Page 1

JEFTINIJITAXI

Grad ne želi ni čuti!

ROBERTO KRILE

Mironja je strateška investicija

ŠETNICA U UVALI

Radovi dočekali Božić i Novu

SRIJEDA, 11. PROSINCA 2013. / BROJ 114 / CIJENA 7 KUNA

SHUTTERSTOCK IMAGES LLC

KOJI VAS POPUSTI OČEKUJU ZA BLAGDANE

‘OPAŽANJE’ SANITATA

Platiš parking, dobiješ kaznu?

Najjeftinija Statua božićna RAŽOILI za IST SM Pozitivca spenza 2013.

IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ

SUMRAK TURIZMA U CAVTATSKOM ALBATROSU I EPIDAURUSU

46 radnika‘ide na ulicu’!


2

11/12/2013


11/12/2013

3


aktualno

4

11/12/2013

SUDBINA RADNIKA CA

SUMRA vlasnik

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

Najviše ljudi otpušta se u restoranima i kuhinji. Iz dva hotela u restoranima se otpušta 14 ljudi, od mogućih 17. Samo ih troje ostaje. Nabava se kompletna ukida. U kuhinjama se otpušta 11 ljudi, ostaje iz šest ili sedam – ogorčen je sindikalni povjerenik Zlatko Raguž koji kaže kako je i ovaj kapacitet radnika bio ispod svake mjere

TURIZAM se kroz povijest na našim prostorima pokazao istodobno kao blagoslov i prokletstvo. Oni koji od njega ubiru velike novce zadovoljno trljaju ruke, a oni koji te novce vlasnicima trebaju zaraditi strepe pred svakim novim ‘sjajnim’ statistikama turističkih

zajednica. Malo pomalo postala je uvriježena praksa da se turističke radnike cijedi do zadnje kapi, stalni posao (p)ostao je san, a povrh svega u raznim valovima reorganizacije na ulici često ostaju ljudi o čijim skromnim plaćama ovise brojne obitelji. Takva je nažalost

situacija i u cavtatskim hotelima Albatros i Epidaurus koje je nedavno kupila opatijska Liburnia Riviera Hoteli. Naime, prema planu reorganizacije koji je ovih dana stigao sindikatu ‘’poslodavac ima namjeru utvrditi prestanak potrebe za radom 46 radnika’’. - Oni su odmah prilikom preuzimanja u listopadu najavili kako će davati otpremnine ljudima i pozvali one koji su zainteresirani za prijevremenu mirovinu da se jave. Krajem studenog je bio sastanak sindikata i Uprave gdje smo se trebali očitovati o novoj sistematizaciji. Međutim oni novu sistematizaciju na taj sastanak nisu donijeli, nego su najavili kako će

PLAN OTPUŠTANJA – 46 RADNIKA

EPIDAURUS

SLUŽBE:

ALBATROS

Domaćinstvo – 1 radnik Restoran – 8 radnika Kuhinja – 6 radnika Održavanje – 2 radnika Nabava i skladište – 4 radnika Back Office – 1 radnik Kontrolna služba – 1 radnik

Prodaja i marketing – 1 radnik Ljudski resursi i opći poslovi – 2 radnika Informatika – 1 radnik Financije i računovodstvo – 4 radnika

Recepcija – 1 radnik Restoran – 6 radnika Kuhinja – 5 radnika Održavanja – 2 radnika Vrt – 1 radnik

biti nekih otpuštanja. Mi smo tada računali da je riječ o 20-ak ljudi koji su već ranije stekli uvjete za prijevremenu mirovinu i javili se po njihovu naputku – kaže sindikalni povjerenik Zlatko Raguž te dodaje kako mu je nakon toga prošlog tjedna na e-mail stigao popis ljudi koji su predviđeni za otkaze. - U tom dopisu nema nikakvih kriterija, ničega – ljutito će Raguž te dodaje kako prilikom tog prv o g

sastanka nije spomenuto nijedno ime. - To je kukavički, najblaže rečeno – ogorčen je sindi-


11/12/2013

aktualno

5

AVTATSKIH HOTELA ALBATROS I EPIDAURUS

AK TURIZMA Novi k šalje 46 radnika na ulicu! kalni povjerenik Hotela Cavtat d.d. Liste za otkaze polijepio po hotelu ‘kako bi ljudi znali što ih očekuje’. - Tada sam sreo i direktora i odbio sam mu dati ruku zbog načina kako se ovo

radi – revoltiran je on te ističe kako nijednog ranjenika nije ostavio ni u ratu, pa neće ni ovdje. - Najviše ljudi otpušta se u restoranima i kuhinji. Iz dva

hotela u restoranima se otpušta 14 ljudi, od mogućih 17. Samo ih troje ostaje. Nabava se kompletna ukida. U kuhinjama se otpušta 11 ljudi, ostaje iz šest ili sedam – ogorčen je sindikal-

ni povjerenik koji kaže kako je i ovaj kapacitet radnika bio ispod svake mjere. - Pa mi u sezoni imamo 360 radnika, i tako gotovo svake godine – ljuto nam govori te napominje kako njihovi novi

vlasnici imaju samo male hotele kapaciteta 200 – 300 postelja i pokušavaju tako voditi pet puta veći hotel. - Nakon što su oni došli mijenjali su neke osnovne stvari. Primjerice, kod nas se uvijek radio doručak na način da gost dođe i naruči recimo omlet, i taj omlet se napravi ispred

njega. Oni su to promijenili i tražili da se unaprijed rade doručci. Nakon toga je počela većina nega-

tivnih komentara na specijaliziranim portalima kao što su Trip Advisor i slični. Čak se i njihov član Uprave žalio na hladna jaja za doručak, a nitko mu nije odgovorio da su oni tražili takve promjene – opisuje Raguž jednu od spornih situacija nakon preuzumanja u listopadu.

SINDIKAT: NE DOLAZI U OBZIR! Sindikat j e dobio n a savjetovanje namjeru otkazivanja 46 radnika, ali bez kriterija o tome tko je tehnološki višak, a tko nije. Oni su se dužni pridržavati kriterija koji uključuju zakonsku obvezu uzdržavanja, ukupni radni staž, godine starosti i čak i radni staž kod poslodavca. Zakon ne propisuje redoslijed, ali iz ovog dopisa se ne vidi koji rad-


aktualno

6

zlatko raguž i dolores luić prava koja proizlaze iz njega – Sindikat je dobio na savjetovanje namjeru ističe ova sindikalna pravnica te otkazivanja 46 radnika, ali bez kriterija o tome dodaje kako će se protiv ovakve tko je tehnološki višak, a tko nije. Oni su se dužni odluke ići tužbom. pridržavati kriterija koji uključuju zakonsku obvezu uzdržavanja, ukupni radni staž, godine starosti i MILIJUNSKA DOBIT čak i radni staž kod poslodavca. Zakon ne propisuje - Svaki član sindikata bi moredoslijed, ali iz ovog dopisa se ne vidi koji radnici rao protiv ovoga ići na sud. Ja ostaju i zbog čega. Kao razloge otpuštanja navodi sam tu za besplatnu pravnu pose samo reorganizacija. Ne postoji nikakav moć i moramo dignuti glas proopravdani razlog za ovakva otpuštanja osim što tiv ovoga – kaže Lujić. Odlukom da preostalom kase iz ovoga može iščitati kako itekako računaju na dru smanji plaće revoltiran je i sezonsku radnu snagu - ističe pak Dolores Lujić, sindikalni povjerenik Zlatko Rapravnica STUH-a guž.

nici ostaju i zbog čega. Kao razloge otpuštanja navodi se samo reorganizacija. Ne postoji nikakav opravdani razlog za ovakva otpuštanja osim što se iz ovoga može iščitati kako itekako računaju na sezonsku radnu snagu. Naime, u međuvremenu se sprema Zakon o povremenim poslovima koji propisuje kako među takva zanimanja spadaju i ona u turizmu poput konobara, kuhara, recepcionera itd. Naravno kasnije mogu povremeno zapošljavati preko Agencija – ističe pak Dolores Lujić, pravnica STUH-a. - Ovdje se ne radi o otpuštanju

radnika koji rade primjerice u računovodstvu, što bi se moglo djelomično opravdati ako vlasnik ide na centralizaciju službi, ovdje se otpuštaju radnici koji su nužno potrebni biti fizički u hotelu – kaže Lujić te dodaje kako osim ovoga sindikat dobio i prijedlog ‘Postupka kolektivnog pregovaranja o izmjeni tarifnog priloga’ za radnike koji ostaju. - U osnovi oni time žele smanjiti svima plaće, a sindikat to odbija jer hoteli posluju s dobiti. Možemo jedino razgovarati o povećanju plaće, a radnici imaju utvrđen kolektivni ugovor i sva

- Ja sam im predložio da nas puste ovu godinu i ako ne bude dobiti da ćemo smanjivati plaće. Ali nema razloga da završimo u minusu – ističe Raguž te dodaje kako su plaće koje žele rezati velikim dijelom one između četiri do pet tisuća kuna.

11/12/2013

Vrijedi napomenuti kako se od 46 osoba na listi na otkaze njih dvadeset troje javilo nakon što su stekli uvjete za prijevremenu mirovinu, a po pozivu Liburnije. Devetnaest zahtjeva je odobreno, a četiri su odbijena i čine ostatak od 44 zaposlena. No kako doznajemo riječ je o zaposlenicima koji su na dugotrajnim bolovanjima, a posljedično tome ne idu na teret poslodavca već države, ali isto tako se onda ne mogu smatrati efektivnim dijelom radne snage. Također, kako kažu iz sindikata, Liburnija nije napravila Program zbrinjavanja viška zaposlenih, što im je bila zakonska obveza. Komentar cijele ove situacije pokušali smo dobiti od direktora Hotela Cavtat d.d. Marka Tomića koji nas je ljubazno zamolio da se ipak obratio na adresu službe za odnose s javnošću Liburnija hotela. Nakon telefonskog razgovora zamoljeni smo da sve naše upite pošaljemo putem e-maila, no nažalost do zaključenja ovog teksta njihovu stranu priče nismo uspjeli dobiti. Inače, Liburnia je hotele Albatros i Epidaurus (četiri i tri zvjezdice) kupila 15. listopada ove godine od španjolskog Iberostara koji je pak hotele preuzeo 2001. godine. Tada je bilo 213 stalnih radnika, koji su kroz desetak godina na brojku od skromnih 90. Novi vlasnik namjerava u roku od tri mjeseca otpustiti više od pola radne snage. Ove godine ostvarili su više od 77 milijuna kuna prihoda, te 17 milijuna kuna dobiti.

Otkazi i u Konavoskim dvorima Nažalost ovo nije jedini val otpuštanja koji se dogodio u Konavlima. Naime, poznati dubrovački ugostitelj Mato Đurović, otpustio je 18 ljudi zaposlenih u najekskluzivnijem konavoskom restoranu, Konavoskim dvorima. Razlog – kriza i neisplativost. Svima će biti isplaćene otpremnine, a kako tvrdi Đurović, i dana mogućnost povratka na posao 1. svibnja., naravno pod novim uvjetima. Turizam naš svagdašnji.


11/12/2013

aktualno

7

REGIONALIZACIJA HRVATSKE

Tko zna? Zagreb zna! PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

Zanimljivo je kako je Dubrovnik dobio isto/slično objašnjenje i kada smo gubili Trgovački sud. Pa Zavod za mirovinsko osiguranje. Pa Zavod za javno zdravstvo. Pa Carinarnicu. Pa Poreznu upravu. Policija je samo kap i vjerojatno nije zadnja

REGIONALNA podjela Hrvatske ulazi u hrvatski Ustav. Po prvi puta u povijesti RH otvorila se mogućnost da se ukinu županije i uvedu regije. U svim člancima Ustava izbačena je riječ “područna” i zamijenjena riječju “regionalna”, a to će se vjerojatno pokazati kao još samo jedan čavao u dubrovačkom ‘lijesu’ pripajanja Splitu. Zaludu sve jadikovke, zaludu (očito) propale političke inicijative da Dubrovnik postane administrativno središte. Zagreb je odlučio - jug Hrvatske nikada neće biti regija (sebi)

za sebe. Posljednja u nizu koja je pala pod Split je policijska uprava Dubrovnik. Regionalna sjedišta policije po novome bi bila u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu, a ‘ideja je da cijeli policijski sustav bude efikasniji, jednostavnije ustrojen, upravljiviji i s daleko manje rukovoditelja nego što ih je sada’. Zanimljivo je kako je Dubrovnik dobio isto/slično objašnjenje i kada smo gubili Trgovački sud. Pa Zavod za mirovinsko osiguranje. Pa Zavod za javno zdravstvo. Pa

Carinarnicu. Pa Poreznu upravu. Policija je samo kap i vjerojatno nije zadnja. Vladu ne zanimaju povijesni razlozi. Ne zanimaju ih zemljopisni razlozi. Ne zanimaju ih društveni razlozi. Ne zanima ih bilo naroda. Cijelo vrijeme ponavljaju kako sve ostaje kako je i bilo, ipak se čini kako ništa nije isto. Dubrovnik im stoji sam za sebe kada treba odsjedati u hotelima pet zvjezdica na raznoraznim besmislenim političkim skupovima na čijim marginama nikada ništa nije dogovoreno i koji su bili izgovor kako bi se početkom sezone moglo ljetovati u najljepšem gradu u Hrvatskoj. Dubrovnik stoji sam za sebe kada mu strani mediji pišu hvalospjeve. Dubrovnik stoji sam za sebe kada treba prodati sezonu. I kada trebati prebrojati pare od nje. No, njemu očigledno ne treba bolnica na razini regionalne. Njemu država ne treba osigurati način da građani ne moraju prolaziti četiri kontrole kada idu iz svoje države - u svoju državu. Dubrovčanima ne trebaju avionske linije prema ostatku Hrvatske. Ne treba mu autocesta. Ne treba mu Pelješki most. Zagreb očigledno zna. Dubrovniku treba Split.

Dubrovnik im stoji sam za sebe kada treba odsjedati u hotelima pet zvjezdica na raznoraznim besmislenim političkim skupovima na čijim marginama nikada ništa nije dogovoreno i koji su bili izgovor kako bi se početkom sezone moglo ljetovati u najljepšem gradu u Hrvatskoj. Dubrovnik stoji sam za sebe kada mu strani mediji pišu hvalospjeve


11/12/2013

8

Izdvojeno AFERA “PET ZVJEZDICA”

Žeravica i Kraljevi oslobođeni! IVO Žeravica, Antun Kralj i Antoan Kralj oslobođeni su po svim točkama optužnice u aferi ‘Pet zvjezdica’, odlučilo je to Sudsko vijeće Županijskog suda u Splitu pod predsjedanjem suca Romca. Istraga u ovoj aferi pokrenuta je još 2007. godine, nakon što je hotelijer Goran Štrok, tada vlasnik Hotela Bellevue prijavio pokušaj iznude mita u visini 440 tisuća eura. U ljeto 2008. podignuta je optužnica protiv bivšeg pomoćnika predstojnika Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Iva Žeravice te dubrovačkog poduzetnika Antuna Kralja i njegova sina Antoana, a teretilo ih se zbog počinjenja više kaznenih djela primanja mita, davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti. Samo suđenje počelo je 22. siječnja ove godine, a oslobođeni su početkom prosinca. - S olakšanjem smo primili ovakav ishod presude. Ovo je velik dan za mog branjenika Antoana Kralja, koji je prije šest godina doživio potpunu Golgotu - kazao je za duList odvjetnik Antoana Kralja Dragan Pištalo.

GENERAL U GRADU

Gotovina pri počasnog gr

GENERAL Ante Gotovina primio je u petak povodom Dana dubrovačkih branitelja Povelju

počasnog građanina Grada Dubrovnika. Podsjetimo, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u si-

ZA BOŽIĆ

Korčulani Vukov Jambo ponovno pet tona hrane IZBORNA SKUPŠTINA ŽO HSS-a

predsjednik

STIPE Gabrić Jambo ponovno je izabran za predsjednika HSS-a Dubrovačko neretvanske županije. Za njega je glasovalo 68 delegata, dok je njegov protukandidat Ante Šendo osvojio 9 glasova. Od ukupno 93 delegata izbornoj skupštini nazočilo ih je ukupno 81, a glasovalo je ukupno 78 delegata, dok je jedan listić bio nevažeći. Za potpredsjednike izabrani su Pero Nikoletić, Zdenko Mateljak, Željko Raguž i Željko Andrijić, za tajnicu Silvija Petrlić Saltarić a za blagajnika Željko Alimić. Članovi Odbora ŽO HSS DNŽ su Stijepo Bašica, Jozo Bagarić, Niko Konjuh, Jurica Krstičević, Karlo Gjurašić, Miloš Žuvela, Krešo Oršulić, Ante Lozić, Ante Veraja, te Vatroslav Vugdelija.

PET TONA hrane koje su kao poklon Vukovarcima za Božić prikupili stanovnici Čare, Pupnata, Žrnova, Korčule i Lumbarde i u suradnji sa župom sv. Marka iz Korčule predano je vukovarskom Caritasu. Akciji su se odazvali brojni mještani, pa su tri kombija puna hrane krenula s otoka prema Vukovaru. - Hvala vam od srca što ste prepoznali značaj ove naše humane akcije i što ste pozvali

Vaše prijatelje, susjede i rodbinu, sve ljude dobre volje i dobra srca, da se prema svojim mogućnostima uključe ovu karitativnu akciju. Vjerujemo da ćemo najbolje slaviti ovaj Božić sa srcem koje imamo jedni za druge, čineći ovakva i slična djela ljubavi. Pokazali smo da je srce nas otočana veliko, i da Korčulani ne zaboravljaju Vukovar - naveli su organizatori uoči polaska vozila za Vukovar.


11/12/2013

9

INSTITUT HRVATSKE GLAZBE

imio Povelju rađanina ječnju 2013. godine donijelo je odluku o proglašenju legendarnog generala počasnim građaninom našeg grada. - Hvala vam, čast mi je biti počasni građanin Dubrovnika. Blagdan sv. Nikole građani pamte kao ranu na svom tkivu, ali taj dan je posvećen onima koji su ga obranili jer se sloboda ne prodaje za svo zlato ovoga svijeta. Zajedništvom je obranjen Južni bok. Danas smo u duhu s našom braćom koji više nisu s nama. Naše žrtve i naša pobjeda čvrst su temelj na kojima gradimo hrvatsku budućnost u zajednici europskih

naroda i NATO savezu. Pozvani smo na zajedništvo i rad, na dobrobit naših obitelji i naše domovine – rekao je Gotovina čije su riječi ispraćene dugotrajnim pljeskom. Gotovina se tako uvrstio u društvo počasnih građana u kojem su Papa Ivan Pavao II., Ivan Supek, Kathy Wilkes, Christopher Paten i Stjepan Mesić. Inače, general Gotovina je po završetku svečanosti posjetio i crkvu Svetog Nikole na Prijekome, gdje su se održavale mise u čast sveca zaštitnika. Također je nazočio polaganju vijenaca za sve poginule branitelje.

varcima poslali

Silente osvojio Hrvatsku NAJVIŠI ulaz novog izvođača nagrada je Instituta hrvatske glazbe koju je skladbom „Terca na tišinu” zaslužila mlada dubrovačka pop-rock senzacija Silente, band koji je u vrlo kratkom roku privukao pažnju glazbene struke. Njihova pjesma je u ožujku kao prvi singl tada potpuno nepoznatog benda debitirala na 11. mjestu liste. Još je tjednima odlično kotirala na HR TOP 40, a glazbu za nju napisao je Tibor Karamehmedović, dok je za tekst zaslužan njegov brat Sanin.


11/12/2013

10

Aktualno VIJESTI • ŽIVOT • RAZGOVORI • POLITIKA PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

‘KOLIKO vam i kako vrijedi parkirna karta za parkinge koje nadziru službe Sanitata?’ - pitanje je koje se nameće iz slučaja jednog našeg čitatelja (podaci poznati redakciji) koji je nedavno dobio tzv. dnevnu parkirnu kartu u 11:10 minuta koja vrijedi do istog vremena sljedeći dan. No, iako sama kazna, odnosno dnevna karta u ovom slučaju nije sporna, postoji jedan detalj na njoj koji izaziva konfuziju. Pod stavkom ‘E’ stoji opažen u 10:47, dok je karta, što se vidi iz priloženog preslika ekrana, mobitelom plaćena i vrijedila do 10:52.

Nakon što je naš čitatelj istog dana pokušao doznati odgovor na ovu nedosljednost (pretpostavljajući kako mu automobil ne bi smio biti ‘opažen’ obzirom je karta još uvijek vrijedila) na dežurnom telefonu mu je prvo rečeno da nazove u 13:30, a kada je to napravio rečeno mu je kako ‘informacije daju samo do 13 sati’. Obzirom na ovakav rasplet događaja odgovore smo potražili i mi, a na naše upite o tome što je točno stavka ‘opažen’, sanitatov voditelj parkinga Zvonimir Babić nam je odgovorio kako tu stav-

FAMOZNO ‘OPAŽANJE’ SANITATA

Platiš park ku uređaj radi bez obzira jeste li parking platili ili ne. No tu stvari postaju zanimljive. - Ako ste ispravno unijeli sve kontroloru aparat automatski to briše. U aparatu mu ostaju samo opažaji koji nisu imali ništa, nikakvu plaćenu kartu – odgovorio nam je na prvu Babić te nadalje objasnio kako se daje razlika od 14 minuta kako bi ‘vozač stigao platiti’ zbog čega se stvara razlika između opažaja i vremena dnevne karte. Ovakva priča vrijedila je sve dok slučaj zbog kojeg zovemo nismo konkretizirali i objasnili ka-

ko u navedenoj situaciji vrijeme ‘opažaja’ pet minuta prije isteka važeće parkirne karte za taj sat. - Nema to veze – repetirao nam je Babić u tom trenutku te naglasio kako je vlasnik tog vozila ‘dobio pet minuta više u prvom satu parkiranja’(!?). Nakon našeg upita kakve to veze ima te kako mu parking normalno vrijedi u tom vremenu, Babić nam je nastavio objašnjavati kako je ‘opažaj’ u ovom slučaju zapamćen jer je kontrolor ponovno unio podatke auta. Na naš dodatni upit zašto onda na dnevnoj karti ne stoji vri-

ŠETNICA NIKA I MEDA PUCIĆA JOŠ UVIJEK NEDOVRŠENA

Čekali kraj s RADOVI na rekonstrukciji Šetnice Nika i Meda Pucića još uvijek nisu privedeni svom kraju. Podsjetimo, Vodovod Dubrovnik je u sklopu „Projekta Jadran“ planirao rekonstruirati dotrajalu komunalnu infrastrukturu u trupu šetnice, odnosno sustav odvodnje, a sama promenada trebala je dobiti pristojniji, ljepši izgled s posebnim naglaskom na okolišu.

