Issuu on Google+

DAVORKO OBULJEN

ZATON VELIKI

ZASAD BEZ INTERESA

Veliki interes za Maestrale

Godinama bez butige

Kako do tvrtke za 10 kuna?

Po do go za m d ra il ov de iju an !? ns jem ke

SRIJEDA, 24. LISTOPADA 2012. / BROJ 56 / CIJENA 6,99 KUNA

Zemljište namijenjeno za izgradnju pastoralnog centra pod ingerencijom Olge Muratti u rujnu 2012. postaje zona trgovačke namjene. Sve izmjene odnose se i na parcelu kćeri Olge Muratti

NE POMAŽU NI OVRHE

KUPARI TRAŽE INVESTITORA

Gradu dužni 5,3 Čačić ne želi milijuna kuna branitelje!


2

OGLAS

24/10/2012


PEŠKAFONDO

24/10/2012

3

Naplata duga Velika je to zemlja, nasljedstvo, sva u suncu, taman krasna za graditi kakve zgradice. I tako se naša Olga dosjetila da je najbolje tu parcelu prodati. Gradu, po mogućnosti. Naravno, svjesna je da tu ima jedan veliki problem...

PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ

I JA BIH bila gradonačelnica, ma može i predsjednica Gradskog vijeća. I s tim bi se zadovoljila. Onih par tisuća kvadrata zemlje u zelenoj zoni provukla bih u građevinsko, dakako, a onu drugu parcelu, jes’ da nije na meni (utoliko i bolje), e nju bi prenamijenila u... recimo u turističku zonu T1. E još kad bi se našla kakva parcelica, na primjer gradska, ne mora bit’ velika, neđe između Orašca i Brsečina... i fala Bogu, da je barem đe prvi red do mora... Ma

ni to ne treba bit’ na moje ime, spetljala bi nešto... Ma ne, ne morate se strašiti, ne idem u izbore. Ne pada mi na pamet, ali ovi što su na vlasti imaju jako dobre vizije, kako što bolje samom sebi pogodovati. Recimo, za Pera V. se to priča cijelo vrijeme. Ali sve te prenamjene, izmjene i dopune, od Dupca do Gorice sv. Vlaha, radi nekako sofisticirano. Ma ništa nije njegovo, čak ni svojtino. Tamo je Jozovo, na drugom mjestu Salhovo. On jadan skoro je bez gaća na g.... Tako i mora bit jer Pero V. je ipak gradski vijećnik. Drugi je par rukava s predsjednicom Olgom. Tri je godine trpjela, mučala, gutala. Pune tri godine probavljala je i Andra i Pera V., činila akrobacije i kompromise. Ali znala je kako treba biti jaka, jer jednom, jednom će doći njenih ‘pet minuta’ i sve će ona to pozlatiti. Dobro ne baš pozlatiti, ali naplatiti, to da. Kako su nju i Andro i Pero V. toliko dugo..., ma ukratko kako ih je tako dugo štitila i čuvala im leđa, naša je Predsjednica odlučila da je napokon došlo

vrijeme da se i oni njoj oduže. I nije ona ništa bez veze smislila. Dapače, rek’o bi čovjek koji pozna lik i djelo Pera V. da ju je, ako ništa drugo, barem savjetovao. O čemu se zapravo radi... Ovako, predsjednica Olga, ima jedan bokun zemlje. Dobro, da joj sve to bude lakše voditi, a ako i kojim slučajem ovanca, pa treba ispisivati imovinsku karticu, dosjetila se Olga da sve to odmah prepiše svojim ćerima. Ali taj detalj nije baš ni bitan. Velika je to zemlja, nasljedstvo, sva u suncu, taman krasna za graditi kakve zgradice. I tako se naša Olga dosjetila da je najbolje tu parcelu prodati. Gradu, po mogućnosti. Naravno, svjesna je da tu ima jedan veliki problem... Ona je predsjednica, a ako proda Gradu, svak će znat kako je namjestila, ilitiga naštelila. I zato je ona mislila i mislila, malo se i savjetovala i ekola. Osmišljeno, gotovo pa realizirano. A kako je Olga Predsjednica, po dogovoru s ona dva gore spomenuta, odlučila se za prenamjenu zemljišta. Naravno, ona to može, jer takvu točku stavi na dnevni red Gradskog vijeća i čeka da ovi ispod nje dignu ruku

za taj prijedlog i izglasuju ga. Za svoje parcele i one oko sebe, a taman se potrefilo da je to baš gradsko zemljište, odlučila je provesti prenamjenu, tako da to više ne bude neka ‘dosadna’ vjerska zona, već područje pogodno za komercijalnu namjenu, kakav veliki shopping centar. Ako čega fali u Gradu, onda je to trgovačkih centara. ‘Ko bi joj zamjerio. I to je bila prva faza. Osmišljeno, pripremljeno, provedeno. U drugoj fazi, treba naći kupca. Zainteresiranih ne manjka, dakako. I to je osmišljeno i dopola obavljeno. Kad ti isti zainteresirani kupe gradsku parcelu, Predsjednica će već nekako zapakirati i svoju, recimo za parking, ili za pristupnu cestu. Ma nebitno, može ostat i ledina, samo da se proda... Osmišljeno, ispregovarano, zasad na ‘čeki’. Sve k’o da neće, iz stranke joj je netko prosuo priču put medija. Ma nije to od zloće, ili što su je esdepeovci prozreli da je išla namjestit ‘poso’ samoj sebi. Ne, vjerojatno nisu više mogli trpjeti ustupke i kompromise. Mora bit da je tako, najprije... Adio Vam DAVORKO OBULJEN

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 31. LISTOPADA

Veliki interes za Maestrale SRIJEDA, 24. LISTOPADA

ZATON VELIKI

Godinama bez butige 2012. / BROJ 56 / CIJENA

ZASAD BEZ INTERESA

Kako do tvrtke za 10 kuna?

6,99 KUNA

m je e n a k ov uns d j go mili e!? o P o ad d ar z

Zemljište namijenjeno za izgradnju pastoralnog centra pod ingerencijom Olge Muratti u rujnu 2012. postaje zona trgovačke namjene. Sve izmjene odnose

se i na parcelu kćeri Olge Muratti

NE POMAŽU NI OVRHE

KUPARI TRAŽE INVESTITORA

Gradu dužni 5,3 Čačić ne želi milijuna kuna branitelje!


4

AKTUALNO

24/10/2012

KAKO OSNOVATI JEDNOSTAVNO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVOR

Još nema interesa za UZ OBRTE, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću Hrvatska dobiva i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (JDOO) koja se mogu osnovati još od prošlog četvrtka. Za to društvo potrebno je 10 kuna temeljnog kapitala, uz znatno manje troškove osnivanja (807, 50 kuna), nego što je to bio slučaj s običnim društvom s ograničenom odgovornošću (d.o.o) za koji je temeljni kapital iznosio 20.000,00 kuna, dok su troškovi osnivanja iznosili od 4.300,00 do 7.500,00 kuna. Glavni cilj uvođenja je, obrazložili su iz Ministarstva, poticanje poduzetništva, sprječavanje neregistriranih djelatnosti, smanjenje odljeva poduzetnika i olakšanje poslovanja stranim poduzetnicima. Stoga smo krenuli zvati redom sve one institucije kod kojih bi se mogli informirati o tome što je

SHUTTERSTOCK IMAGES LLC

PIŠE: ANA PROHASKA

potrebno za osnivanje jednostavnog društva. Prvo smo se obratili službi za komunikaciju s građanima (01 3710 849) Ministarstva pravosuđa koje je donijelo zakon. Službenica, ne baš tako ljubazna, uputila nas je na internetske stranice Ministarstva na kojima je objavljena Infografika. - Tamo je sve jako lijepo objašnjeno - rekla nam je i uputila nas

INTERESA JOŠ UVIJEK NEMA

JDOO će imati manju težinu od DOO Ljudi još uvijek nisu počeli osnivati jednostavna društva, potvrdio nam je jedan dubrovački javni bilježnik. - No, sigurno će sada početi pitanja. Na naš upit kako gleda na cijeli ovaj Zakon i na osnivanje jednostavnih društva s ograničenom odgovornošću, ističe: - U svakom slučaju on će kad se pojavite na nekim natječajima, i od strane banaka i od potencijalnih gospodarstvenika, pretpostavljam imati manju težinu nego raniji d.o.o. Jedina je razlika, dodaje iznos temeljnog kapitala, u jednom 10, a u drugom 20.000,00 kuna. - Ovaj jednostavni kada dođe do nekog iznosa prelazi u klasični d.o.o., odnosno postoji neka zakonska obaveza nakon koje on mora prijeći u društvo s ograničenom odgovornošću. Isto vam je da se vi kod banaka pojavite u vestitu ili u kućnoj vesti. Ovo je neki niži oblik društva. Što znači 10 kuna, pa i pečat za tvrtku košta 200 kuna! Znači morate svejedno imati dodatni kapital. Vi morate odmah dati pozajmicu društvu da može nešto raditi – dodaje.

Važno je napomenuti da u slučaju da temeljni kapital jednostavnog društva dosegne iznos temeljnog kapitala klasičnog društva s ograničenom odgovornošću od 20.000,00 kuna, takvo društvo prestaje biti jednostavno, te se na njega primjenjuju pravila društva s ograničenom odgovornošću na broj telefona 0800 0080 Hitra. hr. Tu su nas pak lijepo uputili na dubrovačku poslovnicu i broj telefona 020/ 431 – 431.

SVE U RUKAMA JAVNIH BILJEŽNIKA - Prvo morate izabrati ime, onda slijedi javni bilježnik da vam napravi prijavu za upis u sudski registar. Onda je najbrže i najjednostavnije da dođete u Hitro ured i mi ćemo to odraditi u vaše ime - registraciju na Trgovačkom sudu i obavijest o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku - rekla nam je službenica. - S bilježnikom se dogovorite želite li jednostavno društvo ili klasičan d.o.o i kad to napravite slijede uplate, ostale pristojbe, predate nam to i mi ćemo to u vaše ime odraditi. Dakle, trebate uplatiti polog od 10 kuna za jednostav-

ni ili 20.000,00 kuna za klasični d.o.o - zaključila je. Prije nego što smo kontaktirali javnog bilježnika pregledali smo spomenutu Infografiku te naravno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. Uz sve naknade i pristojbe, trošak osnivanja jednostavnog društva iznosi 807,50 kuna.

TROŠKOVI 807, 50 KUNA Najveću stavku čini javnobilježnička naknada - 500 kuna, sudska pristojba i pristojba za upis u sudski registar su 60 kuna, objava oglasa u Narodnim novinama 200 kuna, a izjava osnivača da nemaju nepodmirenih dugova 47,5 kuna. Inače, javni bilježnici su glavna adresa na kojoj se sređuju papiri. Javni bilježnik ispunjava i ovjera-


24/10/2012

5

RNOSTI

a ‘tvrtke od 10 kuna’ va zapisnik o osnivanju koji je objavljen kao prilog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. Nakon toga, osnivači trebaju otvoriti račun u banci i uplatiti sve potrebne pristojbe. Kad to učine, iduća im je adresa jedan od vladinih ureda Hitro.hr. Njihova je obveza da novu tvrtku uvedu u sudski registar u roku od 24 sata. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, inače, može imati najviše tri člana društva i samo jednog člana uprave. Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna.

Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.

IZ JDOO U DOO Također, važno je napomenuti da u slučaju da temeljni kapital jednostavnog društva dosegne iznos temeljnog kapitala klasičnog društva s ograničenom odgovornošću od 20.000 kuna, takvo društvo prestaje biti jednostavno, te se na njega primjenjuju pravila društva s ograničenom odgovornosšću (d.o.o.), s

time da se smije zadržati tvrtka. Još je jedna caka - ukoliko nezaposleni osnuje takvu tvrtku, briše se iz evidencije nezaposlenih. S time država želi rasteretiti Zavode na zapošljvanje. Tvrtka mora imati člana uprave, koji ne mora biti u njoj i zaposlen, već može raditi negdje drugdje. No, ako član uprave nema zdravstveno i mirovinsko osiguranje, mora se prijaviti i za njega plaćati doprinose. I za kraj napomenimo kako je unatoč manjim troškovima osnivanja, zakon tržišta neumoljiv. Uz sveprisutnu recesiju i porezne obveze tu olakšica sigurno nema!

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA ODGOVARA

Najčešća pitanja vezana za JDOO Na stranicama Ministarstva pravosuđa objav-

tvrtka ne uhoda zadržala bi moj trenutni po-

ljena su najčešća pitanja vezana za osnivanje

sao pa me zanima informacija da li ja kao za-

JDOO-a. Stoga vam donosimo neka od tih pita-

poslena osoba mogu osnovati tvrtku JDOO?

nja.

- Za osnivanje j.d.o.o. nema zapreka ako je osoba

Može li se osnovati JDOO bez ijednog zaposlenog kao u slučaju d.o.o.?

u radnom odnosu. Zakon definira da je trenutak za prelazak u

- Može.

d.o.o. trenutak u kojem temeljni kapital društva

Ima li troškova s prelaskom iz JDOO u DOO?

prijeđe zakonski definiran limit (od 20 000 kn),

- Troškovi su isti kao kod povećanja temeljnog

no nigdje ne definira točan proces tog prelaska.

kapitala u društvu s ograničenom odgovornošću. Prijenos zakonskih rezervi u temeljni kapital ide automatski ili na drugi način?

Događa li se to “automatski”? - Temeljni kapital ne treba miješati sa stanjem na transakcijskom računu. Poveća li društvo odlu-

- Na povećanje temeljnog kapitala primjenjuju

kom članova društva temeljni kapital tako da do-

se odredbe članaka 457. do 461. ZTD-a iz kojih je

siže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapita-

razvidno da je za povećanje temeljnog kapitala

la 20.000,00 kn, na temeljni kapital društva i na

potrebna odluka članova društva.

poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe član-

Je li JDOO ograničen na tri djelatnosti po vašem predlošku ili možemo proširiti predložak? - Broj djelatnosti jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću nije ograničen ZTD-om. Znaju li se troškovi zatvaranja JDOO-a?

ka 390. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima. Mogu li raditi u tvrtki kao direktor i ako ne radim moram li sam sebi uplaćivati doprinose ili to moram činiti samo prema svojim zaposlenima? - Zasnivanje radnog odnosa nije ograničeno,

- Zatvaranje j.d.o.o. odvija se na isti način i

sve je dopušteno ako je u skladu s odredbama

pod istim uvjetima kao i zatvaranje d.o.o., načini

Zakona o radu, član uprave - direktor je funkci-

prestanka propisani su člankom 466. ZTD-a.

ja koja se može obavljati bez zasnivanja radnog

Htjela bih osnovati tvrtku JDOO te dok se

odnosa.


6

IZDVOJENO

24/10/2012

20. OBLJETNICA OSLOBOĐENJA HRVATSKOG JUGA

Dani pobjede DUBROVNIK i Županija obilježili su 20. obljetnicu oslobađanja dubrovačkog područja. Sve je počelo izložbom u tvrđavi Imperijal, pod nazivom “Dani pobjede - 20. obljetnica oslobođenja hratskog juga”, u organizaciji Muzeja suvremene povijesti. Okupljeni uzvanici imali su priliku vidjeti novootvorene prostorije Imperijala posebno za ovaj postav. Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać zahvalila se na velikom odazivu i istaknula kako je izložba zahvala braniteljima na žrtvi, herojstvu i pobjedi. Ravnateljica dubrovačkog Muzeja suvremene povijesti Varina Jurica Turk podsjetila je kako iza izložbe stoji ogromni uloženi trud. - Ponosni smo što je izložbe pogledalo preko 50 tisuća posjetitelja i nadamo se da će i ovu pogledati više tisuća ljudi iz raznih zemalja. Mi ćemo nastaviti raditi - rekla je Jurica Turk. Ivica Tolić, dopredsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, naglasio je kako Dubrovnik, unatoč tome što Južno bojište nema svoje odličje, može s pravom nositi epi-

tet grada heroja Domovinskog rata. - U Dubrovniku se oslobađala čuka po čuka, pa čak kamen po kamen - naglasio je Tolić. Na stručnom skupu nakon izložbe sudjelovali su brojni bivši branitelji, župan dubrovačkoneretvanski Nikola Dobroslavić, bivši zapovjednik obrane grada i 163. brigade HV brigadni general Veselko Gabričević. - Kad sam došao na Srđ, nakon dvadeset godina, preplavile su me emocije. Izuzetno sam ponosan na to ratno vrijeme koje sam proveo ovdje u Dubrovniku, to je bilo teško, no isto tako nezaboravno vrijeme. Lijepo jer smo znali zašto se borimo, bili smo svjesni kako stvaramo Hr-

vatsku, kako ćemo stvoriti nešto bolje za one koji dolaze iza nas - istaknuo je Veselko Gabričević. General je naglasio i kako su „Dani sjećanja - 20. obljetnica oslobođenja hrvatskog juga“ dokaz kako je Dubrovnik ostao svoj i obranjen. - Ja se nadam da će ovo potaknuti mlade ljude da posjete Srđ, jer će gore imati što vidjeti, a i moći će na ovom skupu i čuti nešto od nas starijih koji smo bili tamo na licu mjesta - naglasio je Gabričević. Središnji dio programa održava se u srijedu, 24. listopada svečanim mimohodom sa zastavama postrojbi na Stradunu, te svečanom akademijom u Kazalištu Marina Držića.

IZOSTALA PODRŠ

Kulturn KULTURNO vijeće podržalo je Damira Milata za ravnatelja Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Na sjednici vijeća nije bio Ivo Dražinić. Kulturno vijeće u sastavu Srđan Kera, Marin Gozze, Milo Hrnić i Aljoša Lečić sastalo se u utorak kako bi dalo svoje mišljenje tko je od dvoje kandidata bolji, Pero Šiša ili Damir Milat. Naime, u postupku izbora za ravnatelja DSO-a svoje mišljenje daje Umjetnički ansambl, zatim Upravno vijeće, pa Kulturno vijeće. Pero Šiša dobio je jedan glas više u ansamblu, u tročlanom Upravnom vijeću u sastavu Marita Kisić Kamić, Đelo Jusić i Teo Čipčić, Šiša

DUBROVAČKA RIJE

Učeni UČENICI 3a razreda OŠ Mokošica, uz pomoć roditelja, organiziraju humanitarni projekt za pomoć dječaku Anti Joviću. Manifestacija će se održati 26. listopada od 18 do 21 sat na igralištu Naš Dom u Novoj Mokošici, a sudjelovat će Šime Strikoman, grupa Valetudo, klapa Ragusavecchia feat Ivica Jelavić, plesni studio Dea i DJ. Ulaz je slobodan. - Dječak Ante ima 10 godina i rođen je s tjelesnim poteškoćama. Naime, Ante se nalazi u kolicima i ne može se samostalno kretati. Terapijama je uspio savladati neke od vještina koje su nama banalne kao npr. tehniku hranjenja pa može držati ožicu, ali još


24/10/2012

7

ŠKA PERU ŠIŠI

no vijeće za Damira Milata je dobio većinu glasova, dok je Kulturno vijeće podržalo Damira Milata. - Sjednicu vijeća nije moguće održati bez da se obavijeste svi članovi vijeća. Gospodin Dražinić nije bio obaviješten o sjednici, te će se ona morati ponoviti - naglašava Pero Šiša. Na upit kako to da je sjednica Kulturnog vijeća Dubrovnika održana bez Iva Dražinića, član vijeća, gospodin Milo Hrnić nam odgovara: - Mi smo samo savjetodavno tijelo. Naša odluka nije konačna. Da, istina je da gospodin Ivo Dražinić nije bio jutros

EKA DOBROTE

na sastanku, a kad izađe službena odluka možete je slobodno u cijelosti prenijeti na vaš portal. - Ja sam jučer (ponedjeljak, 22. listopada, op.a.) na putu za Lastovo saznao kako će se sastati Kulturno vijeće u utorka u 8. 30. Njih četvero, koji su tamo bili nazočni, informirali su me o sastanku, no rečeno mi je da ću biti obaviješten o odluci kako bih mogao dati svoje mišljenje. Do sad me nisu obavijestili - naglasio je u utorak ujutro Ivo Dražinić. Konačnu odluku donose gradski vijećnici, a sjednica Gradskog vijeća

još nije sazvana. Ovog je ponedjeljka istekao rok u kojem su kandidati trebali biti obaviješteni o izboru ravnatelja, što je navedeno u tekstu javnog natječaja objavljenog u elektroničkom izdanju Narodnih novina iz 22. kolovoza. Zakazane sjednice odgođene su zbog dana žalosti nakon smrti predsjednika Sabora Borisa Šprema, potom zbog godišnjice napada na Dubrovnik te zbog toga postupak biranja ravnatelja traje toliko dugo, kao navodi predsjednica Upravnog vijeća Marita Kisić - Kamić.

UGOSTITELJSKI OBJEKTI PRIKLJUČUJU SE INICIJATIVI

ici za Antu S pokazom i na kavu uvijek ne može samostalno pisati, može sjedati, ali ga se treba poduprijeti ili držati u kolicima, može se uspraviti i pružiti udove ali ne i samostalno kretati... Želja njegovih roditelja je da ga uspiju bar tijekom vremena pomoću terapija osposobiti i osamostaliti. Zar je to previše...? Djeca 3a razreda potaknula su ovaj hvale vrijedan projekt, a mi roditelji im pomažemo u povezivanju i senzibiliziranju lokalne zajednice. Svi ljudi otvorena srca koji su se prepoznali u projektu pozvani su da djeluju kako bismo lakše i brže stigli do cilja. A ujedno da naučimo djecu da kao

što su naučili pisati i čitati nauče i pomagati onima kojima je pomoć potrebna – naveli su na Facebook stranici ovog projekta „Dubrovačka rijeka dobrote“ U opticaju su i kuponi za prikupljanje dobrovoljnih priloga u iznosu od 10, 20, 50, 100 kuna. Kuponi se nalaze u caffe baru Balun -Nova Mokošica, caffe baru Cultus - Nova Mokošica, caffe baru Kiss - Nova Mokošica,caffe bar Zodiak - Nova Mokošica,trgovina Novo Naselje (Ševelj) Nova Mokošica, trgovina Mokošica (Grkeš) - Stara Mokošica, cvjećara Patrea (ispred Raiffeisen banke), te caffe bar Giro (Tommy).

GRADSKOJ inicijativi ‘Sve po 10 kuna’ uz predočenje Libertasovog pokaza priključio se i jedan ugostiteljski objekt unutra zidina. Kako javljaju iz gradske uprave, nastavno na najavu Grada Dubrovnika kako će uskoro građanima uz predočenje Libertasova pokaza ponuditi sadržaje ustanova u kulturi i Rezervata Lokrum po cijeni od 10 kuna, jedan ugostiteljski objekt će na istu razinu spustiti cijenu svih toplih napitaka od sredine studenog. Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Milan Perić je pozdravio ovu inicijativu, kao i posebne programe koje za građane imaju još dva ugostiteljska objekta na Pilama i u Gradu, te istaknuo kako se nada da će se i drugi ugostitelji priključiti nastojanjima za oživljavanje povijesne jezgre u zimskom razdoblju. Prisjetimo se prošlog kolegija komunalaca kad je gradonačelnik Andro Vlahušić već najavio uključivanje ugostitelja u projekt i to na način da će se građanima, uz predočenje računa s uslugama kafića ili restorana u gradskim zidinama u večernjim satima, omogućiti povoljan parking u garaži. Sve to ne bi li se u Grad vratio život. No, pravo je pitanje je li to moguće, posebno ako se uzme u obzir kako povijesna jezgra obiluje jedino suvenirnicama i ugostiteljskim objektima. Danas više nitko nema potrebu poći u Grad nešto kupiti. afr


8

AFERA

24/10/2012

KĆERI PREDSJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA VLASNICE ATRAKTIVNOG ZEML

Olga Muratti pogodovanjem do milijunske zarade!? Zemljište koje je za HDZ-ove vlasti 2005. godine usvajanjem GUP-a namjenjeno za područje javne društvene, odnosno vjerske namjene (D7) s ciljem izgradnje pastoralnog centra izmjenama pod ingerencijom Olge Muratti u rujnu 2012. postaje zona gospodarske – pretežno trgovačke namjene (K2)

Olga Muratti, predsjednica Gradskog vijeća i i šefica dubrovačkog SDP-a nedavnim ciljanim izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja (PPU) i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika (GUP) na području Gornjeg Obuljenog te odlukom o prodaji gradskog zemljišta dovela je sebe u direktan sukob interesa. Naime, na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, ko-

jim predsjedava Olga Muratti, održanoj 5. rujna 2012. godine na prijedlog vladajuće koalicije SDP-HNS, gradski vijećnici dali su zeleno svjetlo za prodaju gradskog zemljišta ukupne površine 4.849 metara četvornih na području Gornje Obuljeno.

