Page 1


2

9/5/2012


PEŠKAFONDO

9/5/2012

3

A gumno kala Ćifa? Stara bolnica je zasjala, a Dubrovnik dobio veliki projekt u kojeg je uloženo oko 70 milijuna kuna. U Staru će bolnicu najesen useliti studenti, a vratimo li se samo pet - šest godina unatrag i prisjetimo li se da je tamo mogao biti hotelski kompleks, pa casino, pa…

Piše: Barbara Đurasović

KAKO SE MOŽE kad nema ingropanih interesa. Kad se ona prizemna i licemjerna politika ne prti u projekte. Kad opće nadvlada

osobno… ili konkretnije, kad se ne nanjuše soldi. E onda se može u samo tri godine obnoviti stara rugobina i prenamijeniti je u prekrasno sveučilišno zdanje. Bez financijskih afera i uskoka, bez privođenja i sudskih tužbi... Stara bolnica je zasjala, a Dubrovnik dobio veliki projekt u kojeg je uloženo oko 70 milijuna kuna. U Staru će bolnicu najesen useliti studenti, a vratimo li se samo pet šest godina unatrag i prisjetimo li se da je tamo mogao biti hotelski kompleks, pa casino, pa… Ma moglo je biti svašta nešto, a zapravo ništa. Gorljivo se pred desetak godina bivša ministrica turizma, a danas i bivša predsjednica Destinacijskog menadžmenta Pave Župan Rusković, zalagala za prenamjenu stare bolnice u turističke svrhe. I što bi danas imali? Derutno kameno zdanje isprepleteno dračom zjapilo bi prazno, a kroz razlupane prozore iza halavih pros-

tora virili bi beznadni, tupi narkomanski pogledi. Promašena investicija vjerojatno bi dijelila istu sudbinu, kao što je danas ima Bellvedere, jer se s projektom ne bi pomakli s mrtve točke. Obnova sveučilišta napravljena je bez posezanja u model javno privatnog partnerstva. Rektor dubrovačkog Sveučilišta (osoba koja bi po svemu sudeći mogla pomrsiti račune Vlahušiću na nadolazećim izborima) nedavno je u razgovoru za duList jasno izjavio kako njemu takav model financiranja nije prihvatljiv. Prvenstveno, za nastavak izgradnje studentskog Dubrovnika, odnosno realizaciju potrebitog doma. Zato trenutni gradonačelnik ne dijeli njegove stavove. Silno je oduševljen javno - privatnim partnerstvom pa se ministru Jovanoviću pohvalio kako ima spreman projekt za Pustijernu, gdje bi se izgradio još jedan studentski dom. Podsjećam, u Peytonu još nije zakopana prva lopata

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 16. SVIBNJA

za izgradnju doma za koji je osiguran prostor i za kojeg je u izradi potrebna dokumentacija, a on već gradi drugi studentski i to javno privatnim partnerstvom. Pustijernu su jednom predlagali za POSove stanove, pa za hostel, a eto odsad i za smještaj studenata. Nego, gradonačelnika je baš nešto krenula gradnja kružnih tokova. Nakon Solske baze, niče i onaj na pošti Lapad, a kako mu se baš tako omililo gradit ‘gumna’, bilo bi dobro da se zadrži na njima… Bez javno-privatnog partnerstva. Bar mu za to ne trebaju puste dozvole ni natječaji, jer sve se provuče kroz ‘redovito održavanje’ prometnice. Pa gradonačelniče, samo nastavi… Možda bi jedno ‘gumno’ moglo izniknuti i na semaforima kod robne kuće Minčeta, na ulazu u Mokošicu, a ne bi bilo zgorega proširit se i kod Ćifa. Taman… Adio Vam


4

AKTUALNO

9/5/2012

ANALIZIRALI SMO BROJ ZAPOSLENIKA U GRADSKOJ UPRAVI I GRADSKIM

U tri godine 131 ‘uhljeb PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

Gradsko poduzeće za prijevoz putnika Libertas dugo je „kao zmija noge“ skrivalo podatke o broju zaposlenih. No, nakon niza dopisa i pozivanja na Zakon o pravu na pristup informacijama, ipak su se odlučili izvjestiti nas U TJEDNIMA u kojima Dubrovnik ulazi u posljednjih 365 dana vladavine gradonačelnika Andra Vlahušića, odlučili smo malo ‘protresti’ gradsku upravu i gradska poduzeća po pitanju broja zaposlenih. Uvriježena pretpostavka kako svaka vlast voli ‘uhljebiti’ svoj dio zaposlenika bila je dovoljan poticaj za malo istraživanje. Stoga smo gradskoj upravi, kao i gradskim poduzećima, dali u zadatak, ili ljepše rečeno zamolili ih, da usporede broj zaposlenih u trogodišnjem razdoblju, od 15. travnja 2009. do 15. travnja 2012. godine. Zanimalo nas je ukupno stanje broja zaposlenih na dva navedena datuma, te naravno, broj novozaposlenih djelatnika i onih koji iz nekog razloga više ne rade.

NAJVEĆE ‘KRESANJE’ U VRTLARU Tako smo iz gradskog komunalnog poduzeća Čistoća dobili podatak da je na dan 15. travnja 2009. godine na njihovom „kontu“ zaposlenih bilo 159 radnika. Nakon tri godine u Čistoći radi 164 zaposlenika, a u tri protekle godine zaposleno je novih 18 radnika, odnosno otvoreno pet novih radnih mjesta. - U tom razdoblju 13 zapo-

slenika je napustilo tvrtku. U mirovinu je otišlo njih šest, a u slučaju sedam radnika riječ je o raskidu ugovora o radu - kazao nam je direktor Čistoće Pero Kaciga, koji povećanje broja zaposlenih objašnjava primjenom novog Zakona o radu, prije svega po pitanju broja prekovremenih sati te dnevnog i tjednog odmora u poduzeću koje zahtjeva visok stupanj organiziranosti, posebno za vrijeme ljetnih mjeseci i blagdana. Gradsko poduzeće Vrtlar u proteklom trogodišnjem razdoblju iskazalo je najizraženiji trend ‘kresanja’ broja zaposlenih, što je i očekivano s obzirom na velike probleme u poslovanju poduzeća. Tako je to poduzeće ovaj mandat započelo s 95 djelatnika na platnoj listi, dok se tri godine kasnije situacija bitno izmijenila i broj je umanjen na 69 djelatnika. Razlika, odnosno manjak od 26 zaposlenih u najvećem dijelu se temelji na zaposlenicima koji su dobili poslovno uvjetovani otkaz, a takvih je čak dvanaest. Šest zaposlenika Vrtlara u navedenom razdoblju otišlo je u mirovinu, dvoje ih je dokupilo staž i također se umirovilo, troje je odlučilo samovoljno napustiti firmu, a u dva slučaja bila je riječ o isteku ugovora o radu na odre-

đeno vrijeme. U trogodišnjem razdoblju zabilježen je, nažalost, i jedan smrtni slučaj. - U navedenom razdoblju zabilježeno je i 17 slučajeva privremenog zaposlenja u sklopu sustava javnih radova, i to u razdoblju od 10. travnja do 9. srpnja ove godine. Pritom plaće zaposlenih ne idu na teret Vrtlara već Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Grada Dubrovnika. Namjeravamo pod istim uvjetima sustava javnih radova privremeno zaposliti još 13 do 15 radnika - kazao nam je direktor tog poduzeća Toni Miloslavić. Sredinom travnja 2009. godine u gradskom poduzeću Sanitat Dubrovnik bilo su zaposlena 54 djelatnika, a u tri godine zaposleno je još trinaest novih. U tom je razdoblju, doduše, radni odnos prestao za devet djelatnika.

Četiri ih je otišlo u mirovinu, troje ih je sporazumno raskinulo ugovore, a jednom djelatniku je istekao ugovor o radu. U travnju ove godine Sanitat broji 59 zaposlenih. Nije bilo puno promjena u broju zaposlenih u pogrebnom poduzeću Boninovo. Tamo je, naime, u travnju 2009. godine radilo 15 zaposlenika, a u tri godine zaposleno je još tri djelatnika. U istom razdoblju u mirovinu je otišlo dvoje zaposlenika, a jednak broj zaposlenih je dao otkaz. Tako je ukupni broj zaposlenih u Boninovu porastao za jednog radnika.

‘TAJNOVITI’ LIBERTAS Treba reći kako je gradsko poduzeće za prijevoz putnika Libe-


5

9/5/2012

M PODUZEĆIMA

ljenje’ rtas dugo „kao zmija noge“ skrivalo podatke o broju zaposlenih. No, nakon niza dopisa i pozivanja na Zakon o pravu na pristup informacijama, ipak su se odlučili izvijestiti nas kako je u travnju 2009. godine u toj tvrtci bilo zaposleno 346 djelatnika, a u trogodišnjem razdoblju zaposlena su 23 nova djelatnika. - Odlaskom u mirovinu ili raskidom ugovora 53 zaposlenika je napustilo tvrtku - kazao nam je direktor Libertasa Đuro Deranja, pa je tako u odnosu na 2009. godinu broj zaposlenih manji za 30 djelatnika. Prema podacima koje smo dobili iz poduzeća Vodovod, ta je tvrtka od početka mandata nove gradske vlasti do danas zaposlila novih 26 djelatnika. U travnju 2009. godine tvrtka je brojila 167 zaposlenih, dok danas zapo-

šljava 174, jer je u međuvremenu u mirovinu otišlo 14 zaposlenika, troje je raskinulo ugovor o radu, a dva su nažalost preminula. Direktor Pero Mišković potvrdio je da i dalje postoji potreba za dodatnim zapošljavanjem, prije svega visokoobrazovanog kadra, a sve zbog uvođenja novih tehnologija i sustava u koje Vodovod već godinama ulaže.

- Možda negdje imamo i viška zaposlenih, nekima bismo ponudili i otpremnine, ali to, kao i novo zapošljavanje, trenutno nismo u mogućnosti izvršiti, prije svega iz financijskih razloga - tvrdi Mišković. Najslabiji ‘promet’ u navedenom trogodišnjem razdoblju bilježi gradsko poduzeće Domouprava Dubrovnik, u kojem je zaposlen samo jedan novi djelatnik. U tom razdoblju jedan je zaposlenik napustio posao temeljem sporazumnog prekida ugovora o radu, pa je broj zaposlenika 2009. i 2012. godine ostao jednak. U očima javnosti najviše zanimanja svakako izaziva sama gradska uprava, dakle Grad Dubrovnik. U gradskoj upravi tako se mogu pohvaliti da su u trogodišnjem razdoblju mandata Andra Vlahušića uspjeli zaposliti onih famoznih trideset novih zaposlenika. Ipak, gradonačelnik ih nije zaposlio u prvom tjednu vladavine već tijekom tri godine, a nije niti poznato je li riječ o „mladim i stručnim Dubrovčanima“, kako je u predizbornoj kampanji obećavao. Budući da je u tri godine 36 zaposlenika prestalo raditi Gradska uprava uspjela je

smanjiti broj zaposlenih s 208 iz travnja 2009. godine na 202 u travnju ove godine. - U mirovinu ih je otišlo trinaest, za 22 zaposlenika istekao je ili je raskinut ugovor o radu, a jedan djelatnik je nažalost preminuo - rečeno nam je iz gradske uprave. Ako se na kraju podvuče crta, jednostavna matematika puno toga može reći sama za sebe. Na dan 15. travnja 2009. godine u gradskoj upravi i poduzećima Grada Dubrovnika na platnoj listi ukupno se našlo 1062 zaposlenih, dok je tri godine kasnije, 15. travnja 2012. godine, taj broj spušten na 1016 zaposlenih. Svoje radno mjesto na jedan od već navedenih načina (mirovina, raskid ugovora, smrtni slučaj…) napustila je 161 osoba, a vrijedi istaknuti da je u svega tri godine u gradskoj upravi i gradskim poduzećima ukupno zaposlen čak 131 novi djelatnik. Upravo se njima ostvarila mnogima neostvariva težnja za zaposlenjem u Gradskoj upravi ili nekom od poduzeća u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, a koje donosi životnu sigurnost i mnoge druge beneficije.


6

IZDVOJENO

9/5/2012

NIKOLA OBULJEN NAJAVIO PRAVNU BITKU ZA BLAGA DJELA

Uvođenjem politike zaklad OD GRADSKOG vijeća ovog ponedjeljka raspušteno Upravno vijeće Zaklade Blaga djela poduzet će sve pravne mogućnosti kako bi se pobile odluke o raspuštanju dosadašnjeg Upravnog vijeća te imenovanju novih članova tog tijela Zaklade. Rekao je za duList Nikola Obuljen, još uvijek upravitelj Zaklade. Obuljen prvo ističe kako Gradsko vijeće nije smjelo povući točku o prijedlogu Upravnog vijeća Zaklade za imenovanje Vida Bogdanovića novim upraviteljem budući da je Upravno vijeće jedino ovlašteno predložiti upravitelja i Gradsko vijeće je moralo o prijedlogu odlučiti bilo pozitivno bilo negativno. - To je neosnovano i nezakonito, jednako

kao što su nezakonite i neosnovane dvije naknadno dodane točke o razrješenju Upravnog vijeća te o imenovanju novih članova - objasnio je Nikola Obuljen, dodavši kako je Upravno vijeće ovog ponedjeljka smijenjeno bez ikakvog objašnjenja. - Da to nije tragično, bilo bi smiješno. Troje ljudi, koji vode grad i gradski vijećnici moraju preuzeti odgovornost pred građanima Dubrovnika jer su politiku na velika vrata uveli u Zakladu Blaga djela, budući da su sve osobe imenovane u novo Upravno vijeće članovi političkih stranaka, osim možda jedne. Toga dosad nikad nije bilo, i od toga sve zaklade nastoje pobjeći jer uvođenjem politike u zakladu ona gubi svoje osnovno obilježje, a to

je njena neovisnost - komentirao je zadnji potez gradske vlasti Nikola Obuljen. A još prošlog petka, dakle prije ovotjednog Gradskog vijeća, Upravno vijeće Blagih djela uputilo je priopćenje za javnost, povodom situacije nastale u postupku imenovanja upravitelja Zaklade pred Gradskim vijećem. U njemu su, među ostalim naveli, kako je Rješenje o imenovanju vršitelja dužnosti upravitelja Zaklade, koje je donijelo Gradsko vijeće protivno Zakonu i Statutu Zaklade. Jednako tako osvrnuli su se i na potez Odbora za izbor i imenovanja, koje je na svojoj sjednici održanoj 25. travnja odbilo prijedlog Upravnog vijeća Zaklade o imenovanju Vida Bogdanovića upraviteljem Zaklade, te

HOĆE LI KRUŽNI TOK NA POŠTI LAPAD SMANJITI GUŽVE I POMOĆI

Jedno gumno za Pelješki m VICKO BILIĆ, UMIROVLJENIK Ja se čudim ovoj vlasti, jedino što je učinila je kružni tok u Gružu. Veliko je pitanje hoće li biti u redu ovaj u Lapadu zato što pješaci moraju imati svoj prijelaz, a vi na kružnom prijelazu morate zaustavljati promet ili imati prijelaz semaforima.

SMAJO DILBEROVIĆ, UMIROVLJENIK Ja sam 40 godina bio vozač u Libertasu i smatram da će ovo sigurno pomoći mladim vozačima. Ovo su pametno napravili, to je sve u redu.

NATAŠA SIMATOVIĆ, UMIROVLJENICA Naravno da će kružni tok pomoći regulaciji prometa, bit će olakšan, a možda čak i ubrzan. To je poanta u gradskom prometu


7

9/5/2012

a gubi neovisnost „protivno Zakonu, predložilo da se ta točka dnevnog reda skine s dnevnog reda“. Umjesto toga predložene su dvije nove točke o razrješenju dosadašnjih te imenovanju novih članova UV. - Umjesto da ova Zaklada i njeno djelovanje budu na čast Dubrovniku, ovlaštena tijela Zaklade su sada prisiljena koristiti se svim legalnim i legitimnim postupcima koje propisuju zakoni RH da očuvaju i sačuvaju samostalnost i integritet Zaklade, tražeći zaštitu zakonitosti i opstojnosti pred upravnim i sudskim tijelima Republike Hrvatske pa, ukoliko to prilike budu nalagale, i pred nadležnim europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu - naveo je među ostalim Još-

ko Radica, predsjednik Upravnog vijeća Zaklade u priopćenju. - Imovina Zaklade ne pripada ni tijelima Zaklade ni njenim korisnicima. Njezino ustrojstvo i rad uređuju se Statutom koji odobrava Ministarstvo, a Zakladom upravljaju i zastupaju Zakladna tijela imenovana u postupku i po postupku sukladno Zakonu i Statutu Zaklade. Sve navedeno ukazuje da tijelima Grada Dubrovnika (Gradonačelniku, Gradskom vijeću, odborima, upravnim odjelima i sl.), ne pripada pravo da svojim ishitrenim nezakonitim odlukama, dovode u pitanje rad ove Zaklade koja je nastala voljom i mudrošću naših predaka - zaključio je u priopćenju Joško Radica. afr

U REGULACIJI PROMETA?

most, a jedno za autocestu! STEVO ZARAČ, UMIROVLJENIK Kako neće riješit promet? Riješit će se gužve, a mislim da je trebalo napraviti ovaj kružni tok još puno prije. Kaže Englez „Nikad nije kasno“.

DARIJA KUCULO, UMIROVLJENICA Mi ćemo u Gradu dobiti dva gumna, jedno gumno za Pelješki most, a jedno za autoput. Mislim da ovaj kružni tok neće pomoći u regulaciji prometa ovog dijela grada.

JUSUF KOVAČEVIĆ, NEZAPOSLEN Ako bude napravljen kao u Gružu, moglo bi biti dobro. Zapravo, ako bude riješeno kao u Gružu, ovaj kružni tok bit će dobar za promet u gradu.


8

AKTUALNO

9/5/2012

GRADSKI BI VIJEĆNICI HTJELI „ZABAVLJATI“ NAROD JOŠ GODINU DANA

‘Gramzivosti, ime ti PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

ŽABE I BABE spustile su se u Gradsku vijećnicu. Dubrovački su političari ponovno početkom ovog tjedna osjetili nadahnuće za lamentiranje, međusobne optužbe o nemoralnim ponudama, minusima na računima, prodaji zemlje za 7 eura, gramzivosti, kaznenim prijavama, gredama i trunovima, privatnim ratovima i PTSP-u... Ali, kako se čini, samo i jedino u svrhu ne bi li zabavili narod još ovu godinu prije lokalnih izbora. Pitamo se jesu li pritom svjesni da su većini dodijali! Jer, ništa novo nisu rekli, a što već nije izrečeno u zadnje tri godine. Zabava se naravno odvijala na nastavku sjednice Gradskog vijeća

kada su na tapeti ponovno bile dvije udruge - Društvo prijatelja dubrovačke starine te Zaklada Blaga djela.

VIĆAN SE OGRADIO OD VLAHUŠIĆA Oko prve se čak dva puta povela rasprava sve ne bi li se došlo do zaključka tko treba upravljati gradskim zidinama i novcima zarađenim od ulaznica na iste Društvo prijatelja dubrovačke starine ili Grad Dubrovnik. Gradonačelnik Andro Vlahušić ne odstupa ni milimetra od svog stava - zidine su najvrjednija gradska imovina kojim treba upravljati jedino i samo Grad Dubro-

vnik, a ne neka tamo privatna udruga. No, od njegovih želja i ambicija o upravljanju zidinama ogradio se koalicijski mu partner (iako ga se Vlahušić stalno javno odriče uz izliku ‘nisam ja s njim u koaliciji, nego je koalicija u Gradskom vijeću) Pero Vićan. - Nezavisna lista i niti jedan njen član nikada nije imala ambicija upravljati dubrovačkim zidinama - rekao je Vićan. Oporbeni vijećnici predvođeni Dubravkom Šuicom, pak, smatraju kako o zidinama i dalje treba skrbiti Društvo prijatelja dubrovačke starine jer „nijedna vlast ne bi znala upravljati zidinama k’o Društvo prijatelja”.

VLAHUŠIĆEVA ŠAPA Naglasak u svojoj raspravi stavili su i na dio novca koji je od prodaje ulaznica za zidine uplaćen u gradski proračun. Na što je Grad utrošio 18 milijuna kuna

prihoda od zidina, u dva je navrata pitao Teo Andrić: - To je bit priče. Nakon DPDSa i Blagih djela pitam se koja je treća institucija na koju će staviti šapu - poručio je gradonačelniku Andrić. U zaključku svoje rasprave to je poentirala i Dubravka Marunčić rekavši: - Gramzivosti ime ti je Andro Vlahušić - riječi su Dubravke Marunčić, zbog kojih joj je predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti izrekla opomenu. Vlahušić im je svima poručio: sav prihod koji se ostvari od gospodarskog korištenja zidina prihod je Grada Dubrovnika. A što grad čini sa svojom imovinom? - To je izvorni prihod Grada i troši ga sukladno odlukama Gradskog vijeća. Nema namjene - govorio je Vlahušić, dodavši kako su zidine vlasništvo Grada jedan kroz jedan. - One su vlasništvo građana


9

9/5/2012

A

je Andro Vlahušić’ njuju, nije moguće. Tko god nešto radi s imovinom zidina čini protuzakonito djelo i ne mogu se otuđiti od grada Dubrovnika - objašnjavao je Vlahušić. U jednom se, tijekom iscrpne rasprave, koja usput budi rečeno traje tri godine, s oporbom uspio složiti, a to je da nitko nema pravo sa zidina skidati bandjere Grada Dubrovnika. Optužio je HDZ da ne želi uzeti novac strancima, već nametnuti veća davanja građanima.

TKO LAŽE

Grada Dubrovnika i ničije drugo. Ne postoji nikakvo drugo vlasništvo niti se po bilo kojem zakonu na njima može knjižiti, plodouživati, na njima se nešto raditi, zaduživati... jer to hrvatski zakoni ne dozvoljavaju. Zabra-

- Nigdje na svijetu nema da se gradonačelnik optužuje zbog želje da puni gradski proračun. Kome ćemo dati ovaj grad? Onima koji su na Srđu prodali zemljište za 7 eura po kvadratu? branio se Vlahušić upitavši oporbu „tko će platiti 50 milijuna kuna minusa kojega ste nam ostavili“. - Pokažite proračun, ovo je laž, nitko nema pravo vrijeđati.

Nemojte me vrijeđati, tri godine to radite - govorio je Antun Kisić iz klupe. - Što ste se ovako prepali, imate 13 ruka i neće proći referendum. Držali ste politički nekorektan govor. U zadnjoj godini mandata govoriti ovako o bivšoj vlasti, ovo doživljavam kao osvetu malog Kineza - odgovorila mu je Šuica. I sama svjesna kako bez 13 ruku za njen prijedlog o referendumu neće proći nazvala ga je ‘pucnjem u prazno’ te naja-

vila kako će VJEROJATNO krenuti u prikupljanje potpisa građana. Čemu ovo vjerojatno? Ne znamo. - Ako smo skupili za Linđo skupit ćemo i za zidine - poručila je Šuica. Možda je najbolje zaključiti tekst riječima Marinka Vlahinića koji je izrazio bojazan kako bi netko u gradonačelnikovom malom privatnom ratu s Prijateljima mogao ‘oboliti od PTSP-a. Što bi tek na to rekli građani?

