Issuu on Google+


2

18/4/2012


PEŠKAFONDO

18/4/2012

3

Kapitalci i prvoborci Srećom, Vlahušić ne ide u Kostariku, inače se ne bi do kraja mandata refo od jet laga. Ma nije poanta što je opet malo putovao, jer već svi znamo da je njemu ‘skočit’ do New Yorka kao nekima poć’ do Imotice. Valjda se pošao opustiti na doručku u Tiffanyja, nakon što mu se prošlog tjedna za vrat zakačio DORH

Piše: Barbara Đurasović DUBROVNIK je napokon dobio regionalnu stranku. Dobro, nije ‘duRegija’ još formalno stranka, ali ambicije za nadolazeće izbore su više nego očite. Inicijativa koja bi se brinula o interesu Dubrovnika i njegovih stanovnika došla je u pravom trenutku. Trojac bez kormilara (u sastavu Andro, Pero, Olga), odavno je skrenuo sa staze i vesla neku svoju ‘solo’ dionicu, što je bilo dovoljno za lokalnu mo-

bilizaciju. Uz konstantnu nebrigu centralne vlasti koja je nastala dijelom zbog recesije, ali velikim dijelom i zato što smo im daleko, a što je daleko od očiju još je dalje od srca. Sve su to pretpostavke za dobar start domaćoj opciji... Mjesecima je ‘Regija’ kalila imena, i čuvala ih od očiju i ušiju javnosti, da bi jedne subote pompozno najavila skupštinu i javnosti prikazala svoje ljude. I? Pa ništa. Par puta sam iz početka pročitala listu Malog vijeća sastavljenu od jedanaest ljudi i pitala se – tko će tu povući? Tko je tu ‘kapacitet’ za napravit nešto? Uf, sad ću ispast jako oštra, a neki će zamjeriti i da sam zločesta. Pa, neka. No ipak bih podsjetila na vjerno glasačko tijelo HDZ-a, stegovne SDP-ovce koji će i na štakama poć na glasovanje, i naravno infrastrukturu Pera Vićana! Puno se dužnika nakupi za četiri godine, on marljivo radi, zapošljava i pomaže i sve uredno bilježi u teku. A dan naplate je, a kad drugo, nego na izborima.

Možda dojam vara, ali ‘Dubrovnik regija’ ponudila je premalo jakih igrača, nisu se okitili čak ni onim probno ispuštanim ‘balonima’. I scenarij u narednim mjesecima bi mogao biti potpuno predvidiv. Pojavit će se pokoji ‘kapitalac’, a ‘prvoborci’ će štititi svoje mjesto i status. Pri tom će im zatitrati smiješak na licu jer je netko voljan financirati njihove ideje. Ako i ne traže visoke pozicije na listi, imat će oni svoju teku, sličnu onoj Pera V. Ma skratit ću, jer me pretpostavljam ništa ne razumijete. Nadam se samo da će se iza početne nedorečenosti iskristalizirati ambicije ali i ljudi ‘Regije’. Jer ako je ambicija osvojiti jedan ili dva mandata u Gradskom vijeću, onda je sve ovo ‘pucanj’ u prazno. Onda nam je dovoljna i nezavisna Delija. Ona se barem iskazala. ‘Regija’ nam nažalost zasad nije ponudila puno. Ipak, godina je duga, pa možda i iznenade… Nego, vjerojatno znate da se trenutni gradonačelnik vratio s

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 25. TRAVNJA

prekooceanskog gostovanja u Americi. Da, da, drugog u nepunih mjesec i pol dana. Srećom, ne ide u Kostariku, inače se ne bi do kraja mandata refo od jet laga. Ma nije poanta što je opet malo putovao, jer već svi znamo da je njemu ‘skočit’ do New Yorka kao nekima poć’ do Imotice. Valjda se pošao opustiti na doručku u Tiffanyja, nakon što mu se prošlog tjedna za vrat zakačio DORH. Trenutni nam se gradonačelnik opet malo zaigrao, opet je nenamjenski potrošio dva milijuna namjenskih sredstava (čitaj: kuna). Od koncesijskih odobrenja. I sad taj DORH, kojeg (bez obzira što će u danima koji nadolaze izbrbljati) Vlahušić ovaj nije put pozvao traži od njega jadnička očitovanja. Kako ga je krenulo, a prema dosadašnjem ritmu, DORH mu kuca na vrata jednom godišnje. Ovaj put provjeravaju nepravilnosti iz 2010. godine. A mi već debelo gazimo dvjedvanastu. Bit će veselo. Adio Vam


4

AKTUALNO

18/4/2012

GRADSKA UPRAVA NENAMJENSKI POTROŠILA 2,1 MILIJUNA KUNA!

DORH opet za v PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

Općinsko državno odvjetništvo zatražilo je da im iz Gradske uprave dostave tri ključna papira za rasvjetljavanje slučaja. I tu nastaje problem. Jer tih papira nema. Nisu zagubljeni, pokradeni ili uništeni. Jednostavno nikad nisu ni izrađeni

DORH opet istražuje Gradsku upravu. Ovog puta zbog nezakonitog i netransparentnog trošenja nešto više od 2,1 milijuna kuna namjenskih sredstava, dijela prihoda ostvarenog od koncesija i koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru. Općinsko državno odvjetništvo se pritom u svom dopisu gradskom Upravnom odjelu za poduzetništvo, turizam i more poziva na izvješće Državnog ureda za reviziju za 2010. godinu. U tom izvješću se, podsjetimo, upozorava kako je Grad Dubrovnik navedeni dio prihoda utrošio za tekuće proračunske potrebe što je, podsjećaju iz DORH-a, suprotno odredbama članaka 11. do 13. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, u kojima stoji kako o redovnom upravljanju pomorskim dobrom

brigu vodi jedinica lokalne samouprave (u ovom slučaju Grad Dubrovnik), a da sredstva za upravljanje pomorskim dobrom čine, između ostalog, i sredstva od naknada za koncesiju i naknada za koncesijska odobrenja.

NOVAC UTROŠEN NENAMJENSKI Dakle, pojednostavnjeno rečeno, prihod ostvaren od koncesija i koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru nije upotrijebljen za brigu o zaštiti i održavanju pomorskog dobra (pituravanje i obnova skalica na plaži, betoniranje riva, godišnje obnavljanje šljunka i pijeska…), već je završio u proračunskoj masi (za kupnju wc papira u Gradskoj upravi, putne troškove gradonačelnika ili za naknade u nadzo-

SIGURNA ZARADA

Stopostotna naplata Zanimljivo je istaknuti kako je po pitanju naplate koncesija za pomorsko dobro zapravo riječ o sigurnoj zaradi. Naime, nijedna odluka o dodjeli koncesije, koju donosi Vijeće za davanje koncesijskog odobrenja, ne može se donijeti bez prethodne uplate traženog iznosa. Time je naplata prihoda za dodjelu koncesije za pomorsko dobro zapravo stopostotna i ne može bilježiti nikakva dugovanja.

rnim odborima gradskih tvrtki) čime je izgubio svoju osnovnu namjenu na temelju koje je naplaćen.

PAPIRA – NEMA! Stoga je DORH u zahtjevu ko-


5

18/4/2012

ratom Vlahušiću Pročelnik Milan Perić navodno se razbjesnio kada je shvatio u kakvu se situaciju doveo. Proslijedio je dopis i svom šefu Vlahušiću, ali mu je ovaj hladnokrvno odgovorio da problem riješi sam, kako god zna i umije

jeg potpisuje zamjenik općinskog državnog odvjetnika Damir Krmek, pozivajući se na Zakon o državnom odvjetništvu, od Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more zatražio da im se dostave tri ključna papira za rasvjetljavanje ovog slučaja. Zat-

raženi su plan upravljanja pomorskim dobrom za 2010. godinu, popis odobrenih koncesija i koncesijskih odobrenja temeljem kojih je Grad u 2010. godini ostvario spomenute prihode te na kraju izvještaj o tome na koji su način i u koju svrhu utrošeni ti

prihodi. I tu nastaje problem. Jer tih papira nema. Nisu zagubljeni, pokradeni ili uništeni. Jednostavno nikad nisu ni izrađeni. Iz Grada Dubrovnika će reći kako je plan upravljanja pomorskim dobrom za 2010. godinu donesen još u ožujku te godine, ali je taj plan toliko pun rupa (čak nisu navedene ni mikrolokacije za obavljanje djelatnosti) da ga revizija nije niti uzela u obzir kao ozbiljan dokument. Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Milan Perić navodno se razbjesnio kada je shvatio u kakvu se situaciju doveo. Proslijedio je dopis i svom šefu Vlahušiću, ali mu je ovaj hladnokrvno odgovorio da problem riješi sam, kako god zna i umije. Svjestan je gradonačelnik kakve je sreće s dopisima DORH-a u zadnje vrijeme bio, pa je spremno odbio Perića, ne želeći opet završiti sa statusom uskočkog okrivljenika. Kolao je taj DORH-ov zahtjev po uredima Upravnog odjela tražeći žrtvu, osobu koja će ‘primiti metak’ zbog propusta nadređenih. Ni danas, tjedan dana od primitka DORH-ovog dopisa (zah-

tjev je protokoliran 11. travnja 2012. godine) u Upravnom odjelu se još uvijek ne zna tko je zadužen za rekonstrukciju traženih podataka.

GLAVNI I ODGOVORNI Puno lakše je odgovoriti tko je odgovoran za ovakvo stanje. Prije svih, naravno, gradonačelnik Andro Vlahušić, kao glavni i odgovorni za sve što se događa u Gradskoj upravi. Vlahušić se toliko puta busao u prsa s transparentnošću rada Gradske uprave, a sad mu DORH kuca na vrata i to treći put nakon afere „Šipan“ i ugovora za Revelin. Možda je bolje reći treći put, barem koliko je javnosti poznato, jer tko zna koliko je još puta DORH vizitavao Vlahušića, a da za to dubrovačka javnost nije saznala. Sve u svemu, ekipa iz Gradske uprave ne prestaje svakodnevno oduševljavati javnost. A tko zna što još slijedi. Jer do kraja mandata ostalo je manje od godinu dana, a sve prave predstave završavaju spektakularnim vatrometom.


6

IZDVOJENO

18/4/2012

TRIBINA O HE OMBLA

Šaljite pitanja INICIJATIVA “Srđ je naš” i Zelena akcija u četvrtak, 19. travnja, u 18 sati u hotelu Petka organiziraju javnu tribinu o problematici izgradnje prve europske podzemne hidroelektrane na izvorištu rijeke Omble. - Saznajte kolika je korist, a kolika šteta od ovakve intervencije u okoliš kroz različite aspekte i komparacije relevantnih struka – poručuju iz inicijative. Na tribini će govoriti dr.sc. Ana-Marija Boromisa (ekonomski aspekti izgradnje HE Ombla), ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković (HE Ombla i zaštita prirode i bioraznolikosti), stručnjak za krš dr.sc. Ivo Lučić, energetičar dr.sc. Branimir Molak (energetski aspekti izgradnje HE Ombla), Denis Frančisković (EKO PAN, HE Ombla nakon HE Lešće – paralele), predstavnik/ca HEP-a, Enes Ćerimagić (Zelena akcija, pravni aspekti izgradnje HE Ombla), a tribinu će moderirati Jagoda Munić. Inicijativa „Srđ je naš“, u suradnji s duListom poziva građane da pitaju sve što ih zanima o Hidroelektrani Ombla na e-mail duList info@dulist.hr, a na sva pristigla pitanja nastojat će se odgovoriti tijekom tribine.

ANKETA: ŠTO MISLITE O POSKUPLJENJU AUTOBUSNIH KARATA I PO

Novi udar na standa RUŽA PAPAC, UMIROVLJENICA

ZDENKA DEDIĆ, UMIROVLJENICA

Povećanje cijena pokaza i karata sigurno će utjecati na standard građana. Pa znate kakva je situacija u zemlji i što se tiče mirovina koje su jako male.

Ni za jednog roditelja nije u redu da im se povise cijene pokaza, jer mi nismo veliki grad u koje ima dugih vožnji, već mi imamo kratke vožnje. To znači da za vožnju od Pila do Pošte Lapad, treba platit 250 kuna.

HIKO ČAMPARA, ZAŠTITAR Dovoljno je što imamo ovako male plaće, a sad će s najavljenim poskupljenjem pokaza i karata to biti još veći udar na standard naši građana.


7

18/4/2012

KONAVLJANI KAZNENO PRIJAVILI SANADERA, KORDU, MATULIĆDROPULIĆ

Zbog Prevlake kazneno prijavljeno 13 osoba

OKAZA?

ard građana! MIHO ČUPIĆ, UMIROVLJENIK

SMILJAN TOLJ, UMIROVLJENIK

Kako neće udariti na standard građana, naravno da hoće. I ovako se ne može živjeti, a ne da još i to povećaju. Ali kako povećavaju gorivo, tako moraju povećat i cijene karata i pokaza.

U posljednje vrijeme sve udara na standard građana, pa i to poskupljenje karata i pokaza. Više nitko ne kontrolira ništa.

VLASNICI zemljišta na Prevlaci, njih 27, podnijelo je kaznenu prijavu protiv 13 osoba, koje terete da su u međusobnom dogovoru zlorabili tijela državne vlasti i nisu im vratili zemljište na krajnjem jugu Hrvatske oduzeto im za bivše Jugoslavije. Prijavu je Državnom odvjetništvu u ime vlasnika podnio odvjetnik Vladimir Gredelj, donio je Večernji list, a u njoj se za zlouporabu položaja terete i bivši premijer Ivo Sanadera, bivša ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić, osam sudaca Upravnog suda, načelnik Općine Konavle Luka Korda, bivši pomoćnik predstojnika Ureda državne uprave u Dubrovačko - neretvanskoj županiji Ivo Žeravica i bivša ravnateljica Uprave za građansko pravo u Ministarstvu pravosuđa Mirjana Čačić. Gredelj je u ime 27 konavoskih vlasnika spornog zemljišta podnio i zahtjev Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku za mirno rješenje spora oko zemljišta na Prevlaci. Konavljani naime predlažu da država vlasnicima spornog zemljišta nadoknadi štetu nastalu zbog nezakonita postupanja državnih tijela u iznosu od 200 milijuna eura. U kaznenoj prijavi trinaest osoba tereti se da su zajednički i prema prijašnjem dogovoru, kako bi stekli protupravne imovinske koristi za Republiku Hrvatsku i lokalne jedinice i to preko obavljanja turističke djelatnosti tvrtke Park Prevlaka na spornom zemljištu, a na štetu vlasnika zemljišta od 1999. do 2010. godine, iskoristili svoj položaj i ovlasti i nisu obavili svoju dužnost. afr


8

GRAD

18/4/2012

U ZIDINAMA 120 SUVENIRNICA I 96 UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

Grad restorana i su PIŠE: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

nirnica, poslali smo upit nadU dubrovačkoj povijesnoj jezgri, prema ležnim institucijama i ostali podacima Grada Dubrovnika, čak 96 nemalo iznenađeni. ugostiteljskih objekata plaća zakup javne površine te je samo pitanje dana kada će još GRAD TEK SREĐUJE jedna gradska ulica ili trg pokleknti pred EVIDENCIJU navalom stolova i stolica

SVAKE GODINE pred turističku sezonu ista priča. Građani gunđaju kako se u povijesnoj jezgri Dubrovnika otvorilo još nekoliko novih ugostiteljskih objekata i suvenirnica, te kako je još jedan gradski trg pokleknuo pred navalom stolova i stolica. Preko Prijekoga u srcu sezone ionako već godinama ne možete proći, a da se ne osjećate posramljenima zbog buljenja u pjate. Iza Roka stolovi su se također proširili, pa čak ome-

taju prolaz našim starijim sugrađanima, koji žive u domu „Domus Christi“, a iza Katedrale već nekoliko godina ne može se proći od novih stolova i stolica. Ni u sporednim ulicama situacija nije ništa bolja.

KOLIKO UGOSTITELJI PLAĆAJU Želeći provjeriti koliko danas u povijesnoj jezgri ima ugostiteljskih objekata i suve-

U dubrovačkoj povijesnoj jezgri, prema podacima Grada Dubrovnika, čak 96 ugostiteljskih objekata plaća zakup javne površine. Što se tiče pak visine zakupnine po metru kvadratnom, ona je u razdoblju od 30. ožujka 2007. do 1. prosinca 2010. godine iznosila 150 kuna za 1. zonu i 150 kuna za 2. zonu. Nakon 1. prosinca 2010. godine zakupnina poskupljuje te iznosi 165 kuna i to za ulice Placa, Luža, Pred Dvorom i Poljana Paska Miličevića, koje spadaju u 1. zonu, te 110 kuna za

sve ostale površine koje spadaju u 2. zonu naplate. Odgovor na pitanje ima li Grad Dubrovnik popis ugostiteljskih objekata i suvenirnica u povijesnoj jezgri, počevši od 2008. do 2012., nismo dobili jer se, kako nam je odgovoreno, „evidencije trenutno ažuriraju, pa podatke iz prethodnih godina nismo u mogućnosti predočiti, kao ni kretanje cijena u razdoblju od 2008. do 2012. godine“. Dostavljen nam je jedino podatak Upravnog odjela za gospodarenje nekretninama prema kojem je u ovom trenutku na „području Grada Dubrovnika evidentirano, u vlasništvu odnosno suvlasništvu Grada 17 poslovnih prostora u kojima se obavlja djelatnost trgovina suvenirima i 32 poslovna prostora u kojima se obavlja djelatnost ugostiteljstva“.

ZNA LI ITKO KOLIKO IH IMA!? Kako bi došli do traženih podataka, kontaktirali smo i Cvijeta Daničića, tajnika Udruženja obrtnika Dubrovnik. On nam je rekao kako u povijesnoj jezgri ima okvirno 65 do 70 ugostiteljskih objekata, registriranih kao trgovačka društva ili kao obrti. Tom broju pridodani su i oni objekti na užem dijelu Pila i Ploča, u neposrednoj blizini povijesne jezgre. Dok s druge strane, Gradu Dubrovniku zakup javnih površina plaća 96 objekata. Ostaje pitanje, čiji su po-


9

18/4/2012

uvenirnica daci točni - Grada Dubrovnika ili pak Udruženja obrtnika Dubrovnik. Podatak o aktualnom broju suvenirnica, dobili smo od Iva Marlaisa, pročelnika sekcije za trgovinu Udruženja obrtnika Dubrovnika. Prema podacima od prošle godine, u povijesnoj jezgri ima ni više ni manje, nego oko 120 suvenirnica. Ni jedan ni drugi nisu nam mogli reći kako se kretao broj ugostiteljskih objekata i suvenirnica u povijesnoj jezgri u posljednjih 5 godina.

VIŠE SUVENIRA MANJE STANOVNIKA Očito je da je Grad, stvarno postao ono što tvrde njegovi stanovnici, jedan veliki restoran, uz mnoštvo jednoličnih suvenirnica, u kojima se prodaje sve samo ne autohtoni dubrovački proizvodi. Čast izuzecima! Sve to dovelo je do razvijanja jednolične turističke ponude, uz istodobno konstantno gašenje starih zanata i obrta, te uz postojanje pokoje butige s odjećom, tri pekare i prehrambene trgovine. Stoga nije ni čudo što Grad danas ima sve manje stanovnika. I dok naša gradska uprava ažurira svoje podatke, mi smo malo prosurfali internetom i pronašli nekoliko zanimljivih podataka. U znanstvenom radu „Utjecaj turista s brodova na kružnim putovanjima u povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika“ iz 2008., autori Antonije Đukić i Senta Jerković

ističu kako je od upravno-političke jezgre iz 60-ih godina 20. stoljeća, dubrovačka povijesna jezgra na početku 21. stoljeća postala turističko odredište, uz prateće negativne pojave u demografskom i socioekonomskom razvoju.

KONSTANTNO POVEĆANJE Ona je danas postala poslovna zona u kojoj ima više radnih mjesta nego stanovnika. Tako je ukupan broj lokala u gradu Dubrovniku u 2006. godini iznosio 702, različite vrste djelatnosti. Od toga je u Povijesnoj jezgri smješteno njih 392 ili 55,7 posto od svih djelatnosti u Dubrovniku. Prema autorima navedene studije, 1961. u povijesnoj jezgri bila su ukupno 24 ugostiteljska i turistička objekta, a u Gradu Dubrovniku 43. Godine 2001. u povijesnoj jezgri bila su ukupno 89 ugostiteljska i turistička objekta, a u Gradu Dubrovniku 151. U povijesnoj jezgri 2006. godine bila su ukupno 112 ugostiteljska i turistička objekta, a u Gradu Dubrovniku njih 179. Ovi podaci ukazuju na konstantno povećanje broja ugostiteljskih objekata u povijesnoj jezgri Dubrovnika. U isto to vrijeme dolazi na smanjenje obrtničkih objekata. Od 1961. do 2001., broj stanovnika povijesne jezgre opao je s 5489 na 2787., dok je prema procjeni autora 2006. bilo 1902 stanovnika. Što se pak tiče broja suve-

nirnica, u medijima se može pronaći podatak kako je u gradskoj povijesnoj jezgri 2007. evidentirano 40 suvenirnica, a 2008. njih 60. Godine 2009. evidentirano je 83 suvenirnice, a 2010. njih 90. Dakle, počevši od 2008. do 2010. godine, svake godine se otvaralo 20-ak novih suvenirnica, da bi, prema dostupnim podacima za prošlu godinu, njihov broj se povećao na oko 120. Ova problematika konačno bi se, prema najavama, trebala riješiti donošenjem Detaljnog plana uređenja stare graske jezgre, što je potrebno pre-

dvidjeti u postupku Izmjena i dopuna GUP-a. Po pitanju donošenja DPU-a povijesne jezgre, krajem prošle godine, iz gradske uprave rečeno nam je kako je za ovu godinu predviđeno izraditi urbanističku studiju za javne površine koja će biti jedna od brojnih stručnih podloga za izradu DPU-a. U 2013. planira se izrada ostalih stručnih podloga i početak izrade navedenog DPU-a. Nadamo se da se do donošenja Detaljnog plana uređenja povijesne jezgre, nećemo pretvoriti u jedan veliki stol sa mnoštvom stolica.

U povijesnoj jezgri je 2007. godine evidentirano 40 suvenirnica, a 2008. veće njih 60. Godine 2009. evidentirano je 83 suvenirnice, a 2010. njih 90. Dakle, počevši od 2008. do 2010. godine, svake godine se otvaralo 20-ak novih suvenirnica, da bi, prema dostupnim podacima za prošlu godinu, njihov broj se povećao na oko 120


10

AKTUALNO

18/4/2012

ZNANSTVENI KONGRES „UNDERCITY 2012“ PONUDIO RJEŠENJA ZA PRO

Dubrovnik idea

PIŠE: BALDO MARUNČIĆ/ SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

vozila i doslovnog zakrčenja ulica je posebno bio izražen u Jugoistočnoj Europi u kojoj je vladao drukčiji sustav vladanja u upravljanja bez pravog i dugoročnog plana ozbiljnog razvoja tih sredina.

ULICE POSTALE PREMALE

DAVORIN KOLIĆ U DUBROVNIKU je proteklog tjedna održan prvi znanstveni kongres o tunelima i podzemnim građevinama u Jugoistočnoj Europi „Under City 2012“ na kojem je sudjelovalo 175 sudionika iz 24 zemlje. Poseban naglasak sta-

vljen je na gradnju u naseljenim područjima, a u raspravama o inovativnim tehnologijama sudjelovali su stručnjaci uključeni u razvoj i unaprjeđenje prometnih rješenja mnogih svjetskih gradova.