CILJANE PROMJENE PP S JEDNIM CILJEM Početna cijena vrijednosti

zemljišta nešto je veća od 10,6 milijuna kuna, a na toj parceli gradio bi se trgovački centar. Prethodno, na istoj sjednici, za istu svrhu, a da bi se mogla provesti prenamjena zemljišta te kasnija odluka o prodaji, izglasane su ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja

(PPU) i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika (GUP). Naime, zemljište koje je za HDZ-ove vlasti 2005. godine usvajanjem GUP-a namjenjeno za područje javne društvene, odnosno vjerske namjene (D7) s ciljem izgradnje pastoralnog centra izmjenama pod inge-


24/10/2012

9

LJIŠTA U MOKOŠICI

i m e

rencijom Olge Muratti u rujnu 2012. postaje zona gospodarske – pretežno trgovačke namjene (K2). Time je cijelo prenamijenjeno područje postalo daleko atraktivnije, a vlasnicima okolnih zemljišta porasla je i vrijednost, jer logično zaključujući vrijednije (i financijski

isplativije) je imati zemljište uz budući trgovački centar, nego uz vjerski objekt.

MONKOVIĆ NA SUDU S OLGINIM KĆERIMA No ništa ne bi bilo ‘zanimljivo’ bez povijesti ‘bolesti’ koja

kaže ovako. Ivana Jerković i Sandra Tošović, dvije kćeri Olge Muratti vlasnice su devet čestica zemlje koja graniči sa budućim zemljištem novog trgovačkog centra. Istodobno dvije kćeri u sporu su na Vrhovnom sudu s umirovljenim automehaničarom Marinom Monkovi-

ćem, čiji je brat Stijepo oženio Olginu sestru Ivanu. Marin, s kojim se trenutno kćeri Olge Muratti spore, i brat mu Stijepo zemlju su prvotno naslijedili od svog oca, a Stijepo je Marinu u zamjenu za novi automobil Yugo dao dio svoje naslijeđene zemlje. Braća su


10

AFERA

24/10/2012

Ivana Monković, supruga mog pokojnog brata, na samrtničkoj je postelji prepisala svojoj sestri Olgi, odnosno njezinoj djeci, moju zemlju. Svemu tome je svjedočila i njezina stranačka prijateljica Kristina Čurčija, uz još jednu osobu - Marin Monković usmeno i pred svjedocima dogovorila kupoprodaju, no prije zakonske provedbe usmenog dogovora, Stijepo umire.

ČURĆIJA SVJEDOK NA SAMRTNOJ POSTELJI Nova vlasnica postaje njegova supruga, Olgina sestra Ivana koja je bila teško bolesna i Muratti je za nju vodila brigu do njene smrti. Marin Monković sudski spori nasljedstvo, a slučaj je stigao i do Vrhovnog suda. Monković ogorčeno tvrdi da mu je nezakonito oduzeta djedovina. - Ivana Monković, supruga mog pokojnog brata, na samrt-

ničkoj je postelji prepisala svojoj sestri Olgi, odnosno njezinoj djeci, moju zemlju. Svemu tome je svjedočila i njezina stranačka prijateljica Kristina Čurčija, uz još jednu osobu. Sve se to događalo pod čudnim okolnostima – ogorčeno nam je ispričao Marin Monković.

ATRAKTIVNO NAKON IZMJENA U međuvremenu Muratti ne miruje već, u očekivanju da će Vrhovni sud donijeti odluku u korist njenih kćeri, kao predsjednica Gradskog vijeća potpisuje odluku o prenamjeni zemljišta i odluku o prodaji

Intezivni sastanci

Grad gurao Agrokor

Podsjetimo, još od početka svog mandata, 2009. godine, kako

Kako su nam potvrdili iz tvrtki koje se bave prodajom nekretnina izmjenama i dopunama GUP-a i PPU-a cijena zemljišta i potražnja u Gornjem Obuljenu u posljednjih mjesec, u odnosu na protekle godine, je drastično porasla

stoji na službenim stranicama Grada Dubrovnik gradonačelnik Andro Vlahušić pregovara s koncernom Agrokor. Prema informacijama s web stranice Grada Dubrovnika održano je više sastanaka s Agrokorovim direktorima ali i projektantima „Centra Mokošica“. Posebno je bitan bio sastanak u lipnju 2010. godine kada su Vlahušić i Muratti konkretnije razgovarali s članom uprave Agrokora Marijanom Repušićem o izgradnji projekta tzv. „Centra Mokošica“. Samo je trebalo pronaći idealnu poziciju. - Na temu centra Mokošica nas je bilo nekoliko na sastanku, ali sam vidjela da je to ‘na vrbi sviralo’ - govori Muratti.

predmetnoj gradskog zemljišta. Cijena metra četvornog, po procjeni sudskog vještaka, danas iznosi 2200 kuna (oko 300 eura), a nekretnine se mogu prodati samo zajedno, sve s ciljem kako bi na tim parcelama bio izgrađen trgovački centar.

Kako su nam potvrdili iz tvrtki koje se bave prodajom nekretnina izmjenama i dopunama GUP-a i PPU-a cijena zemljišta i potražnja u Gornjem Obuljenu u posljednjih mjesec, u odnosu na protekle godine, je znatno porasla.


24/10/2012

11

PRODAJA GRADSKOG ZEMLJIŠTA

Prva dražba bez uspjeha Dražba za prodaju gradskog zemljišta održana je 28. rujna 2012. godine, ali Grad nije imao uspjeha jer nije bilo

zainteresiranih

kupaca.

Ili ipak jest? Naime, premda nisu iskazali službeni interes za kupnju uplatom novčanog pologa na račun Grada Dubrovnika,

koncern

Agrokor

ipak ima želju kupiti to zemljište za izgradnju svog trgovačkog centra.

2005

2012 - Moje kćeri su tu zemlju dobile od svoje pokojne tetke. Grad ne prodaje niti kupuje njihovu zemlju.

NISU NAJBLIŽE, ALI SU BLIZU Ja u tome ne vidim nikakvu

vezu. Inače, te čestice nisu uopće najbliže. Bliže je zemljište s lijeve strane. Ako će se širiti, širit će se lijevo, jer ta zemlja koja mojim kćerima pripada ne dodiruje gradsku zemlju, već između tih parcela i gradske zemlje ima velika parcela kao

prepreka - objašnjava predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti, koja je, kako kaže, i prije, u vrijeme Dubravke Šuice, pokušavala Gradu prodati, tada još uvijek sestrino, zemljište s

obrazloženjem kako joj je potreban novac za sestrino liječenje. - Tadašnji pročelnik Đani Dedović odbijao je takvu mogućnost jer se radi o meni - kazala nam je Muratti, napominjući: - To nije samo moja zemlja. To je moja pokojna sestra nudila Gradu i Grad je to trebao onda otkupiti, pa nije otkupio. D7 postoji prije 15 godina. Zar su se moje kćeri trebale odreći te zemlje? Pa nije valjda radi mene sve to? Kako da ne. Grad želi prodati svoju zemlju - ističe Muratti, koja zaboravlja da se zemlja okrupnjivala za vjerske namjene (D7), a da je tek na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, kojem je ona predsjedala, donesena odluka o prenamjeni u trgovačke namjene (K2). bđ/bm/zp

Ivana Jerković i Sandra Tošević, dvije kćeri Olge Muratti vlasnice su devet čestica zemlje koja graniči sa budućim zemljištem novog trgovačkog centra. Istodobno dvije kćeri u sporu su na Vrhovnom sudu s umirovljenim automehaničarom Marinom Monkovićem, čiji je brat Stijepo oženio Olginu sestru Ivanu


12

RAZGOVOR

24/10/2012

Željko Raguž, kandidat HSS-a za gradonačelnika Dubrovnika

Ne želim da me sut Razgovarao: Baldo Marunčić Snimio: Zvonimir Pandža

Dubrovački HSS je najranije od svih dubrovačkih političkih stranaka i opcija građanima Dubrovnika predstavio svog kandidata za gradonačelnika, 30-godišnjeg menadžera Željka Raguža, koji se na predstavljanju svoje kandidature nazvao ‘menadžerom s vizijom i idejom’. Raguž za duList objašnjava po čemu se njegova kandidatura razlikuje od ostalih, komentira situaciju u dubrovačkom HSS-u te iznosi svoj stav o trenutnim i budućim koalicijama. Na svom predstavljanju za sebe ste rekli da ste menadžer s vizijom i idejom. Što bi to značilo u gradskim okvirima? - Značilo bi različitost od svega što se dosad nudilo. Po kuloarima se priča da sam s 30 godina mlad, što ja ne bih rekao. Kad sam prvi radni dan došao u tvrtku u kojoj sam i danas, rekli su mi da sve ovisi o meni, o mom trudu i radu. Od asistenta sam došao do mjesta voditelja ključnih kupaca, gdje sam danas čelni čovjek jednog projekta na nacionalnoj razini. Zbog ozbiljnosti moje kampanje vratio sam se u Dubrovnik na drugo radno mjesto u tvrtci. Želim biti narodni gradonačelnik kojeg ćete moći sresti na ulici, a koji neće otputovati sedam dana u New York ili sjedati u svom uredu. Ali zar i gradonačelnik Vlahušić nije tako govorio? - Ja sam mlad čovjek i ne želim davati obećanja koja neću ispuniti i zbog kojih bi me sutra gađali cipelama na Stradunu. Želim da se nakon četverogodišnjeg mandata vidi nešto konkretno, a na što sam mogao utjecati. Ne želim prodavati ma-

glu. Ne želim započete projekte, nego završene. Rekli ste na svom predstavljanju kako bi idealan kandidat trebao razumijeti potrebe građana? - Odredili smo bitne teme programa, a jedna od takvih su komunalije, od kojih ne možemo nikako pobjeći. Nemamo dobar kanalizacijski sustav, naplaćuje se parking na Gracu gdje je makadam i Montovjerni gdje nije ocrtano, a to je pogrešno.

Pomoć malom čovjeku Na Gracu nema asfalta, nema označenih pojedinačnih parkirnih mjesta, a ipak se naplaćuje. Kako je to moguće? Ako dođem na mjesto gradonačelnika, Gradac se više neće naplaćivati. Nisam protiv naplaćivanja parkinga u ostalim dijelovima grada, ali to treba

Ja sam mlad čovjek i ne želim davati obećanja koja neću ispuniti i zbog kojih bi me sutra gađali cipelama na Stradunu. Želim da se nakon četverogodišnjeg mandata vidi nešto konkretno, a na što sam mogao utjecati. Ne želim prodavati maglu. Ne želim započete projekte, nego završene raditi po pravilima. Ne može na Montovjerni živjeti dvije tisuće ljudi, a da postoji svega sto parking mjesta. Još veći problem su kamioni koji prolaze centrom grada, a za koje bi na Osojniku trebalo izgraditi prenoćište s restoranom, kakvo imaju sve velike destinacije. Problem je i nedostatak kolektora, iako smo drugi grad po broju sunčanih dana. Takav projekt lako bi se financirao sredstvima EU, ali gradska agencija DURA nije izvukla niti kune. Hoće li takve ideje biti dovoljne da ljudi nakon četiri godine kažu kako bolje žive?

- Uvjeren sam da hoće. I kad nije kriza treba se raditi na malim projektima. Ne znam zašto se o projektima u vrijednosti ispod 10 milijuna kuna u Dubrovniku ne brine. Treba pomoći malom čovjeku. Kako se radićevski nauk može primijeniti na Dubrovnik? Je li se u gradu već neko vrijeme izgubio taj HSS-ovski svjetonazor? - Ne samo u Dubrovniku, već u cijeloj Hrvatskoj, tu treba biti jasan. Nekad smo imali dvoznamenkasti broj zastupnika u Saboru, a danas imamo jednog. Građani sve kazne, ali u stranci


24/10/2012

13

tra gađaju cipelama je došlo do korijenitih promjena. Kandidirao sam se jer smo dobili signal iz središnjice i županije da ćemo sami donositi svoje odluke. Ne bih prihvatio da budem nečiji pijun ili da slušam odluke središnjice. Zato i jesmo uputili demanti na objavu iz središnjice da ćemo koalirati s HDZ-om. Radićevska politika bila je temeljena na radniku, a to se zadnjih godina zagubilo. Kakvi su trenutno odnosi u gradskom HSS-u? Prce i Kristić su izišli iz stranke, što je s Gjurašićem i Stjepovićem? - Demokratskim putem je izabrano novo vodstvo. Ne znam zašto je netko iz osobnih interesa pošao iz stranke. HSS ne želi biti rob jednog čovjeka ili male grupe ljudi. U svibnju ćemo vidjeti tko je kako napravio. Na gospare Gjurašića i Stjepovića računamo jer su punopravni članovi.

Loša koalicija s HDZ-om Oni su gradski vijećnici. Ne čine li Vam se malo šutljivi? - Slažem se, i to je jedan primjer loše koalicije. Ne želim ulaziti u to jesu li oni šutljivi svojom voljom ili je takva koalicija, ali Vas želim uvjeriti kako će u budućem sazivu HSS-ovi vijećnici biti potpuno drukčiji. Od najšutljivjih postat će najglasniji, i svako pitanje malog čovjeka iz ogranka će se postaviti u vijećnici. Jeste li osobno zadovoljni s odnosima s koalicijskim partnerom HDZ-om? - Kad se koalicija dogovarala nisam bio uključen u razgovore i ne znam na koji način se dogovarala. Prema ponašanju naših

šutljivih vijećnika smatram da koalicija ne ide dobrim putem i u budućnosti tako neće biti. Svakako je bilo loše što su naši vijećnici šutljivi. Ta koalicija donijela Vam je dva vijećnika. Ako s njom niste zadovoljni znači da na idućim izborima očekujete barem tri vijećnika? - Smatrat ćemo neuspjehom ako ne osvojimo više od tri vijećnika. Ne želite biti nečiji pijun. Stipo Gabrić Jambo je na izbornoj skupštini sjedao do Vas. - On je predsjednik županijskog HSS-a. Ja se ovog ne bih prihvatio da nam se itko miješa u posao. Gospara Gabrića sam upoznao tek nedavno i on ne utječe na naše odluke. Svojim trudom i zalaganjem sam stekao svoje ime i ne smatram se ničijim pijunom. I želim da tako ostane i nakon kandidature. Na čiji glas računate? Neki spominju i Hercegovce? - Moji roditelji su porijeklom Hercegovci, ali ja smatram kako se Dubrovčaninom postaje djelima, a ne prezimenom. Ja sam ovdje rođen, a moji roditelji su prihvatili običaje ovog grada. Mi ćemo u HSS-u naše djelovanje temeljiti na djeci, studentima, đacima i umirovljenicima. Prvo, pojeftinit ćemo vrtiće i ukinuti potvrdu o prebivalištu, jer treba smanjiti birokraciju. Treba uvesti u sve škole jednosmjensku nastavu. Za studente treba oplemeniti iksicu i dogovoriti što veću ponudu i povoljnosti. Ovo što imamo sad nije zaživjelo. Nadalje, potrebna je izgradnja doma umirovljenika kod Opće bolnice po sustavu javno-privatnog partnerstva.

S kim ćete u postizbornu koaliciju? - Ne želimo koalicije u kojima naši projekti neće vidjeti svjetlo dana. Ne bih o osobama i strankama. Iz središnjice imamo preporuku da koaliramo s HDZom, jer oni su nam bliži nego ostali. Mi bi najradije sami, ali znamo da se tek vraćamo. Nećemo bježati od našeg programa. Ako ne uspijete, što će se dogoditi u HSS-u u lipnju 2013. godine? - Moralno je da svi daju ostavke. Ja ću doprinositi kao član, ali bit će red na neke nove ljude. Ali, ja se nadam da ću u lipnju imati prvi intervju kao gradonačelnik Dubrovnika.

Zimi tematski tjedni Imate li ideju kako prebroditi zimu u Dubrovniku? - Od 1. studenog do 1. ožujka namjeravamo uvesti tematske tjedne, a to imate u svim svjetskim metropolama. Na primjer, tjedan restorana, kao što postoji u Zagrebu. Zatim dani kazališta i kina, dani piva, dani obrazo-

vanja i slično. Naše vrijedne vatrogasce bih htio više angažirati zimi, odlaskom na Petku ili slične lokacije gdje je moguć požar, i tako bismo im pomogli, da ne provedu zimu ne radeći ništa. Život na otocima nije na dovoljno visokoj razini i svakako bi trebalo uvesti još veći broj brodskih linija. Za građane bi ponedjeljkom organizirali dane otvorenih vrata u Gradskoj upravi. Također, mislim da smo, što se tiče upravljanja gradskim poduzećima, iskoristili sve najgore iz socijalizma ili kapitalizma. Ako netko radi dobro, ne treba ga micati. Radite u Agrokoru, koncernu protiv kojeg se na drušzvenoj mreži Facebook čak organizira i dan bojkota? - Riječ je o velikoj tvrtci pa mi je jasno da ima i pozitivnih i negativnih konotacija. Ja mogu reći iz mog iskustva, jer prema meni su bili uvijek pošteni. Nijedna tvrtka koje je Agrokor preuzeo nije pala u stečaj, i ne slažem se da bi se trebalo ići u bojkot. Takve poduzetnike trebalo bi podržati.

Srđ, Ombla, Pelješki most…

Građani nisu informirani Mislim da građani nisu dovoljno informirani o projektu golfa na Srđu, ali treba reći i kako je to jedino mjesto gdje se golf i može napraviti. Ja sam za svaku izgradnju na korist građana Dubrovnika, ali budući da je to iznimno važno pitanje, o kojem ne bi smjeli odlučivati jedan čovjek i mala skupina ljudi oko njega, ja sam za anketu. Spreman sam prihvatiti odluku građana, bili oni protiv ili za taj projekt. Isključivo sam protiv Omble, jer je šest stručnjaka podijeljenog stava. Apsolutno sam za Pelješki most, ali do izgradnje sam za koridor i druge mogućnosti povezivanja, jer to je hrvatski nacionalni interes. Mi ćemo uvijek biti avio-destinacija pa trebamo imati i brzu cestu do zračne luke. Također, protiv sam ratifikacije graničnog sporazuma s BiH.


14

GRAD

24/10/2012

MILIJUNSKI DUGOVI NESAVJESNIH ZAKUPACA

Grad nikako do 5 PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ

IAKO je gradonačelnik Andro Vlahušić svojim dužnicima želio otpisati kamate, ako u gradsku blagajnu uplate glavnicu za nastali dug, interes je izostao! Nitko se, naime, nije odazvao gradskom pozivu za otpis kamata, a isti se odnosio samo na dužnike po osnovi zakupa javnih površina i poslovnih prostora. No, dugovi su itekako prisut-

SUDSKIM PUTEM RASKIDA SE ODNOS

Otkazi ugovora Budući da je ukupan dug zakupaca prema Gradu veći od pet milijuna kuna, zanimljivo je bilo vidjeti li je pet dužnika s najvećim pojedinačnim dugom još u ugovornom odnosu s Gradom. Doznajemo

kako

u

ovoj

godini nije bilo otkazivanja ugovora, dok u dva slučaja najam starim zakupcima nije produžen po pravu prvenstva. - Svim ovršenicima tj. zakupcima od kojih se ne može prisilno naplatiti dugovanje neodgodivo se dostavlja opomena pred otkaz ugovora o zakupu. Ukoliko ne podmire dugovanje u zadanom roku, pokreće se sudski postupak raskida ugovora o zakupu istaknuo je Niko Pavlović.

Dio dugovanja je u postupku prisilne naplate već više od 10 godina što jasno govori o učinkovitosti ovršnih postupaka u Republici Hrvatskoj i Gradu Dubrovniku - Niko Pavlović ni. Tako je ukupan dug zakupaca poslovnih prostora i javnih površina zadnjeg dana rujna 2012. godine iznosio 5.323.290,36 kuna! Veći dio duga otpada na zakupe poslovnih prostora (3.909.062,59 kn), dok 1,4 milijuna kuna otpada na dug za javne površine.

POSTUPCI OVRHE TRAJU I 10 GODINA! Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za proračun i financije Nika Pavlovića, dug se odnosi na sve prethodne poslovne godine od postojanja Grada Dubrovnika kao jedinice lokalne samouprave. - Dio dugovanja je u postupku prisilne naplate već više od 10 godina što jasno govori o učinkovitosti ovršnih postupaka u Republici Hrvatskoj i Gradu Dubrovniku - ističe Pavlović, te dodaje kako Grad Dubrovnik vodi redovnu i stalnu brigu o naplati potraživanja provodeći zakonima propisane mjere naplate (kompenzacije i cesije, opomene, obročne otplate). Ističe i kako se svim dužnicima, koji su dužni 3 i više mjesečnih za-

kupnina, šalju opomene i opomene pred ovrhu. Dužnicima koji ne reagiraju na ove mjere naplate, onima koji duguju veće iznose te onima koji svoje obveze ne plate u određenom roku obročne otplate, Grad Dubrovnik tijekom cijele godine aktivira sve raspoložive mjere prisilne naplate dospjelih potraživanja na svim mogućim predmetima ovrhe a najviše na financijskim sredstvima i nekretninama dužnika. - Također redovno pratimo objave stečaja i likvidacija te prijavljujemo sve vrste gradskih potraživanja - navodi dalje pročelnik Pavlović. No, sve to očito nije dovoljno da se sva dugovanja i naplate.

PITANJA BEZ ODGOVORA Na pitanje je li se u ovoj godini ovrhama uspio naplatiti određeni iznos i o kojem je iznosu riječ, odgovor nije moguće dobiti. Evo i zašto: - Svake godine se uspije naplatiti veći dio dugovanja po ovrhama, ali taj podatak informacijski sistemski ne

možemo prikazati jer je pozivni broj redovnih uplata istovjetan pozivnom broju uplata po ovrhama. No, informacijski sustav nam daje podatke da je odnos svih tekućih zaduženja i plaćanja (samo za 2012.g.): zakupnina poslovnih prostora (na dan 30. rujna 2012.) plaćeno 95,15%; zakupnina javnih površina (na dan 30. rujna 2012.) plaćeno 92,75% - odgovorio nam je Pavlović. No, još su neka pitanja ostala bez odgovora. Naime, od gradske uprave tražili smo pet najvećih iznosa dugovanja i po kojoj je osnovi dug nastao), a zanimalo nas je i stanje dugovanja po drugim osnovama kao što su komunalni doprinosi i sl. Upućeni smo na dokument kojega ni uz najbolju volju na web stranici Grada Dubrovnika nismo uspjeli pronaći. - Iznosi dugovanja prema Gradu Dubrovniku po svim


24/10/2012

15

5,3 milijuna kuna! svim vrstama gradskih prihoda sa stanjem na dan 30. lipnja 2012. uredno su prikazani u tabeli i tekstualno obrazloženi u Izvještaju o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2012, koji materijal je usvojen na 29. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika od 5. rujna o.g. i time dostupan sredstvima javnog priopćavanja. U navedenom tekstualnom obrazloženju su navedeni i najveći dužnici Grada po svim važnijim vrstama gradskih prihoda uz komentar o

Dug zakupaca poslovnih prostora i javnih površina zadnjeg dana rujna 2012. godine iznosio 5.323.290,36 kuna! Veći dio otpada na zakupe poslovnih prostora (3.909.062,59 kn), dok 1,4 milijuna kuna otpada na dug za javne površine

stanju naplate ili prisilne naplate njihovog pojedinačnog dugovanja - naveo je u svom odgovoru Niko Pavlović. Napominjemo kako spomenuti materijal nismo uspjeli pronaći na webu Grada Dubrovnika, a to je ujedno i način na koji se medijima ‘dostavljaju’ materijali za sjednice Gradskog vijeća. U papirnatom ih obliku dobijemo tek na traženje pa smo ostali uskraćeni za iznose najvećih dugova.

