Page 1

DUBROVAČKI TJEDNIK #353 Srijeda, 8. kolovoza 2018. • Cijena 7 kn

SRI DUBROVAČKA PIJANISTICA

Jedinstvena priča Ivane Jelača  STR. 36

ROCK SPEKTAKL

Bikerski vikend u Konavlima!

ČET

PET SUB NED PON UTO

LJETNA ŠETNJA

Ne smetaju ni visoke temperature

 STR. 56

 STR. 59

BILI SMO U ĐIRU S KOMUNALCIMA

Tko ima viška stolova, a tko štema bez dozvole? ĐURO LONZA NAJAVLJUJE

NE RADI, ALI ZNAMO CIJENE

Ugovori za grobna Godišnji vez mjesta na Dupcu u marini 42 sredinom 2019. tisuće kuna  STR. 12

RAZGOVOR S MATKOM ĐEVOIĆEM

Mladi u našem gradu teško ‘izbiju na površinu’

DJECA I MLADI SVE VIŠE VREMENA PROVODE UZ ONLINE IGRICE

 STR. 18

Roditelji, znate li granicu između ovisnosti i zabave?  STR. 8


2 Oglas

8. KOLOVOZA 2018. •


Aktualno 3

• 8. KOLOVOZA 2018.

Dubrovnik Live Webcam • Old Town

Dubrovnik Live Webcam • Port of Gruž

Dubrovnik Live Webcam • Fish Market Gruž IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Maria Prkut Hrvoje Curić

Fotograf Zvonimir Pandža

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert

Kolumnisti Boris Njavro dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Marketing Željka Krstulović Ivana Pavlić

Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 8. 8. 2018. Broj 353 Godina 7.

www.dulist.hr


4

Aktualno

‘Treba znati osjetiti kako grad diše i stalno biti u điru’ JEDNO JUTRO S DUBROVAČKIM KOMUNALNIM REDARIMA

Nama je gradonačelnik na dva sastanka naglasio da nema zaštićenih te da prema svakome postupamo jednako. Dao nam je baš odriješene ruke u primjeni svih mogućih odluka i zakona kako bismo suzbili nered. To je velik korak u našem radu

Imali smo četiri ili pet sposobnih mladića koji su nakon godinu dana odustali, jer nisu mogli psihički izdržati vrijeđanje, prijetnje. Nije ovaj posao lak. Ja radim već 22 godine, ali mladi momci u startu nisu sigurni u sebe pa kad druga strana to prepozna odmah krene vrijeđanje. Treba se znati postaviti. Nema tu vremena za prilagodbu, već te odmah baca ‘u vatru’, preko noći treba naučiti sve propise – Ivica Cumeljan

Piše/Foto Baldo Marunčić

Naći ćete ih u ‘krvnikovoj kući’. Tako se od pamtivijeka naziva zgrada u susjedstvu dominikanskog samostana. Ima tu dosta simbolike jer ih mnogi koji se ne drže zakona i gradskih pravlinika i odredbi često doživljavaju baš kao ‘krvnike’. A oni samo rade svoj posao. Pritom ih je zaista malo.


Aktualno 5

• 8. KOLOVOZA 2018.

Bez političkog konsenzusa svih vijećnika u Gradskom vijeću nećemo donositi odluku o kupnji Javne garaže — Mato Franković GRADONAČELNIK DUBROVNIKA

Oni su dubrovački komunalni redari, koji ovih ljetnih dana imaju nikad više posla. Razmili su se po gradu, a pritom mislimo na administrativno područje od Brsečina do Svetog Jakova, te provode i održavaju komunalni red. Mi smo stoga odlučili provesti s njima barem jedan dio njihova naporna radnog dana. — Malo ste mi blijedi, treba vam sunca. Sad ćete poći u đir po gradilištima, a kasnije na plaže te obilazak ugostiteljskih objekata – veli nam kroz šalu (barem smo to tako shvatili) prvi čovjek dubrovačkih komunalnih redara Pero Šimunović.

‘Bolje od nas znaju kad radimo!’