ZAKLADA BLAGA DJELA

Novi članovi Vijeća su... Jany Hansel, Matija Čale Mratović, Nikša Raspopović, Zoran Cikatić i Mira Skansi novi su članovi Upravnog vijeća Zaklade Blaga djela. Odluka o tome uslijedila je nakon što su vijećnici vladajuće koalicije razriješili dosadašnje Upravno vijeće Zaklade Blaga djela. Objašnjenje za takav, po HDZ-ovim vijećnicima nezakoniti čin, pronašli su u propustu oko neimenovanja upravitelja Zaklade skoro godinu dana, čime je „dovedena u pitanje ispravnost samog rada Zaklade, te je svojim radom i djelovanjem narušilo ugled i svrhu Zaklade”. - Gradsko vijeće nema pravo predlagati Upravno vijeće Zaklade dok to isto Upravno vijeće postoji - rekla je Marija Delija, izjavivši kako osobno ne podržava Vida Bogdanovića za upravitelja, ali je o tome Vijeće trebalo raspraviti. - Ukoliko određena praksa bude kvalitetna te se dugo godina primjenjuje, a ovdje je to neosporno takva praksa dobiva sadržaj

običaja kao izvora prava - objašnjavala je Delija. - Tamo gdje je zakon regulirao stvari više ne stanuje običajno pravo i to zna student prve godine prava - rekao je Vićan, govoreći potom o žabama i babama: „Šest baba i 6 žaba nikad nije 12 baba ili 12 žaba, nego šest baba i šest žaba”. - Kad bi vi postupali u drugim slučajevima bez greške razumjela bi da ovu greškicu želite sankcionirati. Napravljen je propust, istekao je rok, ali nije u našoj nadležnosti, prije svega tumačiti Statut Zaklade. Vi ovakvim prijedlogom uzurpirate pravo, koje mi nemamo - govorila je Dubravka Šuica (HDZ), dodavši kako je većina novih članova UV politički imenovana. Potaknula je i pitanje odgovornosti Olge Muratti koja zajedno sa svojim službama Zakladu nije upozorila o isteku mandata upravitelju. - Znam da priželjkujete moju ostavku, ali kako bi mi ranije znali reći - skupite za to 13 ruku. To je vaše pravo - zaključila je Muratti.


10

RAZGOVOR

9/5/2012

NEZAVISNA VIJEĆNICA MARIJA DELIJA

Kandidirat ću se z PIŠE: ANA PROHASKA / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Otvorena sam za sva pitanja pa i ona koja nije zahvalno postavljati jer se, u određenom smislu, treba zamjeriti mnogima i „jakima“ za obraniti jednog čovjeka. Biračko tijelo mi definitivno daje podršku, ali čujem kako sam u Vijeću nažalost sama. Meni je to poticaj jer bolje sama nego u lošem društvu

NEZAVISNA VIJEĆNICA Marija Delija sigurno je svojim istupima u Gradskom vijeću u protekle tri godine privukla pažnju građana, a kako sama vidi svoj dosadašnji rad, hoće li se kandidirati za gradonačelnicu i na sljedećim lokalnim izborima te mnoge druge aktualne teme otvara i odgovara u razgovoru za duList. Jeste li zadovoljni svojim ra-

dom u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika? - Ja nikada nisam u potpunosti zadovoljna jer težim savršenstvu. Činjenica jest kako puno truda, zalaganja i nastojanja ulažem u svaku sjednicu Vijeća, no zamjeram sebi što mnoge moje ideje i namjere nisu još došle do realizacije, ali nadam se kako će s većom „političkom snagom“ i do toga doći, jer tehnika broja

ruku i većine je neumoljiva stvarnost, a šansa za to će biti dogodine 19. svibnja.

VLAST KAKVU ZASLUŽUJEMO!? Što bi prema Vašem mišljenju trebalo biti bolje u radu Gradskog vijeća? - Razinu Vijeća u svakom slučaju treba podignuti, a vijećnici trebaju imati veće poštovanje prvenstveno prema građanima, a da bi ga imali prema njima, moraju više poštovati sami sebe. Vijeće ne bi trebalo trajati satima i biti pretrpano dnevnim redom. Bilo bi bolje kad bi se više pazilo na sadržaj, a ne formu i znalo kome se tim radom služi te kad bismo pazili više na dobrobit ljudi i samoga Grada, a ne na izvršavanje golih zakonskih proce-

dura povezano s formom. I rezime svega ovoga: vraćanje povjerenja služenja građanima, a ne parcijalnim interesima, ali pisano je da narod ima vlast kakvu zaslužuje pa onda i svaki građanin treba tražiti popravak samoga sebe. Kako je biti nezavisna vijećnica? - Izborila sam si poziciju biti na lokalnoj razini kao što je na državnoj pučki pravobranitelj. Pa i više od toga, jer nisam okovana nikakvim stranačkim okvirima. Za nezavisnost (čitajte slobodu !), ne samo u političkom, već i u privatnom smislu se treba izboriti i taj je proces stalan. Biti nezavisna vijećnica je jako zahtjevno, kao i obavljati svaki posao savjesno i odgovorno. Svakako je to časna dužnost jer građani vas biraju kako biste zastupali njihove legitimne interese i prava koja im pripadaju, a rješenja kojih je počesto teško ishoditi. Pošto sam svojevrsna jedina takva u Vijeću, za mene je ogromno breme sav taj boj koji bijem i trka koju trčim. A kako to drugi vide, na to ne mogu utjecati. Sebi sam prije svega odgovorila na krucijalna pitanja koja ovaj svijet ne nudi i to je zasigurno platforma koja me drži kada dođe vjetar i navale bujice obveza sa svih strana. Voljela bih kad bi politika u Hrvatskoj bila profesionalna jer ovako, uz rad nemoguće je dati svoj maksimum. Je li bilo pritisaka od strane vladajuće koalicije ili oporbe da podržite neke projekte, planove, nudeći vam nešto za-


9/5/2012

11

za gradonačelnicu uzvrat? - Pritisaka nije bilo što pokazuje respekt upravo takvog mog stava, ali i način kako se izjašnjavam o predloženim projektima i aktima dnevnog reda to i dokazuje.

ILI MI SE RUGAJU ILI POŠTUJU Jeste li u kontaktu s Vašim biračkim tijelom odnosno građanima? Kako oni ocjenjuju rad Vijeća? - Otvorena sam za sva pitanja pa i ona koja nije zahvalno postavljati jer se, u određenom smislu, treba zamjeriti mnogima i „jakima“ za obraniti jednog čovjeka. Biračko tijelo mi definitivno daje podršku, ali čujem kako sam u Vijeću nažalost sama. Meni je to poticaj jer bolje sama nego u lošem društvu. Svjedočim nevidljivu prisutnost uza me Onoga koji je Najveći, po kojem je sve stvoreno, bilo vrhovništva, bilo gospodstva, bilo vlasti i pred kojim jedinim prigibam koljeno. Citirat ću komentar osobe koja mi pruža podršku kao primjer kontakta: „Svakako ostavljaš trag. Ljudi se ili rugaju ili te poštuju, nema ravnodušnih, a to je dobar znak. Ono što si dosad uzburkivala treba kapitalizirati u smislu ekipe koja će postati snaga ovoga Grada i osmišljavati strategiju razvitka, konačno, realno i pošteno“. Mnogi vijeće međutim doživljavaju kao cirkus. Kao cirkus? Možete li nam malo pojasniti? - Ne bih pojašnjavala, jer


12

9/5/2012

Ustrajnošću stečena diploma i talenti koji su mi darovani, jamče mogućnost takve vrste vodstva, a moram napomenuti kako se na prošlim lokalnim izborima nisam sama kandidirala, već sam bila predložena za tu poziciju i ne znajući što me čeka prihvatila izazov. Nova kandidatura bi trebala biti logičan slijed događaja, usprkos trnju i težini tog uskog puta mislim da i i vi čujete puno toga, i da ponekad doživljavam da sam ozbiljnija od mnogih .

ANDRO SE MOŽE IZVUĆI IZ „AFERE ŠIPAN“ Kako komentirate dosadašnji rad gradonačelnika Andra Vlahušića i predsjednice Gradskog vijeća Olge Muratti? - Prema mojim žestokim kritičkim oporbenim istupima smatram kako dovoljno kritiziram rad gradonačelnika Andra Vlahušića, što će mi se vjerojatno jednog dana vratiti kad budem iz-

ložena kritici, jer sve što dajemo ljudima dobivamo natrag. Što se tiče gospođe Olge Muratti mišljenja sam kako bi bila dosljednija kao nezavisna odnosno nestranačka osoba. Gradonačelnik Andra Vlahušića je na optuženičkoj klupi za zlouporabu položaja i ovlasti u „aferi Šipan“. Što mislite kako će cijeli taj slučaj završiti? - Sjetite se sjednice Gradskog vijeća od 31. svibnja 2010. na kojoj sam dala istoznačnu kvalifikaciju njegove uloge u „Aferi Šipan“ kao što je kasnije i glasila optužba. No, mišljenja sam kako je njegova pozicija pravno izgledna za izvući se,

prebacivši odgovornost na druge sudionike, jer novac u tom trenutku još nije bio od strane Društva prijatelja dubrovačke starine uplaćen u proračun Grada, usprkos izmjeni ugovora. No, ostavimo to pravosudnom pravorijeku. Kad spominjete druge sudionike, mislite li na nezavisnog vijećnika Pera Vićana ili? - Na sve koji su uključeni, a to se zna. Sud je tu jasan.

KOMPLETIRAM LISTU Što mislite o udruzi Dubrovnik regija koja je iskazala interes da izađe na slijedeće lokalne izbore, s obzirom da su neki članovi Vaše inicijative pristupili udruzi? - Za mene je politički pluralizam dobrodošao. T a k o s a m nedavno ,

u razgovoru s jednim bivšim članom moje inicijative izrazila podršku kontinuitetu njegovog angažmana i tome što se nije u politiku razočarao. Udruga ima kvalitetnih ideja, ali ne znam koliko će biti konačnih rezultata jer ljudi su izgubili povjerenje u nove formacije političkog udruživanja pred izbore, a posebno kada su one sastavljene od osoba koje su se već okušale u nekim vidovima stranačkog djelovanja. No, viziju regionalista trebali bismo svi mi političari u određenoj mjeri imati kako bismo se založili i postigli bolju poziciju bisera Jadrana. Do izbora ima još godinu dana, ja im želim sreću. Hoćete li Vi na slijedeće lokalne izbore ponovno izaći s nezavisnom listom i namjeravate li se opet kandidirati za gradonačelnicu Grada Dubrovnika? - Nastojat ću do kraja kompletirat nezavisnu listu s ljudima s kojima dijelim jednaka politička uvjerenja i moralne vrednote jer sam učvrstila put svojim dosadašnjim potezima. Ne smatram se ništa manje sposobnijom od dosadašnjih čelnih ljudi Grada bez obzira na godine. Ustrajnošću stečena diploma Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i talenti koji su mi darovani, jamče mogućnost takve vrste vodstva, a moram napomenuti kako se na prošlim lokalnim izborima nisam sama kandidirala, već sam bila predložena za tu poziciju i ne znajući što me čeka prihvatila izazov. Nova kandidatura bi trebala biti logičan slijed događaja, usprkos trnju i težini tog uskog puta.


AKTUALNO

9/5/2012

13

GRADSKI ODBOR HDZ-a PODRŽAO KARAMARKA

Šuica za potpredsjednicu POLAKO SE RASPLIĆE klupko izbora u HDZ-u- Dubrovački Gradski odbor podržao je kandidaturu Tomislava Karamarka za predsjednika stranke, dok je šefica dubrovačkog HDZ-a Dubravka Šuica bila u njegovoj užoj pratnji kada je predao kandidaturu, a sama se kandidirala za jednu od šest potpredsjednica stranke. Šuica je za Dnevnik 3 kazala kako ta potpora nije nikakav oblik osvete prema Jadranki Kosor, koja ju je na posljednjim parlamentarnim izborima na listi za X. izbornu jedinicu “gurnula” na 13. mjesto. - Nije to samo moja osobna odluka, nego cijelog Gradskog odbora, koji je jednoglasno podržao kandidaturu Tomislava Karamarka. Razlozi su što želimo nešto novo iako je Ka-

ramarko stari, izvorni tuđmanovac. Ljudi očekuju promjene i novi model upravljanja HDZ-om, posebno nakon parlamentarnih izbora - kazala je Šuica na HRT-u. Podsjetimo, kako je u jeku gradskih izbora unutar HDZ-a Dubravka Šuica najavila kandidaturu za mjesto zamjenice predsjednika, ali očito je pri preslagivanju kockica unutar Karamarkova tabora to mjesto predviđeno splitsko - dalmatinskom županu Anti Sanaderu, dok je dubrovačkoj stranačkoj šefici namijenjeno mjesto potpredsjednice. Opći sabor stranke na kojem će se saznati tko će biti novi predsjednik HDZ-a održat će se 20. svibnja u Zagrebu, a do tada kandidati moraju svoju kandidaturu poduprijeti potpisima izaslanika.

VLAHUŠIĆEVA USAMLJENA OSVETA BIVŠEM STRANAČKOM KOLEGI

Smijenio Pešela, radnici ga pročitali ANDRO VLAHUŠIĆ jedini je glasao za smjenu Hrvoja Pešela na prošlog tjedna održanoj Skupštini Luke Dubrovnik. Radnici Luke bili

su protiv, predstavnik Atlantske plovidbe suzdržan, a iz Questus fonda nitko se nije ni pojavio. Ipak, sa 7028 gradskih udjela, usamljeni glas gradonačelnika je multipliciran u mač osvete, kojim je izvršio svoj naum i iz Nadzornog odbora smijenio Hrvoja Pešela te u sljedećoj točki dnevnog reda umjesto njega postavio Borisa Orešića. Zanimljivo je da je protiv Orešićeva imenovanja glasao i predstavnik Atlantske, koji se očito nije htio miješati u političko razračunavanje nekadašnjih stranačkih kolega, ali je svoj stav jasno iznio pri imenovanju novog člana NO. Vlahušić je uspio u svojoj namjeri, ali je pročitan od radnika, koji su mu jasno dali do znanja kako ne žele biti dio političkih obračuna, tražili objašnjenje zašto traži smjenu osobe s kojom imaju dobru suradnju i istaknuli kako Luka Dubrovnik posluje najbolje od rata.

Predsjednik NO Niko Šalja dopustio je Hrvoju Pešelu da se obrati Skupštini prije glasovanja o njegovoj smjeni, što nije bilo po volji gradonačelniku. - Ovdje je riječ o brutalnom gašenju demokracije i isključivoj političkoj samovolji gradonačelnika Andra Vlahušića - kazao je nakon smjene Hrvaoje Pešel i komentirao kako mu je velika satisfakcija što su radnici Luke Dubrovnik prepoznali njegov rad i namjere gradonačelnika te glasovali protiv njegove smjene. mg


14

AKTUALNO

9/5/2012

MLADEN GOJUN I MUJICA ZIJADIĆ IZRAZILI NEZADOVOLJSTVO

ANDRO VLAHUŠIĆ DARO

Novcem

Zagreb PIŠE: MARKO GILJAČA / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

‘Vićan je u sukobu interesa’ IZLAGANJE PREDSJEDNICE Gradske organizacije SDP-a Olge Muratti o napretku ustanova i komunalnih poduzeća, čiji je rad ocijenila solidnim, izazvala je nezadovoljstvo dvojice članova te stranke Mujice Zijadića i Mladena Gojuna. Sve to zbilo se prošlog tjedna na izvještajno-tematskoj konvenciji dubrovačkog SDPa, na kojoj je sudjelovao i ministar uprave Arsen Bauk. - Volio bih da je bilo riječi o stvarima koje nisu dobre. Na primjer o problemu mladih ljudi u gradu. Riječ je o 800 tisuća mladih istaknuo je Zijadić osvrnuvši se i na curenje informacija od strane pojedinih članova stranke prema pojedinim dubrovačkim portalima:

ŠTO JE S LIBERTASOM, VODOVODOM... - Ali lako da je riječ o tome da su informirani, no riječ je o dezinformacijama koje štete našoj stranci, i to je atak na stranku - ustvrdio je. Osvrnuo se i na unutarstranačke izbore prema kojima se nije mogao kandidirati onaj koji nije platio članarinu, a među kojima je bio i on sam. - Obratio sam se i Olgi i Tatjani i došlo je do krivih prijenosa informacija s Glavnim odborom - naglasio je.

Kako mu je kasnije pojasnio ministar uprave Arsen Bauk, kandidiranje za tijela stranke je pojedinačno, nakon čega komisija ocjenjuje jesu li zadovoljeni svi uvjeti za kandidaturu. - Zašto je Niko Kapetanić 22 godine na čelu Sanitata. On je HDZ-ov kadar. Pitao sam ga to, a on mi je rekao da je dobio podršku i od SDP-a i od gradonačelnika Vlahušića. A mi imamo 300 mladih obrazovanih ljudi koji ne rade, a postavljamo ljude koji nisu naši. Kako sada mobilizirat te ljude kad im šaljemo ovakvu poruku - upitao se Zijadić. Mladen Gojun istaknuo je kako je očekivao izvješće o radu Gradskog odbora stranke te o odnosu unutar koalicije. - Što je s Libertasom, Vodovodom gdje je predsjednik NO u sukobu interesa. Pero Vićan tužio je Vodovod kao vlasnik Dubrovačkog primorja, a on je predsjednik NO Vodovoda. Bilo je i problema oko ustrojstva Gradske uprave. Mi smo donijeli svoj nacrt i Zaključak, koji se nije svidio gradonačelniku i to nije prošlo - rekao je Gojun dodavši kako unutar stranke nisu razgovarali ni o Društvu prijatelja dubrovačke starine, niti o državnoj reviziji. - Volio bih da je ova konvencija svečarska, ali moramo reći i probleme - zaključio je Gojun. ap/zp

Stižu izbori za godinu dana. Kandidaturu je već najavio, ali se koalicijski partneri iz SDP-a nisu baš požurili podržati ga. Čekaju jesen. I kao i uvijek, direktivu iz Zagreba. A ako do tada od zidina poteku milijuni u državnu kasu, nada se naš gradonačelnik da bi i direktiva Zagreba mogla biti po njega povoljna. Mudre li kalkulacije!? KAD VEĆ NIJE USPIO dograbiti sve novce od zidina, onda je naš vrli gradonačelnik odlučio da ih ima i previše, pa da treba dati štogod posrnulom državnom proračunu. Neka Grad doprinese Ministarstvu kulture. I nakon sastanka s ministricom Andreom Zlatar Violić i predstavnicima Društva prijatelja, na kojem voda nije potekla na njegov mlin, već je zaključeno kako je ugovor pravovaljan i sukladan zakonu, domislio se Andro Vlahušić kako ipak usmjeriti tok novca da njemu paše. Ako ne može uzeti „zločestim“ prijateljima novce za gradski proračun, zašto ih ne bi darivao Zagrebu. Jer tko redovite i obilne darove nosi, može se nadati i protuusluzi.

KALKULATOR “Mudra” li kalkulacije!? Stižu izbori za godinu dana. Kandidaturu je već najavio, ali se koalicijski partneri iz SDP-a nisu baš požurili podržati ga. Čekaju jesen. I kao i uvijek, direktivu iz Zagreba. A ako do tada od najposjećenijeg spomenika kulturne baštine i najobilnijeg izvora novca poteku milijuni u državnu kasu, nada se naš gradonačelnik da bi i direktiva Zagreba


15

9/5/2012

OVE NOSI ZAGREBU

m od zidina po podršku

ba za novi mandat!?

mogla biti po njega povoljna. I evo ga opet kao koalicijska perjanica SDP/HNS-a u borbi za gradonačelnika. Bit će tu i NL Pera Vićana da ga podrži i opet bi mogli jahati na grbači Grada. A cijela ta priča o pobjedničkom snu, satkana bi bila na grbači zidina i „omraženog“ mu Društva prijatelja dubrovačke starine. Kud veće satisfakcije za nekog tko do svoga ne drži. Kome su i zidine i baština, i Grad, ali i politički „partneri“ samo platforma za ostvarivanje vlastitih ambicija. Jer da ga interesi Grada ne zanimaju ni zere, dokazuje naš gradonačelnik svakodnevno. Od zalaganja za regiju sa središtem u Splitu, do najnovijeg prijedloga „tripartitnog ugovora“ kojim bi i novci od zidina otprhnuli u Zagreb. Sjećate li se da je do prije par dana govorio

kako on ne bi ni PDV državi plaćao od zidina, a sad bi i PDV i pozamašni bakšiš. Sve za novi mandat.

I PDV I BAKŠIŠ Da ne spominjemo još nedosljednost izjava u cijelom ovom sukobu s Društvom prijatelja, jer do neki dan ih je prozivao što obna-

vljaju Stonske zidine i bilo što izvan Grada, u Stankovića vadio dijagrame koliko malo ide za obnovu zidina, a sad bi odjednom obnavljao područje Republike, Županije, a kako je, kaže Vlahušić, prihod od zidina tako velik i izdašan, naći će se i za Zagreb nešto. Čini se da nam je suđeno slušati to trabunjanje i prodavanje magle još godinu dana (i kalendarski i na štopericu).

Nakon sastanka u Ministarstvu kulture gdje je zaključeno kako je ugovor pravovaljan i sukladan zakonu, domislio se Andro Vlahušić kako ipak usmjeriti tok novca da njemu paše. Ako ne može uzeti „zločestim“ prijateljima novce za gradski proračun, zašto ih ne bi darivao Zagrebu. Jer tko obilne darove nosi, može se nadati i protuusluzi!?


16

GRAD

9/5/2012

ZBOG IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA ZASTALA IZGRADNJA HIDRANTSK

Petka i dalje nezaš PIŠE: ANA PROHASKA SNIMIO: ZVONE PANDŽA

NI OVE GODINE od izgradnje hidrantske mreže na Petki neće biti ništa, iako se još prošle godine upozoravalo kako je neophodno što prije krenuti u njenu izgradnju kako bi se Petka zaštitila od požara. Projekt koji je izradio Vodovod, i koji bi, kako se tada isticalo, trebao koštati oko 300 tisuća kuna, zastao je zbog imovinsko-pravnih odnosa. Podsjetimo, još prošle godine, kada je dobivena suglasnost jednog od vlasnika zemljišta, odvjetnika Srđa Jakšića, najavljivano je kako kreće izgradnja hidrantske mreže na Petki. Kako nam je odgovoreno iz gradske uprave, Županijska ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim dobri-

Niko Šalja: I dalje postoji velika opasnost od požara na Petki

ma je pristupila izradi studije kojom će se definirati cjeloviti plan uređenja Petke i po rezultatima prikupiti suglasnosti suvlasnika te izdati potrebne dozvole, uključujući i one za izgradnju hidrantske mreže, za koju Grad Dubrovnik ima osigurana sredstva.

Projekt koji je izradio Vodovod, i koji bi kako se tada najavljivalo trebao koštati oko 300 tisuća kuna, zastao je zbog imovinskopravnih odnosa. Podsjetimo, još prošle godine, kada je dobivena suglasnost jednog od vlasnika zemljišta, odvjetnika Srđa Jakšića, najavljivano je kako kreće izgradnja hidrantske mreže na Petki

PUNO VLASNIKA - Nažalost, od prošlog ljeta, ta je priča, neću reći stopirana, jer se na njoj intenzivno radi, ali je zastala zbog imovinsko-pravnih problema. Naime, nakon što smo dobili suglasnost odvjetnika Srđa Jakšića i njegove obitelji, ispostavilo se da on nije jedini vlasnik koji bi trebao dati suglas-

nost. Ima ih puno više - naglašava zamjenik gradonačelnika zadužen za komunalne poslove Niko Šalja. Premda se prošle godine u javnosti čak spominjala i mogućnost izvlaštenja, prema Šaljinim riječima, kako bi se priskrbila potrebna dokumentacija, županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima s nadležnim županijskim odjelom odlučila je da se ide na klasičnu proceduru izmjene dozvole. - Oni su se prema ugovoru između Grada, Županije i Javne ustanove obvezali da će financirat projektnu dokumentaciju i dobivanje dozvola, a da ćemo mi nakon toga financirati samu izgradnju hidrantske mreže. Grad je preuzeo obvezu izgradnje čim se dobiju papiri. Malo sam ljut što ni ove godine mreže neće biti. Ono što smo mi htjeli isforsirati bilo je skoro pa nemoguće, jer bi izazvalo pobunu vlasnika preko čije bi zemlje mreža prolazila - ističe Šalja. Što se tiče cijene koštanja samog projekta kojeg je izradio Vodovod, dodao je kako će

se stvarna cijena izgradnje te mreže znati onda kada bude gotova sva dokumentacija. S obzirom da se još prošle godine upozoravalo na opasnost od požara na Petki, rekao je kako je situacija pred ovu sezonu i dalje nepromijenjena: - I dalje postoji velika opasnost od požara na Petki i radi toga smo htjeli izbjeći tu kompliciranu proceduru i neizvjesnost izdavanja dozvola, želeći zaštiti Petku – ističe. Grad Dubrovnik postavio je preventivno o svom trošku zaštitnu rampu i video nadzor, a kako ističu iz gradske uprave, nastavak radova očekuje se nakon izrade studije, kojom će se predvidjeti i uređenje pješačkih i biciklističkih staza te postavljanje info pultova i putokaza, do kraja ove godine.