SHUTTERSTOCK IMAGES LLC


16

život

24/10/2012

MALO TURISTIČKO MJESTO PUNO PROBLEMA

Veliki Zaton godi PIŠE: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

PREDSJEDNIK MO VICKO VODNICA

‘Voda je došla do grla’ Predsjednik Mjesnog odbora Vicko Vodnica svjestan je opasnosti kod skretanja u Veliki zaton s magistrale. Problem je to koji postoji dugi niz godina. - Svaki saziv Mjesnog odbora piše dopise i upozorava Grad. Navodno bi se to trebalo riješiti. Govore da je u izradi projektna dokumentacija rješavanja Zatona Malog, od Lozice do Orašca, i da se radi novi projekt uređenja državne ceste D8 kojim bi se trebala riješiti i autobusna ugibališta i skretnica u Zaton Veliki - ističe. Kad je riječ o nedostatku javnih zahoda i tuševa napominje kako je javni tuš postavljen jedino u Štikovici, dok se na drugim kupalištima oni ne mogu postaviti dok ne prođe kanalizacija. - Kako ćemo na plaži kopati septičku jamu i staviti javni tuš. Što onda? A idemo ka tome da radimo kanalizaciju da bi 2014. bila puštena u pogon - dodaje. Vraćanje vaterpolo igrališta po njemu nije moguće jer na tom prostoru koncesiju ima Županijska lučka uprava. - Označila je svoj teritorij, daje ga u najam, i tko se tamo kupa, kupa se na vlastitu odgovornost. Dakle, mi nemamo pravnu snagu vratiti vaterpolo igralište, ali vatrogasna mladež je ispred Vatrogasnog doma stavila baru i za iduću godinu tamo planiramo napraviti jedno vaterpolo igralište - dodaje i slaže se kako je problem predstavlja prevelik broj vezova u uvali. - Ljudi peru jahte, zna biti fekalija. Nedavno zovem Lučku kapetaniju i oni mi kažu kako nisu nadležni, već Mjesni odbor. A ja ih pitam mogu li ja naplatiti kaznu?! U onom dijelu Zatona gdje koncesiju ima Županijska lučka uprava, ona naplaćuje vezove, a za ostali dio Zatona nastojat ćemo napraviti Zbor građana kako bi vidjeli što možemo napraviti kao mještani. Ili udrugu ili ribarsku zadrugu, da bi od države ili grada dobili koncesiju da zaštitimo svoju valu na način da mi gospodarimo njome, kako bi napravili mjesto gdje su nam vezovi, i mjesto gdje su kupališta te da imamo jurisdikciju na području na kojem se nalazimo. A ne da dolaze ljudi sa strane i kroje gaće kako komu padne na pamet. To je pomorsko javno dobro, a igrom slučaja žalosno je da odavno nismo ništa po tom pitanju poduzeli, i da je voda sada došla do grla - naglašava.

Turističko mjesto poput Velikog Zatona sasvim bi sigurno trebalo imati butigu kako za lokalno stanovništvo, tako i za turiste koji se rado ovdje vraćaju. Butiga, koja je bila smještena u zgradi Dubrovkinje, a kasnije Vićanovog Dubrovačkog primorja, zatvorena je još 2005. godine, najvjerojatnije zbog nerentabilnosti, kaže stanovnica Velikog Zatona Katija Marinović, ujedno i članica udruge Okvir za Zaton. - Stanovnici u nabavku idu u Mali Zaton. Turisti to loše doživljavaju, nezadovoljni su te protestiraju. Pogotovo naši stalni, stari gosti. Za vrijeme rata, odnosno 1994.-1995. imali smo i butigu i banku u istom sklopu Vićanove zgrade, a danas nakon 20 godina nemamo ni butigu. Žalosno, ali istinito - naglašava Kate Marinović.

MALO MJESTO VELIKIH PROBLEMA Dodaje i kako su navodno iz Mjesnog odbora nudili i određenim trgovačkim lancima da otvore trgovinu, no nisu bili zainteresirani. U Velikom Zatonu još je mnoštvo problema. Primjerice nije osigurana sigurnost prometa na skretanju Jadranske ceste u Veliki Zaton, a nedostaju i javni zahodi te tuševi na plažama. - Potrebno je vratiti vaterpolo teren gdje se nekad igrala Divlja liga, a danas je to luka, pristanište za velike brodove i jahte dodaje. Mišljenja je i kako bi se trebala uvesti kontrola vezova u uvali


24/10/2012

17

inama bez butige jer se brodice bez nadzora sidre i vezuju, a većina njih uopće ne plaća pristojbe Lučkoj upravi. Nina Nadramija iz udruge Ok­ vir za Zaton također se prisjeća kako je Veliki Zaton prije rata imao banku, poštu, trafiku, ali i Turistički ured.

UMJESTO TRGOVINE KIOSK ZA PRODAJU KRUHA - On se nalazio na magistrali, na mjestu gdje se sada nalazi „ru­ glo“ od prostora. U Vili Puglisi je sedamdesetih godina dolazio brod Antika (Atlas), održavale su se za­ bave s turistima. Pošta se preselila u Veliki Zaton, radila je puno rad­ no vrijeme, a danas je otvorena samo do 11 sati ujutro - napo­ minje Nadramija. Također dodaje kako u Velikom Zatonu postoji svega jedna telefonska govornica, i to često u neispravnom stanju, dok se kruh za stanovništvo pro­

daje u nehigijenskim uvjetima. - Plaža na ulazu u Veliki Zaton je mala, pored izlazi kanalizacija, na velikom mulu više nema ku­ panja, a to je nekad bilo glavno kupalište i igralište za vaterpolo. Šetalište između Velikog i Malog Zatona je zapušteno, služi kao odlagalište materijala, ograda je opasna, a stara je bačena pored. Zaista žalosno! - nabraja Nadra­ mija i dodaje kako u samom mje­ stu ne postoji odlagalište smeća već samo „male“ kante za sitni otpad. - Ono se nalazi van mjesta, na magistrali, između dvije okuke gdje je prijelaz ceste veoma rizi­ čan. Prije par godina tu je poginu­ la jedna stanovnica vozeći kario­ lom smeće do kontejnera. I za to nitko nije odgovarao - zaključuje.

NEMA INTERESA Kako bismo provjerili namjera­ va li se možda u Velikom Zatonu

NEUREĐENA ŠETNICA

Smeće bacaju neodgovorni pojedinci Šetnica između Velikog i Malog Zatona neuređena je, govore nam mještani. Vicko Vodnica ističe kako se zna dogoditi da neodgovorni pojedinci bacaju razno smeće u nepredviđeno vrijeme za odlaganje. - U Zatonu u Solinama je trenutno u izgradnji kanalizacijski sustav, gradi se jedna stanica pa je tamo nagomilana velika količina iskopa koji će biti saniran do Nove godine. Tu je i deponij je za pijesak i cimenat za cijeli kanalizacijski sustav. Također, na skretanju za Vrtlar odložene su cijevi i materijal koji se koristi za izgradnju kanalizacije. Što se tiče same šetnice, nju more svake godine, više - manje odnese. Prošle godine Grad je dao materijal, a vatrogasci su pokrpali rupe, i popravili da se može prolaziti. I kroz radne akcije Mjesnog odbora prošle i ove godine, ta se riva popravljala. Ali i danas su dva mula oštećena, treba ih popraviti do slijedeće sezone. Za to ćemo tražiti sredstva od Grada i drugih nadležnih tijela, ali sve vam se svodi na mještane Zatona koji dragovoljno dođu, pomognu, Grad da materijal, a sve radove ili popravke, kao primjerice Dom kulture, radu mještani. No, oni se nažalost ne odazivaju u velikom broju. Oni koji se ne odazivaju se bune i drže predavanja -zaključuje predsjednik Mjesnog odbora Zaton Vicko Vodnica. otvoriti nekakva butigu za mje­ štane, koja će naravno u sezoni dobro doći i turistima, kontak­ tirali smo predsjednika Mjesnog odbora Zaton, Vicka Vodnicu. S obzirom da nije bilo zainteresira­ nih za otvaranje butige, Mjesni odbor je u suradnji s Gradom Dubrovnikom omogućio postav­ ljanje kioska za prodaju kruha. - Ponudili smo, no nitko od mještana i velikih lanaca nije bio zainteresiran za otvaranje samoposluge. Razlog je nedovo­ ljan promet. Otvoren je štand za prodaju kruha, i prije par godina čovjek koji je donosio kruh bio je zainteresiran, pomogli smo mu

i to je sve što imamo u Velikom Zatonu - ističe Vodnica. Budući da se stanovnici žale da se kruh prodaje u nehigijenskim uvjetima, evo i njegovog komen­ tara: - U nas se ljudi žale. Ako im staviš zlatni pod, reći će zašto nije kameni. Ne moraju tamo kupovati. Čovjek radi i ja tamo kupujem kruh. Oni koji se ža­ le neka se jave i otvore butigu. Gradonačelnik je rekao da da­ je 30.000,00 kuna onome tko otvori samoposlugu, a nitko se ni na to nije javio. Svi se žale, a nitko neće otvoriti butigu i traži­ ti prostore - zaključuje Vodnica.


18

AKTUALNO

24/10/2012

POSTOJE I DOMAĆI ULAGAČI U RAZRUŠENI KOMPLEKS

Branitelji bi ulagali u Ku Ideja obnove Kupara u kojoj bi sudjelovali branitelji stara je skoro deset godina, a inicijatori su članovi udruge HRM iz podružnica Dubrovnik, Split, Šolta, Šibenik, Zadar, Pula, Sisak, Osijek i Vukovar. Ministarstvo branitelja lani je podržalo ideju branitelja te im formalno dodijelilo jedan napušteni vojni objekt KUPARI, nekad hotelski lanac s pet hotela i pratećim rezidencijalnim objektima, ostvarivao je preko 1.5 milijuna turističkih noćenja, te imao oko 400 zaposlenih osoba sve do Domovinskog rata. Razrušen i

devastiran od ratnih godina, a u zadnje vrijeme aktualna hrvatska tema, Kupari sada dobivaju novu domenu zanimanja javnosti. Osim Radimira Čačića, koji u posljednje vrijeme u medijima izjavljuje kako Kupari

idu na međunarodni javni natječaj koji će trajati 60 dana, te kako je već pregovarao s grupacijom Rixos vezano za obnovu kompleksa Kupari, sada se uz te potencijalne strane ulagače, pojavljuju i novi. Domaći. Radi se o braniteljskim zadrugama Republike Hrvatske. Kako nam ističe Želimir Čizmić, predsjednik udruge UDHRM za RH i podružnicu Dubrovnik, iz HRM-a smatraju kako se radi o potencijalno zanimljivom, unosnom i korisnom poslu za Republiku Hrvatsku, u slučaju čije realizacije bi veliku korist imali branitelji, pogotovo poduzetnici među njima, zatim država i društvo u cjelini.

UPRAVLJANJE, NE KUPNJA Ideja obnove Kupara u kojoj bi sudjelovali branitelji stara je

skoro deset godina, a inicijatori su članovi udruge HRM iz podružnica Dubrovnik, Split, Šolta, Šibenik, Zadar, Pula, Sisak, Osijek i Vukovar. Ministarstvo branitelja lani je podržalo ideju branitelja te im formalno dodijelilo jedan napušteni vojni objekt. Čizmić naglašava kako ideja branitelja nije kupiti objekte, pa tako ni Kupare, već žele od Vlade RH da dodijeli objekte braniteljima, koji okupljeni oko braniteljske zadruge mogu upravljati tim dodjeljenim objektom. Prema njemu, fond branitelja raspolaže izvjesnom količinom novca i nikad se nije pojedinačno pitalo branitelje žele li „svoj“ novac uložiti u nešto. - HRM predlaže da se izjasne svi oni koji žele uložiti u Kupare, preko svojih udruga ili preko Ministarstva ili direktno

TKO ĆE KUPITI BELVEDERE?

Čačić najavljuje, Rixos demantira Na upit vezan za kupnju i obnovu hotela Belvedere, kojeg smo postavili direktno Službi za odnose s javnošću hotela Rixos Libertas, a tiče se izjave prvog podpredsjednika Vlade Radimira Čačića o razgovorima s grupacijom Rixos o kupnji i obnovi Belevedere-a. Na pitanja je li grupacija Rixos uopće zainteresirana u ulazak u projekt obnove, te koliko je taj potez financijski isplativ, odgovorili su nam kako nemaju nikakve informacije vezane za naš upit, te prema tome nemaju niti komentar na upit. Podsjetimo, Radimir Čačić najavio je kako će u roku od 60 dana biti raspisan međunarodni javni natječaj za prodaju razrušenog hotelskog kompleksa Kupari u Župi dubrovačkoj. No, također je izjavio kako s grupacijom Rixos vodi razgovore o kupnji i obnovi hotela Belevedere, koji se nalazi u stečaju. Naglasio je kako investicija može biti pokrenuta do 2014. godine.


24/10/2012

PIŠE: MIA NJAVRO/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

19

upare bez ‘špekulacija’ na neki mail. Branitelji su kontaktirali i s veteranima mnogih zemalja koji su oduševljeni idejom i koji bi također sudjelovali u realizaciji ovog plana - naglašava Čizmić. U izjavama Radimira Čačića stječe se dojam kako je kompleks Kupari već riješena stvar. Čačić je u dosta intervjua izjavio kako se našao s predstavnicima grupacije Rixos iz Turske, te kako su Kupari na međunarodnom natječaju koji će trajati ukupno 60 dana. Također, naglasio je kako je riječ o investiciji vrijednoj oko 400 milijuna eura. Grupacija Rixos vlasnik je dubrovačkog hotela Rixos Libertas, a prema Čačićevim izjavama, spremaju se otkupiti te obnoviti i hotel Belvedere.

POKRETAČI RAZVOJA - Radimir Čačić sigurno želi nešto pokrenuti s „mrtve točke“. Treba dobro razmisliti kako, jer najlakše je prodati. Kad se čekalo toliko godina može se još koja pričekati. Ima među braniteljima pametnih ljudi koji su sposobni sve ovo pokrenuti na dobrobit svih nas žitelja Hrvatske. Vlada treba imati hrabrosti stati iza nas, i poduprijeti nas podupre u našoj nakani. Najlakše je reći nije po propisima, nije zakonu... kad se hoće sve se može - ističe nam Čizmić. Navodi također kako bi branitelji imali veliku korist, pogotovo poduzetnici među njima, država i društvo u cjelini. Korist bi se iskazala u velikom zamašnjaku za proizvodne kapacitete diljem zemlje, za turizam i građevinski sektor. Zatim, navodi

Čizmić, korist bi bila i u trajnom cjelogodišnjem zapošljavanju, restrukturiranju turističkog sektora na cjelogodišnje poslovanje, ali i u prihodima države vezano uz porezna prikupljanja, kao i ostala davanja, koja bi ojačala proračun. Ipak, najveća korist bila bi u psihološkom smislu jer bi potaklo razvoj i osjećaj da Hrvatska može i da je u stanju, ne rasprodati, već očuvati najbolje resurse za svoje ljude, državljane, građane. Ideja koju iznose branitelji ujedinjuje hrvatsku stranu priče s postojećim inozemnim ulaganjima. Na hrvatskoj strani, naime, postoje ideje državne imovine, financijski potencijal braniteja, koji se sastoji od fonda, poduzetničkog kapitala i kapitala profesionalaca zaposlenih po svijetu. Zatim tu se nalazi i kapital budućih kooperantskih poduzeća, kapital zainteresiranog iseljeništva, slobodni kapital građana prikupljen selektivnim raspisom specificiranih, posebno selekcioniranih, dionica. Postoji i kreditni potencijal HBOR-a naslonjen na kvalitetne garancije koje treba detaljno razraditi i pratiti.

HOĆE LI SE SVE PREPUSTITI U STRANE RUKE U tu bi se priču uklopio i postojeći okvir potencijalnih inozemnih ulaganja u obliku partnerstva s inozemnim tvrtkama, koje bi se odnosilo na projekt i brand i to ne više od 49 posto, a sve bi trebalo bi-

ti statutarno dobro regulirano kako se ne bi ponovile greške iz, na primjer, slučaja INA-e. Izbjegla bi se, dakle, ulaganja u smislu prodaje zemljišta, objekata i slično. Branitelji ciljaju na ulaganja bez”špekulacija”, dakle, kako ističu, ne žele da se pod tvrtkom turističkih naselja grade i prodavaju vile i apartmani, a što će se raditi i ubuduće. Unutar inozemnih potencijalnih ulaganja, tu su i inozemne banke i agencije te investicijski ili equity fondovi, te inozemne burze i slični izvori novca. Ono što Čizmić naglašava, jest kako je vrijeme novac, pogotovo za ovakve projekte, te da je sve izvedivo, pogotovo ako postoji dobra volja. - Naš problem nisu toliko sami projekti kojih ima, već nedostatak kreativne energije u

povezivanju postojećih vrelišta novca, a mi smo samo ovlaš dotakli jedan od naših stotinu umreženih potencijala - objašnjava Želimir Čizmić. Napomenimo samo kako su neki naši branitelji prije Domovinskog rata radili na svjetskim tržištima i kvalitetno se te uspješno nosili sa svime već pobrojanim ovdje, te znaju kako se radi. Ako se želi, njihov potencijal i znanje se može iskoistiti, a da državu ne koštaju ništa do malo dobre volje i vremena, do trenutka kad se odluči ući u realizaciju. Tada je sve stvar poslovnog dogovora. Nekada je Hrvatska imala puno povjerenje u svoje branitelje. Postavlja se pitanje hoće li i sada vjerovati u njih ili će stvar od ovakve važnosti prepustiti slučaju ili stranim ulagačima.

Treba dobro razmisliti kako, jer najlakše je prodati. Kad se čekalo toliko godina može se još koja pričekati. Ima među braniteljima pametnih ljudi koji su sposobni sve ovo pokrenuti na dobrobit svih nas žitelja Hrvatske. Vlada treba imati hrabrosti stati iza nas, i poduprijeti nas podupre u našoj nakani - Želimir Čizmić


20

RAZGOVOR

24/10/2012

DAVORKO OBULJEN, PREDSJEDNIK UPRAVE HOTELA MAESTRAL

Za Maestrale vlada ve S obzirom na stanje u kojem sam zatekao hotele i vlasnika koji je imao jasnu strategiju privatizacije hotela bez prethodnog ulaganja u podizanje kvalitete objekata, iznimno sam zadovoljan da smo uspjeli poduzeće održati konkurentnim, iako su sve, ponavljam sve, konkurentske hotelske kuće podigle svoju kvalitetu smještaja HOTELI MAESTRAL posljednja su neprivatizirana hotelska kuća na dubrovačkom području. Iza Maestrala su tri neuspješna pokušaja pronalaska novog vlasnika, no interesa za kupnju ne nedostaje. O novom natječaju za privatizaciju, ali i turističkoj sezoni koja je za nama porazgovarali smo s predsjednikom Uprave Hotela Maestral, Davorkom Obuljenom. S obzirom da je ministar turizma Veljko Ostojić upravo u Dubrovniku izjavio kako je sezona 2012. najuspješnija u povijesti Hrvatske, kakve su rezultate ostvarili Hoteli Maestral? - I Hoteli Maestral se ove godine mogu pohvaliti zavidnim rezultatima. U razdoblju siječanj-rujan ostvarili smo 6% veći prihod u odnosu na prethodnu godinu, slijedom kojega se brutto operativna dobit povećala za 13%, a netto dobit za 22%. Pritom je najviše porastao izvanpansionski prihod, za gotovo 20%, tako da je ostvare-


24/10/2012

21

eliki interes investitora nje u tom segmentu na razini iz rekordne, predkrizne, 2008. godine. Koji je najuspješniji hotel Vaše grupacije? - Najuspješniji hotel naše grupacije je hotel Vis, za kojim i imamo najveću potražnju od strane tour operatora. U njemu, s obzirom na kapacitet, poziciju i paket usluga, možemo kombiniranjem segmenata najlakše ostvariti najbolji rezultat. Također treba naglasiti iznimno uspješno poslovanje hotela Splendid, koji s trećinom kapaciteta hotela Vis, zahvaljujući visokokvalitetnoj personaliziranoj usluzi, ima odlične rezultate, brojne pohvale gostiju i najviše ocjene kvalitete usluge.

OČUVANJE RADNIH MJESTA PRIORITET Na čelu Maestrala ste već 7 i pol godina. Kako gledate na proteklo razdoblje i jeste li zadovoljni učinjenim? - S obzirom na stanje u kojem sam zatekao hotele i vlasnika koji je imao jasnu strategiju privatizacije hotela bez prethodnog ulaganja u podizanje kvalitete objekata, iznimno sam zadovoljan da smo uspjeli poduzeće održati konkurentnim, iako su sve, ponavljam sve, konkurentske hotelske kuće podigle svoju kvalitetu smještaja. Uspjeli smo zadržati konkurentski položaj od 11% ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika i unatoč krizi nismo pribjegli masovnim otpuštanjima, iako je to poslovna logika nalagala. Znamo da su upravo radnici uvelike zaslužni za tržišni položaj

i uspjeh Maestrala i zbog toga nam je očuvanje radnih mjesta bilo i ostalo jedan od prioriteta. S obzirom da je obnova Hotela Uvala bila zadnja veća investicija Maestrala, zbog čega se nije krenulo s obnovom ostalih hotela, poput primjerice Adriatica? Je li razlog u nedostatku financija ili se možda čeka novi vlasnik? - Za obnovu hotela u skladu sa zahtjevima današnjih turista potrebna su značajna sredstava. Sukladno Statutu Hotela Maestral, sve investicije koje prelaze 25% temeljnog kapitala, što je oko 25 milijuna kuna, treba odobriti Glavna skupština (u našem slučaju AUDIO, odnosno prethodno Hrvatski fond za privatizaciju). Država je, kao većinski vlasnik koji kontrolira portfelj putem spomenutih agencija, za strateški smjer poduzeća odabrala privatizaciju bez prethodne obnove. Iza Maestrala su tri neuspješna pokušaja pronalaska novog vlasnika. Govori li se o novom natječaju? - Zadnji natječaj za iskazivanje interesa je bio prije 6 mjeseci i obustavljen je do izrade kompletne strategije privatizacije vlasničkog portfelja Republike Hrvatske. Prema našim saznanjima privatizacija će se dogoditi nakon izrade navedene strategije.