Iz Vodovoda i gradske uprave u više navrata najavljen je nastavak radova na šetnici ‘kad prođe sezona’. Međutim, sezona je završila davno, posljednji je mjesec u godini, čak je i vrijeme prilično naklonjeno građevinskim radovima. Dapače, radovi su se proteklih tjedana obavljali u Vukovarskoj ulici i ulici Nikole Tesle. Pa zašto se onda nisu nastavili i na šetnici?

- U prvoj fazi izvođenja radova na šetnici Nika i Meda Pucića izvedeni su radovi na sanaciji kolektora fekalne odvodnje, ugradnji vodoopskrbnog cjevovoda i instalacija javne rasvjete u dužini 504 metra (od ukupno 700 metara) te građevinski radovi dovođenja šetnice u planirani profil prema projektnoj dokumentaciji.

PROBIJENI SVI ROKOVI Na zahtjev hotelskih kuća na gravitirajućem području radovi su prekinuti za vrijeme trajanja turističke sezone. U tijeku su pripremni radovi za sanaciju ostalog dijela kolektora fekalne odvodnje tzv. CIPP metodom sanacije cjevovoda, nakon čega bi

se ugradio vodoopskrbni cjevovod i odradili građevinski radovi na preostalom projektiranom profilu šetnice Nika i Meda Pucića - odgovorio nam je iz Vodovoda Dubrovnik pomoćnik sektora razvoja i izgradnje za odvodnju Vicko Begović. Također, procijenio je kako će radovi biti završeni do 30. ožujka 2014. godine. Inače, na stranicama Grada Dubrovnika kao početak radova spomenuto je proljeće 2012. godine, a rok izvođenja radova 15 mjeseci. Dakle, što se tiče Grada, rokovi na rekonstrukciji šetnice probijeni su početkom jeseni. Podsjetimo, još krajem studenog 2011. godine na sastanku s predstavnicima Hrvatskih voda procjenjivalo se da će radovi biti


11/12/2013

11

king, dobiješ kaznu?! jeme drugog ‘opažaja’, te zašto nam je prije minutu rekao kako vrijeme prvog opažaja ne ostaje u uređaju ako je sve regularno Babić nam odgovara kako je to zato što je ‘kratko vrijeme bilo’ te kako nije bilo potrebe ‘opažati’ ponovno. Zašto smo u razgovoru čuli nekoliko dijametralno suprotnih objašnjenja nismo uspjeli doznati, no ukoliko ste imali ikakvo slično iskustvo ili možda dobili kaznu bez obzira na plaćanje karte pozivamo Vas da nam se s Vašom pričom javite na info@ dulist.hr.

sezone pa stigao Božić... završeni do početka ljeta 2012. godine. Ipak, to je bila preoptimistična najava, jer su stvarni radovi započeli tek sredinom listopada 2012. Idući rok, do Uskrsa 2013. godine također je probijen pa je sve brzinski zatrpano i ostavljeno za jesen, kad je, kako smo rekli, trebao krenuti završni niz radova. Jesen je došla i - prošla... Očekuje se da će do kraja radova šetnica prosječne širine 2,40 metara biti uređena s prirodnim materijalima, nizom vidikovaca i drvenim platformama, drvenim rukohvatima te prilaznom rampom za osobe s invaliditetom na početku šetnice kod hotela Kompas. Jedino ne znam kad će to biti... bm

Građani se žale I naš čitatelj Marko Tomić požalio se na stanje na Šetnici Nika i Meda Pucića. - U prolazu iza Vile Elite na Šetalištu Nika i Meda Pucića postoji potencijalna opasnost za prolaznike zbog padanja komada kamenja sa strane prolaza. Ta strana je u velikom dijelu od izlomljena kamena koje se za sada drži vlastitom težinom ili to kamenje pridržava korijenje grmlja koje je uraslo u pukotine stijenja,ali je to korijenje je vjerojatno jedan od razloga zašto se odlamaju komadi

stijena. Ja sam primjetio da je ovo drugi put da kamenje pada .Osim toga na visini od oko tri do četiri metra za sada stoje tri veća kamena, koja su se odvojila odozgo i svaki čas mogu pasti dole na put. Već kod izvođenja

prolaza izvođač nije obratio pažnju na moguću opasnost radi stanja stijene u prolazu. Stijenu bi trebalo očistiti od svih opasnih komada kamena ili na neki način osigurati prolaz, primjerice, izradom podzida.


BAROMETAR SPENZE DULISTA

12

11/12/2013

BOŽIĆNI BAROMETAR SPENZE DULISTA

Koje vas cijene čekaju za PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

Generalno gledajući, čini se kako se za božićnu kupovinu zasada najbolje pripremio Tommy (izuzev cijene oraha). S popustima i sitnim akcijama koje su dali na ciljane proizvode jasno je kako već sada rade na privlačenju kupaca za najveću potrošačku maniju u godini

U DVADESET i šestom smo tjednu lova za povoljnom spenzom. No ovaj tjedan radimo nešto ipak malo drugačije. Obzirom da se bliže božićni blagdani odlučili smo izmijeniti ciljane artikle pa smo se ovaj put usmjerili na stvari koje ćete kupovati u većim količinama za vaš blagdanski stol. U naša tri najveća centra Pemo (Vukovarska), Tommy (Vukovarska ulica) i Konzum (Luka Dubrovnik) provjerili smo tako cijene kruha, mlijeka, jaja, brašna, masla, oraha, majoneze, bakalara i čokolade za kuhanje. Metoda odabira ciljanih namirnica uvelike je ovisila o dostupnosti istih namirnica u sva tri centra zbog što bliže usporedbe, pa je kao uzorak uzet obični bijeli kruh, mlijeko Dukat 2.8 posto mliječne masti, jaja Galov (A/L), te u Konzuma PERFA jer je to jedini tip jaja koje Konzum dr-

ži uz svoj brend Kplus, Pršut Drniški (i Dalmatino u Konzuma), brašno glatko Podravka TIP 550 1 kg, maslo Dukat 250 g(kada), orasi, majoneza Tommy (611 g) i Zvijezda (630 g), bakalar fileti Ledo 600 g (u trenutku inspekcije nije bilo sušenog bakalara), te čokolada za kuhanje Dorina (200 g). Moramo napomenuti kako se cijene kruha u trgovačkom centru Tommy odnose na pekaru Babić koja posluje u sklopu centra. S obzirom na prirodu ovo-

U Pema je kruh ovaj tjedan 6,99 kuna za pola kilograma, mlijeko za litru se prodaje po istoj cijeni, u odnosu na prošle tjedne nema promjene u cijenama jaja kao ni brašna. U Tommyja je kruh i dalje na akciji za psihološku cijenu od 5,99, cijena mlijeka je skuplja nego prošli tjedan, a nema promjena u cijeni jaja. S druge strane brašno su stavili na akciju za 4,59 i uz njega se dobije i gratis kvasac. U Konzuma nema promjene na kruhu, mlijeku, jajima ni brašnu tjednog barometra nema stađunskih namirnica. Generalno gledajući, čini se

kako se za božićnu kupovinu zasada najbolje pripremio Tommy(izuzev cijene oraha).


11/12/2013

BAROMETAR SPENZE DULISTA

13

najveću kupnju u godini? ARTIKAL

kruh mlijeko jaja pršut brašno maslo orasi majoneza bakalar čokolada S popustima i sitnim akcijama koje su dali na ciljane proizvode jasno je kako već sada rade na privlačenju kupaca za najveću potrošačku maniju u godini. No krenimo redom. U Pema je kruh ovaj tjedan 6,99 kuna za pola kilograma, mlijeko za litru se prodaje po istoj cijeni, u odnosu na prošle tjedne nema promjene u

5,99 6,89 17,49 179,99 4,59* 19,99 89,99 T-19,99 / Z-24,99 39,99*

za 39,99. Čokolada za kuhanje im je također na akciji za 9,49. U Konzuma nema promjene na kruhu, mlijeku, jajima ni brašnu. Pršut im košta 163,90, maslo im je na prodaji za 19,49 a orasi na akciji za 59,90 za kilogram. Tommy majonezu u ponudi nemaju a Zvijezdina se prodaje po istoj cijeni kao i u ostalim centrima. Bakalar je 44,99, a cijena čokolade za kuhanje je 13,99.

9,49*

cijenama jaja kao ni brašna. Maslac im se prodaje po cijeni 18,99, orasi su 69,99 kuna za kilogram. Pršut im košta 179,90 kuna, majoneza u tegli Tommy košta 19,99, dok je Zvijezda 24,99. Bakalar se prodaje po 44,90 kuna, dok je čokolada za kuhanje 13,99. U Tommyja je kruh i dalje na akciji za psihološku cijenu od

ARTIKAL

kruh mlijeko jaja pršut brašno maslo orasi majoneza bakalar čokolada

5,99, cijena mlijeka je skuplja nego prošli tjedan, a nema promjena u cijeni jaja. S druge strane brašno su stavili na akciju za 4,59 i uz njega se dobije i gratis kvasac. Maslo im je 19,99, a orasi uvjerljivo najskuplji u odnosu na konkurenciju i prodaju se za 89,99 za kilogram. Cijene majoneza i pršuta su identične kao u Pema, ali je bakalar zato pet kuna jeftiniji i prodaje se

7,49 6,99 16,49 163,90 5,99 19,49 59,90* T-X / Z-24,99 44,99 13,99

ARTIKAL

kruh mlijeko jaja pršut brašno maslo orasi majoneza bakalar čokolada

6,99 6,99 17,99 179,90 5,99 18,99 69,99 T-19,99 / Z-24,99 44,90 13,99

Vaša božićna kupnja Kruh obični bijeli 0.5 kg Mlijeko Dukat 2.8% Jaja (A/L) Brašno Podravka glatko Tip 550 1kg Pršut Drniški i Dalmatinko Maslo Dukat 250 g Orah Majoneza (Tommy, Zvijezda) Bakalar (filet, Ledo) Čokolada za kuhanje (Dorina 200 g) *Artikli koji su na akciji


razgovor

14

11/12/2013

DIREKTOR DUBROVNIK CESTA ROBERTO KRILE

Mironja je strat RAZGOVARALA: ANA PROHASKA

NA NEDAVNO održanoj javnoj dražbi GP Dubrovnika u stečaju tvrtka Dubrovnik ceste d.d. iz drugog puta kupila je kamenolom Mironju, zemljište u Poduzetničkoj zoni Ston, izminirani materijal te jedan dio zemljišta na Mironji za oko 9 milijuna i 166 tisuća kuna. Tim povodom razgovarali smo s direktorom Dubrovnik cesta Robertom Krilom. Kupnja Mironje ocijenjena je kao strateški poslovni potez bitan za osiguravanje vlastitog izvora kamenih materijala. Koji su prvi planovi Dubrovnik cesta vezano za kamenolom Mironju? - U najkraćim crtama plan je što prije stvoriti preduvjete za pokretanje proizvodnje kamenih agregata iz kupljenog odmniranog materijala i pokrenuti proizvodnju, prije svega za vlastite potrebe, a dio će se prodavati i na tržištu. Kada kažem stvoriti preduvjete mislim na vraćanje infrastrukture u funkciju, budući se poslovna aktivnost na Mironji ne odvija već nekoliko godina, pa tako primjerice jedna od prvih stvari koje moramo napraviti je osigurati opskrbu električnom energijom. Važan faktor koji će diktirati intenzitet aktivnosti i dinamiku proizvodnje prvih par mjeseci su i vremenski uvjeti, obzirom da vlažnost materijala koji se prerađuje utječe na rezultate proizvodnje. Paralelno sa proizvodnjom kamenih agregata,

krenut ćemo u ishođenje koncesije za ponovno pokretanje kamenoloma u pravom smislu tj. vađenje i preradu kamena u eksploatacijskom polju Mironja. U prvoj fazi u manjem obuhvatu, što očekujemo ostvariti unutar dvije godine, a kasnije i u obuhvatu cijelog polja, no to ovisi o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na dijelu eksploatacijskog polja. Hoće li to osigurati bolju ponudu i dostupnost kamenih agregata na tržištu Dubrovačko-neretvanske županije? - Svakako, lokacija Mironja je pozicionirana u središtu trokuta Neum–Orebić–Prevlaka, na kojem području trenutno postoji tek jedan kamenolom tehničko-građevnog kamena (Dubac). Pozicija je nama posebno značajna zbog osnovne djelatnosti - održavanja i rekonstrukcije cesta u županiji, radi optimiziranja troškova prijevoza, a u tom smislu će biti bolja dostupnost kamenih agregata u ovom dijelu županije i drugima. Namjeravate li možda pokrenuti u dogledno vrijeme i proizvodnju asfalta kojeg kronično nedostaje na dubrovačkom području? - U prvoj fazi projekta, što okvirno znači do ishođenja nove koncesije za eksploataciju, nije predviđena proizvodnja asfalta, ali u konačnici je logično da će se na Mironji proizvoditi asfalt. Da li ćemo to raditi samostalno ili u suradnji s nekim drugim, odlučit ćemo kada za to dođe vrijeme, a kriterij će biti financijska isplativost nakon

što troškove kupnje asfaltne baze i efekte vlastite proizvodnje usporedimo sa mogućim uštedama kroz suradnju s nekim drugim.

SLIJEDI FINANCIJSKO RESTRUKTURIRANJE Imenovani ste direktorom Dubrovnik cesta, nakon što je bivši direktor zaradio kaznenu prijavu zbog nesavjesnog poslovanja vezano za uplatu jamčevine za kupnju

Mironje zbog čega su Ceste izgubile milijun i 700 tisuća kuna. Kakvo ste stanje zatekli u tvrtki i koji su Vam prvi važniji potezi koje ćete provesti? - Moram vas malo ispraviti – imenovan sam direktorom nešto prije pokretanja spomenute prijave… no to i nije toliko bitno. Stanje koje sam zatekao u tvrtki, blago rečeno, bilo je složeno. Gubitci iz poslovanja iznosili su više od 15 milijuna kuna i sada se može reći da bi


11/12/2013

razgovor

15

teška investicija nastavak takvog trenda poslovanja izvjesno odveo tvrtku u stečaj. Angažman u Dubrovnik cestama za mene osobno predstavlja ne samo profesionalni izazov, već i priliku napraviti nešto opće korisno u vremenu kada se na dnevnoj bazi gase radna mjesta. Za sada sam zadovoljan napravljenim u dijelu poslovnog rezultata - 2013. godina bi trebala završiti pozitivnim poslovanjem, a ostvarili smo i stratešku investiciju na Mironji. Međutim, nisam u potpunosti zadovoljan ostvarenjem nekih zacrtanih aktivnosti koje smatram potrebnima za dugoročno stabilno i pozitivno poslovanje tvrtke. Dolaskom u tvrtku, u vrlo krakom roku sam uvidio što je potrebno napraviti za zaokret trenda negativnog poslovanja. Prije svega provesti financijsko restrukturiranje kako tekuća likvidnost tvrtke ne bi dolazila u pitanje. Zatim reorganizirati operativno poslovanje i kadrovski restrukturirati tvrtku, kako bi se povećala efikasnost rada te pokrenuti obnovu strojno-voznog parka. To su ključne aktivnosti koje treba provesti u kratkom i srednjem roku da bi se poslovanje tvrtke stabiliziralo u pozitivnom teritoriju. Reorganizacija poslovanja, kroz uvođenje koncepta profitnih centara i stimulacije djelatnika prema ostvarenom rezultatu/ učinku, provodi se sporije nego sam planirao, a kadrovsko restrukturiranje tvrtke moći će se kvalitetno napraviti samo ukoliko se iznađu sredstva za zbrinjavanje zaposlenih kroz otpremnine.

Imate li dovoljan broj zaposlenih, i koji je to broj? - Broj zaposlenih se kreće oko 130, u ovom trenutku točno 131, što je u usporedbi sa drugim društvima koja se bave održavanjem cesta u RH i brojem kilometara cesta koje održavaju, čak i nešto više nego što bi trebalo ili moglo biti. Međutim struktura djelatnika (dobna, stručna) nije najpovoljnija - trenutno u društvu imamo zaposleno 8 djelatnika sa VSS, 5 djelatnika sa VŠS, 47 djelatnika sa SSS i 71 djelatnika drugih kvalifikacija. Nadalje, 20 djelatnika je starije od 60 godina i još 37 djelatnika u rasponu od 50 do 60 godina – dakle 44 posto djelatnika je starije od 50 godina, a priroda našeg posla je najvećim dijelom radno intenzivna. Navedeno utječe na efikasnost rada tj. učinak po djelatniku i razlog je nešto većem broju zaposlenih. Tijekom proteklih godinu dana uspjeli smo pojačati stručni tim - na četiri bitna rukovodeća radna mjesta u tehničkom sektoru doveli smo nove ljude. Kadrovsko restrukturiranje jedan je od važnijih zadataka pred nama, no u postojećim okolnostima tempo restrukturiranja odnosno mogućnost novog zapošljavanja određuje nam dinamika odlaska starijih djelatnika u mirovinu. Plan nam je svakako nastaviti podizati razinu stručnosti, edukacijom postojećeg kadra i pažljivim odabirom kod novog zapošljavanja, jer je to uvjet opstanka i uspješnog poslovanja bilo kojeg sustava.

S obzirom da se Dubrovnik ceste bave održavanjem i zaštitom cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije, možete li nam reći koliko novaca imate na raspolaganju za to? - Radije bih govorio u terminima koliko imamo ugovorenog posla za redovno održavanje i zaštitu cesta, jer često se misli kako mi u tu svrhu imamo osigurana sredstva iz proračuna ili sl. Javnim sredstvima na zakonom propisan način raspolažu upravitelji cesta, a to su Hrvatske ceste d.o.o. za državne ceste, Županijske uprave za ceste za županijske i lokalne ceste te gradovi i općine za nerazvrstane ceste. Dubrovnik ceste d.d. poslove održavanja i rekonstrukcije cesta redovito moraju dobiti na tržištu, odnosno na javnim natječajima koje raspisuju upravitelji cesta u okviru javne nabave. Tako smo za redovno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta za 2013. godinu imali ugovorenih nešto više od 30 milijuna kuna, a slično očekujemo i za 2014. godinu.

STANJE CESTA ZADOVOLJAVAJUĆE U koliko gradova i Općina imate ugovore za održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta? - U 2013. godini smo imali godišnje ugovore za održavanje nerazvrstanih cesta za općinu Konavle, Općinu Dubrovačko primorje i Općinu Ston, a sa gotovo svim općinama i gradovima surađujemo na po-

jedinačnim poslovima. Možete li nam komentirati činjenicu da neke druge tvrke dobivaju ugovore za obavljanje tih poslova u Dubrovniku premda nisu kvalificirane za to? - Nisam bio u tvrtki kada je proveden javni natječaj za održavanje nerazvrstanih cesta na administrativnom području Grada Dubrovnika, niti sam isti naknadno proučavao, tako da ne mogu to komentirati. Kako biste ocijenili stanje cesta u Županiji? - Ceste u našoj županiji ne odstupaju od prosjeka RH, čak bi rekao da je stanje nešto bolje od prosjeka. Možda je to moje subjektivno mišljenje, no za pravo mi daju komentari kolega iz društava koja se bave održavanjem cesta po drugim županijama RH, a nakon što su boravili ili prolazili našom županijom. To se može zahvaliti kako radu naših djelatnika tako i kvalitetnom upravljanju od strane ljudi koji su zaduženi za upravljanje cestama na području županije, i ispravnom ulaganju sredstava koja su im na raspolaganju. Jesmo li spremni za zimu i eventualno i snijeg? - Naravno. Osigurane su potrebne količine posipala (600 tona soli) i imamo 12 potpuno opremljenih posada za intervencije – specijalnih vozila, teretnih i lakih teretnih vozila, opremljenih plugovima i posipačima, koje mogu kvalitetno odgovoriti potrebama redovnog održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta naše županije u zimskim uvjetima.


aktualno

16

27/11/2013

U OZRAČJU POVEĆANJA CIJENA TAKSIRANJA I BROJA KONCESIJA

Eko taxi zainteresiran za Du DOK Grad Dubrovnik povećava cijene taxi prijevoza i broj koncesija, istodobno odbija bilo kakvu mogućnost dolaska jeftinijih tvrtki koje se bave taksiranjem. Osim tvrtke Taxi Cammeo koja je još prošle godine najavljivala svoj prodor na dubrovačko tržište i koja nudi vlasnicima licenci za taxi vozilo rad pod brendom Cammeo kao franšizeri, još je jedna tvrtka zainteresirana za taksiranje na našem području. Riječ je tvrtki Eko taxi, koja nakon širenja na Zaprešić i Vodice, želi otvoriti taksi službu u još tri grada na Jadranu. Među tim gradovima je i Dubrovnik. - Dubrovnik nam je svakako jedan od poslovno zanimljivijih gradova te smatramo da ima prostora za liberalizaciju tržišta i ulazak drugih koncesionara, uz Radio Taxi Dubrovnik. Razmatrali smo proširenje i u Dubrovnik te ga imamo u planu – odgovorili su na naš upit iz Eko taxija. Stoga su, dodaju, obavljeni tek informativni razgovori s dubrovačkog gradskom upravom. - Obavljeni su inicijalni razgovori s gradskom upravom

no za sada su bili samo informativnog karaktera. Pratit ćemo razvoj situacije oko mogućeg povećanja broja koncesija i

ukoliko se budu dijelile sigurno ćemo iskazati interes – istaknuli su iz Eko taxija.