PETKA TRAŽI CJELOVITO RJEŠENJE A dokle je stigla izrada studije i prikupljanja suglasnosti vlasnika zemljišta, pitali smo Nikolinu Šišić, pročelnicu županijske Službe za zajedničke poslove. Prema njenim ri-


17

9/5/2012

KE MREŽE

štićena od požara!

ječima, pristup ovom problemu nakon razmatranja svih okolnosti, obilaska prostora Petke te uvjeta koje određuju mjerodavni zakonski i podzakonski propisi, pokazao se bitno kompleksniji od prvotno postavljenog. - Naime, prostor „Park šuma Velika i Mala Petka“ utvrđen je odlukom nadležnog tijela (Sl.gl.10/87) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 79/ 05,139/08 i 57/11) koji određuje status ovog prostora. Članak 8. navedenog Zakona ovaj prostor definira kao

„Zaštićenu prirodnu vrijednost“. Članak 17. Zakona određuje da je to prostor namijenjen odmoru i rekreaciji veće krajobrazne vrijednosti u kojem su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje. Iskazano nužno traži integralni pristup ovom problemu kroz izradu cjelovitog idejnog projekta korištenja i namjene „Petke“, izrađenog od pravne osobe ovlaštene za izradu krajobraznog rješenja - ističe u svom odgovoru duListu Šišić te navodi

kako je zbog toga izrađen projektni zadatak u koordinaciji s ovlaštenim pravnim osobama koji bi u osnovi trebao polučiti analizu šumske vegetacije, plan namijene, korištenja i zaštite „Petke“ te idejne projekte tehničkih struktura (hidrantna mreža, sustav zaštite, rekreacijski sadržaji i ostalo). - Takav idejni projekt u zakonom određenom postupku rezultirat će lokacijskom dozvolom te stvoriti uvjete za zahvat u prostoru koji je zaštićena prirodna vrijednost-

park šuma. U postupku ishođenja lokacijske dozvole sudjelovati će i vlasnici, odnosno nositelji drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se planira predmetni zahvat, te vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno graniče s nekretninama za koje se izdaje lokacijska dozvola. Po ishođenju lokacijske dozvole, a u svrhu ishođenja akta za gradnju, pristupiti će se rješavanju imovinsko - pravnih odnosa - zaključuje Šišić.


18

RAZGOVOR

9/5/2012

UZ DAN ŽUPANIJE: NIKOLA DOBROSLAVIĆ

Vlahušić ugrožava interes ANDREA FALKONI RAČIĆ / ZVONE PANDŽA

Na pitanje, hoće li se javno izjasniti kojeg kandidata podržava u utrci za predsjednika HDZ-a župan odgovara: Vidjet ću hoću li se o tome javno izjašnjavati kada završe predstavljanja programa kandidata. U svakom slučaju, moju će podršku imati osobe i timovi koji budu osiguravali daljnje profiliranje stranke u modernu europsku stranku desnog centra, primjerice po uzoru na njemački CDU/CSU

ŽUPAN dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić, koji se već tri godine zalaže za gradnju Pelješkog mosta i autoceste do Dubrovnika, za duList prokomentirao je zadnji potez Vlade RH oko postizanja dogovora sa susjednom BiH za gradnju koridora kroz Neum. Dotaknuo se i gradonačelnikovog viđenja statusa Dubrovnika u nekom novom, budućem regionalno ustroju države, unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ali i svoje ponovne kandidature za župana dubrovačko-

neretvanskog. O svim tim temama porazgovarali smo sa županom uz Dan Dubrovačko-neretvanske županije i blagdan njenog zaštitnika Svetog Leopolda Bogdana Mandića. Budući da nas još godina dana dijeli do novih izbora za čelništvo Županije, jeste li zadovoljni dosad postignutim, i što ćete kao župan još učiniti u ovoj zadnjoj godini mandata? - Zadovoljni smo svime onim što smo ostvarili, a za što smo od građana Županije dobili pov-

jerenje i tako preuzeli odgovornost za upravljanje Županijom. Uspjeli smo sa znatno manjim brojem zaposlenih i novim i mladim ljudima realizirati većinu osmišljenih projekata - od donošenja Prostornog plana DNŽ, osnivanja ureda u Bruxelles-u i promjena koje smo uveli u regionalnu razvojnu agenciju DUNEA, a koja je rezultirala nizom projekata u vrijednosti od gotovo 50 milijuna kuna, preko osnivanja tima za praćenje investicija i izrade kataloga poslovnih i turi-

stičkih zona, osnivanja krovnih županijskih udruga maslinara, vinara i pčelara do uvođenja umirovljeničkog standarda i niza projekata koje smo realizirali u sklopu ugovora o suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku. U posljednjoj godini mandata, zapravo vrlo skoro, ćemo donijeti i Strategiju razvoja turizma DNŽ, a što smo također, jer se radi o bitnom dokumentu, koji iz nama nepoznatih razloga nije donesen svih ovih godina, obećali učiniti. No, nismo zadovoljni


19

9/5/2012

se Dubrovnika i Županije situacijom oko Centra za gospodarenje otpadom. Imali smo najbolju namjeru riješiti taj krucijalni komunalni problem Županije, koji će zasigurno eskalirati u naredne dvije godine i dovesti nas u kaotičnu situaciju, i puno smo na tome učinili. Pronašli smo lokaciju u Lučinu razdolju u Primorju, uvrstili je u prostorni plan, izradili smo studiju utjecaja na okoliš i idejno rješenje projekta vrijednog oko 380 milijuna kuna, a koji bi se u većem dijelu financirao iz fondova Europske unije. Ministarstvo zaštite okoliša bez pravog je objašnjenja zaustavilo projekt, a pritom nisu rekli kako misle riješiti problem otpada. Mi smo u svemu postupali prema zakonima koji nas obvezuju, prema državnoj i županijskoj strategiji gospodarenja otpadom. U ovoj situaciji ne možemo preuzeti odgovornost za sve ono što se može dogoditi. Ta je odgovornost sada na Ministarstvu. Nadam se da su oni toga svjesni jer posljedice doista mogu biti pogubne za ovakvo turističko područje.

PORUKA VLADI: DOVRŠITE PELJEŠKI MOST Hoćete li se ponovno kandidirati za mjesto dubrovačkoneretvanskog župana? - Rano je za takve odluke, no pretpostavljam da hoću jer smatram da rezultati rada u ovom mandatu meni i mom timu daju puno pravo da od građana Županije ponovo zatražimo potporu. No, o tome ćemo razgovarati u stranci kad za to dođe vrijeme. Vaš mandat jednim dijelom

obilježen je problematikom povezivanja Županije s ostatkom Hrvatske. Kako komentirate zadnji potez nove Vlade RH oko postizanja dogovora sa susjednom BiH za gradnju koridora kroz Neum? - Nismo zadovoljni kako se Vlada RH odnosi prema pitanju prometne povezanosti juga države. U ovih nekoliko mjeseci naslušali smo se svakakvih začuđujućih ideja o načinu rješavanja toga problema i to posredstvom medija jer nismo bili uključeni ni u kakve razgovore. Govori se o koridoru preko Neuma, o protuustupcima u Pločama, sve se manje govori o autocesti kroz teritorij Hrvatske, govori se o Popovu polju, popravku magistrale... Mi smo apsolutno uvjereni koje je pravo rješenje i poručujemo im: treba dovršiti Pelješki most, to je najbolji način povezivanje Hrvatske. Izgradnjom mosta postaju nepotrebni bilo kakvi ustupci bilo komu. To nije skup projekt za povijesni učinak koji se postiže. Autocesta mora ići hrvatskim područjem, nikako kroz Popovo polje. Slobodni koridori prema Pločama nisu prihvatljivi. Sve prometne strategije RH tako govore, tako kaže Prostorni plan Županije, a tako je jednoglasno potvrdila i Deklaracija Županijske skupštine.

GRADONAČELNIK KRIVO GOVORI S rektorom Sveučilišta u Dubrovniku Mateom Milkovićem vodili ste razgovore o korištenju prostora te ustanove za srednjoškolsko obrazovanje. Koje bi srednje škole mog-

le pronaći svoje mjesto u prostorima u kojima danas djeluje Sveučilište? - U nekoliko smo navrata razgovarali o mogućnostima smještaja srednjih škola na području Grada i s rektorom i s gradonačelnikom. Detektirali smo probleme, natuknuli moguća rješenja, na idućem sastanku vjerujem da ćemo imati usuglašen koncept rješenja. On sadrži neke lokacije, korištenje prostora Sveučilišta i nakon usuglašavanja podijelit ćemo ga s javnošću. Stoji li, po Vašem mišljenju, teza gradonačelnik Andra Vlahušića o tome kako Dubrovnik neće imati svoj poseban status dok EU ne promijeni pravilo da regija mora imati 800 tisuća stanovnika? - Gradonačelnik, kao i toliko puta do sada, govori krivo. EU ne propisuje regionalni ustroj država članica, to je njihovo autonomno pravo. Postoje veoma različiti modeli ustroja regionalne i lokalne samouprave u EU zemljama. Postoji jedino obveza da se projekti razvoja da bi se kandidirali usuglašavaju regionalno, zašto je naša država osnovala tzv. NUTS ili statističke regije što je sasvim različito od političkih regija. Statističke regije u Hrvatskoj već postoje i djeluju. Naša županija je u sastavu statističke regije Jadranska Hrvatska zajedno sa Splitsko-dalmatinskom, Šibenskokninskom, Zadarskom, Primorsko-goranskom, Ličko-senjskom i Istarskom županijom. I na toj se razini rade veliki projekti za EU fondove. Već smo ih pokrenuli nekoliko, a u jednom projektu smo mi nositelji. Gradonačelnik, koji zdušno zagovara priključenje naše

regije nekoj drugoj, ne razumije i svojim pristupom ugrožava bitne interese Dubrovnika i ove županije, jer ova Županije mora ostati samostalna, to je njen najveći interes, mi zato imamo ljudske i materijalne snage i sve ostale argumente. Ne može Dubrovnik biti bilo kome podregija.

HDZ-U TREBA REVIZIJA ČLANSTVA Hoćete li se javno izjasniti kojeg od kandidata podržavate u utrci za predsjednika HDZa? Koga podržavate? - Vidjet ću hoću li se o tome javno izjašnjavati kad završe predstavljanja programa kandidata. U svakom slučaju moju će podršku imati osobe i timovi koji budu osiguravali daljnje profiliranje stranke u modernu europsku stranku desnog centra, primjerice po uzoru na njemački CDU/CSU, koji budu isključivali ekstremizam i koji budu osiguravali koalicijski potencijal stranke. Jer samo se tako mogu stvoriti preduvjeti za pobjedu na idućim parlamentarnim izborima. Kojim bi po Vama smjerom trebao krenuti HDZ nakon unutarstranačkih izbora? - Stranka mora dalje razvijati unutarstranačku demokraciju i u skladu s time što skorije provesti izbore po principu - jedan član - jedan glas. Za to treba također treba izvršiti reviziju članstva. Snažna moderna stranka demokršćanske orijentacije treba političkom životu Hrvatske. To se posebno vidi sada kad trenutna Vlada očito ne nalazi prave odgovore na izazove vremena i krize u kojem se nalazimo.


20

AKTUALNO

9/5/2012

SVEČANO OTVORENO UREĐENO POVIJESNO ZDANJE IZ 19. STOLJEĆA

Konačno, ka

PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

uzvanici.

BOLJI UVJETI ZA 2 600 STUDENATA

SREDIŠNJA zgrada sveučilišnog kampusa svečano je otvorila svoja vrata sveučilišnoj i dubrovačkoj javnosti. Obnovljeno povijesno zdanje nekadašnje stare bolnice bruto površine 6 975 metara četvornih prve će studente

primiti 1. listopada, s početkom nove akademske godine.

GRAD ZNANJA Svečanosti otvorenja su uz rektora Sveučilišta u Dubrovniku

Matea Milkovića, nazočili i ministar obrazovanja i znanosti Željko Jovanović, župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Andro Vlahušić, generalni vikar Dubrovačke biskupije don Petar Palić, te brojni drugi ugledni

- Mlado dubrovačko sveučilište u 9 je godina pokazalo da ima kvalitetu koja mu garantira postati međunarodno priznato i prepoznato, te da ovdje vrlo brzo, a pogotovo kada bude gotov studentski dom, vidimo veliki broj mladih studenata iz cijele EU. Stvaranjem pretpostavki za razvoj dubrovačkog sveučilišta s budućim studentskim domom, koji mora biti sljedeći korak je nešto što će omogućiti da Dubrovnik zaista snažno krene ka putu sveučilišnog grada, grada znanja, a da time da i veliki doprinos da ova županija i ova regija, te cijela Hrvatska postanu društvo znanja rekao je ministar Željko Jovanović, dodavši kako hrvatsko gospodarstvo još uvijek nije utemeljeno na znanju iako je jedna od najčešćih parola političara bila upravo društvo znanja.


21

9/5/2012

ampus! - Na vašem sveučilištu na početku je bilo samo 20 doktora znanosti, danas ih je 80 među 270 zaposlenih na ovom sveučilištu. Oni kao i 2 600 studenata danas dobiva sjajne uvjete za još bolji i kvalitetniji rad. Da bi naše društvo bilo konkurentno, ulaganje u znanje je ključ daljnjeg razvoja Dubrovnika, ove županije i cijele Hrvatske - zaključio je Jovanović. Rektor Milković u svom je govoru podsjetio na sve nedaće koje su pratile uređenje središnje zgrade kampusa. - Svaki novi građevinski projekt korak je u budućnost pa prema tome i u neizvjesnost, ali ova zgrada koju danas otvaramo za javnost daje nam dio solidnosti i sigurnosti. Ona je nukleus iz kojeg će se vremenom razviti naš sveučilišni kampus. Zato neka zadovoljstvo studenata, znanstvenika, umjetnika i nastavnika koji će raditi u njoj bude uvijek nova nagrada svima koji su sudjelovali u osiguravanju uvjeta, planiranju i izgradnji ovog objekta - rekao je rektor Milković.

Što se sve krije u središnjoj zgradi kampusa? Središnja zgrada sveučilišnog kampusa uređena je sa 70 milijuna kuna. U zgradi bruto površine 6975 metara četvornih i neto površine 5 588 metara četvornih, uređeni su prostori koji obuhvaćaju 2 amfiteatra, 19 predavaonica, 4 prostorije namijenjene za skupne sastanke nastavnika, znanstvenika i studenata i 33 kabineta. Osiguran je prostor za malu knjižnicu i čitaonicu, arhiv i depo knjiga, prikladan prostor za druženja u stankama predavanja, a u suterenu zgrade i na taraci na razini potkrovlja smješten je kompletni tehnički blok.


22

ŽIVOT

9/5/2012

OBNOVA INDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA NA RIJECI LJUTOJ

Mlinovi spašeni od p PIŠE: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

KULTURNO - povijesnom naslijeđu dubrovačkog kraja sasvim sigurno pripadaju mlinovi na rijeci Ljutoj u Konavlima. S radom su prestali prije više od pola stoljeća, nakon čega su bili prepušteni propadanju, iako su još 1969. godine zaštićeni kao spomenici kulture, dok je 1975. čitavo područje rijeke Ljute ušlo u registar posebno zaštićenih objekata prirode. Nešto kasnije, 3. prosinca 2003. preventivno je zaštićen sklop mlinica i stupa na rijeci Ljutoj. Unatoč zaštiti početkom 21. stoljeća, čitav je kompleks mlinova i stupa zapušten i devastiran. No, zalaganjem Društva prijatelja dubrovačke starine, te ministarstava kulture i turizma, nekoliko starih mlinova i stupa na rijeci Ljutoj je obnovljeno. Povodom obnove koju je radio DPDS, nedavno je iz tiska izašla i knjiga Nika Kapetanića „Mlinovi na Rijeci Ljutoj u Konavlima“.

INDUSTRIJSKI SPOMENIK Iako još uvijek nisu obnovljeni svi mlinovi, Društvo se na ovaj potez odlučilo jer je riječ o važnom industrijskom pogonu Dub-

rovačke Republike: - Iako Društvo obnavlja fortifikacije odlučili smo se za obnovu nečega što je nestajalo. S obzirom da je jedan takav industrijski pogon u Mlinima u Župi već nestao i nije se mogao prikazati, odlučili smo to ovdje jer je taj kompleks najbolje sačuvan. Mislim da smo u tome i uspjeli iako to nije bila jednostavna odluka. Obnova je trajala dugo, od 2005. do 2011., jer smo radili postupno, pripremali projekt po projekt. Nije sve obnovljeno, a postoje 3 vrste objekata mlinova za brašno, mlinovi za ulje i stupe - ističe Kapetanić. Dodaje kako su nastojali obnoviti bar po jedan od njih.

ZADRŽATI ORIGINALNI IZGLED - Mi smo odlučili obnoviti te objekte izvana, te jaše, odnosno kanale koji dovode vodu na mlinove, dok smo unutra ostavili vlasnicima da rade što hoće. Ali smo svaku prostoriju ostavili kao da će se obnavljati mlin ili stupa. Bila nam je želja da barem jedan bude obnovljen originalno - dodaje. Navodi kako je u Konavlima, nakon što su došle pod vlast

UZ POMOĆ DRUŠTVA PRIJATELJA

Obnavlja se Pištin mlin Svoj mlin i stambeni prostor iznad njega već nekoliko godina, uz pomoć Društva prijatelja dubrovačke starine i Ministarstva turizma obnavlja i Jako Pišta. Uz mlin, tu je i mlinica za ulje (presa) koja je danas obnovljena. Obnovljene su i jaže koje su bile zatrpane. - Treba još dosta obnavljanja, ali uhvatio sam se popravka, i mogu reći da je obnova pri kraju. S time da treba voditi računa da mlinica nije radila više od 40 godina - rekao nam je Jako Pišta s ponosom pokazujući što je do sada napravljeno u njegovom mlinu.

Ivo Đivanović u svojoj mlinici

MLIN I STUPA U IZVORNOM OBLIKU

Turistička atrakcija U Konavlima je već nekoliko godina velika turistička atrakcija Đivanovićev mlin i stupa, koji su u funkciji, obnovljeni u izvornom obliku. Mlin je vlastitim sredstvima i sredstvima Ministarstva turizma obnovio vlasnik Ivo Đivanović, dok je stupa u vlasništvu Nika Đivanovića obnovljena vlastitim sredstvima, te sredstvima Ministarstava kulture i turizma. Ivo Đivanović, koji nam je otvorio i stupu i mlin star oko 400 godina, te pokazao način na koji se nekoć stupala vuna i mljelo brašno, kaže kako je dobro što je pokrenuta inicijativa za njihovu obnovu: - Dobro je da se obnavlja. Ljepše je za vidjet. Obnova je omogućila ljudima da to koriste, valoriziraju u turističke svrhe. Kad god se nešto naprave to je dobro. Riječ je o privatnim mlinicama, i mislim da je dobro da su se obnovile - mišljenja je Ivo Đivanović.

Jako Pišta


23

9/5/2012

propadanja Obnova je trajala dugo, od 2005. do 2011. godine, radili smo postupno, pripremali projekt po projekt. Tri su vrste objekata, mlinovi za brašno, mlinovi za ulje i stupe, a nastojali smo obnoviti bar po jedan od njih govori Niko Kapetanić Dubrovačke Republike 1419./ 1426. bilo do 15 mlinova, a na Rijeci Ljutoj 6. Nakon što su učvrstili svoju vlast, Dubrovčani u drugoj polovini 15. stoljeća intenzivno razvijaju poljoprivredu, posebno uzgoj žitarica. - To je zapravo industrijski spomenik Republike prve vrste jer se radi o pogonu potrebnom za proizvodnju žita, odnosno brašna, kruha te dvopeka za tisuće pomoraca, trgovačkih jedrenjaka i karavana, životinja, kao i za lokalno stanovništvo - govori Kapetanić. Sve to uvjetuje izgradnju novih mlinova, tako da je početkom 19. stoljeća bilo 12 kuća mlinova od kojih je u njih 9 bio jedan mlin, a u tri dva, što znači da je na tom području bilo ukupno 15 mlinova. Riječ je o mlinovima na vodeni pogon koje Republika smatra strateškim objektima upravo zbog prehrane stanovništva. Stoga su mlinovi isključivo u

državnom vlasništvu. Posebnim odredbama Dubrovčani reguliraju izgradnju, održavanje i iznajmljivanje mlinova građanima. Detaljno su određena pravila najma ili podzakupa mlinova, vrijeme trajanja zakupa, visina i način plaćanja zakupnine. Uredno plaćanje novčanih obveza osigurano je većim brojem zakupnika i jamaca, hipotekom na njihovu ukupnu imovinu kao i kaznama.

PREKO 20 MLINOVA - Imamo ugovore iz 15. i 16. stoljeća iz kojih se vidi način zakupa, a na tome bi mogle učiti današnje lokalne vlasti. Bili su strogi uvjeti iznajmljivanja pa ako bi se kasnilo s plaćanjem, kazna je bila u iznosu četvrtine od ukupnog najma, a ako niste platili išli ste u zatvore u Knežev dvor sve dok ne platite, a ako i tad ne bi platili u zatvor su išli i vaši jamci, a onda bi na inkanat išla i

KNJIGA O MLINOVIMA NA RIJECI LJUTOJ

Povijesni prikaz Niko Kapetanić još je prije desetak godina objavio znanstveni rad u Analima na temu mlinova na rijeci Ljutoj. - Obnova koja je počela nakon toga, uz ministarstva kulture i turizma, a koju je prepoznalo i Društvo, omogućila mi je da članak proširim na cijelu knjigu. O ovoj temi nije se puno pisalo, pronašao sam osnovne povijesne podatke i odluke Vlade koje reguliraju problematiku mlinova. Cilj mi je bio prikazati na kartama položaj mlinova, kad su nastajali, kronologiju njihova razvoja. Tu je i poglavlje o obnovi. Nastojao sam da knjiga bude i turistički zanimljiva - zaključuje Kapetanić. Promocija knjige, čiji su nakladnici Društvo prijatelja dubrovačke starine i Matica hrvatska ogranak Konavle, trebala bi se održati krajem svibnja ili početkom lipnja. kuća - ističe Niko Kapetanić. Dolaskom teritorija Republike pod vlast Austro-Ugarske, od 1815. do 1918. ona će ih privatizirati i prodati dotadašnjim zakupcima i koncesionarima. Jaže (kanali kojima se voda dovodi na mlin) i dalje ostaju državne, te katastarski pripadaju čestici rijeke. Uz mlinove za mljevenje žitarica, uz rijeku postoje i stupe za stupanje sukna i raše. Prvi se spominju 1722., a počekom 19. stoljeća postoje ukupno 3 stupe. U drugoj polovini 19. stoljeća izgrađene su i mlinice za mljevenje maslina na vodeni pogon. Ukupno ih je bilo 3, od kojih su dvije dograđene, uz već postojeće mlinove za brašno. I stupe u mlinice za mljevenje maslina prestale su s radom nakon 1945. - Na području Ljute ima preko

20 mlinova, ovisi da li je riječ o kući s jednim, ili s dva mlina, stupa je bilo 3 do 4, a polovicom 19. stoljeća počeli su se raditi mlinovi za ulje na vodeni pogon dodaje Kapetanić.