VELIKI INTERES INVESTITORA Kakva su Vaša očekivanja, odnosno što bi po Vama bilo najbolje za Hotele Maestral? - Moram naglasiti da za Maestrale vlada veliki interes broj-

nih investitora. Maestralima je istovremeno potreban investitor koji će ulaganjem u podizanje kvalitete smještaja i dodatnih sadržaja povećati konkurentnost poduzeća, a samim time i rangirati Maestrale na sami vrh hotelskih kuća u Dubrovniku jer s obzirom na poziciju, tradiciju i visoko stručno osoblje tamo i pripadaju. Zbog svega toga vjerujem u svijetlu budućnost Maestrala. Kakvo je Vaše viđenje dubrovačkog turizma? - Mislim da turizam u Dubrovniku doseže svoje vrhunce u hrvatskim okvirima, ako pogledate broj gostiju koji dolazi svake godine i vidite rast znate da je Dubrovnik na dobrom putu, ali Dubrovnik ima jednu veliku opasnost, a to je nedostatak sadržaja. Prema dužini

boravka gostiju od nas je lošija samo Ličko-senjska županija, što jasno pokazuje da gosti u Dubrovniku nemaju što raditi više od 3-4 dana. Pored toga, smještaj je u Dubrovniku skuplji nego u ostatku Hrvatske i velikom dijelu sličnih destinacija u okruženju pa postoji opasnost da će gosti početi zaobilaziti Grad, što zbog nedostatka sadržaja, što zbog visokih cijena. Dubrovniku nedostaje, kako mi u turizmu volimo reći, ‘’turizam doživljaja’’ na čemu hitno treba početi raditi. Što se tiče smještajnih kapaciteta, mislim da ih, uz uvjet da se obnove ratom porušeni kapaciteti, imamo dovoljno. Bilo bi poželjno da se u Grad dovedu svjetski lanci koji ipak mogu garantirati veću popunjenost na razini godine. afr/zp

Dubrovniku nedostaje ‘turizam doživljaja’ na čemu hitno treba početi raditi. Što se tiče smještajnih kapaciteta, mislim da ih, uz uvjet da se obnove ratom porušeni kapaciteti, imamo dovoljno. Bilo bi poželjno da se u Grad dovedu svjetski lanci koji ipak mogu garantirati veću popunjenost na razini godine.

Vjenčanja u Maestralima Hoteli Maestral tradicionalno su Dubrovčanima jedno od omiljenih mjesta za vjenčanja, što je ono što Maestrale razlikuje od drugih? - Vjenčanja u Maestralima prvenstveno su poznata zbog odlične kuhinje i osoblja koje ne poznaje riječ nemoguće kad su u pitanju zahtjevi mladenaca. Pored toga smo razvili mrežu dokazano kvalitetnih partnera koji nude sve što je potrebno za organizaciju vjenčanja (cvijeće, fotografiranje, najam vozila, plesni tečaj, glazba, kolači itd). U suradnji s njima možemo mladencima pomoći da sve što je vezano uz vjenčanje odrade na jednom mjestu - kod nas.


22

ZANIMLJIVOSTI

24/10/2012

UHVAĆENA INVAZIVNA VRSTA

U Ombli se našao američki plavi rak MJESNI ribari dojavili su nam jednu zanimljivu vijest uz popratnu fotografiju. U Ombli je uhvaćen plavi rak, američkog podrijetla, latinskog naziva Callinectes sapidus Rathbun. Autohtona je vrsta u Atlantiku, uz obale Amerike od Kanade do Urugvaja. - Plavi rak viđen je prvi put u Neretvi 2004. godine i otad je viđen desetak puta na raznim lokacijama, uglavnom na ušćima rijeka. – rekao nam je dr. sc. Nenad Antolović iz Instituta za more i priobalje. Može narasti i do 20-ak centimetara. Postoji mogućnost udomaćivanja i razmnožavanja raka kod nas, a s obzirom na veličinu, mogao bi postati potencijalna prijetnja domaćim vrstama. Plavi rak smatra se delikatesom u Americi. FOTO: ZVONE PANDŽA


24/10/2012

23

ODVJETNIK VLADIMIR GREDELJ ODGOVARA NAČELNIKU KORDI

‘Drug Tito bio bi ponosan na njega’

DuList u prošlom broju donio je razgovor s načelnikom Općine Konavle Lukom Kordom povodom Dana Općine i obljetnice oslobođenja od srbocrnogorske agresije. Na dio razgovora koji se odnosi na kaznenu prijavu zbog Parka Prevlaka, reagirao je odvjetnik vlasnika zemljišta na prevlaci Vladimir Gredelj. Tekst prenosimo u cijelosti. - Čitajući izjave i cijeneći njegovo držanje u predmetu Prevlaka, nitko ne bi mogao pogoditi da je gospodin Luka Korda načelnik Općine Konavle, tek pr­vi među jednakima u Općini. Više se doima kao politički ko­mesar koji je dobio partijski

zadatak u nastojanju države da opljačka vlastite građane. To je čovjek koji pokušajima omalovažavanja mene, zapravo govori svojim susjedima, da su toliko glupi, da si ni odvjetnika ne znaju odabrati. No, od toga je puno važnije reći da on sukladno svom partijskom zadatku neprekidno obmanjuje javnost, izjavama u kojima sugerira, da su neki bivši vlasnici dobili novac za zemljište, a to nije istina jer nitko nije dobio novac. Posjedujemo nepobitne dokaze. Taj gospodin govori neistinu i kada izjavljuje da neriješeni imovinsko - pravni odnosi ne priječe izgradnju Prevlake.

Neka netko pokuša napraviti prvi korak u tom pravcu, primjerice raspisati natječaj za međunarodnu koncesiju, pa će vidjeti što će se dogoditi. Luka Korda laže i kad kaže da političari nemaju veze s Prevlakom. Na žalost upravo zbog diktata politike čiji je on suradnik, bivši vlasnici već petnaest godina čekaju pravdu. Za sve je kriva upravo politika i političari i to ću dokazati ne samo gospodinu Kordi. Nije točno niti kada kaže da je kraj ove priče na Ustavnom sudu RH, jer ako taj sud ne nađe načina da zaustavi operaciju tzv.«legalizacija komunističke pljačke» još uvijek postoji

Europski sud za ljudska prava. I na koncu, jedan besplatan savjet Konavljanima. Na ovim izborima budite dostojanstveni i solidarni sa svojim sumještanima. Zahvalite se političkom Komesaru Luki Kordi i birajte za načelnika osobu koja će Vašim sumještanima, susjedima i prijateljima pomoći vratiti od države ono što vam tako uporno pokušava urasti. Nadam se da ne moram dodatno pojašnjavati zašto to nije Luka Korda, čovjek koji se pohvalio kako je spreman krasti za tu istu državu. Drug Tito bi bio ponosan na njega! Vladimir Gredelj


24

CRNA KRONIKA

24/10/2012

IMATE ORUŽJE - OBAVIJESTITE POLICIJU O IZABRANOM LIJEČNIKU

Tko Vam je liječnik? Približava se 5. prosinac, rok do kad je Zakonom o oružju propisana obveza fizičkih osoba, koje imaju registrirano oružje, da izvijeste nadležno tijelo prema mjestu prebivališta o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite. Policija stoga obavještava građane kako je 5. lipnja 2012. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju. Od novina koje su implementirane u izmijenjeni Zakon jedna od najvažnijih odredbi sadržana je u članku 56. kojim je propisana obveza fizičkih osoba, koje imaju registrirano oružje, da u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu

Zakona, točnije do 5. 12. 2012. godine, izvijeste nadležno tijelo prema mjestu prebivališta (Policijsku upravu, odnosno postaju koja vlasnika oružja vodi u evidenciji) o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite. Također, fizičke osobe koje imaju registrirano oružje, a promijene izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, dužni su o toj promjeni u roku od 60 dana izvijestiti policijsku upravu, odnosno postaju o nastaloj promjeni. Ukoliko građani, vlasnici oružja, u navedenim rokovima ne dostave podatke o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, odnosno

o promjeni izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, ukinut će im se oružni list, a oružje, streljivo i dr. će se oduzeti. Iz policije obavještavaju građane da obavijesti o izabranom

liječniku primarne zdravstvene­ zaštite ili njegovoj promjeni mo­gu dostaviti i u elektronskom obliku na mail adresu Policijske uprave dubrovačkoneretvanske: dubrovacko-neretvanska@policija.hr.

POLICIJSKA AKCIJA ZAŠTITE MALOLJETNIH OSOBA

Maloljetnicima prodavali alkohol i duhan Policija je proteklog vikenda u večernjem izlasku, iza 23 sata, bez pratnje roditelja odnosno punoljetne osobe u koju roditelji imaju povjerenja, zatekla čak 20 osoba mlađih od 16 godina. One su dovedene u prostorije policije gdje su ih po pozivu policijskih službenika preuzeli roditelji. Roditelji su upozoreni na kršenje odredbe čl.95. Obiteljskog zakona, a o čemu će se obavijestiti nadležni Centar za socijalnu skrb. Proveden je i nadzor rada trgovačkih radnji i ugostiteljskih objekata s ciljem utvrđivanja poštivanja zakonske odredbe koja se odnosi na usluživanje i prodaju alkoholnih pića i duhanskih proizvoda djeci i maloljetnicima. Tom prilikom u dva ugostiteljska objekta i jednoj trgovini zatečeno je ukupno pet maloljetnih osoba kojima je prodano, odnosno usluženo, alkoholno piće

ili duhanski proizvod. Protiv odgovornih osoba dva ugostiteljska objekta slijedi optužni prijedlog zbog kršenja odredbe iz čl. 12. Zakona o ugostiteljskog djelatnosti, dok protiv pravne i odgovorne osobe iz trgovačke radnje slijedi obavijest o počinjenom prekršaju nadležnom Državnom inspektoratu. U sklopu policijske akcije, dvije maloljetne osobe zatečene su u neovlaštenom posjedu manjih količina opojne droge marihuane poradi čega protiv njih slijedi podnošenje kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. Osim spomenutog, proveden je i pojačan nadzor mladih vozača u prometu. Četiri mlada vozača su sankcionirana i to dva zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a dva zbog upravljanja vozilom snage motora veće od dopuštene. Ukupno je tijekom provođenja akcije kontrolirano 350 osoba.


24/10/2012

25

PROMETNE NESREĆE U PRIJEVORU I NA VOJNOVIĆU Prva nesreća dogodila se oko 12.30 sati, u Prijevoru, 78-godi­ šnjakinja se upravljajući osobnim vozilom, dubrovačkih regi­ stracijskih oznaka, s kolnog ula­ za parkirališta stambene zg­rade uključivala u promet na ce­stu. Tada je došlo do sudara s oso­bnim vozilom, dubrovačkih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 20-godišnjak krećući se tom cestom iz smjera zapada prema istoku. U ovoj prometnoj nesreći 78-godišnja vozačica je teže

i suvozač iz drugog vozila, lakše ozlijeđeni. Također u subotu, oko 23.55 sa­ti, 32-godišnjak je upravljao osobnim vozilom, dubrovačkih registracijskih oznaka, uključujući se u promet s asfaltnog proširenja na kolnik Ulice Iva Vojnovića kada je došlo do sudara s motociklom, kojim je upravljao 21-godišnji mladi vozač prije stjecanja prava na upravljanje, a koji je u tom trenutku nepropisno pretjecao policijsko vozilo. U ovoj pro-

U subotu četvero ozlijeđenih U dvije prometne nesreće koje su se dogodile u subotu, 20. listopada, u Prijevoru i u

Ulici Iva Vojnovića u Dubrovniku, dvije osobe su teže, a dvije su lakše ozlijeđene.

PROTIV 16-GODIŠNJAKA SLIJEDI POSEBNO IZVJEŠĆE ODVJETNIŠTVU ZA MLADEŽ

Krao novac i oštetio barku Policijski službenici postaje Gruda utvrdili su osnovanu sumnju da je 16-godišnjak počinio djela oštećenja i krađe stvari. Sumnjiči ga se da je od 13. do 16. srpnja iz ugostiteljskog objekta u Vitaljini otuđio manju količinu novca i druge predmete i napravio time manju materijalnu štetu. Također je osumnjičen da je   od 22. do 23. srpnja oštetio barku u vlasništvu 45-godišnjaka, koja se nalazila na mulu na predjelu Prevlake. Protiv njega slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu za mladež.

PRIVEDENI I NOVČANO KAŽNJENI

Potuklo se troje Britanaca Dvije muške osobe fizički su napale treću na Pilama u subotu oko 5 ujutro. Napadnuta osoba lakše je ozlijeđena, a sve tri osobe u sukobu su britanskog državljanstva, u dobi od 26 do 31 godine. Bili su u vidno alkoholiziranom stanju. Dvojica napadača odvedeni su u Prekršajni sud u Dubrovniku, gdje su kažnjeni novčanim kaznama zbog prekršaja protiv javnog reda i mira.

ozlijeđena te je zadržana na liječenju u dubrovačkoj bolnici, dok su dvojica 20-godišnjaka, vozač

metnoj nesreći vozač motocikla je teže ozlijeđen i zadržan je na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

TJEDNI REKORDER ZAUSTAVLJEN NA MIRINOVU

Uhićen s 2,38 promila Policija je i proteklog tjedna imala pune ruke posla u sankcioniranju nesavjesnih vozača. Tjedni rekorder po pitanju vožnje pod utjecajem alkohola je 53-godišnjak koji je zaustavljen na Mirinovu. U krvi mu je, naime, izmjereno 2,38 promila alkohola, a zaustavljen je 15. listopada oko 17. 10 sati. Vozač je uhićen i doveden u prostorije policije, a potom je uz optužni prijedlog doveden u Prekršajni sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5 000 kn, a izrečena mu je i zaštitna mjera upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od šest mjeseci.

TJEDAN NA PROMETNICAMA

Jedna osoba poginula, 14 ozlijeđenih Proteklog tjedna na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dogodilo se čak 16 prometnih nesreća. Jedna osoba je smrtno stradala, šest je teže, a osam je lakše ozlijeđeno. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici poduzeli su 575 represivnih mjera, od čega 210 zbog prekoračenja brzine i 12 zbog alkohola. Iz prometa je isključeno 19 vozača i to zbog vožnje pod utjecajem alkohola, upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, te 8 vozila radi tehničke neispravnosti, odnosno isteka registracije.


26

AKTUALNO

24/10/2012

DANI HRVATSKOG TURIZMA

Nagrađeni Dubrovnik, Vlado Bakić i Nikolina Misir!

PREDSTAVLJENA STRATEGIJA RAZVI

‘Trebamo p Hrvatska treba biti gostoljubiva, izvrsna, izvorna, ugodna te izvor pozitivne energije. Vizija turizma spojena je u 3P – povezuje, pokreće i promovira

DANI hrvatskog turizma, koji su u organizaciji HRT-a i Hrvatske gospodarske komore organizirani proteklog tjedna u Dubrovniku, završili su dodjelom vrijednih priznanja turističkim odredištima i pojedincima. Plavi cvijet zlatnog sjaja za uređenost odredišta do 10 tisuća stanovnika osvojio je grad Dubrovnik, dok iz našeg grada dolaze i dva djelatnika godine: direktorica sektora Gulliver Travela Nikolina Misir, koja je pobjedu odnijela u kategoriji agencijskog djelatnika te direktor županijske TZ Vladimir Bakić, koji je pobijedio u kategoriji djelatnika u sustavu turističkih zajednica. Osim Plavog cvijeta Dubrovnik je proglašen i najboljim velikim jadranskim turističkim mjestom, dok je Cavtat odnio prvo mjesto kao najbolje srednje turističko mjesto na Jadranu. Najboljim malim hotelom na Jadranu proglašen je Pucić Palace, a drugo mjesto pripalo je Hotelu More. U kategoriji hotela s pet zvjezdica prvi je Hotel Excelsior, drugi je Hilton Imperial, a nagradu za treće mjesto u istoj kategoriji dan osvojio je Hotel Bellevue. U kategoriji jadranskih hotela s četiri zvjezdi-

ce drugo mjesto osvojio je Valamar Lacroma. Posebno priznanje za najbolju marinu u kategoriji od 250 do 450 vezova u moru dobila je ACI Marina Dubrovnik. Posebna priznanja također je dobio poznati duo 2Cellos za izniman doprinos u promociji hrvatskog turizma, dok su posebno priznanje dobili i piloti kanadera te cijela protupožarna eskadrila. - Ovo je posao povjerenja i govori puno o nama. Turizam jako puno govori o Hrvatskoj, a mi o sebi još moramo ispričati veliku priču. Iza svake ove nagrade skriva se puno rada, napora i odricanja. Ovo je naš cilj i naša sudbina, a cilj je da budemo najbolji u Europi - izjavio je premijer Zoran Milanović. - Uspjeh ove turističke sezone je nešto na što svim možemo biti ponosni i čime se možemo hvaliti. Za uspjeh ste zaslužni svi vi ovdje, ali i oni koji nisu mogli biti s nama jer su na svojim radnim mjestima. Iduća, 2013. godina bit će teška i izazovna, no spremni smo za nove radne zadaće - poručio je ministar turizma Veljko Ostojić. Vrijedi spomenuti kako je novi turistički prvak Hrvatske grad Split. afr/nn

NA PREDSTAVLJANJU Strategije razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine ministar turizma Veljko Ostojić naglasio je kako Strategija treba pokazati što država želi ili ne želi, prije svega s ciljem što boljeg upravljanja budućnosti. Strategija je kao prioritete postavila sve aktivnosti koje doprinose produljenju sezone i razvitku turizma na kontinentu. Siniša Horak s Instituta za turizam rekao je kako je Strategija najobuhvatniji dokument koji je ikad izrađen u Hrvatskoj, jer je u njegovu izradu uključen velik broj konzultanata, a dana je i na uvid javnosti. - Riječ je o timskom i multidisciplinarnom radu 25 autora u 13 izvješća. Trenutno stanje jesu kratka sezona i slaba iskoristivost kapaciteta te potražnja u priobalnom prostoru. Potreban je dugoročan i novi razvojni iskorak – rekao je Horak, dodavši kako je strategija rađena u tri makroregije, kontinentalnu Hrvatsku, sjeverni Jadran i južni Jadran. Najveća ograničenja razvitka hrvatskog turizma su zakonski okvir i privatizacija, zatim upravljanje prosto-

rom kroz prostorno planiranje, slabo privlačenje investicija te nedostatak upravljanja destinacijskim menadžmentom. Hrvatska bi se trebala razvijati kroz očuvanje kulture, zaustavljanje iseljavanja, neizazivanje konflikata na lokalnoj razini te bolje korištenje potencijala i očuvanje naslijeđa. Stoga su na Institutu za turizam iznijeli deset razvojnih usmjerenja do 2020. godine.

VIZIJA 3P Što se tiče vizije, Hrvatska treba biti gostoljubiva, izvrsna, izvorna, ugodna te izvor pozitivne energije. Vizija turizma spojena je u 3P – povezuje,


24/10/2012

27

itka hrvatskog turizma do 2020. godine

ponuditi priču i emociju’ primjer, Dubrovnik opisan kao „ushićujuća jadranska rivijera ljepote, finoće i ugode“. - Potrebno je ponuditi priču i emociju – istaknuto je na prezentaciji. Hrvatski turistički potencijal do 2020. godine trebao bi se udvostručiti, a posebno bi trebala porasti inozemna potrošnja. Prvi učinci promjena trebali bi se prepoznati tek nakon 2015. godine, a tada će u punini zaživjeti novi model turizma s novim imidžem Hrvatske.

zabavni parkovi, golf...

Turistički identitet Hrvatske svodi se na krilaticu „zemlja ljepote i ispunjenja“, dok je, na primjer, Dubrovnik opisan kao „ushićujuća jadranska rivijera ljepote, finoće i ugode“ pokreće i promovira. Kao strateški ciljevi istaknuti su novi sadržaji, obrazovanje, jačanje poduzetništva i brendiranje. Prema marketinškoj koncepciji turističkog razvoja, Hrvatska treba biti više od sunca i mora, a najveći naglasak postavlja se na produljenje sezone i novi turistički identitet.

Prvi učinci od 2015. Od segmenata potrošnje posebno su zanimljivi oni koji

Hrvatsku posjećuju cijelu godinu, a to su posjetitelji zre-

le dobi, treće dobi i mladi parovi. Sunce i more, nautika, kultura, zdravstveni te sportski i pustolovni turizam istaknuti su kao posebno bitni. Turistički identitet Hrvatske svodi se na krilaticu „zemlja ljepote i ispunjenja“, dok je, na

Strategija predviđa ulaganje u hotelski smještaj od 14 do 21 tisuću soba za 3,4 do 4,5 milijardi dolara. Mjesta u kampovima bi se trebala povećati za 10 tisuća mjesta,a valjalo bi izgraditi i 30-ak golf terena i 10-ak zabavnih parkova. Broj vezova u marinama planira se povećati za 8 do 10 tisuća. Iz Instituta su izdvojili 150 investicijskih projekata koji bi cijelu priču trebali pokrenuti. Tako je na primjer za jug Hrvatske predviđena izgradnja 10 novih resorta na neaktivnim područjima industrije ili vojarne, kao i osam golf igrališta, četiri kampa... bm/zp

Sastanak turističkih djelatnika i predstavnika Vlade

“Uklonit ćemo onemogućavanja na projektu Srđ” Na tradicionalnom susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade ministar poduzetništva Gordan Maras najavio je i uredbu Vlade kojom bi se olakšao proces investiranja. Kazao je kako se projekt golfa na Srđu „nesretno provlači godinama“, pa bi se baš uredbom Vlade trebala otkloni-

ti razna „onemogućavanja“. Zamjenica ministra graditeljstva Anka Mrak Karitaš posebno je naglasila problem donošenja prostornih planova. - Imamo primjer Srđa. Projekt dođe do kraja, pa se opet vrati na početak. To nije dobro! – istaknula je Mrak Karitaš.


28

ŽUPANIJA

24/10/2012

POVEZIVANJE ŠETNICA I BICIKLISTIČKIH STAZA

Studija Baćinskih jezera Regionalna razvojna age­ n­cija DUNEA u suradnji s gradom Ploče izradila je Program-

sko prostornu studiju za zonu obuhvata Baćinskih jezera i kontaktnih prostora. Studija,

koju je izradila tvrtka Tlo.studio iz Dubrovnika, dio je projekta „Priroda za budućnost“

financiranog iz prekograničnog programa Europske unije Hrvatska-Crna Gora. Projektom se dopunjava, uređuje i povezuje mreža postojećih i planiranih šetnica i biciklističkih staza uz Baćinska jezera, kako bi se poboljšala dostupnost sada pasivnog prostora, a sve u smislu njegove aktivne zaštite. Svrha projekta je postići revitalizaciju djelomično zapuštenog prostora dodavanjem i multipliciranjem, edukativnih, rekreacijskih i sportskih sadržaja oblikovanih kako za lokalno stanovništvo tako i za turiste svih dobnih skupina. Realizacija projekta planirana je po fazama. U nastavku aktivnosti na području Baćinskih jezera pristupit će se i infrastrukturnoj izvedbi uređenja jedne tematske staze sukladno izrađenoj dokumentaciji i to na dijelu info-parka most Crniševo-Očuša gdje se predviđa uređenja terena i postavljanje urbane opreme.

U SPOMEN NA ŽRTVE KOMUNISTIČKO-PARTIZANSKOG TERORA

Položeni vijenci na Orsuli Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Orsuli odan je tihi spomen ubijenim mladim konavoskim domobranima, žrtvama komunističkopartizanskog terora 1944. Vijence su položili i svijeću zapalili članovi obitelji ubijenih, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Općine Konavle, Udruge hrvatski domobran Dubrovnik, Udruge Daksa, kao i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. Riječi molitve uputio je don Jozo Njavro.