TAKSIRANJE SAMO ZA DUBROVČANE I dok u Eko taxiju tvrde kako su obavljeni inicijalni razgovori s našom gradskom upravom, u Gradu Dubrovniku to opovrgavaju i decidirano odbijaju mogućnost dolaska jeftinijih tvrtki. - Grad Dubrovnik nije pregovarao s predstavnicima Eko taxija oko njihovog dolaska na dubrovački tržište. Budući da je želja i namjera Grada Dubrov-

POVEĆANJE CIJENA U DUBROVNIKU Start s 25 kn na 27 kn Vožnja po km s 8 kn na 9 kn Popust od 50 posto uz predočenje Libertasovog pokaza.

nika da taksi djelatnost obavljaju Dubrovčani, odnosno da od toga žive dubrovačke obitelji, Grad ne podržava dolazak vanjskih taksi tvrtki – odgovorili su nam iz gradske uprave. Osim monopola sporna je i prevelika cijena taksiranja koju Dubrovčani već godinama pla-


27/11/2013

aktualno

17

PIŠE: ANA PROHASKA/FOTO: ZVONE PANDŽA

ubrovnik, Grad ne želi ni čuti! ćaju. A plaćat će još i višu jer su, podsjetimo, gradski vijećnici na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća prihvatili Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o autotaksi prijevozu. Tako da se cijene taxi prijevoza s dosadašnjih 25 kuna za start povećavaju na 27 kuna, a cijena po kilometru sa dosadašnjih 8 kuna na 9 kuna po kilometru. S druge pak strane, a očito kako bi se opravdalo najavljeno podizanje cijena taksiranja, za domaće stanovništvo uvodi se popust od 50 posto uz predočenje Libertasovog pokaza. No, nemaju svi Dubrovčani Libertasov pokaz, pa bi ovaj popust bio sasvim sigurno na raspolaganju većem broju građana kada bi, umjesto Libertasovog pokaza, trebali predočiti osobnu iskaznicu. Tragom toga idu i

DIREKTOR EKO TAXIJA MISLAV MUNIVRANA

JOŠ NEKE IZMJENE

Dubrovački taksisti dobivaju fiskalnu blagajnu Predloženim izmjenama i dopunama Odluke o autotaksi prijevozu uvodi se Povjerenstvo za praćenja rada autotaksi prijevoznika. Mijenja se minimalna snaga automobila bijele boje, dočim se povećava snaga automobila crne boje. Predmetna promjena za vozila bijele boje unesena je na zahtjev autotaksi prijevoznika obzirom da velik broj autotaksi prijevoznika djelatnost obavlja vozilom marke Škoda koja ne zadovoljava ovaj kriterij. Ukida se odredba o provjeri dugovanja s osnova obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a uvodi se mogućnost korištenja vozila u najmu obzirom da je isto dopušteno i Zakonom.

izrečene kritike na sjednici GV-a koje su ovakav potez okarakterizirale kao „dokapitalizaciju Libertasa“. Također, broj koncesija za taksiranje s postojećih 166 povećat će se za još njih 20-ak. Naime, kako nam je rekao pročelnik UO za poduzetništvo, more i turizam Milan Perić, broj od 166 koncesija formiran je na temelju turističkih rezultata od prije četiri godine. No, zbog porasta turističkog prometa i noćenja, ali i otvaranja novih radnih mjesta, procijenjeno je da bi

se broj koncesija mogao povećati za njih 20-ak. Natječaj za nove koncesije, ističu iz Grada Dubrovnika, bit će objavljen u siječnju, a trajat će osam dana.

CJENIK EKO TAXIJA Start 8,80 kn Vožnja po km 5,50 kn Čekanje po satu 43,00 kn Prtljaga se ne naplaćuje. Dnevna i noćna vožnja, te nedjeljom i praznikom cijene su iste


aktualno

18

11/12/2013

RAZGOVOR S ĐUROM LUBUROM, DUBROVČANINOM U NOVOJ STRANCI ‘NACION

Prestao sam biti ‘buntovn RAZGOVARALA: MIA NJAVRO

Već imamo značajan broj stručnih i poštenih ljudi koji će iz Dubrovnika sudjelovati u stvaranju stranke i preuzeti odgovornost za budućnost svojih obitelji. Dobrodošli su svi koji vole Hrvatsku i spremni su dati svoj doprinos – kaže Lubura

POČETKOM prosinca u Hrvatskoj je odjeknula vijest kako će se uskoro osnovati još jedna politička stranka, imena Nacionalni forum. Najvažniji ciljevi stranke Nacionalni forum, koja je do sada bila inicijativa, su zapošljavanje i demografija. Žele omogućiti normalan život

mladim, obrazovanim ljudima, te dostojanstveno starenje za umirovljenike, a na izborima za Europarlament očekuju 15 posto glasova birača, istaknuo je na predstavljanju njen osnivač i idejni začetnik dr. sc. Nikica Gabrić. U Nacionalnom forumu, među brojnim poznatim

licima našlo se i ono Dubrovčanina na zagrebačkoj adresi – Đura Lubure, stalnog sudskog vještaka za telekomunikacije i metodologiju prisluškivanja, koji je za ovaj broj duLista istaknuo nekoliko razloga zašto se odlučio na ovaj politički korak - Kada se nađete u situaciji da svojem djetetu preporučite da odseli iz Hrvatske, počnete razmišljati o svojoj ulozi u društvu i shvatite da morate preuzeti odgovornost. Moj sin u sklopu europskog studentskog projekta odlazi u Englesku na šest mjeseci. Kako mu želim dobro, ali ne vidim u Hrvatskoj perspektive za njega, predložio sam mu da pronađe način tamo ostati. Nije li strašno da otac, ako želi dobro svom djetetu, želi da ono ne živi u Hrvatskoj? Nacionalni forum ponudio je snažnu ideju koja nas može okupiti oko zajedničkog cilja i povući naprijed radi zajedničkog rješavanja konkretnih problema. Tako sam odlučio prestati biti ‘buntovnik iz fotelje’, angažirati se i preuzeti dio odgovornosti – ističe za duList Đuro Lubura, te dodaje kako je politika jedini legitimni način mijenjanja stvari, a ‘razmišljanje kako ne možemo ništa promijeniti nije nam donijelo ništa dobro, osim što je otvorilo prostor onima koji politiku vide isključivo kao sredstvo za ostvarenje vlastitih interesa’. Na pitanje na koji način će funkcionirati nova stranka,

Lubura odgovara: - Budemo li raspravljali samo o stvarima na koje različito gledamo, ništa se dobrog neće dogoditi. Niti djeca ‘lijevih’ niti ‘desnih’ nemaju budućnost u ovako razjedinjenoj Hrvatskoj, niti s političkim opcijama koje su nas u ovu situaciju dovele. Novi put kojeg nudimo i koji jedini može pomoći Hrvatskoj, uz iskustvo, nužno zahtjeva i nove ljude jer probleme ne mogu rješavati oni koji su aktivno sudjelovali u stvaranju tih problema – ističe Lubura i nastavlja dalje:

SVJETONAZORSKA PITANJA DRŽIMO VAŽNIMA - Podjela društva odgovara upravo onima koji su se pokazali nesposobnima rješavati ključne probleme hrvatskih građana i zbog kojih smo danas tu gdje jesmo. Mi u Nacionalnom forumu svjetonazorska pitanja držimo važnima, ali ne smatramo da su ovog trena prioritet. Trebamo osvijestiti da nitko neće riješiti naše probleme ako se sami ne angažiramo. Dok budemo sjedali doma i plakali nad svojom sudbinom, ništa se neće promijeniti. Premala smo nacija da bismo imali dvije ili tri ‘ekipe’ poštenih i sposobnih ljudi koje se međusobno ‘gledaju preko nišana’ i ništa ne mogu dogovoriti. Ako stručne i poštene ljude budemo odbacivali jer su lijevi,


11/12/2013

aktualno

19

NALNI FORUM’

NAKNADNA PAMET

nik iz fotelje’ Skijanje nakon referenduma PIŠE: ZORAN PUCARIĆ, PR STRUČNJAK

Dok budemo sjedali doma i plakali nad svojom sudbinom, ništa se neće promijeniti. Premala smo nacija da bismo imali dvije ili tri ‘ekipe’ poštenih i sposobnih ljudi koje se međusobno ‘gledaju preko nišana’ i ništa ne mogu dogovoriti. Ako stručne i poštene ljude budemo odbacivali jer su lijevi, desni, gay, hetero, plavokosi ili crnokosi, nikad nećemo uspjeti – ističe Đuro Lubura

desni, gay, hetero, plavokosi ili crnokosi, nikad nećemo uspjeti – kaže Lubura.

ZA DVIJE GODINE U HRVATSKOJ NESTANE JEDAN DUBROVNIK Dva su glavna cilja – povećanje zaposlenosti i preokret izrazito negativnog demografskog trenda. Iz tih glavnih, proizlaze svi ostali ciljevi Nacionalnog foruma. Analitičari procjenjuju da će u Hrvatskoj u proljeće biti blizu 400 tisuća nezaposlenih, a brojke kako svakih deset godina gubimo gotovo 250 tisuća stanovnika, što zbog malo djece koja se rađaju, što zbog odseljavanja mladih. Dakle, za dvije godine u Hrvatskoj nestane jedan Dubrovnik. Pametnom i stručnom gospodarskom i demografskom politikom to moramo promijeniti ili nas za nekoliko desetaka godina neće biti, kaže Lubura. Mnoga poznata imena su uz osnivača Nikicu Gabrića pristupila Nacionalnom forumu, a na

pitanje možemo li očekivati još koje ime iz Dubrovnika, Lubura odgovara: - Nacionalni forum snažno podržava i veliki broj poznatih i stručnih ljudi koji su se dokazali u svojim profesijama, oni su nužni zbog znanja i iskustva potrebnog za preokret. No, ključ uspjeha nije u poznatim imenima, ključ je u svima nama. Ako se Vi, ja, Vaša mama i sestra ne probudimo i ne pokrenemo, propast ćemo, kaže Lubura, te za kraj dodaje: - Planiramo prije osnivanja stranke, dakle prije veljače, osnovati Inicijativni odbor Ogranka regije Dubrovnik. Već imamo značajan broj stručnih i poštenih ljudi koji će iz Dubrovnika sudjelovati u stvaranju stranke i preuzeti odgovornost za budućnost svojih obitelji. Dobrodošli su svi koji vole Hrvatsku i spremni su dati svoj doprinos. Što nas je više, više znamo i lakše ćemo osmisliti i provesti pametne i konkretne projekte bez kojih nema budućnosti - zaključuje Lubura.

PROŠAO je i referendum. Imamo novu odredbu Ustava. Ne znam kakva će biti procedura oko objave nove njegove inačice. Premda nam je svima ovo novina, logikom stvari, ne postoji ničija odluka o uvrštavanju ove odredbe u Ustav. Ona jest tamo. Kao što ne postoji ni rješenje o imenovanju gradonačelnika nakon provedenih lokalnih izbora, jer čim izborna komisija objavi konačne službene rezultate, pobjednik jest gradonačelnik iskazanom voljom birača. Sve ostalo je protokol. Na stranu jesu li vladajući neozbiljni oko referenduma i Ustava. Naime, već neko vrijeme u legislativi nemamo odredbu o nužnoj minimalnoj izlaznosti kako bi referednum bio pravovaljan. Napravljeno je to bilo kako bi referendum za ulazak u EU lakše prošao. Zamislite koja bi blamaža bila da ono u što su se sve vladajuće garniture, ali i dobar dio oporbe, zaklinjao godinama padne na referendumu voljom birača. Lamentiranje koliko je birača izašlo apsolutno je neprimjereno, kao i koliko referendum košta. To je cijena demokracije. Cijena koju svi moramo spremno platiti ukoliko je propisani broj birača zatražio da se društvo izjasni o nekom pitanju. Ukoliko se pokažu točnim sve glasnije spekulacije da je Milanović prošli tjedan otvorio sezonu skijanja u Francuskoj, onda je riječ o cijeni koju ne moramo svi platiti. Već nam je jednu takvu zgodu Milanović pripremio kada je prošle godine u ovo vrijeme otišao na skijanje u Obertauern nedaleko Bad Kleinkirchheima u Austriju. Tada je s njim na skijanje išlo i osiguranje u službenim vozilima. Sve i da je Milanović platio svoj smještaj i trošak prijevoza za sebe i obitelj, premda ne vjerujem jer račun nikada nisam vidio u javnosti (kao ni račune za satove jednog drugog premijera), uvjeren sam da nije platio troškove „skijanja“ svojeg osiguranja. Iz Vladinog ureda za odnose s javnošću tada su poručili da ne žele komentirati „premijerovo privatno vrijeme“ a on je tada prokomentirao “Zemlja se ne trese. U ponedjeljak sam bio u Zagrebu i izvan zemlje sam proveo samo 12 sati.” Premijer koji nije htio ići u posjet stranoj državi jer ga ne bi primio predsjednik države, nego samo kolega premijer, zasigurno nije išao na skijanje bez osiguranja (opet, ako je točno da je bio u Francuskoj na skijanju prošli tjedan). Ne vjerujem da se do Francuskog skijališta vozio autom, a pogotovo ne vjerujem da je išao privatnim vozilom. Ako je išao na skijanje sa svojim prijateljem, privatnim poduzetnikom i ako je ovaj snosio dio troškova, kako se tvrdi u ovoj glasini, onda je morao o tome obavijestiti javnost i prijaviti da je primio takav poklon, jer on prelazi iznos sitnog dara kojeg ne mora nikome prijaviti. Ipak, ono što je najgore od svega, jest apsolutna socijalna neosjetljivost koju premijer socijaldemokratskog predznaka pokazuje tim činom. Dvije su godine od preuzimanja kormila ovom državom. Osim katastrofalnih gospodarstvenih pokazatelja, ovakvim potezom premijer nam poručuje da ipak napokon živimo bolje. A ako nemamo za kruh možemo jesti kolače!


aktualno

20

11/12/2013

EUROPSKA ZAKLADA ZA SURADNJU NA MEDITERANU OSTALA BEZ POTPORE

Novac i politika pr PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

Dubrovnik je trebao biti središte projekta stvaranja svojevrsnog centra izvrsnosti mladih diplomata posvećenih suradnji Europske unije i mediteranskih zemalja. U tom centru, kroz predavanja, radionice i konferencije, rađao bi se i razvijao ‘novi intelektualni kapital’

ŠTO SE DOGODILO s međunarodnim projektom MESEURO - europskom zakladom za suradnju na Mediteranu, koji je po ideji Europskog parlamenta na više razina trebao povezati mlade diplomate i znanstvenike na brojnim projektima suradnje država članica Europske unije i zemalja Mediterana, a sjedište mu je, prema davnoj želji gradonačelnika Andra Vlahušića, trebalo biti baš u Dubrovniku? Podsjetimo, taj projekt prvi put je službeno spomenut još sredinom listopada 2011. godine na sastanku gradonačelnika Andra Vlahušića i ravnatelja Diplomatske akademije pri Mi-

nistarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Mladena Andrlića. Tada je otvorena mogućnost pokretanja ove inicijative baš u Dubrovniku, čime bi se ispunila davna zamisao našeg gradonačelnika. On je, naime, nebrojeno puta iskazao želju da Dubrovnik bude sjedište jedne europske institucije.

‘NOVI INTELEKTUALNI KAPITAL’ Točnije, Dubrovnik je trebao biti središte projekta stvaranja svojevrsnog centra izvrsnosti mladih diplomata posvećenih suradnji Europske unije i medi-

teranskih zemalja. U tom centru, kroz predavanja, radionice i konferencije, rađao bi se i razvijao ‘novi intelektualni kapital’ u kojem bi mladi diplomati i polaznici postdiplomskih studija iz područja međunarodnih odnosa zajedno s odborima Europskog parlamenta i Europske komisije raspravljali o temama iz područja proširenja EU i odnosa s drugim mediteranskim državama te ‘pronalazili modele njihova rješavanja koji bi potom zaživjeli u praksi zbog izravne veze između akademskih i izvršnih institucija’. Također, Grad se obvezao biti logistička potpora svim budućim sastancima projekta MESEURO. Zapravo, postao bi jedna od podružnica, uz Kairo, Rim... - Budući da će se MESEURO baviti odnosima između država članica Europske unije i drugih mediteranskih zemalja Dubrovnik je s bogatim povijesnim naslijeđem odmah prihvaćen kod nadležnih institucija Europske unije - objavili su tada u priopćenju iz gradske uprave. Kao nositelj projekta navedeni su Grad Dubrovnik, Sveučilište u Zagrebu, Diplomatska akademija MVPEI-a i Unija euro-mediteranskih sveučilišta EMUNI, sve uz podršku Europskog parlamenta, čiji je tadašnji podpredsjednik Gianni Pitella i inicirao osnivanje inicijative. Okvirni sporazum svih dionika u programu potpisan je mjesec dana kasnije u Bruxellesu, a projekt su idejni tvorci na-

mjeravali kandidirati i za sufinanciranje kroz programe EU. Najavljeno je tada u Bruxellesu kako će MESEURO biti otvoren za suradnju i sa sudionicima iz Afrike, Azije, pacifika, SAD-a i Južne Amerike. Gradonačelnik Vlahušić bio je posebno zadovoljan.

(NE)ISPUNJENE ŽELJE - Naša se želja ispunila, Dubrovnik i Hrvatska postaju europsko središte, susret Sredozemlja i Europe - rekao je Vlahušić. Ipak, na kraju je krajem svibnja 2012. godine u Dubrovniku održana tek jedna radionica. Postavlja se stoga logično pitanje - zašto je projekt zamro? - Grad Dubrovnik potpisao je sporazum o razumijevanju sa zakladom Meseuro, kojim smo se obvezali podupirati zakladu i biti domaćini njihovim projektima i redovitim događanjima o mediteranskoj i europskoj suradnji na temu energetike, okoliša i financija. Do ovog trenutka, zaklada nije imala nijedan konkretan projekt niti je za ijednu zamisao tražila potporu Grada. O eventualnoj suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i MVEP-om nemamo saznanja - odgovorili su nam iz gradske upravu te nam preporučili da se o svemu raspitamo kod tvorca ideje, zastupnika u Europskom parlamentu Giannija Pittelle. Gospodinu Pittelli uputili smo upit, ali ni nakon mjesec dana nismo dobili tražene odgovore.


11/12/2013

aktualno

21

resudili MESEURU Jednako tako smo ostali bez odgovora i iz Unije euro-mediteranskih sveučilišta EMUNI sa sjedištem u slovenskom Portorožu. Sa Sveučilišta u Zagrebu samo su nam prenijeli stav rektora Alekse Bjeliša, koji nas je zamolio, ‘ako se na projektu MESEURO nije ništa napravilo, da se obratimo Ministarstvu vanjskih poslova i europskih

integracija’. To smo i učinili, međutim do zaključenja broja nismo dobili službeni odgovor, a još smo manje sreće imali u Diplomatskoj akademiji pri tom ministarstvu.

‘SVI PERU RUKE’ Ipak, ono što smo od izvora bliskog ministarstvu neslužbe-

Svi nekako peru ruke, sad više ne žele imati posla s tom inicijativom. Svi partneri koji su tako znakovito potpisali sporazum sad su odjednom nestali. Navodno se projekt trebao nastaviti i u ovoj godini, ali kako je nositelj projekta EMUNI u velikoj krizi, ponajprije financijskoj, ništa se nije održalo - kaže nam sugovornik

no uspjeli saznati jest da je projekt MESEURO u zastoju zbog financijske krize. - Nije ni čudo što vam se nitko ne želi očitovati o ovom, inače dobro zamišljenom projektu. Svi nekako peru ruke, sad više ne žele imati posla s tom inicijativom. Svi partneri koji su tako znakovito potpisali sporazum sad su odjednom nestali. Navodno se projekt trebao nastaviti i u ovoj godini, ali kako je nositelj projekta EMUNI u velikoj krizi, ponajprije financijskoj, ništa se nije održalo - kaže nam sugovornik. - Iskreno govoreći, u sve se to vrlo lako ‘uvalila’ politika. Teme tog projekta trebale su biti di-

plomacija, to je trebalo biti mjesto suradnje mladih diplomata i znanstvenika. Na primjer, tema Arapskog proljeća ili dugogodišnjeg konflikta Izraela i Palestine, tu su stavovi u politici nepomirljivi - ističe naš sugovornik. MESEURO, projekt nazvan prema laganom i toplom vjetru koji puše s jugoistoka, tako se simbolički razbio na obroncima balkanskih planina, gdje su mu sudbinu očito zapečatili novac i politika. Je li tome kriv Bruxelles, Portorož, Zagreb ili Dubrovnik, zapravo je manje bitno. Grad Dubrovnik propustio je priliku zaista i postati središte jedne europske institucije. Nadajmo se, barem zasad.