ZAŠTO SU PRESTALI RADITI Zatvaranje ovih objekata dolazi nakon 1945. Naime, nakon stvaranja druge Jugoslavije komunističke vlasti ne gledaju blagonaklono na privatno vlasništvo. Država određuje nepovoljne cijene mljevenja što izaziva proteste mlinara. Krajem pedesetih godina 20. stoljeća mlinovi polagano prestaju s radom, a 1972. u pogonu su još četiri. Danas u turističke svrhe rade dva obnovljena mlina, te po jedna mlinica za ulje i stupa.


24

AKTUALNO

9/5/2012

LIECHTENSTEINOV PUT, SVETI MIHAJLO I BOLNICA

Pazi,gomno! PIŠE: ANA PROHASKA / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

Jedan od problema koji najviše muči stanovnike Liechtensteinova puta jest izmet kućnih ljubimaca - pasa i mačaka. Javna rasvjeta je loša, a nijedan stup od Svetog Mihajla do bolnice nije ispravan. Iz otvora se vide kabeli i osigurači

tog Mihajla do bolnice nije ispravan. Iz otvora se vide kabeli i osigurači. Zvao sam zbog toga i komunalnu službu, rekli su da će doći, no još nitko nije došao - zaključuje. - Tu je i zid koji postoji stotinu godina. Ja sam ga popravljao, ljudi su s njega odnosili kamenja.

JEDAN NAŠ SUGRAĐANIN, koji je želio ostati

dnica prečicom ispod puta šetaju svoje pse, rijetko

Uslijed velikih kiša on se odronjava, a kamenja

anoniman, nedavno nas je kontaktirao kako bi

tko ih vodi na uzici, i naravno oni naprave nuž-

padnu na put te ometaju promet. Uspio sam saz-

nam ispričao svoju priču i požalio se na uređenje

du gdje god stignu, a ne počiste za njima - nagla-

nati da je zid u vlasništvu Grada Dubrovnika.

dijela grada u kojem živi, a riječ je o Liechtenstei-

šava ogorčeno.

Poslan im je dopis, no još ga nitko nije popravio

novom putu. Jedan od problema koji ga najviše

U ovom dijelu Grada problem je i javna rasv-

muči, jest izmet kućnih ljubimaca - pasa i mača-

jeta, odnosno stupovi koji su u potpunosti polu-

ka, koji se često može naći po putu.

pani i zahrđali:

- Tako da kad izađete iz auta ili iz kuće ugazite

- Javna rasvjeta je loša, a nijedan stup od Sve-

- naglašava naš sugovornik koji smatra kako je i ovaj dio grada loše hortikulturno uređen: - Od Svetog Mihajla prema bolnici sve je zaraslo u drači, a to je jedina šetnica koja je ostala od

u to - ističe naš sugovornik. Problem su i kako ih

Mihajla preko Gorice Svetoga Vlaha, gdje nema

naziva „ splačine“ kojima susjedi hrane svoje, ali

puno prometa. Strašno je da je sve zaraslo, a sve

i gradske napuštene pse i mačke, koje se također

što je pola metra od puta je ničije - zaključuje.

mogu naći na javnim površinama. - Sve to zajedno nije samo riječ o gruboj slici grada, već predstavlja svojevrsnu opasnost za građane - ističe nas sugovornik, kojemu za rješavanje navedenih problema nije pomogla ni sanitarna inspekcija. - Općenito je problem s kućnim ljubimcima. Ja stvarno nemam ništa protiv njih, ali vlasnici moraju biti odgovorniji. Naime, cijeli Vojnović i Hla-


25

9/5/2012

ČITATELJI JAVLJAJU

VIAM-ovi ‘kiperi’ izbacuju šut u Komolcu? OD NAŠEG čitatelja iz Komolca dobili smo e-

tem Gradskog kotara Komolac zapitavši se još

mail s fotografijom, kako čitatelj tvrdi, jednog od

jednom je li Rijeka zaštićeni ili, nakon nebrojeno

Viamovih kamiona (kipera) koji od jučer izbacuju

neuslišenih primjedbi na ovakvo uništenje kra-

komade šuta i asfalta u Komolcu blizu pumpe.

jobraza, krajolik zasićen raznoraznim otpadom - ističu iz Gradskog kotara Komolac te ujedno

DIVLJE ODLAGALIŠTE

izražavaju nadu kako će “nadležne službe učiniti svoj dio posla jer je više nego očito da, kada je

Zabrinuti mještani prijavili su slučaj gradskom

Rijeka dubrovačka u pitanju, rijetki imaju savjest”.

kotaru Komolac, koji se i očitovao o ovoj situaciji

Podrška mještanima Komolca daje i predsje-

u priopćenju pod nazivom “Rijeka dubrovačka -

dnica udruge Zeleno Sunce Jadranke Šimunović

zaštićeni ili zasićeni krajolik?”.

ističući kako Rijeka dubrovačka nije gradsko

- Posljednjih dana promet se s manjim zastojima odvija kroz Sustjepan, a radi radova na dijelu

odlagalište šuta, opasnog otpada i smeća, ona je zaštićeni krajolik!

ceste koja prolazi kroz mjesto. Lijepo vrijeme kao

- Potoku Slavjan i rijeci Ombli prijeti novo di-

da nas je obdarilo strpljenjem tako da čekanje

vlje odlagalište šuta i opasnog otpada već više od

nekoliko minuta u automobilu, uz more, na putu

godinu dana ali se ništa ne poduzima... Šut i

za Grad ne predstavlja problem - kažu iz Grad-

otpad se sve više dovozi, ponajviše sa gradilišta

skog kotara Komolac te nastavljaju:

luke na Kantafigu, a posljednjih dana dovoze se

- Mještanima Gradskog kotara Komolac strp-

komadi starog asfalta koji se skidaju s dijela ceste

ljenja međutim više nemaju budući da se šut iz

koja se popravlja kod Sustjepana! Nažalost, ovo

Sustjepana odvozi na ilegalno odlagalište građe-

nije jedino veliko divlje odlagalište u našoj Rijeci

vinskog otpada pokraj benzinske crpke u Komo-

dubrovačkoj – ističe Šimunović i poziva komu-

lcu i to u sred bijela dana, bez žurbe i i vrlo, kako

nalne službe Grada i inspekcijske službe Minis-

je moderno kazati, transparentno. O tome svje-

tarstva zaštite okoliša i prirode RH „reagirajte

doče fotografije koje su nam poslali mještani pu-

što prije jer samo je 5 minuta do 12“!

PIŠITE NAM! Ukoliko i Vi imate sličnih komunalnih problema u susjedstvu, bez obzira o kojem je djelu Dubrovnika riječ, slobodno nam pišite na info@dulist.hr, rado ćemo vas posjetiti i pomoći u rješavanju problema u Vašem susjedstvu kontaktirajući nadležne institucije.


26

ŽUPANIJA

9/5/2012

ČETVRTAK, 10. SVIBNJA 2012. 20:00 Predavanje dr.sc. Vinicija B. Lupisa: „Kult bokokotorskih mučenika svetih Petilovrijenaca“ /Samostan sv. Klare, dvorana pape Ivana Pavla II/

PETAK, 11. SVIBNJA 2012. 10:30 Odavanje počasti poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata /Spomen- križ na groblju Boninovo/ 11:00 Prigodni kulturno-umjetnički program: nastup Klape Kaše-Dubrovnik, KUD Župa BagalovićKrvavac, KU Žutopas-Smokovljani/Visočani i KUD Komolac - Glazba Komolac /Ispred Crkve sv. Vlaha/ Predstavljanje i degustacija vina Dubrovačko-neretvanske županije

/Na Stradunu/ 12:00 Svečana sjednica Županijske skupštine /Kazalište Marina Držića/ 13:00 Nastup Klape sv. Nikola-Metković i F.S. Poloneza-Orebić /Ispred Crkve sv. Vlaha/ 13:15 Proglašenje najuspješnijih sportaša Dubrovačkoneretvanske županije u 2011. /Palača Sponza/

SUBOTA, 12. SVIBNJA 2012. 09:00 Sveta Misa /Crkva Gospe od Milosrđa/ 10:00 Dvanaesti susret puhačkih orkestara Dubrovačko-neretvanske županije /Na Stradunu/

PRILIKE I IZAZOVI HRVATSKIH REGIJA

Dobroslavić o regijama u Bruxellesu ŽUPAN Nikola Dobroslavić sudjelovao je na konferenciji „Hrvatske regije - europske re-

gije; Prilike, izazovi, projekti,... Sinergija” koja se održala u Odboru regija u Bruxellesu.

Konferencija je organizirana u tri panela U prvom su prezentirani su projekti u provedbi, financirani iz IPA fondova, u drugom je naglasak stavljen na prezentaciju strateških i strukturnih projekata, dok se treći panel konferencije odnosio na prezentacije, upute i savjete mjerodavnih predstavnika različitih Općih uprava Europske komisije s ciljem što učinkovitije pripreme i apliciranja regionalnih projekata. U okviru konferencije, predstavnica regionalne razvojne agencije DUNEA Helena Ka-

ngjera prezentirala je dva projekta; „Priroda za budućnost“ koji se financira kroz IPA prekogranični program Hrvatska - Crna Gora te „MARIBIC” koji je u razradi i pripremi za financiranje iz strukturnih fondova EU. Na konferenciji su se kroz projekte predstavili i Varaždinska, Osječko - baranjska, Karlovačka, Istarska, Primorsko - goranska i Ličko -senjska županija. Konferencija je održana u organizaciji Hrvatske poslovne mreže te uz potporu Ureda Dubrovačko - neretvanske županije u Bruxellesu.


27

9/5/2012

POČETAK TURISTIČKE SEZONE

Triput više travanjskih gostiju PRVI TOPLIJI DANI i pravo ljetno vrijeme privuklo je znatan broj gostiju u Dubrovačko primorje. Hoteli “Admiral “ i “Osmine” već su neko vrijeme otvoreni i po podatcima iz TZO ostvaruju vrlo dobre rezultate za ovaj turistički period. Direktor TZO Slaven Zvono iznio je podatke kako su hoteli u travnju primili ukupno 619

gostiju i ostvarili 1675 noćenja. Hotel Admiral je otvoren od 1. travnja, a hotel Osmine od 21. travnja. U odnosu na prošlogodišnji broj gostiju u isto vrijeme, ove godine se broj utrostručio, što je obećavajuće dobro za ovu sezonu. Dobri rezultati su i u kampovima i u privatnom smještaju. Od Zvone imamo i informaciju kako će turiste ove go-

‘NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO’ ČLANU DVD SLANO

Laureat Mato Bujak U SUSRET svečanom obilježavanju i proslavi 60. obljetnice osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Slano, od Hrvatske vatrogasne zajednice stiglo je iznimno vrijedno priznanje dugogodišnjem članu DVD-a Slano, Matu Bujaku. Naime, u Osijeku je u petak 4. svibnja, na svečanoj Skupštini Hrvatske vatrogasne zajednice Bujaku uručena „Povelja za životno djelo“ s likom Đura Deželića. To je najveće i najprestižnije

priznanje koje se dodjeljuje osobi koja je svojim dugogodišnjim radom i djelovanjem u DVD-u postigla uspjehe, odgovorno i savjesno odrađivala povjerene zadaće i doprinosila vatrogasnoj zajednici za njezin boljitak i razvijanje. Bez sumnje je nagrada stigla u zaslužne ruke i u zaslužnu zajednicu pa je stoga ova Povelja ujedno i priznanje svim članovima DVD-a Slano. Uz Matu Bujaka, svečanosti su nazočili i zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Primorje Ivo Franušić, predsjednik DVD-a Slano Nikša Bianki i predsjednik Vatrogasne zajednice DNŽ Miše Miloslavić. Sve čestitke Matu Bujaku i njegovim „vatrenim“ kolegama, a DVD-u sretan 60. rođendan. Uz iskrene čestitke, želimo im dugo mirno ljeto i što manje intervencija na požarištima. Lj.Š.

dine kroz Primorje voditi nova brošura, koju je tiskala TZO, a koja će upućivati na sigurne obilaske okolnih mjesta pješačenjem i biciklima na za to označenim stazama. Ljepote i prednosti Dubrovačkog primorja u odnosu na druge turističke destinacije, TZO je predstavila na road-show-u u Olomoucu, Brnu i Linzu u sklopu turističkog predstavlja-

nja TZ Dubrovačko - neretvanske županije. Budući je na predstavljanju pokazan veliki interes za ovaj dio Hrvatske, u TZO ne sumnjaju kako će ove sezone na naše plaže stići znatno veći broj gostiju u odnosu na prošlo ljeto. LJ.Š.

PROSLAVA ZAŠTITNICE ŽUPE DUBROVAČKE

Blagdan Gospe od Obrane NA PROSLAVI blagdana Gospe od Obrane, zaštitnice Župe dubrovačke koji je obilježen prošle nedjelje okupio se veliki broj vjernika iz svih općinskih župa. Jutarnje misno slavlje predvodili su fratri franjevci i dominikanci nakon čega je kolona krenula ispred crkve u Mandaljeni prema Dupcu. Tradicionalna procesija okupila je veliki broj Župljana i gostiju iz drugih općina, koji su u molitvi koračali do crkve Gospe od Obrane na Dupcu. Svečanu misu na Dupcu predvodio je don Robert Ćibarić, župnik Brgata i Postranja i ravnatelj Caritasa dubrovačke biskupije, dok su popodnevnu misu predvodili Isusovci.

OBILJEŽEN BLAGDAN SV. FLORIJANA U ČILIPIMA

Pokazna vježba uz Dan vatrogasaca POVODOM DANA VATROGASACA i njihovog zaštitnika Sv. Florijana prošlog je tjedna ispred Moto kluba Dvije Rote u Čilipima održana vatrogasna vježba u kojoj su sudjelovali članovi svih konavoskih vatrogasnih postrojbi. Pred načelnikom Lukom Kordom i predstavnicima Zračne luke Dubrovnik pokaznu vježbu su izveli vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Konavle i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Čilipi te aerodromski vatrogasci. Zajedničkom vježbom i kasnijim druženjem vatrogasci, gosti i uzvanici obilježili su blagdan Sv. Florijana.


28

CRNA KRONIKA

9/5/2012

ZATEČENI S ULOVOM OD 130 KILOGRAMA RIBE

Kod Molunta uhićeni talijanski ribari U TERITORIJALNOM moru Republike Hrvatske južno od Molunta u petak, 4. svibnja oko 14.30 sati u protuzakonitom ribolovu zatečena je talijanska ribarica na kojoj su se nalazili zapovjednik i četiri člana posade, svi državljani Italije. Ribarica, na kojoj je pronađeno 130 kilograma izlovljene ribe, je prepraćena u luku Gruž, a zapovjednik i posada su uhićeni i dovedeni u Postaju pomorske policije Dubrovnik zbog sumnje u počinjenje prekršaja iz Zakona o morskom ribarstvu odnosno Zakona o strancima. Po završetku prekršajne obrade oni će uz optužni prijedlog bit dovedeni u Prekršajni sud u Dubrovniku.

OPTUŽENI ZA DOVOĐENJE U OPASNOST ŽIVOTA I IMOVINE

Trojac benzinom pokušao zapaliti Karocu PROVEDENIM kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da su tri muške osobe, starosti od 22 do 24 godine, počinile kazneno djelo dovođenja

u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom u pokušaju. Naime, kako javljaju iz PU Dubrovačko - neretvanske, u petak

U UVALI BRIJESTA IZRONILI TRI PROTUPODMORNIČKE MINE

Izronili tri mine RONIOCI Specijalne jedinice policije u suradnji s pirotehničarima izronili su tri neeksplodirane protupodmorničke naprave ‘Mousetrap. Naime, temeljem dojave građanina ronioci su u uvali Brijesta u Općini Ston, pronašli i izronili tri neeksplodirana eksplozivna sredstva. Kako javlja policija, radi se o protupodmorničkim eksplozivnim napravama tipa „Mousetrap” bez upaljača, svaka težine 30 kg, koje su pohranjene u sigurnosni kontejner do uništenja.

4. svibnja, oko 3 sata, nakon zaprimljene dojave da tri muške osobe narušavaju javni red i mir ispred jednog ugostiteljskog objekta u Ulici bana Josipa Jelačića u Dubrovniku, policijski službenici ih nisu zatekli na mjestu događaja. Međutim, njih trojica su se ubrzo vratili, odnosno nakon što su na benzinskoj postaji kupili kanister benzina, izašli iz vozila, a jedan od njih je s kanisterom benzina krenuo prema ugostiteljskom objektu kada mu je policijski službenik izdao zapovijed da ga odloži na tlo. On se oglušio i prolio dio benzina ispred ulaza objekta, nakon čega je uhićen, kao i ostala dvojica te su dove-

deni u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. Alkotestom im je izmjereno od 0,69 do 1,37 promila alkohola. Zbog lakših ozljeda, jednom od trojice osumnjičenika je pružena liječnička pomoć. Kako neslužbeno doznajemo, trojac je pokušao zapaliti narodnjački klub “Karoca”. P o završetku kriminalističkog istraživanje trojica osumnjičenih su predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, nakon čega su 5. svibnja, u popodnevnim satima, dovedeni u Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku gdje im je određen istražni zatvor.


29

9/5/2012

PROMETNA NESREĆA KOD ČISTOĆE

REAGIRANJE NA TEKST ‘NAVABILI NAROD PA IH IZIGRALI’

Kako smo to mi

‘preferirani’? Kombi proklizao i završio na boku NA KRIŽANJU ulica Put republike i Vladimira Nazora u ponedjeljak, 7. svibnja oko 6.50 sati dogodila se prometna nesreća kada je kombi marke KIA Pregio, proklizavši u zavoju, probio zidić i završio na boku u obližnjem zelenilu. Kako saznajemo iz PU dubrovačko-neretvanske, vozač je naknadno zatražio liječničku pomoć, a kao uzrok se navodi skliska prometnica.

U SEDAM DANA 14 PROMETNIH NESREĆA

Troje ozlijeđenih u Opuzenu ČAK 14 prometnih nesreća evidnetirala je Pu dubrovačko-neretvanska na prometnicama naše Županije. U njima je jedna osoba teže, a sedam lakše ozlijeđeno. U prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju, 6. svibnja, oko 10.15 sati u Opuzenu, jedna osoba je teže, a dvije su lakše ozlijeđene. Naime, 76-godišnjak je upravljao osobnim vozilom, dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se kolnikom D-8, kada je dolaskom do raskrižja zbog nedovoljne udaljenosti udario u osobno vozilo, kojim je ispred njega u istom smjeru upravljala 53-godišnjakinja, a koja je bila u fazi zaustavljanja. U ovoj prometnoj nesreći 71-godišnja putnica je teže ozlijeđena, dok su 53-godišnja vozačica i 15-godišnji putnik, iz drugog vozila, lakše ozlijeđeni.

U POSLJEDNJEM broju tjednika duList u tekstu „Navabili narod pa ih izigrali“ spomenuto je ime obitelji Laptalo u krivom kontekstu. Iz teksta ostaje nejasno po kojem kriteriju je obitelj Laptalo bila „preferirana“ od strane Grada Dubrovnika. Osjećamo se povrijeđeno i ugroženo jer ništa od Grada Dubrovnika nismo dobili osim onoga što nam je ponuđeno i što su dobili i ostali. Već se devet godina bavimo ruralnim turizmom i profesionalno pristupamo poslu. Za vrijeme bivše i sadašnje vlasti su gosti dolazili i svakog smo prihvaćali raširenih ruku. Tako i sadašnje izaslanike Grada Dubrovnika, nebitno jesu li HDZ ili HNS ili SDP, jer danas je svatko turist. Od Grada Dubrovnika dobili smo poticaj od 20 tisuća kuna jer imamo legalno registrirano OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) i radimo osam godina. Na manifestaciji „Uskrs u Primorju“ na Mrčevu je pet obitelji iz Mrčeva izabrano za poticaj. Kako smo kasnije doznali, niti jedna nažalost nije bila registrirana. A kako smo pročitali članak u tadašnjem tisku kako Grad Dubrovnik potiče sva OPG na području gornjih sela koji uredno obavljaju svoj posao, mi smo se prijavili bez ikakvih veza. Odobreno nam je 20 tisuća kuna za naš registrirani OPG i sredstva su nam isplaćena na žiro račun. Stoga ne znam na kojoj osnovi nas netko preferira? Grad Dubrovnik je u nekoliko navrata imao večeru u našoj konobi, ali nam je sve uredno plaćeno na žiro račun. Svim obiteljima u gornjim selima je bilo ponuđeno da odrade tu večeru, ali nitko osim nas to nije bio voljan. Kad je bilo otvaranje vodoopskrbnog sustava u Riđici, svima je ponuđeno napraviti domjenak, ali su iz Grada Dubrovnika na kraju nas zadnje zvali. Mi smo odradili taj posao i to nam je uredno plaćeno. Samo mukotrpnim radom ja i moj muž smo došli do svega što danas imamo. Prvi otkaz u OTP banci je dobio moj suprug koji nije htio uzimati vojnu mirovinu i s dvoje djece smo ostali na ulici. Počeli smo od jednog sobička, a danas imamo konobicu koju smo mukotrpno izgradili. Za vrijeme prošle vlasti nisam se kao neki moji sumještani obogatila preko noći. Nije mi mogla niknuti ni kuća trokatnica za godinu dana dok se istovremeno gradila škola na Gromači. Ja svoju kuću gradim dvanaest godina i polovično sam je završila. Nisam u nijednoj stranci niti sam pristaša ikakve političke opcije. Ničim se nisam okoristila o Grad Dubrovnik, a prava koja sam iskoristila bila su mi legalno ponuđena. Nije moj problem što netko ne želi raditi. Željka Laptalo

Redakcija duLista ovom prilikom se ispričava obitelji Laptalo na dovođenju u krivi kontekst.


30

VAŠE VIJESTI

9/5/2012

KAKVU SLIKU O SEBI NUDI ‘LUKA DUBROVNIK’, PRAVO JE PITANJE ZA R

Šezdeset i pet t Bezbroj je nezaboravnih sjećanja na naše očeve, braću i rođake kojima smo kao djeca nosili marende i usput se divili veličanstvenim brodovima koji su dovozili putnike iz cijelog svijeta sa svim koloritom njihovih jezika, garderobe i običaja. Sjećanja su to na naša zapošljavanja u Luku, koja je uvijek širom otvarala vrata djeci svojih radnika ŠEZDESET I PET godina u životu „prosječna čovjeka“ nudi sliku dobrodržećeg gospodina (može i gospođe, svejedno je) koji je upravo stekao „zasluženu mirovinu“ od tri tisuće kuna za četrdeset godina neprekidna rada, počastio kolege koje su mu darovale sliku s motivima njegova Dubrovnika, a direktor uručio ručni sat uz nekoliko prigodnih riječi zahvale i najboljih želja. Grad mu je osigurao pravo na besplatan „Libertasov“ pokaz, obližnji market omogućio popust od 10% na svu kupljenu spenzu utorkom, stekao je on i trajnu osobnu iskaznicu, jeftinije karte za kazališne predstave (opet utorkom), i tako dalje, i tako bliže. Ovako, otprilike, stoje stvari sa šezdesetpetogodišnjakom, umirovljenikom. No, kakvu sliku o sebi nudi poduzeće koje traje šezdeset i pet godina, pravo je pitanje za radnike „Luke Dubrov-

nik“ d.d. Dubrovnik koja ove godine bilježi šezdeset i pet godina postojanja. Priznat ćete, radi se o godišnjici kojom se mogu pohvaliti tek rijetki, a dodatnu težinu joj daje kontinuitet djelovanja koji nije narušen ni teškim ratnim razaranjima u kojima je uništena i spaljena gotovo cijela lučka imovina, a kompletna dokumentacija (čak i radne knjižice!) nestala u sivilu ratnog pepela.