- Svi gradovi imaju problem s prometom, nije to samo stvar Dubrovnika - kaže dr.sc. Davorin Kolić, predsjednik hrvatske udruge za tunele i podzemne građevine. Problem naglog rasta broja

PROJEKT HE OMBLA

Izuzetna ideja na svjetskoj razini - Riječ je o odličnom projektu koji je u tehničkom smislu izuzetna ideja na svjetskoj razini. Kinezi i Indijci prate kako projekt napreduje, jer i oni žele tako graditi. Taj projekt će biti dokaz izuzetnog dosega građevinarstva u Hrvatskoj. Ideja da se gradi hidroelektrana s akumulacijom vode i tunelima u brdu, čime se štiti okoliš, jer se ne gradi na površini, je jednostavno odlična. Eko-aktivisti nemaju razloga za brigu jer kad se tražio novac za taj projekt, EBRD ga je htio financirati u cijelosti. Zato što su ga ocijenili najvišom mogućom ocjenom jer štiti okoliš, a takvi projekti u EU imaju prednost - ponudio je svoje mišljenje Davorin Kolić o projektu izgradnje HE Ombla.

Onda je došao pad Berlinskog zida 1989. godine, ljudi su počeli kupovati osobna vozila i to je dodatno pogoršalo situaciju. Iz vožnje na parne i neparne dane preko noći se prešlo na masovno korištenje osobnih vozila. Ulice su postale premale, parkirališta ‘ni za lijeka’, zagađenje i buka postali su sve veći, a to se nije primjećivalo jer se ljudi s vremenom nauče. Kvaliteta života pada. Povećanjem kvalitete javnog prijevoza, tvrdi Kolić, povećava se i kvaliteta života. Ipak, priznaje da je Dubrovnik po svemu poseban. - Dubrovnik ima tipičnu kosu topografiju zatvorene površine, koja s brda pada u more. Također je poseban zbog skupog kvadrata površine za izgradnju. Treće, Dubrovnik ima gradsku jezgru kojoj se ne smije prići niti je dirati. I četvrto, također ograničavajuće, jest činjenica da se u naseljenim područjima tuneli ne mogu graditi miniranjem, već raznim strojevima - objašnjava Kolić, ipak ističući jednu prednost koja je u Dubrovniku izražena. - Geološki sloj vapnenca je materijal u kojem se može raditi što god je potrebno. Na primjer, ti-


11

18/4/2012

OMETNE PROBLEME GRADA

alan za tunele jekom gradnje tunela u Kini postizala se brzina od 100 metara bušenja u vapnencu na dan, jer je riječ o stabilnom materijalu. Dok se u zemlji buši, tvrdi Kolić, na površini se život odvija sasvim normalno.

terena projekte koji su bitni za Hrvatsku. Prema Kolićevom mišljenju, iz Prometne studije i GUP-a Grad Dubrovnik treba odrediti prioritete za Dubrovnik i prijaviti ih Ministarstvu, koje ih dalje aplicira Europskoj uniji.

RIO, SEATTLE, ALICANTE...

ŠIRENJE SVIJESTI

Slične probleme i iskustva kao Dubrovnik doživljavali su Rio de Janeiro, Seattle, Casablanca, gradovi na obali sa starim jezgrama i pješačkim zonama. Španjolski Alicante, grad vrlo sličan Dubrovniku zbog stare gradske jezgre i hotela uz obalu, odličan je primjer kako se koriste sredstva iz EU. Gradska uprava Alicantea uspjela je iz strukturnih fondova EU dobiti 500 milijuna eura, od čega čak 320 milijuna eura u bespovratnim sredstvima za unaprjeđenje pruge. Stari tramvaj unaprijedili su u tzv. ‘light trail’ sustav, koji je lakši i uži od željeznice te provukli 12 kilometara dugu prugu kroz grad uz obalu. Kolić to uspoređuje s Dubrovnikom, gdje bi spoj Zračna luka Čilipi – Grad Dubrovnik – Luka Gruž bio idealno rješenje. - Ponudili smo pomoć u svemu što će se događati u Dubrovniku. Prometna studija je gotovo završena, GUP je donesen, a to su dva najvažnija dokumenta koje Europska unija priznaje – objašnjava Kolić. Iduće godine Hrvatskoj slijedi ulazak u Europsku uniju, što otvara nove mogućnosti apliciranja za strukturne fondove. Odjel strategije Ministarstva graditeljstva prikuplja s

- Ako aplikacija služi za opće dobro i ima podršku lokalne zajednice onda će biti uspješna. Mi za dva tjedna počinjemo u suradnji s Gradom Dubrovnikom sastavljati listu prijedloga dubrovačkih gradskih projekata s ciljem apliciranja na korištenje strukturnih europskih fondova – najavljuje Kolić, ali i priznaje kako je najveći problem nedostatno informiranje javnosti o svemu što se događa na projektima izgradnje, posebno onim većeg opsega.

- Naša cijela aktivnost usmjerena je na širenje znanja i svijesti o važnosti rješavanja prometnih problema. Mediji su bitni. Ljudi se ne mogu odlučiti ako nemaju informaciju. To je prvi zadatak, jer ljudi moraju znati kako tunel izgleda, gdje je, što je dobro i loše, kako će izgledati promet vozila i kretanje pješaka, koliko to košta. Kad na sva ta pitanja koja zanimaju lokalnu zajednicu odgovorite onda možete ići u realizaciju. Naravno, uvijek će biti protivnika, što god vi postigli, i na to treba biti spreman - kaže Kolić te daje primjer iz Europe, projekt izgradnje željezničkog tunela između Graza i Klagenfurta u dužini 32 kilometara, ukupne vrijednosti 1,4 milijarde eura. Tim koji je krenuo u realizaciju tog projekta je prije svega napravio turneju po općinama kroz ko-

je tunel prolazi. - Napravili su festu s pivom i kobasicama, ljudima pokazali o čemu se radi, približili su priču stanovništvu. I tako svaki vikend nova općina. Na taj način se probijaju barijere - tvrdi Kolić. Prema njegovom mišljenju, prvi i najizgledniji projekt koji bi se u Dubrovniku mogao realizirati jest tunel od Garaže do Minčete u dužini 900 metara koji košta između 40 i 50 milijuna eura. Kolić smatra kako za takav iznos čak nije potrebno ni veliko zaduženje. - Ako postižete broj posjeta turista od dva do dva i pol milijuna godišnje, onda svakome naplatite 50 centi i na godišnjoj razini možete zaraditi milijun eura za otplatu kamata – predlaže Kolić te zaključuje kako problem nije u novcu, već u volji ljudi da unaprijede svoj život na bolje.

BUDUĆA RUTA METROA S DVA TUNELA ISPOD RADELJEVIĆA I OD GARAŽE DO MINČETE


12

AKTUALNO

18/4/2012

ŽUPANIJA BAČIĆU ILI ANDRIĆU?

Šuica se osilila, Matušić PIŠU: ANDREA FALKONI RAČIĆ I ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA BRANKO Bačić i Teo Andrić ka-

snage za pobjedu?

boljoj poziciji od njega. Njega nema

treba objediniti. Mislim da sam ja

ndidati su u utrci za čelnu poziciju

Da ima, očito misli struja Frana

na TV-u, ali je u ratnim danima,

osoba koja to može učiniti, što sam

županijskog HDZ-a. Tako će i žu-

Matušića, koji se kao aktualni pre-

priča nam, dosta obilazio županiju

pokazao i u svojoj poslovnoj, ali i

panijski odbor stranke, što je očito

dsjednik ŽO nije ponovno kandidi-

i tada ga je upoznao i dio ljudi.

političkoj karijeri, koja nije bogata,

nekakav trend u ovoj stranci, imati

rao na tu funkciju. Špekuliralo se

Sraz Bačića i Andrića očekuje se

ali postoji - rekao je za duList Teo

demokratske izbore s dva kandidata.

kako je mogući kandidat za župa-

tako u subotu, 21. travnja u Dubro-

Andrić. Razloge za kandidaturu

Branko Bačić trenutno je drugi čo-

nijskog predsjednika i aktualni žu-

vačkim vrtovima sunca, a kandidate

pronašao je u promjenama koje su

vjek stranke, koja je uz bivšeg pre-

pan Nikola Dobroslavić, kao čovjek

smo upitali kakva su im očekivanja,

po njemu nužne u HDZ-u.

mijera Iva Sandera na optuženičkoj

Frana Matušića, no očito je netko

zašto su se kandidirali, koju će ta-

- Zadnjih nekoliko godina vidio

klupi za aferu Fimi media. Njen je

procijenio kako bi upravo Bačić bio

ktiku primijeniti za pobjedu... Obo-

sam da se moj HDZ pomalo mijenja

glavni tajnik, a obnašao je visoke

najidealniji i najizgledniji za pob-

jica se, očekivano, nadaju pobjedi.

i da se pretvara u nešto drugo, sas-

državne funkcije - od državnog ta-

jedu.

vim različito od onoga zašto sam se

MOGU UJEDINITI HDZ NA JUGU

jnika za more, do ministra gradite-

No, dogodio se protukandidat.

ljstva. Vodio je i HDZ-ovu kampa-

Teo Andrić, aktualni gradski vijeć-

nju za prošle parlamentarne izbore,

nik, član GO HDZ-a Dubrovnik, nje-

na kojima je ova stranka doživjela

gov predsjednik od 1997. do 1998.,

- Branku Bačiću svaka čast. Uva-

vorit hrvatsku državu, vidio sam da

veliki poraz od Kukuriku koalicije.

županijski vijećnik, nekadašnji član

žavam ga i respektiram kao čovjeka,

je najozbiljnija stranka, koja poštuje

Gradskog poglavarstva, bivši dire-

ali mislim da HDZ-u trebaju pro-

i naciju i crkvu, što meni leži na srcu.

ktor Vodovoda Dubrovnik, i ono za-

mjene, pogotovo Županijskom od-

Godinama se politika samog HDZ-a

dnje, ali ne i nebitno odan je Dubra-

boru Dubrovačko-neretvanske žu-

počela mijenjati pa sam se u neka

vki Šuici.

panije jer je Županijski odbor dosta

doba počeo pitati što uopće radim tu,

NI MATUŠIĆ, NI DOBROSLAVIĆ...

u tu stranku učlanio. A učlanio sam se u HDZ ’90-ih godina jer sam vidio da je to jedina stranka koja može st-

Je li svime nabrojenim Branko

Sam Andrić smatra kako je Bačić

heterogen. Ne nastupa jedinstveno,

jer to nije ona stranka u koju sam se

Bačić izgubio autoritet među samim

kao glavni tajnik stranke i kao čovjek

a postoji jedan animozitet između

upisao. Gledao sam i čekao nadajući

članovima stranke? Ima li dovoljno

koji je svaki dan na televiziji u puno

gradskog i županijskog odbora, što

se da će se stanje promijeniti, a kad sam vidio da se ne mijenja u

TEO ANDRIĆ

pozitivnom smjeru odlučio sam se sad na unutarstranačkim izborima malo jače angažirati i kandidirati za predsjednika Županijskog odbora rekao je Andrić, dodavši kako stranci nedostaje demokracije.

RUKA GORA RUKA DOLE - U zadnjih par godina događalo se da bi nas 10 tisuća došlo u Arenu, pričala bi tri ministra, a nitko se od nas ostalih nije mogao javiti za riječ. Onda bi svi morali dizati ruku, ali ja sam često ost’o s rukom dole, jer mi je to bilo smiješno i neprihvatljivo - priča Andrić, koji smatra kako takvu politiku treba mijenjati. Na pitanje je li takva situacija na svim razinama stranke ističe: - Kako je u županijskom odboru


13

18/4/2012

ća spašava glavni tajnik trenutno ne znam, ali mi pričaju čla-

ra, te sam upravo od njih i dobio

da je za demokratizaciju stranke do-

radom i političkim djelovanjem ma-

novi da je tako otprilike i tamo. Od-

potporu. Tu sam potporu doživio

bro imati više kandidata. Gospodina

ksimalno smanjiti prvenstveno u

luke se donose uglavnom u užem

kao priznanje našoj dosadašnjoj su-

Andrića dobro poznajem, surađivali

interesu HDZ-a. Uvjeren sam kako

krugu te se potvrđuju u Zagrebu.

radnji i u ljudskom i profesionalnom

smo i u županijskom odboru, te ga

ću vođenjem županijske organi-

To mi se ne sviđa i mislim da treba

smislu. Naime, značajno sam sudje-

cijenim i kao osobu. Ipak očekujem

zacije doprinijeti jedinstvu stranke

isključiti toliki utjecaj centrale na od-

lovao u kreiranju politike županijs-

svoju pobjedu na izborima za pred-

na području Dubrovačko-neretva-

luke na županijskoj razini - odlu-

kog odbora, jer sam njegov član, od-

sjednika županijskog odbora, jer dr-

nske županije, i odličnoj suradnji sa

čan je Andrić.

nosno potpredsjednik od osnivanja

žim da sam svojim radom značajno

svim gradskim i općinskim organi-

Kakva su mu očekivanja od izbora

1993. godine. Bio sam i nositelj zaje-

doprinio pobjedama na županijskoj

zacijama - zaključio je Branko Bačić.

budući da mu je protukandidat Bra-

dničke koalicijske liste na proteklim

razini HDZ-a, a čiju je politiku pro-

Bez obzira tko smatrao da animo-

nko Bačić:

lokalnim izborima za županijsku

vodio županijski odbor. Pri tom že-

ziteti u HDZ-u postoje, odnosno da

- Ja Branka Bačića poštujem, ali

skupštinu. Na tim smo izborima od-

lim dodati da je županijski odbor

ih više nema, jedno je sigurno i dalje

mislim da je imao dovoljno vremena

nijeli apsolutnu pobjedu, što je s na-

HDZ-a po ostvarenim rezultatima

se vodi borba za prevlast između

za promijeniti sve ovo o čemu pri-

šim kandidatom Nikolom Dobrosla-

među najuspješnijim u Hrvatskoj -

Dubravke Šuice i Frana Matušića.

čam. Uvažavam ga, ali ne vidim za-

vićem omogućilo osvajanje vlasti u

govori Bačić, osvrnuvši se i na An-

Ovaj put se s gradske razine preselila

što bih se bojao suprotstaviti jednom

Dubrovačko-neretvanskoj županiji

drićevu izjavu o animozitetu izme-

na županijsku. Šuica je iz rukava

Branku Bačiću - zaključio je Andrić.

nakon punih 12 godina. Svakako

đu čelnika gradske i županijske or-

izvukla Andrića, što se ne može reći

Na pitanje kakva mu je taktika za

da je ta činjenica bila jedan od raz-

ganizacije HDZ-a.

i za Matušića. Dolazi ga, direkt iz

pobjedu odgovara da je nema. - Taktika mi je doći na županijsku skupštinu i reći: Ja sam Teo Andrić, radio sam to i to u životu, i mislim

loga i moje kandidature i podrške koju sam dobio - govori Bačić. Osvrnuo se i na kandidaturu Tea

Zagreba, spašavati najjača faca

DOPRINOS JEDINSTVU

Andrića:

HDZ-a s ovih područja. Šuici su, sigurno je, narasla krila, nakon premoćne pobjede na gradskoj razini.

da sam to radio dobro. Mislim da

- Kandidaturu Tea Andrića smat-

- Da, postojali su određeni ani-

Hoće li joj ih skresati Branko Bačić…

vam gospodo ovo, ovo i ovo ne va-

ram dobrodošlom, i mišljenja sam

moziteti. Nastojao sam ih svojim

Ostala su još tri dana za lobiranje.

lja, te smatram da ću ja to raditi bolje od vas. Ne volim puno filozofirati u životu, volim biti otvoren i iskren i mislim da će delegati prepoznati upravo to - objasnio je taktiku za pobjedu Teo Andrić. Svoju kandidaturu za predsjednika ŽO HDZ-a, Branko Bačić komentira na slijedeći način:

PRIZNANJE DOSADAŠNJOJ SURADNJI - Nakon što je utvrđeno da je Frano Matušić odustao od kandidature za predsjednika, u razgovoru s brojnim predsjednicima općinskih i gradskih organizacija, kao i s gradonačelnicima i načelnicima, a posebno sa županom Nikolom Dobroslavićem, odlučio sam se kandidirati za predsjednika županijskog odbo-

BRANKO BAČIĆ


14

AKTUALNO

18/4/2012

UGLEDNI POVJESNIČARI ODGOVARAJU: ZAŠTO SE BAŠ SADA RAĐA REG

Regionalizam - potreba za PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

KRENULO je s Trgovačkim sudom, čije je sjedište preseljeno u Split, prenijelo se na Carinarnicu, koja se planira preseliti u Ploče. Što je sljedeće? S pravom se pitaju brojni Dubrovčani, koji već više od tri godine naveliko slušaju o novom regionalnom ustroju Hrvatske. Onom u kojem bi se Dubrovnik pripojio Splitu ili nekoj budućoj Dalmatinskoj regiji. No, time bi jug Hrvatske izgubio svoju posebnost koju uživa stoljećima, na ovaj ili onaj način. Uostalom, posebnima nas tretira i ostatak Hrvatske, odnosno državni vrh koji se voli sa svojim gostima prezentati u Dubrovniku, pohvaliti se našim Gradom, bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem, našim mirima, zidinama..., no kad do Dubrovnika treba sagraditi autocestu, Pelješki most, ili nešto treće, za takvo nešto nema nikad volje, novca... A budući da je veći dio Dubrovčana rezigniran, i ne reagira ni

kad im voda dođe do grla, borba za opstanak, nazovimo je tako, prepuštena je na volju političarima. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić zadnje se tri godine svojski trudi obraniti posebnost Dubrovnika i Dubrovačko - neretvanske županije smatrajući kako u nekom novom, budućem regionalnom preustroju Dubrovnik mora (p)ostati regionalno središte.

SVE JE NA LJUDIMA I VRIJEDNOSTIMA S druge strane, glasan je župan i po pitanju prometne izoliranosti, no i Most i autocesta koriste se u dnevno - političke svrhe i sve kako bi se diskreditirao ‘neprijatelj - pa bio on HDZ, SDP... nevažno. S druge strane dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić jasno je i glasno odmah na početku svog mandata zauzeo stav kako

je naša budućnost u regiji sa Splitom, čime je izazvao bujicu nezadovoljstva i negodovanja svojih sugrađana, no sve je ostalo na tome. Do pojave inicijative Dubrovnik Regija, koja je ovog vikenda formirala i istoimenu udrugu. No njihovo zalaganje za dubrovačku posebnost, odnosno za Dubrovnik regiju s posebnim statusom, koji uključuje i bescarinsku zonu, sve ne bi li Dubrovnik postao svojevrsna porezna oaza, Monaco možda, otvorilo je neka nova pitanja. Točnije, neke Dubrovčane pojam Dubrovnik regija asocira na Dubrovačku Republiku, te stvara kod njih bojazan, posebno zbog zaleđa. Stoga smo ugledne povjesničare, Stjepana Ćosića i Iva Banca, upitali za mišljenje o tome što bi danas značila svojevrsna autonomija Dubrovačke regije, a posebno uzevši u obzir povijesno politički kontekst tijekom Domovinskog rata. Tim više s obzirom

na današnji položaj Dubrovnika i okolice u odnosu na ostatak države, te u odnosu na njegovo zaleđe. Ima li mjesta za bojazan od težnji da Dubrovnik postane svojevrsni Monaco?

DUBROVAČKI REPUBLIKANIZAM - Čitavu bih inicijativu shvatio relaksirano... Nitko ne može predvidjeti budućnost, svi su u tome manje više loši, a povjesničari su vjerojatno najgori. Ideja “Dubrovnik Regija” je legitimna, pozitivna, a može se pretvoriti u nešto pametno i korisno za sve. Kao građanin jedva sam je čekao i drago mi je da ju je netko pokrenuo. Dakako, sve ovisi o ljudima i vrijednostima koja se uspostave kao pravila djelovanja - naveo je prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, dodavši kako u budućem profiliranju inicijative mogu uvelike


15

18/4/2012

IONALNA POLITIČKA OPCIJA PROF. DR. IVO BANAC

a identitetom pomoći (i odmoći) dubrovački novinari, odnosno mediji. - Povjesničari olako tumače činjenice i pojave koristeći čarobne formule poput procesa, trendova, sustava... i sličnih teorijskih okvira kojima se interpretiraju kulturne, društvene i političke determinante koje ograničavaju naše djelovanje i relativiziraju odgovornost pojedinaca. Ljudi nisu robovi historicističkih obrazaca. Stvarnost je drukčija, u njoj jedna mala skupina ili čak pojedinac mogu puno toga promijeniti. Prema ovome što sam pročitao o inicijativi Dubrovnik Regija ne vidim nikakav konflikt u odnosu na suvremenu povijest, Domovinski rat i odnos Dubrovnika i Dubrovčana prema Hrvatskoj i hrvatstvu. Pa Hrvatska je u kulturnom smislu upravo po Dubrovniku to što jest (većim dijelom), a braneći svoj dom u Domovinskom ratu (i svim domovinskim ratovima od 9. stoljeća) Dubrovčani su zajedno s drugima branili najbolji dio Hrvatske i hrvatstva. Tu im nitko ne može ništa prigovoriti. Kao i svi drugi, tako i građanke i građani od Pelješca do Konavala koji to žele i osjećaju, imaju pravo, vjerojatno i potrebu, pa i dužnost, čuvati i održavati sve što smatraju vrijednim iz svoje materijalne i duhovne baštine i iz svoje dubrovačke povijesti. Stari su to zvali držanstvom. Danas to možemo zvati i identitetom - govori dalje Ćosić, istaknuvši kako je važan dio tog naslijeđa i politička kultura dubrovačkog republikanizma. - Riječ je o vrijednostima koje se mogu i trebaju prilagoditi današnjem vremenu i današnjem Dubrovniku. Lijepo bi bilo da ljudi okupljeni u inicijativi Dubrovnik Regija to imaju na umu i

rade u duhu vrijednosti dubrovačkog republikanizma: racionalnosti, skromnosti, mjere, skladnosti, poštivanja drugih, skrbi za opće dobro, marljivosti, požrtvovnosti, patriotizma... mogli bi se o tome pisati dugi eseji. Možda nekome u Dubrovniku ove vrijednosti nisu važne? Dopuštam i tu mogućnost. Nije fraza kad se kaže da je Dubrovnik (a to podrazumijeva i njegove građane) svima uvijek davao, pa čak i onima koji su mu na razne načine okretali leđa - navodi Ćosić, naglasivši kako ne vidi razloga zašto bi se pitanje ovakve inicijative a priori preispitivalo s negativnim konotacijama. - Iz onoga sto se dade pročitati nema razloga da na inicijativu ne gledamo s pozitivne strane. Npr. što će građani Dubrovnika dobiti s Dubrovnikom Regijom, ili što od te inicijative mogu očekivati? Ako se itko ima pravo samozatajno ponositi lokalnim, regionalnim i svakim drugim identitetom, onda su to građani područja koje ova inicijativa naziva Dubrovnik Regija - zaključio je povjesničar Stjepan Ćosić.

Pokret za dubrovačku samoobranu Stranački sustav je u kolapsu, dvije dominantne stranke su ili u talačkom odnosu prema Vlahušiću (SDP) ili sukrivci za najgore ekscese poput golf igrališta na Srđu (HDZ). Zato se i traži alternativa u obliku trećeg bloka, koji onda poprima regionalističke oblike POSTOJI MNOŠTVO razloga, uglavnom povijesnih i kulturnih, što naš širi dubrovački zavičaj doista određuje kao posebnu regiju unutar Hrvatske. To možda ne bi dolazilo do posebnog izražaja da Dubrovnik u ovom trenutku nije pod opsadom krajnje destruktivnih čimbenika: gradonačelnika koji je svojom samovoljom i „razvojnim“ programom najavio novo razdoblje uništavanja našeg krajolika i Gradskog vijeća koje se očito ne može ili ne zna oduprijeti potpunoj komercijalizaciji Grada i njegovog šireg područja. U takvim okolnostima stranački sustav je u kolapsu, dvije dominantne stranke su ili u talačkom odnosu prema Vlahušiću (SDP) ili sukrivci za najgore ekscese poput golf igrališta na Srđu (HDZ). Zato se i traži alternativa u obliku trećeg bloka, koji onda poprima regionalističke oblike. To nije čak ni dubrovačka posebnost, jer će na lokalnim izborima iduće godine općenito nezadovoljstvo sa SDP-om i HDZ-om naći oduška u lokalnim listama. U takvim okolnostima protivnici regionalnih aktivista najčešće ih pokušavaju diskreditirati kao separatiste. Mislim da je to u ovom slučaju teško opravdati. Ne samo da je dubrovačka baština ugaoni kamen Hrvatskoga narodnog preporoda, nego sva teška iskustva iz dvadesetog stoljeća govore u prilog teze da Dubrovniku nema života izvan Hrvatske. Ipak, kolikogod je ova inicijativa dobrodošla, predložio bih da njen program bude više usmjeren budućnosti, da promiče kvalitetno više školstvo, humanističku naobrazbu, zdravstvo, znanost i nove tehnologije. Bez tog aspekta, pored naglaska na zaštitu okoliša, što je za svaku pohvalu, dominira pomalo naivni tradicionalizam, te nastavak turističke orijentacije kao glavnog dubrovačkog kumira od 1960-ih naovamo. Zato mislim da je ovo samo zametak jednog sveobuh-

STJEPAN ĆOSIĆ

vatnijeg pokreta za dubrovačku samoobranu.