Naša se želja ispunila, Dubrovnik i Hrvatska postaju europsko središte, susret Sredozemlja i Europe rekao je Vlahušić. Ipak, na kraju je krajem svibnja 2012. godine u Dubrovniku održana tek jedna radionica. Postavlja se stoga logično pitanje - zašto je projekt zamro?


razgovor

22

11/12/2013

RAZGOVOR S DONOM HUDSPETHOM, DEKANOM RIT CROATIA

Dubrovnik RIT-u pr fantastične moguć RAZGOVARALA: MIA NJAVRO

KAKO BI se u potpunosti uskladila s matičnom institucijom, sveučilištem Rochester Institute of Technology (RIT), Američka visoka škola za management i tehnologiju (ACMT) svoj dosadašnji naziv promijenila je u RIT Croatia (Rochester Institute of Technology Croatia). Cilj promjene naziva ove visokoobrazovne institucije jest jasnije komuniciranje i naglašavanje njezine pripadnosti uglednom američkom sveučilištu Rochester Institute of Technology (RIT) u Rochesteru, New York. Tim povodom razgovarali smo s dekanom, gospodinom Donaldom Hudspethom. U duhu relativno nedavnog ulaska Hrvatske u EU, jedan od bitnijih ciljeva jest pozicionirati se na tržištu kao visoka škola. Osim toga, RIT je novo

ime ‘stare’ institucije - ACMTa. S novim imenom, osim usklađivanja, koje nas još promjene očekuju? - Promjena imena je na neki način samo tehnički čin, obzirom da smo u Hrvatskoj još 1997. godine otvoreni kao prvi kampus RIT-a izvan granica SAD-a te smo od prvog dana bili dio tog velikog i uglednog sveučilišta. Činjenica da su naši studenti od početka studirali kao puno pravni studenti RIT-a i dobivali amer i č k e diplome nam je i omogu-

ćila razvoj i diferencijaciju od ostalih privatnih visokoobrazovnih institucija u državi i regiji. Iznimno nam je bitno upravo to da tržište razumije da smo dio velikog i prestižnog američkog sveučilišta, a ne samo lokalna privatna visokoobrazovna institucija. U lokalnom okruženju, u Dubrovniku smo već dugo prisutni i ljudi su nas prepoznali kao američko sveučilište, međutim, oni koji nas ne poznaju, mogli bi pomisliti da smo nečiji privatni fakultet. Nekima je možda i nejasno je li to nešto američko ili privatni fakultet Dona Hudspetha. Vjerujemo da je ovo pravo vrijeme za promjenu naziva jer se podudara i s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju te s otvaranjem našeg zagrebačkog kampusa. Ova promjena je dio plana razvoja naše institucije. RIT se zadnjih godina dosta međunarodno proširio, otvorivši par kampusa na raznim lokacijama. Recimo, RIT Dubai postoji već par godina, u Dominikanskoj Republici s partnerskim sveučilištem izvodimo određene programe, a plan je kroz godinu i pol imati i odsjek u Kini pa je stoga bitno i da su nazivi svih RIT internacionalnih

kampusa usklađeni i prenose jasnu poruku, tj. da smo svi dio istog sveučilišta, američkog Rochester Institute of Technology. Ipak, ključna stvar jest pozicija na američkom, europskom i bliskoistočnom tržištu te povezanost svih naših kampusa, što omogućuje rotaciju studenata kroz naše kampuse u različitim zemljama. Danas, u vrijeme globalizacije, povezanost s ostalim dijelovima svijeta je od velike važnosti, a to je upravo ono što nudimo i kao dio obrazovanja. Karijera se više ne može promatrati samo u okvirima Hrvatske, nego se moramo okrenuti i Europi, a i dalje. S današnjom tehnologijom to postaje ne samo trend, nego i nezaobilazan dio života i posla. Planirate li uvesti neke nove programe ili odsjeke? Odnosno, koja je dugoročna vizija RIT-a Croatia? - RIT Croatia će sigurno rasti, a tu ponajprije mislimo na povećanje broja programa, i to prvenstveno stručnih preddiplomkih programa. Kurikulumi naših programa sadrže dio posvećen istraživanju, iako je naš glavni cilj priprema mladih ljudi za što brži ulazak na tržište rada i pronalaženje posla na svjetskom tržištu. U usporedbi s nekim drugih sveučilištima, RIT nema toliko doktorskih programa, a razlog tome je naša upravo naša fokusiranost na praktični dio i ra-


11/12/2013

razgovor

23

ruža ćnosti zvijanje konkretnih vještina. Na primjer, RIT ne izvodi programe kao što su filozofija, sociologija i sl., naš je cilj širenje stručnih dodiplomskih programa s područja managementa, tehnologija i sl. koji su vrlo primjenjivi. Studentima se nude i predmeti općeg obrazovanja, ali to u principu to nije područje rada na koje smo fokusirani. Kako sam i spomenuo, tehnologija je bitna komponenta naših programa, i tu je zanimljivo spomenuti zajednička predavanja koja, uz korištenje vrhunske tehnologije koju posjedujemo, prate istovremeno studenti u Zagrebu i Dubrovniku. To je primjer nečeg što smatram budućnošću učenja. U svakom slučaju, planiramo rast broja programa te povećanje broja studenata na oba kampusa, u Dubrovniku i Zagrebu. Moram napomenuti kako je studentima koji studiraju u Rochesteru i Dubaiju upravo kampus u Dubrovniku iznimno atraktivna lokacija, kao svjetski poznato turističko odredište, a i odlično mjesto za studiranje. Koliko trenutno studenata broji RIT Croatia, a koja je budućnost cirkuliranja studenata u RIT-u? Na RIT Croatia je sada oko 600 studenata na oba kampusa. U budućnosti na zagrebačkom kampusu RIT Croatia očekujemo više od 600 redovnih studenata, a na dubrovačkom 300 do

350 studenata, uz dodatnih 150 do 200 studenata koji će dolaziti na razmjene, na cijelu godinu ili na jedan semestar. Smatramo kako je to realan cilj, obzirom da naše tržište nije samo Hrvatska, nego i Europa. Dubrovnik je posebno zanimljiv jer ovdje dolaze i studenti čije zemlje se tek razvijaju u turističkom i ekonomskom smislu. Veliki potencijal postoji i u skandinavskim zemljama, koje imaju sjajan program školarina za svoje studente koji odlaze u inozemstvo, a uz to činjenica je i da Skandinavci zbilja vole Dubrovnik. Općenito gledajući, mi na RIT Croatia vidimo Dubrovnik kao međunarodnu lokaciju studenata iz cijelog svijeta. Naš cilj je u budućnosti imati od 150 do 200 studenata godišnje u programu razmjene studenata. To dodajem kao drugi cilj kojem RIT generalno teži, uz onaj prvi, već spomenuti, o proširenju i uvođenju novih programa. Iduća bitna ideja nam je, pomoću tehnologije koju sam ranije spomenuo, povezati studente iz Dubrovnika, Zagreba i Rochestera kroz zajedničke projekte, a nakon tog sve skupa povezati s RIT Dubai. Mislim da će

biti relativno lako to organizirati, a za studente će biti jako dobro imati takvu vrstu edukacije. Kakav je prema Vama spoj Dubrovnika i institucija visokog obrazovanja - mislite li kako Dubrovnik može i ima dovoljno kapaciteta za daljnji razvoj u obrazovnom smislu? - Vjerujem kako Dubrovnik, generalno gledajući, jest mjesto razvitka u sveučilišnom smislu, no moramo uzeti u obzir kako ovdje već postoje četiri velike i snažne visokoobrazovne institucije. Uzmemo li u obzir broj stanovnika u našoj županiji, možda bi dodavanje novih sveučilišta bilo previše, osim u slučaju da ona budu zaista iznimna, kreativna i jedinstvena sveučilišta, ona koja će privući ljude izvan županije. Istina je također i da naša županija demografski slabi, a to se može vidjeti i na upisima na fakultete nekad i sad. No, ono što možemo napraviti jest privući ljude izvana kvalitetom ponuđenih programa. Stvarni potencijal je u jedinstvenim i kvalitetnim programima koji osiguravaju posao nakon završetka obrazovanja. Potencijala također ima u smislu stranih studenata koji

dolaze studirati u Dubrovnik u sklopu Erasumus programa ili sustava razmjene studenata kakav nudi RIT, a u tome Dubrovnik ima zaista dobru ponudu. Što se tiče naše institucije, programi koje RIT Croatia nudi su u domenama tehnologije i managementa, a za ta područja mislim da zaista omogućavaju zaposlenje. U obrazovnom sustavu često se događa situacija gdje studenti završe studij i ne nađu posao, a ako prva generacija ne uspije pronaći posao, onda se nešto mora mijenjati. Stoga je glavni cilj RIT Croatia obrazovanje koje omogućava što brži pronalazak posla nakon završetka studija. Ovo je naša 17. godina u Hrvatskoj i Dubrovniku, a budućnost RIT-a je snažna povezanost sa svim našim kampusima. RIT Croatia je snažna međunarodna organizacija, a u Hrvatskoj planiramo biti još dugo vremena. U Dubrovniku, koji nam pruža fantastične mogućnosti i po kojem smo prepoznati u svijetu, nedavno smo produžili i najam zgrade na idućih 10 godina.


24

11/12/2013


11/12/2013

25


26

crna kronika

11/12/2013

Crna kronika Kradu se man ZAJEDNIČKA MJEŠOVITA OPHODNJA

U ULICI PETRA ZORANIĆA

Izgorio automobil U POPODNEVNIM satima 7. prosinca u Ulici Petra Zoranića izgorjelo je osobno vozilo marke Fiat, a daljnja šteta spriječena je brzom intervencijom vatrogasaca. Na teren su izašli Dubrovački vatrogasci sa tri vozila i šest ljudi. Požar je ugašen već nakon 10 minuta, no automobil u Ulici Petra Zoranića je u potpunosti izgorio. Nema informacija što je razlog požaru.

NA UŠĆU NERETVE

POLICIJSKI službenici Postaje granične policije Metković su u zajedničkoj mješovitoj ophodnji sa policijskim službenicima BiH spriječili krijumčarenje oko 1000 kila mandarina iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Nadzorom državne granice u petak, 6. prosinca oko 21,30 sati u Ulici Marka Marulića u Metkoviću zatečena je 54-godišnja državljanka RH koja je u osobnom vozilu BiH nacionalnih oznaka prevozila oko 500 kila mandarina. Osumnjičena je prekršajno sankcionirana sukladno odredbama Zakonika o schenegenskim granicama. Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o carinskim propisima EU, mandarine su oduzete i bit

će dostavljene u Carinarnicu Ploče. U drugom je slučaju u subotu, 7. prosinca u prijepodnevnim satima u blizini mjesta Gabela polje u BiH zatečen 23-godišnji državljanin RH koji

TJEDNO IZVJEŠĆE ZA PROMET

Pronašli mu 11 crnih liski U ČETVRTAK, 5. prosinca oko 21.30 na ušću rijeke Neretve u Pločama policijski službenici Postaje pomorske policije Dubrovnik zatekli su 30-godišnjaka u protuzakonitom lovu. Na plovilu kojim se koristio pronađena je i oduzeta vabilica za ptice, ručni reflektor, akumulator, 100 naboja za lovačku pušku i 11 ptica vrste crna liska. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo protuzakoniti lov i ribolov protiv 30-godišnjaka slijedi kaznena prijava redovnim putem.

Deset prometnih nesreća TIJEKOM proteklog tjedna na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 10 prometnih nesreća u kojima su tri osobe teže, a tri lakše ozlijeđene. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 500 represivnih mjera od čega izdvajaju 239 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine i 22 mjere zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Iz prometa je isključeno 35 vozača i 9 vozila.


11/12/2013

crna kronika

27

Održana akcija ‘Alkohol’

ndarine

je, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, ilegalno iz RH u BiH prevezao oko 500 kila mandarina. Osumnjičeni 23-godišnjak je procesuiran od strane službenika granične policije BiH.

Vatrogasci se satima borili

Najveća koncentracija alkohola od 2,31 promila izmjerena je kod 43-godišnjaka koji je u petak 6. prosinca oko 2.30 sati zatečen u mjestu Srebreno, Župa dubrovačka kako upravlja osobnim vozilom splitskih registarskih oznaka i to prije stjecanja prava na upravljanje vozilom. Zbog počinjenih prometnih prekršaja vozač je tijekom dana uz optužni prijedlog priveden

43-godišnjak nađen s 2,31 promila Tijekom noći sa subote na nedjelju, 7./8. prosinca, na području PU dubrovačko-neretvanske provedena je preventivno represivna akcija ‘Alkohol’ s ciljem sprječavanja vožnje pod utjecajem alkohola. Za vrijeme trajanja ove akcije policijski službenici utvrdili su ukupno 41 prometni prekršaj. Zbog vožnje u alkoholiziranom sta-

Gorilo u podnožju Sniježnice

U podnožju Sniježnice izbio je u subotu požar, a na terenu je bilo 12 vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe Konavle, koji su se satima borili s burom i nezgodnim terenom, te ostali i preko noći kao bi doveli požar pod kontrolu. - Gasimo priručnim sredstvima, izgorijelo je oko deset hektara zemlje, ali najbitnije je da nema opasnosti za najbliže naseljeno mjesto - tada je istaknuo Mario Magud, zapovjednik JVP Konavle. Gašenje je otežavala jaka bura, ali su konavoski vatrogasci uspjeli učiniti sve što je u njihovoj moći da dovedu požar pod kontrolu, što su i uspjeli.

nju sankcionirano je 15 vozača protiv kojih slijede odgovarajuće prijave.

na Prekršajni sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom.


4/12/2013

28

Županija KONAVLE • DUBROVAČKO PRIMORJE • ŽUPA DUBROVAČKA

OSMU GODINU ZAREDOM

Na Mljetu obilježena Festa svetog Nikole NA MLJETU u Nacionalnom parku Mljet već 8 godina organiziranim programom obilježava se Festa svetoga Nikole. Prvi sadržaj je misa u Goveđarskoj crkvi Sv. Nikole, te se nakon nje upućuju sudionici na procesiju baraka - svake godine u drugo mjest (Polače, Babine Kuće-Soline, Pomena). Ove godine održana je Foto izložba fotografija od 2010. do 2012. godine, a o svim detaljima Feste govorio je autor izložbe, kustos-prezentator Javne ustanove NP Mljet, mr. sc. Marin Perković. Autori fotografija su Stijepo Nodilo, Ivo Sršen-

Brego, Marijo Dominiković i Marin Perković. Glazbeni program izvela je Klapa Kurenat i trio Feliks do kasno u noć, na rivi ispred rimske palače u Polačama. Zainteresiranost stanovništva za očuvanje tradicijskih vrijednosti njihove baštine vjerojatno će biti motiv za daljnje čuvanje svojim elemenata za budući muzej otoka Mljeta. Posebno na aspekte Mljetskih poklada, planinarstva, Feste svetoga Nikole, Božića, posebno Uskrsa a naročito etnografskih aspekata mljetske svadbe i slično. Marin Perković

DUBROVAČKO PRIMORJE

Sveti Nikola p I OVE je godine sveti Nikola posjetio Dubrovačko primorje. Posjetio i podsjetio nas na dobročinstvo davanja i darivanja, kako onima najmlađima, tako i svima onima kojima naša pomoć treba. U primorskim školama i vrtićima djeca su ga dočekala s oduševljenjem i u znak zahvalnosti priredili mu priredbe dobrodošlice na kojima su pokazali koliko poznaju životopis najmilijeg im sveca koji im je i ove godine donio darove. A kako sveti Nikola, među djecu ne bi došao s praznom vrećom, pobrinula se Općina Dubrovačko primorje. U crkvi sv. Jeronima uz prigodan program i blagoslov fra Ljudevita Laste i molitvu, darove su primili vrtićani iz Slanoga. A na prigodnoj priredbi u OŠ

U TRNOVICI

Proslavljen blagdan Svetog Nikole IAKO se blagdan Svetog Nikole svetkuje u većini naselja Dubrovačkog Primorja, ima mjesta u kojima se slavi na posebno svečan način. Tako je i u selu Trnovici blagdan svetog Nikole, zaštitnika ovog sela, svečano proslavljen. Misno slavlje koje je počelo u 11 sati u crkvi Svetog Nikole predvodio je mjesni župnik fra Luka Đorić. Iako je bio radni dan, crkva je bila puna naroda. Moramo podsjetiti da je u Trnovici, kao i u ostalim selima zapadnog Dubrovačkog Primorja, malo onih koji tu stalno žive,ali na blagdan Svetog Nikole došlo je dosta ljudi koji žive i rade u Dubrovniku, jer je to seoska festa koja u ovom mjestu koja još nije napuštena. Ipak je ovo tek blijeda slika feste svetog Nikole kako je to i ne tako davno bilo, kada su cijele noći trajale pučke zabave, a najviše se plesalo primorsko kolo Linđo. Miho Dender

Slano okupili su se roditelji, bake i djedovi učenika i zajedno s djelatnicima Škole uživali u recitacijama, igrokazima i pjesmi koje su učenici sa svojim učiteljicama pripremili za ovaj dan. Kroz svoje nastupe zahvalili su

na darovima, odaslali poruke svojim vršnjacima i odraslima. Podsjetili su okupljene na dobročinstva koja je sveti Nikola činio za života i žrtve koje je podnosio za dobrobit drugih. Nisu zaboravili i svečevu zaštitu dubro-


4/12/2013

29

posjetio najmlađe Primorce

o tomu koliko drugima činimo dobro ili loše. I dok njegovu pomoć zazivamo u potrebi, prisje-

timo se da i našu pomoć netko treba. ljš

Ordinacija obiteljske medicine u Slanomu

vačkih branitelja koji su obranili Grad na njegov blagdan prije 22 godine. Uz čestitke svima koji nose njegovo ime sam ‘Sveti Nikola’ je s pozornice poručio svima kako je ljudska veličina u dobroti, praštanju i bezuvjetnoj

ljubavi jednih prema drugima. Ostavio je svima vrijeme do njegovog sljedećeg dolaska na promišljanje o svojim djelima, mislima i propustima kojima smo svakodnevno zaokupljeni za osobne interese. Ne razmišljamo

Preventivni dermatološki pregled U subotu 7. prosinca je u organizaciji Lige protiv raka Dubrovnik za sve građane Dubrovačkog primorja je bio omogućen preventivni dermatološki pregled. Budući da se u Hrvatskoj godišnje dijagnosticira 500 novooboljelih od raka kože, a prema podatcima registra za rak na 100 000 ljudi oboli 11,8 muškaraca i 10,6 žena, ovakvi pregledi bi trebali biti pa skoro obvezni za sve građane. Zbog klimatskih promjena i pretjeranog izlaganja suncu, rak kože je u ogromnom porastu. Zastrašujući je podatak da je u posljednjih 30 godina broj oboljelih od raka kože porastao za oko 300 posto.. A budući da se mnoge vrste raka kože mogu na vrijeme spriječiti i izliječiti, Liga protiv raka Dubrovnik je organizirala dermatološki pregled za sve koji sumnjaju na neobične promjene na koži. Posebno je važno mišljenje dermatologa za one koji imaju madeže ili druge pigmentacijske promjene koje mijenjaju oblik i boju. Nije za zanemariti niti peckanje, svrbež i bol madeža,a ako u obitelji postoji slučaj melanoma, te osobe se svakako trebaju obratiti dermatologu. Preventivnom pregledu u subotu se odazvao veliki broj Primoraca. Kako je najavljeno iz Lige za borbu protiv raka, ovakvi pregledi bi se trebali provoditi ubuduće svake godine. ljš


vaše vijesti

30

11/12/2013

Vaše vijesti Nećemo dikta

OTVORENO PISMO FOLKLORNOG ANSAM

REAGIRANJA • KOMENTARI • MIŠLJENJA

‘U DUBROVNIKU, gradu kamena, svjetlosti, umjetnosti, povijesti, harmonije, tradicije i ljepote, već četrdeset godina živi Folklorni ansambl Linđo.’Ovako započinje jedan stari, pozitivni članak o dugogodišnjoj tradiciji njegovanja plesa, pjesme, prijateljstva i pozitivnog duha. Nažalost, splet negativnosti narušio je vedar duh i potrebno je iznijeti neugodnosti, probleme i poteškoće. Već neko vrijeme stvari se zahuktavaju i premda je teško narušiti golemu pozitivnost, izgleda da se čaša prelijeva. Otkucaji Linđova srca postaju sve tiši… Privremeni gubitak lađe u Lazaretima nije pokolebao amatere, ali uvjeti u Kinu Jadran protekle sezone bili su poražavajući. Najhrabriji su se usudili osposobiti neprikladan prostor da bude upotrebljiv za brzinsko presvlačenje, prikupljanje oduševljenog pljeska mnogobrojne publike i vraćanje mokrih nošnji u kufere, spremne za transfer na sigurnije mjesto. Tijekom duge, nomadske sezone, nastupi su se izvodili s nadom za skorom turnejom i utješnom novčanom naknadom za trud i za dobrovoljno izdvajanje slobodnog vremena. Dobivena novčana naknada iznosi između 50 i maksimal-

nih 110 kn po nastupu, ovisno o stažu i zalaganju pojedinih amatera.

Ukoliko možda zvuči puno, treba uzeti u obzir da su uvjeti neprikladni i za odjeću primjerenu ljetnim temperaturama, a pogotovo za slojevitu nošnju. Usprkos tome, uz najsrdačniji osmijeh, glasnu pjesmu i veliku energiju, gosti iz cijeloga svijeta odlaze oduševljeni i puni dojmova. Mladim ljudima to ne predstavlja problem dok vodeći ljudi cijene njihov trud, poštuju

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o, Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik. Stavovi i mišljenja izneseni u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo

vratite nam Li

prava i dogovaraju prikladan broj nastupa. Lijepo je to dundo Đelo rekao u jednom pismu: ‘Kao veliki zaljubljenik Grada, a to ste sigurno i Vi, molim Vas da zaboravite na stranačka opredjeljenja i prihvatite moj apel i želju ansambla, jer ples i glazba su velika čarolija kojom su zaneseni i stari i mladi Linđovci. Nemojmo im to uskratiti!’. Linđo nikad nije odrađivao veći broj nastupa, niti bio suočen s prijetećim izjavama o nedostatku novca jer se financijska situacija nije odražavala na amatere. Statiranja na raznim događanjima u Gradu uvijek su bila dostupna svim članovima

ansambla, dok sada vlada nepotizam, i to je ‘rezervirano’ za odabrane. Što se tiče putovanja, dovoljno je reći da se spavalo na kostarikanskom garažnom podu, a na turneji u Austriji tražio se obrok više. Tkogod pomisli da linđovci mogu biti sretni što uopće putuju i da kao mladi mogu sve pretrpjeti, neka mu sram zarumeni obraze. S obzirom da grad Dubrovnik ulaže poprilično velika sredstva za rad ansambla, amateri bi barem trebali imati normalne uvjete za izvođenje nastupa u Gradu i tijekom putovanja gdje se predstavlja Dubrovnik i Hrvatska. Entuzijazma je sve manje, kao i želje za plesom i


11/12/2013

vaše vijesti

31

Opraštanje

MBLA

aturu, inđo!

pu nauka rimokatoličke cr-

i ostavila ga.’’

kve, već i medicine. Naime,

osvećivati se! Treba razliko-

Opraštam, ali ne mogu

poznato je odavno, kako

vati zločin od zločinca, kao

zaboraviti, to je isto kao

je nepraštanje izvor mno-

bolesnika od bolesti! Bolest

‘uopće ne mogu oprosti-

gobrojnih psihičkih, pa i

mrzim, a bolesnika žalim,

ti’. Jer pravo opraštanje

tjelesnih oboljenja ( raka,

napisao je prof. Ivančić. I

je potpuno zaboravljanje.