SJEĆANJA Šezdeset i peti rođendan našega poduzeća budi u nama, njezinim radnicima, bezbroj nezaboravnih sjećanja na naše očeve, braću, rođake (pojedine obitelji su kumulirale preko tristo godina radnog staža u luci) kojima smo kao djeca nosili marende i usput se divili veličanstvenim brodovima koji su dovozili putnike iz cijelog svi-

jeta sa svim koloritom njihovih jezika, garderobe i običaja. Sjećanja su to na naša zapošljavanja u Luku, koja je uvijek širom otvarala vrata djeci svojih radnika, kreditirala kupnju stanova, financirala gradnju općedruštvene rive, davala pozajmice ostalim gra-

dskim poduzećima... Sjećanja su to i na nezaboravna sindikalna putovanja, vježbe pružanja prve pomoći , noćne akcije „Ništa nas ne smije iznenaditi“. Bilo je tu i sakrivanja iza grmova oleandra i uskakanja kroz prozore kako „strašni Ban“ ne bi registrirao na-

VAŠE VIJESTI je rubrika osmišljena kao prostor našeg tjednika i web portala u kojemu možete objavljivati svoje vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma. Možete nam ih slati kroz predviđeni formular rubrike „VAŠE VIJESTI“ na našem portalu www.dulist.hr ili poslati poštom na našu adresu: dulist d.o.o, Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik. Napominjemo da poštom poslane materijale ne vraćamo!


31

9/5/2012

RADNIKE!?

ti je godina, tek Šezdeset i peti rođendan našeg poduzeća obilježavamo u okolnostima njegova najuspješnijeg poslijeratnog poslovanja, u okolnostima kada će vrlo skoro postati veliko gradilište na kojemu će nići suvremeni putnički terminal sa svim sadržajima koje imaju slične svjetski ogledne luke

ša zakašnjenja na posao. A, što je, tek, s urnebesnim Zborovima radnih ljudi, „viškovima“ po tromjesečnim obračunima, nabavkama zimnice, lučkim malonogometnim klubom, priganjem ribe za marendu, vatrogasnom postrojbom s komandirom Senom na čelu kolone???!!!

RATNE I TRANZICIJSKE GODINE Šezdeset i peti rođendan našeg poduzeća sjeća nas na teške ratne godine u kojima je većina radnika

bila mobilizirana, a ostali obavljali sve poslove oko funkcioniranja jedinog slobodna puta za osiguravanje elementarne egzistencije ratom izmučenog stanovništva Grada u okolnostima potpunog okruženja. Sjećamo se i desetak teških poratnih tranzicijskih godina u kojima smo jedva preživljavali, a istovremeno bili prisiljeni primjenjivati i fizičku silu kako bismo očuvali svoje poduzeće i svoja radna mjesta. Sjećamo se, dalje, i svojih preminulih kolega, onih koji su odselili, koji su kao „tehnološki višak“ morali napustiti svoju firmu.

Posebno rado spominjemo sve one koji u poznim godinama, s manje ili više zdravlja i sredstava, provode svoje zaslužene umirovljeničke dane u krugu obitelji ili u domovima za starije osobe. Šezdeset i peti rođendan našeg poduzeća obilježavamo u okolnostima njegova najuspješnijeg poslijeratnog poslovanja, u okolnostima kada će vrlo skoro postati veliko gradilište na kojemu će nići suvremeni putnički terminal sa svim sadržajima koje imaju slične svjetski ogledne luke. Našoj luci nisu potrebne „umirovljeničke povlastice“ kojima se kiti njezin vršnjak s početka priče jer je ona danas najatraktivnija udavača na dubrovačkom poslovnom polju, a čijeg su potencijala itekako svjesni i investitori i političari.

BEZ SENZACIONALIZMA Vjerojatno se pitate - što je to motiviralo male dioničare „Luke Dubrovnik“ da sačine ovaj mali literarni uradak, koji ne može biti posebno atraktivan jer je bez senzacionalističkog naboja, dapače, nekako je retro, na tragu staromodnog, nostalgičnog, nekome i patetičnog? Motivirala nas je iskrena zah-

valnost prema poduzeću koje desetljećima osigurava kruh svagdašnji tisućama stanovnika ovog prelijepog grada, a istovremeno je velika svjetska pozornica koja nam daje osjećaj kako se nalazimo u samom centru svijeta. Slika ovog „mladog šezdesetpetogodišnjaka“ je i u mislima naše djece i unučadi koja kao slikari, novinari, informatičari, pomorci, kuhari, prosvjetari, znanstvenici, konobari, vrhunski sportaši, studenti, đaci...“trbuhom za kruhom“ jezde po svjetskim morima, po Zagrebima, Osjecima, Mostarima... Na sreću, ponajviše ih je ovdje, u samom Dubrovniku, pa se nadamo da će i njima netko odškrinuti vrata kako bi nastavili dokersku tradiciju svojih djedova, očeva i majki. Nazdravimo, na kraju, našem slavljeniku, on je to, itekako, zaslužio! Sretan šezdeset i peti rođendan poduzeću „Luka Dubrovnik“ uz najljepše želje za što uspješnijom budućnošću na dobrobit svog stanovništva njezina Grada, a i šire. Hajde, Branko, potegni onu prigodnu (mi ćemo ti se pridružiti) - „Lijepo ime „Luka“, „Luka“, Bog je živio...“ Srdačan pozdrav iz Gruža. Udruga malih dioničara „Luka Dubrovnik“ d.d. Dubrovnik


32

DUPLERICA

9/5/2012

II. FOTOMARATON U ORGANIZACIJI FOTOKLUBA MARIN GETALDIĆ

U potrazi za pobjedon PIŠE: BALDO MARUNČIĆ/ SNIMILA: NORA NOVAK

FOTOMARATON, natjecanje u fotografiranju na zadane teme za srednjoškolce s područja Dubrovačko-neretvanske županije u organizaciji Fotokluba Marin Getaldić održan je u vruće i posjetiteljima Grada zakrčeno subotnje jutro na ulicama grada. U natjecanju koje se održava već drugu godinu za redom sudjelovalo je ukupno trideset učenica i učenika iz osam srednjih škola s područja županije. - Prošle godine odaziv je bio nešto veći, pedesetak srednjoškolaca, a ovaj put nam se odazvalo tridesetak natjecatelja. Neke srednje škole često imaju nadoknadu subotom, čini mi se da je dio učenika i zbog toga bio spriječen sudjelovati ove godine, jer škole odluče nadoknađivati nastavu dva dana prije – kaže nam Mario Miličević iz Fotokluba.

INSPIRACIJA, SREĆA I DOBRA TEHNIKA Natjecatelji su imali zadatak u vremenu od 9 do 13 sati uz pomoć svojih fotoaparata odgovoriti na ovogodišnjih osam izazovnih tema: Odrazi, Četveronožni

gospari, :), E moja gospođa, Razmišljam ekološki (valjda), Teške boje, Svijet sijena i To je ljubav. Sudionici ovog zanimljivog natjecanja su se tek kratko mogli odmoriti i osvježiti ispred Kneževog dvora, dobiti upute za nastavak fotomaratona i opet – na sunce tražiti onaj najupečatljiviji kadar koji će im donijeti pobjedu. - Prije svega, potrebni su inspiracija, malo sreće i dobra tehnika. Oni najsnalažljiviji će znati iskoristiti svoje vrijeme – ističe Miličević. Klub inače broji oko 150 članova, od toga pedesetak aktivnih, jer neki su se učlanili zbog sudjelovanja u raznim fotografskim tečajevima i izložbama koje ovaj klub redovito održava. Tajnik Fotokluba Marin Getaldić Marko Asić kaže kako ih je bilo strah da će gužva od kruzera stvoriti nered i mladim natjecateljima, ali kasnije se ispostavilo da im to nije bila nikakva prepreka. Posebno je pohvaljen trud srednjoškolaca iz Blata i Korčule, kojima ni ranojutarnje putovanje nije zasmetalo u sudjelovanju na fotomaratonu. Stručni ocjenjivački žiri nagradit će tri natjecatelja po ukupnom

zbroju bodova, kao i najuspješnije natjecatelje za svaku od osam tema. Onaj najuspješniji osvojit će vrijednu nagradu - fotoaparat

Canon EOS 1100D, dok će drugoplasirani i trećeplasirani osvojiti poklon bon u iznosu od 1000 kuna i 500 kuna u butizi Stra-


33

9/5/2012

nosnom fotografijom

dun Fashion. Imena dobitnika vrijednih nagrada doznat će se 19. svibnja, za kada je najavljena i skupna izložba

odabranih radova u auli Sveučilišta u Dubrovniku. Istog dana bit će održan i novi fotografski tečaj u tri trosatna predavanja.


34

FELJTON

20 GODINA POSLIJE

9/5/2012

Mržnja, pljačka i u Na cjelokupnom području bivše Općine Dubrovnik, od Prevlake do Pelješca, u rušilačkom srpsko-crnogorskom pohodu, od ukupno 27.633 kuće i stana oštećeno je njih 13.900. Od tog broja u najtežu kategoriju oštećenja uvršten je 2.071 stambeni objekt, koji je spaljen ili u potpunosti uništen NAKON OSLOBAĐANJA privremeno okupiranih dijelova bivše Općine Dubrovnik u svibnju, i novih razaranja tijekom lipnja 1992. godine, iznova se trebalo suočiti s posljedicama bezumne rušilačke i pljačkaške srpsko - crnogorske agresije. Do sada sam nešto više pisala o stradanju spomenika kulture na gradskom području, a posebno o neprijateljskom uništavanju zaštićene spomeničke baštine, a manje o razaranjima privremeno okupiranih dijelova dubrovačkog područja. Premda su vijesti o razmjerima stradanja redovito dolazile u Grad, izravni susret sa surovom stvarnošću nikoga nije mogao ostaviti ravnodušnim.

POPIS RATNE ŠTETE Ogromne štete prouzrokovane ratnim razaranjima na civilnim i gospodarskim objektima dubrovačkog područja iznova svjedoče o neprimjerenoj uporabi vojne sile, mržnji i želji za pljačkom kao osnovnim pokretačima agresije. Tako je prema podacima Komisije za popis i procjenu ratne štete, iz veljače 1993. godine, ustupljenim od strane Zavoda za obnovu Dubrovnika, na cjelokupnom području bivše Općine Dubrovnik, od Prevlake do Pelješca, u rušilačkom srpskocrnogorskom pohodu, od ukupno 27.633 kuće i stana oštećeno je njih 13.900. Od tog broja u najtežu kategoriju oštećenja uvršten je 2.071 stambeni objekt, koji je spaljen ili u potpunosti uništen.

U ratnim razaranjima Konavala, od ukupno 3.222 oštećeno je 2.468 stambenih objekata; na području Dubrovnika, od ukupno 23.572 objekta oštećeno je 11.164, a na području Stona od 839 objekata njih 268. Iznimno teška razaranja, u kojima je uništeno i spaljeno više od polovice postojećih stambenih objekata, doživjela su mnoga naselja: Gruda, Čilipi, Zvekovica, Brgat, Sustjepan, Osojnik, Slano i druga naša mjesta. U dubrovačkom Primorju ukupno je uništeno i oštećeno 1.396 stambenih objekata, od čega 525 kuća pripada u najteže kategorije oštećenja, budući su u potpunosti uništene i spaljene. Najveća razaranja u zapadnom dubrovačkom Primorju zabilježena su u selu Lisac gdje su zapaljena 34, te u Dolima i Zaton Dolima 48, a u Smokovlanjima i Visočanima po 23 stambena objekta. Na području Slanog, prema procjeni Komisije, za obnovu 450 oštećenih stambenih objekata, trebalo je osigurati više od 42. milijuna DM. O stanju u dubrovačkom Primorju svjedoči i primjer sela Dubravice u kome je od 20 kuća njih 19 s podrumima i pratećim objektima zapaljeno i uništeno.

Nakon oslobađanja Župe dubrovačke, koju je neprijatelj i nakon toga nastavio sustavno razarati, zatečeno je preko 300 spaljenih objekata, 1000 djelomično oštećenih, i samo stotinjak kuća pošteđenih od potpunog uništenja. Slično stanje bilo je i sa župskim hotelima koji su prije rata brojili 5079 kreveta, od kojih je gotovo 4000 opljačkano i uništeno.

SUSTAVNO RAZARANJE Pored napuštanja domova prognanici s dubrovačkog područja, prema anketi DERCa (Dubrovački elektronički računski centar) provedenoj 1991., ostavili su u njima imovinu u vrijednosti od oko 3.890.000.000,00 DM (Vrijednosti su izražene u novčanim jedinicama koje su bile uobičajene u službenoj uporabi za vrijeme agresije). Ujedno, na meti agresora našli su se i brojni gospodarski objekti i hotelski kapaciteti u kojima je smještaj potražilo protjerano i izgnano stanovništvo s privremeno okupiranih dijelova dubrovačkog područja. Potpuno su opljačkani, spaljeni i uništeni objekti “Dubrovačkih podruma”, Zračne luke u Čilipima, Luke Gruž, ACI marine u Komolcu, hotelima u Platu, Mlinima i Srebrenom, hotelu “Libertas”, “Belveder”, “Imperial”, hotelima HTC “Dubrava Babin kuk”, hotelu “Admiral” u Slanom i brojnim drugim. Najveća oštećenja i razaranja nesumnjivo

Premda su vijesti o razmjerima stradanja privremeno okupiranih dijelova dubrovačkog područja redovito dolazile u Grad, izravni susret sa surovom stvarnošću nikoga nije mogao ostaviti ravnodušnim. Ogromne štete svjedoče o neprimjerenoj uporabi vojne sile, mržnji i želji za pljačkom kao osnovnim pokretačima agresije


9/5/2012

uništavanje PIŠE: VARINA JURICA TURK, kustosica Muzeja suvremene povijesti

su pretrpjeli turistički i ugostiteljski objekti. Pred agresiju područje dubrovačke općine raspolagalo je smještajnim kapacitetom od preko 55.000 kreveta, čiji se broj okupacijom dijela

područja i prije rušenja u ratnim djelovanjima smanjio na svega oko 9.000. O razmjerima neizravne ratne štete pretrpljene u turizmu najbolje govori podatak o padu broja ost-

varenih noćenja s predratnih preko 5 milijuna, na oko 650 tisuća u 1991. godini.

UNIŠTAVANJE GOSPODARSTVA Uz potpuno uništenu aerodromsku zgradu i opljačkanu opremu dubrovačka zračna luka pretrpjela je ratnu štetu od preko 40 milijuna DM, a porušena i spaljena gruška luka oko 25 milijuna DM. Dubrovačkim javnim poduzećima, „Libertas“, „Vrtlar“, „Vodovod“ i „Čistoća“, počinjena je velika materijalna šteta od oko 20 milijuna DM. Po pojedinačnim prijavama ratne štete poduzeća i tvrtki s područja bivše općine Dubrovnik iz 1994./95., koje je obrađivao Zavod za obnovu Dubrovnika, ona iznosi ukupno oko 500 milijuna DM, od čega na poduzeća i tvrtke otpada 284.481.998,00 DM, a na hotele 208.564.287,00 milijuna njemačkih maraka. Iznošenjem samo malog dijela podataka o ratnim razaranjima na dubrovačkom području, nastojala sam čitatelje podsjetiti na karakter agresora i agresije čiji je glavni pokretač bila mržnja, pljačka i uništavanje. Pripremajući njegovo konačno protjerivanje s hrvatskog juga, Hrvatska vojska u sklopu planova za akciju “Tigar”, krajem lipnja vrši novo pregrupiranje svojih snaga. Glavna zadaća bila je potpuna deblokada Grada i osiguranje dubine oslobođenog prostora čime bi se stvorili uvjeti za daljnje napredovanje prema Konavlima. Ova akcija je otpočela u ranim jutarnjim satima 1. srpnja 1992. godine djelovanjem zrakoplova Hrvatske vojske po neprijateljskim položajima u zaleđu Dubrovnika.

Samostan u Pridvorju, foto Božidar Gjukić, Zbirka fotografija MSP F 3067


36

KULTURA

9/5/2012

OTVORENA IZLOŽBA AMERIČKOG FOTOGRAFA STEVEA MCCURRYA

Ljepota kriz PIŠE: MARKO GILJAČA / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

FOTOGRAFIJE velikog svjetskog autora Stevea McCurrya dubrovačka publika od ove subote može pogledati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Na otvaranju izložbe okupio se veliki broj posjetitelja koji su se s divljenjem susreli s iznimnim opusom američkog fotografa koji već desetljećima sa izraženim senzibilitetom i majstorstvom svjedoči poprištima mnogih međunarodnih i građanskih sukoba.

UGROŽENI PROSTORI - Djelo Stevea McCurrya primjer je nesvakodnevnog angažmana na afirmaciji vrijednosti i ljepote kriznih područja globusa. Autor ostvaruje sublimne prikaze ugroženih prostora i ljudi, is-

tičući njihove unutarnje potencijale, njihov vitalitet - kazao je Antun Maračić o opusu Stevea McCurrya. Autor je fotografirao događanja u Burmi, Šri Lanki, Bejrutu, Kambodži, na Filipinima, u Zaljevskome ratu te ratu na području bivše Jugoslavije, a više se puta vraćao u Afganistan i Tibet.

NIZ SVJETSKIH NAGRADA Izložba predstavlja 159 fotografija većeg formata, među kojima je i jedna od najpoznatijih ikad snimljenih fotografija, portret anonimne afganistanske djevojčice iz 1984. a može se i pogledati film ‘Potraga za ‘afganistanskom djevojčicom’ iz 2002. go-

PREDSTAVLJENA ZBIRKA PJESAMA DIANE BRKIĆ

Posveta djedu Naziv zbirke „SR 111“ zapravo je registarska oznaka broda moga djeda. Broda na kojem sam odrasla! Puna je sjećanja na ljeta koja sam provela u Sobri. Stoga je ova zbirka posveta mom djedu koji je umro. Nakon toga je barka izvađena na kraj i propala je SREĆOM pjesme Diane Brkić nisu ostale skrivene u buralu, već su u zbirci „SR 111“ objavljene i predstavljene prošlog pe-

tka u hotelu „More“, prizivajući sjećanja na mljetska ljeta, more, djeda i barku, ali i ljubavne proplamsaje satkane u poeziju.


37

9/5/2012

znih područja globusa dine, koji dokumentira traženje i pronalazak njegovog proslavljenog modela 18 godina kasnije. Steve McCurry je rođen 1950. godine u Philadelphiji, a diplomirao je na Koledžu za umjetnost i arhitekturu pensilvanijskog Sveučilišta. Nakon završetka

studija dvije godine radio je u novinama, a potom kao slobodnjak odlazi u Indiju. Član je agencije Magnum Photo od 1986. godine. Radove je objavio u svim važnijim svjetskim časopisima, a stalni je suradnik časopisa National Geographic. Dobitnik je

brojnih nagrada, među kojima i one za novinskog fotografa godine (1984.) koju dodjeljuje Američko udruženje novinskih fotografa (NPPA). Iste je godine osvojio i četiri prve nagrade Svjetskog udruženja za novinsku fotografiju (World Press Photo) te

je jedini fotograf u povijesti kojemu je to pošlo za rukom. Također, dvostruki je dobitnik Nagrade Olivier Rebbot. Izložba nazvana „Trenutak nezaštićenosti“ ostaje otvorena do 17. lipnja, a za građane Dubrovnika ulaz besplatan.

- Dosta dugo pišem pjesme, mogu se pročitati i na internetu, a nedavno sam ih pokazala jednom prijatelju. Zamolio me da ih odnese gosparu Matu Jeriniću. One zvao i rekao mi da bi ih trebalo objaviti i „bilo bi grehota da ostanu u buralu“ - kazala je Diana Brkić.

Večer u kojem su njene pjesme predstavljene, glazbom je upotpunila „mljetska ekipa“ klapa „Kurenat“, vokalna solistica Milka Modrinić - Roko i na klavijaturama Silvio Market, dok je o poeziji Diane Brkić govorio Mato Jerinić. mg/zp

i moru Prva je to zbirka poezije dubrovačke autorice Diane Brkić, koju je i samim nazivom posvetila sjećanju na svoje djetinjstvo i odrastanje uz djeda na Mljetu. - Sam naziv zbirke „SR 111“ zapravo je registarska oznaka broda moga djeda. Broda na kojem sam odrasla! Puna je sjećanja na ljeta koja sam provela u Sobri gdje su me djed i baka odgojili do 14-e godine i odlaska u srednju školu. Taj brod je bio pojam za mog djeda koji je bio ribar i

svakog bi jutra s njim isplovio na more. Stoga je ova zbirka posveta mom djedu koji je umro. Nakon toga je barka izvađena na kraj i propala je. Moje su pjesme pokušaj da se ostavi trajni sjećanje na njega i brod - kazala je Diana Brkić. Zbirka donosi niz od dvadesetak pjesama sa zavičajnom tematikom, ali i ljubavne pjesme pa autorica ističe da bi Marjan Ban rekao da je to „poljoprivredno - ljubavna“ zbirka.


38

KULTURA

9/5/2012

IZLOŽBA O RESTAURACIJI VRATA PALAČE SPONZA Zašto je važno što su vrata Sponze restaurirana? Ona su jedino mjesto gdje možemo vidjeti grb Dubrovačke Republike prikazan u javnom prostoru. S druge strane, voditi računa o obnovi ovih vrata, kao i svih drugih objekata baštine, determinira nas kao društvo i građane ovog grada u odnosu prema onom najvrjednijem što imamo

Vratio se čavlima ocrtani grb Republike PIŠE: MARKO GILJAČA / SNIMILA: NORA NOVAK

OBNOVLJENA vrata Sponze ponosno su postavljena na ulazu u palaču i svojim prepoznatljivim čavlima ocrtanim grbom Dubrovačke Republike nakon pola tisućljeća od postavljanja zasjala starim sjajem. Tim povodom prošlog je petka otvorena izložba na kojoj su prikazane sve faze rada i konzervatorsko - restauratorski zahvati izvedeni u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, koji su pod vodstvom Romane Jagić trajali od travnja 2010. do travnja 2012. godine.

ULAZ U MEMORIJU GRADA - Dugi niz godina se promišljala obnova i restauracija vrata od Sponze, jer potiču iz prve polovice XVI. stoljeća kada je i počela gradnja palače po projektima inženjera Paskoja Miličevića. Sponza je uvijek bila sjedište držav-

nih, javnih i obrazovnih institucija i niza društvenih događanja u skoro 500 godina svog postojanja. Od 1952. godine ovdje je sjedište, nekoć Historijskog, pa Povijesnog i danas Državnog arhiva u Dubrovniku, kojeg mi Dubrovčani s punim pravom i ponosom nazivamo Dubrovački arhiv. Zašto je važno što su vrata Sponze restaurirana? Ona su jedino mjesto gdje možemo vidjeti grb Dubrovačke Republike prikazan u javnom prostoru. S druge strane, voditi računa o obnovi ovih vrata, kao i svih drugih objekata baštine, determinira nas kao društvo i građane ovog grada u odnosu prema onom najvrjednijem što imamo, što treba cijeniti i po svaku cijenu sačuvati. Ova vrata na određeni način to simboliziraju - kazao je ravnatelj Arhiva Ivo Venier, podsjetivši kako se u Sponzi čuva kompletan arhiv Republike, svakako jedan od najuređenijih i najbolje sačuvanih starih arhiva, usporediv s

onima u Beču, Veneciji i Carigradu.

MI SMO UVIJEK TU Uputio je posebnu zahvalu djelatnicima Hravtskog restauratorskog zavoda koji su radili na obnovi vrata, djelatnicima Konzervatorskog zavoda u Dubrovniku koji su motrili taj proces i Društvu prijatelja dubrovačke starine koje je cijeli projekt obnove financiralo. - Mi smo u Društvu prijatelja

sretni i ponosni što smo imali priliku sudjelovati u jednom ovakvom projektu kroz koji se ispunjava svrha i smisao našeg postojanja. Poznajući našu baštinu, bit ih još, bit će potrebe i mi smo uvijek tu da bi te potrebe pomagali i podupirali - kazao je Denis Orlić ispred Društva prijatelja dubrovačke starine. Izložbu je u kao izaslanik ministrice kulture Andree Zlatar Violić otvorio ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinand Meder.