24/10/2012

29

STARO ZDANJE U NOVOM RUHU oko nje okupili vjernici kako bi zazvali milost svetice, zaštitnice ratnika, milosnice sretne smrti, zaštitnice sretnih brakova, studentske mladeži, iscjeliteljice opeklina i zaštitnice učiteljica. Svetu misu predvodio je doktor don Petar Palić, vikar Biskupije uz pratnju gvardijana fra. Ljudevita Lastu koji je u svom obraćanju vjernicima zahvalio Bogu što ponovno imamo crkvu. Posebno je zahvalio gos-

u ime svih prenio fra Ljudevit Lasta koji je zahvalio i izvođačima radova, projektantima, vlasnicima zemljišta na kojemu je crkva izgrađena, te svima koji su na bilo koji način doprinijeli da poviše Slanoga imamo bijelu crkvu, “Bijelu golubicu“, kako je kazao fra Lasta, simbol mira na ovim našim prostorima. Don Petar Palić je u svojoj propovijedi naglasio kako se nada da će u ovoj godini vjere i obno-

podi Marku Knežiću, Matu Bujaku, Nikši Biankiu i obitelji pokojnoga Marka Kovačevića, koji su dali svoj osobni doprinos u pokretanju projekta obnove i njegovom ostvarenju. Obnovu crkve financirali su Društvo dubrovačke starine i Općina Dubrovačko primorje kojima su župljani izuzetno zahvalni, a to im je u svom obraćanju

va ove crkve pridonijeti obnovi vjere te njenom učvršćivanju. Istaknuo je kako ne treba tražiti posebne razloge i datume kada će se vjernici okupljati oko nje te dodao kako u našoj Biskupiji imamo još jedan sakralni objekt, još jedno mjesto za susrete s Bogom što nam treba biti najveća radost i zadovoljst vo. ljš

Obnovljena crkva sv. Orsule Slano je dobilo još jednu crkvicu. Na brdu Orsuli, iznad Slanoga, na temeljima srušene crkve svete Orsule, ponovno se bijeli novosagrađena i u nedjelju blagoslovljena crkva. Već odavno je postojala inicijativa nekolicine župljana, koji su željeli i poticali projekt obnove ove crkvice izgrađene između 15. i 16. stoljeća, srušene

dolaskom Talijana u Drugom svjetskom ratu, kako bi Nijemci poslije na istom mjestu bili izgradili bunker. Na žalost ne postoje nikakvi povijesni dokumenti o njenom nastanku, a danas ni najstariji Slanjani ne pamte da je u njoj služena misa. I eto, 21. listopada, na sam blagdan djevice i mučenice svete Orsule ponovno su se u njoj i

SJEĆANJA NA OSLOBAĐANJE JUGA

Dani pobjede u Primorju Mi koji smo proživjeli Domovinski rat i osjetili strah od opačina agresora, znamo kako nam je samo spominjanje „Tigrova“ ulijevalo nadu i davalo sigurnost i kad je bilo najteže. Spoznaja da su negdje blizu i da spremaju akciju značila je novu pobjedu i još jedno povlačenje neprijatelja s naših prostora. Oni su bili naši heroji, osloboditelji koji su na žalost uz oslobođena sela na Jugu, ostavljali i svoje živote. Udruga Ratnih veterana 1. Gardijske brigade “Tigrovi“ u sklopu 20. godišnjice oslobođenja juga Hrvatske posjetili su već dobro im znana mjesta i ponovno prošli svojim ratnim putem, ostavljajući cvijeće i paleći svijeće na mjestima na kojima su se tragično rastajali od svojih suboraca. Njih pedeset, predvođeni brigadnim generalom Tomom Medvedom na spomen obilježjima proizišlim iz Domovinskog rata oživljavali su sjećanja na dane ponosa, pobjede i umiranja. U Trnovi su na mjestu gdje je poginulo osam Tigrova i gdje im je podignuto spomen obilježje, u nazočnosti župana Nikole Dobroslavića, načelnika općine Dubrovačko primorje Nikole Knežića,svećenika i mještana Trnove održali kratku komemoraciju, položili cvijeće i zapalili svijeće, nakon čega su oživjeli sjećanja na događaje od prije 20 godina i uz čašćenje koje su im upriličili žitelji Trnove i predstavnici Općine. ljš

STIPENDIRANJE UČENIKA I STUDENATA

Župa daje 80 stipendija! Općina Župa dubrovačka raspisala je natječaj za dodjelu 80 stipendija u školskoj/akademskoj godini 2012./2013. Svi učenici od 2. do 4. srednje imaju pravo za ostvarenje stipendije ako su u prošloj godini ostvarili odličan uspjeh. Svi studenti koji su u prošloj godini ostvarili odličan uspjeh, za prvu godinu faksa, odnosno vrlo do­bar uspjeh za studente od 2. do 4. godine faksa. Također, učeni­ci i studenti deficitarnih zanimanja imaju pravo na stipendije, kao i učenici i studenti obitelji čiji prihod po članu ne prelazi 800 kuna s prosjekom najmanje dobar. Stipendiraju se učenici i studenti koji studiraju ili se školuju van Župe dubrovačke, a ostali su bez roditelja, ako su djeca poginulog branitelja ili civilne žrtve rata, ili dijete branitelja ili žrtve s 70 postotnim i višim stupnjem trajnog invaliditeta. Također, ako je student ili učenik sam invalid rata ili civilni invalid. Pravo na stipendiju ne mogu ostvariti studenti i učenici koji se obrazuju uz rad ili su korisnici nekih drugih oblika novčane potpore s osnova školovanja. Pravo na stipendiju mogu ostvariti studenti i učenici koji su državljani Republike Hrvatske te koji imaju prebivalište na području Općine Župa dubrovačka najmanje pet godina prije podnošenja zamolbe uz uvjet da redovito upisuju školsku, odnosno akademsku godinu. Prijave se podnose Odsjeku za društvene djelatnosti Općine Župa dubrovačka do 29. listopada 2012.god. Općina Župa dubrovačka izdvojit će više od pola milijuna kuna iz proračunskih sredstava za stipendiranje učenika i studenata u 2012/2013. godini.


30

ŽUPANIJA

ODANA POČAST PRVOM HRVATSKOM PREDSJEDNIKU

Tuđmanu bista u Cavtatu OTKRIVANJEM biste prvom hrvatskom predsjedniku doktoru Franju Tuđmanu na ljetnoj pozornici u Cavtatu započela je proslava Dana Općine Konavle, koji se obilježava 21. listopada. Bistu postavljenu na cavtatskom trgu otkrio je načelnik Općine Konavle Luka Korda. Bista doktora Franja Tuđmana rad je Zlatka Čulara iz Zagreba. Riječ je o akademskom kiparu kojemu nije slučajno povjerena izrade biste prvog hrvatskog predsjednika. Naime, Zlatko Čular rođen je u Dubrovniku, a njegova majka bila je Konavoka. - Iznimno sam sretan što će trg na kojemu sam provodio dane djetinstva krasiti bista doktora Franja Tuđmana - kazao je Čular. Prilikom otkrivanja biste, kojom Općina Konavle odaje počast prvom hrvatskom predsjedniku Franju Tuđmanu, postrojili su se pripadnici Prve brigade Hrvatske vojske Tigrovi, kojima će za izniman doprinos i zasluge u oslobođenju konavoskog područja biti dodijeljena i nagrada Općine Konavle. Svečanosti je nazočio i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić. U prigodnom programu nastupila je klapa Ragusa Vecchia i Cavtatske mažoretke.

24/10/2012

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJE

Počnimo s OPĆINA KONAVLE 21. listopada proslavila je svoj dan, kao 20. obljetnicu oslobođenja Konavala. Tom prigodom na Grudi je održana svečana sjednica Općinskog vijeća. Otvarajući sjednicu predsjednik Općinskog vijeća Općine Konavle Božo Martinović posebno je pozdravio pripadnike Prve gardijske brigade Hrvatske vojske Tigrove kao i pripadnike Konavoske satnije. Čestitajući svojim žiteljima Dan Općine načelnik Konavala Luka Korda nazočne na svečanoj sjednici, kako je kazao, nije želio „zamarati projektima realiziranim kroz proteklih 20 godina“, već se osvrnuo na događanja tijekom Domovinskog rata. - Ničim izazvani napadnuti smo sa svih strana. Svi hvale svoje heroje, samo mi o našima stidljivo govorimo. U onome sustavu heroji su se slavili i neka su, ali mi moramo početi slaviti svoje heroje. Nedavno me netko pitao je li istina da u Konavle dolaze pravi tigrovi. Rekao sam da dolaze, ali sam krenuo dalje i mislim se, pa nije valjda mislio na tigrove iz Afrike. Doduše, ovi naši tigrovi imaju puno toga zajedničkog s onima u Africi. Oni se bore da očuvaju vrstu kao što su se naši borili da očuvaju Hrvatsku i da zaustave gamad - kazao je Korda, naglasivši kako su heroji danas u Konavlima.

ŠTO JE NAŠE, NAŠE JE - Evo ih ovdje. Danas su ovdje heroji i dajmo im pljesak jer oni su bili ovdje i kad se žarilo i palilo, kralo i uništavalo. Dosta puta sam se sastao s onima koji su to radili i pitao sam ih zašto, ali nije bio odgovora, niti oni mogu od-

govoriti - kazao je Korda. Čestitajući Konavljanima Dan Općine i 20. obljetnicu oslobođenja župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić pozvao je Vladu RH da ne poklanja svoj teritorij i ne pristaje na pogodbe sa susjedima. - Ono što je naše je naše, a tuđe nam ne treba! Mi smo jasno rekli da je povezivanje s maticom Pelješki most i nema drugog povezivanja. Nema koridora, nema trajekata! Uvažavamo EU, ali oni neće nama određivati što je rješenje i neće izračunavati da je trajekt jeftiniji od mosta jer i mi to znamo. Gospodo iz Vlade dajte nam ono što nam pripada, dajte nam Pelješki most. – poručio je Vladi s Grude Nikola Dobroslavić.

NOJKU MARINOVIĆU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Na svečanoj sjednici dodijeljena su i ovogodišnja Općinska priznanja. Nagradu za životno djelo Luka Korda uručio je general pukovniku Nojku Marinoviću. Nagrade za poseban doprinos u obrani Konavala tijekom Domovinskog rata dodijeljene su pripadnicima Prve gardijske brigade Hrvatske vojske Tigrovima i pripadnicima Konavoske satnije. Za poseban doprinos u promicanju Konavala u svijetu Općinske nagrade dodijeljene su konavoskim vaterpolistima Sandru Suknu, Mihu Boškoviću, Paulu Obradoviću i Elvisu Fatoviću koji su na Olimpijskim igrama u Londonu osvojili zlatnu medalju. Zapovjednik Tigrova Tomo Medved u ime postrojbe uručio je zahvalnice konavoskom načelniku Luki Kordi te Lukši Glavinji, Ivu Simoviću i satniji Konavle. Luka


24/10/2012

31

EĆA OPĆINE KONAVLE

slaviti svoje heroje!

Korda i Tomo Memed ovom prigodom su potpisali Povelju o su-

radnji na promicanju vrijednosti iz Domovinskog rata. Korda je

pozvao Tigrove da ponovno posjete Konavle u travnju kada će na Grudi biti otkriven spomenik generalu Janku Bobetku. Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle uz već spomenute između ostalih bili su nazočni general zbora Josip Lucić, brigadni general Tomo Medved, general Mijo Krišto, admiral Anto Urlić, saborski zastupnik Zvonko Milas, potpredsjednica HDZ-a Dubravka Šuica, predsjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Olga Muratti, gradonačelnik grada Pakraca Davor Fuškar, gradonačelnik Metkovića Stipo Gabrić Jambo te načelnici susjed-

nih općina Silvio Nardelli, Vedran Antunica i Nikola Knežić. U prigodnom programu nastupili su kulturno umjetnička društva, članovi zbora Osnovne škole Gruda, najmlađi članovi Judo kluba Konavle Cavtat, učenici Osnovne škole Cavtat i klapa Oštro. Prikazan je i film „Konavle – 20 godine poslije“ autora Tonka Jovića koji govori o obnovi i razvoju Konavala nakon Domovinskog rata. Prije svečane sjednice Općinskog vijeća u Čilipima kod spomenika Konavoska mati položeni su vijenci i zapaljene svijeće za poginule u Domovinskom ratu.

PRVA GARDIJSKA BRIGADA HV-A

Monografija o Tigrovima POVODOM Dana Općine Konavle i 20. obljetnice oslobođenja konavoskog područja u Domu kulture u Cavtatu predstavljena je monografija pod nazivom Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi”. Priča o I. gardijskoj brigadi djelo je njezinih pripadnika, zapovjednika, svjedoka i sudionika Domovinskog rata, ali to je i priča o stvaranju Oružanih snaga Republike Hrvatske i nastanku moderne hrvatske države. Govoreći o monografiji Tigrovi načelnik Općine Konavle Luka Korda kazao je kako knjigu, čije su stranice ispisane krvlju umjesto jednom treba čitati svaki dan. - Ovu knjigu najviše treba čitati djeci da ona znaju tko je lio krv po našem kamenjaru. Da nije bilo vas možda bi Cavtatske mažoretke igrale večeras Šumadijsko kolo - kazao je Korda obraćajući se

pripadnicima Prve gardijske brigade Tigrovi, inače dobitnicima godišnje nagrade Općine Konavle. Ustrojavanje 1. gardijske brigade „Tigrovi“ započelo je u studenome 1990. u bazi Rakitje pokraj Zagreba kao postrojbe za posebne namjene MUP-a. U travnju 1991. godine predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio je odluku o osnivanju Zbora narodne garde. Bio je to početak osnivanja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Tigrovi postaju prva brigada ZNG-a, koju je tada činilo šest bataljuna.

POGINULO 365 TIGROVA Krajem travnja 1992. godine Tigrovi slamaju neprijateljsku ofenzivu na južnom bojištu, a u operaciji s ostalim postrojbama oslobađaju Ston, Čepikuće,

Slano, Trsteno, Zaton, Osojnik, te deblokiraju Dubrovnik. U noći s 20. na 21. listopada 1992. godine Tigrovi izvode pomorski desant na Cavtat i oslobađaju krajnji jug zemlje. Pripadnici Tigrova sudjelovali su u operacijama Maslenica, Bljesak i Oluja. U ratnim akcijama poginulo je 365 pripadnika Tigrova, tisuću i 711 ih je ranjeno, 201 pripadnik prošao je torture logora, a njih 11 još uvi-

jek se vode kao nestali. Tijekom operacija na južnom bojištu poginulo je 77 pripadnika Tigrova, 502 su ranjena, a jedan se vodi kao nestali. Monografiju Tigrovi u prepunom Domu kulture uz njezina koautora doktora Jakšu Raguža s Hrvatskog instituta za povijest, predstavili su bivši zapovjednici te postrojbe general zbora Josip Lucić i brigadni general Tomo Medved te brigadir Eduard Butijer.


32

DUPLERICA

24/10/2012

NADOGRAĐENA OŠ ANTUNA MASLE POČINJE S RADOM U JEDNOJ SMJEN

Neka djeca trč Ovom nadogradnjom dobili smo 3 nove učionice, zbornicu, sobu za roditelje, novi sanitarni čvor, a u potkrovlju smo dobili veliku dvoranu za tjelesni, ali i za razne zabave. To sve omogućilo nam je rad u jednoj smjeni. Nadamo se da će ova naša škola pridonijeti da mlade obitelji ostanu ovdje, a da se nove dosele - ravnateljica Ines Ćoro POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u pratnji ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, otvorio je ovog vikenda nove prostore Osnovne škole Antuna Masle u Orašcu. Tom prigodom učenici te škole priredili su pravu malu svečanost za svoje goste, koje su obradovali svojim nastupima. Naravno ni ova svečanost nije prošla bez tradicionalne Primorske svadbe. Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz programa ‘Izgradnja objekata komunalne

i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima - CEB IV’ te Grad Dubrovnik financirali su saniranje, nadogradnju i opre-

manje školske zgrade ukupne vrijednosti 6 milijuna kuna. Nadogradnja školske zgrade, odnosno kat i visoko potkrovlje, namijenjeno je učeničkim sportskim i izvannastavnim aktivnostima, a bit će na raspolaganju i za sve društvene i kulturne potrebe naselja Orašac. Ovom nadogradnjom nastava će se u toj školi izvoditi u jednoj smjeni.

ŠKOLA OTVORENA DAVNE 1964. - Godine 1964. otvorili smo ovu školsku zgra-

du. Prvi ravnatelj bio je Stijepo Bakija. Prije nadogradnje imali smo samo prizemlje i 1 kat, a radili smo u dvije smjene. Često su niži razredi išli popodne u školu, što je predstavljalo problem jer su naša djeca putnici iz 11 mjesta. Ovom nadogradnjom dobili smo 3 nove učionice, zbornicu, sobu za roditelje, novi sanitarni čvor, a u potkrovlju smo dobili veliku dvoranu za tjelesni, ali i za razne zabave. To sve omogućilo nam je rad u jednoj smjeni. Nadamo se da će ova naša škola pridonijeti da mlade obitelji ostanu ovdje, a da se nove dosele - istaknula je ravnateljica škole Ines Ćoro.


24/10/2012

33

NI

če za znanjem stavu polaze u jednoj smjeni. - Nadamo se da ćemo do kraja godine početi s radovima na nadogradnji OŠ Mokošica i OŠ Montovjerna - naglasio je.

DUBROVNIK GRAD ZNANJA

Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlaušić istaknuo je na otvaranju kako je OŠ Antuna Masle treća škola u kojoj učenici na-

- Možete li zamisliti ljepše subote od ove. Dubrovnik je primjer kako Vlada želi pospješiti obrazovanje. Zato sam u Dubrovniku bio 5 puta. Želim zahvaliti gradonačelniku jer je toliko uložio u obrazovanje. Grad Dubrovnik grad je znanja, a svi mi želimo i da naša zemlja bude zemlja znanja, u kojoj će vladati jednake šansa za sve - naglasio je ministar Željko Jovanović poručivši okupljenima „Tjerajte djecu da trče, ne za ocjenama, već za znanjem“. - Draga djeco hvala vam što ste nama namrgođenima, ozbiljnima vratili osmijeh na lice - naglasio je ministar Branko Grčić prilikom otvaranja škole. Prostorije je blagoslovio fra Ivica Karasović. ap/zp


34

ULICAMA MOGA GRADA

24/10/2012

Vinko Mišić ZAPISAO BORIS NJAVRO

GOSPARA Vinka Mišića posebno su voljeli dubrovački taksisti. Ponajviše naravno Meha Klepo i brat mu Asim s kojima je redovno navraćao „za skvasit“ se „Ispod loze“, al’ i mnogi drugi. Jedan od njih, Slavko Karužić Pjombo na sam spomen Vinka Grka, uz puno poštovanja i podsjećanje kako se radi o „velikom gosparu Grada“ prisjeti se jedne zgode:

AL’ ZATO GOVORIM GRČKI! - Doveo sam neka dva Grka u „Argentinu“, fina gospoda. I oni uz priču na grčkom, do recepcije, tamo naravno Vinko Grk. Pitaju ga oni zna li engleski, on će im, odmahujući glavom, da ne zna. Oni ga pitaju zna li njemački, on opet da ne zna, pa francuski, on da ne zna, odmahuje glavom, ja gledam što mu je, pa ruski, pa... više i ne

JEDNA OD ZADNJIH FOTKI GOSPARA VINKA

znam što su ga pitali, on stalno „No, No!“ I odmahuje glavom. Gledam ja, šutim, vidim bit će neki Vinkov škerac. Oni onako nervozni jedan drugom na grčkom „A tko ovu budalu ovdje zaposli?“ A gospar Vinko im fino, gosparski, al’ i onako mangupski kako je on to znao, odgovori na grčkom k’o da mu

Dočekivao je gospar Vinko mnoge znane goste hotela „Argentina“ i našeg Grada, znane glumce, političare, pjevače, sportaše. Bio im je kao neka ulaznica u Dubrovnik, pričao im svima o našem Gradu, povijesti, ulicama, spomenicima, čeljadi je materinji; „Al’ zato govorim grčki!“ E onda su se upoznali, ismijali, išli na piće, ostali su sedam dan u hotelu, od Vinka se nisu odvajali. Velik je bio Vinko Grk, gospar, šaljivđija, veseljak, baš lik Grada po mnogo čemu. S mjerom i originalnošću. Mi taksisti smo znali tamo do „Argentine“ svratit i kad nije bilo posla, ma često samo za njemu se javit, za nasmijat se.

BIO JE ZNANIMA KAO ULAZNICA U GRAD

VINKO MIŠIĆ ZVANI GRK I KĆER MU ELICA, A IZA ONAJ DAVNI APARAT ZA SLADOLED!

Dočekivao je gospar Vinko mnoge znane goste hotela „Argentina“ i našeg Grada, znane glumce, političare, pjevače, sportaše. Bio im je kao neka

ulaznica u Dubrovnik, pričao im svima o našem Gradu, povijesti, ulicama, spomenicima, čeljadi. Bio na usluzi velikom glumačkom paru Richardu Burtonu i Elizabeth Taylor kad se snimao film „Sutjeska“, čak s njima jedno večer prošetao Stradunom. Pomalo tajnovito, na njihovu zamolbu, skriveno, bez današnjih foto „paparaca“ i novinarskih „papaka“, pa nema fotografija te šetnje. Ipak, ima jedna uspomena na tu šetnju. Njegove kćeri Elica i Margarita imaju negdje skriveno u škrabicama fotografiju dvoje velikih glumaca s potpisom i lijepom posvetom i zahvalom koju su poklonili njihovom ocu. Baš za tu ugodnu večernju šetnju. Al’


24/10/2012

35

ć zvani Grk treba potražit tu fotku. Bio je gospar Vinko na recepciji hotela i kad je u njega došao Maršal Tito sa svojom Jovankom, posjetivši u Šeherezadi slavni glumački par. Nedavno smo u ovom điru objavili fotku s te posjete, a evo je i ovom zgodom, s opravdanim razlogom; njih četvero, s lijeva prelijepa Elizabeth, pored nje Maršal s pogledom na njene bujne grudi, pa tada vesela Jovanka, te zadnji redovno, a i tad „nacugan“ Riki. E sad priča, vezana za ovu posjetu i ovu fotku! Stariji, koji su se s gosparom Vinkom „kvasili“ Ispod loze, kažu kako je upravo on izvor jedne anegdote o toj posjeti. Slavni glumački par spavao je u Šeherezadi, zanimljivo, u odvojenim sobama. Tu noć trebali su u njoj prespavati i Maršal i Jovanka. Došlo osiguranje, spremili se kreveti, al’ Tito neće s

Jovankom, već sam. Kad mogu slavni glumci odvojeno, može i on! A Jovanka odmah počela slutit nešto. I brontulat. Kako i neće, pa vidite fotku! Pa frka, pa gužva, pa spremaj drugu sobu, pa... nisu tu ni spavali. Već u Kuparima. U Titovoj vili. Inače, Tito nikad nije spavao u Dubrovniku. Nikad.

VELIKI LIK GRADA I VJEČNI GOSPAR Kad je počeo Domovinski rat svako jutro bi gospar Vinko već u pet bio na poslu. Polako bi na noge preko Ploča, iznad Banja, pored Excelsiora, sve s pogledom na one tadašnje budale gore na Žarkovici. Ostajao bi do kasno uvečer. Veliku ulogu dao je i tada. Pomagao izbjeglicama, prognanicima, prevodio pripadnicima UN - a koji su tad bili tamo, surađivao s našim

GOSPAR VINKO BIO JE DOMAĆIN I OVIM LIKOVIMA U HOTELU “ARGENTINA”!

vojnim i političkim zapovjedništvom. Njegov glas se čuje na onim sjajnim video snimcima strašnog granatiranja Grada koje je snimio njegov mlađi kolega s recepcije, Petar Nodilo. I u te dane Vinko Grk je bio simbol ovog hotela. Uz njega, posao recepcionara naučili su mnogi. Niko Caput koji je s njim radio dugo, reći će samo kako ga je gospar Vinko naučio svemu. I kratko dodati: Institucija ovog posla i veliki lik Grada! Gospar Vinko u mirovinu odlazi 1997. godine. Koju godinu prije, 1993., umrla mu je majka Panajota. Puno toga se promijenilo i sve to više nije bilo za njega. Navika priče s ljudima, stalna komunikacija, đir, sve je pomalo nestajalo. Nije on bio za mirovine, umro je 2001. godine. Za kraj ove priče o velikom liku iz Božidarevićeve ulice, gospodinu s recepcije hotela „Argentina“, te jednom od onih gospara koji su za sva vremena obilježili đir Gradom, njegova kćer Elica vadi jednu crno bijelu fotku iz starih obiteljskih foto albuma. Na njoj njih dvoje, Vinko Mišić zvani Grk, u lijepom odijelu pun stila i elegantan kao uvijek, i Elica s dugom kosom, kao kod njene bake Panajote, na Stradunu sredinom šezdesetih godina. Okolo njih golubovi. Tu smo se vazda s njima svi slikavali. Teta Kaja bi čekala redovno sa svojim foto aparatom. Iza njih vidi se onaj stari aparat za sladoled, na početku ili na dnu Žudioske, između tadašnje i sadašnje knjižare s jedne strane, te današnjeg Snacka s druge strane. I kad bolje pogledamo

Veliku ulogu dao je i u Domovinskom ratu. Pomagao izbjeglicama, prognanicima, prevodio pripadnicima UN - a koji su tad bili tamo, surađivao s našim vojnim i političkim zapovjedništvom. Njegov glas se čuje na onim sjajnim video snimcima strašnog granatiranja Grada koje je snimio njegov mlađi kolega s recepcije, Petar Nodilo tu staru fotku, vidimo i shvatimo koliko tog se promijenilo i kako više ništa nije kao što je nekad bilo.