čira na želudcu…). Uvrede

kao pojedinac ne smijem

U MOKOŠICI, na kri-

A zašto većina čeljadi ne

i nepravde opraštamo prije

suditi! Kada bi sudio, ne bih

žanju ulica Bartola Kašića

može zaboraviti? Zato što

svega radi nas samih, radi

oprostio! Poznat je biblijski

i Vinogradarske, na bije-

voli druge osuđivati,

što

našeg zdravlja. Kroz ovaj

primjer preljubnice i Isusa.

lom kamenom zidu, ističe

uživa u zgražanju i to im je

čin, prema prof. Ivančiću,

Prema Mojsijevom zakonu,

se lijepo oblikovan grafit,

‘protu-plaća za pretrpljene

uzdižemo se iznad protiv-

preljubnica je trebala biti

čiji sadržaj glasi: “Nikada

nepravde i uvrede’. Istina,

nika i ne dopuštamo da nas

kamenovana... Isus je nije

oprostiti, nikada zabora-

preko uboda pčele se može

njegove misli i njegovi niski

otpustio s riječima ‘opra-

viti”. Što je njegov autor

brzo prijeći, ali ne i preko

udarci povrede. To znači

štam ti’ i slično - rekao je:

pri tome točno mislio, ne

uboda ose. Susjedi Talijani,

ostati čist, dostojanstven i

‘Idi, i ne griješi više!’. Isus

znam. No, grafit na kame-

iskusni ljubavnici

kažu:

na Božjoj strani. Uz izre-

nije oprostio jer je uopće

nom zidu povod je tekstu

‘Samo napola oprašta onaj

ku temeljenu na iskustvu:

nije osudio. No, bez opro-

koji slijedi.

koji oprašta, a ne zaborav-

‘Blago onome koji ostaje

štenja je gotovo nemoguć

lja’. Možda je u ovo današ-

miran pri prvoj uvredi, jer

život. Ono se, kako je već

ton Trstenjak, piše (prepri-

nje

napeto i gospodarski

tako izbjegava stotine dru-

rečeno tiče isključivo nas, a

čava odlomak iz knjige dr.

teško vrijeme, preplavljeno

gih’. Čin opraštanja nije

ne drugih.

Maltza):

silnim radničkim nezado-

prihvaćanje nepravde, što

‘Opraštanjem se tako-

svog

voljstvom, ovakva tema

mnogi misle. U nedavnom

đer odričem osvete, a tim

muža u nevjeri. Hoće se

nevažna i sporedna. Jer

agresorskom ratu Srba i

činom i mržnju ubijam’.

razvesti. Lokalni župnik i

naš puk, daleko više pri-

Crnogoraca što je vođen

Fenomen oprosta najbolje

klinički psiholog savjetova-

vlače naslovi tekstova pu-

na našem teritoriju, a radi

tumači i objašnjava nauk

li su joj da mu oprosti. Po-

nih senzacija i kojekakvih

stvaranja velike Srbije, Hr-

katoličke crkve. Rimoka-

slušala je. I nije ga ostavila.

nasilja. Oni ih ‘uzbuđuju’

vatska se branila. To joj je

tolička crkva je nositelj

Nastavila držati kuću u re-

poput članaka: ‘Severina

bila i dužnost. Braniti svoju

pozitivnog morala, istine,

du. Izvana, potpuno savje-

lovi Luku Raića da bi vra-

obitelj, svoj dom i domovi-

dobrote i ljepote. Ona je

sna žena. Međutim, svom

tila 800.000 eura’, ‘Italija

nu. I ubiti pri tome agreso-

moralni div i moralna ver-

mužu, na mnoge druge

oduzima Titu odličje viteza

ra, nije bio grijeh. Osvajači,

tikala. A razne, takozvane

načine mijenja život u pa-

Velikog križa i skida nat-

izgubivši nametnuti rat,

neoliberalne udruge, ili lje-

kao na zemlji. Stalno mu

pise ulica s njegovim ime-

ostavili su za sobom spa-

vičarska vlast sastavljena u

nabija na nos svoju moral-

nom’ - burni i oduševljeni

ljena sela, srušene gradove,

nas od bezvjeraca i mrzite-

nu veličinu, a u ljubavi mu

lov većine takozvanih ‘ne-

masu ubijenih , ranjenih,

lja religije, posebno katolič-

hladno okreće leđa. Ako bi

vladinih’ liberalnih udruga

nestalih i ožalošćenih obi-

ke vjere, te pripadajuća im

se žalio, odgovorila bi: Ja

i ljevice na ‘fašiste’ u Hrvat-

telji. Treba li oprostiti ne-

sredstva priopćavanja, uz

sam ti istina oprostila, ali

skoj, pa Biondić na Master-

prijatelju ova zlodjela? U

domaće masone i Bilder-

zaboraviti nikada ne mo-

kartici ušao u dopušteni

ovom slučaju, opraštanje

berge, te otkrivene i neot-

gu. Na njeno takvo opra-

minus od šest milijuna

vapi najprije za pravdom.

krivene pohlepnike i lopu-

štanje, on bi samo razoča-

kuna, brutalni nasrtaji hr-

Prvo, treba se svatko po-

žine, pa mrzitelje Hrvat-

rano ‘zafućkao’. Jer takvo

vatske vlasti na javnost, iza

kajati za zlodjela, pred

ske, predstavljaju moralnu

opraštanje nije ništa drugo,

homoseksualnih i sličnih

javnošću priznati da su

horizontalu, to jest minus.

nego moralna bodlja koja

udruga stoji hrpa novca i

pogriješili, popraviti štetu

Vertikala i horizontala obli-

mu uvijek iznova probada

veliki zapadni lobi… No, ja

i platiti ratnu odštetu. Ako

kuju križ. A njega nosimo

dušu svojom moralnom

ću se držati zadanog naslo-

to ne ide, postoje institu-

tijekom cijelog života, dok

veličinom. Veću bi uslugu

va današnje teme. Najprije,

cije države, postoje sudovi

nas ne surgaju u jamu, dva

i sebi i njemu učinila ka-

opraštanje kao moralna

zbog izvršenja pravde. Ali

puta dva metra bez geome-

da bi posve odbacila takvo

vrednota, nije samo u sklo-

neprijatelja ne mrziti ! Ne

tra. Do Božjeg suda.

DR. BORIS SOKAL SPEC. MED. RADA

Teolog i psiholog Dr. An-

‘’Žena

pjesmom. Rezultat ovakvoj situaciji je prazna garderoba na prošlom nastupu u četvrtak, 5.12.2013., koji je organiziran u sklopu zimskog turizma na inicijativu Turističke zajednice grada Dubrovnika. Ravnateljica je odlučila uskratiti amaterima novac, usprkos tome što su došli, nerijetko i obukli nošnje, a nastupi se nažalost nisu održali zbog nezainteresiranosti građana i loše promocije. Nećemo diktaturu, vratite nam Linđo! Zabrinuti Linđovci

opraštanje s brazgotinom,

uhvatila


duplerica

32

BORAVIO U DUBROVNIKU ZBOG DANA BRANITELJA

11/12/2013

Paraglajder Jurica Žit DUBROVČANI koji su proteklog tjedna pažljivo promatrali padine Srđa, mogli su primijetiti paraglajder koji je sletio na Banje. Njime je upravljao Jurica Žitko, a uspjeli smo saznati i nešto više o njemu te zašto je uopće boravio u Dubrovniku. Naime, Žitko je bivši specijalac, zaljubljenik u letenje i osnivač prvog hrvatskog paraglajding kluba Jonathan Livingston, a stiže s otoka Visa, gdje ima i svoju putničku agenciju

Jonathan Livingston Adventure. On je idejni pokretač zanimljive grane viškog turizma, naime, kao veliki poznavatelj povijesti, Žitko je pokrenuo i vojne ture, promičući vojnu povijest otoka, koja ne uključuje samo onu Domovinskog rata, u kojem je i sam sudjelovao. Otkriva i kako pokušava nešto slično pokrenuti i u Dubrovniku, no to nije razlog njegova dolaska – već činjenica kako se kao bivši vojnik nalazi u Du-


11/12/2013

duplerica

33

tko se spustio sa Srđa

brovniku upravo na Svetog Nikolu, najteži dan dubrovačke ratne povijesti. Inače, ako ga niste vidjeli kako slijeće, sigurno ste zapazili po gradu njegov zeleni Pinzgauer ili bijelog kanadskog vuka

Neveru, s kojima je doputovao do Dubrovnika. Upravo taj Pinzgauer Žitko koristi u svojim turama po Visu makadamskim divljim cestama, u sklopu ture povijesno-sportskog turizma.


Ulicama moga Grada

34

11/12/2013

Zlatarska

ZAPISAO BORIS NJAVRO

BURA čini svoje, Grad iznova

slikati se s njim, sve na tren. Oni,

ulazi u svoj zimski san. Tek po koje

dubrovački branitelji koji su bili u

čeljade i po koja mačka prođe uli-

prvim redovima, na prvim crtama,

cama i poljanama. Sve je mirno,

kad je trebalo biti ovdje, te 1991.,

tiho, zapravo - prazno. I Zelena

sada su iza, sklonjeni u zadnje klu-

placa, Điva Gundulića poljana, ko-

pe, u zaborav. Ovaj put, nakon svih

jemu je u nedjelju, 8. prosinca bila

ovih godina, na prvim crtama i u

godišnjica smrti, prazna je. Nema

prvom planu neki su drugi, oni koji

suncobrana, nema banaka, nema

nisu ni bili ovdje u Gradu te 1991.

one ljetne gužve ni vike Župki, tek

godine. Sramota.

po koji golub čeka podne i svoj dio objeda. Na njoj samo njih dva, Pero

ZLATNO DOBA GRADA

Pejdar s Postranja iz Župe i Mato Miš s Osojnika. Unatoč buri i zimi,

Točno prije trideset godina Buco je

njih dva su ipak došla do place če-

u pratnji Frana Matušića, koji je tih

ljadi Grada ponudit nešto domaće

godina zamijenio Srđana koji je pak

vrlo važan obrt za Republiku. Grad-

nu ulicu, po njihovom obrtu nazva-

zeleni. I svaka im čast na tom.

tada otplovio put Amerike, pjevao:

njom Sponze, s jedne strane ulice

noj Zlatarska. Zlatarski obrt počeo

Obilježili smo i veliki dan našeg

„…jugo se igra s galebima, Grad us-

radnje nestaju, ali s druge strane i

je već od ranih stoljeća Republike, a

Grada, blagdan Sv. Nikole i Dan

pavan, nema vike u ulici Zlatarskoj,

dalje traju i rade. Mijenja se i ime

najveći vrhunac bio mu je u zlatno

dubrovačkih branitelja, zahvalju-

samo kiša po krovovima…“ Prva

ulice, pa se zove Strada degli ore-

doba Dubrovnika, u 15. i 16. sto-

jući kojima i obilježavamo ponosno

ulica s koje se sa Straduna ide na

si, jedno vrijeme i Slatarska ulica, a

ljeću. Svoju bratovštinu pod zašti-

ovaj dan. Zahvaljujući njima, slavi-

Prijeko, pored velikog kamenog zi-

zbog male crkvice po sred nje, sre-

tom Svetog Marka zlatari osnivaju

mo slobodu ovog Grada, slobodu o

da Sponze, Zlatarska je ulica. Prije

dinom 19. stoljeća zovu je Ulica sv.

već 1306., što je potvrda kako su ti

kojoj je pjevao i Đivo Gundulić. Na

gradnje Sponze, 1521. g., po spisi-

Nikole. Sva ta stoljeća čeljad je zvala

obrtnici bili i te kako poštivani i na

žalost, malo je branitelja bilo tog

ma iz 14. stoljeća ova ulica zvala se

po svom Ulica zlatara. Rad zlatara

cijeni. Zlato i srebro, ali i ostala vri-

dana na Stradunu. Još manje u Vi-

Ruga aurificium i u njoj su s obje

bio je od velikog interesa i vrlo uno-

jedna plemenita sirovina dolazila je

jećnici, kad je general Ante Gotovi-

strane bile zlatarske radnje. Naime,

san obrt Republike, te kako bi se

iz rudnika i otkopa Bosne, Kosova i

na dobio Povelju. Stisnulo ih se tek

već pri planskoj gradnji ove ulice i

strogo kontrolirao njihov rad i uči-

Srbije, dijelove kojih su Dubrovča-

nekoliko u zadnje klupe Vijećnice,

proširenju na Prijeko, upravo u njoj

njen posao, sve ih se smjestilo u jed-

ni zakupili, pa čak u ta mjesta po-

uspjeli mu se javiti i stisnut ruku,

je i planirano organizirati taj tada


11/12/2013

Ulicama moga Grada

35

ulica slali i svoje meštre, stručne zlatare

sirovinom. Kad je kraljevski grad

sa radnicima, koji su tamo gradili

Bobovac pao pod tursku upravu

prvo svoje male kolonije, a kasnije

1463., pretpostavlja se da je tada

izgradili i manja naselja, pa i neke

osvojen i ovaj, bosanski Dubrovnik,

gradiće koji i danas postoje.

koji se također dugo branio. Turci

ZABORAVLJENI GRAD DUBROVNIK U BOSNI

su ga zbog tog potpuno razorili, a veliki broj Dubrovčana napušta ga i bježi natrag u Republiku. U doba sultana Mehmeda II, spominje se

Znano nam je Janjevo na Koso-

kako je ovaj grad imao posadu sa

vu, do kojeg prvi Dubrovčani dola-

dizdarom, tada je sagrađena u gra-

ze već u 14. stoljeću. Uz Janjevo je

du i prva džamija. Zanimljivo, ovaj

još nekoliko manjih mjesta; Letnica

bosanski Dubrovnik spominje se u

znana po Gospinom svetištu, pa

osmansko - ugarskim ugovorima,

Vrnjez, Vrnavokolo, Šašari… sve

a u Gazi Husrev-begovoj zakladni-

mala, manje znana hrvatska sela

ci od 1531. godine, kao Dobrovnik.

na Kosovu. U potrazi za pleme-

Okolna naselja zvala su se i dalje

nitom rudom, posebno srebrom i

Dubrovnik. Grad se prazni, rudnici

napušten, džamija ruševna i nema

preko jedne petine srebra tadašnje

zlatom Dubrovčani idu i u srednju

zatvaraju, vojna posada bila je tu

potrebe za njezinom popravkom.

Europe i Mediterana izvezeno preko

Bosnu, Vareš i Olovo, a u okolini

do 1655. godine, a nekoliko godina

Toliko o tom bosanskom Dubrovni-

Dubrovnika. Dio tog ostajao je i do-

ova dva grada izgrađuju posve no-

kasnije premještena je negdje dru-

ku, kako i danas u Bosni zovu taj

ma, kupljen od vlastele ili crkvenih

vi grad, stoljećima već zaboravljen

go. U pismu sarajevskog kadije od

kraj, o kojem se ovdje, doma, tako

vlasti, kao što je prelijepi kip Svetog

i porušen, nazvavši ga Stari grad

12. prosinca 1709. predlaže se pre-

malo zna.

Vlaha iz 15. stoljeća kojeg možemo

Dubrovnik! O ovom gradu, Du-

mještaj jednog službenika iz džami-

brovniku u sred Bosne, jako malo

je u bosanskom Dubrovniku u Ca-

se zna, posebno ovdje u Gradu, te

revu džamiju u Sarajevu, jer je grad

ZLATARSKA BEZ ZLATARA

je za mnoge ova priča čak i nevje-

vidjet na oltaru crkve našeg parca. Radove dubrovačkih zlatara, kaleže, križeve, te još puno tog možemo vidjeti i u riznici Katedrale, u

rojatna! U rijetkim sačuvanim spi-

Toliko o problemima koje su du-

samostanima i ostalim dubrovač-

sima piše kako je taj gradić okružen

brovački zlatari imali u svojim ko-

kim crkvama, gdje su sačuvani.

zidinama baš kao i ovaj naš Grad,

lonijama i rudnicima. Ipak, sva ta

Nažalost, puno tog je nestalo, uni-

smješten blizu Bobovca, u bosan-

stoljeća sirovina je iz svih tih rudni-

šteno, pa i pokradeno, posebno za

skim brdima 10 - tak km sjeverno

ka dolazila do Dubrovnika, točnije

vrijeme trešnje 1667. godine. Tada,

od Teslića i 10 km zapadno od Va-

do Zlatarske ulice, tu su je znani

tih strašnih dana nakon potresa,

reša, pored nekoliko rudnika, a na-

zlatari pretvarali u istinska umjet-

turski su vojnici pristigli na Srđ, te

ziva se još i Dobrovnik i Grad. Spisi

nička djela, koja su dalje prodavali

čekajući naredbu za napad i ula-

navode kako su dubrovački trgovci

širom tada poznatog svijeta. Zlata-

zak u Grad, noću silazili i pljačkali

i zlatari imali sva prava od stra-

re je Republika štitila od bilo kakve

sve do čega su stigli. Najbliža im

ne tadašnjih bosanskih kraljeva,

strane konkurencije, ali su i oni

je bila Zlatarska, koja je u svojim

a znani putopisac i Ilirac fra Ivan

imali obavezu na svaki svoj izrađen

radnjama skrivala veliko blago za

Frano Jukić spominje Dubrovčane

komad srebra ili zlata ugravira-

te pljačkaše. Ipak, dugo godina iza

koji su ovdje topili srebrnu i želje-

ti svoje inicijale, ali i žig s glavom

trešnje Dubrovnik su iznova svojim

znu rudu i podigli grad uz odobre-

Svetog Vlaha. Ako obrtnik to nije

tradicionalnim obrtom obilježavali

nje Kulina bana. Dakle, negdje oko

učinio, odlukom Malog vijeća iz

zlatari, ali već dugo nema zlatara u

1189. i Povelje Kulina bana! Bili su

1451. kazna je bila strašna - kida-

Zlatarskoj, ulici koja i dalje nosi ime

to valjda prvi dubrovački zlatari u

nje desne ruke i zatvaranje radnje.

po njima i koju čeljad unatoč svemu

potrazi za blagom i ovom lijepom

U 15. stoljeću zabilježeno je kako je

i dalje zove Ulicom zlatara.


11/12/2013

36

Kultura IZLOŽBE • KAZALIŠTE • KINO • KONCERTI IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ rođena je u Dubrovniku 1976. godine. 1995. godine upisuje ALU (nastavnički odjel, smjer kiparstvo) u Zagrebu gdje je 2001. godine diplomirala u klasi prof. M. Vuca. Član je HDLUa od 2003. godine. Od 2005. godine radi kao asistent na Sveučilištu u Dubrovniku, na Odjelu za umjetnost i restauraciju, a 2008. godine magistrirala je na poslijediplomskom studiju ARS SACRA na ALU Široki Brijeg u klasi prof. A. Kajinića. Ostvarila je dvije skulpture postavljene u vanjskom prostoru, a one su ‘Plesačica’ iz 2001. godine te ‘Grupa skulptura’ iz 2002. godine, o čemu smo je više propitali u razgovoru za duList, gdje nam je otkrila i kako kombinira majčinstvo i rad, istaknula njenu ulogu na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku te koja je tema njenog doktorskog rada… - Trenutno se dosta bavim izradom svog doktorskog rada. Što se tiče teme, izabrala sam

nešto što je meni zaista jako blisko, riječ je o dijelu iz Kristološkog ciklusa koji se odnosi na zajedničke scene Isusa i Marije. To su motivi Navještenja, Rođenja, Bijeg u Egipat... Pa sve do Muke Kristove. Motiviralo me to što sam od nedavno i sama postala majka pa su mi emocije koje se javljaju u tom odnosu sad dosta bliže. Vi ste kiparica, ali i slikarica, i u Vašem radu to dvoje se prožima, a trenutno radite na Sveučilištu u Dubrovniku, Odjelu za umjetnost i restauraciju. - Studirala sam kiparstvo i ta grana likovne umjetnosti mi je bila najbliža, međutim - boja je uvijek bila prisutna i slikarstvo se tako provlačilo kroz moj rad od samih početaka. Kada sam se zaposlila kao asistentica na Sveučilištu u Dubrovniku, to je zahtijevalo upis magisterija a potom i doktorata. Odlučila sam se za studij Ars Sacra, gdje sam se dosta intenzivnije počela baviti slikarstvom. To mogu zahvaliti svom mentoru, red. prof. akad. slikaru Antu Kajiniću koji, ne

RAZGOVOR S IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ, SLI

Svoje radove vo

samo da je izvrstan slikar, nego i veliki poznavatelj likovne umjetnosti. Suradnja na magisteriju, a potom i doktoratu, te višegodišnja suradnja u nastavi na Sveučilištu u Dubrovniku, dosta su utjecali na moj rad i otvorili mi neslućene mogućnosti u kojima se moj rad može razvijati. U kojoj ste sad slikarskokiparskoj fazi? - Trenutno me intrigira rad na drvu. Preokupacija mojh radova je propitivanje boje u njenom zvuku kao i perforiranje slikarske epiderme, te relativiziranje slikarskog prostora u prostoru slike. Te dvije grane likovne umjetnosti neprestano se isprepliću tako da često svoje radove volim nazivati ‘slikoskulpture’. U Vašem radu nekoliko puta ste odstupili od svog stvaralaštva i napravili ‘izlete’ u obliku naslovnica knjiga ili pak plakata. Možete li reći nešto više o njima? - Ponekad se dogodi da ilustriram knjige, plakate i slično. No, to su samo izleti, ne bavim se inače time. Najčešće su to prijateljske veze zbog kojih povremeno odstupim od onog što

inače radim. Majka ste djevojčice stare godinu i deset mjeseci. Na koji način uspijevate uskladiti majčinstvo te Vaš kreativni rad? - Imamo predivnu curicu. Marina je jedno živahno i jako znatiželjno malo biće koje zahtijeva našu punu pažnju i sudjelovanje u svim aktivnostima. Naravno da je sve u drugom planu kad je ona u pitanju. Tako je i moj rad neko vrijeme stajao po strani dok Marina nije krenula u vrtić. Sad je sve drugačije, ostaje mi dosta više vremena za rad u ateljeu. Koje predmete držite na Odjelu za Restauraciju? - Na Odjelu za umjetnost i restauraciju radim kao asistentica na kolegijima Crtanje i Reljef. Naš zadatak je razviti vizualnu kulturu kod studenata te vještinu ruke, kroz crtež kao temelj likovne umjetnosti, na prvoj godini. A potom, slikanje i oblikovanje na drugoj godini. Prije ovoga, imali ste kartonsku fazu. Možete li izdvojiti najdraži, ili pak najupečatljiviji rad? - To je materijal koji mi je


11/12/2013

37

IKARICOM I KIPARICOM

RAZGOVARALA: MIA NJAVRO/FOTO: ZVONIMIR PANDŽA/IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ

olim nazivati ‘slikoskulpturama’ vrlo zanimljiv i dosta sam ga koristila u svom radu. Zato je teško nešto izdvojiti. Možda bi spomenula ‘Plesačicu’ na Jarunskom jezeru u Zagrebu. To je moj diplomski rad, a draga mi je i zbog toga što je to bio prvi javni natječaj na koji sam se prijavila. Bila sam studentica i bilo mi je nezamislivo da moj rad stoji u nekom javnom prostoru. I eto, još uvijek je na Jarunu! Nakon toga uslijedio je ciklus ‘Igra i igre’ ili kako ga svi vole nazivati ‘oni tvoji vaterpolisti’. To je instalacija, zamišljena kao bazen u kojem je upravo u tijeku nadmetanje, a posjetitelji su sudionici igre koja je popraćena zvučnom kulisom utakmice. Nakon toga ‘vaterpolisti’ su postali sinonim za sve radove u kartonskoj ambalaži. Bio je tu još i ciklus ‘Dubrovački puzzle’, ‘Iris Lobaš: Musical’, te multimedijalna ambijentalna instalacija ‘Big Blue’. Sad ste ‘u drvu’. Vraćate i se kartonu? - Karton mi je još uvijek drag, samo ponekad dođe do malog zasićenja i želje za nekim novim istraživanjima i mogućno-

stima. Mislim da ću se uskoro ponovo vratiti na oblikovanje kartona zahvaljujući jednoj ponudi koju sam dobila iz Danske. Naime, radi se o jednoj tvrtki sa sjedištem u Kopenhagenu koja se bavi proizvodnjom kartonske ambalaže. Prepoznali su moj rad i ponudili mi da radim skulpturu za njihovu upravnu zgradu. U tijeku je dogovor, a nakon Nove godine bi trebalo doći i do realizacije, što će biti moja iduća javna skulptura,

nakon ‘Plesačice’ i ‘Grupe skulptura’ koja se nalazi u Koprivnici. Naime, ta ista tvrtka, Hartmann u Koprivnici posjeduje jednu od svojih tvornica. Njen direktor se preko medija upo-

znao s mojim radom, još u vrijeme studentskih dana te smo ostvarili vrlo uspiješnu suradnju. U okruženju, moderno dizajnirane arhitekture tvornice stoji i moja ‘Grupa skulptura’.