Tog ponedjeljka ujutro u akciji je bilo njih pet, jedan je na godišnjem, a dvojica su u suprotnoj smjeni, koja ljeti traje do 2 sata iza ponoći. Dan započinjemo obilaskom prijavljenih i neprijavljenih gradilišta. — Sva gradilišta koja obilazimo su već u obradi pa provjeravamo pridržavaju

li se ograničenja u radu tijekom sezone. Imamo tri liste gradilišta: onih kojima su radovi odobreni, onih kojima nisu te onih ostalih koje mi ili građani primijetimo – objašnjava nam komunalni redar Ivica Cumeljan dok se približavamo prvoj lokaciji, gradilištu jedne zgrade iza Robne kuće Minčeta. — Ovo gradilište nam je najveći problem. Već su bezbroj puta upozoreni, dobili su i jednu kaznu, a sad s dizalicom postavljaju ‘šalung’. Rade svaki dan od 7.30 do 17 sati, a morali bi raditi od 9 do 14 sati. Neka smo gradilišta bili prisiljeni i zatvoriti jer se nisu pridržavali odredbi. Ove godine smo imali dvadeset gradilišta na popisu. Kad uočimo problem, najprije izdavamo rješenje u hitnom prestanku radova, a ako se ogluše idu novčane kazne. Neki će nas možda poslušati i nakon usmenog upozorenja, ali mi moramo uvijek sve imati napismeno, jer možda se predomisli nakon dva dana – ističe Cumeljan. Potom obilazimo još nekoliko

Lokacije na kojima se mogu naći neregistrirana vozila gotovo nikad nisu na glavnim prometnicama, nego negdje sakrivene, između zgrada ili u manje frekventnim ulicama

gradilišta, po dva u Ulici Andrije Hebranga i Solitudu te u Rožatu. Svi su bili ‘uredni’. Ili nije bilo nikakvih aktivnosti ili nije bilo riječi o radovima na konstrukciji objekta. — Oni svi sad čekaju 15. rujna za nastavak gradnje. Moram reći da je nelogično da mi rješenja izdavamo investitoru, a zapravo bi trebali izvođačima radova. Jer može se dogoditi da izvođač nešto radi, a da vlasnik to niti ne zna – napominje Cumeljan te ističe zanimljiv detalj. — Neki od izvođača često znaju koristiti vikende kad mi ne radimo. Oni bolje znaju kad mi radimo, nego mi sami! – otkriva Cumeljan.

Prvo upozorenje, potom kazna

Između obilazaka gradilišta koristi se vrijeme za turu kontrole vozila bez registarskih oznaka, na koje se lijepe rješenja o upravnim postupcima. — Prije smo vozila ‘dizali’ nakon obavijesti, ali sad prvo treba ići rješenje na vozilo i na oglasnu ploču


6 Aktualno

Grada Dubrovnika. Pa ako se vlasnik javi, onda mu slijedi upravni postupak. Ako se ne javi, deponiramo ih u skladište na 15 dana, Ako se i tada ne jave, dolazi tvrtka CIOS za autootpad, ‘zgužva’ vozilo i nosi ga. To je svakako gubitak za vlasnika. Imali smo nedavno primjer gdje je vlasniku bio problem platiti 500 kuna kazne pa je ostao bez vozila vrijednog dvije tisuće eura – objašnjava cijeli proces Cumeljan. Inače, lokacije na kojima se mogu naći neregistrirana vozila gotovo nikad nisu na glavnim prometnicama, nego negdje sakrivene, između zgrada ili u manje frekventnim ulicama. Uskoro smo se upoznali s jednim takvim primjerom, u Ulici kralja Tomislava u Lapadu. — Ovo je javna površina između nekoliko zgrada, koja je nekad bila dječje igralište, a stanari zgrada su je pretvorili u parkiralište, misle da je