FELJTON

9/5/2012

39

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Kronika župe Čilipi Od nastanka čilipske vodi se kronika koja je pravo vrelo informacija o tadašnjim društvenim događajima, vremenskim nepogodama, strahovima koji su mučili zajednicu i svemu onomu što je kroničar mislio da je važno pribilježiti

PIŠE: BOŽO LASIĆ

SVE Do 1746. godine župa Čilipi je pripadala

ganju sve one agrotehničke mjere s kojima danas

morem, a narod su dizali u vojnike. Također, te

župi Cavtat, pa je zbog veličine cavtatske župe bilo

raspolažemo pa mu je vremenski čimbenik bio

iste godine „Učini strašan vjetar, koji je trajao

i po ćetiri kapelana koja su obilazili župu. No, upravo

dominantan faktor u poljoprivrednom proizvo-

48. ura. Učini veliku štetu osobito na maslinama,

te godine, 1746. došao je dubrovački biskup Angelo

dnji. Kad čitate sve tekstove, počinjete ozbiljnije

tako da ih nije trebalo brati.“

Franchi u pohod cavtatskoj župi i donio odluku o

razmišljati o globalnom zatopljenju ili zahlađe-

granicama sadašnje župe Čilipi i župe Cavtat.

nju, uviđajući kako su i u tom vremenu bile raz-

Odmah po nastanku nove čilipske župe započele su se voditi matične knjige, a nešto kasnije i

ličite vremenske nepogode i oscilacije koje nisu

SVJEDOČANSTVA STRAŠNIH DOGAĐAJA

uobičajene za određeno doba godine.

kronika. Ta Kronika, kao i svaka druga, je pravo

Tako je 1855 zabilježeno u kronici: „Pada ve-

Često puta čujemo kako je to „nekada dobro

vrelo informacija o tadašnjim društvenim doga-

lika kiša i bude na polju blata sve do Komajske

bilo“, kako su ljudi bili bolji, društveniji pa možda

đajima, vremenskim nepogodama, strahovima

ulice, pak i do peče Crvikove. Spasove mijena je

i pošteniji, ali evo strašnog događaja iz davne

koji su mučili zajednicu i svemu onomu što je

daždilo 8 dana, što učini silnu štetu u polju. Na

1861. godine koji baš ne potvrđuje te i slične

kroničar mislio da je važno pribilježiti. No, kako

30. prosinca 1855. bila je u Dubrovniku proce-

konstatacije: „Nadjoše na „Maloj Zvekovici“ za-

je kronika pisana s jasnom namjerom kao osta-

sije zbog kolere.“

klanu Maru Vlaha Gjurovića iz Močića noseću

vština budućim naraštajima, uvijek je potrebno

Danas bi nam bio blizak i sljedeći zapis iz

od 7,5 mjeseca, sa njezinim sinom, koji su po

biti na oprezu da nije autor nešto namjerno zane-

1857. godine kada kroničar piše kako vlada veliki

noći hodili zajedno doma iz Cavtata“. Da bi te

mario ili pak napisao. Čilipsku kroniku vodili su

strah u narodu „jer se govorilo, da će se zemlja

iste 1861. 25. travnja Ivo Kravić našao Stanu

svećenici te iste župe.

sastati s jednom zvijezdom, koja će užeći cijelu

pok. Antuna Alage utopljenu u kamenoj gustije-

Europu.“ Isto tako se navodi kako je cijelu godinu

rni Mišića „uvezanu užem kočetnijime (tvrdi ko-

kišilo, te kako su žene od velike zime žele u mod-

nop od kozje dlake) i jednim velikim kamenom.“

rinama. Ovo je vrlo zanimljivo ako se uzme u

Stravično, složit će te se, jedno ubojstvo ravno

obzir da se žito žanje u srpnju, te biti obučen u

scenariju Jacka Trbosijeka koji će dvadesetak go-

Čilipi su tada bile izraziti poljoprivredni kraj

modrinu koju Konavoke oblače zimi uistinu jest

dina kasnije operirati po ulicama Londona. Može-

koji je obilovao maslinama, lozom i posijanim

neuobičajeno, odnosno govori nam o zimskom

mo samo zamisliti kako je ova naša mala zajed-

žitnim poljima pa je i razumljivo zašto su se

nepogodama koje traju i u ljetnom periodu. Nada-

nica proživljalava ovakve događaje koji su se kas-

kroničari često puta bavili vremenom, koje je bilo

lje navodi se i godina 1858. i mjesec siječanj kada

nije godinama prepričavali.

značajni čimbenik u određivanju uroda od tih

je bilo malo vode, radi velikog leda i suše.

VREMENSKE OSCILACIJE KROZ POVIJEST

„Godine 1862. u 6. mjesecu bila mnogo kišljiva,

poljoprivrednih proizvoda, koji su trebali prehra-

Kroničar bilježi i strah zajednice 1859. od rata

tako da je voda provalila na brdu u kuću Šilježara

niti stanovništvo. Tada seljak nije mogao znača-

koji je imala Austrija s Francuskom i Pijamontom

u Šilješcima i udavila oko 60. grla sitne stoke (ova-

jno utjecati na rodnost, jer nije imao na raspola-

pa kroničar kaže: „Francuski su brodovi prolazili

ca i koza) i svinja. Ukućani su se jedva spasili“. Za svetoga Nikolu 1862. kroničar bilježi kako se jedna lađa sa 16 osoba potopila kod Lokruma „i svi se potopiše samo jedan mali ispliva.“ Potom 1864 imamo „veliku sušu“, koju su najviše osjetila brdska sela, tako da su morali dolaziti po vodu pod „vodeni kuk“ (izvor između Gabrela i Drvenika). Zaključimo, kažemo kako novinari volu pisati o senzacionalističkim vijestima kao što je ubojstvo, elementarna nepogoda, pronevjera itd., a sve to rade radi čitatelja koji to vole čitati, ali zar i ovi naši kroničari ne pišu o istim ili barem sličnim vijestima dokazujući kako vremenska distanca ništa značajno ne mijenja?


40

ULICAMA MOGA GRADA

9/5/2012

Pregled tjedna iza nas ZAPISAO: BORIS NJAVRO

PUNO TOG se iz događalo u onom prošlom tjednu! Valja nam se prisjetit. Prvo smo kao slavili Praznik rada, „prvi maj“ rekli bi nekad davno. Očito više nikom nije do slavlja u ovoj zemlji gdje su prava radnika dovedena u gore stanje od onog prije stoljeća i više, kad se prvi put radnici pobuniše. Na prvi svibnja, s razlogom, jer taj dan je i blagdan Svetog Josipa Radnika. U Gradu se ne zbi baš ništa. Tek Pilari za se učiniše grah i veselicu. Čak ni janjci se nisu okretali kao nekad. Gradske vlasti zaboraviše svoj puk počastit. Kontra mnogih gradova širom Hrvatske. Tek smo se spomenuli kako je naš Andro u one dane pred izbore prije tri godine častio grahom sve živo. Valjda će opet dogodine, pred nove izbore. Suludi, divlji, rekli bi „liberalni“ kapitalizam vlada svijetom. Globalna diktatura kapitala kuca i na naša vrata. Tog prvog svibnja prisjetili smo se i Bljeska, sjajne vojne pobjede Hrvatske vojske. A dan iza i zločina u Borovu selu. I iznova slušali okorjele četnike kako oni tada, te ’91 - ve, nisu imali pojma ni o čemu. Nakon svega kao ona pjesmica; „Živ, živ, živ, nitko nije kriv!“

A onda, dalje redom trećeg svibnja obilježismo opet u tišini Dan novinara! Još davno zapisa veliki pisac Ivo Andrić nešto što vrijedi i danas; „Nije budala onaj tko ne zna čitat, već onaj koji misli kako je sve što pročita istina!“ I novinarstvo nam je došlo do dna.

ISTA PRIČA - NOVI KONTEKST Dovoljno je samo vidjet tko i kako sve piše. Pa i ovdje u Gradu. Priča mi jedan stariji gospar kako je isti novinar pisao i potpisao tekst o bijegu njegova brata preko mora barkom do Italije pedeset i neke, prvi put prije 30 godina i opet nedavno, tek promijenivši razlog tog čina. U prvom tekstu nekad davno napisao je kako je brat ovog dragog gospara protivnik ondašnjeg sistema, anti komunist i što sve ne. Nedavno pak, puno tog je iz svog prvog teksta prepisao, tek kao razlog naveo kako je tada, kad je pobjegao te pedeset i neke, bio vizionar koji više nije mogao trpjet komunistički sistem. Takvo nam je i današnje novinarstvo, lako prilagodljivo svim promjenama. I na usluzi vlasti. Svakoj.

NA ZIDU ULICE OD PUČA, PORED ŠIROKE, JOŠ SU SLIKE GOSPARA IVA GRBIĆA KAO SPOMEN NA 6. PROSINCA 1991. GODINE

Ipak ugodna vijest stiže tog dana iz Zagreba. Nagradu za istraživačko novinarstvo, dakle ono najhrabrije i iscrpljujuće, dobio je naš sugrađanin na radu u Index - portalu Ilko Ćimić. Svaka čast. A počeo je s prvim tekstovima u prvim brojevima Dubrovačkog lista, kao klinac. Čestitam mu, podsjetim ga, a on će mi: „Sjećam se naravno, davnih vremena i pokojnog Jože Vlahovića... i kako sam došao u redakciju Du lista, pitao si me “a što bi ti radio?” Kažem ti “ja bi malo pisao o kulturi i sportu”

a ti mi onda opali tišketu iza glave i reče “Oš k..ac! Ideš ti sa mnom u politiku!” Eto druže, tako je počelo... hvala tebi!“ Još kad bi konačno našao vremena, skupio volje i hrabrosti, te napisao nešto o tome što Konzum radi po Župi dubrovačkoj, te kako im nitko nit’ smije, nit’ može ništa, pa ni sanitarna inspekcija, bio bi nam još draži. I za kraj iz prošlog tjedna, četvrtog dana svibnja, godišnjica odlaska našeg nekadašnjeg „velikog vođe“ kojeg se još mnogi spominju rado. Ma, ne spominju se


41

9/5/2012

s, pa opet kroz Široku

ZANIMLJIVA FOTKA SNIMLJENA U GRADU, U PAUZI SNIMANJA FILMA “SUTJESKA”, A NA NJOJ SVE ZNANI LIKOVI; LIJEPA ELIZABET, “VELIKI VOĐA” KOJI JE ZAGLEDA DOLIKA U DEKOLTE, JOVANKA KOJOJ JE SVE SMIJEŠNO I RIKI KOJI MIRIŠE CVIJEĆE i ne prisjećaju čeljad tog vremena zbog ideologije i politike, pa ni zbog „velikog vođe“, već zbog kakve takve socijalne sigurnosti, koje je u ova naša današnja vremena sve manje. Stoga iz arhive evo jedna fotka sa znanim likovima, snimljena baš u Gradu u pauzi snimanja filma „Sutjeska“! Toliko o tjednu iza nas. Nešto kao onaj sjajni „Pregled tjedna“ TV Nove.

NASE U ĐIR ŠIROKOM

ŠIROKA, PRAZNA U NEKE RANE JUTARNJE SATE I ZNANI LIK, NJEN ČISTAČ TONĆI JONJIĆ

Ajmo na se u đir ulicama. Naravno, ostajemo još u Širokoj. Na onoj strani ove široke ulice gdje je zgrada raznih događanja zadnjih godišta i godišta. Zgrada kotara Grad. Zapravo, uz sjećanja Igora idemo dalje. Tamo gdje je danas pošta, do rata, ovog za sada zadnjeg Domovinskog, bila je velika butiga „Beko“. U nedostatku pravih originalnih Levisica, koje su nekad u ona vremena

imali samo sinovi pomoraca i švercerke iz Barija, tamo smo kupovali „zamjenske“ rebatinke il’ rebe - Lee Coper! E sad se kao ne spominjete njih!? Sjetit će te se bar one sjajne reklame kad one zgodne cure udaraju po … stražnjicama! Jel’ se tako službeno kaže za guzice? Dalje na rubu Široke i spoju sa ulicom Od puča živi godištima veliki slikar i obilježje Grada gospar Ivo Grbić. Istina, on doma ide iz poprečne Od puča, al’ s balkona gleda na Široku. I još uvijek na zidu svoje kuće ponosno drži kolekciju slika tog suludog dana, 6. prosinca 1991. kad je sve to izgorjelo od granata. Kao spomen na taj dan i za podsjećanje naših turista i susjeda s istoka, posebno onih iz Crne Gore, da se ne zaboravi. A onda preko u nastavak i gornji dio Široke… do kantuna i butige koju smo zvali, htjeli to priznat ili ne nakon svega, „kod Crnogorca“! Butiga od robe gdje se znalo nać’ finih stvari.


42

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

9/5/2012

MB ‘AP SVETI VLAHO’ Podaci o brodu: Tip broda: Supramax, izgrađen: 2009. u Vijetnamu, nosivost: 53.414 DWT, duljina: 190 m, širina 32,26 m, dubina 17,5 m, glavni stroj: MAN B&W GS50 MC-C, snaga: 9480 KW/127 rpm, brzina: 14,5 knots. Članovi posade Zapovjednik: kap. Lukša Martinović, upravitelj stroja Đuro Capor, I. časnik palube Vicko Vojvodić, II. časnik stroja Zlatko Vuleša, II. časnik palube Mate Matić, II. časnik stroja Miho Salatić, III. časnik palube Stanko Letica, III. časnik stroja Vido Rudenica, glavni kuhar Mato Radoje, vođa palube Marjan Glavan, brodski mehaničar Frane Lučin, brodski električar Damir Matulić, kormilari: Branko Borlak, Ljubo Matić, Ivica Bilić, Antun Obadić, Mišo Stojanović, konobar Ivo Hrdalo, pomoćni konobar Joško Grljušić, pripravnik Karlo Bašić.


43

9/5/2012

Slobodna plovidba 1.

AP ARGOSY

U luci Port Kembla, slijedi Indija

2.

AP ASTAREA

31.5. stiže u Chittagong

3.

AP DRŽIĆ

Plovi za Inchon (14.5.)

4.

AP SVETI VLAHO

U luci Sriracha, slijedi Koreja 14.5.

5.

CITY OF DUB.

U luci UST Luga, slijedi Ghent 11.5.

6.

IMPERIAL

Plovi za Zhoushan (10.5.)

7.

LIBERTAS

24.5. stiže u Lianyungang

8.

MIHO PRACAT

Plovi za Potrbury (10.5.)

9.

OLUJA

U luci Ulsan

10.

ORSULA

U luci Wilmington, slijedi Morehead City

11.

PETKA

U luci Taranto

12.

SVETI NIKOLA I

Plovi za Ulsan (26.5.)

13. Z A G R E B

U luci UST Luga

Služba za teške terete 14.

ATLANT FRAUKE

U luci Antwerpen

15.

ATLANT TRINA

U luci Marghera

Služba za obalnu plovidbu 16.

ŠIPAN

U luci Limassol

www.dulist.hr


44

MALI OGLASI

9/5/2012

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u Dulistu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u Dulistu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB AUTOMOBILI PRODAJEM Alfa Romeo 166 2,4 jtd ful oprema. Kontakt: 095 9011 635 PRODAJEM Mazdu 323 F, 1.5 benz., 65 kw, 86 000 kilometara, godina proizvodnje 2001., boja tamno plava metalik, klima, centralo zaključavanje, električni podizači prozora, radio+CD. Kontakt: 099 2191 259 PRODAJEM Fiat Punto 1.2, 44 kw, kilometraža 63 000, godina proizvodnje 2002.(reg.2003.) Kontakt: 099 321 2216 PRODAJE se Polo Classic 1.4 ,‘97 god, preso 106 000 za 20 000 kn. Kontakt: 095 902 80 22 PRODAJE se Volvo 940, ’91. god. Reg. do 7./2012. U odličnom stanju. Cijena 2000 eura. Kontakt: 091 423 0031 ili 092 253 1689 ili 020 773809 PRODAJEM Citroen C - croser, 12 mj. 2009. g., registriran do kraja godine. Prešao samo 18000 km. Moguće preuzimanje leasynga i zamjena za manji auto. Kontakt: 098 9211 995 PRODAJEM Audi A4, 1.6. 1996. god. Ugrađen plin, atestiran do 2016. godine. Registriran do 06/ 2102. U odličnom stanju. Cijena: 3500 eura. Kontakt: 099 3513 117

POSLOVNI PROSTOR IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR (180 M2) U ULICI DR. A. ŠERCERA, BIVŠI “LUXUS” - AUTO DJELOVI. KONTAKT: 099 216 2546

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE se garsonijera sa dva kreveta na Nuncijati i dvosoban stan u Župi Radovina / Župa dubrovačka. Kontakt: 098 185 8891 ili tel: 412-087 IZNAJMLJUJEM stan od 65 kvadrata u Komolcu. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 969 9751 TRAŽIM namješten stan u Dubrovniku na duže razdoblje! U starom gradu ili negdje u blizini. Stan veličine cca. 70m2 (najam 400 eura). Kontakt: 098 136 8 664 TRAŽIM stan do 40m2 na duže razdoblje u Dubrovniku (prednost Stari grad, Lapad, Gruž). Kontakt: 095 827 5790 IZNAJMLJUJEM poslovna prostor u Gružu-kancelariju, 16 m2. Kontakt: 098 860 799 HITNO! Zaposlena djevojka traži jednosoban stan ili garsonijeru u

blizini Grada, Gruž, do 1500 kn! Kontakt: 098 176 7593 PAR traži jednosoban stan ili garsonijeru na 1-2 godine na području grada, 1.500 kn plus režijeKontakt: 092 254 93 77 HITNO tražim jednosoban ili dvosoban stan na području grada najam do 3 000 kn. Kontakt: 091 951 17 97 CAVTAT, iznajmljujem tijekom sezone kompletno novouređeni stan (55m2) i studio apartman (29m2), pogled more. Kontakt: 099 365 12 65 Iznajmljujem garažu. Može kao poslovni prostor cca. 40 m2 sa sanitarijama i uredskim prostorom u Župi ( Mlini, Popolica). Kontakt: 09803440630 NEKRETNINE PRODAJEM dvokatnu kuću u uvali Brna na Korčuli, 200 m2 stambenog prostora, veličina parcele cca 500m2. Cijena vrlo povoljna. Blizu mora i uz glavni put. Kontakt: 091 724 10 04 GRADJEVINSKO zemljište, prvi red do mora, 593m2, uknjiženo, asfalt, telefon, voda i struja, 5m do plaze, 10m do mora. Predviđena kanalizacija pored placa, dozvoljena gradnja do oko ukupno 150m2. Trstenik, Pelješac. Cijena 120000 eura. Kontakt: 00381 64 7048972 PRODAJA stana, Nađ dom, N. Mokosica, 60 m2, dvije spavače sobe i dnevni boravak s otvorenom kuhinjom - šankom, loggia, prvi vlasnik, papiri 1/1., može kredit. Cijena - dogovor. Kon-

takt: 098 969 9146 ZAGREB - Dubec, okretište tramvaja, 3 soban stan na 4 katu, kompletno namješten prodajem. Cijena 1500 eur/m2. Kontakt: 098 1806 252 MOTOCIKLI PRODAJEM Liberty 50, godina proizvodnje 2006. (kolovoz), registriran do ožujka 2013. Plavi. Napravljen veliki servis. Plavi. Cijena 6500 kn. Kontakt: 098 9149 376 PRODAJEM Piaggio x7, 2008. godište. Napravljen veliki servis. Crni. Cijena prava sitnica. Kontakt: 095 147 2009 PRODAJEM Piaggio Beverly 500, godina 2008, prešao 17 800 km, crne boje, za 30 000 kn. Kontakt: 098 474 143 PRODAJEM Piaggio Beverly 300, prešao 4500 km, godina 2011., tamno plave boje, maksimalno očuvan za 30 000 kn. Kontakt: 098 474 143 PRODAJEM skladišno - garažni prostor od 72m2. Kontakt: 099 196 5796 OPREMA Prodajem Electrolux hladnjak star 2. god, radi preseljenja. Tipa ENB 34933, samostojeći, kombinirani, ne ledi, sive boje. Cijena po dogovoru. Kontakt: 092 253 1689 ili 020773809 POSAO Čovjek orkestar, One men band tražim posao u hotelu ili restoranu, slobodan od 11.05. -


45

9/5/2012

16.09. Kontakt: 091 505 06 78 GLAZBENI duo, klavijaturist i pjevačica, pjeva širok repertoar domaće i strane glazbe. Tražimo posao na terasi restorana ili hotela od 29.06.- 26.08. Kontakt: 091 505 06 78 DIPL. ing. građevinarstva traži posao u struci na području Dubrovnika i okolice. Kontakt: 099 514 91 88 TRAŽIM posao, čistim apartmane, peglam, sređujem kuće i čuvam starije osobe. Kontakt: 099 835 98 70 PODUZEĆE “Newrest Dubrovnik” d.o.o. sa sjedištem u Zračnoj luci Dubrovnik traži kuhara i kuharice sa iskustvom. Kontakt: 773 308 ili 098 345 762 TRAŽIMO djevojke za rad u “Awaiz shopu” (odjeća i obuća) u Starom gradu. Potrebno znanje stranog jezika i osnove rada na računalu. Kontakt: 091 466 6336 TRAŽIMO sezonske radnice za rad u suvenirnici u Cavtatu. Kontakt: 091 5182 689

TEHNIKA PRODAJEM 2 dvd za auto naslonjače. Kontakt: 095 9011 635 PRODAJEM psp. Kontakt: 095 9011 635 PRODAJEM original igru za PSP GTA Liberty city stories. Cijena 80 kn. Kontakt: 098 454 279 PRODAJEM dubinomjer (fishfinder) u boji Garmin C 400 sa dvofrekventnom sondom (400 m). Novi 20% ispod cijene. Kontakt: 098 161 1134. USLUGE Ozbiljna ženska osoba traži posao na području Župe čišćenje kuća, apartmana i sl. Kontakt: 095 811 64 25 ŽENSKA osoba čuvala bi dijete vrtičke ili školske dobi u svome stanu, s velikim ograđenim dvorištem.(Lapad). Kontakt: 091 523 9331 ČISTILA bi apartmane u jutarnjim satima u Dubrovniku. Kontakt: 091 500 1028

BURZA RADA KUHAR/ICA Poslodavac: Rok prijave: Mjesto rada: Telefon: Broj traženih radnika: Način zaposlenja: Uvjeti radnog mjesta:

PASTA RAGUSA-DBK 15.5.2012 Dubrovnik 098/233247 1 određeno SSS, poželjno iskustvo a rad je u konobi Atlantic

ISKUSAN tesar - zidar. Radio bi sve građevinske poslove, adaptacije i popravke. Samostalan. Kontakt: 095 862 8599 BRZO i povoljno vršim sve u sluge šivanja (raznih popravaka i sl.) Lapad. Kontakt: 092 288 3296 MLAĐA ženska osoba traži posao u poslijepodnevnim satima, čiš-

ćenje kuća, apartmana, stanova. Kontakt: 098 9007 428 Grafički dizajner s radnim iskustvom radi prijelom stranica (knjige, flyer, brošure...) i priprema za tisak, obrada slika na računalu, dizajniranje potsjetnica, plakata i sl.). Kontakt: 091 558 9911

HUMANITARNI PRILOZI IVANI ŠVARC pomoć za rehabilitacijsku terapiju u TERMAMA SELCE uplatili na OTP-banku tk.r.br.3203480017. Obitelj Mare Galjuf 1.500 kn Obitelj se svim srcem zahvaljuje i blagosljiva.

DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK Amatersko športsko društvo PIC, Malonogometna ekipa F.A. LINĐO, dar djeci Doma 1.000 kn, generacija VTŠ 69. Dubrovnik, umjesto cvijeća za pok. Ivana Skoka prilaže 1000 kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro račun Doma broj: 2390001-1100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax 416-706. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima.