OD 2010. GODINE

Samostalne izložbe 2010. ARS SACRA galerija samostana Gospe od Zdravlja, Split 2010. DUBROVAČKI ĐIR Galerija Sebastian, Dubrovnik 2010. BIG BLUE Collegium Artisticum, Sarajevo 2010. BIG BLUE Franjevačka galerija, Široki Brijeg 2008. ARS SACRA Franjevačka galerija (magistarska izložba), Široki Brijeg 2008. BIG BLUE Palača Sponza, Dubrovnik 2007. BIG BLUE Galerija grada Koprivnice, Koprivnica 2006. Galerija ACI marine Korčula, Korčula 2006. Galerija pomorskog muzeja, Orebić 2005. Galerija LERO, Dubrovnik 2004. IGRA Galerija VN, Zagreb 2004. IGRA I IGRE Galerija Matice hrvatske, Metković 2004. DUBROVAČKI PUZZLE Galerija Klarisa, Dubrovnik 2003. IRIS LOBAŠ:MUSICAL Galerija Klarisa, Dubrovnik 2002. IGRA I IGRE Galerija Ranjina, Dubrovnik


kultura

38

11/12/2013

Promocija knjige Slavice Bilić

‘Oni su imali silu, a mi Bedem ljubavi’

Promocija knjige Slavice Bilić ‘Prsten mira i majčinske ljubavi (prilozi za povijest Bedema ljubavi – pokreta majki­ za mir u Domovinskom ratu 1991.-1993.)’ i kataloga izložbe ‘Hrvatska ratna fotografijaDubrovnik 1991-1992’ održana je u petak u Kneževu dvoru povodom Dana dubrovačkih branitelja. Mišo Đuraš iz Muzeja Domovinskog rata uvodno je istaknuo kako je prošlo puno vremena od Domovinskog rata. - No javila se struja koja dugo vremena sprječava znanstveno i stručno bavljenje Domovinskim ratom. Na kraju je branitelje dopalo da stvaraju povijest Domovinskog rata. A Memorijalno-dokumentacijski centar je jedino svjetlo u svemu tome. Kad pokušavamo naći razloge kako je obranjen Dubrovnik, kako je obranjena Hrvatska, ključne riječi su ljubav i zajedništvo. I kad smo se osjećali napušteno pokazalo se da nas Hrvatska nije zaboravila, nije zaboravila ni Dubrov-

nik ni Vukovar, nismo imali snage ni ljudstva, ali smo imali ljubav - naglasio je Đuraš. Okupljene je pozdravio i dr. Ante Nazor predstavljajući šest knjiga koje su ove godine izdane u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. - U ovim knjigama jasno je vidljiv plan ujedinjenja kako su govorili ‘srpskih država’. Ovaj rat nikako se ne može smatrati građanskim, već je riječ o brutalnoj velikosrpskoj agresiji. Postoje veliki problemi u medijima, i sam sam bio žrtva raznih napisa. I danas mogu reći kako se u zadnjih 10 godina u medijima plasiraju strašne stvari o Domovinskom ratu. Ljudi s kojima smo ratovali oko činjenica o Oluji danas su premrežili i ministarstva, ali na kraju će ipak pobijediti istina i činjenice jer mi svoj rad temeljimo na dokumentima i činjenicama - naglasio je Nazor. Vlado Bogdanić, recenzent knji­ge, istaknuo je kako je Sla-

vicu Bilić upoznao u zgradi INA-e.

ČASNI PUT BEDEMA - Tada je Bedem krenuo na svoj časni put. Prepoznao sam ženu za koju sam mislio da je pravi vođa pokreta majki. Od tog dana traje iskreno prijateljstvo između Slavice i mene. Nagrada mi je da sjedim u Kneževu dvoru i da imam prilike reći nešto o ovoj knjizi. Do nje mi je bilo jako stalo jer ljudi ko-

ji su nešto učinili to ne zapišu. Zato su sva vaša svjedočanstva vrlo važna. Bedem ljubavi imao je važnu ulogu i pokazao je do koje je mjere bilo važno biti politički zreo u trenutku kad nam jedini neprijatelj nije bio samo top. Naš protivnik imao je silu, moć, propagandu i sustav kome nismo bili dorasli – naglasio je dodavši kako je ključni trenutak bio kada je Bedem otišao u Beograd i inzistirao na humanitarnim vrijednostima. - Bedem ljubavi bio je vrlo važan pokret, okupio je kritičnu masu – naglasio je. Okupljenima se obratila i Vesna Mihelić koja je sa još sedam žena uspjela dovesti prvu humanitarnu pomoć u Dubrovnik. Knjiga Slavice Bilić „Prsten mira i majčinske ljubavi (prilozi za povijest Bedema ljubavi – pokreta majki za mir u Domovinskom ratu, 1991. – 1993.)“, sedma je knjiga memoarskog gradiva iz biblioteke “Republika Hrvatska i domovinski rat 1990.-1995., a u njoj je Slavica Bilić dokumentirala misiju brojnih majki, koje su se 1991. javno usprotivile uplitanju JNA i uvlačenju njihovih sinova u rješavanje jugoslavenske političke krize. One su snažno zagovarale mirno rješavanje političkih sukoba. ap


11/12/2013

kultura

IZABRANO NOVO VODSTVO

Čučić nova predsjednica dubrovačke Matice

39

NAKON ZBIRKE ‘BIJELA TAMA’

Objavljena Paljetkova zbirka ‘Nove tame’

VESNA ČUČIĆ nova je predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske. Čučić je na tu funkciju izabrana na izvanrednoj izbornoj skupštini dubrovačkog ogranka u četvrtak, 5. prosinca u dvorani MSHS-a. Protukandidati u izboru za čelnu poziciju su joj bili Vinicije Lupis i Ante Šoljić. Za tajnicu ogranka članovi su izabrali Jelenu Obradović Mojaš, kojoj je protukandidatkinja bila Sanja Dražić. Novoizabrane Čučić i Obradović Mojaš obavljat će svoju funkciju do iduće redovite izborne skupštine za dvije godine.

MATICA hrvatska u Zagrebu objavila je zbirku izabranih pjesama ‘Nove tame’ Luka Paljetka, a uz njegov sedamdeseti rođendan. Nakon zbirke ‘Bijela tama’ ovo je nova Matičina posveta Paljetkovom pjesništvu koja u ovoj zbirci, uz pjesme iz prethodne knjige, donosi i njegove pjesme iz ciklusa ‘Nove tame’ iz kojeg je preuzet naslov zbirke. Zbirku, objavljenu u sklopu Biblioteke hrvatski pjesnici urednice Romane Horvat, je priredio i pogovorom popratio Tonko Maroević.


11/12/2013

40

KNJIGA IRJE JERKOVIĆ, NOVO IZDANJE DRUŠTVA DUBROVAČKIH PISACA

‘Novogodišnja čarolija’ ispunila Saloču od zrcala SLIKOVNICA ‘Novogodišnja čarolija’ Irje Jerković, novo izdanje Društva dubrovačkih pisaca, predstavljena je prošle srijede u Saloči od zrcala gdje se tražila stolica više, a atmosfera je bila - čarobna. Knjiga, za koju je uz autoricu Jerković zaslužna i Ivana Dražić Selmani, ilustratorica crteža u njoj, izazvala je pravo oduševljenje okupljene publike, a na neki način i probudila djecu u nama, makar pred ove blagdanske dane. Priča, otkrila je autorica, bila

je čak dvadeset godina čuvana za jednu posebnu Ivanu, a sada je Novogodišnja čarolija polako ušla u svijet svih drugih ljudi. - Priča je vezana uz razdoblje Nove godine,a nosi u sebi atmosferu isteka jedne i dolaska druge godine, pomalo je neobična, ‘morska’ – otkrila je autorica. Riječ je o dva svijeta, jednom realnom i jednom izmaštanom, a Ivana je glavni lik. - To je personalizirana priča koja je, spletom okolnosti, doživjela svoj izlazak u širi svijet. Toplo se

nadam da će ih biti još - istaknula je Jerković. Uz Irju Jerković i Ivanu Dražić Selmani, ovu zanimljivu knjigu predstavili su i i Marija Radonić, voditeljica pedijatrijskog odjela Opće bolnice Dubrovnik, Mato Jerinić koji je bio zaslužan za izdavanje prve knjige Irje Jerković osamdesetih godina, te Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca. ‘Predahe’ od govora činile su flautistica Antonea Gjaja i pijanistica Helena Tomašković, izvevši

tri prigodna djela te tako zaokruživši cjelokupnu večer, a osim glazbenica, salvu oduševljenja izazvali su i učenici Lara Čustović i Matia Pijević, koji su pročitali dijelove priče za djecu. Irja Jerković profesorica je komparativne književnosti i filozofije, voditeljica školske knjižnice OŠ Mokošica. Dosad je objavljivala u brojnim časopisima, a ovo je, nakon zbirke pripovjedaka “Dolina na dnu mora” drugo samostalno ukoričenje njenog literarnog izričaja. mnj


11/12/2013

feljton

41

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Badnjak u Konavlima - Pojedine komercijalne televizije čak ne čestitaju Božić nego blagdane, vjerojatno u namjeri kako bi izbacile duh kršćanstva koji ipak u svojem svjetonazoru i praiskonu poziva na skromnost i siromaštvo nipošto ne odgovara potrošačkom društvu. Često se pitam je li normalno da na Badnjak pojedini trgovački lanci rade do 20 i više sati, zar i tim ljudima nije Badnjak i Božić? PIŠE: BOŽO LASIĆ

GLEDAJUĆI razglednice koje je u svojoj nakladi izdalo Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Sarajevu tridesetih godina protekloga stoljeća, a za čije su motive korištene slike Slavka Tomerlina, hrvatskoga slikara rođena 2. ožujka 1892. u Kešnicama kraj Đakova, dobio sam inspiraciju da napišem nešto o konavoskim Božićnim narodnim običajima, koji sve više nestaju pod navalom agresivnog konzumerizma. Bliže se dani kada svi nešto „moraju“ kupiti, pokloniti, ispeći, očistiti itd., dani kada sa televizijskih ekrana i više nego obično vrište reklamne poruke koje svojom agresivnošću poručuju gledatelja kako će oni i njihovi bližnji biti jako nesretni ukoliko do dna ne isprazne svoje novčanike i kreditne kartice. Iako upakirane u poruke ljubavi, sreće i blagostanja ne treba puno mudrosti kako bi se vidjelo da takve reklame nemaju nikakve veze ni s ljubavi ni sa zajedništvom i dobrotom. Pojedine komercijalne televizije čak ne čestitaju

Božić nego blagdane, vjerojatno u namjeri kako bi izbacile duh kršćanstva koji ipak u svojem svjetonazoru i praiskonu poziva na skromnost i siromaštvo nipošto ne odgovara potrošačkom društvu. Često se pitam je li normalno da na Badnjak pojedini trgovački lanci rade do 20 i više sati, zar i tim ljudima nije Badnjak i Božić? No, ostavimo ovo vrijeme i maknimo se malo u prošlost kako bi vidjeli kako je naš Konavljanin čekao i provodio Božićne blagdane. Božićno veselje počinjalo je badnjakom (badnjak je staroslavenska riječ od glagola bdjeti) danom uoči Božića. Ukućani su taj dan pripremali hranu, čistili i uređivali kuću i sređivali svečanu odjeću za Božić. U selu su se ljudi dozivali, pjevali i nazdravljivali. Glava kuće, domaćin, bi znatno ranije obilježio i označio hrastovo drvo koje će ubrati za badnjak. Pojedini su se domaćini natjecali tko će ubrati veći badnjak. Negdje bi postavljali više badnjaka, a negdje po tri u razmaku od Božića,

BADNJAK U KONAVLIMA, SLAVKO TOMERLIN

Nove Godine i Triju Kraljeva. Badnjak se u kuću unosio po posebnom ceremonijalu. Uz badnjak se stavljalo nekoliko grančica masline, lovorike i bršljana. Ovo je sve bilo povezano s željom da godina bude rodna i plodna. Kada bi pao mrak i kada bi sva čeljad u domaćinstvu bila na okupu započinjala bi svečana ceremonija unošenja badnjaka u kuću, odnosno ognjište. To je obično činio najstariji muškarac ili pak mlađi ako je bio domaćin. On bi dolazio izvana i govorio „dobro večer“ svim ukućanima, oni bi mu otpozdravljali i uvodili domaćina u ognjište koji bi prilazio vatri koja je bila dobro rasplamsana i onda bi postavio badnjak blizu vatre, ali ne da odmah počne gorjeti. Potom bi se badnjak polio vinom, posuo pšenicom, poškropio blagoslovljenom vodom i pokadio tamnjenom. Vino, voda i pšenica označavaju plodnost, nakon svega je slijedila molitva za žive i mrtve. Nakon što bi badnjak bio stavljen na ognjište obično bi domaćin ako je bio i lovac pucnjem iz puške označio kraj ceremonijala. Naravno, treba napomenuti kako su se pojedini običaji oko unošenja badnjaka razlikovali od sela do sela, pa čak su i u samom selu postojale određene razlike u običajima. Na kraju moram nešto reći i o slikaru Slavku Tomerlinu kojeg sam spomenuo na početka ovoga teksta. Naime, on kao što sam rekao nije bio Konavljanin, ali je svojim slikama uistinu vjerno i realistično dočarao život Konavljana u vremenu kada je slikao. Inače na realističan način slikao je krajolike i prizore prožete folklorom iz seljačkog života Lijepe naše. Poznato je kako je bio i đak Vlaha Bukovca na Akademiji u Pragu te je vjerojatno zahvaljujući toj vezi napravio i niz slika koje su vezane uz naš konavoski kraj.


42

11/12/2013

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA • POSADA •BRODOVI

ČLANOVI POSADE:

Zapovjednik: kap Vojko Jovanović, upravitelj stroja Mario Soko, I. časnik palube Stjepan Popović, I. časnik stroja Baldo Dender, II. časnik palube Orsat Luetić, II. časnik stroja Ekrem Sarić, III. časnik palube

Đani Vuković, glavni kuhar Teodor Hricak, vođa palube Marijan Glavan, brodski mehaničar Joško Poljski, kormilari: Antun Obadić, Valentin Klarin, Nikola Tomelić, mornar Ante Šeparović, konobar Ivan Marinov.


43

11/12/2013

SLOBODNA PLOVIDBA

Gradski info

1. AP ARGOSY

Plovi za Portbury gdje se očekuje 12.12.

2. AP ASTAREA

18.12. stiže u Amsterdam

3. AP DRŽIĆ

U luci Paradip

4. AP JADRAN

U luci Gdansk

5. AP SLANO

12.12. stiže u Groote Eylandt, slijedi Kina

6. AP STON

U luci Ulsan

7. AP SVETI VLAHO

U luci Sakhri, slijedi Shandong 27.12.

8. CITY OF DUBROVNIK

U Ust Luga

9. IMPERIAL

U Newcastle (Australia), slijedi Higashi Hashima 23.12.

10. LIBERTAS

U Tocopilla, slijedi Las Ventanas 12.12.

11. MIHO PRACAT

Ust Luga

12. OLUJA

U Puerto Cabello

13. ORSULA

U luci Cleveland

14. SVETI NIKOLA I

U luci Sao Francisco do Sul, slijedi San Antonio 21.12.

DUBROVAČKI MUZEJI

15. ZAGREB

U luci Hunterstone

ZIMSKO RADNO VRIJEME 03. STUDENOG DO 21. OŽUJKA 2014.

SLUŽBA ZA TEŠKE TERETE

16. ATLANT FRAUKE

U Abu Dhabi, slijedi Umm al Qasr 12.12.

17. ATLANT TRINA

20.12. stiže u Umm al Qasr

mb “ZAGREB” Tip broda: Heavy

Duljina: 107,43 m,

Lift Carrier,

Širina: 19,66 m,

Izgrađen: 1995

Dubina: 10,6 m,

u njemačkom

Glavni stroj: MAN

brodogradilištu J.J.

B&W 7L40/54,

Sietas, Hamburg,

Snaga: 4.750 kw,

Nosivost: 7.713 MT, brzina: 15,5 knots.

DEŽURNE LJEKARNE • SERVISNE INFORMACIJE

DEŽURNE LJEKARNE DEŽURSTVO LJEKARNIČKIH JEDINICA ZDRAVSTVENE USTANOVE LJEKARNE „DUBROVNIK“

Ljekarna „KOD ZVONIKA“ od 09.12. do 15.12.2013. Ljekarna „GRUŽ“ od 16.12. do 22.12.2013. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 7,00 sati slijedećeg dana.

- Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-16 - Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, ponedjeljkom zatvoreno - Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9-16, utorkom zatvoreno - Izložba „Dubrovnik u Domovinskom ratu“ (Tvrđava Imperijal na Srđu): 8-20 - Izložbe „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku“ i „Revelin – Arheološka istraživanja/ Prostorni razvoj/Ljevaonica“ (Tvrđava Revelin): 10-16, srijedom zatvoreno Zbog velikog interesa javnosti besplatna stručna vodstva kroz izložbu „Stjepan Gradić: otac domovine“ će se i dalje održavati petkom u 17 sati do predviđenog zatvaranja izložbe 17. studenog. Dakle, Knežev dvor će iznimno 8. i 15. studenog raditi do 18 sati. Dubrovački muzeji su zatvoreni na Božić, 25. prosinca, Novu godinu, 1. siječnja, te 3. veljače, na blagdan Svetoga Vlaha. Napominjemo da svi žitelji Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim stalnim postavima i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.