8. KOLOVOZA 2018. •

to privatno – objašnjava nam Cumeljan, dok lijepi upravna rješenja na čak tri neregistrirana vozila. Na jednom od njih biljni svijet se već pošteno razvio. Drugi primjer pronašli smo u Mokošici, pored ‘barake’ mokoških umirovljenika. — Meni je uvijek cilj riješiti problem, a često se zbog toga moram nadmudrivati s ljudima. Uvijek mora postojati komunikacija. Na gradilištu razgovaram s poslovođom, najprije usmeno upozorenje, a potom slijedi prijava – kaže nam Cumeljan te ističe jednu novost u radu redara. — Već godinu dana imamo nalog nadređenih da svaki redar radi sve sam. Ako napravim dvadeset očevida, moram u dva dana to sve posložiti: napisati službenu zabilješku, izvaditi podatak iz sudskog registra, GIS-a, zemljišnika. Moramo biti geodeti, a i poznavati zakone, što je jako bitno. I to

sve znati sami napisati – ističe Cumeljan te dodaje kako bi svakako trebalo donijeti moderniju odluku o komunalnom redu, koji je prilagođen novim uvjetima življenja. Ipak, zadovoljan je sa stavom gradonačelnika Frankovića.

Franković dao odriješene ruke

Ako se što uoči, treba svakoga najprije upozoriti, barem dvaput. Ne ide se odmah s kaznom, ali treba uspostaviti autoritet. Nitko nije kažnjen da prije nije upozoren – ističe Brajević

— Nama je gradonačelnik na dva sastanka naglasio da nema zaštićenih te da prema svakome postupamo jednako. Dao nam je baš odriješene ruke u primjeni svih mogućih odluka i zakona kako bismo suzbili nered. To je velik korak u našem radu. Premda treba reći kako gradonačelnik očekivano ne zna niti može znati neke detalje našeg posla. Ali svakako se vidi velik napredak. Ogorčenje koje se nakupljalo dvadeset godina teško je prebrisati preko noći, ali su nam konačno dani pravi instrumenti u ruke da možemo efikasnije raditi. Tako se, na primjer, neke kolege više ne boje kazniti članove nekih stranaka, a zbog toga im se u prošlosti prijetilo ili ih se vrijeđalo – govori nam Cumeljan te iskreno razlaže glavne probleme svog posla. — Problem je što se nas u javnosti doživljava u negativnom smislu: da samo kažnjavamo, što nije istina. Također, nama je plaća mala za ono što radimo. Ovaj posao nije primamljiv kvalitetnoj radnoj snazi. Pa tko će raditi ovaj posao za 5 tisuća kuna i zamjerati se pritom cijelom gradu? Trebalo bi mijenjati zakon kako bi nas se moglo motivirati prema učinku. Uostalom, nas bi po sistematizaciji trebalo biti najmanje dvostruko više nego što nas je sada. Minimum je 14 do 16 za pokriti sve što radimo, jer su stalno rotacije na godišnjem odmoru, a radimo tijekom


Aktualno 7

• 8. KOLOVOZA 2018.

svih dana osim Božića. Nekad i u tri smjene. Imali smo četiri ili pet sposobnih mladića koji su nakon godinu dana odustali, jer nisu mogli psihički izdržati vrijeđanje, prijetnje. Nije ovaj posao lak. Ja radim već 22 godine, ali mladi momci u startu nisu sigurni u sebe pa kad druga strana to prepozna odmah krene vrijeđanje. Treba se znati postaviti. Nema tu vremena za prilagodbu, već te odmah baca ‘u vatru’, preko noći treba naučiti sve propise – objašnjava nam Cumeljan.

‘Treba uspostaviti autoritet’

Komunalni đir nastavljamo s Josipom Benderom i Ivušom Brajevićem. Iduća meta su plaže, potom stolovi. — Već tri godine radim ovaj posao. Cijeli život radim s ljudima, dosta dugo sam radio u ugostiteljstvu. Treba znati kako se svakoj stranci ne može pristupiti na isti način. Trebate biti psihički vrlo stabilni. Najveći problem je što se ovaj posao nosi doma, jer vas ljudi zaustavljaju i izvan radnog vremena. Naša služba treba uspostaviti i provoditi red, a ne striktno kažnjavati. Kazne su posljednja mogućnost - rekao je Bender. S kolegom Ivušom Brajevićem Bender najprije obilazi kupališta. — Kad dođemo na plažu tražimo koncesijsko odobrenje za ugostiteljski objekt ili postavljanje stolova, ležaljki i slično. Ako se što uoči, treba svakoga najprije upozoriti, barem dvaput. Ne ide se odmah s kaznom, ali treba uspostaviti autoritet. Nitko nije kažnjen da prije nije upozoren – ističe Brajević. U ovom điru obišli smo tri dubrovačke plaže s četiri ugostiteljska

objekta. Riječ je o plažama Buža 1 i 2 u povijesnoj jezgri te plaži Šulić u Pilama. Tek je u slučaju jednog ugostiteljskog objekta (Buža 2) uočeno prekoračenje gabarita pa je ovlaštena osoba usmeno upozorena.