16

AKTUALNO

18/4/2012

OSNOVANA UDRUGA ‘DUBROVNIK REGIJA’

‘Ovo je vapaj ponosnih i PIŠE: BALDO MARUNČIĆ/ SNIMIO: ZVONIMIR PANDŽA

Uspjeli smo okupiti kritičnu masu. Imamo otprilike 180 članova i velik odaziv mladih na Facebooku i studenata iz Zagreba. Dođite nam u zagrljaj, Konavljani, Župljani, Primorci, Stonjani, Pelješčani, Korčulani i Lastovci - pozvao je Igor Žuvela NA OSNIVAČKOJ skupštini udruge “Dubrovnik Regija” u ispunjenoj dvorani Visia tajnim glasovanjem 78 verificiranih glasača izabrano je jedanaest članova Malog vijeća, koji su zatim za predsjednika udruge izabrali Igora Žuvelu.

ZADNJA PRILIKA Od ukupno petnaest kandidata za izbor u Malo vijeće udruge tajnim glasovanjem izabrano ih je jedanaest, a to su Dubravko Andrijić, Ivica Ban, Vlaho Bongi, Katarina Čerjan, Luči Đović, Braco Elezović, Mladen Miović, Hrvoje Pešel, Orlanda Prkačin, Paulina Rustan i Igor Žuvela, dok Jakša Hodak, Gordan Nagy, Karmen Sentić i Ivana Šapro nisu dobili dovoljan broj glasova. Jedan od inicijatora osnivanja udruge i prvi predsjednik Igor Žuvela kazao je kako u Dubrovniku “nije dobro”, te kako udruga

mora biti korektiv političara.

KAO LIJEPA KARTOLINA - Pojam regionalizma je ustavna odredba, a grb Grada se nalazi na državnom grbu. Kad se treba ponositi gradom, svi ga uzimaju, kao lijepu kartolinu koja se prizentava. Kad treba izgraditi cestu, obnoviti hotel, zaposliti mlade ljude, nigdje ih nema. Grad umire. Ovo je vapaj, krik ponosnih i časnih ljudi. Dubrovnik je imao slobodarsku, veliku i časnu prošlost. Nemam osjećaj da smo adekvatno nagrađeni za sve što smo dali državi. Ovo je grad koji nije pao u Domovinskom ratu, kojeg je posjetio Papa, državnici, kraljevi. Ljudi, udružite se i pokažite da volite ovaj grad i državu i da ovako više ne može naprijed kazao je Žuvela te dodao kako je ovo “zadnja prilika da se kaže da je dosta”. - Uspjeli smo okupiti kritičnu

IGOR ŽUVELA I IVICA SENTIĆ U ZAGRLJAJU

masu. Imamo otprilike 180 članova i velik odaziv mladih na Facebooku i studenata iz Zagreba. Živimo u najsuvremenijem zatvoru u svijetu. Ni sadašnja ni prošla vlast ne haje i ne mari. Ovo će biti grad staraca. Godine 2031. ovdje neće biti mladeži. Kad odu Hrvati i Dubrovčani, onda će grad bit obećana destinacija nekih drugih naroda, govorit će se neki drugi jezik i zaista će biti neki Aco gradonačelnik. Žalosno, ali istinito - ustvrdio je Žuvela. U govoru nakon izbora za pre-

dsjednika Igor Žuvela zahvalio se na izraženom povjerenju. - Žižak je krenuo iz Dubrovnika. Dođite nam u zagrljaj, Konavljani, Župljani, Primorci, Stonjani, Pelješčani, Korčulani, Lastovci. Naša boja nije ni crna ni crvena ni bijela. Naša boja je bordo-srebrna - kazao je Žuvela na kraju izborne skupštine te znakovito dodao “Moramo ih razguliti dogodine!”, očito najavljujući sudjelovanje udruge “Dubrovnik Regija” na idućim lokalnim izborima u svibnju 2013. godine.


17

18/4/2012

časnih ljudi’

NOVA REGIONALNA STRANKA U DALMACIJI

ČLANOVI MALOG VIJEĆA UDRUGE „DUBROVNIK REGIJA“ (S LIJEVA NA DESNO): BRACO ELEZOVIĆ, VLAHO BONGI, HRVOJE PEŠEL, ORLANDA PRKAČIN, IVICA BAN, IGOR ŽUVELA, PAULINA RUSTAN, MLADEN MIOVIĆ, KATARINA ČERJAN, DUBRAVKO ANDRIJIĆ I LUČI ĐOVIĆ

Mihočević potpredsjednik HDSSD-a IGOR ŽUVELA, IZABRANI PREDSJEDNIK UDRUGE „DUBROVNIK REGIJA“

BIVŠI RAVNATELJ Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića Petar Mišo Mihočević izabran je za potpredsjednika Hrvatskog demokratskog slobodarskog saveza Dalmacije (HDDSD) na subotnjoj osnivačkoj sjednici u Kninu. Na istoj sjednici za glavnog tajnika izabran je Denis šešelj, donedavni predsjednik Županijskog vijeća HSP-a. Osim Mihočevića kao predstavnika najjužnije županije, za potpredsjednicu stranke izabrana je i Marija Mamić iz Splitsko-dalmatinske županije, dok će potpredsjednik iz Šibensko-kninske županije biti izabran naknadno. Za predsjednika HDSSD-a izabran je Hrvoje Tomasović, a za predsjednika Glavnog odbora Luka Roguljić. Osnovni cilj djelovanja HDSSD-a je okupljanje građana regije u cilju napretka regije Dalmacije. Razlozi osnivanja HDSSD-a leže u odlučnom otporu i jasnom odgovoru prema centralizaciji i metropolizaciji Republike Hrvatske od strane prošlih, ali i sadašnje Vlade, koje se provode na štetu Dalmacije, ali i drugih zapostavljenih hrvatskih regija, ističu iz te stranke. Na skupštini su također odbačene spekulacije kako je HDSSD stranka koja se osniva pod “patronatom“ HDSSB-a. bm


18

AKTUALNO

18/4/2012

IVO BRATIČEVIĆ O DUBROVAČKIM ŠTRAJKOVIMA I PROSVJEDIMA

Dokad će radnici ov PIŠE: ANA PROHASKA/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

godili zbog nepoštivanja radnič- za situaciju u kojoj se radnicima Prvi štrajk na našem području bio je onaj u kih prava iz Kolektivnog ugo- ne isplaćuju plaće i doprinosi, kriHTC Dubrava-Babin Kuk. Nastali su veliki vora. va prije svega Vlada i nadležne problemi s direktorom Uwe Geiserom, koji institucije koje se nemaju snage čak nije dozvoljavao ulazak ljudima u obračunati s onima koji krše zaKRIVAC POLITIKA prostore. Kada razgovori nisu urodili plodom kon. - Politika je jedina koja može došlo je do blokade na način da su radnici u ovom društvu nešto napraviti. SINDIKATI I GSV lancima zavezali sva izlazna mjesta i Radnici u legitimnom smislu direktor nije mogao izaći vani - prisjeća se imaju vrlo male šanse boriti se - Ne znam dokad će radnici Ivo Bratičević protiv poslodavaca i vladinih du- moći ovako, a institucije pravne

IVO BRATIČEVIĆ, nekadašnji županijski povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske krajem 2010. godine otišao je u mirovinu, a na njegovo mjesto nije imenovan novi povjerenik. Dok je bio na čelu tog Sindikata, sudjelovao je u prosvjedima i štrajkovima hrvatskog juga, o kojima je duList pisao u prošlom broju. Stoga je za ovaj broj komentirao nepoštivanje radničkih prava, te situacije kada su radnici primorani posegnuti za štrajkom, kao jedinim preostalim sredstvom za ostvarenje svojih prava.

PRVI DUBROVAČKI JAVNI PROSVJED - Prvi štrajk na našem području bio je onaj u HTC DubravaBabin Kuk. Nastali su veliki problemi s direktorom Uwe Geiserom, koji čak nije dozvoljavao ulazak ljudima u prostore. Kada razgovori nisu urodili plodom došlo je do blokade na način da su radnici lancima zavezali sva izlazna mjesta i direktor nije mogao izaći vani. Tada je organiziran i prvi javni prosvjed u Dubrov-

niku, s Babina kuka krenuli smo preko Boninova do zgrade Grada Dubrovnika. Nakon prosvjeda, problemi su bili manjeg intenziteta i nastavilo se raditi - prisjeća se Bratičević i dodaje kako je najveći neprijatelj trgovačkih društava bila upravo hrvatska Vlada koja je omogućila strancima da domaće tvrtke kupe „po posebnim uvjetima“. - Što se tiče toga prvog prosvjeda, ishodi su bili pozitivni i većina ljudi je ostala raditi. To nije slučaj primjerice s radnicima GP Dubrovnika. Najveći problem je taj što radnici nisu mogli ishoditi svoja prava koja im pripadaju, naknadu minimalnih plaća i ostalih primanja, jer je na zadnjem ročištu, kad su bile procijenjene vrijednosti nekretnina GP Dubrovnika, bilo dovoljno novaca za sve. Nakon početka prodaje nekretnina, došlo je do promjene, nisu se uspjele postići cijene koje su dogovorene, te su automatski smanjene. Nakon toga su smanjene još jednom. Zato radnici nisu imali supstanci za naplatu svojih potraživanja - rekao je Bratičević. Dodao je kako su se svi štrajkovi i prosvjedi do-

žnosnika. Trebali bi se organizirati onako kako su organizirani menadžeri. Oni imaju svoje tjelohranitelje i utjerivače poreza koji će vas sačekati i reći „Ili plati ujutro ili ode glava“. To su teške riječi, ali to je jedini izlaz jer se u Hrvatskoj sigurno još deset godina neće moći legitimno raditi niti rješavati problemi u skladu sa Zakonom i željama ljudi - mišljenja je Bratičević te dodaje kako je

države nemaju snage izaći na kraj s onima koji krše zakon. Mišljenja je i kako bi se pet sindikalnih središnjica trebale ujediniti. - Njihov je interes zajednički i moraju se boriti protiv takvog rada institucija pravne države. Sindikati su pokazali kako su kroz rad GSV-a vođeni kao mala djeca, i da ih je Jadranka Kosor izigravala i ismijala, a oni su izigravali svoje članstvo koje im to pamti.


19

18/4/2012

vako? Skupljali smo čak i 700 tisuća potpisa da bi Sabor raspravljao o vjerodostojnosti ustavnih odredbi. Sve se napravilo, potrošio se novac, a Jadranka Kosor ih je sa smiješkom preveslala. To se nije smjelo dogoditi. Oni su i međunarodno priznati sindikati. Kad su strani sindikati izrazili želju da dođe 100 tisuća sindikalista iz svijeta i da se uguši Markov trg to se nije dogodilo, a Vlada je jednostavno nastavila svoj put, mijenjala zakone i uredbe, a sindikati su stajali sa strane govori Ivo Bratičević.

U LIBERTASU NEMA REDA Što se pak tiče najnovijih događaja oko gradskog prijevoznika Libertas, ističe kako se još

prije dvije godine dao naslutiti daljnji tijek događaja. Prisjeća se i sastanka, održanog prije dvije godine, na kojem su nazočili predstavnici sindikata komunalaca iz Zagreba i gradonačelnik Andro Vlahušić, i predsjednik NO Libertasa Pero Vićan. - Ideja je bila formirati jednu komisiju koja bi pratila sva događanja u Libertasu, no od toga čini se nije bilo ništa. Sastanku sam nazočio kao gost, i tada sam im rekao:“Gospodo niste svjesni što vas čeka jer problemi u Libertasu nisu šala“. Problemi su isti kao i danas, a riječ je o nepoštivanju Kolektivnog ugovora. To je uvijek tamo bio problem. Problem je i sistematizacija stara 30 godina koju nitko iz Uprave nije htio dirati, a imali su i potporu gradskih vlasti, koji su u Upravnim odborima toga društva. Nelogično je i da predstavnici u nadzornim tijelima primaju naknadu, a da se ne poštuju obveze iz Kolektivnog ugovora. Nema naknade radnicima koji su tu u ime gradske uprave ističe Bratičević i prisjeća se slučaja kada je sudbinu jednog zaposlenika određivao šef autobusnog kolodvora:

- Tada sam direktoru Deranji rekao da on mora sa svojim stručnim službama rješavati probleme, a ne prepuštati da svi šefovi vode svoju kampanju. Tada nije bilo reda, a red nije uspostavljen ni danas.

GRAD NEMA POLITIKU PREMA GRAĐANIMA Bio je uvjeren kako će se nova vlast dogovoriti sa Sindikatom i Radničkim vijećem. - Grad nema jednu politiku s kojom bi izišao pred građane. Neka rade javne tribine, pozivaju ljude od struke, neka se razgovara argumentima. No, ova vlast nema namjeru ući u svako trgo-

vačko društvo i pročešljati ga. Radničko vijeće ima mogućnost angažiranja stručnjaka van svoje domene, koje će platiti poslodavac, ukoliko smatraju da nisu stručni ulaziti u određene dubioze, pogotovo završne račune i bilance. To je ozbiljan posao, a mi ga ne radimo i onda nagađamo i mislimo da imamo u poduzeću vrijednost 100, a ono na kraju ispadne 10 kuna. Sve zbog toga jer se ne proučava završni račun i bilanca - naglasio je Ivo Bratičević. U situaciji u kojoj kriza nagriza hrvatsko gospodarstvo, a Vlada da bi namaknula više novaca uvodi PDV na 25 posto, važno je, mišljenja je Bratičević, i da se Crkva okrene aktualnoj situaciji.

Politika je jedina koja može u ovom društvu nešto napraviti. Radnici u legitimnom smislu imaju vrlo male šanse boriti se protiv poslodavaca i vladinih dužnosnika. Trebali bi se organizirati onako kako su organizirani menadžeri. Oni imaju svoje tjelohranitelje i utjerivače poreza koji će vas sačekati i reći „Ili plati ujutro ili ode glava“ - Bratičević


20

AKTUALNO

18/4/2012

ZAVRŠENA ISTRAŽIVANJA CRKVE SVETOG STJEPANA

Stotinjak kostura otkri PIŠE: ANA PROHASKA / FOTO: OMEGA INŽENJERING

Ispod razine 9. stoljeća kopali smo u škrapama te je nađena kasnoantička, rimska keramika, čak i prethistorijski ulomci, što govori o poluotoku na kojem su ljudi obitavali i prije. Ima vrlo zanimljivih nalaza i nakon što se obrade, oni će predstavljati još jedan prilog povijesti Dubrovnika

INICIJATIVOM i sredstvima Društva prijatelja dubrovačke starine završeni su arheološki istražni radovi romaničke crkve

Svetoga Stjepana u Pustijerni, srednjovjekovnom i najstarijem sakralnom objektu unutar zidina, čije se postojanje vezuje i uz

ukazivanje Svetoga Vlaha. Uz DPDS, kao investitora, u projektu konzervacije, arheološki radovi povjereni su tvrtki Omega inženjering. Voditelj projekta bio je Željko Peković, dok su arheološka istraživanja vodile Nikolina Topić i Ivana Radić. Treba reći kako crkvu Sv. Stjepana spominje još Konstantin VII. Porfirogenet, 949. godine u svome djelu ‘’O upravljanju carstvom’’. Crkva je danas u ruševnom stanju, a nakon što je stradala u potresu 1667., nije obnavljana, te je zapuštena i korištena kao vrt i deponij.

PRVO ISTRAŽIVANJE IZ 1927. - Crkva Svetog Stjepana istraživala se prvi put 1927. godine, kad je unutar romaničko - gotičke ruševine pronađena temeljna apsida ranijeg građevine - priča uvodno Željko Peković, voditelj projekta i dodaje kako su zidovi današnje crkve uglavnom zidovi romaničke crkve. - Ispod nje je građena apsida, i 1929. je rekonstruirana manja kapela koja je poznata u literaturi kao crkva Sv. Stjepana. Tu su pronađeni i kameni ulomci i pleteri s konca 8. i početka 9. stoljeća - naglašava Peković. Prilikom tog prvog istraživanja, nađeni su ulomci ukrašenog kamenog namještaja predromaničke crkve, koji svjedoče u postojanju dviju razvojnih faza. Prva pripada prijelazu iz 8. u 9. stoljeće, a druga prijelazu 10. u 11. stoljeće. U ranu skulpturu 8. i 9. stoljeća ubrajamo nekoliko ulomaka za koje se smatra da su pripadali interijeru Crkve Svetoga Stjepa-

na. Primjerci iz crkve mahom su ostaci mramornih pluteja i sarkofaga, no ulomci pripisani inventaru crkve ne moraju nužno njoj pripadati, jer je poznato da je kao privremeni lapidarij, ona bila mjesto skupljanja predromaničke skulpture iz Grada i okolice. Na osnovu istraživanja ranosrednjovjekovne crkve 1929. rekonstruiran je i publiciran njezin tlocrt te predložena rekonstrukcija bočnih zidova crkve na temelju oskudnih ostataka koji su tvorili manju jednobrodnu crkvu, navodi se u konzervatorskom elaboratu ovog projekta. Tada su istraženi i pronađeni grobovi unutar same crkve.

ZNATNO ŠIRA CRKVA Crkva Svetoga Stjepana je 1997./1998. uvrštena u program zaštitnih radova Ministarstva kulture RH putem Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Tada su izvedena revizijska arheološka istraživanja i napravljen niz konzervatorskih sondi na zidovima. Istraživanjima su


21

18/4/2012

iva prošlost utvrđeni ostaci apside - pravokutne izvana i polukružne iznutra, a utvrđeno je da je ranosrednjovjekovna crkva znatno šira od onoga što su smatrali istraživači iz 1929. godine. - Prilikom arheoloških istraživanja Ministarstva kulture 1997/98. potvrđen je oblik apside, no nije se kopalo do najdubljih slojeva. No, tada su pronađeni novi gabariti crkve, i potvrđeno je da joj oblik nije onakav kakav se mislilo da jest - napominje Peković i naglašava kako je DPDS prošle godine odlučilo popraviti i konzervirati Crkvu Svetoga Stjepana. - Uvjet Ministarstva kulture bio je prije konzervacije i sanacije lokalitet do kraja istražiti, odnosno doći do najdubljih slojeva. I mi smo s istraživanjima počeli prošle godine. Imali smo jedan prekid u zimskom razdoblju, a

radovi su dovršeni prije mjesec dana - dodaje i napominje kako su u dvorištu sa strane same crkve pronađeni grobovi, sa 100tinjak kostura, i s nekoliko slojeva grobnica.

GROBOVI IZ 8. I 9. STOLJEĆA - Isto tako unutar crkve je istraženo dvije faze, istočni i zapadni dio, gdje se utvrdilo da je crkva dosta veća nego što je utvrđeno 1929. godine. Ona je trotravejna, vrlo zanimljiva. Kad smo istražili groblje, poslali smo kosti na analizu radioaktivnog ugljika T 14, i pokazalo se da su najdublji grobovi sa prijelaza iz 8. u 9. stoljeće. Znači, grobovi su potvrdili postojanje crkve već početkom 9. stoljeća. Dobili smo potvrdu na groblje oko crkve, koje nam usput datira i crkvu -

PREZENTACIJA CRKVE SVETOGA STJEPANA

Još jedan uređeni dio Grada Završetkom restauracije arheoloških lokaliteta predviđena je prezentacija povijesnih slojeva lokaliteta na temelju dosadašnjih spoznaja. Crkva će se popločati novim kamenim pločnikom u kojemu će biti prezentirana manja predromanička crkva, njezina apsida, T polupilastri i zapadni zid bit će prezentirani u pločniku drugačijom obradom i načinom slaganja kamenih ploča. Lokalitet će biti opremljen panoima s povijesti lokaliteta i razvojnim fazama građevine, a bit će opremljen i rasvjetom kojom će privlačiti pažnju i večernjih posjetitelja. - Želimo statički učvrstiti i popločati crkvu. Također želimo vezati elemente bitne za pojedinu fazu njene gradnje. Postojeće bi zidove učvrstili i gdje treba dodali iz statički razloga. Nešto kamene plastike bi vratili, ono što je bilo praktički pokradeno, a tiče se igala oko ulaznih vrata. Mi bi taj spomenik kulture uredili za razgledavanja kako bi postao još jedan uređeni dio grada. Crkvu bi napravili za prolaznike, da se ne urušava i da ne bude smetlište – rekao nam je tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić.

naglašava Peković. Osim kostiju, nađena je keramika datirana od kasne antike do ranog srednjeg vijeka kao i kaldrmana ulica. - Ispod te razine 9. stoljeća kopali smo u škrapama, te je nađena keramika kasnoantička, rimska, čak i prethistorijski ulomci, što govori o tom poluotoku,

na kojem su ljudi obitavali i prije. Također ima dosta keramike prije 9. stoljeća. Ima vrlo zanimljivih nalaza i nakon što se obrade, oni će predstavljati još jedan prilog povijesti Dubrovnika. Što se tiče pronađene ulice, treba reći kako je iza svake apside, i predromaničke i romaničke, bila ulica - naglašava Željko Peković.


22

AKTUALNO

18/4/2012

GRAD BAGERIMA ČISTIO BIVŠI VRTLAROV RASADNIK, STRUKA I JAVNOS

Čistili vrt ljetnikovc PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ

RADOVE u renesansnom vrtu ljetnikovca Gundulić u Gružu Grad Dubrovnik obavljao je bez odobrenja konzervatora! Suglasnost se trebala ishoditi, bez obzira što se iz gradske uprave pokušavaju ‘vaditi’ na to da su samo raščišćavali ostatke Vrtlarovog rasadnika, te uređivali okoliš

za otvaranje prostora javnosti. Dubrovačka javnost ostala je još jednom zgrožena potezom Grada, a oko vrta ljetnikovca je i lani podignuta velika prašina kada je donesena odluka da se na mjestu bivšeg Vrtlarovog rasadnika, iza place u Gružu, izgradi parking!

POVRTNJAK, ODLAGALIŠTE, RASADNIK

Opravdanje u prošlosti! Grad Dubrovnik u svom se priopćenju osvrnuo i na činjenicu kako je spomenuto zemljište prema katastarskim arhivskim podacima u 19. stoljeću bilo povrtnjak, a početkom 20. stoljeća odlagalište građevinskog otpada. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća prostor je dodijeljen Vrtlaru te je gradnjom betonskih pregrada za uzgoj cvijeća, a kasnije staklenika i plastenika te montažnih objekata za pohranu alata, bez dokumentacije i suglasnosti koje bi danas bile potrebne, pretvoren u rasadnik. Tu su vjerojatno pronašli opravdanje za svoj čin.

Javnost je ovog puta o bagerima u renesansnom vrtu ljetnikovca obavijestilo Društvo arhitekata Dubrovnika.