11/12/2013

44

ŠPORTSKI OBJEKTI DUBROVNIK Liechtensteinov put 10 DUBROVNIK Temeljem članka 5. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Sl. glasnik Grada Dubrovnika br. 04/12), Zaključka Upravnog vijeća od 25.12.2013. i zaključka gradonačelnika Klasa: 620-01/13-02/10 Urbroj: 2117/01-01-13-4, od 02.12.2013., Javna ustanova “ŠPORTSKI OBJEKTI DUBROVNIK”, Dubrovnik, raspisuje

JAVNI

NATJEČAJ

za davanje u podzakup poslovnog prostora I. Predmet natječaja je: Poslovni prostor u Športskoj dvorani, na adresi Liechtenstei­ nov put 10, ­­­­koji nosi zemljiš­ noknjižnu oznaku dio čest.zgr. 1988 k.o. Gruž, što u naravi čini prostor u prizemlju Gradske športske dvorane, s posebnim ulazom - površina prostora: 17,25 m2 - namjena: športska fizikalna te­ rapija - početni iznos mjesečne zakup­ nine: 2.100,00 kn - jamčevina: 6.300,00 kn - sadašnje stanje: prazan prostor - vrijeme zakupa: do 31. prosin­ ca 2014.g. - instrument osiguranja plaća­ nja zakupa: zadužnica na godiš­ nji iznos zakupnine II. Prilikom prijave na natje­ čaj plaća se jamčevina na IBAN Javne ustanove Šports­ ki objekti Dubrovnik, broj HR0624070001100020394, s naznakom «jamčevina za na­ tječaj», ista mora biti uplaćena virmanskim nalogom ili općom uplatnicom (ne kompenzacija). III. Uplaćena jamčevina se vraća su­ dionicima natječaja čije ponude nisu prihvaćene u roku od 15 (petnaest) dana od dana okon­ čanja natječaja, u nominalno­ me iznosu, radi čega molimo u ponudi obvezno navesti naziv banke i broj računa na koji se

vraća jamčevina, te broj kon­ takt telefona. Jamčevina sudionika natječaja čija je ponuda prihvaćena zadr­ žava se i uračunava u iznos za­ kupnine. Uplaćena jamčevina se ne vraća ukoliko odabrani ponuditelj, bez opravdana razloga, u ostavlje­ nom roku odustane od zaključe­ nja ugovora o zakupu. U slučaju da ponuditelj koji je ponudio najviši iznos zakupni­ ne, a udovoljava svim uvjetima iz natječaja, odustane od svoje ponude nakon provedenog po­ stupka otvaranja ponuda, ne izabire se drugi najpovoljniji ponuditelj, već se za predmetni prostor raspisuje novi javni na­ tječaj, a ponuditelj nema pravo na povrat uplaćene jamčevine. Sudionik natječaja koji bude iza­ bran dužan je, u roku od 15 dana od dana primitka odluke o izbo­ ru, uplatiti razliku do tromjeseč­ nog iz­no­sa ponuđene zakupnine za­ na­vedeni poslovni prostor IBAN Javne ustanove broj HR0624070001100020394, u protivnom će se smatrati da je odustao od zakupa i nema pra­ vo na povrat jamčevine. IV. Instrument osiguranja plaćanja zakupnine odabrani ponuditelj je dužan prilikom zaključenja ugovora o zakupu dostaviti za­ kupodavcu. V. Pravo sudjelovanja na natječaju

imaju sve pravne i fizičke oso­ be koje su državljani Republike Hrvatske i pravne osobe regi­ strirane u Republici Hrvatskoj, a ispunjavaju zakonom pro­pisane uvjete za obavljanje tražene dje­ latnosti. VI. Zainteresirani kandidati mogu izvršiti uvid u poslovni pro­stor i to radnim danom od 08.00 do 14.00 sati. VII. Prostor se daje u podzakup na vrijeme do 31. prosinca 2014.g., u zatečenom stanju. VIII. Rok za dostavu ponuda je za­ ključno s danom 19. prosinca 2013.g. u uredu Javne ustanove do 15.00 sati ili putem pošte do 24.00 sata. Ponude se podnose na adresu J.U. ŠPORTSKI OBJEKTI DU­ BROVNIK, Dubrovnik, Lie­ch­ te­insteinov put 10, osobno u uredu Javne ustanove ili pre­ poručeno poštom, u zatvorenoj kuverti, s obveznom nazna­ kom: “PONUDA ZA NATJEČAJ ZA POSLOVNI PROSTOR – NE OTVARATI”. IX. Pisana ponuda obvezno mora sadržavati: - precizni opis djelatnosti koja će se obavljati u poslovnome pro­ storu; - nominalni iznos ponuđene za­ kupnine. Ponuđena visina mjesečne za­

kupnine mora biti izražena u kunama u apsolutnom i nomi­ nalnom iznosu, a ne u postotku ili opisnom iznosu u odnosu na druge ponude. X. Uz ponudu sudionici natječaja dužni su dostaviti: 1. dokaz o uplaćenoj jamčevini, 2. dokaz o državljanstvu Repu­ blike Hrvatske – za fizičke osobe (ovjereni preslik važeće osobne iskaznice ili domovnice) 3. obrtnicu (za fizičke osobe), 4. upis u sudski ili drugi registar (za pravne osobe), 5. rješenje o upisu (za udruge građana), 6. potvrdu o nepostojanju dugo­ vanja prema Gradu Dubrovniku (iz svih osnova) i Javnoj ustano­ vi Športski objekti Dubrovnik. Sve isprave moraju biti izvorne ili ovjerene kod javnog biljež­ nika. HRVI Domovinskog rata, čla­ novi obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatsko­ ga branitelja, moraju dostaviti i pravovaljanu izjavu o stupnju tjelesnog oštećenja, odnosno o pripadnosti obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskoga branitelja, kao i po­ tvrdu da nisu korisnici mirovine ostvarene po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domo­ vinskog rata i članova njihovih obitelji. Branitelji Domovinskog rata moraju dostaviti i pravovaljani


11/12/2013

45

Mali

oglasi dokaz o sudjelovanju u Domovinskome ratu najmanje 12 mjeseci. Osobe navedene u stavku 2. i 3. ove točke uz ispunjenje svih natječajnih uvjeta mogu ostvariti pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora samo ako na natječaju sudjeluju isključivo kao fizičke osobe i ako do sada to pravo nisu ostvarili. Izbor najpovoljnijeg ponuditelja će se obaviti u skladu s Odlukom o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, odnosno njenim izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Dubrovnika broj 04/12) i zakonodavstvom RH iz ove oblasti prava. XI. Nepravodobne, nepotpune ponude i ponude koje nisu podnesene od ovlaštene osobe neće se uzeti u razmatranje, a također se neće uzeti u razmatranje ni ponude ponuditelja koji nisu podmirili svoje financijske obveze prema Gradu Dubrovniku i Javnoj ustanovi Športski objekti Dubrovnik do dana zaključenja natječaja. Potvrde glede podmirenja svekolikih dugovanja spram Grada Dubrovnika izdaje Upravni odjel za financije Grada Dubrovnika, Odsjek naplate. XII. Javna ustanova zadržava pravo poništiti ovaj Javni natječaj bez obrazloženja i snošenja bilo kakve odgovornosti spram natjecatelja ili inih osoba. XIII. Sudionici natječaja bit će pismeno obaviješteni o ishodu istoga.

JU ŠPORTSKI OBJEKTI DUBROVNIK

PONUDA I POTRAŽNJA

AUTOMOBILI OPEL Corsa karavan, 1.4, 1999.g. plin s atestom, klima, centralna brava, el. podizači, reg. do 6.2014, 1550 Eura. Kontakt: 092 103 9635 PRODAJEM ili mijenjam, Audi A4 1, 9tdi 1995. godište, registriran do 10./2014., s jako puno novih dijelova, 3100 eura. Kontakt: 098 967 7918 PRODAJEM Renault Megane 1.4, 2000 god 16.000 kn. Kontakt: 091 583 9425 VRLO povoljno prodajem BMW 525i, 1993.g, 2500 ccm, 141 Kw, 181.000 km, bijeli, očuvan, reg. 12/2014. Kontakt: 098 501 109

IZNAJMLJIVANJE

klimatizirane, tv i Wi-fi. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 427 682 PLAT iznajmljujem garsonijeru poseban ulaz na duže vrijeme. Kontakt: 091 521 3462

MOTOCIKLI PRODAJE se Gilera runner 125vx 2006. god, reg. 08.2014. prešao 28300 km u izvrsnom stanju nema ulaganja. Kontakt: 091 524 5779

NEKRETNINE ZAGREB Maksimirska, stan 39 m2, blizu Ekonomski, Prometni i Agronomski fax i bolnica Rebro. Prodaje vlasnik, moguća zamjena za stan u

091 588 6480 AKO nemate posao ili želite dodatnu zaradu uključite se u siguran posao, a to je rad od sat-dva na internetu dnevno, bez ulaganja. Potrebno je osnovno znanje engleskog jezika i rada na računalu. Zaradite na jednostavan način iz vašeg doma bez šefa i radnog vremena. Kontakt: 098 1641 590

RAZNO PRODAJEM kvalitetne domaće kobasice i čvarke, moguća proba prije kupnje. Kontakt: 099 400 5854 PRODAJEM dva kamena kola. Ukras - gumno, vrt, seosko domaćinstvo. Kontakt: 091 798 8626 KUPUJEM regulator topline za termoakomulacionu peć. Kontakt: 099 789 9307 PRODAJEM klavijature Yamaha PSR-E403, vrlo malo korištene, očuvane, kao nove, cijena 1 500 kn. Kontakt: 099 5126 000 PRODAJEM povoljno zamrzivač 400 litara, korišten jedno ljeto. Kontakt: 099 769 5351

Splitu. Kontakt: 098 9422 273 ili

TEHNIKA

021 507 867 PRODAJE se zemljište uz more

IZNAJMLJUJE se više stanova za duži boravak u Zatonu velikom. Kontakt: 098 9249 593 PRODAJE se kuća u Trstenome iznad magistrale. Kontakt: 098 816 512

40000 m2. U Čilipima. Blizina zra-

IZNAJMLJUJEM apartman vrlo povoljno ispod žičare. Kontakt: 098 1366 520

zemlju ili veći stan/kuću 1/1 od

IZNAJMLJUJEM sobu s kupaonicom jednoj osobi na neograničen period Lapad. Kontakt: 099 792 0857 IZNAJMLJUJEM dvokrevetnu sobu s kuhinjom i upotrebom banje u Župi dubrovačkoj odgovornim osobama. Kontakt: 099 789 9307 IZNAJMLJUJEM garsonijeru u Novoj Mokošici, wc, kuhinja, dnevna soba. Cijena 1300 kn. Kontakt: 099 638 1620 MLINI – Trgovište, iznajmljujem namješten jednosoban stan sa parking mjestom, na duži period, cijena stana 2000 kn. Kontakt: 099 234 3808 IZNAJMLJUJEM dvije dvokrevetne sobe u Uvali Lapad. Svaka soba ima zaseban ulaz svoju kupaonicu,

takt: 098 653 127

čne luke. Kontakt: 098 1611 134 PRODAJE se građevinsko zemljište centar Čilipa 3000 m2, cesta, voda, struja, telefon. Kontakt: 098 1611 134 KUPUJEM povoljnu građevinsku Dubrovnika do Cavtata (moguće s jednom starijom osobom) . Kon-

USLUGA

PLOVILA HITNO - Gliser Sealine dužine 6 net, sa motorom Volvo 220 ks, sa znogom, i duplom propelom. ima kabinu sa tri ležaja i mini kuhinja, sa navigacijskim sustavom itd. Kontakt: 098 174 3611 KUPUJEM vez na Batali. Kontakt: 095 902 4839 DRVENA

plastificirana

PRODAJEM auto pojačalo magnat edition two 500w, kupljeno prije mjesec dana, račun i garancija, subwoofer Focal 250w rms-a, sve za 700 kn. Hitno. Kontakt: 091 886 8238 ŽENA s iskustvom čuvala bi dijete, djecu ili stariju pokretnu osobu u svako doba dana. Obratite se s povjerenjem. Kontakt: 098 946 7244

pasara

4,1m, otvorena bez škafa, 5000 kn Kontakt: 099 618 6497

POSAO ŽELIO bih posao dijeljenja letaka po zapadnom dijelu Zagreba. Kontakt:

TREBATE li kvalitetnu i pouzdanu pomoć u kućanstvu, obratite se s povjerenjem. Kontakt: 098 946 7244 NUDIM instrukcije iz hrvatskog i njemačkog jezika. Izvorni govornik njemačkog jezika, prof. hrvatskog jezika. Iskustvo u radu s djecom i odraslima. Cijena sata 70 kn. Kontakt: 095 581 9263 PROFESOR matematike daje lekcije iz matematike za osnovne, srednje škole i fakultet. Kontakt: 099 299 5310 GLAZBENI duo klavijaturista i pjevačica pjevamo sve-turbofolk ne! Slobodni za Doček Nove godine i svadbene svečanosti u 2014 god. Kontakt: 091 505 0678 ili 098 944 6747


sport

46

Sport REZULTATI • NAJAVE • ANALIZE

1-A HOL

Praznih ruku iz Osijeka ODBOJKAŠICE Dubrovnika s porazom se vraćaju s gostovanja u Osijeku. Domaća ekipa Osijek 06 svladala ih je s glatkih 3:0 (25:12, 25:18, 29:27) nakon sat i 20 minuta igre u sportskoj dvorani Gradski vrt. Time je Osijek 06 ‘gurnuo’ Dubrovkinje s omjerom 3 pobjede i 6 poraza u donji dom ljestvice, na peto mjesto koje vodi u borbu za opstanak. U 11. kolu Dubrovnik je slobodan.

ŠAH

Pobjeda Baturine Na prigodnom šahovskom turniru povodom blagdana Svetog Nikole i Dana dubrovačkih branitelja pobijedio je Andrija Baturina, osvojivši 8,5 bodova od mogućih deset. Drugo mjesto pripalo je Arminu Pločiću (8/10), treći je Tonko Marunčić (7,5/10), a četvrti Srećko Tomić (6,5/10). Na turniru je sudjelovalo jedanaest dubrovačkih šahista.

A-1 HKL (Ž)

Trijumf u Zadru KOŠARKAŠICE Raguse upisale su vrijednu pobjedu u 9. kolu A-1 HKL za žene. U Zadru su s 67:62 svladale domaću ekipu, čime su došle do sedme pozicije na tablici s omjerom 4:4. Najbolje su odigrale Zovko (20), Babun (16) i ivona Matić (11). U 10. kolu Ragusa u subotu, 14. prosinca, u Gospinom polju dočekuje Rockwool Pulu.

1. ŽNL

Petarda Jadrana DUBROVNIK 1919. upisao je novi poraz. U 13. kolu 1. ŽNL s 1:3 su pali u Veloj Luci od Hajduka 1932. te sad drže deseto mjesto s mršavih 13 bodova u 11 utakmica. Vodstvo na ljestvici novom pobjedom potvrdio je Jadran Luka Ploče. S visokih 5:1 stradala je Župa dubrovačka. ‘Fenjeraš’ Grk došao je do boda na gostovanju kod Croatie u Gabrilima.

BUNDESLIGA

Spahić ‘pocrvenio’ BAYER 04 Leverkusen Dubrovčanina Emira Spahića upisao je vrijednu gostujuću 1:0 pobjedu kod Borussie u Dortumundu. Spahić je isključen u 80. minuta nakon prekršaja nad Robertom Lewandowskom.

11/12/2013

2. MEĐUNARODNI TURNIR „JOSIP ZVON

Najbolji


11/12/2013

NO“

sport

47

je FK Sarajevo! maći GOŠK s 2:0, a strijelac oba gola bio je Kemal Salihagić. Salihagić je ujedno proglašen i za najboljeg igrača turnira. Treće mjesto pripalo je RNK Splitu, koji je u meču za treće mjesto tukao Dubrovnik 1919. s 3:0 (strijelci Šošo, Bencun i Renić). U revijalnoj utakmici odigranoj prije finala mlađi kadeti

NOGOMETAŠI FK Sarajeva pobjednici su 2. Memorijalnog turnira „Josip Zvono“ za igrače do 16 godina, koji je u subotu odigran na stadionu u Lapadu. ‘Bordo-bijeli’ su u finalu svladali branitelja naslova, do-

REZULTATI TURNIRA POLUFINALE: FK Sarajevo RNK Split 2:1, NK GOŠK - NK Dubrovnik 1919 2:0 TREĆE MJESTO: NK Dubrovnik 1919. - RNK Split 0:3 FINALE: NK GOŠK - FK Sarajevo 0:2

Pratite nas na Facebook profilu www.facebook.com/www.dulist.hr

GOŠK-a s 3:0 su tukli vršnjake Dubrovnik 1919. Turnir se već drugu godinu tradicionalno igra u sjećanje na najmlađeg stradalog dubrovačkog branitelja Josipa Zvona, koji je s nepunih 16 godina kao pripadnik 163. brigade HV-a izgubio svoj život na Pobrežju 17. listopada 1991. godine.


sport

48

11/12/2013

LIGA PRVAKA

Vrijedan bod na Kantridi U 2. KOLU A skupine vaterpolske Lige prvaka Jug CO je na lijepo ispunjenom bazenu Kantrida remizirao s favoriziranim Primorjem EB 9:9 (1:3, 4:2, 3:2, 1:2). Jugaši su bolje otvorili susret, poveli 3:0, ali je riječki sastav uspio stići pa i prestići prvaka Hrvatske. Ipak, s dva gola Janovića Jug je ipak izborio nerješeno. Prvo ime bio je Jugov bek Bušlje, koji je osim postignutog gola odradio lavovski posao u oba smjera. Tri gola zabio je Janović, Šutalo je dodao 2, a po jedan Benić, Visković i Dobud. Sjajan je bio i vratar Bijač s 11 obrana. U redovima domaćina Sukno i Denes Varga zabili su po tri gola, Buljubašić je dodao 2, a Garcia jedan. Vićan je zaustavio 8 udaraca Juga, koji je s remijem zadržao tri boda prednosti

TJVL

Pao POŠK

Jug CO je na povratku iz Rijeke odigrao utakmicu 10. kola TJVL u Splitu protiv POŠK-a i upisao sigurnu pobjedu 12:4. Marković je zabio 3 gola, po dva su dodali Visković i Goreta, a po jedan Vranješ, Ivanković, Bautović, Dobud i Macan. Vratari Bijač i Nižić ‘skinuli’ su po tri šuta. U domaćem sastavu dva je gola postigao Burić, a po jedan Franičević i Scherbi. Vratari Sarić i Podrug ukupno su skupili 10 obrana (6+4). U 11. kolu, u subotu 11. siječnja 2014. godine, Jug dočekuje Primorca.

nad riječkim rivalom, a u 3. kolu 18. prosinca u Gružu dočekuje mađarski Eger. Barceloneta i PRO Recco drže vrh ljestvice s maksimalnih 6 bodova. Osim rezultata i zasluženog boda, u pamćenju će ostati i dva incidenta u kojima su deblji kraj izvukla dva Jugaša - Miho Bošković i Josip Šutalo. Vrijedi pohvaliti i dubrovačke studente, koji su organiziranim prijevozom došli bodriti svoj klub.

BOŽIĆNI TURNIR

Srebro Jugovim nadama!

U Šibeniku je odigran tradicionalni Božićni turnir, na kojem su Jugovi najmlađi vaterpolisti došli do srebrne medalje. U skupini su tukli korčulanski KPK s 12:2 i mađarski Szombathely 8:4 te izgubili od Mornara 7:1. Potom su u polufinalu svladali Primorac iz Kotora sa 6:5, a u finalu su ih svladali vršnjaci iz splitskog Mornara s 9:6. Inače, ovo je treći nastup Juga na ovom turniru. Jug je turnir odigrao u sastavu: Džamarija, Zvono, Ljepava, Puljić, M. Raguž, Vukojević, K. Raguž, Franić, Špetić, Cukrov, Stahor, Vlašić, D. Raguž, Gavranić, Miletić i Tomaš. Trener Jugovih nada je Aljoša Lončarić, pomoćni trener Željko Vukčević, dok je vođa puta bio Nenad Pecotić.

KUP HRVATSKE

Jugašice na Final 4 Vaterpolistice Juga plasirale su se u polufinale Kupa Hrvatske, nakon što su proteklog vikenda na kvalifikacijskom turniru u Splitu zauzele treće mjesto. Jugašice su svoj nastup otvorile uvjerljivom pobjedom nad Primorjem 17:8 (Tvrdić 7, Reić-Rebrov 6 golova), potom su u 2. kolu bile slobodne, a u 3. kolu s 14:12 bile bolje od šibenske Viktorije (Reić-Rebrov 5, Tvrdić 4). Igračice trenera Siniše Zonića u 4. su kolu izgubile od braniteljica naslova, zagrebačke Mladosti, s 11:6, a zatim remizirale s domaćinom, splitskom Burom 6:6 Završni turnir Kupa Hrvatske igra se u Zagrebu 21. i 22. prosinca. Parovi polufinala su Mladost - Viktorija i Bura - Jug. Inače, nova sezona u 1. HVL za vaterpolistice počinje 18. siječnja 2014. godine.


11/12/2013

sport

49

FAMILY TENNIS CUP 2013. FAMILY Tennis Cup, turnir u kojem sudjeluju cijele obitelji, mame, tate, djedovi, bake, održao se u subotu na terenima Tenis kluba Dubrovnik u Uvali Lapad. Kako ističu organizatori, sa zadovoljstvom organiziraju ovaj susret već drugu godinu, a cilj im je da postane lijepa predbo-

Zabavili se i pomogli! žićna tradicija kluba. Cilj turnira nije bila pobjeda, već igra i druženje, a prikupljen novac od prijavnina ide u dobrotvorne svrhe. Prošle godine su po izboru Centra za socijalnu skrb novac donirali jednoj obitelji, ove godine je to samohrana majka sa bolesnim djetetom. - Jedni drugima možemo i moramo pomoći te upravo tu misao želimo prenijeti na mlađe generacije, na našu djecu - poručili su iz Family Tennis Cupa.

2. HRL

Pobjeda u Trilju RUKOMETAŠI Dubrovnika u 9. kolu 2. HRL ostvarili su pobjedu na gostovanju u Trilju kod istoimenog domaćina. Utakmica je završila 32:30 (16:10) pa su Dubrovčani s novim bodovima opet zasjeli na vrh ligaške tablice. Strijelci za sastav trenera Vide Vlahića bili su Bušlje i Dabelić po 6 te Stojić, Biško, Penava i A. Avdić po 5 pogodaka. U 10. kolu, 14. veljače, Dubrovčani gostuju u Metkoviću.