36

KULTURA

24/10/2012

PREMIJERNO IZVEDEN ZATVORSKI TRILER ‘OTAC’

Je li opros PIŠE: ANA PROHASKA/ FOTO: KMD/ZVONE PANDŽA

Predstava sasvim sigurno slijedi aktualni trenutak dekadencije društva, u kojem je crna kronika najčitanija novinska rubrika te obrađuje upravo one teme koje pune novinske stupce ubojstva, čedomorstva, silovanja, pedofilije...

KAZALIŠTE Marina Držića ovog vikenda upriličilo je prvi ovogodišnji premijerni naslov, predstavu „Otac“ autora Elvisa Bošnjaka, u režiji poznatog Joška Juvančića. Psihološki, zatvorski triler u čijem je središtu pitanje gdje i u koga je nož, postavljena je na maloj sceni teatra Bursa koje se pokazalo kao idealna scena za ovaj komad s četiri muške uloge, četiri osuđenika koji su počinili krvni delikt i koji dijele zajedničku ćeliju.

No, kada se zagrebe ispod površine, ova predstava govori o čovjeku koji traži svoje pravo da bude čovjek, bez obzira na počinjene zločine čedomorstva, pedofilije i silovanja, a sam autor Elvis Bošnjak u njoj zapravo testira ideju praštanja.

TEMA OPROSTA I KAJANJA Obrađujući tematiku oprosta i kajanja zbog počinjenja zlodjela, ova predstava, kao i sve ovogodišnje premijere, suprotstavlja dobro i zlo. Naime, u zatvoru se pročulo kako netko

nudi 10.000 DEM za ubojstvo Oca optuženog zbog dvostrukog čedomorstva i silovanja


24/10/2012

37

st moguć? Mrvu kojeg se jedinog bojao.

DEKADENCIJA DRUŠTVA Predstava sasvim sigurno slijedi aktualni trenutak dekadencije društva, u kojem je crna kronika najčitanija novinska rubrika te obrađuje upravo one teme koje pune novinske stupce - ubojstva, čedomorstva, silovanja, pedofilije... „Otac“ je predstava u ko-

joj smo prvi put dubrovačkog glumca Branimira Vidića Fliku gledali u ulozi zločinca, koju je odigrao suvereno, kao i ostali članovi glumačke postave - Zdeslav Čotić (Abel), Boris Matić (Florijan) i Trpimir Jurkić (Mrva). Tome svjedoči dugotrajni pljesak publike kojim su nagrađeni. Dodajmo kako je scenograf i kostimograf predstave Marin Gozze, a skladateljica Paola Dražić Zekić.

PRAIZVEDBA 2000.

‘Otac’ i na filmskom platnu Glumac Elvis Bošnjak počinje pisati za kazalište još krajem 90-ih. U prosincu 2000. na maloj sceni HNK Split, praizvedena mu je drama „Otac“ u režiji Nenni Delmestre. Kasnije je po ovoj drami 2003. snimljen i igrani film u režiji Stanislava Tomića za kojeg je Bošnjak sam napisao scenarij.

kćeri. Nakon sedam dana u samici, kamo je odveden jer je tražio zaštitu, Otac se noć prije izlaska iz zatvora vraća u ćeliju. Traži od zatvorenika skriveni nož kako bi počinio samoubojstvo jer se ne može suočiti s onim što ga čeka izvan zatvora. No, zatvorenici sumnjaju da bi nožem mogao ubiti nekoga od njih, kako bi ostao u zatvoru gdje je donekle zaštićen. Preobraćen i u nadi da će mu Bog oprostiti, kad već društvo neće, Otac, nedovoljno uvjeren u svoju namjeru da se ubije, ne izvršava svoj naum, već ubija jednog od zatvorenika. Ubija


38

KULTURA

24/10/2012

NOVA PREMIJERA KMD-a

‘Zločin na kozjem otoku’ „Zločin na kozjem otoku“ Uga Bettija nova je premijerna predstava KMD-a koja će se na kazališnim daskama upriličiti 27. listopada. Tim povodom ovog ponedjeljka održana je konferencija za novinare. Redatelj je Georgij Paro, scenograf Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, skladatelj Đelo Jusić, a suradnik za scenski pokret Miljenko Vikić. U predstavi igraju Vedran Mlikota - Angelo, Jasna Jukić - Agata, Glorija Šoletić - Pia, Ivona Kundert - Silvia, Branimir Vidić Flika - Edoardo. Ovaj tekst govori o odnosima triju žena iz iste obitelji, i njihovoj sudbini koja je obilježena odlaskom Enrica - muža, oca i brata u obliku muškarca koji

je bio glava obitelji. Sudbina se poigrala na opustošenom mjestu poznatijem pod imenom „Kozji otok“, a usamljenost i tišina su prekinute dolaskom misterioznog muškarca koji se predstavio kao prijatelj odbjeglog Enrica. Angelo je pastir i vrag osobno koji se upetljao i uništio tri života. Kozji otok je mjesto tužne sudbine i tragičnog kraja koji nije rješenje, već muka za vječnost. Bunar na Kozjem otoku postaje vječnom tamnicom za muškarca koji je okrenio njihove živote naopčake, a Agata je ta koja sa zločinom odlazi u vječnost i traži iskupljenje. Repriza predstave „Zločin na kozjem otoku“ Uga Bettija najavljena je za 27. listopada. KMD

UGO BETTI

Autor jasne ili mračne motivacije likova Rođen je u Camerinu 1982., a umro 1953. u Rimu. Bio je sudac, ali je svakako puno poznatiji kao autor koji se smatra toliko značajnim da ga se često svrstava uz sami bok Pirandellu. Ponekad ga se naziva i “talijanskim Kafkom”, ali u svome izričaju je svakako zadržao osobnost i ostao prepoznat po stilu pisanja. Pravničku karijeru nakon diplome mu je prekinuo Prvi svjetski rat. Tada započinje pisati stihove, te ih uključuje u svoju prvu zbirku poezije objavljenu 1922. godine. U funkciji suca dolazi u Rim 1930., gdje živi do smrti 1953. godine, usporedno razvijajući književnu karijeru. Bettija se jednostrano smatra kršćanskim moralistom, oslonjenim na tradicionalne vrijednosti, međutim, njegovo kazalište ni po čemu nije ilustracija nekog određenog kršćanskog usmjerenja, već nastoji ispitati tamna područja, jasne ili mračne motivacije likova. Glavni sadržaj tog dramskog pisma je ljudska slabost, odnosno čovjekova želja za sudom o vlastitim djelima.


24/10/2012

39

DUBROVAČKE KNJIŽNICE U FRANKFURTU

Misal predstavljen na

najvećem sajmu knjiga DUBROVAČKE knjižnice predstavile su se na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu s ‘Dubrovačkim misalom’. Tijekom sajma je, naime, održana izložba Book Art International, na kojoj su predstavljene dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera, kao i tiskarskog umijeća. Na njoj se predstavio i 31 hrvatski naslov, među kojima i ‘Dubrovački misal’, beneventanski notirani misal dubrovačke katedrale iz 12. stoljeća. Misal će, javljaju iz Dubro-

vačkih knjižnica, biti predstavljen i na izložbi Best Book Designs From All Over The World, koja će se tijekom ožujka iduće godine održati u Leipzigu. Inače, našu su zemlju na sajmu predstavljali Zoran Ferić, Edo Popović, Ivana Sajko, Franjo Janeš te njemačka književnica hrvatskog podrijetla Marica Bodrožić, dok je nagradu Jean Améry za esejistiku dobila književnica Dubravka Ugrešić za njemačko izdanje knjige Karaoke kultura. Sajam u Frankfurtu najve-

ći je sajam knjiga na svijetu, a tijekom 5 dana održavanja posjetilo ga je oko 300 000

posjetitelja, 9 000 novinara, 1 000 autora iz 111 zemalja svijeta.

POTPISAN UGOVOR O DARIVANJU

Umjetnička škola dobila Bechestein klavir

UMJETNIČKA škola Luke Sorkočevića potpisala je ugovor o darivanju sa Samostalnim odjelom za održavanje imovine, rezidencijalne objekte, diplomatsko konzularna društva i praćenje stanja Agencije za upravljanje državnom imovinom. Ugovorom potpisanim 11. listopada, školi je darovan koncertni klavir marke Bechstein, koji se prethodno nalazio u Vili Lapad na Masarykovom putu. Klavir je privremeno smješten u baletnoj dvorani Škole, a nakon reparacije u planu je trajno smještanje klavira u Koncertnu dvoranu Škole.


40

KULTURA

24/10/2012

VRIJEDAN OTKUP ZA FUNDUS MUZEJA

‘Abrahamovo gostoprimstvo’ vremena. Pažljivijim proučavanjem mogu se naći određene usporedbe s načinom Francesca Solimene (1657.1747.) i njegova kruga – zapisao je u ekspertizi za otkup akademik Radoslav Tomić. RAD POZNATOG SOLIMENE?

REPREZENTATIVNOM baroknom slikom „Abrahamovo gostoprimstvo“, koju su Dubrovački muzeji za 37,5 tisuća kuna otkupili od vlasnika iz Kupara u Župi dubrovačkoj, obogaćen je fundus Kulturno-povijesnog muzeja. Slika je djelo nepoznatog majstora iz napuljskog slikarskoga kruga 17. i 18. stoljeća. Naslikana je uljem na platnu, a di-

menzije su joj 75 x 181 cm. - Slika je reprezentativno djelo barokne umjetnosti svojim dimenzijama i stilskim odlikama. Prikazuje biblijsku temu s nizom etičkih i kršćanskih asocijacija kako se to ustalilo tijekom 17. i 18. stoljeća. Njezin kolorit, oblikovanje kompozicije i tipologija likova upućuju da je riječ o djelu napuljskoga umjetnika toga

Da slika nalikuje djelima i načinu rada F. Solimene, koji je uticao na široki krug mladih slikara diljem Italije, zapisala je u svom prijedlogu za otkup slike i voditeljica Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja i Zbirke slikarstva dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender, naglasivši kako je „Solimena nastavio slikati u maniri svojega učitelja Luke Giordana, radeći pretežno sakralne ali i mitološko-alegorijske kompozicije“. - Dubrovnik je stoljećima imao dobre trgovačke i političke veze s Napuljem i brojne su dubrovačke obitelji nabavljale tamo umjetnine, tako da i u Zbirci slika Kulturnopovijesnoga muzeja postoji 5 djela nastalih u radionici slavnoga Solimene ili njegovih učenika. Ulaganje

u ovakva djela za Dubrovčane nije uvijek bio plod isključivo umjetničkih pobuda već često i ekonomskih. To je bio svojevrstan način štednje i oplemenjivanja kapitala – istaknula je V. Gjukić-Bender. Tema Abrahamova gostoprimstva opisana je u Knjizi postanka, gdje Abraham ugošćuje tri anđela od kojih jedan proriče da će mu ostarjela žena Sara roditi željenoga sina, Izaka. Starozavjetna tema je na ovoj slici prikazana na način barokne umjetnosti kasnoga 17. i 18. stoljeća. Abraham je sjedobradi starac zaogrnut višebojnim tkaninama. Oko stola sjede anđeli raširenih krila, pompoznih kretnji, odjeveni u tkanine intenzivna kolorita. Radnja se odvija u bujnom krajoliku, s detaljem utvrđena grada u daljini, a u pozadini se naziru i drugi likovi koji dopunjaju radnju naglašavajući njezin narativan i dekorativan karakter. U ikonografiji su anđeli alegorija sv. Trojstva, dok je gostoljublje djelo milosrđa. Nakon preventivne zaštite slika „Abrahamovo gostoprimstvo“ bit će izložena u stalnom postavu Kneževa dvora.

PREDSTAVLJEN AUTOR VILLE ŠEHEREZADE

Kellerovo stvaralaštvo IZLOŽBU i predavanje dr. sc Jasenke Kranjčević na temu „Arhitektonsko stvaralaštvo Alfreda Kellera na prostoru Hrvatske“ organizirali su Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik, u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom i Institutom za turizam iz Zagreba, Društvom arhitekata Dubrovnik i Sveučilištem u Dubrovniku. Prigodnim riječima okupljenima su se obratili direktorica Instituta za turizam Sanda Čorak, predsjednica DADa Marija Kojaković, predsjednica Hrvatsko-austrijskog društva Dubrovnik Branka Martinović - Vuković, dok je izložbu otvorio prorektor Željko Kurtela. Austrijski arhitekt, slikar i grafičar Alfred Keller (1875-1945) bo-

ravi u Dubrovniku početkom 20. stoljeća i projektira javne objekte. Najpoznatija je njegova Villa Šeherezada na Pločama koja je izvedena 1928. za suprugu svjetskog bankara i hotelijera Hedwigu Zimdin Regenhart koju je Alfred Keller projektirao kao luksuznu kamenu vilu, orijentalno oblikovanog pročelja s plavom kupolom što joj daje tipičan „art decoovski izgled“. Javne objekte, posebno hotele, lječilišta i odmarališta, Keller projektira i izvodi duž cijele Jadranske obale, po nalogu tadašnjeg Ministarstva za javne radove. Jedan od zanimljivijih projekata koje je u Dubrovniku Keller projektirao kao dekan

Arhitektonskog fakulteta na natječaju za hotel za engleske prinčeve je i hotel u današnjim Lazaretima. Bavio se i grafičkim dizajnom pla-

kata i kataloga, te uređenjem prostora visokih časnika na vojnim brodovima. ap/zp


FELJTON

24/10/2012

41

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Nastanak groblja na glavici Sv. Roka PIŠE: BOŽO LASIĆ

Vjerujem kako bi jedna kratka anketa pokazala kako mnogi mladi Cavtaćani, a zasigurno i poneki stariji ne znaju od kada datira groblje na brežuljku sv. Roka u Cavtatu. Čulo bi se tu mnogo raznih datacija i objašnjenja, no zasigurno bi ih malo ili niti jedna bilo točno. Naravno, ni autor ovih redaka nije se rodio sa znanjem o tome, te je stoga isključena ikakva primisao kako nastupam „arogantno“, već sasvim suprotno, s iskrenom željom da svaki Cavtaćanin, kako oni mladi tako i oni stariji, sazna nešto o znamenitosti svoga grada.

FRANCUZI PROMIJENILI PRAVILA Za potpuno razumijevanje razloga i kontekst gradnje groblja na brežuljku sv. Roka treba se vratiti u vrijeme francuske uprave nad Dalmacijom. Prije dolaska Francuza ukopi u Cavtatu obavljali su se u crkvi

sv. Nikole u Gospi od Loreta i franjevačkoj crkvi, no padom Dubrovačke Republike i dolaskom Francuza mijenjaju se i pogrebna pravila. Tako se zbog zdravstvenih razloga zabranilo ukopavanje u sakralnim objektima, pravilo koje su Francuzi dosljedno proveli ne samo na području Dubrovačke Republike već i cijele Dalmacije. U kontekstu tih odredbi nakon 1812. pristupilo se izgradnji groblja na sv. Roku oko istoimene crkvice posvećene sv. Roku. Dodatni poticaj za gradnju groblja na sv. Roku dao je i ondašnji cavtatski župnik Nikola Gjurijan, koji je 1826. napravio grob za svećenike koji se i danas nalazi ispred mauzoleja obitelji Račić. Iste te godine don Nikola je uz pomoć 120 obitelji iz Oboda i Cavtata dao sagraditi četiri groba, od kojih su dva bila za odrasle i dva za djecu. Također je o svom vlastitom trošku sagradio jedan grob za siromahe, a naredne, 1827. godine opet sam gradi

tri velika groba i jedan mali za djecu. Navodno je prva obitelj koja je napravila vlastiti grob bila obitelj Litrica iz Cavtata. Zanimljivo je pripomenuti kako su se na samom početku gradnje groblja Cavtaćani i Obođani ukopavali u zajedničke grobnice da bi kasnije započeli graditi obiteljske grobnice u obliku kakavom ih poznajemo danas. Groblje se kasnije proširilo prema sjevero-zapadu, a zemljište je besplatno ustupio Jako Diklić iz Močića. Prilikom izgradnje i proširivanja postojao je i odbor koji je vodio radove u sastavu: Vice Kalačić i Antun Bijelić crkvinari, te Augustin Fagioni i Antun Račić koji su pribavili sredstva. Potom se groblje opet širilo prema sjevero-istoku, a zemljište se otkupilo od Marka Herendije i Luka Diklića.

BOGIŠIĆEV GROB Među prvima koji su dali svoj prilog za gradnju groblja bio je

Glavica sv. Roka prije nego je izgrađen mauzolej obitelji Račić

i Vlaho Bogišić, otac znamenitog Cavtaćanina dr. Baltazara Bogišića. Kasnije će Vlaho Bogošić napraviti vlastitu grobnicu, koja je najvjerojatnije bila na mjestu sadašnjeg groba dr. Baltazara Bogišića. U lapidariju kneževa dvora u Cavtatu sačuvana je spomen ploča s toga prvog Bogišićeva groba, s natpisom koji koji glasi:

BALDO BOGIŠIĆ, BOGOLJUBNI STARAC OVDI POČIVA, RODJEN NA MERCINNE ŽIVIO JE U CAPTATU VJERAN BOGU MILOSTIV UBOGU UMRO NA XI OŽUJKA MDCCCKLIX OD LXXXVI GODIŠTA OVAJ GROBNI NATPIS SIN VLAHO HARAN POSTAVLJA. U novom grobu obitelji Bogišić sahranjen je dr. Baltazar Bogišić, a u manjem grobu do njegova njegova sestra Marija Pohl-Bogišić. Iako za života nisu ostavili nasljednika, budući da ni Marija ni Baltazar nisu imali potomaka, ipak je za njima ostala jedna od najljepših grobnica na groblju, građena neoklasicističkim stilom, a u slučaju Vlaha Bogišića, pored spomen ploče sa groba, i svijest o potrebi pomaganja bližnjima.


42

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

24/10/2012

MB “ORSULA”

Članovi posade:

Zapovjednik kap. Ivica Zupčić, upravitelj stroja Zvonko Miljan, I časnik palube Robert Vukić, I časnik stroja Zlatko Vuleša, II časnik palube Toni Pavlić, II časnik stroja Marijan Kardov, III časnik palube Damir Palunčić, III časnik stroja Ante Režić, glavni kuhar Ante Poša, vođa palube Pero Kralj, brodski mehaničar Niko Barać, brodski električar Branko Boro, kormilari: Frano Miletić, Boško Šarić, Stjepan Crnčević, Ivko Kero, Mišo Stojanović, mornar: Igor Jelačić, Maroje Piantanida, konobar Ante Crnčević, pomoćni konobar Vlaho Kvestić, pripravnik Vlaho Urljević


24/10/2012

43

Slobodna plovidba 1. AP ARGOSY

U luci El Dekheila,

2. AP ASTAREA

3.11. stiže u Manzanillo,

3. AP DRŽIČ

U luci Haldia,

4. AP SLANO

Plovi za luku Kinuura gdje

se očekuje 13.11.,

5. AP STON

U luci Surabaya, slijedi

Adang Bay 25.10.,

6. AP SVETI VLAHO U luci Jurong, slijedi

Singkep

7. CITY OF DUBROVNIK U luci Immingham, 8. IMPERIAL

Plovi za Bin Qasim gdje se

očekuje 26.10.,

9. LIBERTAS

U luci Kwinana, slijedi

Jakarta 25.10.,

10. MIHO PRACAT U luci Tyne, 11. OLUJA

U luci Bayuquan, slijedi

Shanghai.,

12. ORSULA

U Mississippi,

13. Jindal Varad ex. PETKA Plovi za Brindisi gdje

se očekuje 27.10.,

14. SVETI NIKOLA I U Puerto Cabello, 15. ZAGREB

U luci Rotterdam.

Služba za teške terete 16. ATLANT FRAUKE U Port Sudan, slijedi

Yanbu,

17. ATLANT TRINA U luci Arzew, slijedi

Tarragona,

Tip broda: Laker Carrier, Izgrađen: 1996 u kineskom brodogradilištu Shanghai, Nosivost: 34.167 MT, Duljina: 200,00 m, Širina: 23,44 m, Dubina: 14,89 m, Glavni stroj: Mitsui MAN B&W 6S5-MC, Snaga: 8.580 kw, brzina:13,5 knots.

website...info...entertainment...multimedia...photos...events...gastronomy

www.justdubrovnik.com


44

MALI OGLASI

24/10/2012

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u Dulistu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u Dulistu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB AUTOMOBILI CHRYSLER Voyager 2,5 TD, 1997, reg 09/13. Stavljen novi motor na 150 000 (ukupna kilometraža 300 000 ), nove gume M+S, prošao 3 000 km od velikog servisa, svi novi filteri, novi plin u klima uređaju, 7 sjedala (4 sjedala s naslonima za ruke+ klizna za-

dnja klupa 3) sva se mogu vadit po potrebi tako da se dobije ogroman prostor za teret, servo volan, klizna bočna vrata sa obje strane, kuka za vuču, auto izuzetno udoban, turbo diesel motor u super stanju, nije potrebno ulaganje, redovno servisiran i održavan. Potrošnja 8 litara. Korišten kao drugi auto, za duža putovanja. 22 000 kn. Kontakt: 099 191 5726

PRODAJEM Passat 2005 1.8t. uvoz iz Amerike, uvezen 2011 registriran do 8-2013. garažiran prešao 150000 km extra očuvan. Garažiran, full oprema osim putnog računala!!! Automatik i polu automatski. Prvi vlasnik. Prava jurilica uz veliki komfor i srednju potrošnju. Razlog prodaje, trebam manji automobil. Može i zamjena uz nadoplatu (može zamjena i za motor Beverly i nadoplata). Cijena je 10 000 eura nije fixsna! Zvati svaki dan iza 19 sati. Kontakt: 099 721 6414

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM u Župi dubro­ va­čkoj dvokrevetnu sobu s upotrebom kuhinje i banje dvjema pristojnim djevojkama na ne od­ re­đeno vrijeme. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 587 8838 TRAŽIMO kuću na korištenje na području Pelješca. Kontakt: 095

840 7635 IZNAJMLJUJEM manji jednosoban i dvosoban stan, garsonijera Nuncijata, garsonijera i dvosoban Župa Radovina na duže vrijeme. Kontakt: 098 185 8891 IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu so­bu s upotrebom kuhinje blizu Fa­kulteta kod Orsana zaposlenim osobama ili studentima, kao i Mokošica na moru, studio apartman za dvojicu, povoljno. Kontakt: 091 154 5917 ZAPOSLENA ženska osoba, srednjih godina, sama, traži garsonijeru na području Lapada. Može pošta Lapad, semafori, šetnica... na duže vrijeme. Kontakt: 098 674 180 IZNAJMLJUJEM novouređeni­ dvo­so­bni stan u Gružu (ul. S. Cvijića), kompletno namješten, 55 m2, poseban ulaz, taraca, parking, pogled na Lapad. od 1.1020.06., 2.400 kn. Kontakt: 091 411 2688.