BAGERI ‘RAVNALI’ VRT - Zgroženi smo činjenicom da bageri “ravnaju” renesansni vrt ljetnikovca Gundulić u Gružu i to - prema izjavi konzervatorske službe - bez ikakve dozvole i nadzora konzervatora! - priopćili su iz Društva arhitekata Dubrovnik. Njihove riječi o radovima bez odobrenja duListu potvrdila je i pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća, istaknuvši kako je Konzervatorski odjel u Dubrovniku još 19. ožujka ove godine donio rješenje o obustavi radova u sklopu ljetnikovca Gun-

dulić u Gružu, koji su se vršili bez odobrenja nadležne službe. Kulturno - povijesna cjelina Ljetnikovca Paladina Gundulića u Dubrovniku zaštićena je kao pojedinačno kulturno dobro i to Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 22. prosinca 2008. godine - Budući da je utvrđeno da se u arealu ljetnikovca vrše radovi bez odobrenja nadležne službe zaštite Konzervatorski odjel u Dubrovniku je dana 19. ožujka 2012. donio rješenje o obustavi radova. O istom je obaviješten Odjel za inspekcijske poslove Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u Zagrebu, te je obavljen očevid dana 28. ožujka i nastavlja se postupak u okviru svoje nadležnosti - ističe Baća, dodavši kako je za sve ra-


23

18/4/2012

T ZGROŽENI

ca - bez odobrenja! dove nužno ishoditi odobrenje nadležne službe zaštite, jer je dakle riječ o zaštićenom kulturnom dobru. No, iz gradske uprave su odbacili sve insinuacije da se radovima čišćenja u renesansnom vrtu ljetnikovca Gundulić u Gružu devastira povijesna gradnja ili uništava povijesni vrt. Radovima na Vrtlarovu zemljištu, koji se nalaze u Sustjepanskoj ulici u Gružu (iznad tržnice) uklonjene su armirano-betonske, azbestne i aluminijske konstrukcije te ostaci plastenika, mješoviti otpad i korov, istaknuli su iz gradske uprave.

ČISTILI, NE DEVASTIRALI - Izvedeno čišćenje predstavlja primjereno uređenje prostora s ciljem privođenja javnoj namjeni pa stoga uz priopćenje objavljujemo fotografije na kojima se vidi što je uklonjeno i očišćeno te da su kamene kolone, koje predstavljaju povijesnu gradnju netaknute te svjedoče kako je prostoru dodana vizualna vrijednost i vraćena autohtonost - navode iz gradske uprave. U tijeku je izrada idejnog proPRIJE

jekta rekonstrukcije ribarnice i studije čiji će rezultat biti prijedlog uređenja tržnice u Gružu i prostora bivšeg rasadnika, nakon čega će se, sukladno mišljenju ovlaštenih arhitekata i konzervatorskim smjernicama te propisima RH odlučiti o budućoj namjeni.

DIGNITE GLAS ZA OČUVANJE SPOMENIKA - U međuvremenu, već ovih dana prostor će se otvoriti za javnost kao uređena livada, na kojoj boravak ne predstavlja sigurnosni i zdravstveni rizik kao što je to bilo do sada, a na što udruge kojima je čišćenje zasmetalo nisu našle shodno za reagirati - ističe Grad Dubrovnik, koji „sa svrhom postizanja što boljeg hortikulturnog uređenja i primjerenijeg izgleda cijelog gradskog područja, na zadovoljstvo građana i posjetitelja, kontinuirano ulaže u uređenje vlastitih, ali i drugih javnih prostora.“ Javni apel protiv devastacije ljetnikovca uputio je krajobrazni arhitekt dr. sci. Bruno Šišić. - Cijenjeno građanstvo slavnoga grada Dubrovnika ( tako

ga je nazvao Filip De Diversis još davne 1440. godine), nažalost, i to se dogodilo! Javljamo vam da su teški bageri ušli na nama Dubrovčanima sveto tlo renesansnoga vrta vile Gundulić u Gružu. Znači, sadašnji glavar Dubrovnika ipak je odlučio provesti ono što je naumio. A lijepo smo ga na tribini Društva arhitekata Dubrovnika 30. lipnja 2011. bili izvijestili o izuzetno visokoj kulturno-povijesnoj vrijednosti onih, kamenim zidićima obrubljenih, nizovima fino klesanih kamenih stupića opremljenih, pola milenija starih i nanešenim plodnim tlom ispunjenih vrtnih polja tog dubrovačkog renesansnog vrta. Kako izgleda, za rečenog gospodina to je tek običan komad zemlje, a zemlje ima posvuda - naveo je među ostalim u apelu Bruno Šišić. - (...) Duboko smo potreseni ovim nasilnim činom prema kulturnoj baštini, ignoriranjem i neprihvaćanjem znanstvenih spoznaja, i to - što je posebno tragično - u gradu koji nazivaju Hrvatskom Atenom. No ne lezi vraže! Zadiranje bagerima u renesansni vrt Gundulića de facto znači početak kraja, negaciju i zatiranje ne samo Gundulićeva vrta, nego POSLIJE

znatno šireg povijesnog prostora tj. posljednjeg ostatka nekadašnje ladanjske zone u kontinuitetu na sjevernoj strani Gruškog zaljeva. Uz ladanjski sklop i vrt vile Gundulić/Gondola, slijede sklopovi s vrtovima vile Bunić/Bona i vile Bunić Gradić /Bona Gradi, sve do nekadašnjeg industrijskog sklopa „Radeljević“. Ta tri sklopa i vrta predstavljaju još jedini cjeloviti dio spomenute renesansne ladanjske zone. Ako vam je stalo do našega slavnoga Grada, njegovih spomenika u koje spadaju i renesansni vrtovi, a renesansni vrtovi su sasvim neobični spomenici po kojima - ako ih se ne njeguje i ne posvećuje stalna pažnja - začas počne rasti divlji korov (ali ni ne pomišljajte da zato prestaju biti spomenici), onda podignite svoj glas u njihovu obranu. I nikada nemojte smetnuti s uma da su - kao i Dubrovnik u srednjem vijeku i u renesansi, dakle, u 16. i ranijim stoljećima, uređene vrtne prostore namijenjene ugodi imali tek samo neki najrazvijeniji europski narodi koji ih danas itekako štite i koriste kao integralni dio svoje kulturno-povijesne baštine! - dio je apela dr. sci. Bruna Šišića.


24

AKTUALNO

18/4/2012

OBIŠLI SMO BOGIŠIĆEV PARK - OAZU ZA VLASNIKE I NJIHOVE KUĆNE LJ

Zaboravljeni park u centru ANA PROHASKA/ ZVONE PANDŽA

JEDAN OD SIMBOLA dubrovačke krajobrazne baštine je Park Baltazara Bogišića na Ilijinoj glavici. Taj je park, za javnost otvoren još davne 1913. godine, povodom čega je postavljena i kamena ploča na ulazu u park. Otvaranje je uslijedilo nakon uređenja i otvaranja parka Gradac, te parka u Posatu, a dozvolu i iznos od 6. 800 kruna od tadašnje pokrajinske vlade u Zadru, dobilo je Društvo za promicanje interesa Dubrovnik. No, park je nekoliko puta uništen. U izvještaju društva Dub iz

1933. godine navodi se da je park «vandalski uništen», te se morao zatvoriti. Nakon završetku Prvog svjetskog rata park je obnavljan i ponovno priveden svrsi. Pri tom treba dodati kako je Društvo Dub u cijelosti uredilo staze, nasade i postavilo klupe, te na njemu sustavno radilo narednih godina. Po završetku Drugog svjetskog rata park je u potpunosti uništen od strane talijanske okupacijske vojske, a rad društva Dub je zabranjen, da bi ponovno reorganizirano 80-ih godina pro-

šlog stoljeća. No, za Bogišićev park, danas se ne skrbi onako kako taj park zaslužuje. Mišljenje je to nekoliko naših sugrađana s kojima smo razgovarali tijekom našeg obilaska parka, ali i struke. Iako se vidi da ga se nedavno čistilo, posebno one dijelove gdje su staze, jedna naša sugovornica mišljenja je da je bilje u parku zaraslo.

ZARASTAO U ZELENILO -Ne šetam često ovuda. Ali

ĐIVO DRAŽIĆ O BOGIŠIĆEVOM PARKU

Grad ne zanimaju parkovi Kod nas nema sustavne brige za parkove i zelene površine, mišljenja je Đivo Dražić, član Društva prijatelja prirode Dub. - Samo se posiječe par grana, a ako se obali nekakav bor, nakon mjeseci i mjeseci zvanja, dođu ga ukloniti! I to je vrhunac događaja. Dugo godina nisam vidio da je napravljena nekakva akcija uređenja. Mi kao društvo orijentirani smo na uređenje parka Gradac, Dub čak ima fondaciju za uređenje Gradca. Međutim, zadnjih 8 - 9 godina koliko sam ja u društvu, interes za njegovo uređenje ne postoji. Dobijali smo bizarna objašnjenja da kamion ne može doći i sl. Kada je u pitanju Bogišićev park, potrebni su stalni minimalni zahvati da bi se on priveo svrsi. Treba ga hortikulturno urediti, razrijediti i dignuti višak sloja zemlje. Nije potrebno mijenjati njegov koncept, niti raspored vrtne arhitekture. Potrebno je samo detaljno i konstantno održavanje i detaljan zahvat uređenja. Osobno nisam za to da se u njega unosi kontinentalno bilje, već mediteransko, uz minimalizirane troškove ulaganje, o čemu mišljenje treba dati struka - ističe Đivo Dražić. Mišljenja je da za uređenje dubrovačkih zelenih površina ne postoji interes gradske vlasti. - Grad Dubrovnik i Županija očito nemaju interesa za zelene površine. Ono što je vidljivo kad prođeš autom je uređeno, primjerice semafori Lapad i Okružni, a stalno se presađuju dva-tri ista cvijeta na Pilama - naglašava Dražić i komentira kako ne postoji vizija kako bi Dubrovnik trebao izgledati. - Povijesni đardini postali su nam parcele, da netko može izgraditi

moram reći da sam zaprepaštena kako je sve zaraslo. Ajde sređeno je ovo uz staze, ali sve je drugo zaraslo! - mišljenja je. Bogišićev park, prema podacima sa internetske stranica Grada Dubrovnika, proteže se na površini od 4937m2, od čega je 1230m2 prirodnog travnjaka. U njemu se nalazi gusti sklop stabala, pretežno bora i čempresa, 38 oleandri te 156 agava. Obližnji stanovnici parka posebno zamjeraju to što park nije polijevan cijelu zimu. - Iako je bila suša, cijelu zimu nisu polijevali drveće i bilje pa se sve bilo osušilo. Nitko ništa nije krenuo cijelu zimu. Baš sam mislila pitati Nika Šalju za to, jer tu u blizinu imaju i vodu. Neki su borovi pali, neki su se nagnuli, pa su ošišani. Obećavali su da će ih popuniti sa novima, ali evo od toga ništa. Svašta se obećavalo po tom pitanju - rekla nam je naša sugrađanka, koja se osvrnula i na neodgovornost odraslih Dubrovčana po pitanju dječjeg igrališta u Bogišičevom parku. - Na njemu češće vidim odrasle koji se ljuljaju i lome ga, nego djecu. Sve će se to kad tad srušit - istaknula je.

DJECA, OTROVI I KUĆNI LJUBIMCI

parking, podzemne garaže, shopping centre, a nitko ih ne percipira kao nekakvu vrijednost. Parkovi nisu nastali jučer, oni su bili trend početkom 20 stoljeća. Razvila se jedna građanska svijest o hortikulturnim uređenjima, što potječe od samih ljetnikovaca. Taj kontinuitet naglo je prekinut političkim sistemima - napominje i naglašava kako je porazno da od zadnjeg parka u Gružu, koji je napravljen 60-ih godina, nije napravljen niti jedan novi park, niti se planski nastojao urediti. - Cijeli Babin kuk je preizgrađen, kao i područje Ploča, gdje je slučajno nastao park Gjivovići, s kojim se dogodilo to što se dogodilo, a vlasnik ga je otkupio i ima ga pravo ograditi. Tu se pokazala nespremnost Grada da misli na budućnost. U prostornim planovima ne postoji ideja da bi se negdje trebao izgraditi park - zaključuje Đivo Dražić.

Problem stanovnicima predstavlja i izmet kućnih ljubimaca po parku, svjedoči nam jedan sugrađanin. - Nema goreg od ovog parka. Dolaze djeca iz vrtića, tu čeprkaju po zemlji, a sve je puno izmeta. Svi koji imaju kučke u gradu ovdje ih dolaze šetati - dodaje i ističe kako velik problem predstavljaju i otrovi, koje Sanitat baca po pa-


25

18/4/2012

JUBIMCE

Grada rku, naročito pored mjesta za odlaganje otpada, zbog čega im ugibaju mačke. Zbog toga su se obraćali i inspekciji i samom Sanitatu. - Time su ugrožena i djeca koja se ovamo dođu igrati - mišljenja je. Što se pak tiče starih borova, prema njegovoj ocjeni, zadnjih godina ih je posječeno pedesetak. - Novi nisu zasađeni, premda je o tome bilo riječi. Tu su i nakrivljeni borovi, još ako budu kopali kako kažu, svi će se ovi borovi srušiti - zaključio je.

PIŠITE NAM! Ukoliko i Vi imate sličnih komunalnih problema u susjedstvu, bez obzira o kojem je djelu Dubrovnika riječ, slobodno nam pišite na info@dulist.hr, rado ćemo vas posjetiti i pomoći u rješavanju problema u Vašem susjedstvu kontaktirajući nadležne institucije.

REKONSTRUKCIJA JAVNE RASVJETE U BOURBONU

Slijedi dogovor s vlasnicima U prošlom broju duLista pisali smo o uređenju Ulice bana Josipa Jelačića. Što se tiče eletričnih instalacija i dotrajalih drvenih pala u toj ulici, odgovor smo dobili od direktora Elektrojuga Milivoja Bendera: - HEP-ODS d.o.o. Elektrojug sukladno raspoloživim financijskim sredstvima planira i provodi rekonstrukcije mreža i postrojenja. U sklopu radova na izgradnji 10 kV priključka za TS 10/0,4 kV Montovjerna Sjever u dijelu ulice Bana Jelačića položili su se kabeli niskog napona te kabeli za javnu rasvjetu. Realizacija planova podrazumijeva i riješenu svu pripremu, pored ostalog i riješene imovinsko pravne odnose. Radovi na mreži niskog napona i javne rasvjete rađeni su s ciljem da se niskonaponska mreža u ulici Bana Jelačića, izvedena s golim vodičima u budućnosti zamjeni sa podzemnom kabelskom mrežom. Nažalost u proteklom periodu nisu se stekli ostali preduvjeti za planirane radove izgradnje kabelske mreže u predmetnoj ulici. Naime, osim financijskih preduvjeta za predmetne radove od strane Elektrojuga (financiranje izgradnje NN mreže),odnosno Grada Dubrovnika (financiranje instalacija-stupova javne rasvjete) nužno je sa svim vlasnicima zemljišta riješiti imovinsko pravne odnose (suglasnosti) za pretvaranje zračnih priključaka u podzemne (nužni su radovi i zahvati na zemljištima i fasadama privatnih objekata prilikom izgradnje - rekonstrukcije priključaka). Nadamo se da će se u što skorije vrijeme riješiti sve potrebne predradnje kako bi se i u ovoj ulici zračna mreža i priključci mogli izvesti podzemnim kabelom - zaključio je u svom odgovoru Milivoj Bender.


26

AKTUALNO

18/4/2012

LIBERTAS POVEĆAVA CIJENE KARATA; OSTAJE LI 30. LIPNJA BEZ REMIZE

Skuplji gradski prijevoz PIŠE: ANDREA FALKONI RAČIĆ/SNIMIO: ZVONE PANDŽA

LIBERTAS poskupljuje cijene karata kako pojedinačnih, kupljenih u ili izvan vozila, tako i građanskih mjesečnih karata. Kako je objasnio direktor Libertasa Đuro Deranja zahtjev za poskupljenjem karata već je predan. ‘S’ karte, koje se kupuju izvan vozila, poskupljuju s 10 na 12 kuna, a one kupljene kod vozača u autobusima krešit će s 12 na 15 kuna. Građanski abonamenat poskupljuje s 200 na 250 kuna, no zato će pojeftiniti učenički pokaz s 80 na 50 kuna. Zamjeniku gradonačelnika Niku Šalji ovakav potez nije bio baš jasan jer, kako je istaknuo, odstupa od stavova i planova gradske uprave, iako, naglasio je, pojedinačne karte ne kupuju baš građani nego gosti. - Za abonamente je čak bilo razgovora da će ići i besplatno, a sad idemo na poskupljenje. Malo mi je to u suprotnosti s našim stavovima - rekao je na kolegiju direktora komunalnih poduzeća Niko Šalja.

POSKUPLJENJE USPRKOS OBEĆANJU Tada je Deranja objasnio kako će učenički pokazi pojeftiniti. - Ove strukture karata najmanje koriste građani, kao i sve socijalne skupine čije karte nismo mijenjali - istaknuo je Đuro Deranja. No, ovim putem i Libertas i gradsku upravu podsjećamo na prije dva mjeseca objavljenu vijest na stanicama Grada Dubrovnika kako će “u iduće dvije godine gradski javni prijevoznik Libertas uz pomoć Europske banke za

obnovu i razvoj obnoviti svoj vozni park bez povećanja cijena karata.” Doduše, kredit još nije realiziran, autobusi nisu kupljeni, ali je tada trebalo jasno reći - poskupit ćemo prije uzimanja kredita pa se zaduženje neće osjetiti kroz novo, dodatno povećanje cijena karata! No, Libertas muče neke druge stvari, a to je iseljenje iz Remize. Đuro Deranja nada se kako 30. lipnja gradski prijevoznik neće postati beskućnikom. Nada se, naime, da će prije isteka roka za selidbu Libertas produžiti ugovor o ostanku u Remizi s GP-om, no pitanje je jesu li takva Deranjina očekivanja realna (o tome koliko su realna nije govorio, samo o pretpostavkama).

NITKO NE ZNA GDJE S REMIZOM? No, jedno je sasvim jasno - ako se ugovor ne produži, nakon 30. lipnja Libertas nema kud. Iz Remize mora iseliti, Komolac nije spreman ni u kojem smislu za prihvat gradskog prijevoznika, Osojnik je tek u povojima. Priča je to za neki drugi mandat, riječi su zamjenika gradonačelnika Nika Šalje. - Nudili smo nagodbu koju GP nije prihvatio. Nisu prihvatili prijedlog da platimo korištenje ovog prostora, ali nije postignut dogovor. Navodno skupština vjerovnika to ne prihvaća koliko imam informaciju, i to sad stoji tako. Aneks ugovora vrijedi do 30. lipnja - objasnio je Deranja. Na Šaljino pitanje što iza toga,

jer 30. lipanj je sutra Deranja je rekao ‘snalazit ćemo se’. Preseljenje u Komolac ne nazire se jer postojeće stanje nije zadovoljavajuće za Libertasove potrebe. zemljište, koje nije niti imovinskipravno u potpunosti riješeno, ne može se koristiti ni za parking dok se ne riješi oborinska odvodnja. Osojnik ostaje za neka druga vremena, tako da bez produljenja ugovora s GP-om za Remizu u Gružu Libertas je u bezizlaznoj situaciji. Ni danas, na kolegiju komunalaca, nije dano apsolutno alternativno rješenje. - Globalno imamo jednu beziz-

laznu situaciju. 30. lipnja ističe ugovor i imamo prijetnju da se možda i do tog vremena Remiza konačno i proda. To konačno mislim opetovanim natječajima, smanjivanjem cijene pretpostavka je da će vjerojatno onda to netko i kupiti i nas sudski tjerati od tamo, a u Komolac ne možemo preći. Što sad? mamo li ikakva razmišljanja gdje i što nakon toga - pitao je Niko Šalja, a Deranja mu je odgovorio: - Idemo uz pretpostavku da ćemo dobiti produljenje ugovora uz plaćanje - kratko je poručio Deranja.


27

18/4/2012

ZAPOČEO POSTUPAK OBNOVE KAPELICE SV. KRIŽA NA GROBLJU BONINOVO

Za dostojan posljednji ispraćaj PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

Nepoznati dobročinitelj u namjenu obnove kapelice donirao je 200 tisuća eura, a Boninovo je izvršilo sve potrebne radnje za nesmetano obavljanje pogrebnih usluga za vrijeme obnove kapele koja bi trebala trajati 90 dana POSTUPAK OBNOVE kapelice Sv. Križa na groblju Boninovo konačno je pokrenut. Nakon što je nepoznati dobročinitelj u namjenu obnove kapelice donirao 200 tisuća eura, tvrtka Boninovo pribavila je sve potrebne dozvole i suglasnosti za izvođenje radova na sanaciji Kapele Sv. Križa, uključujući i suglasnost Ministarstva kulture te Konzervatorskog odjela u Dubrovniku na Glavni projekt kojeg je izradila Zvjezdana Tolja, a čiju

izradu je financiralo Društvo prijatelja dubrovačke starine.

PRIHVAĆENA DONACIJA - Donacija od 200 tisuća eura prihvaćena je od strane Nadzornog odbora, kao i Skupštine tvrtke na sjednici održanoj dana 13. veljače 2012. godine - kaže Marita Kisić Kamić, direktorica tvrtke. Kisić Kamić dodaje kako je tv-

rtka izvršila sve potrebne radnje za nesmetano obavljanje pogrebnih usluga za vrijeme obnove kapele Sv. Križa. - Sa župnikom don Ivicom Pervanom dogovoreno je korištenje crkve Sv. Đurđa za obavljanje sprovoda i ispraćaja, a donator je financirao uređenje crkve. Također smo s ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik Brankom Bazdanom načelno dogovorili korištenje frižidera, uz njegov zahtjev za određenjem vremena korištenja - ističe Kisić Kamić.

BEZ RADOVA ZA VRIJEME SPROVODA Na molbu tvrtke Boninovo d.o.o., Grad Dubrovnik osigurao je sredstva te izabrao najpo-

voljnijeg ponuditelja za poslove građevinskog (tvrtka IGH) i projektantskog nadzora radova (projektant Zvjezdana Tolja). Ukupan iznos ulaganja u obnovu kapelice iznosit će 1 265000 kuna, s tim da je Grad Dubrovnik već ranije uplatio sredstva za elektrifikaciju mračnog dijela kapelice i klimatske uređaje u brodu kapelice (po 70 tisuća kuna). Ugovor između donatora i izvođača radova, tvrtke Gara d.o.o., potpisan je 13. travnja, s tim da će tvrtka Boninovo i izvođač potpisati još jedan ugovor, kako bi se Boninovo osiguralo od mogućeg kašnjenja radova. Ugovorom će također biti predviđeno da se radovi ne izvode za vrijeme sprovoda, a izvedba radova trebala bi trajati 90 dana.


28

ŽUPANIJA

18/4/2012

SASTANAK S MENADŽEROM SAMSUNGA

Predstavljene mogućnosti ulaganja ŽUPAN Nikola Dobroslavić i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić održali su radni sastanak s Mariom Džajićem, menadžerom tvrtke Samsung. Na sastanku se razgovaralo o investiranju na području Dubrovačko - neretvanske županije, pa su Džajiću predstavljene mogućnosti za ulaganja.

40 TISUĆA KUNA RADOVA

Sanirana riva na Lopudu ŽUPANIJSKA lučka uprava Dubrovnik završila je 40 tisuća kuna vrijedne radove na sanaciji puknuća rive na Lopudu. Naime, prema riječima ravnatelja ŽLUD Željka Dadića, nakon pregleda rive u podvodnom i nadvodnim dijelu ustanovljeno je da je uslijed slijeganja nasipa došlo do puknuća rive. Sanaciji se, kaže Dadić, pristupilo na način da su se betonske ploče učvrstile sa 6 „klanfi“ dužine 2 metra, zatim brtvljenjem bočnih pukotina s brzovezujućim sredstvom te popunjavanjem pukotina mješavinom građevinske, epoksilne smole i kvarcnog pijeska. Nakon tih radova uslijedilo je završno betoniranje kanala u koji su ugrađene klanfe. Radove je izvela tvrtka Ravlić.

ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U POMORSKOM VOJVODSTVU U GDANSKU

Poljska iskustva IZASLANSTVO Dubrovačko neretvanske županije, koju predvodi župan Nikola Dobroslavić boravilo je prošlog tjedna u dvodnevnoj posjeti Pomorskom vojvodstvu u poljskom Gdansku. Župan Nikola Dobroslavić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Poljskoj Ivan del Vechio, direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić i pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam, more i poduzetništvo Maro Kristić održali su radni sastanak sa maršalom Pomorskog vojvodstva Mieczyslawom Strukom i njegovim sura-

dnicima, kao i predstavnicima različitih gospodarskih, obrazovnih i kulturnih institucija s područja regije. Na sastanku su održane prezentacije obje regije te se razgovaralo o mogućnostima korištenja europskih fondova, regionalnom razvoju i turizmu. Župan Dobroslavić izrazio je zadovoljstvo poljskim gostoprimstvom, ali i mogućnošću da ove dvije “vrlo bliske i slične regije” surađuju na različitim poljima. Župan je posebno izrazio interes za poljskim iskustvima u korištenju EU fondova, pritom naglasivši podršku Poljske ulasku Republike Hrvatske u EU.

Maršal Struk kazao je kako je “ regionalna suradnja neophodna” te ga stoga posebno veseli početak iste sa Dubrovačko - neretvanskom županijom, koja će se kako je rekao zasigurno i nastaviti na različitim područjima. Naime, maršal poljskog Senata Bogdan Borusewitz, prilikom susreta sa županom Dobroslavićem u rujnu 2010. u Dubrovniku predložio je suradnju naše županije sa poljskim vojvodstvima, a posjet Pomorskom vojvodstvu rezultat je tog prijedloga. U sklopu boravka u Gdansku, izaslanstvo je obišlo Pomorski kulturni centar, koji je većim dijelom financiran

putem Europskog ekonomskog prostora (EEA), kao i stadion PGE Arena, na kojem će hrvatska reprezentacija odigrati jednu od utakmica predstojećeg EURA 2012. Obišli su i Znanstveni i tehnološki park “Prof. Hilary Koprowski” izgrađen s ciljem promicanja poduzetništva, razvoja i kreativnosti i Hevelianum centar, edukacijski i rekreacijski prostor koji je financirala EU, a s ciljem stavljanja u svrhu neiskorištenog i zanemarenog područja utvrde Gora Gradowa. Naime, danas je tamo cijeli niz različitih postava znanstvenih i povijesnih zanimljivosti, namijenjenih kako djeci tako i odraslima.


29

18/4/2012

OPĆINA KONAVLE KREĆE U NOVI VOOOPRKSBNI PROJEKT

Nakon Konavoskih brda, voda stiže u Radovčiće

NAKON Konavoskih brda, uskoro će se zahuktati i radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava u Radovčićima. Realizacija projekta koji stanovnicima tog konavoskog sela dovodi vodu trebala bi za-

početi već u svibnju. Osim 2 kilometra dugog vodoopskrbnog cjevovoda poviše Radovčića, planirana je izgradnja vodospreme kapaciteta 200 kubika te crpne stanice. Projekt vrijedna 2,6 miliju-

na kuna financira Općina Konavle. Planirani rok izvođenja radova je devet mjeseci. Tako bi voda u Radovčićima trebala poteći već krajem veljače 2013. godine.

ŽUPAN I PREDSJEDNIK SKUPŠTINE NA SVEČANOSTI

Krsna slava Sv. Blagovještenja

Inače, u Općini Konavle u tijeku je postupak ishodovanja građevinske dozvole za izgradnju vodoopskrbnog sustava Đurinića i Vitaljine. Za realizaciju toga projekta već su riješeni imovinsko - pravni odnosi, a Općina je podnijela zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Ipak, spajanje Prevlake na vodoopskrbni sustav u Vitaljini uvelike ovisi o radovima na rekonstrukciji ceste Vitaljina - Prevlaka. Riječ je o radovima započetima krajem 2008. godine za čiji nastavak Hrvatske ceste tek trebaju raspisati novi javni natječaj jer tvrtka Obšivač u protekle četiri godine nije bila u stanju radove na rekonstrukciji ceste od Vitaljine do Prevlake privesti kraju.

AKCIJA U SLANOME

Darujte krv

ŽUPAN Nikola Dobroslavić i predsjednik Županijske skupštine Ivan Prce sudjelovali su na svečanom prijemu koji su povodom krsne slave saborne crkve Sv. Blagovještenja organizirali

paroh dubrovački Goran Spaić i Srpska pravoslavna crkvena općina Dubrovnik. Tom je prilikom župan Dobroslavić ponovo čestitao Uskrs vjernicima pravoslavne vjere te krsnu slavu saborne crkve. Također, naglasio je odlične odnose između većinske katoličke zajednice

i pravoslavne zajednice te je dodao kako se nada da će se takva suradnja ne samo nastaviti već i unaprijedit. Na svečanosti su, među ostalima, sudjelovali predstavnici Grada Dubrovnika i predstavnici Islamske zajednice te Katoličke crkve.

U PROSTORIJAMA Dobrotvorne udruge „Blage ruke“ u Slanomu provest će se akcija dobrotvornog darivanja krvi ovog četvrtka od 9 do 12 sati. Pozivaju se svi koji su u mogućnosti da se odazovu ovoj hvalevrijednoj akciji koju i ovaj puta organizira Crveni križ i općina Dubrovačko primorje.


30

18/4/2012

NA LASTOVU, BLATU, VELA LUCI I SMOKVICI

Proglašena elementarna nepogoda ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ zbog posljedica mraza u noći s 9. na 10. travanj 2012. godine proglasio je elementarnu nepogodu za područje općina Lastovo, Blato, Vela Luka i Smokvica. Naime, mraz je u ove četiri općine prouzročio ogromne štete na dugogodišnjim nasadima vinove loze, voćnjacima te na poljoprivrednim povrtlarskim kulturama. Općine su do 21. travnja dužne podnijeti prva priopćenja o elementarnoj nepogodi Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, a konačno izvješće do 6. lipnja 2012. godine.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o., 20213 Čilipi, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Narodne novine broj 91/96,124/97 i 174/04), objavljuje

JAVNI NATJEČAJ za davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o. koja se oglašava, ne stariji od 30 dana od dana objave natječaja, 4. izjavu o prihvaćanju uvjeta iz natječaja. III.OPĆI UVJETI NATJEČAJA 1. Prostori se davaju u zakup u stanju u kakvom jesu. 2. Na temelju odredaba Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine. 3. Rok za podnošenje ponuda je 5 dana od dana objave. Ponude se podnose u pisanom obliku neposredno ili poštom preporučeno u zatvorenim omotnicama s naznakom U početnu cijenu zakupa nisu uključeni troškovi odvoza smeća,

“za zakup poslovnog prostora - ne otvarati”

električne energije, telefonskog priključka i isti se plaćaju prema službenom

na slijedeću adresu:

cjeniku Zračne luke Dubrovnik.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.

U početnu cijenu zakupa nije uključen parking prostor, te je isti predmet posebnog ugovora. U početnu cijenu zakupa uključeni su troškovi korištenja sanitarnih čvororova i isticanje tvrtke. Navedeni poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme od 5 godina počevši od 01. svibnja 2012.g.

20 213 Čilipi 4. Nepotpune ponude, ponude prispjele nakon isteka roka za podnošenje ponuda, kao i ponude natjecatelja koji na dan isteka roka za dostavu ponuda imaju bilo kakav dospjeli dug prema Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o. neće se razmatrati. 5. Otvaranje ponuda neće biti javno. 6. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude bit će upućena svim na-

II.SADRŽAJ PONUDE

tjecateljima preporučenim putem poštom u roku 3 dana od dana ot-

Pisana ponuda mora sadržavati:

varanja ponuda.

1. Podatke o podnositelju ponude (naziv tvrtke, adresa i sjedište, MB,

7. Zračna luka zadržava pravo ne izabrati ni jednog natjecatelja,

OIB, osoba ovlaštena za zastupanje, broj žiroračuna s nazivom banke

poništiti natječaj u cijelosti ne navodeći razloge, bez ikakve odgovornosti

kod koje je otvoren),

prema natjecateljima i obveze snošenja troškova sudjelovanja natjecatelja

2. brojkama i slovima ispisan iznos ponuđene mjesečne zakupnine za svaki poslovni prostor u kunama bez PDV-a, 3. original ili ovjerena preslika izvatka iz sudskog, ili obrtnog registra iz kojeg mora biti vidljivo da je tvrtka registrirana za djelatnost

na natječaju. 8. Sve informacije u svezi natječaja mogu se dobiti na tel. 020/ 773 386 od 9-11 sati svakim radnim danom. Zračna luka Dubrovnik d.o.o.


31

18/4/2012

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - GK DUBROVNIK “Kako brendirati autohtoni proizvod” naziv je radionice održane prošlog petka u organizaciji Županijske gospodarske komore Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanske županije. Radionicu je držao Željko Popović iz tvrtke Educamix. U moru ponude svakoraznih proizvoda u Dubrovačko-neretvanskoj županiji stvorila se potreba za definiranjem domaćeg proizvoda koja treba učiniti prepoznatljivim. Neosporno je da ova regija obiluje kvalitetnim proizvodima kao što su npr. vino, maslinovo ulje, sol, tradicionalni suveniri i delicije ovog kraja i sl., međutim u cjelokupnoj ponudi ostaju samozatajni. Educiranjem proizvođača želi se postići veća zastupljenost domaćih kvalitetnih proizvoda. Biti prepoznatljiv na tržištu danas je impe-

Kako brendirati autohtoni proizvod? rativ, ali to iziskuje i komunikaciju s tržištem - zato je važno što se komunicira i na koji način. Na radionici se istaknulo da se prepoznatljivost postiže definiranjem proizvoda, definiranjem atributa koji ga čine prepozna-

tljivim i drugačijim od drugih, definiranjem vrijednosti koje nosi sa sobom - drugim riječima, brendiranjem. Proizvod određenog geografskog porijekla nosi sa sobom jedinstvenost područja i podneblja u kojem je nastao

- svoju izvornost. Autohtoni proizvodi predstavljaju izvor prirodnog, društvenog i kulturološkog nasljeđa kojeg baštinimo još iz davnih vremena i koje trebamo čuvati, održavati i razvijati.


32

DUPLERICA

18/4/2012

PREMIJERA KOLARINOVA SKERCA SA SVETE MARIJE

Danas ja, sutra ti - s PIŠE: MARKO GILJAČA / SNIMIO: ZVONE PANDŽA

SKERAC IZ ŽIVOTA GRADA s mnogo prepoznatljivih sličica na aktualnu temu prodaje nekretnina i iseljavanja Grada, zabavio je publiku u prepunoj dvorani Libertas Rixosa na premijeri „Skerca sa Svete Marije“. Predstava je to koju su prema tekstu Borisa Njavra postavile članice i članovi Kazališne družine Kolarin vođeni kazališnim iskustvom glumice Žuže Egrenyi, kojoj je rad na ovoj predstavi prvo redateljsko iskustvo. Scenografija oslikanih kulisa rad je slikara Miša Baričevića. Vesela družina „kolarina“ iznijela je zanimljivu predstavu u koju su uložili puno truda i svog vremena. Znala je to cijeniti dubrovačka publika koja ih je podarila velikim pljeskom za sve vesele zgode i nezgode koje se zbivaju na pozornici. A kako na Svetoj Mariji izgleda dok Nono i susjeda Kate u „svom“ đardinu čekaju Ruse koji žele kupiti sve kuće u nizu, uz živopisni život ljudi podno mira na prepoznatljiv način govori Skerac. Otkriva i kako na to gleda mlađa generacija, koja nema dvojbi bi li selila u Lapad, ili Župu i Mokošicu, jer se zna kako su se „drugi za.ebali“. Predstava je to koja će donijeti i ćakule iz susjedstva pa ćete saznati kome je ušao i tko je kome dao, tko bi prodao, a tko ne bi. I sve

začinjeno iščekivanjem famoznih Rusa, uz parolu „danas ja, sutra ti - svi ćemo mi prodati“. O bolnoj temi dolaska solada u Grad i čekanju da i njima netko


33

18/4/2012

svi ćemo mi prodati

raju Jelica Čučević, Tajana Martić, Jelena Vlašić, Aurelija Nadilo, Darija Mikulanda Žanetić, Aida Machiedo, Marinka Metković, Marija Hrtica, Tonći Đurković, Joško Gverović, Pavo Ivanković i Vlaho Šegović. Druga premijera Kazališne družine Kolarin svakako je predstava koju trebate pogledati.

pokuca na vrata i kupi im kuću, sa puno smijeha, ali i natruhama sjete progovara Skerac sa Svete Marije. U predstavi vam pravu mjeru smijeha i radosti kazališne igre servi-

SCENOGRAF MIŠO BARIČEVIĆ I REDATELJICA ŽUŽA EGRENYI

AUTOR „SKERCA“ BORIS NJAVRO


34

FELJTON

20 GODINA POSLIJE

18/4/2012

Nova crta o OPISANIM OSLOBAĐANJEM Slanog, Ravnog i Zavale, Hrvatska Vojska uspješno je na zapadnoj dubrovačkoj bojišnici okončala prvu fazu velike napadne operacije. Na koji način se JA „mislila“ povući najbolje govore dva ultimatuma, upućena 22. i 23. svibnja 1992. dubrovačkim vlastima i HV, od gradonačelnika Trebinja „vojvode“ Božidara Vučurevuća i jugo-armije. Tako Vučurević prijeti da će „Ukoliko hrvatske snage ne obustave sve napade na SAO Hercegovinu biti upotrijebljena sva sredstva i tući će se Dubrovnik... Upućujemo posljednje upozorenje i žestoko ćemo uzvratiti bez milosti, bez oklijevanja i bez biranja vatrenih sredstava po svemu što se zove hrvatsko. Dubrovnik ne samo što će ostati bez Starog grada, nego će i čitav biti bivši Dubrovnik.“. Kako bi potkrijepio svoje prijetnje Gradu je istoga dana isključena struja nakon čega je ostao i bez vode. Sutradan se „javila“ sličnim „upozorenjem“ i JA: „Djelovanjem Hrvatske vojske na pravcu Zamaslina - Slano, primorali ste nas na dovođenje novih jedinica na ovo područje, što će imati za posljedicu odgađanje planova o napuštanju dubrovačkog područja na neodređeno vrijeme, a vjerojatno će imati i utjecaja i na normalan život stanovnika.“

NAPADNA DJELOVANJA 163. BRIGADE Napredovanje Hrvatske vojske prema Dubrovniku prisililo je JA na napuštanje položaja s njegovih prilaza, što je 163. brigadi HV omogućilo izlazak iz Grada i prelazak u napadna djelovanja. U 18 sati 26. svibnja 1992. godine 1. pješačka bojna, zajedno s dijelom snaga PU Dubrovnik, kreće u protu napadna djelovanja na glavnom pravcu: Belveder Bosanka - Žarkovica - Brgat, i pomoćnim

Dubrovačke postrojbe tijekom svibnja i lipnja vode teške borbe s neprijateljem i učvršćuju dostignute crte obrane. O žestini borbi vođenih do 29. lipnja 1992. najbolje govori podatak da je u tom razdoblju 163. brigada HV imala gubitke od 13 poginulih i 57 ranjenih pripadnika

pravcem od petlje iznad Grada prema Dubcu. Istodobno 2. pješačka bojna napreduje glavnim pravcem: Luka Gruž - Stara Mokošica - Loško brdo - Petrovo selo - Osojnik, i pomoćnim pravcem od Nuncijate i Strinčjere prema Komolcu. Zajedno s njima idu i specijalne snage MUP-a koje preko Komolca ulaze u Novu Mokošicu te zauzimaju Zaton i Orašac. Do 17 sati 27. svibnja naše snage su ušle u Osojnik i zauzele prostor do Grabovice, kao i Brgat, Postranje i Plat, dok su specijalne snage ušle u Orašac. Dugo najavljivano i „potpuno“ povlačenje neprijatelja,

završilo je uspostavljanjem crte od Golubova kamena preko Ivanice do Malaštice i to na način da se ti položaji postupno predaju Hercegovačkom korpusu VRS, a Podgorički korpus JA i dalje nastavlja držati crtu od Zvijezde preko Veljeg dola, iznad Plata do Prahljivca.

VUČUREVIĆEVA „KUKNJAVA“ Stoga, „kuknjavu o izdaji“ Božidara Vučurevića kako ih je JA napustila i ostavila da se sami brane, treba razumjeti kao loš po-


18/4/2012

obrane PIŠE: VARINA JURICA TURK, kustosica Muzeja suvremene povijesti

JA prisiljena je na napuštanje položaja s prilaza Gradu, što je 163. brigadi omogućilo prelazak u napadna djelovanja Do 17 sati 27. svibnja 1992. naše snage su ušle u Osojnik i zauzele prostor do Grabovice, kao i Brgat, Postranje i Plat, dok su specijalne snage ušle u Orašac. Uspostavljana je crta od Golubova kamena preko Ivanice do Malaštice Hercegovačkom korpusu na ovom prostoru ostavila i gotovo svu ratnu tehniku i topništvo. Samo tako u cijelosti možemo razumjeti relativno učvršćene crte obrane i snažan otpor koji je pružen 1. i 4. brigadi ZNG u već opisanim borbama.

TOPNIČKI NAPADI NA GRAD

Amerlingova fontana, foto Miro Kerner kušaj prikrivanja agresorskog nepoštivanja sporazuma postignutih s međunarodnom zajednicom. Ujedno, na taj način pokušao je iznaći opravdanje za potpuni neuspjeh, u više navrata provedenih mobilizacija TO i milicije RS. To potvrđuje i general Kadijević koji u svojoj knjizi „Moje viđenje raspada“ navodi: „Komande i jedinice JNA su činile kičmu vojske Republike Srpske sa kompletnim naoružanjem i opremom... zaštitile srpski narod i stvorile vojničke pretpostavke za adekvatna politička rješenja koja će odgovarati njegovim nacionalnim interesima i ciljevima“. Ne smije se zaboraviti da je JA prilikom „povlačenja“,

Poruka ZOOD od 29. svibnja 1992. upućena ECMM i UN Office Dubrovnik

O tome svjedoči i prosvjed Zapovjedništva obrane općine Dubrovnik upućen 27. svibnja 9. VPS Boka radi „otvaranja topničke vatre iz rejona Aerodroma Dubrovnik sa topovima 130 mm i topničke vatre s vaše topovnjače na predjele Brgata i Župe dubrovačke. U stanju smo najoštrije odgovoriti, te vas upozoravamo da odmah izdate zapovijed o momentalnom prekidu vaših djelovanja“. U svom odgovoru VPS Boka jasno je najavio nastavak ratnih djelovanja i nova razaranja Grada, tvrdeći kako je „pokret naših jedinica 26. 05. 1992. izvršen s ciljem da se deblokira grad Dubrovnik, kao izraz dobre volje da se održi prekid vatre te kao korak da se napravi zona bez ikakvih oružanih snaga... Pokret vaše vojske predstavlja čin prekršaja prekida vatre iz spomenutog sporazuma. Upozoravamo vas da u slučaju da otvorite vatru iz urbanih zona te će zone biti izložene izravnoj opasnosti“. U petak 29. svibnja u 12, 14 sati za područje cijeloga Grada oglašena je opća opasnost. Nedugo potom granate s četničkih i

JA položaja počele su padati po svim dijelovima Grada.

NOVA RAZARANJA POVIJESNE JEZGRE Iznova je razarana i povijesna gradska jezgra u kojoj su opet pogođeni Franjevački samostan, Katedrala, crkva Sv. Vlaha, Knežev Dvor, mala fontana na Gundulićevoj poljani i drugi spomenici kulture. Već 4. lipnja agresor je ponovio napad u kome je pogođeno više obiteljskih kuća na Pločama, hotel Excelsior te Lokrum. Narednih dana, pored stalnih topničkih napada na položaje HV, razarana je Mokošica, te Kupari, Mlini i Čibača. Istodobno, postrojbe Zapovjedništva obrane Dubrovnika vode teške borbe s neprijateljem i učvršćuju dostignute crte obrane, posebno na pravcu prema Vukovićima i Golubovom kamenu te u Župi dubrovačkoj, o čemu ću pisati u narednom broju feljtona. O žestini borbi vođenih do 29. lipnja 1992. najbolje govori podatak da je u tom razdoblju 163. brigada HV imala gubitke od 13 poginulih i 57 ranjenih pripadnika. U ovim teškim trenutcima, 31. svibnja dubrovački branitelji i građani s oduševljenjem su dočekali vijest o povratku s liječenja u Dubrovnik prvog zapovjednika obrane Općine Dubrovnik Nojka Marinovića, koji je za zasluge u herojskoj obrani Grada promaknut u čin general-bojnika Hrvatske vojske.


36

KULTURA

18/4/2012

PREMIJERA ‘MAČKA U VREĆI’ U TEATRU

Sve se, ipak ne mo druge polovice XIX. stoljeća zamisliti kao današnje „dobitnike“ poratne tranzicije našeg društva.

NIZ ZABUNA Glavni junak odlučuje kupiti tenora, prvi glas Francuske i angažirati ga u pariškoj operi da izvede operu koju bi potpisao svojim imenom. No, ide li to tako? Pa baš i ne... iz jedne nespretne situacije ulazi se u drugu, tre-

Lako je Feydeaueve skorojeviće nastale u industrijskoj revoluciji druge polovice XIX. stoljeća zamisliti kao današnje „dobitnike“ poratne tranzicije našeg društva

MOŽE LI SE sve pa i ugled kupiti novcem!? Vrlo je aktualna tema predstave „Mačak u vreći“ koja je prošlog tjedna premijerno izvedena u Kazalištu Marina Držića.