Javne površine ‘uredne’

Spuštamo se na Stradun, gdje redari upozoravaju jednog do pasa golog talijanskog turista da obuče majicu. U Širokoj ulici slijedi kontrola zauzetosti javnih površina nekoliko ugostiteljskih objekata. Za utvrditi stanje koristi se poseban građevinski laser, ali se dosta toga može utvrditi i golim okom. — Danas su svi restorani uredni, unutar su svojih gabarita, pa nema potrebe da se javljamo vlasnicima. Inače, svaki prekršaj vezan za objekt ‘vuče’ javnu površinu, bilo da je riječ tek o smeću, buka, višak površine... – ističu našu sugovornici, s kojima krećemo prema Pilama, gdje najprije zatičemo ilegalne ‘bookere’ koje se kažnjava zbog neovlaštenog reklamiranja, a potom na pješačkom prijelazu ispred garaže hotela Hilton Imperial i jedno vozilo s više od 8 mjesta koje protivno gradskoj odluci ukrcava goste. Za sve njih slijede prekršajne kazne. — Ovdje je već u prekršaju jer se zaustavio na zebri. A uz to još i ukrcava – napominju naši sugovornici.

‘Šefu je teže nego gradonačelniku’

I baš kad pomislimo da smo saznali sve o njihovim zadacima, nastavljaju nam nabrajati zaduženja, od kontrole oštećenja na raznim objektima do koordinacije s Čistoćom po pitanju mjesta i vremena za odlaganje otpada. A toga

Treba znati kako se svakoj stranci ne može pristupiti na isti način. Trebate biti psihički vrlo stabilni

Neki od izvođača često znaju koristiti vikende kad mi ne radimo. Oni bolje znaju kad mi radimo, nego mi sami!

ima još. — Jedino što nam nedostaje jest veterinar, a najbliža je ispostava u Splitu. A veterinar bi trebao ići s nama u obilaske, ili da se mi osposobimo. Također, nemamo aparat za očitanje buke, već jedino kontroliramo dio pravilnika da se glazba ne čuje izvan objekta – kažu nam sugovornici. — Premalo nas je da možemo pokriti sav posao koji imamo za obaviti. Ljudi misle da mi cijeli dan sjedimo, pijemo piće ili smo na ručku ili večeri. A ne shvaćaju koji mi imamo grč za raditi ovaj posao, svakog dana od jutra do mraka – objašnjava Bender. — Kad se sad sagleda cjelokupna slika grada, red je uveden. Javne površine se drže uredno, posebno nakon što je onaj jedan lokal kažnjen trajnim oduzimanjem. Nakon tog slučaja je puno veći mir. Ma vide se na terenu učinci gradonečalnikove odluke da se ide čvršće i odlučnije u održavanje reda – smatra Bender. — Čovjek treba znati osjetiti kako grad diše. Trebaš stalno biti u điru, pratiti što se zbiva, kako se tko ponaša. Pa ovo je drugi grad u Hrvatskoj po doprinosu za državni proračun. Ne smijemo zagušiti turizam jer je Dubrovnik ‘zlatna koka’ Hrvatske. I bitno je da ovo sve treba regulirati čeljad iz grada, ljudi koji znaju što se ovdje zbiva, a ne netko iz Zagreba – kaže nam Bender. Zanimalo nas je što misle o svom šefu Peru Šimunoviću, a odgovor je bio znakovit. — Šef je odličan, ali nikako mu nije lako. Pod velikim je pritiskom. On je na udaru građana više nego sam gradonačelnik! – slažu se naši sugovornici.