HUMANITARNI PRILOZI IVANI ŠVARC - pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč.br.3203480017 U spomen na dragu časnu sestru Franku Arh, umjesto vijenca Blaženka i Josip Bošković uplatili 250 kn, u spomen na dragu Senu Martinčević, umjesto vijenca Silva i Goran Gavranić uplatili 200 kn. Obitelj se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva. Udruzi „ZAJEDNO DO ZDRAVLJA“ prilažu: u spomen na pok. Antu Zorića, umjesto cvijeća obitelj Kordić 300 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. Žiro račun Udruge kod OTP Banke 2407000 – 1100302492 Molimo da tekst objave šaljete na fax: 312 – 300 DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK Obitelj Pave Ogresta, u spomen na Mladena Pejića, umjesto cvijeća 150 kn; obitelj Filipa Primorca, u spomen na gđu. Mariju Montana, umjesto vijenca 200 kn, stanari zgrade Zlatni potok br.8., u spomen na pok. Rasku Žustra, umjesto cvijeća 450 kn, Inner Wheel Klub Dubrovnik umjesto cvijeća u spomen na dragog prijatelja Antonija Korića 500 kn, Dijana Urlić Obuljen. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro - račun Doma broj: 2390001-1100019232 da dostave tekst uplate na tel/ fax 416-706. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima.

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA Umjesto vijenca za pok. Mladena Pejić prilaže 500 kn GRAND VILLA ARGENTINA d.d., u spomen na dragog Mladena Pejića, obitelj Vranješ prilaže 200 kn, u spomen na dragog prijatelja Mladen Pejića prilaže 200 kn Miško Leoni, u spomen na dragog prijatelja Mladen Pejić prilaže 200 kn obitelj Miha Brbora, za rođaka Mladena Pejića uplaćuju 300 kn Rajka i Zdravko Dodig Radulović, za pokojnog Vlaha Cvjetković umjesto vijenca prilažu 600 kn obitelji Kralj, Krupec i Njire, umjesto vijenca za pokojnog Mladena Pejića prilažu 400 kn Martina i Branko Belohradski, umjesto vijenca za pok. Vladana Kovačević prilaže 200 kn obitelj Mata Bupić, povodom smrti drage kolegice Sene Martinović uplatili 650 kn Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje grada Dubrovnika, umjesto vijenca za pok. Katicu Džubur prilažu 400 kn obitelji Kemala Zubčevića i Suada Muminovića, u spomen na pokojnog Mladena Pejića iz Dubrovnika umjesto cvijeća prilaže 650 kn osoblje recepcije Hotela Argentine, obitelj Miha Tomića prilaže 3.000 kn, novac prikupljen na sprovodu pok. Tomislava, u spomen na pokojnog Mladena Pejić umjesto cvijeća 800 kn doniraju kolege iz Odjela hrane i pića Grand Ville Argentine, dragom prijatelju Korić Antoniju umjesto cvijeća prilaže 300 kn obitelj Miha Radin, dragom prijatelju Antoniju Korić umjesto cvijeća prilaže 300 kn Ane Ćebo. Račun lige za uplatu je: 2407000-1100021485 Knjigovodstveni servis ‘’IMA I ABA’’, fax: 020 / 321 051 Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!!


45

24/10/2012

IZNAMLJUJEM tri sobe i tri banje sa kuhinjom i trpezarijom na Pločama na duže vrijeme. Kontakt: 099 772 09 58 IZNAJMLJUJEM sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, bežični internet - flat rate, balkon. Montovjerna, blizina svih dijelova grada. Kontakt: 095 901 00 82

MOTOCIKLI KUPUJEM oštećen, neispravan, nekompletan skuter. Kontakt: 099 649 88 80 PRODAJEM skuter Liberty 50, srebrene boje, nov, očuvan, prešao 1600 km. Reegistriran do svibnja 2013., u cijenu uključeno kaciga, original kufer i cerada, sve u boji skutera. Kontakt: 091 612 61 33 PRODAJEM Kymco chopper 125 ccm. Odlično stanje, registriran, na poklon 2 kacige. Cijena 11 000. Kontakt: 091 586 2740

PRODAJEM dvosobni stan 70m2 - Lapad, Iva Vojnovića, zaseban ulaz + vrt + terasa, lokacija odlična za starije i manje pokretne, bez skalina. Cijena 190.000 Eura. Kontakt: 099 795 6093 PRODAJEM kamenu kuću Kućište dimenzija 8,35x6,50 na dvije etaže odmah useljiva udaljena od mora 40m na mirnom mjestu za istinski odmor jako povoljna ponuda ozbiljnom kupcu. Kontakt: 098 735 268

PLOVILA

Prodajem unutrašnji brodski mo­tor Yanmar 2QM15 u odličnom stanju, sređen u Yanmar servisu, spreman za ugradnju. Garancija servisa. Kontakt: 091 522 9810 PRODAJEM Tohatsu 9,8 duga osovina star 4 godine vožen samo ljeti uredno servisiran u besprijekornom stanju. Kontakt: 455 -146 MIJENJAM barku za automobil. NEKRETNINE Motor je nov Tohatsu 9,8, duga PRODAJEM povoljno stan 50 m2 osovina. Barka je duga 4,50, širou Čokolinu. Odličan raspored, 2 ka 1,80. Idealna za ribanje. Konsobe, 2 balkona. Kontakt: 095 906 takt: 099 414 3994 PRODAJEM sidro i lanac za brod 1112 PRODAJEM kuću za renoviranje­ jahtu 10mm 80 metara povoljno. Luka Šipan 200m2, 600, od mora. Kontakt: 098 580 835 Povoljno. Kontakt: 091 154 5917 PRODAJEM građevinsko zemljiPOSAO šte 400m2 sa lokacijskom dozvolom na Pobrežju. Kontakt: 098 Mlada ženska osoba (21 god) iz 963 6565 Dubrovnika traži posao konoba-

ZAVIČAJNA UDRUGA NEUM U DUBROVNIKU upućuje

POZIV na zajedničku Svetu misu za sve pokojne s prostora župnih zajednica Neum, Gradac, Hutovo i Hrasno, koja će se održati u crkvi Sv. Jakova, u nedjelju 11. studenog 2012. s početkom u 16:00 sati. Svetu misu će predvoditi don Ivo Pavlović, župnik u Domanovićima, a nakon Svete mise upriličit će se zajedničko druženje. Radujemo se vašem dolasku. Izvršni odbor Udruge

rice! Imam lijepo radno iskustvo i zaista želim radit! Kontakt: 098 599 148 TRAŽIM posao hitno. Kontakt: 091 905 1906 ŽENSKA osoba 40 godina traži posao na pola radnog vremena, moguć i ugovor o djelu. Kontakt: 020 452 672 GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije stanova, krovopokrivački radovi, ručni iskopi, rad sa tornama, čišćenje zapuštenih površina, ka­­me­no­ kle­sarski radovi, izrada grobnica, nabava i ugradnja kamena, pranje i čišćenje grobnica, izrada kamena od ruke. Kontakt: 098 132 44 04

RAZNO EXPRESS bankovni krediti u 48 sati, zatvaranje crne liste, i blokade fine. Kontakt: 099 249 2255

USLUGE TRAŽIM ozbiljnu ženu za čuvanje djeteta od 2 i po godine u Mokošici. Kontakt: 020 453 357 KERAMIČAR i knauf majstor, pru­žaju usluge kvalitetno i povoljno. Kontakt: 099 642 8623 KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, nadgrobnih spomenika, vazekamenice, kamene ograde, kolone, kamene igle, skaline, klupice, pragovi, obloga - bunja, štokovano. Povoljno. Kontakt: 091 728 52 08 NUDIM usluge čišćenja, peglanja, te pospremanja na području Dubrovnika (apartmani ili kućanstava). Cijena je po satu. Kontakt: 091 523 9331 IZVODIMO sve vrste građevinskih i zanatskih radova sa garancijom. Kontakt: 099 402 5631

BURZA RADA SPECIJALIST MEDICINE RADA M/Ž Poslodavac: USTANOVA ZA ZDRAV.SKRB GLAVIĆ-DBK Rok prijave: 27.10.2012. Mjesto rada: Dubrovnik E-mail: joskoglavic@gmail.com Broj traženih radnika: 1 Način zaposlenja: neodređeno Uvjet radnog mjesta: VSS, 1 godina iskustva, engleski jezik, stru­čni ispit, vozačka B“kategorije ZAŠTITAR ILI ČUVAR M/Ž Poslodavac: LAV ZAŠTITA-DUBROVNIK Rok prijave: 31.10.2012. Mjesto rada: Dubrovnik Telefon: 091/4117540 Broj traženih radnika: 4 Način zaposlenja: neodređeno Uvjet radnog mjesta: SSS, položen stručni ispit za zaštitara ili čuvara ARMIRAČ I BETONIRAČ Poslodavac: „TOMISLAV“ - OBRT-GRUDA Rok prijave: 1.11.2012. Mjesto rada: Cavtat (Obod) Telefon: 091/8973614 Broj traženih radnika: 1 Način zaposlenja: određeno Uvjet radnog mjesta: osnovna škola


46

SPORT

24/10/2012

13. MEĐUNARODNA STUDENTSKA VESLAČKA REGATA OSMERACA „SEMP

Dvostruka pobje STUDENTI i studentice Sveučilišta u Zagrebu pobjednici su 13. Međunarodne studentske veslačke regate osmeraca „Semper Primus“, koja je ove subote u organizaciji Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku održana u Luci Gruž na stazi dugoj 1201 metar. U muškoj konkurenciji srebro su osvojili studenti Sveučilišta u Splitu, a broncu studenti Sveučilišta u Ljubljani. U ženskoj konkurenciji druge su bile studentice Sveučilišta u Rijeci, a treće studentice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište u Dubrovniku imalo je svog predstavnika u muškoj kategoriji, u kojoj je osvojeno šesto mjesto. U utrci profesora od dubrovačkih kolega bolji su bili profesori Sveučilišta u Splitu.

Na veslačkoj regati su nastupili studenti Universe Kopar,

Universe Ljubljana, Sveučilišta u Dubrovniku, Veleučilišta „La-

voslav Ružička“ u Vukovaru, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Splitu te studentice Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru, Sveučilišta u Dubrovniku i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


24/10/2012

47

PER PRIMUS“

eda Zagrepčana


48

SPORT

24/10/2012

3. kolo Europske lige prvaka

+22 protiv simpatičnih amatera Vaterpolisti Juga CO u subotu popodne su u 3. kolu ‘B’ skupine Europske lige prvaka uvjerljivo pobijedili švicarskog prvaka Kreuzlingena 29:7 (po četvrtinama 8:3, 5:2, 8:1, 8:1) u susretu koji je domaćima poslužila tek kao malo jači trening. U utakmici u kojoj je srpski vratar Spasojević (13 obrana) bio na pravoj streljani do pozamašne razlike od +22 protiv vaterpolskih ‘egzota’ Jug je došao prilično jednostavno, a svi su se igrači osim vratara Nižića uspjeli upisati u strijelce. Najprecizniji je bio kapetan Dobud s 4 pogotka, dok su Goreta, Azevedo, Bautović i Ivović dodali po 3. Dva gola su dali Vranješ, Bošković, Marković,

Bušlje, Macan i Pavlović, dok je jedan zgoditak postigao Ivanković. Vratar Nižić zabilježio je

Bez stresa na Škveru

Jadran (HN) 5 Jug CO 14 U 5. kolu Triglav Jadranske vaterpolske lige Jugaši su u srijedu, 17. listopada prilično lagano slavili na nekad vrućem bazenu u Herceg Novom protiv domaćeg Jadrana s 14:5. Kod Jugaša najraspoloženiji Ivović i Joković s po 4 gola, Azevedo i Bošković dodali su po 2, a jedan gol postigli su Janović i Bušlje. Kod Jadrana po jedan gol postigli su Tešanović, Baničević, Pasuljević, Tomašević i Krizman, uz osam obrana vratara Ščepanovića.

12 obrana. Kod gostiju triput su precizni bili Vacho i Petrović, a jednom Pleyer. Na utakmici nisu nastupili vratar Bijač te Janović i Joković, koje je trener Veselin Đuho ovom prilikom odlučio odmoriti. Prije utakmice odigrana je utakmica Jugovih mlađih kadeta i kadeta, u kojoj su potonji odnijeli pobjedu 10:8. Vrijedi spomenuti kako je utakmica s Kreuzlingenom imala humanitarni karakter, jer je zarada od 401 prodane ulaznice bila namijenjena pomoći

u liječenju Jugovog navijača Marijana Ogreste Ogija. Ipak, odaziv Dubrovčana mogao je biti i veći. U sljedećem kolu u srijedu, 14. studenog Jug CO putuje u francuski Montpellier, iako su Jugašima sve misli već u Rijeci, gdje će u subotu 27. listopada odigrati prvu službenu utakmicu protiv najvećeg ovogodišnjeg rivala Primorja EB u 6. kolu Triglav Jadranske lige. Utakmicu će od 20.30 izravno prenositi Sportska televizija.

Hrvatska nogometna liga - Jug

Blaćani razbili Zagoru Rezultati 10. kola: Omiš - Hrvace 1:1, Konavljanin - Kamen 2:2, Zmaj (M) - GOŠK 2:0, Neretva - Velebit 3:0, Jadran KS - Uskok 1:0, Primorac (B) - Val 1:2, Neretvanac - Jadran Luka Ploče 3:1, BŠK Zmaj - Zagora 4:0. Poredak: 1. Val 26 bodova (15:3), 2. Jadran Kaštel Sućurac 20 (21:16), 3. Jadran Luka Ploče 17 (21:10),  4. Zmaj Makarska 17 (15:12), 5. Zagora 17 (14:13), 6. Omiš 15 (20:15), 7. Kamen 15 (14:10), 8. BŠK Zmaj 15 (10:6), 9. Neretvanac 14 (15:21), 10. Hrvace 13 (11:11), 11. Neretva 13 (12:14), 12. GOŠK 13 (10:13), 13. Konavljanin 11 (12:14), 14. Uskok 9 (12:17), 15. Primorac Biograd 6 (12:15), 16. Velebit 1 (7:29).


24/10/2012

49

ITF Dubrovnik Open Čehinja Barbora Krejcikova i Slovak Andrej Martin pobjednici su 10 000 dolara vrijednog ITF Dubrovnik Opena koji se na teniskim terenima u Lapadu igrao proteklog tjedna. U muškom finalu 227. igrač svijeta Martin je bio bolji od Čeha Lojde (265. na svijetu) s 5:7, 6:3, 1:6. Zanimljivo je spomenuti kako je u ženskoj konkurenciji 16-godišnja Čehinja, inače 779. tenisačica svijeta, do titule najbolje stigla iz kvalifikacija i s nanizanih sedam pobjeda stigla do prvog osvojenog turnira u karijeri. U finalu je s 6:4 i 6:1 bila bolja od 17-godišnje Ruskinje Poline Leykine,

ITF Jamnica Babin Kuk

Ispali Dubrovčani Dubrovački tenisači Antun Vidak

Najbolji Krejcikova i Martin

inače 682. na svjetskoj rang listi. Mlada dubrovačka tenisačica Ana Konjuh zaustavljena je u drugom kolu turnira. Mlada Dubrovkinja izgubila je od 573. igračice svijeta, 21-godišnje Slovakinje Karin Morgosove sa 6:4, 4:6 i 6:2. Ipak, 14-godišnja Ana, inače13. juniorka svijeta, ovaj će turnir pamtiti po prvoj

seniorskoj pobjedi protiv Belgijanke Michaele Boev i osvojenom bodu za svjetsku rang listu. Mladu Dubrovkinju već ovaj tjedan očekuje novi izazov, nastup na drugom dubrovačkom ITF turniru Jamnica Babin Kuk Kupu. U finalu muških parova uspješan je bio hrvatski par

Toni Androić i Dino Marcan (oba Hrvatska) koji su s 6:3 i 6:3 bili bolji od Ivana Bjelice (Srbija) i Mateja Šabanova (Hrvatska). U ženskom finalu parova najbolje su bile Talijanke Giulia Bruzzone i Chiara Mendo koje su u finalu sa 6:4 i 6:2 bile bolje od Čehinja Barbore Krejcikove i Martine Kubickove.

Deseta jubilarna regata u akvatoriju Elafita

Novinari pobijedili na ACI Staff regati! Pobjednik ACI Staff regate, koju je po deseti jubilarni put organizirala ACI Marina Dubrovnik, je ekipa novinara predvođena Alekom Kravarovićem. Drugo mjesto pripalo je ekipi koju je predvodio Davor Pujo, dok je treće mjesto pripalo ženskoj ekipi iz ACI marine pod

vodstvom Antuna Tepšića.  Na regati koja se plovila u akvatoriju Elafita sa startom ispod Mosta dr. Franja Tuđmana sudjelovalo je desetak jedrilica. Ovom regatom ACI marina Dubrovnik obilježila je kraj ovogodišnje uspješne turističke sezone.

i Antonio Pejić nisu se uspjeli probiti kroz kvalifikacije ITF Jamnica Babin Kuk Opena koji se od utorka, 23. listopada do nedjelje, 28. listopada igra na terenima na Babinom Kuku i u Uvali Lapad. Vidak je u 2. kolu kvalfikacija izgubio od Tibora Vukajlovića iz Švicarske sa 7:5 i 6:4, dok je Pejić također u 2. kolu kvalifikacija izgubio od Slovaka Michala Milka sa 6:1 i 6:2. U glavnom turniru ITF Jamnica Babin Kuk Opena u ženskoj konkurenciji će igrati 14-godišnja Ana Konjuh, koja je dobila pozivnicu organizatora.

A-1 Hrvatska košarkaška liga

Košarkaši i dalje ‘fenjeraši’

Košarkaši Dubrovnika nastavljaju s lošim predstavama u A-1 Hrvatskoj košarkaškoj ligi. U 3. kolu zabilježili su težak poraz 61:96 (po četvrtinama 9:24, 22:27, 9:21, 21:24) u gostima kod riječkog Kvarnera 2010. U Rijeci su za Dubrovnik dvocifreni bili Filip Najev (14), Luka Pešut (11) i Dino Jakoliš (11), a za domaćine Cinac (21), Škifić (16), Radić (12), Širko (12) i Krivec (11). Vrijedi spomenuti kako su Riječani pred kraj utakmice imali i +41 (92:51). Dubrovčani još uvijek ne znaju za pobjedu u ovoj sezoni 1-A lige i s Osječkim sokolom drže čvrsto zadnje mjesto, a novu priliku za prvi trijumf imat će u 4. kolu u subotu, 27. listopada, kada im u goste stiže Zabok.


50

OGLAS

24/10/2012


24/10/2012

51


52

duList IN

24/10/2012

ADRIANA KARAČIĆ OSVOJILA PRVO MJESTO NA NATJECANJU U MAKEDONIJI

Ona je budućnost idealnog tur PIŠE: MIA NJAVRO/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

ADRIJANA KARAČIĆ, učenica 4. razreda Turističko-ugo stiteljske škole Dubrovnik osvojila je prvo mjesto na ovogodišnjem AEHT natjecanju (Europsko udruženje hotelijerskih škola) u Makedoniji na Ohridu. od 8. do 13. listopada. Na AEHT-i je od 8. do 13. listopada sudjelovalo 30 zemalja s oko 130 škola i fakulteta turizma i marketinga. Na AEHT-i je iz Turističko-

ugostiteljske škole Dubrovnik išla delegacija od pet ljudi, ravnatelj Ante Perušina, nastavnica Ljiljana Prce, koja je vodila učenika Nikšu Beloča, te profesor Nedjeljko Jančić čija je učenica Adriana Karačić.

PONUDE ZA STUDIJ U LONDONU Adriana se natjecala s prezentiranjem Ohrida kao turi-

stičke destinacije, u tandemu sa studenticom iz Latvije. Profesor Nedjeljko Jančić, Adrianin mentor, istaknuo je kako se na godišnjoj konferenciji AETH-e, Adriana zaista iskazala, te je bila najbolja među učenicima, ali i studentima na tom natjecanju. - Postigla je uistinu briljantan rezultat. Svojim staloženim pristupom, jednom odgovornošću i sigurnošću pričala je o de-

stinaciji Ohrida, o mogućnosti razvoja turizma u toj destinaciji s obzirom na atrakcije i resurse koje ima. Ja bih rekao da je dala jedan novi pristup kako se prezentira destinacija - istaknuo je profesor Jančić. - Poslije prezentacije dobila je ponudu iz Londona da studira marketing i turizam, što je bilo zaista prelijepo - rekao nam je profesor Jančić. Na pitanje o londonskoj ponudi, Adriana će skromno: - Došao je menadžer iz Londona i ponudio mi svoju vizit kartu. Rekao je kako bi oni voljeli da dođem studirati tamo. Nije to bila neka konkretna ponuda. - Ja ću vam reći istinu, prilično dugo radim u školi, a to je bio jedan od najsretnijih trenutaka u mojoj profesorskoj karijeri. Jer Adriana je predstavljala ne samo sebe i školu, nego i naš grad i našu državu - priča profesor Jančić.

BOLJA TURISTIČKA BUDUĆNOST - Mislim da je dobro što naša škola postiže takve rezultate zbog dobrog i ozbiljnog rada u školi, ne samo jednog nastavnika. To je rad kolektiva i pokazuje kako je Turističko-ugostiteljska škola Dubrovnik i dalje jedna od velikih škola u Hrvatskoj. Jer, ovo nije bilo samo natjecanje škola u Hrvatskoj, već učenika i studenata koji studiraju marketing i turizam i Adriana je u toj konkurenciji pokazala zavidan rezultat. Mislim da je


24/10/2012

53

rističkog kadra

OPĆINA KONAVLE

I JA MOGU IMATI SOLARNE KOLEKTORE !!! Općina Konavle objavljuje javni natječaj za podnošenje prijava fizičkih osoba s prebivalištem na području općine za financiranje ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.

ŠTO SVE TREBAMO UČINITI KAKO BI SE PRIJAVILI NA NATJEČAJ 1. Ispuniti i priložiti Prijavni obrazac o energetskim karakteristikama građevine (obrazac se može preuzeti na web stranicama Općine Konavle http://www.opcinakonavle. hr/ili u uredima općine);

pred njom jedna dobra budućnost, takvi kadrovi kao ona obećavaju i to je garancija jedne bolje turističke budućnosti - rekao nam je profesor Jančić. Na pitanje o osvojenom prvom mjestu, unatoč činjenici kako su se pored nje natjecali i studenti turizma, Adriana je istaknula kako je prezentacija bila na engleskom jeziku, te kako je radila s djevojkom iz Latvije koja je odradila pismeni dio prezentacije, dok je Adriana izišla i prezentirala Ohrid u cjelokupnom turističkom smislu. - Ona je dala briljantan ton tomu svemu - dodaje profesor Jančić. Na pitanje je li se već prije na-

tjecala na ovakvim događajima, Adriana odgovara kako se natjecala na Gastru, no u sasvim drugoj kategoriji - na Front Desku ili recepcijskom natjecanju. - Ovo mi je bio prvi put da se natječem u ovakvoj kategoriji prezentacije jedne turističke destinacije - ističe Adriana. Na pitanje o budućnosti, hoće li to biti turizam ili pak nešto drugo, Adriana će: - Vidim se u nekom poslu gdje ću moći puno komunicirati s ljudima, na mjestu gdje ću imati mogućnost svakodnevnog komuniciranja, a sad, hoće li to biti turizam, ne znam. Ja bih htjela da to bude tako - zaključuje Adriana.

Vidim se u nekom poslu gdje ću moći puno komunicirati s ljudima, a sad, hoće li to biti turizam, ne znam. Ja bih htjela da to bude tako - Adriana o planovima za budućnost

2. Ispuniti i priložiti Izjavu o prihvaćanju općih uvjeta zajedničkog sudjelovanja u sufinanciranju Projekta. Izjavu možete pronaći na web stranicama Općine Konavle kao i svim općinskim uredima; 3. Priložiti kopiju obje strane osobne iskaznice; 4. Suglasnost Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Dubrovniku kojom se dopušta ugradnja solarnih kolektora na krov objekta (ovo se odnosi samo za staru jezgru Cavtata); 5. Priložiti kopiju dokumenta kojim se dopušta građenje (preslika vlasničkog lista sa upisanom građevinom temeljem uporabne dozvole (bez tereta da uporabna dozvola nije priložena) ili izvršna dozvola za građenje građevine (građevinska dozvola, potvrda glavnog projekta, rješenje o uvjetima građenja ili rješenje o izvedenom stanju), ili potvrdu da je građevina izgrađena prije 15.veljače, 1968.godine). 6. Prijave se primaju od 22.listopada (ponedjeljak) do zaključno 05.studenoga, 2012. (ponedjeljak) u prostorijama Općine Konavle, Upravnom odjelu za komunalne poslove, infrastrukturu i gospod. nekretninama. Isključuju se građani koji su se prijavili u prethodnom natječaju, a nisu iskoristili odobrena sredstva.