Djelo Georgesa Feydeaua s dubrovačkim je ansamblom postavio redatelj Ivan Leo Lemo, koji u svom sedmom uprizorenju na dubrovačkoj pozornici donosi niz intriga i komičnih situacija, smje-

stivši scenu u središte Teatra, među samu publiku. Faydeauovo djelo je napisano davne 1888. godine, a do danas je većina stvari unutar društva ostala vrlo slična, ako ne i jednaka. Odnos besramnog bogaćenja je identičan, tako je “mačak u vreći” zapravo vrlo suvremeno i shvatljivo djelo; čak i u 21. stoljeću (moć, novac i prestiž kao indikatori). Lako je skorojeviće nastale u industrijskoj revoluciji

ZAPOČEO CIKLUS MLADI DUBROVAČKI SLIKARI U LIBERTAS ROXOSU

Proljeće otv PROLJETNI ciklus „Mladi dubrovački slikari“ otvoren je ovog ponedjeljka u hotelu Rixos Libertas izložbom dubrovačke slikarice Mercedes Bratoš. Slike mlade umjetnice izazivaju pažnju svježinom kolorita koji privlači posjetitelja, motivima neopterećenim odnosima i energijom

koja zrači iz svake pojedine slike. - Nakon geometrijskih apstrakcija i onih primarnog kolorita, Mercedes Bratoš je svoj likovni jezik obogatila ponekim realnim motivima u oniričkim prizorima. Oni posjeduju jednaku kolorističku zasićenost kao i prijašnje slike. Njene slike sadrže nadrealnu maštovito-


37

18/4/2012

ože kupiti novcem ću... Komedija zabune, nudi radnju koja će vas zabaviti, bez previše moraliziranja ili dubokih misli. Jednostavan tekst, zanimljiva igra ansambla i niz zanimljivih kazališnih rješenja za laganu zabavu u Teatru. Scenografkinja predstave je Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec i skladateljica Paola Dražić Zekić. U predstavi igraju: Branimir Vidić, Glorija Šoletić, Zdeslav Čotić, Helena Kovačić,

Mirej Stanić, Marin Tudor, Boris Matić i Edi Jertec. Ovu komediju zabune ponovno možete gledati 20., 21., 27. i 28. travnja. mg

Komedija zabune nudi radnju koja će vas zabaviti, bez previše moraliziranja ili dubokih misli. Jednostavan tekst, zanimljiva igra ansambla i niz zanimljivih kazališnih rješenja za laganu zabavu u Teatru

vorila Mercedes Bratoš st, obogaćenu u kreativnoj sprezi s čistim bojama, duhovitošću te neopterećenošću prostornim odnosima i kontekstualnim tumačenjima - zapisao je u katalogu također mladi povjesničar umjetnosti Marin Ivanović. Umjetnica koja živi i radi na relaciji Dubrovnik - Zagreb, zavr-

šila je srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, nakon koje je diplomirala slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Izlagala je u zemlji i inozemstvu. Susret s njenim radovima otvorili su Nikša Bender, Roberta Šimunović i Marin Ivanović. Još

jednom je istaknut iznimni prinos hotela Libertas Rixos koji je svoje prostore otvorio dubrovačkim likovnim umjetnicima, pruživši im sjajno mjesto za predstavljanje svojih radova i druženje. Nakon zimskog ciklusa koji je donio 14 izložbi umjetnika srednje i starije generacije, proljeće je, kako je i

red za ovo godišnje doba, okrenuto dubrovačkoj likovnoj mladosti. Šest umjetnika u dvotjednom ritmu predstavit će svoje radove. Nakon Mercedes Bratoš slijedi druženje s radovima Mara Kriste, Eve Zvrko, Nikoline Šimunović, Ivane Miloglav Ivanković i Ivane Lujak. mg/zp


38

KULTURA

18/4/2012

UNIKATNE LAMPE JURAJA PAVLOVIĆA U SPONZI

Čarolija svje SVJETLOSNA ČAROLIJA u Sponzi s prizvukom nostalgije, atmosfera je u kojoj je prošlog četvrtka otvorena izložba unikatnih lampi dubrovačkog autora Juraja Pavlovića. Navikli na brojne likovne izložbe slikara u atriju palače Sponza, doista brojni posjetitelji otvaranja su mogli uživati u drugačijem, vrlo intimnom umjetničkom ozračju koje su kamenom ambijentu podarile postavljene svjetiljke. Glazbeni prinos cijelom događaju pružila je dub-

rovačka pijanistica Ivana Jelača, a na otvaranju su o izložbi govorili ravnatelj Državnog arhiva Dubrovnik Ivo Venier i povjesničarka umjetnosti Maja Nodari. - Za Juraja Pavlovića i njegove unikatne i lijepe ukrasne lampe donedavno nisam znala. Predstavili su mi ga kao restauratora, dizajnera, primijenjenog umjetnika, Dubrovčanina iz Munchena, bavarskog «kralja lampi», kreativnog čovjeka koji želi po prvi put, konačno, pokazati svoja jedinstvena rasvjetna tijela u

VRIJEDNO IZDANJE POVJESNIČARA UMJETNOSTI MARINA IVANOVIĆA

Monografija Viktora Šerbua

MONOGRAFIJA o dubrovačkom slikaru Viktoru Šerbuu autora povjesničara umjetnosti Marina Ivanovića predstavljena je ove subote u Umjetničkoj ga-

leriji Dubrovnik. - Monografija analizira Šerbuov stvaralački opus u korelaciji s ostalim likovnim pojavama u Dubrovniku, a spominje

i druge umjetnike, Šerbuove suvremenike. Cjeloviti katalog u monografiji nije bio prisutan u niti jednoj monografskoj obradi do sada. Ova monografska obrada otvara put daljnjem proučavanju likovnog stvaralaštva u Dubrovniku. Monografija je kruna umjetnikovog cjeloživotnog stvaralaštva - govori autor monografije Marin Ivanović. Ističe kako se nakon samostalne izložbe u Umjetničkoj galeriji 1973., Šerbu ovom monografijom napokon vratio u najznačajniju dubrovačku ustanovu. Monografija ima 320 stranica na kojima je, uz 90 kartica teksta, preko 400 reprodukcija u boji. Donosi i katalog sa 780 obrađenih Šerbuovih slika, cjeloku-

pna bibliografija i dopunska literatura, preko 40 stranica prijevoda na engleski jezik Monografija obrađuje cjelokupni opus i život akademskog slikara Viktora Šerbua u pet poglavlja: „Mladenački dani u Dubrovniku“, „Zagrebačka faza“, „Vrijeme lutanja i traženja“, „Središnji period, vrijeme sazrijevanja“ te „Recentni period, vrijeme akta“. Recenzenti su akademik Tonko Maroević i dr. sc. Vinicije Lupis koji je govorio i na promociji, dok je izdavač Zaklada Milovan Stanić iz Dubrovnika, a autor fotografija je Miho Skvrce. mg/zp


39

18/4/2012

etla kamenoj Divoni, u svom rodnom Gradu. Mislila sam, «nitko nije prorok u svom mjestu», pa susljedno tome najprije stjecanje glasa u stranom svijetu, afirmacija i činjenicom da je autor član Udruženja njemačkih dizajnera, ali i upit zašto ranije nismo ovdje susreli njegove lampe? A onda sam pročitala kritički dojmovnik likovnog pisca Josipa Depola i shvatila kako je Juraj Pavlović odavno stekao valorizaciju svog djela, «kritiku za sva vremena», u kojoj stoji: Juraj Pavlović pouz-

dano djeluje na liniji najviših zahtjeva suvremene umjetnosti i to podjednako svojim metodološkim pristupom kao i zanatskim postupcima, ovaj nas nadahnuti stvaralac prustovski vodi do djetinjstva svjetla – kazala je Nodari.

I uistinu, začudno je što se s radovima Juraja Pavlovića publika u njegovom rodnom gradu tek sada imala priliku sresti. Od 2005. godine autor živi i radi u Župi dubrovačkoj, kreira svoje lampe sa zadovoljstvom,

poklanjajući im puno ljubavi, nježnosti i rada u što će se osvjedočiti svi posjetitelji izložbe u Sponzi, gdje će njegove unikatne lampe biti postavljene do 1. svibnja. mg/zp

pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. U njima je sudjelovalo oko 160 učenica i učenika osnovnih škola Dubrovačko - neretvanske županije i 30 djece predškolskog uzrasta. Izložba koju su otvorili autorica i voditeljica radionica Ivanišin Kardum i ravnatelj Umjetničke galerije Antun Maračić predstavila je djela nastala tijekom radionica, a uz njih će se biti izložena foto i video dokumentacija samog procesa rada. Zanimljivo je da su djeca na

ske flore i donošene su za svaku radionicu zasebno - svježe ubrane. Djeca su ih prethodno pronalazila i razaznavala u djelima krajobraza Mata Celestina Medovića. Mr. sc. Katija Dolina, stručna suradnica u Botaničkom vrtu na Lokrumu Sveučilišta u Dubrovniku, također je sudjelovala u radionicama održavši predavanja o flori koju Medović slika, kao i o svim onim ostalim biljkama našeg podneblja s kojima su mladi kreatori

IZLOŽBA LIKOVNE RADIONICE

Puna Galerija djece UMJETNIČKA galerija Dubrovnik ovog je petka, unatoč kiši bila ispunjena ozarenim licima brojne dubrovačke djece. Svi oni bili su posjetitelji otvorenja izložbe „Ispod koraća

- dječja likovna radionica“. Riječ je o radionicama koje je su održane uz retrospektivnu izložbu Mata Celestina Medovića. Tijekom ožujka vodila ih je Katarina Ivanišin Kardum, muzejska

ovim radionicama slikali tehnikom otiska biljke na papiru, što se može naučiti i gledajući video projekcije postavljene uz radove. Sve korištene biljke u dječjem slikanju su dio Mediteran-

stvarali svoja djela. Suradnice na projektu su bile i kustosice Umjetničke galerije Petra Golušić i Rozana Vojvoda. mg/zp


40

KULTURA

18/4/2012

MATICA HRVATSKA - OGRANAK DUBROVNIK

Časopis ‘Dubrovnik’ posvećen Italu Svevu MATICA HRVATSKA – ogranak Dubrovnik predstavila je novo izdanje časopisa „Dubrovnik“, prvo u 2012. godini. Prvi ovogodišnji broj posvećen je Italu Svevu, uz 150. obljetnicu njegovog rođenja. Pravim imenom Ettore (Hector Aron) Schmitz, Svevo nije isprva naišao na razumijevanje kritičara za svoja djela, ali je s vremenom postao klasik talijanske književnosti 20. stoljeća. U časopisu se mogu pročitati devet Svevovih komedija, u prijevodu Radojke Stipišić i Josipa Hećimovića Nikšića. Eta Rehak u podužem je izlaganju predstavila lik i djelo Itala Sveva, naglasila njegov značaj za europski kulturni krug, ali i njegovu povezanost i utjecaj na Jamesa Joycea.

Davor Mojaš predstavio je svoje memoare „Dubrovački rasuti ratni i ne samo kazališni neki zapisi“, posebno ističući teške trenutke rada na Radio Dubrovniku tijekom Domovinskog rata kada je trebalo suspregnuti emocije i izvještavati o stradavanju Milana Milišića i Pava Urbana. Ante Šoljić predstavio je dio časopisa posvećen baštini, istaknuvši doprinos Alene Fazinić u opisu srebrnih kipova sv. Vlaha i sv. Nikole u Župnoj crkvi sv. Vlaha u Janjini, kao i prilog Nikoline Čoić o karnevalu u Dubrovniku početkom dvadesetog stoljeća s posebnim naglaskom na etnologiji i politici. U dijelu časopisa posvećenom ogledima, Šoljić je istaknuo tekst Josipa Lisca o hrvatskom jeziku prije stotinjak godina te rad Fabijana Lovrića o Ivu

Andriću. Akademik Luko Paljetak iznio je izbor iz poezije dva domaća i tri strana pjesnika te devet osvrta na razna Matičina izdanja. U časopisu se može pročitati i Izvješće o radu i poslovanju Zaklade „Blaga djela“ za 2011. godinu,

koje se već tradicionalno jednom godišnje objavljuje u ovom časopisu. Izabrane tekstove proze i pjesama čitala je dramska umjetnica Mirej Stanić, a promociju je svojim nastupom obogatio i glazbeni umjetnik Maroje Brčić. bm

CIKLUS MLADI ZA MLADE PREDSTAVIO ANTONIA PRUSINU

Prva samostalna izložba IZLOŽBA AKTOVA mladog studenta Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg Antonia Prusine otvorena je danas u Caffe Galeriji. Riječ je nastavku likovnog ciklusa „Mladi za mlade“ koju uspješno dugi niz godina vodi Andrija Seifried. Ovo je autorova prva samostalna izložba, na kojoj se dubrovačkoj likovnoj publici predstavio s 20 aktova, koristeći raznovrsne tehnike, od ugljena, olovke, drvenih bojica do pastela. Antonio Prusina rođen je 28. lipnja 1990. u Mostaru, nakon završene srednje likovne škole, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti Široki Brijeg, na kojoj je uspješan student druge godine.


FELJTON

18/4/2012

41

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Prva portugalska novinarka rodom Konavoka PIŠE: BOŽO LASIĆ

PRIJE ŠEST GODINA u izdanju HAZU-a, Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku izdana je jedna vrlo zanimljiva knjiga pod naslovom Antónia Pusich život i djelo autora Nikice Talana. Ta je knjiga obnovila sjećanje na jednu izuzetnu osobu koja je porijeklom iz naših krajeva, točnije iz Cavtata. U proteklom broju sam pisao o guverneru Zelonortskih otoka Anunu Pušiću, a u ovom broju pišem o njegovoj kćeri koja je još slavnija od njega - o Antóni Gertrudes Pusich, koja je rođena 1. listopada 1805. na otoku Sao Nicolau (Cabo Verde), u vremenu kad joj je otac obnašao dužnost glavnog mornaričkog intendanta za Zelenortsko otočje. Antónia Pusich prva je novinarka u Portugalu, koja se imala hrabrosti potpisivati punim imenom i prezimenom i to u vremenu kada su se ostale malobrojne novinarke potpisivale muškim pseudonimom. Zato je se može nazvati „portugalskom Zagorkom“.

Antónia je bila književnica, novinarka, glazbenica i zagovornica ženskih prava. Ostavila je značajan pečat na portugalsku kulturu i književnu baštinu. Kao dijete bila je živahna i nadasve hrabra. Postoji priča koja kaže kako se za vrijeme oružanog okršaja s Englezima, Portugalcima prikrala mala Antónia i poletjela ocu koji je njima zapovijedao. On se navodno nije naljutio na nju pa je Antónia ostala uz oca sve do kraja bitke, zbog čega su joj se divili svi zapovjednici portugalske ratne flote. Antónia je bila očeva mezimica, te će upravo ona kasnije napisati njegov životopis. Antónia se 1821. godine vraća u Portugal sa Zelenortskih otoka u godini velikih političkih nemira, nakon čega je uslijedio okrutni građanski rat, koji će obilježiti njezin život i djelo. Tri se puta udavala i rodila petero djece tri kćeri i dva sina, te i danas u Portugalu žive njezini potomci. Treba istaći kako je u vrtlogu građanskog rata izuzetnom političkom domišljatošću Antónia spašavala svoju obitelj, no o tome ovdje neću pisati jer mi je namjera u ovom kratkom tekstu dotaći njen književni i novinarski rad. Antónia Gertrudes do kraja života potpisivala se isključivo očevim prezimenom u njegovoj portugaliziranoj inačici Pusich. Očevo je prezime bilo za nju svetinja nad svetinjama koje se nije željela odreći ni po koju cijenu, tako u svojoj knjizi Antónia Pusich život i dijelo kaže Nikica Talan. Antónia je osnovala nekoliko književnih časopisa u kojima su se prvi put publici predstavili neki danas već slavni portugalski književnici. U njima se zalagala za opismenjivanje širokih slojeva pučanstva. Za to njeno djelovanje na području odgoja i obrazovanja odano joj je javno priznaje tijekom zborovanja portugalskih pedagoga, koje se održavalo u više portugalskih gradova upravo u vrijeme smrti ove istaknute književnice i novinarke. Pisala je poeme, elegije, ode i drame. Portu-

galski književnik i političar António da Costa de Sousa Macedo o njom će napisati „Jedan se dan u uredima borila za svoja prava, drugi predsjedala sastanku udruge inteligentnih dječaka, treći bodrila svojim duhom klonule znalce, družeći se s najvećim umovima Portugala, braneći uvijek slabe i potlačene. Njezina duša treperila je snažnim osjećajima, a nastanjivala ju je živa inteligencija. Tijekom javnih rasprava na kojima su se pretresala pitanja važna za domovinu često je puta tako uvjerljivo znala iznijeti stavove da bi joj nazočni iskreno zapljeskali. Ovdje moram citirati i jedan članak objavljen u portugalskom listu A Ruha 16. ožujka 1978. u kojem se žali zašto je za Dan žena zaboravljena Antónia Pusich te piše slijedeće „jer da bi bila istinska intelektualka, da bi bila prva portugalska novinarka uopće, Antónia Pusich, nasuprot svojoj suvremenici George Sand, nije trebala navlačiti hlače, sablažnjavati društvo, nijekati obitelj ili zaboraviti svoj najplemenitiji poziv - poziv Žene. Ako ni zbog čega drugog, onda bi barem zbog svega toga vrijedilo prisjetiti se njezina imena, ukazati na njezin primjer, prizvati njezino djelo. I uzeti je kao uzor i neophodni poticaj ženskom novinarstvu u nas. Možda se je baš zbog toga nitko nije niti htio na Dan žena sjetiti Antónije Pusich. Jer ona je, naravno, reakcionarka…” U 78. godini života, 5. listopada 1883., umrla je Antónia Pusich. Tada ju je na groblje ispratio gotov cijeli Lisabon o čemu su izvještavale mnoge onodobne novine. Godine 1960. po njoj je dobila ime ulica u lisabonskoj četvrti Alvalade (nedaleko od Nacionalne knjižnice). Njezino ime bilježe sve veće luzofonske enciklopedije i (književni) leksikoni. Na pročelju kuće u kojoj je preminula podignuta je spomen ploča sa sljedećim tekstom: „U ovoj kući preminula slavna književnica i pjesnikinja Antónia Pusich koja je uvelike proslavila domovinu svojim talentom.“


42

ULICAMA MOGA GRADA

18/4/2012

Tko će konačno pustit ZAPISAO BORIS NJAVRO

Dogodio nam se u Gradu pravi kazin od zastava! Skidalo ih se, stavljalo, mijenjalo, prijetilo i obećavalo! A u ove naše dane, il’ možda rano jednog jutra, osvanule su i zastave ovih „golfera“ sa Srđa. Bio je to tek veseli perfomance ono malo čeljadi koja pokušava spasiti što se još spasit da! I hrabro reći što nam se događa

PROŠLOG TJEDNA dogodio nam se u Gradu pravi kazin od zastava! Skidalo ih se, stavljalo, mijenjalo, prijetilo i obećavalo! Kružio je i mejl sa značajnom izjavom našeg gradonačelnika “Vlast u gradu uvijek ima onaj čija je zastava, otkako je svijeta i vijeka!” Nije li se nešto slično oko izmjena zastava na zidinama spominjalo i one ratne 1991. godine!? A u ove naše dane, il’ možda rano jednog jutra, osvanule su i zastave ovih „golfera“ sa Srđa.

Na nekoliko mjesta po Gradu, pa i ispred Vijećnice.

DOKTRINA ŠOKA Naravno, naši vrijedni „komunalci“ skinuli su ih brzinski. Po zapovijedi. Bio je to tek veseli performance ono malo čeljadi koja pokušava spasiti što se još spasit da! I hrabro reći što nam se događa. Jer, šanse za spas su nam male. „Neoliberalni, a zapravo divlji

OVIH STARIH VANJSKIH ZAHODA IZ DAVNIH GODIŠTA JOŠ SE DA NAĆ PO GRADU. JOŠ DA NEKO USPE MALO VODE....

„kapitalizam van svake kontrole vlada svijetom!“ zapisat će Naomi Klein i pojasniti što je to po njoj „doktrina šoka“: „Sistematska pljačka javne sfere nakon katastrofe, kada su ljudi previše okrenuti novoj situaciji, imaju svoje brige i nisu u stanju da brane svoje interese!“ Upravo to se nama događa u ovim ratnim i poratnim godinama, brinuli smo kako ostat živ, dok su nastajali naši novi kapitalisti, po domaći „tajkuni“, a zapravo pljačkaši onog što smo stvarali godinama. Uz njih, domaće lopove, pardon liberalne kapitaliste, do nas su stigli i razni svjetski hohštapleri za pokupovat sve. Pogledajte dokumentarni film „Doktrina šoka“. Obavezno, molim Vas! Bit će Vam puno tog jasnije. Pa i što nam se ovdje, doma događa. „Eto vam turizma, korist od


43

18/4/2012

t vodu da miševi odu? I GOLUBA JE SVE MANJE, NEMA VIŠE TETA KATE ZA NAHRANIT IH!

ulice Marojica Kaboge, u kojoj je bila. Još malo, jer pomalo napuštamo kvart Za Rokom.

MAJKA OD GOLUBA Srećem u điru preko Široke do Sv. Josipa meštra Hrvoja Čikata u njegovoj butigi. Zove i daje mi još jednu legendarnu fotografiju naše novije povijesti! „Evo ti ga! Frano Miš! On ti je sa Svete Marije, a lumpovo je svuda, Za Rokom, po Gradu, pa i po Gružu! E o njem ti imam pričat!“ Al’ prije tog lagano prisjećanje na još jedno davno, drago i na žalost i te kako zaboravljeno čeljad Grada. Priča ovog sjećanja ide ovako; starija čeljad još se pamte jedne male žene koja je živjela u prizemlju neke od kuća Iza Roka, zvali su je „Majka od goluba“, a ime joj je Kate Kuce. U tom svom

njega ima samo stranac, a naš građanin pored svega stoji samo kao odrpanac!“ u istom stilu u stihu zapisa ovih dana Željko Barbarić i pojasni i ovu stranu medalje. O našim života. Ima još jedna, baš cinična, ali sve više bliska istini: Narod je pomalo pobjesnio. Od izobilja! Samo pročeprkaju po površini, a više od pola kontejnera se baci! Zapravo puno tog podsjeća na onu ratnu 1991. godinu; s mora su nas okružili kruzeri, kao nekad topovnjače JNA, a gore sa Srđa, iznad naših glava „liberalni kapitalizam“ žestoko nam prijeti svojim „topništvom“! Prije 20 godina smo se obranili. Hoćemo li ovaj put? Tko će konačno pustit vodu da svi ti miševi odu?! Ajmo mi u naš đir. Dalje. Vlahu Gasu sam poručio kako ćemo o tiskari kad dođemo do

Puno tog podsjeća na onu ratnu 1991. godinu; s mora su nas okružili kruzeri, kao nekad topovnjače JNA, a gore sa Srđa, iznad naših glava „liberalni kapitalizam“ žestoko nam prijeti svojim „topništvom“! Prije 20 godina smo se obranili. Hoćemo li ovaj put? Tko će konačno pustit vodu da svi ti miševi odu?!

malom stanu imala je i posebnu kamaricu s funjestrom zatvorenom pletenom žicom gdje je držala bolesne golube, kako ne bi izlećeli prema vanka i na ulicu. Stalno bi je viđali na skalinima ispod balkona današnjeg hotela „Pucic“, koji se do nedavno zvao Dubravka, a prije tog, nekad davno Hotel de la Ville. Tu bi pored sebe držala dvije broke vode za golube, u kojima bi se oni kupali, brćkali i gukali na suncu. A kad bi im

davala hrane, toliko bi ih se skupilo oko nje da se ona ne bi ni viđela. Tad su golubovi mirno điravali po placi, malo tko bi ih ćero. Nema više ni goluba! Zadnji ih je hranio „da valja“ stari Salko. Onda su sove preuzele inicijativu. I ne samo sove. Ma nema ni mačaka, ni kučaka, ma nema ni pantagana po Gradu kao nekad. A kako će ih i bit, kad je i čeljadi sve manje i manje.

LEGENDA SVETE MARIJE, ROKA I GRADA FRANO MIŠ S GRUŽANIMA!


44

KRETANJE BRODOVA ATLANTSKE PLOVIDBE

18/4/2012

MB ‘AP ARGOSY’ Podaci o brodu: Tip broda: Panamx, izgrađen: 2012. u Kini, nosivost: 79.800 DWT, duljina: 229 m, širina 32,26 m, glavni stroj: MAN B&W, snaga: 11620 KW, brzina: 14 knots. Članovi posade: Zapovjednik kap. Ivica Zupčić, upravitelj stroja Pero Batinić, I. časnik palube Ante Dujić, I. časnik stroja Pero Radić, II. časnik palube Cvijeto Arbulić, II. časnik stroja Desimir Surjan, III. časnik palube Narcis Čimić, III. časnik stroja Boris Šijaković, glavni kuhar Luko Pavličević, vođa palube Arsen Madir, brodski mehaničar: Mile Maričić, Mojaser Sedijevski, brodski električar Hrvoje Prka, kormilari: Josip Turkalj, Dražen Jadrć, Lindo Žuvela, Denis Domijan, mornar Mario Nodilo, konobar Ante Boro, pomoćni konobar Mateo Mimica, pripravnici: Antun Butijer, Ivo Jeljenić.


45

18/4/2012

Slobodna plovidba 1.

AP ARGOSY

U luci Jiangsu

2.

AP ASTAREA

Plovi za Prince

3.

AP DRŽIĆ

U luci Inchon

4.

AP SVETI VLAHO

U luci Tarakan,

Rupert (19.4.)

slijedi Kohsichang 19.4. 5.

CITY OF DUB.

U luci Amsterdam , slijedi UST Luga 19.4.

6.

IMPERIAL

Plovi za Kinu (2.5.)

7.

LIBERTAS

U luci Tubarao, slijedi Shanghai (23.5.)

8.

MIHO PRACAT

U luci Rostock

9.

OLUJA

U luci Map Ta Phut, slijedi Kohsichang

10.

ORSULA

U luci Yuzhny, slijedi Wilmington 30.4.

11.

PETKA

U luci Taranto

12.

SVETI NIKOLA I

Plovi za Ulsan (22.5.)

13. Z A G R E B

U luci Portbury

Služba za teške terete 14.

ATLANT FRAUKE

U luci Yanbu, slijedi Antwerpen 30.4.