8 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. •

‘Fortnite’ – ovisnost ili samo dobra zabava? VAL ONLINE VIDEO IGRICA ZAHVATIO I DUBROVNIK

U svojoj praksi sam imala dječaka od 12 godina koji je bio gotovo na rubu anoreksije upravo zbog pretjeranog igranja video igrica. U terapijskom i obiteljskom okruženju bitno je djetetu pružiti podršku i razumijevanje ali i educirati i osnažiti roditelje u dosljednom postavljanju granica – istaknula nam je Ivana Klarić Ivančić iz Kabineta Baseline Pišu Mia Njavro / Hrvoje Curić Foto DuList

U ovom trenutku, dok čitate ove retke, deseci milijuna djece i mladih igra Fortnite, novu popularnu igricu osmišljenu po konceptu ‘Battle Royale’, ideji prema kojoj od 100 prijavljenih igrača samo jedan izlazi kao pobjednik. Igrica uključuje i chat, a priključiti se može bilo tko iz bilo kojeg dijela svijeta, protiv ljudi različitih dobnih skupina. Cilj je, dakle, eliminirati sve protivnike, te se igrici čak i prišiva epitet ‘nasilne’. No, čini se kako to nije problem, koliko činjenica kako je, za igrati ju, potrebno jako puno slobodnog

vremena jer se igra ‘live’. Uz to je i – besplatna. Val ‘Fortnitea’ i drugih uživo igrica zahvatio je i Dubrovnik, a mi smo zamolili nekoliko sugovornika komentar o tome kako igrice utječu na razvoj djeteta, što uopće znači igrati ju, kao i kako prepoznati kad je kritično, odnosno pronaći mjeru. — Video igre postale su dio naše svakodnevice. Milijuni igrača – velikih i malih, igraju video igre na računalima, konzolama i mobitelima, a industrija video igara razvija nove realnije igre uz pomoć sve naprednije tehnologije.

Nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija, nakon konzultacija s velikim brojem stručnjaka iz različitih zemalja, ovisnost o video igricama prepoznala kao bolest što nam govori o velikom broju osoba za koje se utvrdilo postojanje simptoma vezanih za ovisnost o video igricama. U Zagrebu je čak pri KBC-u Sestre milosrdnice otvorena i Ambulanta za ovisnost o kompjutorima, igricama i virtuali. Radi se o jednoj sasvim novoj pojavi koju stručnjaci nazivaju ‘ekranizam’, a osim igranja video igrica podrazumijeva pretjeranu izloženost, aktivnu i pasivnu, ekranima – istaknula nam je Ivana Klarić Ivančić, magistra socijalne pedagogije i dječja terapeutkinja igrom iz Kabineta Baseline, pojašnjavajući što bi zapravo bila ovisnot o video igrici. Simptomi su, ističe dalje, kada osoba nema kontrolu nad učestalosti, intenzitetu, trajanju igranja i kontekstu do te mjere da igranje postaje važnije od ostalih životnih interesa i dnevnih aktivnosti te se nastavlja igranje video igrica unatoč negativnim posljedicama koje se pojavljuju. Što u tom slučaju, bilo je naše iduće pitanje, može učiniti roditelj?

Prvo se primijeti emocionalna ‘tupost’

— Svaka promjena ponašanja može biti znak da se djetetu nešto događa, zato je važno da roditelji prate svoje dijete i budu uključeni u njegov život. Pokazalo se da roditelji prvo primijete socijalno povlačenje i svojevrsnu emocionalnu ‘tupost’. Osim toga dijete može izražavati teškoće u koncentraciji, tjelesnu pobuđenost, razdražljivost, smetnje pažnje, gubitak apetita, poteškoće spavanja, kao i zanemarivanje


Aktualno 9

• 8. KOLOVOZA 2018.