“DVA SKALINA” - UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U spomen na pok. supruga, Lina Beg uplaćuje 100 kn, u spomen na dragu Miu Klečak umjesto cvijeća 200 kn prilaže Ankica i Ivica Lucić, u spomen na dragu prijateljicu Miu Klečak, obitelji Barbieri i Masle prilažu 300 kn, Marina Missioni Barišić prilaže 300 kn. Udruga srdačno zahvaljuje na prilozima. Udruga DVA SKALINA


46

SPORT

9/5/2012

KRAPIĆ, PREMUŠ, RADU ILI SEMAN? koje navodno izdašnim financijskim ponudama vabi Primorje EB, Pavličević je odgovorio kako ne zna koga Primorje zove. - Stanje je jasno. Dobud je pod ugovorom, što je u startu nemoguće. Bušlji je istekao ugovor, ali mi smo već razgovarali i mi ćemo uskoro naći zajedničko rješenje kako bismo ga zadržali. On želi ostati jer mu tako odgovara iz više razloga. S Vićanom ćemo uskoro razgovarati i izraziti želju da ostane. Istina je da mi imamo tri vrlo mlada i perspektivna golmana, ali to nikako ne znači da se zbog toga želimo odreći usluga Frana Vićana - kazao je Pavličević. Ugovori su pri kraju Paulu Obradoviću, Nikoli Janoviću te treneru Veselinu Đuhu, a Pavličević je uvjeren da svi ostaju u Dubrovniku.

Jug traži sidruna JUGAŠI traže novog sidruna za predstojeću sezonu, a najizglednija su imena četvorice vrsnih vaterpolista. Među imenima koji se spominju su igrač Primorja Ivan Krapić (1989.), Riječanin na ‘privremenom radu’ u Jadranu iz Herceg Novog Danijel Premuš (1981.), Rumunj iz zagrebačke Mladosti Cosmin Alexandru Radu (1981.) te Dubrovčanima već poznati Slovak, bivši Jugaš Lu-

kas Seman (1987.), koji je ovu sezonu zabilježio odlične predstave za mađarski Eger.

VRAĆA SE BOŠKOVIĆ Ono što je javnosti poznato je da se nakon dvije sezone Miho Bošković vraća doma, u Juga. Tu informaciju potvrdio je i predsjednik prvaka Hrvatske Ivo Pa-

PALA JE ODLUKA

Vićan odlazi u Primorje Odluka je konačna. Jug ostaje bez golmana Frana Vićana koji na dvije sezone odlazi u Primorje Erste banka i to nakon šest godina što je čuvao mrežu Jugašima. Vićan po drugi put napušta Gruž, prvi put to je bilo početkom 90-ih kada je otišao u zagrebačku Mladost te sada, kada odlazi u Primorje. No, čini se da je situacija komplicirana i za druga dva jugaša, i to Andra Bušlju i Paula Obradovića koji još uvijek nisu potpisali novi ugovor, a za oba dvojicu zainteresirano je Primorje.

vličević gostujući u jednoj radijskoj emisiji. Pavličević je komentirao netom završenu sezonu koju su Dubrovčani okrunili naslovom prvaka Hrvatske. Na pitanja što će se dogoditi s Bušljom, Vićanom i Dobudom

- Janović je pokazao u finalnoj seriji da je bio igrač prevage i da nam treba. S Paulom moramo definirati uvjete i želimo da ostane, a o promjeni trenera ne razmišljamo - bio je jasan predsjednik VK Jug Ivo Pavličević.


47

9/5/2012

IZABRANI NAJUSPJEŠNIJI SPORTAŠI ŽUPANIJE

Laureati Joković i Telesmanić MARO Joković i Anđela Telesmanić izabrani su za najuspješnije sportaše na prošlotjednoj sjednici Dubrovačko - neretvanske županije za 2011. godinu.

Izvršni odbor Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije izabrao je sljedeće laureate: - najuspiješnija ženska športska nada Marijana Vlahinić TK Dubrovnik - najuspiješnija muška športska nada Toni Šegedin Tk Forteca Korčula - nauspiješnija športašica Anđela Telesmanić JK Dubrovnik 1966 - najuspiješniji športaš Maro Joković VK Jug C.O. - najuspiješnija ekipa JK Dubrovnik 1966 - najuspiješnija momčad VK Jug C.O. - nauspiješniji trener Elvis Fatović VK Jug C.O. - najuspiješniji savez Jedriličarski savez Dubrovačko-neretva-

nske županije Također dodijeljene su Nagrade Zajednice športa Dubrovačko neretvanske županije za 2011. godinu: - za životno djelo pojedinačno Zdravko Vučičević športski dje-

latnik iz Metkovića - za obljetnicu kluba ili udruge nije dodijeljena nagrada jer nije bilo valjane nominacije - za iznimno športsko dostignuće Sreten Radović, košarkaški sudac iz Dubrovnika

NA MEĐUNARODNOM MITINGU NASTUPILO 34 JUGAŠA

Rezultat plivača u drugom planu PLIVAČKI KLUB JUG sudjelovao je u subotu i nedjelju na međunarodnom

- Iskoristili smo priliku i odveli u Split naše najmlađe članove. Nažalost,

mitingu „Grdelini Sveti Duje“ za plivačice i plivače do 11 godina. U Splitu

nismo mogli računati na 10-tak najboljih koji su u svojim župama u

je na dvodnevnom natjecanju nastupilo preko 300 plivačica i plivača iz

Lapadu i Gružu imali - pričest. Ipak, mogu biti zadovoljan činjenicom da

Hrvatske i Slovenije.

su svi u Splitu odlično plivali, popravili osobne rekorde. Medalje su ovaj put bile u drugom planu - objašnjava Andrej Drobac, glavni trener u

BELLEVUE - OPATIJA (7:7)

Kolo prije kraja zadržali vodstvo ŽELJKO VUKČEVIĆ je desetak sekundi kraja i izjednačio na 7:7 i donio Bellevueu protiv Opatije vrijedni bod koji mu osigurava čelnu poziciju na tablici 1B HVL. Ako belvijaši uspiju u zadnjem kolu u Sisku pobijediti šestoplasiranu Sisciju, osvojit će naslov prvaka. Golove za Ballevue postigli su: Vukčević 3, Tomislav Rudinica 2, Ivo Begović 1, Marino Fatović 1. Tablica:1. Bellevue 27 , 2. Galeb MR 27 ,3. Opatija 26, 4. Delfin 20 , 5. Zadar 1952. 19 , 6. Siscia 13 , 7. Zagreb 10 , 8. Salona 8. Raspored 14. kolo: subota, 12. svibnja: Opatija - Zagreb, Zadar 1952. - Delfin, Salona - Galeb MR, Siscia - Bellevue

Plivačkom klubu Jug. U Splitu su za PK Jug plivali: Andrija Bandur, Maro Banić, Lovro Borovina, Đivo Damić, Fran Garvan, Leo Gojan, Boris Ivaniš, Nikola Kolanović, Pietro Kralj, Petar Kuzman, Nedjeljko Ljuban, Leo Ljubenko, Ante Matijević, Erik Prce, Maro Ristić, Ilar Savinović, Robert Soko, Luko Stahor, Ivan Špetić, Maroje Ursić, Filip Zalović, Niko Zrilić, Luka Zvono, Zrinka Benić, Leonarda Butigan, Nikol Đuho, Mihaela Đuho, Kristina Hanzier, Mihaela Hapan, Petra Ivaniš, Laura Lončarić, Marija Majić, Katarina Matović i Katarina Nenadić pod vodstvom trenera Gordane Kostić, Ivana Bilića i Andreja Drobca.


48

SPORT

9/5/2012

PREDVODIO IH SVJETSKI PRVAK MARIO CIPOLLINI

Talijanski cikloturisti promoviraju Grad

brovnika kao i Tončiju Dragobratoviću iz Prometne policije koji su nam “olakšali” organi-

U ORGANIZACIJI Hrvatskog biciklističkog saveza, Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije i talijanskog sportskog lista La Gazzetta dello Sport organizirana je biciklističko - rekreacijska utrka Dubrovnik - Doli Dubrovnik. S ciljem promocije biciklističkog športa i turističke destinacije, šezdesetak cikloturista, predvođeni svjetskim prvakom Mariom Cipollinijem, u subotu su odvezli utrku od Dubrovnika preko Tr-

stenog, Majkova, Dola i natrag do Dubrovnika. - Dubrovnik je prekrasan grad i čuven u svijetu. Ovom manifestacijom želimo približiti biciklizam domaćim ljudima, a ujedno pokazati svijetu atrakcije Dubrovnika i njegove okolice - kazao je svjetski biciklistički prvak Mario Cipollini. - Zahvaljujem Ivu Dragiću iz Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije i Siniši Žakuli iz Turističke zajednice grada Du-

zaciju ove utrke - kazao je predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza Ivica Gržinić.


49

9/5/2012

EUROPSKI JUDO KUP ZA KADETE

Ragužu 7. mjesto u Berlinu MATEJ RAGUŽ, član Judo kluba Dubrovnik nastupio je protekle nedjelje s judo reprezentacijom Hrvatske na Europskom kupu u Berlinu. U kategoriji do 90 kg bio je slobodan u prvom kolu, a u drugom kolu je pobijedio prvaka Nizozemske-Leslie van de Meera. Nakon toga u borbi za ulazak u polufinale izgubio je od vrlo jakog predstavnika Rusije Vorobyev Aleksandra. U repasažnim borbama za brončanu medalju pobijedio je Austrijanca Alexander Willnauera. Nažalost, nakon toga je izgubio od Francuza, ali je dvjema pobjedama uspio ostvariti odličan plasman 7. mjesta. Dan ranije u Berlinu je nastupio i Paulo Buterin iz JK Dubrovnik 1966 te je nakon 2 pobjede i 2 poraza ostao bez plasmana u kategoriji do 55 kg. Buterin je pobijedio Nijemca Collina Kaphengsta i Bjelorusa Mikitu Barysevicha, ali gubi od Crnogorca Jusufa Nurkovića i Rusa Rustama Babbuchieva.

PH U JUDU ZA MLAĐE KADETE

Zlato za Pera Tuku DUBROVAČKI judaši nastupili su proteklog vikenda na Prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete i kadetkinje održanom u Rijeci. Najveći uspjeh postigao je mladi član JK Konavle - Cavtat Pero Tuka osvojivši zlatnu medalju i naslov prvaka Hrvatske u kategoriji preko 73 kg. Mlađi kadeti Judo kluba Dubrovnik vratili su se s četiri medalje iz Rijeke. Do finala je došao Petar Puljić koji je nakon četiri pobjede u finalu nažalost izgubio od judaša iz Požege te osvojio srebrnu medalju do 42 kilograma. Brončane medalje su osvojili Mihaela Stjepović (-57 kg), Antonio Đerek (-73 kg) i Luka Gudelj Velaga (-46 kg), dok je Tomislav Raguž (-50 kg) izborio 5. mjesto. Brončanu medalju izborila je i Iva Oberan (-44 kg) iz JK Župa Dubrovačka, dok je njena klupska kolegica Petrunjela Pavić (-40 kg) zaustavljena na korak do medalje i izborila 5. mjesto. Članovi JK Ura Nage izborili su dva plasmana na 5. mjesta: Antonija Pešel (+63 kg) i Nikša Vukas (+73 kg).

KOŠARKAŠI DUBROVNIKA SVLADALI SONIK U GOSTIMA

Pobjeda vrijedna o(p)stanka KOŠARKAŠI DUBROVNIKA u utakmici u kojoj su se hvatali za slamku spasa u izravnom okršaju za opstanak svladali su u Zadru Sonik Puntamiku s 71:63 (četvrtine 13:17, 17:21, 19:15, 14:18). Slavljem usred Jazina Dubrovčani su domaćina poslali u niži rang natjecanja, a sebi osi-

gurali dodatne kvalifikacije, doigravanje za ostanak u A-1 ligi. U redovima Dubrovnika najbolji su bili nedavna pojačanja Bizaca sa 18 i Petković sa 17 koševa, a kod domaćina Šarlija sa 17 i Čakarun sa 16 koševa. U 10. kolu Dubrovnik je u utakmici bez većeg značaja domaćin Kvarneru.


50

9/5/2012


9/5/2012

51


52

duList IN

MODA BY ~ ANDREA ZVONO ~

9/5/2012

Zlatno d Svečano je bilo na modnoj reviji i dodjeli diploma talijanske škole mode i dizajna Callegari, gdje sam se predstavila s dvije zvonolike haljine koje je nosila Domenica Žuvela

PROŠLOG četvrtka u Splitu okupile smo se sve polaznice škole Callegari i imale modnu reviju i svečanu dodjelu diploma. Predstavile smo kreacije na temu „Zlatno doba Holly-

wooda“ kao i jednu kreaciju po želji. Sudjelovala sam tematskom lepršavom zvonolikom haljinom bijele boje koju krase čipka i beneton materijal, dok sam drugu kreaciju po želji osmislila vrlo slično bijeloj. Također je prepoznatljivog zvonolikog kroja s jednim volanom, ali upečatljivo kraljevsko plave boje s elementima žute. Uz modnu reviju nastupale su i plesačice iz Splita, a modnu reviju nosile su manekenke iz modne agencije Kristina, dok je voditeljica bila Ana Gruica.

DIVNA DOMENICA Prilika je ovo da Vam predstavim Domenicu Žuvela, koja je bila moj model u ovoj večeri. Uistinu divna cura na kojoj su moje zvonolike kre-


9/5/2012

53

doba Hollywooda

acije zasjale tijekom modne revije. Nadam se kako ćemo je imati priliku vidjeti i upoznati na nekom od budućih modenih eventa u Dubrovniku. Na kraju, nakon što mi je diploma talijanske škole mode i dizajna Callegari (modni kreator-stilist) napokon u rukama, a za mnom su brojne revije po Dubrovniku i šire, te su mnoga poznata imena bila u mojim kreacijama, vrijeme je za idući korak. Naravno butik te revije i snimanja. I dalje mi je cilj oblačiti cure sa stilom, a o svemu ću Vas i dalje izvještavati na stranicama duLista.


54

duList IN

9/5/2012

MAKEDONSKA GLAZBENA ATRAKCIJA

Kočani svirali za turiste video kamere i mobiteli, svi su htjeli zabilježiti trenutak nastupa romskih glazbenika, a neki su i zaplesali. Inače, Kočani orkestar noć prije je održao koncert u Lazaretima, a u subotu su očito odlučili počastiti Dubrovčane još jednim nastupom.

Kočani orkestar, jedna od najcjenjenijih makedonskih etno gypsy brass atrakcija, ove je subote zasvirao i na ulicama grada, točnije u ulici Svetog Dominika na ulazu u Porat. Neumorni romski glazbenici oduševili su okupljene slučajne prolaznike, domaću i stranu publiku. Vadili su se fotoaparati,

BITCHBLACK U LAZARETIMA

Razuzdani u ritmu DJ Kowalskog Vrući ritmovi pojačani bass linijama i dubokim beatovima bili su prava poslastica ljubiteljima elektronske glazbe koji su se ove subote našli u Lazaretima. Zagarantiran provod pružio je berlinski producent i DJ Alexander Kowalski. Bio je to dugi po redu party povodom obilježavanja dvanaeste godišnjice projekta “BitchBlack”.


TOUR DE PJAT

9/5/2012

55

Kuhanje počinje izborom namirnica Kako odabrati najbolju namirnicu, pitanje je o kojem ovisi uspjeh vašeg kuhanja. Stoga pročitajte savjete o izboru najbolje peradi, govedine i ribe

USPJEŠNO KUHANJE - od najjednostavnijeg do najsloženijeg - ovisi o pažljivo odabiru sastojaka i njihovoj ispravnoj pripremi. Danas ćemo pričati o tome kako odabrati najbolju namirnicu.

BRANKO KUSOVAC

djelomično bila smrznuta. Hrana i uzgoj mogu utjecati na boju kože i okus mesa.

SAVJET ZA KUPNJU GOVEDINE

KUPOVANJE PERADI Većina je ptica koje se mogu naći u trgovinama konvencionalno uzgojena, a takve ptice redovito imaju blag okus. Ptice uzgojene na otvorenom, koje su skuplje, punijeg su okusa zbog raznolike prehrane i slobodnih uvjeta kretanja. Pri odabiru ptice provjerite je li pakiranje zatvoreno i neoštećeno te da nema promjena boje kože, znakove ozeblina na koži. Bez obzira je li riječ o svježoj ili smrznutoj ptici, potražite dobro oblikovanu, zaobljenu perad svijetle boje, jednolično obojene kože bez mrlja. Koža bi svježih ptica trebala djelovati vlažno, ali ne mokro, mokra koža može značiti da je ptica

KAKO ZNATI DA JE RIBA SVJEŽA? Oči bi trebale biti pune, vlažne, jasne i izbočene. Izbjegavajte ribu mutnih, suhih, smežuranih ili upalih očiju. Škrge bi trebale biti čiste, crvene i sjajne, bez znakova sivila ili tragova sluzi. Tijelo bi trebalo biti čvrsto, glatko i prilično kruto, ne mlohavo i mekano. Koža bi trebala biti sjajna i vlažna na dodir, ne suha ili mutna. Sva bi prirodna obilježja i obojenja trebala biti jasno izražena. Na primjer, barbun bi trebao biti jarko ružičasto crven, a losos blistavo srebrn.

Premda će se dob životinje od koje meso potječe te način uzgoja i prehrane odraziti na mesu. najbolja će govedina mirisati svježe i imati čisto meso ne prejarke boje. Meso bi zelenkastosive nijanse i neugodna mirisa trebalo izbjegavati. Da biste omogućili jednoliko kuhanje, potražite odreske jednake debljine i one koji imaju vlažnu, svježe prerezanu površinu. Izbjegavajte meso koje je na dodir sluzavo. Uvijek provjerite rok upotrebe. Posniji dijelovi traju dulje nego masni jer mast užegne

www.brankokusovac.com prije nego se meso pokvari. Uvijek vrijedi kupiti najsvježije i najkvalitetnije meso, ali da biste kupili organski uzgojenu govedinu ili onu koja potječe od posebno finih vrsta poznatih po sočnom mesu, morate biti spremni i platiti malo više. Ovo isto važi i za teletinu.


56

VAŠA PUTOVANJA

Šaljite nam i vi putopise, reportaže, priče i fotografije s Vaših putovanja koje želite podijeliti s čitateljima duLista. Možete nam se javiti na e-mail info@dulist.hr ili nas nazvati na 350 670

9/5/2012

SUNČANA REPORTAŽA IZ LAS VEGAS

U Grad

Liftom, koji ide ukoso prateći stjenku piramide nevjerojatnom brzinom do 21. kata i sobe. Upalim televiziju, a ono - što drugo, nego „kockarski“ kanal na kojem ti objašnjavaju pravila ruleta... Las Vegas je poznat kao Zabavna prijestolnica svijeta i Grad grijeha. Rekli su mi: „Ako ne ideš kockat, nemaš što radit u Vegasu“. Ali Vegas nudi puno više... ČIM SAM IZAŠLA iz aviona svi-

dući da Vegas ima preko 300 sun-

djela mi se činjenica što je u Las Ve-

čanih dana i preko 3.800 sunčanih

gasu toplo. Došla sam iz jako hla-

sati godišnje.

dnog, snijegom prekrivenog Chica-

Nakon što sam prešla s jednog

ga po čijim sam ulicama jedva ho-

kraja zračne luke na drugi da dođem

dala da se ne okliznem. Ovdje je bilo

do svoje prtljage, uputila sam se pre-

sunčano i toplo, i to u siječnju. Vje-

ma hotelu. Osim bezbroj limuzina,

rojatno to i nije bilo ništa čudno bu-

postoje i mini busevi (koji su meni ipak bili bolja opcija) koji voze do

ima previše i ne idu svi na sve ka-

hotela na Las Vesgas Strip-u.

tove, pa trebaš nać „onaj“ pravi. I

Kad sam došla do hotela Luxor

tako liftom koji ide ukoso prateći st-

oduševila me ta velika crna pirami-

jenku piramide dođem nevjeroja-

da sa sfingom na ulaznim vratima.

tnom brzinom do 21. kata. Upalim

Na recepciji ti uz ključ daju i plan

televiziju, a ono - što drugo, nego

hotela, bez kojega se ne bi snašla

„kockarski“ kanal na kojem ti obja-

prolazeći kroz casino, pored razli-

šnjavaju pravila ruleta, sve strate-

čitih restorana, barova, clubova, te

gije black jacka i ono bacanje kockica

dvorana za izložbe i predstave. Nac-

koje tako često vidimo u filmovima.

rtaju ti put do lifta – ipak liftova

Ipak, Las Vegas je poznat kao “The


57

9/5/2012

SA

PIŠE: SUZANA ČEROVIĆ

du grijeha je niži, što automatski znači i da je

koji se nevjerojatno dobro služe sp-

klijentela drugačija, u neku ruku

rejevima, slikala se sa Kissom, Spi-

„sumnjivija“.

dermanom i šerifom za samo par

Najzanimljiviji dio je Fremont Street Experience. Glavna ulica ovog

dolara, odlučila sam se vratiti modernijem centru.

starog dijela prekrivena je krovom bačvastog svoda duljine 460 m. Ka-

THE STRIP

da show počne, svjetla na casinima

Entertainment Capital of the World”

1940-ih kada su neki važni pripa-

(Zabavna prijestolnica svijeta), “Sin

dnici organiziranog kriminala ovdje

City” (Grad grijeha) – rekli su mi:

osnovali svoja casina. Downtown

„Ako ne ideš kockat, nemaš što radit

je stariji dio grada do kojeg se lako

u Vegasu“. Ali Vegas nudi puno više...

može doći autobusom za samo par minuta. Ovdje sve vrvi od svjetala u

DOWNTOWN

toj mjeri da su me nakon nekog vremena oči zaboljele. Hoteli i casina u

Ovdje je sve počelo. Iako je Vegas

njima nisu toliko atraktivno ure-

osnovan 1905. i dobio status grada

đena, s tim da je kockanje jeftinije,

1911., svoj procvat je doživio tek

minimum s kojim počinješ kockati

se gase i preko 12 mil. lampica pre-

Na putu sam naišla na nekolicinu

tvore svod u ogroman ekran koji

kapelica. Vegas je poznat po najve-

prikazuje npr. cure obučene prema

ćoj stopi vjenčanja u SAD-u, budući

modi 60-ih kako plešu na „....Bye,

je za vjenčanje dovoljno imati oso-

bye, miss American Pie...“ . I svi pje-

bnu, ispuniti formular i uplatiti kojih

vaju uz 220 zvučnika koji ih okru-

60 $. Radi tako jednostavnog postu-

žuju. Moram priznat da je dosta im-

pka imaju oko 120.000 vjenčanja

presivno vidjeti ekran čija pedese-

godišnje i kapelice nude razna te-

tina ima veličinu najvećeg elektri-

matska vjenčanja - Hawaii, Star

čnog znaka.

Trek, Elvis i sl.

Nakon što sam vidjela umjetnike

Las Vegas Blvd. poznat kao The

Downtown je stariji dio grada, sve vrvi od svjetala u toj mjeri da su me nakon nekog vremena oči zaboljele. Hoteli i casina u njima nisu toliko atraktivno uređena, s tim da je kockanje jeftinije, minimum s kojim počinješ kockati je niži, što automatski znači i da je klijentela drugačija, u neku ruku „sumnjivija“


58

9/5/2012

Strip je glavna ulica duga 6.8 km koja se posebno razvila 1990-ih. Na njoj se nalaze 15 od 25 najvećih hotela svijeta sa preko 62 tisuća soba. Ali ti hoteli nisu samo hoteli... Osjetila sam pravo strahopoštovanje dok sam stajala pokraj tornja hotela Stratosphere. To je najviša građevina u Las Vegasu koja na vrhu ima 2 panoramska platoa sa kojih se pruža predivan pogled na grad, ali osim toga tu su i 3 atrakcije: Big Shot (vožnja na visini od 329 m), Insanity – roller coaster koji se u krugovima vrti oko ruba tornja na visini od 270 m i SkyJump Las Vegas - slobodan pad sa visine od 261 m sličan bungee jumpingu – nešto što me baš nije privlačilo pogotovo nakon što sam čula ljude kako vrište dok skaču. Što se tiče arhitekture možda me najviše oduševio hotel The Venetian – izgrađen naravno u venecijans-

efektima. Ili Tresure Island sa svo-

kom stilu. Na prvom katu nalazi se

jim The Sirens of TI – u kojem se

trg Sv. Marka. Uživala sam na ta-

sirene bore protiv gusara. Potapanje

raci malog talijanskog restorana uz

broda, rušenje jarbola, zgodni gusa-

pastu i muziku uživo i pogled na

ri koji izlaze iz vode i penju se na

Grand Canal po kojem se možeš vo-

brod koji pripada sirenama – to je

ziti u gondolama dok ti gondolijeri

ono što se isplati vidjeti. Ipak, show

pjevaju. A tu su i Madame Tussauds

je prepun pop pjesmica i plesnih ko-

i Blue Man Group Theatre.

reografija, pa me više podsjetio na

Mnogih hoteli nude besplatan

neki koncert Britney Spears ili nekog

show , kao npr. Mirage, ispred kojeg

sličnog, kako to oni opisuju – party

se može vidjeti vulkan sa odličnim

21. st.