15.

ATLANT TRINA

U luci Yanbu, slijedi Alexandria

HUMANITARNI PRILOZI “DVA SKALINA” - Udruga roditelja djece s posebnim potrebama U spomen na pok.Nikolu Carević, oca našeg kolege umjesto cvijeća Tehnička služba hotela Palas prilaže 900 kn, u spomen i sjećanje na pok. prijatelja Mića Tanurdžića, 200 kn prilažu Radmilo i Klara Nogulić, u spomen na susjedu gđu. Mariju Bajurin 200 kn prilaže obitelj Nikole Miljković, u spomen na kapetana Pera Arseta umjesto cvijeća 200 kn prilaže Vlaho Bruer, u spomen na Mariju Korljan majku naše kolegice 250 prilažu kolege iz RSŠ-a, N.N. Udrugu dariva 50 kn Maja S. Udrugu dariva 100 kn. Udruga od sveg srca zahvaljuje svim dobrim ljudima na prilozima. Zahvaljujemo se na Vašim donacijama. Udruga DVA SKALINA

16.4.

Služba za obalnu plovidbu 16.

ŠIPAN

16.4. stiže u Sfax

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA Umjesto vijenca za pok. Ivicu Tulića prilaže 600 kn Suzan Ilić, u spomen na pok. dunda Ivana Arapovića oca moje prijateljice Dijane, Nataša Marković - Vraneš prilaže 200 kn. Žiro račun lige za uplatu ja: 2407000-1100021485, knjigovodstveni servis ‘’IMA I ABA’’ , fax: 020 / 321 051 Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima!!!


46

MALI OGLASI

18/4/2012

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u Dulistu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u Dulistu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB AUTOMOBILI PRODAJEM auto BMW 318 Compact TI automatic 140 ks, prešao 164.000 km. God. 1996, reg do 09/2012. Tel: 099 707 2370 PRODAJEM Renault Kangoo Caddy zatvoreni 1,9 D registriran. Cijena 1 500 eura. Kontakt: 092 159 3495 PRODAJEM Citroen C4,1.6, godina 2009., prešao 48000 km, oprema Visio, cijena 60000 kn. Kontakt: 098 474 143 PRODAJEM Opel Vectru 1.6 benzin, 2000.g., anspric, reg. do 10 mj, klima el. pod. stakala, centralno zaključavanje, za vise informacija nazovite navedeni broj. Kontakt: 099 838 8824 OPEL Frontera duga 4x4, klima, inox pragovi, euro kuka, nove 4 monster gume 30 x 9,5 centralno itd. registriran godinu dana za 3000 eura ili zamjena za pick up. Kontakt: 098 9353 609 MATIZ 2000. godina, klima, servo, abs, cent. zaključavanje, reg. god. dana, crveni. 13 500 kuna. Servisiran, potrošnja 5 litara. Kontakt: 098 448 553 ZA FIAT ducato ili drugi kombi prodajem 2 gume skoro kao nove, teretne 195/70/15 C, još su na kombiju. Cijena za obje 500 kn. Kontakt: 098 935 3609 PRODAJEM teretni kombi Vito 1998. g, 172.000 km, 4500 Eura, uzimam caddy pod račun do 2000 Eura vrijednosti. Kontakt: 091 154 5917 PRODAJEM Mazdu 323F 1.5i, 2001. godište, prošla 86.000km, klima, ABS, centralno zaključavanje, tamno plava metalik, drugi vlasnik, u odličnom stanju. Cijena 5000 eura. Kontakt: 099 219 1259

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM apartman u Cavtatu. Kontakt: 095 544 5240 IZNAJMLJUJEM garsonijeru u Močićima. Kontakt: 095 544 5240 HITNO tražim garsonijeru do 1500 kuna, na području Nove Mokošice na duže vrijeme. Kontakt: 092 291 8977 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan (60 m2) u centru Čilipa. Stan je potpuno opremljen, posuđe, posteljina SAT TV, perilica rublja, centralno grijanje na plin, klima, topla voda - solarno, terasa, vrtni kamin. Useljiv od 1. svibnja. Kontakt: 098 161 1134 ČETIRI ozbiljne ženske osobe traže stan s dvije spavaće sobe na području grada Dubrovnika (može i Mokošica) od 1.6.2012. Kontakt: 091 269 3377 IZNAJMLJUJEM studio apartman, 38 kvadrata, wc, kuhinja, TV, internet konekcija, parking, pogled na more i taraca. Za više informacija nazovite navedeni broj. Kontakt: 098 953

5432 IZNAJMLJUJEM garsonijeru i garažu u blizini hotela Libertas. Prednost na duže vrijeme. Kontakt: 098 344 374 IZNAJMLJUJEM stan u Cavtatu. Kontakt: 098 9177 325 GARSONIJERA u Gružu, 20 m2 na duže vrijeme, 1500 kn bez režija, ženskoj zaposlenoj osobi. Kontakti: 098 680 679 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan na dulje vrijeme u Župi dubrovačkoj u Platu. Kontakt: 091 5213 462 IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Starom Gradu. Kontakt: 091 7855 844 IZNAJMLJUJEM prostor (72 m2). Kontakt: 099 196 57 96 IZNAJMLJUJEM garsonijeru sa dva kreveta na Nuncijati, dvosoban stan i garsonijeru u Župi dubrovačkoj. Kontakti: 418 0857; 098 185 889 TRAŽIM stan sa dvije spavaće sobe, bilo gdje na području grada, na duže vrijeme (3-5 godina). Kontakti: 099 756 7516 KUĆNI LJUBIMCI PRODAJEM akvarij “Cayman”, veličine 110x50x45cm. Kompletno opremljen unutarnjim filterom sa grijačem, poklopac sa lampama. Dodatno ima vanjski filter”Fluval 305". Akvarij je star 6 godina, sadrži ribe “botie” i par “skalara” te druge manje. Voda je kvalitetna i izbalansirana, ne pojavljuju se bolesti i sl. Prodaje se sve zajednoribe, podloga, mangrovina, biljke (preporuka kupiti nove), voda, magnet, mrežica, hrana. Cijena je od 1500 kn, ako vi dođete i organizirate prijevoz, do 5000 kn ukoliko želite da ja prevezem i uredim akvarij u vašem

prostoru. Savjeti besplatni. Kontakti: 099 2000 213 NEKRETNINE MIJENJAM stan 48m2 u prizemlju četverokatnice za sličan na katu uz nadoplatu ili manji. U obzir dolazi i prodaja. Kontakt: 00 1 9053419494 PRODAJEM kuću s dvije garaže kod sela Kinjačka (Sisak) s pripadajućom štalom i bunarom na šest ari placa. Jedan kilometar od glavnog puta Sisak (15km) Sunja (3km), a do Save 7 km. Kuća ima 96m2 s prizemljem i katom i priključak za vodu, struju, telefon. Pored kuće prolazi asfalt. Posjedujem papire. Cijena je 25.000 Eura. Kontakt: 00 381 637044017 PRODAJEM garažu u novom naselju Mokošica, dio naselja gdje su poslovni prostori. Kontakt: 098 564 896 BLIDINJE, zemljište sa započetom gradnjom na odličnoj lokaciji prodajem vrlo povoljno. Cijena 20 000 eura. 1/ 1. U cijenu može auto, a za gotovinu popust. Kontakt: 091 726 6174 PRODAJEM zemljište na Babinom kuku 614 m2 za gradnju 16 apartmana, projekt u tijeku, super lokacija. Vlasništvo 1/1, 800 Eura/m2. Kontakt: 091 154 5917 PLOVILA PRODAJEM dubinomjer (fishfinder) u boji Garmin C 400 sa dvofrekventnom sondom (400 m). Novi 20% ispod cijene. Kontakt: 098 161 1134 PRODAJE se barka Dalmatinka, sređena i u odličnom stanju! Kontakt: 095 901 1058 PRODAJEM barku Dalmatinka 5,90m s kabinom, ljetnom tendom i Tohatsu 15KS, 4.400 EUR. Kontakt: 098 1616


47

18/4/2012

668 POSAO TRAŽIMO kuhara/kuharicu i 2 pomoćna kuhara/kuharice na određeno vrijeme. Zvati na tel: 773-308, mob: 098/345-762 od 08.00 do 16.00 od ponedjeljka do petka. Čilipi. Kontakti: 020 773 308 TRAŽIM posao vozača s B, C, D, E kategorijom, dugogodišnje iskustvo. Kontakt: 020 418 562 TRAŽIMO dostavljača s vlastitim automobilom ili motorom te računalom, sve daljnje informacije na kontakt telefonu. Kontakt: 097 724 06 80 RAZNO PRODAJA kreveta, škrinja, burala i komoda. Mob: 092/113-3181 UV Lampa za nokte pink 36W 240v, s timerom, žarulje - novo sve 450 kuna. Kozmetički kofer s pretincima 300 kuna – novo Kontakt: 099 230 89 88 MANIKURA novi set: Lampa UV 36W+zarulje 4, timer, gelovi, tpse, kliješta, nail art idr., uputa pismena, Jamstvo na lampu 24mj. - Cijena samo 850 kn. Kontakti: 091 5711 283, 095 8932 014, 091 3489 059 PRODAJEMO ugostiteljske stolove. 90x90 ploče od bijelog granita, a postolja željezno cinčana, postolja boje bakra komada 14.Cijena po komadu 500 kuna. I prodajemo željezne stolice i uz njih sjedalice komada 60, cijena 150 kuna. Kontakti: 098/243-842 TEHNIKA NOVA Nokia C3, zapakirana, nikad korištena, dobivena u T - mobile na produženje ugovora, zlatno bijela. Hitno prodajem, cijena 500 kn. Fiksno. Kontakt: 098 9728 391 PRODAJEM harmoniku Delicia 120 basova, troglasna, zbijena, veličine 96 basova, pogodna za početnike. Kontakt: 095 522 5221 PRODAJEM mobitel Nokia e70e. Kontakt: 095 901 1635 PRODAJEM pokretnu klimu Vivax, ispravna, 400 kn. Kontakt: 098 537 765 KUPUJEM zamrzivač škrinju do 150. Kontakt: 0981805215 USLUGE ŽENSKA osoba čuvala bi dijete i pomagala u kućanskim poslovima Kontakt: 091 523 9331 STUDENTICA 22 godine, s iskustvom čuvala bi dijete u svom ili Vašem domu. Kontakt: 099 192 0038

BURZA RADA Radno mjesto: Upravitelj/ica multipleksa Broj izv: 1 Poslodavac: BLITZ-CINESTAR d.o.o. Zagreb Tel: posao@blitz-cinestar.hr Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: neodređeno Uvjeti: VŠS, VSS, engl. jezik, 2 god. iskustva, poznavanje rada na PC-u Rok za prijavu: 20.04.2012. Radno mjesto: asistent/ica upravitelja Broj izv: 2 Poslodavac: BLITZ-CINESTAR d.o.o. Zagreb Tel: posao@blitz-cinestar.hr Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: neodređeno Uvjeti: SSS - VSS, engl. jezik, 2 god. iskustva, poznavanje rada na PC-u Rok za prijavu: 20.04.2012. Radno mjesto: kino operater/ka Broj izv: 3 Poslodavac: BLITZ-CINESTAR d.o.o. Zagreb Tel: posao@blitz-cinestar.hr Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: neodređeno Uvjeti: SSS - VŠS, engl. jezik, 2 god. iskustva, poznavanje rada na PC-u Rok za prijavu: 20.04.2012. Radno mjesto: blagajnik/ica-prodavač/ica Broj izv: 4 Poslodavac: BLITZ-CINESTAR d.o.o. Zagreb Tel: posao@blitz-cinestar.hr Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: neodređeno Uvjeti: SSS, poznavanje rada na PC-u, znanje engleskog jezika je prednost Rok za prijavu: 20.04.2012. Radno mjesto: pomoćni kuhar/ica Broj izv: 2 Poslodavac: ZADRUGA CVIJET Tel: 095/906-8535 Mjesto rada: Srebreno Rad na: određeno Uvjeti: NKV, SSS, 1 god. iskustva Rok za prijavu: 15.05.2012. Radno mjesto: pomoćni kuhar/ica Broj izv: 1 Poslodavac: MOZAIK d.o.o. Tel: 020/435-030 Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: određeno Uvjeti: NKV, SSS, 1 god. iskustva,

Rok za prijavu: 30.04.2012. Radno mjesto: administrator/ica, prodavač/ica Broj izv: 1 Poslodavac: „KALVADOS“ Dubrovnik Tel: 092/126-3378 Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: određeno Uvjeti: SSS - VŠS, MS Office Rok za prijavu: 01.05.2012. Radno mjesto: vozač autobusa Broj izv: 1 Poslodavac: JELAVIĆ d.o.o. Tel: 091/762-4849 Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: određeno Uvjeti: KV, SSS, položen vozački ispit D kategorije Rok za prijavu: 30.04.2012. Radno mjesto: zaštitar ili čuvar Broj izv: 4 Poslodavac: LAV- ZAŠTITA d.o.o. Tel: 091/411-7540 Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: neodređeno Uvjeti: KV, SSS, položen ispit za zaštitara ili čuvara Rok za prijavu: 30.04.2012. Radno mjesto: čistačica Broj izv: 1 Poslodavac: LAV- ZAŠTITA d.o.o. Tel: 091/411-7540 Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: neodređeno Uvjeti: NSS Rok za prijavu: 30.04.2012. Radno mjesto: kuhar/ica Broj izv.: 1 Poslodavac: KONOBA „DVA BORA“ ZATON Telefon: 020/ 891 265 Mjesto rada: Zaton Rad na: određeno Uvjeti: SSS, potrebno radno isk. najmanje 2 god. Rok za prijavu: 1.5.2012. Radno mjesto: referent/ica prodaje u putničkoj agenciji Broj izv: 1 Poslodavac: ADRIATIC GLOBAL d.o.o. Tel: 095/255-0003 product@adriaticglobal.net Mjesto rada: Dubrovnik Rad na: određeno Uvjeti: VŠS, VSS, znanje engl. i još jedan svj. jezik, MS Office Rok za prijavu: 25.04.2012.


48

SPORT

18/4/2012

FESTIVAL VATERPOLA U GRUŽU

Tomo mladi

ISTINSKA RADOST vaterpola i festival više od 320 mladih nada iz 12 država koji su igrali u bazenu u Gružu niz dobrih utakmica za gust brojnih posjetitelja. Sve to ponudilo je u četiri dana održavanja drugo izdanje Memorijalnog turnira Tomo Udovičić, najmasovnijeg vaterpolskog okupljanja na svijetu.

POKAL DOMAĆINIMA Radost podizanja pobjedničkog pokala na svom bazenu u Gružu pripala je mladim nadama VK Juga, koji su u finalnom okršaju svladali lanjske pobjednike - vršnjake iz beogradskog Partizana s 4:2. Mlada momčad Juga turnir je osvojila sa stopostotnim učinkom - 7 pobjeda u 7 utakmica, čime su tituli prvaka Hrvatske, osvojenoj u Rijeci, pridodali još jedan vrijedan trofej. Najbolji golman turnira je Antonio Vukojević (Jug CO), najbolji strijelac Nebojša Vušković (Cattaro), a za najboljeg igrača turnira izabran je Ivo Brailo (Jug CO). U sastavu Juga koji je, pred prepunim tribinama i u odličnoj atmosferi, osvojio Memorijalni turnir TOMO Udovičić igrali su: Vukojević, Pejić,


49

18/4/2012

m Jugašima zadnjim trenucima susreta pobijedio odličnu momčad Vouliagmenia. U polufinalnim susretima Jug je bio bolja momčad od Marseillea pobijedivši s 8:5, dok je u drugom susretu Partizan s 5:1 pobijedio Cattaro. U završnici Jug je osvojio pokal pobjednika, dok je u susretu za 3. mjesto Cattaro rezultatom 9:8 pobijedio Marseillea. Turnir je bio posvećen Tomu Udovičiću, legendarnom Jugovom treneru, koji je odgojio niz generacija i osvajača medalja na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, a publika je mogla uživati u sjajnim utakmicama mladih vaterpolista i pravom festivalu sporta.

Kordić, Farčić, Kržić, Čulina, Vidosavljević - Vučić, Balić, Koboević, Brailo, Crnčević, Cvjetković, Bego i Kožul. Treneri ove sjajne generacije Juga su Aljoša Lončarić i Joško Turk. Na turniru su nastupili vaterpolisti rođeni 2000. godine i mlađi iz 20 momčadi: Levante i Trieste (Italija), Galatasary i Enka Sport (Turska), Talent Centraal (Nizozemska), Vouliagmeni (Grčka), Sarajevo (BiH), Partizan (Srbija), Marseille (Francuska), Jadran i Cattaro (Crna Gora), United Waterpolo Club (SAD), Postdam (Njemačka), reprezentacija Slovenije, hrvatski klubovi Jadran, Mornar BS, Cavtat, Mladost, Medveščak i domaćin Jug Croatia osiguranje.

REZULTATI ZAVRŠNICE Nakon susreta po skupinama, završnica je krenula četvrtfinalnim susretima. Jugaši su svladali momčad nizozemskog Taleent centr rezultatom 6:1, francuski Marseille je pobijedio njemački Potsdam 8:1, dok je Cattaro pobijedio Jadrana iz Hreceg Novog 3:2, da bi Partizan s 4:3, golom u


50

SPORT

18/4/2012

DOMAĆA POBJEDA NAD ZAGREBOM

Belvijaši sigurno brode U UTAKMICI 10. kola 1.B Hrvatske vaterpolske lige Bellevue je na domaćem terenu svladao vaterpoliste Zagreba rezultatom 15:7. Sve je bilo riješeno u drugoj četvrtini koju su Belvijaši završili s pet pogodaka razlike (7:2). U preostale dvije samo su potvrdili da spadaju u gornji dom 1.B HVL te su s lakoćom priveli utakmicu kraju. Bellevue se nalazi na trećem mjestu tablice s 20 bodova, a sljedeći susret 11. kola igraju u gostima kod Delfina u Rijeci.

BELLEVUE - ZAGREB 15:7 (3:1, 4:1, 4:3, 4:2) Bellevue: Đivo Zec, Željko Vukčević 3, Nino Blažević 1, Nikola Grbić, Pavo Zonić 2, Ivo Begović 1, Maroje Popović, Hrvoje Miloslavić, Leo Bogdanović, Tomislav Rudinica 4, Tino Cvjetković 3, Marino Fatović 1, Matko Staničić, Nikola Sršen.

PRVA UTAKMICA POLUFINALA PRVENSTVA HRVATSKE

POBJEDA SQUAREA PRO

Pobjeda nad Mornarom PRVOM UTAKMICOM polufinala i pobjedom Juga na gostujućem bazenu protiv Mornara počelo je doigravanje za prvaka Hrvatske. Jugaši su se, nakon prve četvrtine koja je pripala domaćinu (2:1), u nastavku utakmice pokazali neupitnu kvalitetu (presudna druga četvrtina, 5:0) i na kraju upisali pobjedu u novom sustavu po kojem prednost prve utakmice ima slabija momčad. Uzvrat se igra u iduću subotu, 21. travnja, na bazenu u Gružu.

Ipak, prije tog susreta, pred Jugašima je na rasporedu put u Budimpeštu gdje u srijedu, 18. travnja, u uzvratnoj utakmici četvrtfinala europske Lige prvaka protiv Vasasa brane četiri gola razlike iz prve utakmice. U drugoj utakmici polufinala doigravanja Mladost je tek nakon ruleta peteraca povela protiv Primorja EB s 1:0. Nakon što je nakon četvrte četvrtine rezultat na semaforu bio 8:8, produžeci su također bili izjednačeni te su presudili peterci.

Mornar BS - Jug CO 6:12 (2:1, 0:5, 1:3, 3:3) Split, bazen u Poljudu. Gledatelja 200. Suci: Vlašić (Zagreb) i Copić (Šibenik) MORNAR BS: Bijač, Burić, Marinić-Kragić (1), Čorušić (1), Kalebić, Oreb, Jerković (1), Podrug, Čagalj (2), Butić, Marelja (1), Ćalić, Ban, Lozina. JUG CO: Vićan, Vranješ (1), Sutić, Janović (2), Joković (2), Pavlović, Marković (1), Bušlje (2), Karač, Dobud, Macan (1), Obradović (1), Perčinić, Goreta (2). Igrač više: Mornar BS 11/4, Jug CO 8/5 Peterci: Jug CO 1/1

I dalje se č


51

18/4/2012

KVALIFIKACIJE ZA A-1 LIGU KOŠARKAŠICA

Pobjeda Raguse za vrh

KOŠARKAŠICE RAGUSE vratile su se gostovanja u Zagrebu s pobjedom od 64:57 nad Trešnjevkom. Pobjeda ostvarena u produžecima bila je revanš za domaći poraz od

iste ekipe u 1. kolu kvalifikacija za A-1 hrvatsku ligu. Utakmicu su obilježile velike oscilacije ekipa, o čemu svjedoči i rezultat po četvrtinama (14:16, 10:16, 5:18, 25:4, 10:3) pa su Dubrovkinje produžetke izborile sjajnom igrom u zadnjoj četvrtini koju su dobile s 25:4. Srećom, nastavile su u istom ritmu i u produžetku te s 10:3 odnijele utakmicu na svoj mlin. Igrale su: Petrović 11, Babun 10, Tomičić 4, Pocrnjić, Čoić 4, Tošić 23, Lovrić, Kabiček, Matić i Dobroslavić 12. Košarkašice Raguse ovom su pobjedom protiv izravnog kandidata za vrh odvojile se od Trešnjevke u vodstvu na ljestvici. Imaju omjer pobjeda i poraza 5:1, dok drugoplasirana Trešnjevka ima 4:2. Sljedeće subote na domaćem se terenu sastaju protiv ekipe Podravca iz Virja.

OTIV PORTO TOLERA MNK SQUARE je u petak iščupao nova tri boda u Gospinu polju protiv Porto Tolera. Bilo je tijesno, 3:2 te je slijedilo iščekivanje utakmicu koja se igrala u nedjelju između šibenskog Starog gradskog parkinga i lidera drugoligaške ljestvice - makarskog Novog Vremena. Međutim, Makarni su s 3:1 pobijedili Šibenčane i tri kola prije kraja prvenstva imaju prednost od 4 boda ispred drugoplasiranog Squarea. Iako pretposljednje kolo nudi derbi 2. lige između Squarea i Novog Vremena, pobjeda Dubrovčana neće biti dovoljna, već će im trebati još jedan kiks Makarana u preostala dva susreta protiv Okruka ili Torcide MR. U sljedećem kolu Squarani gostuju u Splitu kod Škvera, slijedi derbi s Novim Vremenom i zadnje kolo nudi gostovanje kod Crnice u Šibeniku. Rasplet drugoligaških okršaja u malom nogometu je blizu.

SQUARE - PORTO TOLERO 3:2 Suci: Parlov (Kaštel Gomilica) i Rajčić (Kaštel Stari) Square: Primić, Saulan, Cvjetković 1, Čagalj, Salacan, Gavrilica, Šimunović, Šulić 1, Đuraš 1, Hasanović, Vodopić, Rezo. Porto Tolero: Batinović, Zovko, B. Malić 1, Bošković 1, D. Malić, Krstičević, Džeko, Karić, Družijanić, Marković.

čeka kiks Makarana

KOŠARKAŠI DUBROVNIKA I DALJE NA ZAČELJU

Poraz od Alkara KOŠARKAŠI Dubrovnika poraženi su u domaćem okršaju protiv sinjskog Alkara rezultatom 88:78. Time su, unatoč porazu izravnih konkurenata Sonik Puntaminke, i nakon 6. kola zadržali fenjer košarkaške Lige za ostanak. U Gospinom polju sinjski alkari su bili mirnija momčad u završnici. Unatoč vodstvu nakon pola utakmice, završnica je pripala gostima koji su u posljednjim trenucima prelomili rezultat koji se mijenjao čas na jednu, čas na drugu stranu. Pred košarkašima Dubrovnika je susret u gostima protiv Darde, a ukoliko žele zadržati šansu za ostanak u 1. ligi svaki predstojeći susret je iznimno važan pa bi pobjeda u gostima sigurno bila veliki motiv.