školskih i drugih obveza. Što su djeca mlađa to sadržaj igrica više utječe na njihovo ponašanje – dodaje dalje Klarić Ivančić, uz napomenu roditeljima kako pomoći. — Uvedite nove navike za kontrolirano i prihvatljivo korištenje modernih tehnologija. Osim toga iznimno je bitno preventivno djelovanje. To se može postići zajedničkim dogovorom oko pravila za korištenje interneta i educiranjem djece o negativnim posljedicama učestalog igranja video igrica kao i općenito izloženosti ekranima. Ako razgovor unutar obitelji ne dovede do promjena u ponašanju djeteta, roditelji se mogu obratiti za pomoć stručnjacima kako bi dobili podršku i pomoć za dijete koje izražava određene teškoće. Kod nas u Kabinetu Baseline je sve više male djece koji zbog prevelike izloženosti ekranima i novim tehnologijama kasne u jezično-govornom razvoju, općenito u komunikacijskim vještinama te imaju teškoće s održavanjem pažnje i koncentracije i teškoće u samoregulaciji – ističe dalje, uz napomenu kako snimke magnetne rezonance pokazuju da djeca koja puno vremena provode pred ekranima imaju manje bijele tvari u prednjem dijelu mozga što je povezano, između ostalog, s nižom verbalnom inteligencijom. U Kabinetu Baseline imali su, ističe Klarić Ivančić, upravo slučaj koji jasno pokazuje koliko daleko ovisnost može dosegnuti! — U svojoj praksi sam imala dječaka od 12 godina koji je bio gotovo na rubu anoreksije upravo zbog pretjeranog igranja video igrica. U terapijskom i obiteljskom okruženju bitno je djetetu pružiti podršku i razumijevanje ali i educirati i osnažiti roditelje u dosljednom postavljanju granica. Poticati dijete na bavljenje sportom i različitim umjetničkim aktivnostima. Što dijete doživljava više uspjeha, uzbuđenja i zadovoljstva u stvarnom životu, imat će manju potrebu kompenzirati sve navedeno kroz video igrice. Važno je da roditelji budu uključeni na način da se informiraju o vrstama igrica koje njihova djeca igraju, razgovaraju s djecom o tome i ograniče im vrijeme igranja i pristupa internetu – napominje.

Najteže je naći mjeru

Uz Klarić Ivančić, za komentar smo zamolili i Marka Giljaču, trenera u Judo Klubu ’ Ura nage’, koji s djecom redovito radi aktivne sportske kampove na kojima bude prisutno i nekoliko desetaka djece različitih uzrasta. Odustaju li djeca od sportskih kako bi se posvetili virtualnim aktivnostima? — U ovim slučajevima, kao i u svemu

ostalome u životu, zapravo je najteže naći mjeru. Tu veliku ulogu igraju roditelji. Inače, nisam protiv toga da djeca igraju igrice, jer to je isto dio zabave, pogotovo u ovo ljetno doba, no mislim da su roditelji ti koji bi trebali imati vrstu nadzora nad time te to ograničiti u neke razumne mjere. Onda se može stići sve – i igrice, i sport, i kupanje... – istaknuo nam je Giljača. Od kampa kojeg vodi djeca nisu odustajala, a to je sjajan oblik ‘alternativne aktivnosti’, dodao nam je. Dapače, neka su djeca upravo u sportskom kampu pronašla ‘alternativu virtualnom’, iako je prilagođen djeci mlađeg uzrasta, od 6 do 12 godina. — Najteže je pratiti i kontrolirati populaciju od 9 do 12 godina, odnosno najkritičniji je ulazak u pubertet, taj međuprostor u kojem roditelji prepuštaju djeci njihovo aktivno vrijeme – zaključuje Giljača.

Profesionalno igranje igara

Naš treći sugovornik, Maro Miličević, poznat pod nadimkom ‘sprEEEzy’, dubrovački je streamer koji od igranja igrica, odnosno streamanja, i – zarađuje. Po njemu, najveći problem leži u tome da se, usporedno s igricama, djeca ne posvećuju drugim aktivnostima. Koliko daleko, po njemu, seže ovisnost o video igricama i koliko ljudi zapravo griješe kada igranje video igara nazivaju ovisnost. — Pet sati igranja dnevno nije neka ovisnost u školskoj dobi. Od 2000. godine postoje pojmovi ovisnosti o videoigrama, a ni danas nije ništa lakše odrediti je. Teško je na stvari koje volimo raditi gledati kao ovisnost. Primjer za to je kada tinejdžer provodi sate i sate na nogometnom terenu vježbajući ili satima vježba i igra šah. Onda je to dijete ‘zagrizlo’, od toga želi karijeru... Kada u isti kontekst stavimo videoigre onda je to ‘ovisnost’ i ‘djeca pretjeruju’. Mislim da je veći problem od toga koliko djeca igraju zapravo

