka izvodi i do kada bi radovi trebali biti završeni, nismo dobili odgovore. Podsjetimo, dječje igralište na Pelinama otvore-

no je 2010. godine, a u njegovu izgradnju i opremanje Grad je utrošio milijun i 371 tisuću kuna, a zajedno s troškovima radova na arheološkom nalazištu ispod igrališta te unutarnjem uređenju kule Gornji ugao, Grad i Društvo prijatelja dubrovačke starine izdvojili su više od pet milijuna kuna. ap/zp


duList #60  

Dubrovački tjednik, 21. studeni 2012.

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you