DUBROVNIK - ALKAR 78:88 Sportska dvorana u Gospinom polju, gledatelja 200, suci: Basarić, Goleš i Vulić. Dubrovnik: Petković (21), Bogdanović, Soko, Karač (5), Došen (2), Oštrić (8), M. Hajdić (10), Diminić (2), Miljas, Bizaca (26), Begić (1) i Perić (3) Poredak: 1. Alkar 10/6, 2. Križevci 10/6, 3. Kvarner 2010. 9/7, 4. Darda 7/9, 5. Sonik Puntamika 6/10, 6. Dubrovnik 6/10.


52

18/4/2012


18/4/2012

53


54

duList IN

MODA BY ~ ANDREA ZVONO ~

18/4/2012

MLADA I LIJEPA UČENICA MAŠA KULIŠIĆ

Naše maneke TIJEKOM KRATKOG modnog fotosessiona u mornarsko-crvenoj haljinici popričala sam s mladom Dubrovkinjom Mašom Kulišić, 15-godišnjom učenicom 1. razreda Privatne gimnazije u Dubrovniku.

MODNI FOTOSESSION KREACIJE ~ ANDREA ZVONO ~ MODEL: MAŠA KULIŠIĆ FOTO: MARKO MUJAN LOKACIJA: GRAND HOTEL PARK

Jesi li se ikada mislila baviti manekenstvom? Ne, nisam se mislila nikad baviti manekenstvom. Je si li ikad dobila neke ponude da se


18/4/2012

enke nisu premršave baviš manekenstvom? Da, da, bilo je ponuda. Prvi dojmovi s fotosessiona? Je li bilo naporno? Ne, nije naporno, baš mi je bilo zabavno i uzbudljivo! Uživala sam u svemu. Jesi li se ikad prije fotografirala na ovakvom tipu fotosessiona i nosila revije? Fotografirala se jesam, ali revije nisam nikad nosila. Što misliš, jesu li naše manekenke premršave? Ne mislim da su premršave, barem ja nisam vidjela neku za koju mislim da je premršava. Čije dizajnerske kreacije ti se posebno sviđaju? Definitivno Agatha Ruiz de la Prada. Koja ti se naša ili strana manekenka najviše sviđa? Natasha Poly, prije svih. Bi li voljela nositi moje kreacije na modnoj reviji? Može, naravno,bilo bi mi drago, dapače.

55


56

duList IN

18/4/2012

FESTIVAL AKLAPELA U DUBROVNIKU

Tri dana izvorne klapske pjesme

DUBROVNIK je prošlog vikenda na tri dana postao grad hrvatskih vrhunskih klapa, zahvaljujući festivalu Aklapela, smotri hrvatskih klapa bez pratnje instrumenata. Festival bez natjecateljskog karaktera održao je dva koncerta, u petak i subotu u Kazalištu Marina Držića, dok je treći, nedjeljni koncert u crkvi Dominikanskog samostana bio poklon građanima Dubrovnika. Na festivalu je ukupno nastupilo deset klapa, šest muških i četiri ženske, iz cijele Hrvatske: Subrenum (Župa dubrovačka), Luka (Ploče), Tragos (Trogir), Linđo (Dubrovnik), Vinčace (Novi Vinodolski), Pinguentum (Buzet), Neverin (Kaštel Lukšić), Bunari (Vodice), Armorin (Zagreb) i Braciera (Bol). Tilda Bogdanović iz agencije Dubrovnik Partner kazala je kako se ideja o klapskom festivalu razvijala godinama. - Iako je sad najveća kriza,

oduševljena sam odazivom i institucija i medija - kazala je Bogdanović, dodavši kako se termin po Uskrsu učinio se idealnim i dinamičnim te bi trebao biti tradicionalan.

VRIJEDNOSTI TRADICIJSKOG PJEVANJA - U posljednjih pet ili šest godina klapska scena promijenila je svoj kurs i prebacila se iz svog ‘a capella’ načina u pjevanje uz pratnju instrumenata. Glavne vrijednosti tradicijskog pjevanja pošle su drugim putem, pa će ovim festivalom ljudi moći saznati što je to zaista klapska pjesma - istaknuo je umjetnički ravnatelj festivala Joško Ćaleta. - Kriteriji za izbor bili su kvaliteta i dokazivanje na najvećem festivalu ovog tipa, Omiškom festivalu, jer sve su ove klape bile ili nagrađivane

ili finalisti - kazao je Ćaleta. Dodao je kako je klapska pjesma postala hrvatski brand, a pod klapom se danas „gura svašta“.

ODLIČAN ODAZIV PUBLIKE - Ove godine Hrvatska predlaže klapsko pjevanje UNESCO-u da ga prizna kao spomenik nematerijalne baštine, pa je ovo odlična prilika da Du-

brovnik proslavi postojanje klapske pjesme - naglasio je Ćaleta. Na prvom koncertu, u petak navečer, u prepunom Kazalištu Marina Držića nastupile su klape Luka, Subrenum, Tragos, FA Linđo i Vinčace, a dan kasnije, u subotu, nastupile su klape Pinguentum, Neverin, Bunari, Armorin i Braciera. U subotu i nedjelju ujutro, unatoč kišnom vremenu, kao poklon Festivala Aklapela i Turističke zajednice Grada Dubrovnika sugrađanima i posjetiteljima Grada na raznim lokacijama, u vratima od Pila, ispod Sponze, na ulazu u Lužu, ali i u nekim kultnim dubrovačkim kafeterijama poput Talira nastupile su klape Luka, Pinguentum i Vinčace. U nedjelju u podne u prepunoj crkvi Sv. Dominika na koncertu sa sakralnim temama nastupile su klape Bunari, Braciera, Neverin, Subrenum, Luka i Vinčace. Želja je organizatora da Festival Aklapela postane tradicionalno okupljanje hrvatskih klapa tjedan po Uskrsu. bm/zp/nn


TOUR DE PJAT

18/4/2012

Lazanje

57

BRANKO KUSOVAC

Najbolje jelo ćete napraviti kada ga složite s namirnicama koje volite. Kod lazanja je samo bitno da znate redoslijed slaganja i obavezno je stavljanje bešamela

www.brankokusovac.com

PRVO ŠTO VAM prođe kroz glavu kad netko spomene lazanje to je mljeveno meso u njima, ali ima još dosta načina sa čime ih možemo napraviti: od sira, povrća, ribe i plodova mora pa i sa sipom na crno. Naj kompliciraniji dio je napraviti bešamel. Napravit ćemo ga tako da na maslu propržimo brašno te kad ga zapržimo, zalijemo ga mlijekom, začinimo sa soli i malo muškatnog oraščića i pustimo da prokuha uz stalno miješanje da nam ne bi zagorjelo i onda slažemo red lazanja pa bešamel i namirnice od kojih želimo da su nam lazanje. I tako sve do vrha pleha. Na kraju stavimo zadnji sloj bešamela te pospemo sirom (gaudom) i pečemo na 200°C. Na sličan način možete napraviti i pitu samo umjesto lasanja stavljate kore, a bešamel ne morate ni staviti. Ako pravite pitu sa mesom ili sirom, dok bi za povrće i plodove mora ja ipak stavio malo bešamela. U svakom slučaju raznim varijacijama na ovu temu nema kraja. Nemate se čega bojati, nema se tu što pogriješiti, samo si dajte oduška i naprijed. Jer najbolje jelo je kad ga složite s namirnicama koje volite. Tada mora biti super. Samo je bitno da znate kod lazanja redoslijed slaganja i obavezno stavljanje bešamela.


58

duList IN

18/4/2012

DUBROVAČKOM OBRTU BE°CRAFT NAGRADA ZA NAJBOLJI UMJETNIČKI

Kvalitetom se mo PIŠE: MARKO GILJAČA

KOLEKCIJA umjetničkih suvenira „Ponesi me sa sobom“ dubrovačkog umjetničkog obrta Be°Craft osvojila je nagradu na jedinom specijaliziranom sajmu za suvenire u Hrvatskoj KvarnerEXPO. Već prepoznatljivi kolorit i tehnika fuzije stakla dubrovačkog dizajnera Nika Čučkovića i Ive Jurić dobio je još jednu potvrdu visoke kvalitete proizvoda, kojima od 2004. godine uspješno konkuriraju većinom kineskoj ponudi „sjećanja“ na Dubrovnik i cijelu obalu.

TREĆA, DRUGA... - U Opatiji izlažemo od prve godine njegova postojanja i već smo 2008. godine osvojili 3. nagradu. Sada smo dobili 2. nagradu i stoj kategoriji - umjetnički suvenir pa bismo za koju godinu mogli dobiti i prvu - govori nam Iva, ističući kako se nagrade dodjeljuju u tri kategorije; uporabni suvenir, hrana i umjetnički suvenir. - Predstavljanje na sajmu organizira i subvencionira županijska Obrtnička komora koja fi-

nancira kompletan trošak sudjelovanja na sajmu. Radimo i druge proizvode od stakla i keramike, a umjetnički suveniri su organizirani u kolekciju koja se mijenja i nadopunjuje svake godine - govori nam Niko Čučković. Najprepoznatljiviji suvenir Be°Crafta svakako je brod, koji je bestseller, a uz njega su tu ribice na žalu, kućice na žalu, magneti, keramika, šalice, svijećnjaci... Ukupno petnaestak suvenira

koji svi nastaju u obiteljskoj radionici na Pločama, u kojoj osam vrijednih ruku proizvodi sve one maštovite staklene proizvode. Uz Nika i Ivu, obiteljsku atmosferu u ovom obrtu oplemenjuju Pavo Ivanković i Marijana Radić.

LIMITIRANI VREMENOM Njihove suvenire može se kupiti diljem Hrvatske u više od pe-

ŠTO SVE PROIZVODE?

Za posebne prigode Suveniri su u Be°Craftu samo jedan dio proizvodnje. Posljednjih godina često rade dizajnersko posuđe za restorane, koje se razvija zajedno sa chefom. Riječ je o malim količinama koje se rade za probrane restorane koji žele pružiti poseban doživljaj gostu. Jako su im dragi radovi na sportskim nagradama, poput trofeja za RedBull, medalje za Divlju ligu... Također rade konfete za vjenčanja, radove po narudžbi, uglavnom skulpture od stakla za neke posebne prigode. Radili su i nekoliko instalacija u prostoru, kombinirajući staklo i svjetlo, aplikacije stakla na javnim mjestima. - Tehnika u kojoj radimo je fuzija stakla i murano staklo upotrebljavamo u 90 posto naših proizvoda. Ono pruža veliku paletu boja koja nam odgovara i visoku kvalitetu. Izgradili smo prepoznatljiv dizajn, u što jako puno ulažemo. Kao i u prateći marketing, katalog, web stranicu i ostale promotivne materijale koje sve radimo sami - ističu iz Be°Crafta.

deset probranih suvenirnica u turističkim mjestima od Dubrovnika do Istre te u Zagrebu i Slavoniji. - Ako se baviš branšom suvenira, mislim da danas moraš znati za Be°Craft. Postali smo prepoznatljivi, sudjelujemo na sajmovima i često smo u medijima. Predstavljali smo Hrvatsku 2009. godine na Sajmu rukotvorina u Portu. Hrvatska je bila zemlja partner, a mi smo se predstavili sa štandom u organizaciji našeg veleposlanstva u Portugalu. Dosta uspješno radimo sa agencijama, uspostavili smo brojne kontakte izvan Hrvatske, povremeno im šaljući naše proizvode u Englesku i Španjolsku. Međutim, kada imaš manje količine, cijene transporta i administracije pri izvozu su velike, a mi nemamo toliku proizvodnju kojom bi mogli pokrenuti veleprodaju u inozemstvu. Zapravo čekamo da uđemo u Europsku uniju pa će sve to biti lakše zakonski uređeno. Limitirani smo i vremenom


59

18/4/2012

SUVENIR

že i pored Kineza SUKOB IDEJA

Tradicijsko - autorsko Saznajemo kako se u Be°Craftu često susreću s problematičnim odnosom prema suveniru ili bilo čemu što se nudi turistima. Naime, mnogi smatraju da sve mora biti tradicijsko i uglavnom se smatra boljim od autorskog!? Htjeli su aplicirati na neke natječaje za suvenir u gradski TZ, ali su im rekli da njihov brod nema veze s dubrovačkom tradicijom. Oni pak smatraju da autorski rad ne smije biti manje važan, jer se na njemu grade temelji za buduću prepoznatljivost. Nije problem napraviti suvenir u obliku karake, ističu, ali takve stvari rade samo po narudžbi, dok njihove kolekcije žele da budu prepoznatljivog mediteranskog motiva. jer 15 tisuća artikala godišnje nije lako napraviti. Cijelu zimu traje proizvodnja, a radi se i ljeti, uz prodaju i distribuciju - govori nam Niko Čučković.

GRAD UKINUO POTPORU Proizvodnih djelatnosti u Dubrovniku je malo, ali primjer Be°Crafta pokazuje da se dobro promišljenim proizvodom, kvalitetom i predanim radom može uspjeti. Ističu kako imaju odličnu potporu u radu od strane Obrtničke komore i Hrvatske gospo-

činovnike bili i umjetnici i profesori kojima smo pokazali radionu i cijelo jutro im objašnjavali proces nastajanja naših proizvoda, kako bi dokazali da je riječ o autorskom radu, a ne kupnji polugotovih proizvoda koje bi mi samo bojali - objašnjava Niko, a rezultat je činjenica da su jedini umjetnički obrt u Gradu.

u Gradu pa u relativno kratkom periodu moraju imati veliki obrt prihoda kako bi se pokrili. Kako konkurirati tome? U cijelom tom moru kineskih proizvoda postoji niša ljudi koji cijene autorski rad i koji će radije odabrati nešto skuplji i kvalitetniji proizvod, nego kinesku robu koja mu se nudi u svakoj destinaciji na kružnom puto-

Kada smo došli na aktualnu temu ponude suvenira u dubrovačkim trgovinama, koja je većinom uvoz iz Kine, dobili smo zanimljiv odgovor. - Ne može se kriviti vlasnike trgovina koji su u Dubrovniku opterećeni ogromnim najmom i nametima poput spomeničke rente. Također je riječ o sezonalnoj prodaji koja je vezana uz broj turista

vanju od Grčke ili Turske preko Dubrovnika do Italije. U tome se snalazimo dosta dobro - govori Niko Čučković. - Kvalitetom se može konkurirati, ako se disperzira tržište. Da smo orijentirani samo na Dubrovnik, ne bismo mogli. Dosta ovisi i o vlasnicima suvenirnice koji moraju biti dobri trgovci. Naši su proizvodi više predstavljeni u suvenirnicama u kojim prevladavaju hrvatski proizvodi, jer ima ljudi koji ciljano koncipiraju trgovinu sa suvenirima koji imaju estetsku vrijednost - zaključuje Iva Jurić. Njihov primjer i brojne nagrade koje su osvojili od osnivanja 2004. godine do danas, svjedoči kako se s kvalitetnom idejom i sustavnim radom može pronaći mjesto na tržištu preplavljenom uvoznim proizvodima, pa i kad je riječ o suvenirima.

darske komore, gdje su uvijek naišli na susretljivost i pomoć, te bi im osigurali informacije, veze i kontakte.

DIO TURISTA CIJENI AUTORSKI RAD - Potporu od Grada smo godinama imali kroz program tradicijskih obrta, koju od promjene vlasti više nemamo. Ukinuta nam je. A mi smo jedini certificirani umjetnički obrt u Gradu. Taj certifikat izdaje HOK po vrlo strogom pravilniku. Kada smo podnijeli zahtjev, došla je šesteročlana komisija u kojoj su, uz

PLANOVI ZA BUDUĆNOST

Obrt s webshopom! Svake godine u Be°Craftu rade na poboljšanju proizvoda, ali i marketinga. Uskoro će predstaviti novu web stranicu s webshopom. To im daje jednu višu razinu u prezentaciji, jer su, ističu jedan od rijetkih obrta koji ima svoj webshop. - Idemo korak po korak, ali nemamo potporu da već sada investiramo u veći proizvodni pogon, što će nam dugoročno definitivno trebati. Posao raste iz godine u godinu, a mi smo ovdje prostorno limitirani, dok bi tržište moglo prihvatiti još više proizvoda kada bismo ih mogli proizvesti - ističe Niko Čučković.


60

duList IN

18/4/2012

DOBRA ZABAVA U CC REVELIN

Mrak komadi na Freemasonsima BRITANSKI DVOJAC FREEMASONS napunio je Culture club Revelin. Freemasons dolaze iz Brightona, a na svjetskoj sceni slavu su stekli hitovima poput Rain down love, Love on my mind, Watchin, Uninvited.

PREMIJERA NEVJEROJATNE ŽIVOTNE I SPORTSKE PRIČE

Kralj je prihvatio život! NEVJEROJATNA životna i sportska priča hrvatskog paraolimpijca Darka Kralja, pretočena u dokumentarni fi-

lm „Kralj“ imala je prošlog tjedna u dvorani Visia svoju dubrovačku premijeru. U Dubrovniku se okupio

autorski tim filma predvođen redateljem Dejanom Aćimovićem i samim Karaljem, a među njima je i nagrađivani dubro-

vački redatelj i montažer Vladimir Gojun. Premijeri je prisustvovao i dubrovački biskup Mate Uzinić, u društvu dubrovačkog paraolimpijca Mihovila Španje. Darko Kralj je europski, svjetski i olimpijski prvak u bacanju kugle i jedini sportaš u povijesti koji je na najvećem svjetskom natjecanju Paraolimpijskim igrama 2008. godine u Pekingu, u samo jednom danu rušio svjetski rekord čak pet puta! - Ako život prihvatiš on sve ti dadne! Ako ga odbaciš, sve ti uzme! Ja sam ga prihvatio! Nikada se nisam predao, niti ću ikada to učiniti! - govori Darko Kralj.


HOROSKOP

18/4/2012

OVAN

61

VAGA

Bit ćete snažno povezani s osobom koju volite i lako ćete komuni-

Dani pred vama donijet će niz novih mogućnosti lijepih susreta i

cirati. Sredinom tjedna moaguća su prolazna previranja oko domi-

druženja s osobama suprotnog spola, kao i vaš angažman oko jednog

nacije u odnosu. Odlično ćete funkcionirati u svim konkretnim po-

člana obitelji. Ključ uspjeha ovaj tjedan je u pozitivnoj suradnji s

slovima i stvarima koje su opipljive.

drugima.

BIK

ŠKORPION

Bit ćete vješti u otvaranju novih kontakata. Oni koji još traže

Kombinirat ćete zavođenje riječima i djelima. Bit ćete uspješni u

srodnu dušu lako bi je mogli prepoznati u jednoj osobi koju sreću

obje varijante, pa ako ste još sami, navalite. Na poslu ćete funkcio-

preko posla. Neke stvari ići će kao podmazane. U takvu situaciju vi

nirati odlično. Ne samo da ćete znati izraziti svoj stav i osmisliti

ćete imati potrebu unijeti novosti.

nove projekte, nego ćete biti i vrijedni i ljubazni sa svakim.

BLIZANCI

STRIJELAC

Samo prolazne iluzije ili zbrkane pričice povremeno će kvariti vaše

Vaš ljubavni život ovih bi se dana mogao opisati jednom riječju:

osobne odnose. Sve ostalo bit će pod kontrolom, a vi puni ljubavne

brljavljenje. Nećete znati niti što želite, niti u što se upuštate. U

snage. Malo će zaškripiti u intelektualnim poslovima jer vas neće

poslu je najbolje da se ovih dana oslanjate na mlade i nove suradnike

razumjeti. Zato je najbolje da ne objašnjavate, nego pričekajte.

koji ponekad znaju više od vas.

RAK

JARAC

U idućim danima neki će doživjeti iskušenje tajne ljubavne veze.

U osjećajnim pitanjima kombinirat ćete skromnost i strast. Lijepo

Neće biti u stanju realno procijeniti stvari, pa je pametnije pričekati,

ćete se slagati s voljenom osobom, a vaša očekivanja bit će realna.

nego srljati. Važno je razlučiti što je prioritet u poslu, a ostalo

Dovršavanje jednog posla ili projekta uzet će vam energije, ali vi je

treba zanemariti.

imate dovoljno da sve privedete kraju.

LAV

VODENJAK

Oni u vezama trudit će se zbližiti se s partnerom kroz male fine

Imat ćete dovoljno prilika za izlaske i druženja, a kroz to ćete se i

stvari, dok će oni koji su još sami izlaziti s ekipom prijatelja. Bit ćete

lijepo zabaviti. Istovremeno će vam intuicija raditi sto na sat. Ne

u prilici pozvati se na svoje znanje i stručnost. Neki će poboljšati

izlažite otvoreno svoje umjetničke ideje ili ono što ste možda otkrili

suradnju sa strancima ili će otvoriti mogućnost poslovnog putovanja.

jer vas sad još neće razumjeti.

DJEVICA

RIBE

Imat ćete priliku za posebnu zabavu ili izlazak na kojoj bi mogla

Nećete lako nalaziti emotivni mir i zadovoljstvo. Lako ćete upadati

proraditi neviđena privlačnost između vas i jedne osobe. Trebat će

u iluzije i zbrke. Vaše procjene u ljubavi neće biti realne. Dosta toga

razaznati dobre od loših prilika, jer će ih ovih dana biti jednako.

ovih ćete dana morati odraditi sami. Imat ćete snage za to uz dobro

Istovremeno će vaša koncentracija biti slabija.

planiranje i jednaku organizaciju.


62

GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Marko Giljača Andrea Falkoni Račić STALNA SURADNJA Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Božo Lasić, Varina Jurica Turk, Boris Njavro i Branko Kusovac FOTOGRAFIJE Zvonimir Pandža i Nora Novak GRAFIČKA PRIPREMA Diana Njirić i Gordana Kužnin MARKETING Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš

Dubrovnik, 18.4.2012. Broj 29 GODINA I. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

18/4/2012

IZLOŽBA FOTO KLUBA MARIN GETALDIĆ

Ljudi i Grad DOĐITE i prepoznajte na fotografijama sebe ili svoje susjede, pozivaju organizatori iz Foto kluba Marin Getaldić na otvaranje izložbe „Ljudi i Grad“ ovog petka u 20 sati u Festivalskoj palači Dubrovačkih ljetnih igara. Cilj izložbe je kroz motive odnosa „Ljudi iz Grada“ i samoga „Grada“ ukazati na gorući problem depopulacije stare gradske jezgre i svakodnevnicu domaćeg stanovništva uz turiste, suvenire i restorane. Svoje radove će predstaviti 13 članova foto kluba, čije je fotografije između više od 100 pristiglih odabralo stručno povjerenstvo u sastavu: Slaven Tolj, Maro Mitrović, te Lina Njirić. Izložbu ćete moći pogledati do 1. svibnja.


18/4/2012

63


64

18/4/2012

GRADONAČELNIKU SE OMILILA AMERIKA

Vlahušić opet posjetio New York

NITI MJESEC DANA otkad je posljednji put boravio u SAD-u, gradonačelnik Andro Vlahušić opet je proveo četiri nezaboravna dana u New Yorku. Naime Vlahušić je sudjelovao

na „Doručku kod Tiffanyja“, promociji festivala „Rachlin & Friends“ na petom katu slavne draguljarnice „Tiffany’s“ na njujorškoj Petoj aveniji. Inače, tvrtka Tiffany & Co. takve događaje organizira tek jednom ili dvaput godišnje, i to u vrlo posebnim prigodama, a festival Juliana Rachlina je jedna od takvih. A upravo je takvu posebnu priliku dobio i gradonačelnik Vlahušić, koji je u svom govoru na promociji festivala Juliana Rachlina na tečnom engleskom usporedio Dubrovnik s dragim kamenjem kojim Tiffany obiluje, ali koje nije ništa bez duše koju mu daju ljudi svojom ljubavi i

pažnjom. Istom prigodom gradonačelnik je imao priliku grickati u medu

pečenu slaninu slušajući kratku izvedbu Juliana Rachlina. bm/zp


duList #29