50

11/12/2013


11/12/2013

51


duList IN

52

duList IN ZABAVA • GRADSKA SCENA • MODA • NOĆNI ŽIVOT

Flamanci na sjeveru sa mnom će radije govoriti arapski nego francuski. A ni Valonci nisu puno bolji! Jedino je u Bruxellesu na svakoj kući belgijska zastava. Nismo imali Vladu preko 500 dana, stari kralj Albert II. je abdicirao u korist prijestolonasljednika Filipa. Iduće godine slijede nam izbori, a zbog ukupne situacije i krize u državi nacionalističke stranke su ojačale - ističe naš sugovornik taksist TEŠKO je u dvadesetak redaka predstaviti grad poput Bruxellesa (nizozemski Brussela). Glavni je grad Kraljevine Belgije, a ujedno i svojevrsni glavni grad Europske unije. Od 10. stoljeća, kada je na mjestu današnjeg grada stajala tek utvrda, do današnjeg doba Bruxelles je izrastao u milijunski centar brojnih međunarodnih organizacija, od EU institucija do NATO-a. Iako većina stanovnika Bruxellesa govori francuski,belgijsku prijestolnicu krase dvojezični natpisi na francuskom i nizozemskom. Legenda kaže kako je Bruxelles, mjestašce na obali rijeke Senne na važnom trgovačkom putu prema Brugesu, Ghentu i Kol-

nu, postao gradom davne 979. godine, kada je franački vojvoda Karlo od Donje Lotaringije u to mjesto prenio zemne ostatke

11/12/2013

DULISTOVA REPORTAŽA IZ PRIJESTOLNI

Slikoviti Bru

belgijske mučenice Svete Gudule. Grad se kroz stoljeća širio prema sjeveru, a u 13. stoljeću dobiva prve zidine te kroz iduća stoljeća gradnjom novih zidina opasuje još šire područje.

FLAMANCI I VALONCI Nad Bruxellesom su se mijenjali vladari, plemići i monarsi, a grad je preživio i veliku agresiju francuskog kralja Luja XIV. 1695. godine. Tada je uništena trećina grada, preko četiri tisuće zgrada, što se i danas smatra najvećim stradanjem u povijesti.

Godine 1830., nakon jedne operne izvedbe, došlo je do Belgijske revolucije u kojoj je rođena belgijska nacija, a Bruxelles postaje glavni grad nove države. Formalno je Belgija 1921. godine jezično podijeljena na tri regije - sjevernu Flandriju s nizozemskim jezikom, južnu Valoniju s francuskim jezikom i dvojezični Bruxelles. Nakon Drugog svjetskog rata grad se modernizira, prije svega kroz izgradnju željeznice i metroa. U specifičnom procesu tzv. briselizacije gradske vlasti nisu imale problem s rušenjem prelijepih starih zgrada kako bi izgradili nove i veće. ‘Politički’ Bruxelles, poznatiji kao ‘Europski kvart’, sa svojim postmodernističkim zgradama i preko 70 tisuća povremenih stanovnika zapravo i ne nosi neki poseban turistički čar (osim tradicionalnog fotografiranja ispred popularnog Atomiuma). Mudrije je i zanimljivije vrijeme provesti u strogom centru grada, gdje je neizbježno mjesto okupljanja široki trg Grand Place, omeđen brojnim zgradama kičastog Art Nouveau stila i


11/12/2013

duList IN

53

ICE EUROPE

PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

uxelles oduzima dah! flamanske arhitekture, većinom pretvoreni u muzeje (navodno ih je preko 80 u gradu, prije svega Kraljevski muzej lijepih umjetnosti, Muzej stripova, Vojni muzej...).

vu gastronomsku avanturu, dok se u lokalnim pubovima može kušati svjetski poznato belgijsko pivo. Za ljubitelje slatkog neizostavna poslastica je čokolada. Osim metroa (kad ga svladate, ovladali ste i Bruxellesom!), često sredstvo prijevoza su taksiji. Većinom ih voze imigranti, koji će vam na putu od zračne luke u Zaventemu do vašeg odredišta u centru dati kratku analizu društvene slike moderne Belgije. Jedan od njih, po nacionalnosti Kurd, ističe kako je Belgija duboko podijeljena zemlja.

PREKO 500 DANA BEZ VLADE Od trga turisti najčešće krenu put 61 centimetar visokog brončanog kipića-fontane zvanog Manneken Pis, inače najpoznatijeg simbola grada, koji utjelovljuje golog momčića Juliena koji je, prema legendi, piškeći ugasio goreći fitilj eksploziva podno gradskih bedema i time spasio grad od uništenja. Zanimljivo je da s vremena na vrijeme kipić bude obučen u neko novo, prigodno odijelce, a i čest je predmet krađe. Neizbježna je i predivna Kraljevska palača s pripadajućim parkom, koji stanovnici Bruxellesa koriste za opuštanje i trčanje. Izraz ‘oduzima dah’ sigurno se može primjeniti na Katedrali svetih Mihaela i Gudule. Posebnu ljepotu unutrašnjosti katedrale teško je opisati u nekoliko redaka, od vitraja do kipova apostola koji krase stupove između brodova. Brojni restorani pružaju pra-

- Flamanci na sjeveru sa mnom će radije govoriti arapski nego francuski. A ni Valonci nisu puno bolji! Jedino je u Bruxellesu na svakoj kući belgijska zastava. Nismo imali Vladu preko 500 dana, stari kralj Albert II. je abdicirao u korist prijestolonasljednika Filipa. Iduće godine slijede nam izbori, a zbog ukupne situacije i krize u državi

nacionalističke stranke su ojačale - ističe naš sugovornik taksist. Dodaje kako su do prije nekoliko godina glavnu riječ u državu vodili Valonci, jer je na njihovoj strani države bila sva industrija. Međutim, kad je nastupila kriza Valonci su financijski gotovo propali, a Flamanci se nametnuli, ne samo u ekonomiji, već i u politici. Njegov kolega, doseljenik iz Ruande, ističe kako je inače osposobljeni električar, ali za njega u tom zanimanju nije bilo mjesta. - Ovdje su se prema meni ponašali kao prema roblju. Imam

ženu i djecu i moram se za njih brinuti. Kad sam s 30 godina pobjegao iz ratom pogođene Ruande, nisam imao ništa. Ovaj posao nije Bog zna što, ali može se zaraditi i osjećam se kao čovjek - kaže nam. Ljudi u kafićima i trgovačkim centrima su susretljivi, ali zapravo svatko gleda svoj posao. Uz Francuze i Nizozemce, brojni su imigranti (od Maroka i Turske do Ruande, Burundija i nekadašnje najveće belgijske kolonije Konga), ali i doseljenici s istoka Europe. Zapravo, kad šetate ulicama Bruxellesa, teško je reći tko je tu zaista domaći.


duList IN

54

11/12/2013

58 IZVOĐAČA SUDJELOVALO U HUMANITARNOJ AKCIJI

Nikolijada za Dva skal HUMANITARNI koncert – Nikolijada u petak navečer je napunila Lazarete, a sve u duhu akcije za udrugu Dva skalina! Ukupno 58 izvođača popelo se na binu i ‘otprašilo’ koncert za pamćenje kako bi pomogli potrebitima i uljepšali im ove blagdane, a sudeći po broju ljudi koji su proveli Svetog Nikolu u Lazaretima, akcija je izvedena uspješno! Naime, administratori nedavno pokrenute Facebook stranice ‘Dubrovačka Rock i

Metal scena’ u suradnji s Klubom Lazareti i Art Radionicom Lazareti organizirali su Nikolijadu u svega nekoliko dana, kako bi skupili novac za Dva Skalina, ali i probudili pomalo uspavanu dubrovačku glazbenu scenu i publiku, a prijavljeni bendovi pokazali su i kako imaju srce za akcije, za djecu, te želju i volju da se scena budi. Poseban je bio i jedan detalj – Atlantida se nakon čak 19 godina ponovo popela na binu Lazareta, a uz nju još i osam bendova, pet izvr-


11/12/2013

duList IN

55

lina napunila Lazarete

snih mladih repera te devetero plesača iz studija 3V.. Izvođači koji su sudjelovali na koncertu i kojima se grupa Dubrovačka rock i metal scena zahvaljuje su: Mihael Klaić

i Ivan Perić, Luka Burky Pažin, Inochente i Kilari, Plesni studio 3V, Neverin, Crockers, Materijalna šteta, Leopold, Krakatoa, The Pandora, Prima Vista, 69’ers, te Atlantida.


duList IN

56

11/12/2013

U PREPUNOM REVELINU

Rock spektakl Hladnog piva!

U SUBOTU navečer u očekivano prepunom Revelinu koncert je održao legendarni punkrock band Hladno pivo. Uz svoje stare hitove, izvodili su i nove sa zadnjeg albuma ‘Svijet glamura’, a zabavljalo se i staro i mlado. Da njihovo vrijeme još nije prošlo i da imaju snage dokazali su ove subote

energičnim nastupom u kojoj su digli dubrovačku publiku na noge. Hladno pivo uspješno vlada hrvatskom scenom već 25 godina, a svoju obljetnicu proslavili su ovo ljeto velikim koncertom na Šalati, a naravno – i u Dubrovniku su napravili pravi spektakl!


11/12/2013

duList IN

57

VREMEŠNI LJEPOTANI

Oldtimeri okupirali Stradun JUBILARNI deseti Oldtimer Auto Rally u organizaciji Oldtimer Kluba Dubrovnik u nedjelju ujutro je došao i na Stradun i uljepšao ga u pravom božićnom duhu. Među četrdesetak vremešnih limenih ljepotana najstariji je Dodge Roadster iz 1924. godine, a uz njega Dubrovčani su mogli vidjeti i cijeli niz raznih

tipova Mercedesa, ali i ‘Diana’, ‘Buba’, ‘Stojadina’, ‘Fića’, brojnih Peugeota, Fordova, FIAT-a, Renaulta, Chevroleta te jedan Porsche. Podsjetimo, u klasu Oldtimera spadaju svi automobili stariji od 30 godina i u voznom stanju, a ljepotani koji su prodefilirali Gradom dan prije obišli su i Cavtat.


duList IN

58

11/12/2013

LONDONSKA GLAZBENA SCENA

Uspjeh sjajnog Stijepa Gleđa - Markosa DUBROVČANIN Stijepo Gleđ Markos, međunarodno priznati i višestruko nagrađivani hrvatski tenor, održao je koncert u Crkvi presvetog srca Isusovog (The Sacred Heart Church) pokraj Britanskog parlamenta u Londonu. Dubrovčani će Markosa moću čuti i vidjeti na Stradunu 31. prosinca u programu Dočeka Nove godine, nakon nastupa Colonie, a u suradnji s grupom DaRiva. - Bit će to malo odstupanje od mog uobičajenog repertoara, ali će svakako biti u tenorskom duhu i ritmu - poručuje sjajni Dubrovčanin. Podsjetimo, Stijepo Gleđ Mar-

kos svoj početak imao je na kazališnim daskama u rodnom mu gradu. Tada je glazbena struka i publika prepoznala

njegov izniman talent i jedinstveni glas. Uspjesi su se nizali redom kroz glavne uloge u kazalištima, na filmskim plat-

nima, festivalima i svjetskim koncertnim dvoranama u pratnji renomiranih glazbenika. Međunarodna gostovanja dovela su ga i na londonsku glazbenu scenu, gdje je 2013. godine u produkciji ‘The New London Opera Players’ odabran za glavnu ulogu Maria Cavaradossia u operi ‘Tosca’. Uz podršku londonske kraljevske opere Royal Opera House, Stijepo je dobio britansku glazbenu stipendiju i trenutno se u Londonu priprema za nove operne uloge sa svjetski poznatim vokalnim pedagogom Ryanom Daviesom koji nosi titulu jednog od najljepših tenorskih vokala Velike Britanije.

SRETAN BOŽIĆ, GRADE MOJ

I Jugaši pjevali božićnu pjesmu! VATERPOLISTI Jug Croatia osiguranja sudjelovali su u snimanju božićne pjesme i spota ‘Sretan Božić, Grade moj’ autora Vicka Dragojevića. Ovu pjesmu izvest će mnogi poznati Dubrovčani, a Jugaši ističu kako im je bila iznimna čast sudjelovati u ovom projektu Dubrovačke televizije. Iako su dan prije u Splitu odigrali utakmicu 10. kola Triglav jadranske vaterpolske lige, pobijedili POŠK-a 12:4 i vratili se u Grad kasno navečer, Marko Macan, Hrvoje Benić, Marko Bautović i Nino Blažević su sa velikim zadovoljstvom sudjelovali u snimanju pjesme i spota ovu nedjelju. - Odlično iskustvo. Nešto sasvim drukčije od onoga čime se mi bavimo - kazao je Marko

Macan nakon što su svoju dionicu pjesme Jugaši snimili iz prve.

Zanimljivo je bilo gledati kako su se snašli u ulozi pjevača. Ispočetka mala nelagoda, ali

već nakon prvih taktova oduševili su ekipu ton majstora koji su ih snimali.


11/12/2013

duList IN

59

SUBOTA U KNEŽEVOM DVORU

Dan otvorenih vrata Peljeških podruma U ORGANIZACIJI Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Dubrovnik, Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, te Udruge “Pelješki vinski puti” i “Plavac mali” na Pelješcu je u subotu upriličen Dan otvorenih vrata peljeških podruma. Obilazak je započeo u Stonu u Kneževom dvoru, uz predstavljanje vinara s područja općine Ston, a nastavio se dalje u vinarijama najjužnijeg hrvatskog poluotoka. Na ‘Dan otvorenih vrata peljeških podruma’ vinari su po promotivnim cijenama prodavali svoje proizvode i to 25 posto manje od redovite cijene, a ovom prilikom komentirali su i stanje na tržištu, ali i iznijeli probleme s kojima se suočavaju. - Grupe gostiju koje nam dolaze su jako pozitivne i dobre. Kontakt s gostima ti omogu-

ćuje prezentaciju i prodaju, a najbolji marketing je od usta do usta - kaže vinar Dubravko Vukas te ističe kako ovakve akcije ipak treba dovesti na veći nivo. - Ovakve akcije trebalo bi raditi i češće i možda čak i ljeti kako bi to agencije ‘prigrlile’ - smatra vinar Mato Violić, ispred udruge ‘Plavac Mali’ koji izostanak domaćih vina iz naših restorana vidi kao širi problem. - Svjetska prodaja vina je lokalnog karaktera. Mi to još nismo tako prepoznali, ali ide se ka tome – ističe on te dodaje kako je plasman ipak veliki problem. - Mi nismo poznati u svjetskim okvirima, ali to je normalno jer smo i prije proizvodili za naše potrebe. Tek nam predstoji probijanje na tržište zaključuje on te napominje kako se na Pelješcu proizvede oko osam milijuna litara vina.


60

duList IN

11/12/2013

DRUŽENJE UOČI BLAGDANA

Hilton Imperial ugostio dubrovačke umirovljenike U HOTELU Hilton Imperial odlučili su ovo predblagdansko vrijeme iskoristiti za druženje s našim najstarijim sugrađanima. Tako su prošlog tjedna ugostili umirovljenike iz Doma za starije i nemoćne osobe Dubrovnik. Za svoje susjede s Pila, zaposlenici hotela pripremili su ukusni domjenak, te slastice koje su pripremili članovi njihovog slastičarskog time, te naravno Bingo kojeg su umirovljenici rado zaigrali. Naravno, uz bogate nagrade i uz pomoć vrijednih zaposlenika hotela Hilton Imeprial. Treba napomenuti kako je među korisnicima Doma umirovljenika bio i Marko Tomašević, zaposlenik nekadašnjeg hotela Imperial.


11/12/2013

horoskop

61

OVAN

VAGA

Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav jednostavno će vas mimoilaziti. Možete više od onog što mislite. Vježbajte koncentraciju.

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer već neko vrijeme ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, budite diplomat. Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale.

BIK

ŠKORPION

Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izostati, morat ćete se snaći s onim što znate i imate. Za vas to neće biti neki problem.

Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja. Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati novi vjetar u leđa vama, ali i pokrenut će posao u novom smjeru. Istraživat ćete sve oko sebe.

BLIZANCI

STRIJELAC

Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Bit će sve više poslova, a posebno onih uslužnog karaktera. Ponekad od svega nećete moći predahnuti.

Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača. Dva koraka prema naprijed, pa jedan prema natrag - tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan.

RAK

JARAC

Šarenilo koje živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Pokušavat ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju. To će zapravo biti najbolji dio radnog tjedna. Sve ostalo bit će vam pomalo dosadno. Tko može, neka putuje.

Uvjerljivost kojom ćete zračiti privlačit će čak i one koji vam inače nisu skloni. Dobit ćete očekivane odgovore. Sad možete nastaviti raditi mirnije, a i planiranje se može nastaviti sa svim potrebnim informacijama. Prošetajte na zraku.

LAV

VODENJAK

Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Ne živite na staroj slavi.

Primijetit ćete kako se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome. Napredovanje u karijeri bit će izgledno.

DJEVICA

RIBE

Vjerojatno ćete se dobro zabavljati. Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi koja je mlada ili koja će im unijeti veliku svježinu u život. Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede.

Primijetit ćete da sve bolje komunicirate se osobama suprotnog spola. Pored toga, bit ćete vrlo atraktivni i poduzetni. U takvim okolnostima možete zavesti mnoge. Oni u vezama bit će zadovoljni. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu.


duList info

62

duListnfo i

11/12/2013

ZA DVA SKALINA

Koncert klape Kaše

NAJAVE • DOGAĐANJA

IMPRESSUM GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić FOTOGRAF Zvonimir Pandža

SVEUČILIŠNA klapa Kaše priprema Božični koncert humanitarnog karaktera za udrugu Dva skalina, koji će se održati 14. prosinca 2013. u dubrovačkoj katedrali Velike Gospe. U goste stižu peterostruke omiške pobjednice Klapa Neverin iz Kaštel Lukšića. Početak koncerta je u 19.30 sati. Cijena ulaznice je 30 kuna.

U CAVTATU

POČINJE U 19 SATI

KOLUMNISTI Božo Lasić, Boris Njavro

Koncert ‘Anđela’

GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin MARKETING Kristina Ostojić, Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš JUST DUBROVNIK Kim Lucia Butigan, Ariana Koši

Dubrovnik, 11/12/2013 Broj 114 GODINA III. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

Klape za Marijana Ogrestu

ADVENTSKI koncert zbora ‘Anđeli’ održat će se 11. prosinca u Crkvi svetog Vlaha. Koncert počinje u 19 sati, a traje do 20.30. S Anđelima će nastupiti i njihovi gosti.

HUMANITARNI koncert na kojem će se skupljati prilozi za Marijana Ogrestu održat će se ovu subotu s početkom u 19 sati. Klape koje će sudjelovati na koncertu u Crkvi svetog Nikole u Cavtatu su Skontradura, Amfora, Oštro, FA Linđo, Alegria, Staglin, Fortuna, Čilipi.

ARCH PUB

Jaka&Boris unplugged U OVU subotu u Arch pubu poslušajte unplugged covere rock hitova by Jaka & Boris iz Gruhaka. Početak je u 21 sat.


11/12/2013

63

atlant poslovni centar

2

100 m O m D 5 5 0 D 0 2 DO 1 ST2ANOVI O 5 m / 5 R U I OD R/mCIJENA: 2.800 E V U O E N 0 .80 STA NA: 2 2

CIJE

Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Od Svetoga Mihajla 1, Dubrovnik, tel. 020 35 22 27, info@apc.hr, www.apc.hr


zadnja

64

TRIBINA’ HRVATSKO DRUŠTVO JUČER, DANAS, SUTRA’

Za Raspudićevu kritiku društva tražilo se mjesto više U PONEDJELJAK navečer u prepunoj Svetoj Klari održala se tribina ‘Hrvatsko društvo jučer, danas, sutra’, a gost predavač bio je dr.sc. Nino Raspudić. Za predavanje koje je organizirala Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” Zmajski stol Dubrovnik u koordinaciji sa Studentskim kapelanom Marinom Lučićem, tražila se stolica više, a ni na podu i u prolazu nije bilo dovoljno mjesta za sve, što je šokiralo i samog predavača. Raspudić je izdvojio dva datuma kao ključna, jedan je 1. srpnja, datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju, najvažnija vijest što se dogodilo je - da se nije do-

godilo ništa! - Ujutro smo se probudili sa istim problemima, no ono što je jako važno je da je završio taj mit. Mit da će se na kraju tog mukotrpnog puta nešto promijeniti, kazao je Raspudić. Druga važna stvar povezana automatizmom uz ulazak u Europsku uniju je stupanje na snagu europskog uhidbenog naloga i ona strahota i ‘sramota koja se dogodila i koja se kolokvijalno naziva ‘Lex Perković’.’ Treća važna stvar se dogodila nedavno, ni prije dva tjedna, a to je referendum na kojem je 2/3 pobijedila opcija koja je bila sama protiv kompletnog političkog,

POGLED STRAGA

22

razgovor

DON HUDSPETH, DEKAN RIT CROATIA DUBROVNIK RIT-U PRUŽA FANTASTIČNE MOGUĆNOSTI

32

ekonomskog, medijskog, kulturnog, estradnog establišmenta u Hrvatskoj gdje se pokazao jedan raskorak između većine stanovništva i jedne medijske i političke oligarhije kao u feudalizmu, istaknuo je Raspudić. Kao dobru vijest ističe, barem za njega, je to što je 1. srpnja na snagu stupio europski uhidbeni nalog. Tu se okomio na Vladu koja je donijela nevjerojatan potez – donosi sramni zakon kojim se ograničava primjena europskog uhidbenog naloga na djela počinjena nakon 2002. Jedini smisao takvog poteza je bila zaštita Josipa Perkovića. Taj potez je bacio tešku mrlju na ulazak Hrvatske u EU. Sve prisutne je nasmijala njegova izjava o današnjem vladaru Hrvatske Ninu Paviću, kojeg je opisao kao čudan spoj Vedrana Bakure, Donalda Trumpa i Eltona Johna. Na kraju je odgovarao na pitanja koja su većinom bila upućena od starijih ljudi koje je zanimalo njegovo jučerašnje gostovanje u emisiji Nedjeljom u dva, a na pitanje studentica koju poruku ima za njih, odgovorio je da mladima ostaje da se sve više politiziraju i imaju interes za javne stvari jer nisu idiotosi.

11/12/2013

duplerica

PARAGLAJDER JURICA ŽITKO U DUBROVNIKU ZBOG DANA BRANITELJA

36

razgovor

IRIS LOBAŠ KUKAVIČIĆ SVOJE RADOVE VOLIM NAZIVATI ‘SLIKOSKULPTURAMA’

52

duListIN

REPORTAŽA IZ PRIJESTOLNICE EUROPE SLIKOVITI BRUXELLES ODUZIMA DAH!

okreni dulist.hr

duList #114  

Dubrovački tjednik, 27. studenog 2013.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you