Glavna ulica starog dijela Fremont Street Experience prekrivena je krovom bačvastog svoda duljine 460 m. Kada show počne preko 12 mil. lampica pretvore svod u ogroman ekran koji prikazuje npr. cure obučene prema modi 60-ih kako plešu na „....Bye, bye, miss American Pie...“ . I svi pjevaju uz 220 zvučnika koji ih okružuju

Ali isto tako ne možeš proći pored

llagia morala sam stati i gledati ples

Bellagia da ti ne zastane dah. Svakih

fontana jer su jednostavno prelijepe.

pola sata (po noći čak i svakih 15

Odlučila sam poći i na jedan pravi,

min) fontane izvode svoju koreog-

veliki show. Ponuda je stvarno veli-

rafiju – spoj vode, svjetla i muzike.

ka, ali nekako mi nije bilo teško izab-

Uz izbor pjesama kao što su Viva

rati. Cirque du Soleil „O“ – dobio je

Las Vegas, My Heart Will Go On,

ime prema izgovoru francuske ri-

Singin’ in the Rain, Hey, Big Spender

ječi „eau“ što znači voda, a to i jest

mislim da mi se ipak najviše svidjela

tema cijeloga showa. Sama pozor-

Con Te Partiro (Time to Say Good-

nica je nešto neopisivo - pod na po-

bye) – ne znam kako bi drugačije

zornici se sastoji od najmanje 5 di-

opisala, nego da fontane, uz pjesmu

jelova koji se spuštaju prema dole,

kao što je ova, izgledaju moćno dok

pretvarajući je u bazen veličine

mlaz vode doseže i sam vrh hotela.

5,700 m3. Show nudi sve – od sin-

I svaki put kad sam prošla kraj Be-

kroniziranog plivanja, skokova u


59

9/5/2012 Dok u nas dijele letke za restorane,

biti oprezan. Dok sam stajala za ša-

točno uspjela shvatiti zašto su neke

u njih to izgleda malo drugačije pa

nkom, mladić koji je bio do mene

kombinacije dobitne, a druge ne. Ba-

sam se iznenadila kad sam u vidjela

naručio je piće - cijena 10$ , mladić

cala sam kockice, igrala black jack,

da držim kartice sa slikama polu-

pruža novčanicu od 10$, na što ko-

ali moja igra je ipak bila rulet - čista

golih žena uz koje su napisani bro-

nobarica prelije dio pića u manju

sreća, bez pretjeranih kombinacija.

jevi telefona. Ne samo kartice, tu su

čašu, ostatak baci i pruži mladiću

Išlo me tako dobro da je neki čovjek

i cijeli katalozi uz opise što te žene

čašicu uz komentar „Ovo vam je ra-

sjeo kraj mene, čekao da ja postavim

navodno vole. Naravno, nazivaju se

di toga što mi niste dali napojnicu“.

svoje uloge kako bi on mogao uložiti

plesačicama, jer prostitucija nije le-

U Vegasu je svašta dopušteno...

na to isto – treba imati sreće. No,

galna, ali oni koji traže plesačice za

I naravno, nezaobilazni dio Ve-

negdje u prikrajku svijesti cijelo vri-

npr., momačku večer ne bi trebali

gasa – casina. Moram priznat da

jeme čula sam Kenny Rogersa kako

birati ove bojeve jer bi se mogli iz-

mi je bilo super vidjeti te filmske sce-

pjeva “you gotta know when to

nenaditi cijenom koju ove „dame“

ne bakica i djedica koje sjede za slot

call’em, know when to fold’em” i

traže.

machinom sa cigarom koji im visi

upravo tako u casinima treba znati

sa ruba usana. Sve je organizirano

kad stati , a čini se da je moja najveća

Vegas je pun clubova, ali i tu treba

sreća bila baš u tome što sam morala krenuti na avion, pa sam zato napustila casino sa malim plusom, za razliku od mnogih koji ovdje ostave puno novca. I što reći na kraju, nego da Las Vegas nudi puno toga, ali postoje razlozi zašto se kaže „What happens in Vegas, stays in Vegas“ (što se dogodi u Vegasu, ostaje u Vegasu).

bazen sa vrha pozornice, bacača vatre i akrobata na ljuljačkama, do zanimljivih kostima i afričkog instrumenta koji se zove kora. Toliko toga se događa na sceni da u trenucima nisam znala na što se koncentrirati, ali „O“ me definitivno uspio odvući u neki potpuno drugi svijet...

SIN CITY Postoji razlog zašto je baš Vegas dobio ovaj nadimak. Šetajući glavnom ulicom nisam odmah ni shvatila što mi svi ti ljudi tutkaju u ruke. tako da te privuku da kockaš: u casinu je dozvoljeno pušenje, nema ni prozora ni satova, pa lako izgubiš pojam o vremenu, a okolo šetaju konobarice koje ti donose besplatna pića. Ipak – bolje je dati im napojnicu, jer ne znaš što bi se inače moglo dogoditi. Ali svakako je jeftinije nego piće u barovima, pod pretpostavkom da ne izgubiš puno na kocki. Nisam mogla odoljeti, a da ne kockam bar malo. Čekala sam zadnji dan, čisto da mi se ne bi previše svidjelo, ali zapravo sam bila sretne ruke. Slot machine je stalno zvonio kad bi potegnula ručku, iako nisam


60

SPONZORIRANI ČLANAK

9/5/2012

USPJEH I.DECORA NA MEĐUNARODNOM NATJECANJU FLORISTA

Nagrađen Ivanin ‘stol za dvoje’ IVANA MUSTAPIĆ vlasnica salona cvijeća i.decor na Batali osvojila je treće mjesto na prestižnom natjecanju florista na temu „stol za dvoje“. Na Međunarodnom natjecanju florista, koje se ovog vi-

kenda po 37. put održalo u Dioklecijanovim podrumima, konkurencija je bila izuzetno jaka. Sveukupno osam natjecatelja, višestruko nagrađivanih na dosadašnjim natjecanjima, iz Belgije, Italije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske cijeli su dan marljivo stvarali cvjetne priče na pet tema: „vjenčani buket”, „fantazija”, „stol za dvoje” “zadana tema” i buket po vlastitoj želji. Ivana Mustapić, kojoj je ovo bila druga godina što se natječe u Splitu ispričala nam je kako je konkurencija bila impresivna. - Suci nisu imali nimalo lagan posao. Morali su produžiti objavu rezultata za više

od sat vremena jer su doslovno nijanse davale razliku u bodovima i odlučivale o pobjednicima - rekla je dubrovačka floristica koja je u ukupnom poretku bila ispred dvije hrvatske natjecateljice koje gotovo uvijek pobiru nagrade na ovakvim natjecanjima - Ani Poklepović i Danijele Piteše. Inspiracija joj je za kreacije, ispričala je, dolazila spontano. - Baš mi je ovaj „stol“ najviše zadao muke. Dva dana prije natjecanja nisam ga uspjela tehnički realizirati kako sam zamislila. Ništa mi nije išlo od ruke. Tada sam rekla sebi, kad ne može kako ja hoću, može kako može. I eto, ispao je više od očekivanog. Moj je moto nema odustajanja pa kako bude - prepričala nam je Iva-

na dojmove s natjecanja. Vjenčani buket radila je za svoju dušu, a Huljićeva pjesma Providenca „nosila“ ju je u temi „Fantazija“. - Kad sam suca pitala na čemu sam izgubila bodove u “Fantaziji”, rekao je da sam jednostavno napravila rad bez komentara, siguran za dobit bodove i to je to. Kaznili su me, valjda, jer je bio dobar - zadovoljno nam priča vlasnica i.decora. - Generalni tajnik internacionalnog florist Udruženja Toine Zwitserlood je rekao da su hrvatski floristi zreli za mali kup Europe. A meni osobno da mu se veoma svidio moj rad i da sam po njemu trebala osvojiti još koju nagradu ispričala je Ivana Mustapić.


HOROSKOP

9/5/2012

61

OVAN

VAGA

Dani pred vama potvrdit će vam da ljubavlju, otvorenošću i povjerenjem možete nadvladati svaku prepreku koja se nađe između vas i partnera. Doći će do malih neslaganja s autoritetima. Koristite maštu, originalnost i znanje kako bi to premostili.

Bit ćete zaokupljeni dubljim razmišljanjima, angažmanom oko jednog člana obitelji i malim brigama. Drugi dio tjedna sve poboljšava, prilike za izlaske su češće i kvalitetnije. Ono što radite možda još nije toliko stabilno, ali ima dugoročne perspektive za dobar razvoj.

BIK Nema nikakvih bojazni da će vas išta zabrinuti. Uživat ćete u ružičastom životu. Postat će jasno da imate velike planove i ambicije. Najzanimljivije je to što će vam okolnosti, ljudi i događaji ići na ruku. Slijedite blagoslov planeta.

BLIZANCI Prvi dio tjedna bit ćete skloni slobodno vrijeme provoditi u društvu voljene osobe, u drugom jača vaša potreba za društvenošću. Moguće je da ćete se sjetiti svoje poslovne prošlosti. Mogli dobiti dobiti ponudu koja je dugo čekala.

RAK Uglavnom ćete se baviti voljenom osobom jer će vam se ona na neki čudan način uvući pod kožu. Nećete moći odoljeti njenom šarmu. Tokom tjedna postajat će sve više jasno kako vaše zasluge u poslu koji radite nisu male pa će vas neki vaši suradnici rado podržati.

ŠKORPION Dok će vaš partner sve vidjeti u ružičastom svijetlu, vi ćete biti skloniji realnosti. Bit će potrebno usuglasiti različite stavove. Ne inzistirajte na onom čega možda nema, nego se više usredotočite na ono čega ima. Budite mudriji, pa ćete imati i bolje poslovne rezultate.

STRIJELAC Pred vama su prilično turbulentni dani kad se o ljubavi radi. Vi ćete imati jednu ideju, a voljena osoba drugu. Trebat će mnogo tolerancije. Pred vama su sve bolji radni uvjeti i sve bolji poslovi. Budite predani poslu i ne zabušavajte. Čuvajte ono što vam je dato.

JARAC Prilika da pokažete svoje osjećaje je tu, pa ne budite zatvoreni ili sramežljivi. Druga strana jedva čeka da potvrdi svoje slatke slutnje. Tijekom tjedna dokazat ćete da ste pravi profesionalac koji se može suočiti s najvećim poslovnim izazovima bez straha.

LAV U prvom dijelu tjedna vjerojatno ćete se dobro zabavljati i to u većim društvima. Drugi dio tjedna donosi više intimnosti. Kako tjedan bude odmicao, tako će rasti vaše poslovne ambicije i apetiti. Mnogi će otkriti da mogu više i bolje. Sve je to točno uz uvjet da budete realni.

VODENJAK

DJEVICA

RIBE

Uz pomoć vaše mašte i sposobnosti rafiniranih zabava, vi ćete nadilaziti praznine u osobnim odnosima. Ono čega nema, jednostavno ćete izmisliti ili pretvoriti u igru zagonetki. Svakodnevni dolazak na posao mogao bi se mnogima učiniti kao rutina, ali ne i vama.

Mnogi su već navikli da im ne cvjetaju ruže. Rezultat je to dugog boravka Marsa u opoziciji na vaš znak. I dalje će biti kritika na vaš račun, no ovih dana sve ćete to nadomjestiti svojom maštom. Kad vam je teško, potražite društvo.

Pozivi za izlaske i zabave neće izostati, ali će jednako jaka biti i vaša potreba da uživate u ugodnom okruženju vlastitog doma. Moguće je novo poznanstvo. Imat ćete dosta posla vezanog s pokretanjem većeg projekta ili ćete dogovoriti krupniji posao.


62

GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović

9/5/2012

POŠALJITE FOTOGRAFIJE

REDAKCIJA Marko Giljača Andrea Falkoni Račić STALNA SURADNJA Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Božo Lasić, Varina Jurica Turk, Boris Njavro i Branko Kusovac

Međunarodni foto salon

Diana Njirić i Gordana Kužnin

U ORGANIZACIJI Fotokluba Marin Getaldić u rujnu 2012. održat će se međunarodna izložba fotografija „Dubrovnik International Photo Salon 2012“ (DIPS 2012), pod visokim pokroviteljstvom FIAP, PSA i HFS-a, međunarodne udruge za fotografske umjetnosti FIAP (Fédération Internationale

MARKETING Željka Krstulović

TREĆI MEĐUNARODNI TURNIR U PETKI

FOTOGRAFIJE Zvonimir Pandža i Nora Novak GRAFIČKA PRIPREMA

TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš

Dubrovnik, 9.5.2012. Broj 32 GODINA I. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

de l’Art Photographique), krovne organizacije koja okuplja nacionalne fotografske saveze iz cijelog svijeta i Udruge fotografa Amerike PSA (Photographic Society of America) te HFS Hrvatskog fotosaveza, nacionalnog strukovnog saveza fotografskih udruga. Za ovu izložbu fotografi iz cijelog svijeta mogu do

1. srpnja poslati radove u četiri kategorije, najbolji radovi, po izboru prosudbenog povjerenstva koje čine međunarodni renomirani fotografski stručnjaci, izložiti će se u Palači Sponza u Dubrovniku u razdoblju od 17. rujna do 4. listopada 2012. Pokroviteljstvo FIAP, PSA i HFS, kruna je dosa-

dašnjeg rada Fotokluba Marin Getaldić te potvrda kvalitete djelovanja dubrovačkih fotoamatera budući je ovo prvo ovakvo pokroviteljstvo dodijeljeno nekoj izložbi u Hrvatskoj u 2012. Godišnje se u svijetu organizira oko stotinjak izložbi koje zadovoljavaju FIAP, PSA uvjete za dobivanje pokroviteljstva.

Vikend uz backgammon DUBROVNIK Backgammon Open 2012 treće je izdanje međunarodnog turnira kojeg tijekom vikenda (11, 12. i 13. svibnja) organizira Backgammon klub Dubrovnik u hotelu Petka. Igrat će se po međunarodnim turnirskim backgammon pravilima. Glavni turnir će se igrati po švicarskom sistemu sa 7 mečeva do 9 poena. Prvog dana turnira igrat će se četiri meča, a drugog dana preostala tri. Za subotnju večer najavljen je Dubrovnik Masters, knockout turnir s

mečevima do jedanaest poena. Istaknimo kako na rang listi hrvatskih backga-

mmon igrača prvo mjesto drži Mislav Radica, treće Leonardo Jerković, dok je Drago Martinović na 31.

mjestu iz dubrovačkog kluba pa se očekuje uspješan nastup naših igrača i na domaćem terenu.


63

9/5/2012

Inovativni studij Informacijske tehnologije na Američkom koledžu ČETVEROGODIŠNJI stručni studij Informacijske

tehnologije, koji se izvodi na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju (RIT/ACMT-u), u Dubrovniku i u

Zagrebu, nudi specijalizaciju u najperspektivnijoj branši današnjice. Program je kombinacija informatičkih i upra-

upravljanje kvalitetom informacijskih

počeo izvoditi. Kvalitetu studija potvrđuje činjenica da se

sustava,

njegovi diplomanti u velikom broju zapošljavaju u tvrtkama

dizajniranje i razvoj programa orijentiranih

kao što su Apple i Microsoft. RIT je i danas ostao lider u

na krajnjeg korisnika, procjenjivanje

obrazovanju IT stručnjaka, nudeći najinovativnije programe

njegovih potreba,

i kontinuirano postavljajući trendove u industriji.

vljačkih znanja. Tijekom studija studenti se osposobljavanju

unaprjeđenje tehnologije,

za ulogu savjetnika krajnjeg korisnika kojem pomažu kako bi

razvoj korporativnih aplikacija i

učinkovitije koristio informacijske sustave u svakodnevnom

svakodnevna podrška poslovanju.

poslovanju. Predavanja se održavanju na engleskom jeziku, u predavaonicama opremljenim najsuvremenijom informatičkom opremom, uključujući i najinovativnije Apple iMac kompjutore. Studirajući Informacijske tehnologije studenti razvijaju sljedeće kompetencije:

POTPUNA ORIJENTACIJA NA PRAKSU

AKREDITACIJE KAO GARANCIJA KVALITETE I MEĐUNARODNOG UGLEDA Program Informacijske tehnologije koji se izvodi na RIT/ ACMT-u, u Hrvatskoj, u potpunosti je akreditiran u

Stručni studij Informacijske tehnologije orijentiran je na

Sjedinjenim Američkim Državama od organizacija The Middle

operativno i praktično osposobljavanje studenata. Praksa se

New York Middle States Association of Colleges and Schools

stječe za vrijeme predavanja i tijekom 1.200 sati obvezne

te od The Middle States Commission on Higher Education.

programiranje i razvoj aplikacija,

stručne prakse što studentima osigurava vrijedno iskustvo u

Osim toga, dodijeljena mu je i akreditacija od ugledne

razvoj softvera,

stvarnome poslovnom svijetu.

organizacije za akreditiranje informatičkih i tehnoloških

web dizajn,

razvoj weba, multimedijalnih sadržaja i interaktivnih medija,

obrazovnih ustanova ABET, The Accreditation Board for

DVIJE DIPLOME

primjena IT-a u e-poslovanju,

američka odobrena od New York Middle States Association of

upravljanje bazama podataka,

Colleges and Schools i hrvatska diploma, usklađena s bolonjskim

održavanje mreža i administriranje

procesom.

sistema,

Engineering and Technology.

Po završetku studija studentima se dodjeljuju dvije diplome,

STUDENTI SPREMNI ZA USPJEH U KARIJERI Potražnja za IT stručnjacima i menadžerima u stalnom je

Nastavni program i standardi studija Informacijske tehnologije u

porastu, u Hrvatskoj, i u cijeloj Europi. Trenutačna potreba

potpunosti su usklađeni s programom matične

za IT stručnjacima premašuje broj dostupnih profesionalaca,

institucije RIT/ACMT-a, Rochester Institute of

što znači da IT diplomante očekuju odlične poslovne prilike

Technology, jednog od najuglednijih sveučilišta

u Hrvatskoj, ali i puno šire. Raspon područja zaposlenja

u Sjedinjenim Američkim Državama.

poprilično je širok od administriranja weba (web master), razvoja sadržaja, administriranja sistema i mreža, upravljanja

KRATKA POVIJEST PROGRAMA

tehničkom podrškom, do tehničke podrške marketingu, financijama i prodaji.

Uvidjevši potrebu za informatičkim stru-

Želiš li postati informatički stručnjak koji informacijske

čnjacima koji će krajnjem korisniku pomoći

tehnologije prilagođava krajnjem korisniku i osigurava podršku

u primjeni tehnologije u poslovanju, Roch-

za ostvarivanje poslovnih ciljeva tvrtke, Američki koledž odličan

ester Institute of Technology je 1992.

je odabir za tebe.

godine osmislio akademski program Infor-

UPISI U TIJEKU

macijske tehnologije. Iste godine studij se

www.acmt.hr


64

9/5/2012

ZAŠTO STANOVNICI NEMAJU BESPLATAN BROD ZA LOKRUM?

Kartice ili pokaz? PREDSJEDNICA KLUBA prijate-

je 80 kuna, kao i za umirovljenike,

12 vožnji, a od 2012. godine se po-

- Cjenik za 2012. godinu je konci-

lja Lokruma i Eko Omblića Jadranka

studente i đake, a to omogućava neo-

novo uvodi pokaz, jer su to tražili

piran na način da su cijene za 2012.

Šimunović obratila se našem listu

graničen broj odlazaka na Lokrum.

mnogi naši sugrađani - ističe u svom

ostale nepromijenjene u odnosu na

vezano za ukidanje kartica za Lok-

Mi ne možemo manje, jer imamo

odgovoru ravnatelj Petrušić.

2011. godinu. Cijena godišnjeg po-

rum te radi izdavanja mjesečnih po-

svoje održavanje i ostale troškove -

kaza, zbog čega dobivaju česte pri-

rekla je Čurčija.

kaza je 30 kuna za invalide, a 80 kuna

PO POKAZE I U LUGAREVU KUĆU

za sugrađane s adresom unutar zidina. Cijena mjesečnog pokaza je 80

mjedbe naših sugrađana. Zbog toga

Ravnatelj Javne ustanove Rezervat

su poslali upis gradonačelniku An-

Lokrum Mario Petrušić, u svom odgo-

dru Vlahušiću i samom Rezervatu

voru na upit Jadranke Šimunović, is-

Napominje kako je omogućeno

ke, nezaposlene i sve starije od 65 godi-

Lokrum, no do današnjeg dana, ka-

tiče kako svi građani mogu ostvariti

svim sugrađanima da u 2012., u Ce-

na; a 200 kuna za zaposlene sugra-

ko ističe, nisu dobili odgovor. Prim-

pravo na prijevoz i ulaznicu na Lok-

ntru za posjetitelje u Lugarevoj kući

đane. Za one sugrađane kojima ne

jedbe zaljubljenika u Lokruma su da

rum uz popust, tako da su cijene ka-

na Lokrumu, mogu kupiti sve ono

odgovara pokaz, jer na Lokrum idu

mjesečno izdavanje pokaza za gra-

rata bitno niže od komercijalne karte

što se može kupiti u uredu ustanove.

malo puta kroz godinu, omogućeno

đane nije dobro rješenje.

koja košta 50 kuna po osobi za jedno

S tim u vezi, Upravno vijeće Rezervata

je da mogu kupiti pokaz za 10 vožnji

putovanje.

kuna za umirovljenike, studente, đa-

Lokrum je 11. studenog 2011. us-

za jednu osobu koji košta 200 kuna,

tičnije kupiti kartice i onda ih koris-

- Do 2002. godine je naši su su-

vojilo prijedlog i donijelo novi Cjenik

a za obitelj je omogućeno da se kupi

titi cijelo ljeto kada im odgovora, a

građani mogli kupiti Pokaz za neo-

za 2012 godinu, te time uvelo princip

obiteljska karta za 5 članova za jedno

ne da je pokazom obvezan ići svaki

graničeni broj vožnji, od 2003. do

da se umjesto kartica ubuduće za su-

putovanje po cijeni od 140 kuna -

dan na Lokrum - navodi u pismu te

2011. godine je umjesto pokaza mo-

građane izdaju mjesečni ili godišnji

zaključuje u svom odgovoru ravna-

postavlja pitanje „zašto građani

gao kupiti blokove od 12 kartica za

pokazi.

telj Petrušić.

- Naime, građanima je puno prak-

gradske jezgre i kontaktnih zona Pila i Ploča nemaju besplatni pokaz, a što je doneseno odlukom Grada prije par godina“.

DAVNO JE BILO BESPLATNO Kako bi provjerili o čemu je riječ, kontaktirali smo pomoćnicu ravnatelja za razvoj i promidžbu Rezervata Lokrum Kristinu Čurčiju. - Mi smo joj poslali odgovor na njen dopis u kojem se pozivala na to da je nekad davno bilo potpuno besplatno za građane povijesne jezgre. No to je bilo davno. Kasnije kupovanje kartica nije bilo besplatno, jer se to sufinanciralo iz proračuna. Cijena pokaza za stanovnika povijesne jezgre godišnje

ap


duList #32  

Dubrovački tjednik, 9. svibnja 2012.

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you