54

duList IN

HUMANITARNA 2AND HAND RASPRODAJA

24/10/2012

Prodaja za male asmatičare DUBROVAČKI klub stranaca i Art Radionica Lazareti organizirale su proteklog vikenda u Lazaretima humanitarnu prodaju rabljene robe i predmeta (2nd Hand Sale). Cjelokupan prihod od prodaje donirat će se za kupnju aparata za asmatičare na Dječjem Odjelu Bolnice Dubrovnik. U Lazaretima se tako moglo naći odjeće za muškarce, žene i djecu, od marama, obuće, kapa, nakita, torbi do odjevnih predmezta. Bilo je tu i opreme za dom od malih kućanskih aparata, do ukrasnih predmeta, slika, knjiga, kuhinjskog pribora, igračaka, CD-a, i još mnogo toga. FOTO: ZVONE PANDŽA


SIMFONIJA OKUSA RESTORANA MOZART

24/10/2012

55

Goveđi Paillard Rikula je iznimno vrijedan izvor minerala i vitamina

DRAGI moji čitatelji danas ćemo pripremiti jedno od omiljenih jela sa naše posebne ponude. Goveđi Paillard je komad ramsteka koji serviramo uz rikulu i restane patate. Nadam se da ćete uživati u pripremi ovog jela. Prije svega ću vam kao i obično reći nešto o rikuli. Rikula je mediteranska samonikla biljka gorkasta okusa koja se u kulinarstvu upo-

trebljava još od doba Rimljana. Kao što već znate, u našoj regiji je vrlo raširena i rado se upotrebljava. Rikula je iznimno vrijedan izvor minerala i vitamina od kojih se ističu kalcij, magnezij, željezo, kalij, fosfor te vitamini A, K i vitamin C. Zato, dragi moji, kad god imate priliku poslužite je kako bi sebi i svojim najdražima opskrbili sve ove dragocjene tvari. A sad idemo kuhati!

Ivan Majdandžić Potrebne namirnice za 2 osobe: 2 odreska ramsteka 200 g rikule 2 rajčice sol papar balzamični ocat maslinovo ulje Prigotovljavanje: Ramstek očistite od žilica i masti. Zatim ga narežite na odreske. Odrezak rasijecite vodoravno, ali ne do samog kraja kako bi ga rastanjili i dobili široki odrezak. Tako razrezan odrezak još jednom istucite. Pržite ga na srednje jakoj temperaturi kratko s jedne i druge strane. Začinite odrezak solju i paprom tek kad ste ga okrenuli (možete ga pržiti na roštilju ili u tavi s vrlo malo ulja). Na pjat složite svježu rikulu, narezanu rajčicu i začinite solju, paprom, balzamičnim octom i maslinovim uljem. Gotov Paillard stavite na ovako pripremljen pjat i sve skupa poslužite uz restane patate. Dobar Vam tek!

RESTAURANT Mozart LAPADSKA OBALA 20., DUBROVNIK

Telefon: + 385 20 356 981, mobitel: +385 (0)91 451 04 33, e-mail: info@restaurant-mozart.com, www.restaurant-mozart-dubrovnik.com


56

duList IN

24/10/2012

STORM CHASERS HRVOJE BATINIĆ, BORIS BAŠIĆ I DANIEL PAVLINOVIĆ

Lovc DUBROVAČKI “lovci na oluje”, Storm Chasers Dubrovnik tri su mlada fotografa, koji se bave nesvakidašnjim hobijem. Zaljubljenici u meteorološke fenomene, oni izlaze na teren u trenutku kad svi ostali “bježe” doma. Naime, Hrvoje Batinić, Boris Bašić i Daniel Pavlinović traže najbolje pozicije po gradu za fotografiranje oluja, munja, pijavica... Ponekad znaju satima stajati na istom mjestu, prateći brojne numeričke prognostičke materijale, čije rezultate analiziraju i sastavljaju prognozu vremena. Kako se ‘’love munje’’ i koliko se dubrovački Storm Chasersi izlažu opasnosti dok traže mjesto i čekaju najbolji kadar priča-

li smo s tri mlada fotografa koji su nam otkrili osobitosti njihovog neobičnog hobija.

ALEJA TORNADA Kako vam je uopće palo na pamet osnovati Storm Chasers Dubrovnik? BORIS: Svi smo mi zaljubljenici u prirodu i osobito u meteorološke fenomene, kao i u


24/10/2012

PIŠE: MIA NJAVRO / FOTOGRAFIJE: STORM CHASERS DUBROVNIK

57

ci na oluje meteorologiju, prirodnu znanost koja je dio fizike. Kako smo osim toga i zaljubljenici u foto grafiju, brzo je došlo do spoja ova dva hobija. Ovo nije veliki grad, a internet i društvene mreže vrlo su raširene pa smo se brzo pronašli. Facebook je danas u điru, teško je naći nekoga tko se ne služi tom društvenom mrežom, pa smo na njemu otvorili stranicu Storm Chasers Dubrovnik, gdje izlažemo svoje radove, pišemo zanimljivosti vezane uz vrijeme, najavljujemo oluje i slično. Koliko vas je u projektu i koliko dugo postojite? BORIS: Teško je ovo nazvati nekim projektom, jer sve je krenulo spontano i bez posebnih planova. Ipak, s vremenom postajemo sve organiziraniji pa sada i imamo neke planove, primjerice odlazak u SAD u takozvanu Aleju tornada i postavljanje automatske meteorološke postaje u Dubrovniku u sklopu projekta Pljusak, koji je

dio Crometeo udruge. Kao grupa na Fa c e b o o ku smo se osnovali u listopadu 2011. Inače, u SCD nas je trojica: Hrvoje Batinić, Boris Bašić i Daniel Pavlinović. S v i ste članovi Crometeo foruma i

udruge. Jeste li članovi i nekog fotokluba poput “Marin Getaldić” i izlažete li gdje? DANIEL: Član sam Upravnog odbora Udruge Crometeo, s kojom je i započela popularizacija meteorologije i meteorološke fotografije u Hrvatskoj. Zaista nitko nikad u Hrvatskoj nije toliko popularizirao ovu znanost, kao i okupljao toliko njezinih ljubitelja na jednom mjestu i usmjeravao mlade na fakultete na kojima se ona studira, kao što je to učinio rad Crometeo udruge. Što se tiče izložbi, za sada još nisam ozbiljno zakoračio u tom smjeru, osim redovitog izlaganja u sklopu Crometeove izložbe foto-


58

duList IN

grafija “Meteorološki kontrasti” koja obilazi gradove po Hrvatskoj, i još par skupnih izložbi. Boris: Izlagao sam na internacionalnom salonu “16 jezera” na Plitvic a -

ma gdje sam kotirao kao prvi u kategoriji “priroda”. Imao sam još par skupnih izložbi među kojima je važnija “Meteorološki kontrasti” u organizaciji Crometeo udruge.

24/10/2012

da vidimo neke neopisivo lijepe stvari koje većina ljudi

propusti sklanjajući se u domove. DANIEL: Većini ljubitelja meteorologije upravo su vrlo dinamične meteorološke situacije najzanimljivije. To su trenuci kada možemo vidjeti sve te spektakularne pojave, promatrajući ih uz razumijevanje nji-

KAD MUNJA UDARI U BLIZINI... Kako je biti vani kad svi ostali “bježe” unutra? BORIS: Pratimo meteorološke materijale i kada je situacija povoljna izlazimo na teren. Ovisno o smjeru iz kojeg zbivanje dolazi, čekamo na određenoj poziciji, često i na kiši s aparatom na stativu. Često se dogodi da se vratimo doma praznih kartica, ali kada se dogodi da nešto uhvatimo tada to bude jako napeto i dinamično. Nekoliko puta smo se našli u neugodnoj situaciji kada je munja udarila jako blizu. Takvih se situacija čuvamo iako se nekada zanesemo pa sigurnost stavimo i u drugi plan, kao što se dogodilo dok smo bili na Srđu, a munja udarila vrlo blizu, u repetitor. Ustajanje i izlazak pred oluju ima i svojih prednosti u smislu

hovih fizikalnih pozadina. Zbog toga stabilno i vedro anticiklonalno vrijeme ljudima poput nas jednostavno nije zanimljivo, osim kad je takvo vrijeme praćeno npr. olujnom burom, što se osobito u hladnom dijelu godine zna dogoditi pri jačanju anticiklone prema našim krajevima. Svakako da su pojave koje proučavamo i koje fotografiramo opasne, no naučili smo se balansirati između sigurnosti i atraktivne fotografije.

HRVOJE: Tražim najbolju poziciju za fotografiranje, ovisno iz kojeg smjera nevrijeme dolazi. Pri tome uzbuđenje i napetost rastu, osobito pri događajima kao munja na Srđu. Jednom, prilikom slikavanja pijavica, nisam znao što ću od ludila, ruke su se tresle. Kako izgleda izlazak u ‘’lov’’? Kako stignete uopće „izletjeti“ gore na Srđ? DANIEL: Danima unaprijed znamo kad će se dogoditi povoljno razdoblje za pojavu određenih meteoroloških događaja koje možemo pratiti i fotografirati. Postoje izlazi brojnih numeričkih prognostičkih materijala (ECMWF, GFS i drugi), čije rezultate analiziramo i na temelju kojih sastavljamo prognozu vremena. Osobito bismo istaknuli projekt Meteo Adriatic, kojeg je pokrenuo kolega Ivan Toman iz Crometea. Takvi materijali računaju raspored temperature, tlaka, vlage, parametre nestabilnosti i ostale elemente, kako u prizemlju, tako i u visinskim slojevima atmosfere. Preko njih se generalno pripremamo za određeni tip vremena, npr. za razdoblje s olujnim jugom ili burom, prolazak fronte, snijeg i sl. Kad očekivano razdoblje dođe, “intervencija” izgleda tako da se par sati prije događaja čujemo preko mobitela ili Facebooka, a zatim najčešće autima odlazimo na povoljnu poziciju s koje pratimo satelitske snimke i ostalo, kako bismo stalno bili u toku s promjenama vremena. Često nosimo i određene meteorološke instrumente, poput anemometra.


24/10/2012

59

POČELA ZIMSKA SEZONA

Ledena zabava u Revelinu LEDENIM

partyjem

proš-

le subote započela je još jedna zimska sezona u dubrovačkom klubu CC Revelin. Održan je, naime, jedan od najboljih tematskih partyja ikad održanih u Revelinu, koji je zadnji put oduševio mnogobrojne posjetitelje. Ice extravaganza Jagermeister party tako je i ovog puta privukao svoju publiku. - Zima kod nas neće biti ni duga ni hladna. Pripremili smo vam izvrsne koncerte, zabave, tematske partyje, razne animacije, promocije novih CD-a... najavljuju dobru zimsku zabavu iz Revelina. FOTO: NORA NOVAK


60

duList IN

24/10/2012

PLESNI R’N’B I POP HITOVI

FOTO: NORA NOVAK

DJ Miro rasplesao Lazarete LJUBITELJI plesne pop i r´n´b glazbe došli su sinoć na svoje u još jednom Top Of The Pops partyu u Klubu Lazareti. Okupljene je zabavljao DJ Miro mnogim plesnim r’n’b i pop hitovima nastalih posljednjih 20-ak godina. Na njegovom repertoaru našli su se brojni hitovi Rihanne, Lady Gage, Katy Perry, Robbiea Williamsa, Gorillaz, Black Eyed Peasa, Madonne, Michaela Jacksona i mnogih drugih.

ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o. Marka Marojice 3 20 000 Dubrovnik e-mail: info@alfaplan.hr www.alfaplan.hr

raspisuje

NATJEČAJ za zasnivanje radnog odnosa: 1. DIPLOMIRANI INŽENJER GRAĐEVINE

3 izvršitelja

- VSS građevinskog smjera; samostalni inženjer kao voditelj projekata - Potrebno znanje engleskog jezika - Potrebno znanje rada na računalu (MS Office, AutoCAD…) - Poželjno radno iskustvo u struci - Potrebna vozačka dozvola „B“ kategorije - Položen stručni ispit poželjan, nije uvjet Molimo sve zainteresirane za navedeno radno mjesto da pošalju svoj životopis putem e-maila na adresu info@alfaplan.hr. Natječaj je otvoren do popunjenja


HOROSKOP

24/10/2012

61

OVAN

VAGA

Ovaj ćete tjedan maksimalno biti koncentrirani na ljubav, te na mogućnost novih odluka i novog pravca kojim će krenuti vaš privatni život. Bit ćete spremni na određene kompromise. Kad je posao u pitanju očekuje vas nova suradnja.

Danim pred vama bit će idealni za duboko promišljanje sebe samih. Razmišljat će i preispitivati sebe i vlastite osjećaje oi osobe koje su u vezi. Neki će se odlučiti na nov pristup, dok će drugi jednostavno preispitati sebe i nastaviti dalje udvoje sa svojim ljubavnim životom.

BIK

ŠKORPION

U narednim danima u ljubavnom životu očekuje vas smirenost i stabilnost. Neće biti nikakvih većih promjena i trzavica. Trudit ćete se što više unijeti kreativnosti u svakodnevnicu s voljenom osobom. Samci će se dobro provoditi.

Bit ćete uvjerljivi u svojim ljubavnim nastojanjima, a druga strana će vas većinom prihvaćati. Otuda i zadovoljstvo i opuštenost u osobnim odnosima. Oni koji su još sami gledat će da zauzmu prije svega prijateljski stav što će im se isplatiti.

BLIZANCI

STRIJELAC

Mogli biste se jako dobro zabaviti, no ona osjećajna strana ostat će neispunjena, odnosno sve što ćete ostvariti s osobama suprotnog spola, bit će više manje površno. Zato ne očekujte previše, ali to da se možete veseliti i lumpati, to će ići.

Iako će vam drugi biti spremni izaći u susret, vi to vjerojatno nećete prepoznati li ćete tvrdoglavo tjerati po svom, te upropastiti i ono malo dobrih šansi za suradnju. Pokušajte biti otvoreniji za druge. Oni će vam ukazati na lakši put. Očekujte umor zbog neuredna života.

RAK U prvom dijelu tjedna riješit ćete obiteljski problem, pa ćete zasluženo otpustiti taj angažman i imati opet dovoljno vremena za voljenu osobu. To će poboljšati vaš odnos, a ako trebate nešto objasniti i reći, znat ćete naći prave riječi. Na poslu vas očekuje novi početak.

JARAC

LAV

VODENJAK

Imat ćete problema s iskazivanje ljubavi prema voljenoj osobi, no na koncu ćete se osloniti na samopouzdanje i stav, te ćete sve postići pogledom i zagrljajem. Pazite jedino na to što govorite. Neki će ljubav naći preko posla ili na sportskoj zabavi.

Mogli biste naći svoje ideale u jednoj osobi. Neki će to doživjeti kao ostvarenje svojih snova. Drugi će gledati da se čim prije što više zbliže, pa i na konkretan način. Oni vezama shvatit će da je voljena osoba baš ono što su i tražili.

DJEVICA

RIBE

Nemojte se bojati pokazati se ili još važnije - pokazati ljubav. Venera je i dalje na vašoj strani, pa bi bilo šteta propustiti priliku. Oni koji već jesu u vezama neka mirnije uživaju u društvu voljene osobe i neka ne inzistiraju na akcijama pod svaku cijenu.

Malo je toga što će vam ovih dana ići na ruku u ljubavi. Najbolje će proći oni koji zapravo ne očekuju ništa. Oni pak koji se zateknu u izazovnoj situaciji, najbolje je da ne reagiraju. Uz suzdržanost i strpljenje sve će proći bez posljedica.

Sklad i razumijevanje bit će obilježja vašeg privatnog života ovaj tjedan. Odustat ćete od potrebe za dominacijom i zauzeti opušteniji pristup ljubavi. To će se pokazati kao dobitna kombinacija, a zauzvrat ćete dobiti više ljubavi i sreće.


DuList INFO

62

24/10/2012

U NOĆI SA SUBOTE NA NEDJELJU

Ne zaboravite vratiti kazaljku

Dubrovački t j e d n i k

GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska, Baldo Marunčić i Mia Njavro FOTOGRAFI Zvonimir Pandža i Nora Novak KOLUMNISTI Božo Lasić i Boris Njavro GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin i Diana Njirić

jedan sat unatrag! U NOĆI sa subote na nedjelju ne zaboravite pomaknuti kazaljke na satu jedan sat unatrag. Naime, prema Uredbi o računanju vremena u 2012. godini, u nedjelju, 28. listopada, u 3 sata ujutro pomicanjem sata za jedan sat unatrag završava ljetno računanje vremena 2012. godine. Tako će se vrijeme u 3 sata računati kao 2 sata, a to ujedno znači da ćemo u nedjelju ujutro spavati jedan sat duže. S druge strane, zimsko računa-

nje vremena ‘skratit’ će dan. Bitno je napomenuti kako vraćanjem jednog sata unatrag za vozače nastupa obaveza vožnje s upaljenim dnevnim ili kratkim svjetlima za vrijeme vožnje danju. Biciklisti, pak, u vremenu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i u slučaju smanjene vidljivosti, trebaju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani te jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.

GALERIJA DULČIĆ MASLE PULITIKA

Mediteranski motivi Kasje Mijatović Uhlik

MARKETING Kristina Ostojić i Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš

Dubrovnik, 24.10.2012. Broj 56 GODINA II. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

U GALERIJI Dulčić Masle Pulitika u petak, 26. listropada u 19 sati bit će otvorena izložba slika dubrovačke umjetnice starije generacije Kasje Mija-

tović Uhlik. Kao slikarica Kasja Mijatović Uhlik kontinuirano djeluje već više od pola stoljeća, ali u njezinu stvaralaštvu nema oštro odvojenih faza niti presudnog utjecaja nekih od stilskih pravaca dvadesetog stoljeća. Slikarski motivi vezani su uz mediteransko podneblje; more, otoci, primorske kuće, ribe, limuni, smokve, s prevagom središnjeg motiva mora. Paradigmatska serija nastajala

je u Bolu na Braču u dugom intervalu, ali najintenzivnije sredinom osamdesetih godina. Temperama na papiru slikanim u eksterijeru slikarica zahvaća približno isti motiv, djelomično vidljive kuće prekrivene bijelim kamenim pločama, more i otočje preko puta. Izložba ostaje otvorena do 2. prosinca 2012. godine, a moći će se pogledati svakog dana osim ponedjeljka od 10 do 20 sati.

APSOLUTNI POBJEDNICI OMIŠA U SPONZI

„Tragom Republike“ u izvedbi klape Kaše POVODOM petog rođendana, višestruko nagrađivana klapa Kaše u subotu, 27. listopada u palači Sponza s početkom u 20 sati priprema svojim sugrađanima glazbeni spetakl „Tragom Republike“.

Koncertni materijal pod naslovom “Tragom Republike” okupio je glazbene odraze prostora Dubrovačko-neretvanske županije, koja obuhvaća nekadašnje prostore Dubrovačke republike i Mletačke (Venecijan-

ske) republike. Kroz 18 narodnih pjesama dubrovačkog kraja te četiri kompozicije nastale u jednakom duhu, zatvoren je muzikološki krug krajnjeg hrvatskog juga. Inače, Kaše su apsolutni pobjednici 46. Festi-

vala dalmatinskih klapa u Omišu ,a također su apsolutni pobjednici i ovogodišnjeg 33. Festivala klapa Dubrovačko – neretvanske županije, kao i Festivala klapa uz mandoline i gitare u Makarskoj.


24/10/2012

63


24/10/2012

64

Vizualni utjecaji eventualnih promjena na Srđu

‘Očuvajte padine Srđa’ Potrebno je očuvati padine Srđa, zaštitni pojas bez izgradnje osim obnove utvrda te osigurati zone vizualne zaštite. Na platou je potrebno očuvati postojeći prirodni pokrov te izbjeći veliku izgradnju - zaključci su prezentacije i predavanja Sonje Jurković s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom „Studija vizualnih utjecaja eventualnih promjena na platou Srđa“ koja je održana ovog ponedjeljka. Studiju vizualnih utjecaja novog sportsko - rekreacijskog centra i ostale gradnje na platou Srđa, na prostor i ukupnu sliku Grada Dubrovniku dao je izraditi Zavod za prostorno uređenje DNŽ. Obrazlažući ciljeve ove studije koji su, uz ostalo, argumentirano pokazali koje su promjene neprihvatljive s gledišta zaštite prostornog i krajobraznog ambijenta Dubrovnika, Jurković je dodala kako je struktura grada čvrsto smještena podno padina Srđa i s njim čini nerazdvojnu sliku. - Postoji uravnotežena slika izgrađenog i prostornog krajobraza čiji prostorni odnos čini 1:3, ili promatrajući samo odnos povijesne jezgre i Srđa 1:6. Stoga je potrebno očuvati slike krajolika kao trajnu i nepovredivu kategoriju koju buduća izgradnja neće povrijediti. Pokazali smo da postoji upečatljiva i jedinstvena slika koja je ucrtana u memorijsku mapu ljudi kao i na starim i novima prikazima Dubrovnika. Vizualne posebnosti nalaze se i na platou

Srđa. I tu se predlaže osjetljivost prema prirodnim vrijednostima u budućem korištenju. Određena su područja gdje su moguće promjene - sadržaji i gradnja, ali i prostori gdje je potrebno zadržati prirodna obilježja i izbjegavati promjenu - napomenula je. Jurković je podsjetila kako je Grad fokus pogleda, a njegova prirodna kulisa Srđ.

SRĐ - VOJNO STRATEŠKA ZONA - Plato Srđa je više nego dvostruko veći od današnjeg ukupnog zauzimanja područja grada ili 12 puta veći od Starog grada. Taj današnji prazan prostor trebao bi nadalje u budućnosti takav i ostati, kao zalog ravnoteže punog i praznog, izgrađenog i prirodnog, zauzetog i slobodnog - pojasnila je po­ dsjetivši i na či­ nje­nicu da je Srđ prirodna zaštita prema kopnu. - Ona je ostala očuvana upra-

vo zbog sigurnosnih razloga. I to je jedan od bitnih razloga zaštite platoa Srđ. S platoa se Dubrovnik branio u Domovinskom ratu i bio je vojno strateška zona obrane Grada. U psihologiji je poznat taj osjećaj pritiska s leđa, strah od ataka s leđne strane. Taj se osjećaj ne može ublažiti nekom potpuno stranom izgradnjom koja ne pripada Dubrovniku kao gradu - istaknula je uz ostalo predstavljajući studiju Sonja Jurković. „Studiju vizualnih utjecaja Grada Dubrovnika“ predstavio je Krunoslav Šmit također s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, koju je dao izraditi Grad Dubrovnik. Cilj ove studije je predočiti smjernice za unaprjeđenje cjelokupnog područja kako bi se artikulirala nova izgradnja i izbjegli prostorni konflikti. Studija donosi prikaz vizura cjelokupnog područja sa svih strana uz izradu panoramskih fotografskih snimaka, a podijeljeni su u 8 grupa. Kao važan element uzet je utjecaj na Povijesnu jezgru i otok Lokrum. Šmit je naglasio kako je u svemu iznimno važan Prostorni plan, GUP i njegove namjene površine, te UPU - i i DPU -i. - Bosanka i golf rađeni su prema PP DNŽ i svim nižim planovima. No pitanje je što sad učiniti - zaključio je. ap/nn


duList #56