RAZVOJ DJETETA Pozitivni i negativni učinci igranja

Koliko igrice ovakvog tipa mogu utjecati na kognitivni razvoj djeteta i koje su najbolje alternative za prekomjerno konzumiranje virtualne stvarnosti? — Ne bih izdvajala jednu igricu, u ovom slučaju Fortnite, budući da nisu rađena stručna istraživanja pojedinačno za svaku igricu no neki generalni zaključci se ipak mogu izvući. Istraživanja utjecaja video igara nisu novost i traju sigurno već desetljeće. Unatoč mnogobrojnim pozitivnim učincima igranja – učenje jezika, razvijanje vještine logičkog zaključivanja, motoričkih i prostornih vještina, preciznosti, brzog razmišljanja i donošenja odluka, djeca uče kako odgovoriti na izazove, na frustracije, kako istražiti i ostvariti ciljeve, potom nauče raditi timski ukoliko igraju igre sa više igrača... – ipak moramo biti svjesni opasnosti pretjeranog igranja. Igranje nasilnih video igara može utjecati na povećanje agresivnih misli, agresivno ponašanje i osjećanje. Prekomjerno igranje video igara može dovesti do socijalne izolacije osobe. Tako osoba svakodnevno igrajući igre i po nekoliko sati na dan, odvaja manje vremena za druženje s obitelji i prijateljima, za čitanje, pisanje, sport i slične aktivnosti. Isto tako, prekomjerno igranje igara može dovesti do zanemarivanja obaveza, što školskih, što studentskih ili pak poslovnih. Dugotrajno igranje video igara može imati loše posljedice na zdravlje, dovesti do pretilosti i drugih zdravstvenih problema koji nastaju zbog čestog sjedenja za računalom – istaknula nam je Ivana Klarić Ivančić.

Mislim da su roditelji ti koji bi trebali imati vrstu nadzora te ograničiti igranje u neke razumne mjere. Onda se može stići sve – i igrice, i sport, i kupanje... – Marko Giljača iz JK ‘Ura Nage’

KOLIKO TREBA KONZUMIRATI IGRICE? Preporučene doze

Svjetska zdravstvena organizacija i Američka pedijatrijska akademija navode kako djeca do dvije godine starosti uopće ne bi trebala biti izložena tehnologiji (0 minuta!), djeca od 3 do 5 godina moraju imati ograničenje na jedan sat dnevno, a djeca od 6 do 18 godina maksimalno dva sata dnevno, istaknula nam je Ivana Klarić Ivančić, dodavši: ‘Djeca uče kroz stvarno iskustvo sa svojom okolinom. Potrebno im je da nešto osjete, da isprobaju, da osjete svoje tijelo u prostoru, da vide što mogu kroz pravi, živi kontakt s drugim živim osobama. To je osnovni preduvjet učenja. To ničim ne možemo zamijeniti i nadoknaditi.’

što se ne bave drugim stvarima, konkretno nemaju dovoljno fizičke aktivnosti. Ja osobno sada igram više nego ikada, ali to je moj posao kao streamera i od kojeg živim. Shvatio sam i sam nakon nekog vremena da moram više biti fizički aktivan, jer kada si tinejdžer ne osjećaš posljedice toga što sjediš po pet, šest sati za računalom – ističe Miličević, te dodaje kroz smijeh: ‘Shvaćam da je teško reći jednom tinejdžeru da mora ići trčati uru vremena jer je igrao videoigre predugo, tinejdžere nije briga!’ I on je također dao savjet roditeljima, sa svoje strane, kao profesionalnog igrača. — Informirajte se. Možda u nas nije popularno, ali profesionalno igranje videoigara je također karijera od koje se može lijepo živjeti i koja može ispuniti čovjeka kao i svaka druga. Kada se upoznaju bolje s materijom, vide potencijale koji u tome leže. Mislim da će im lakše biti donositi odluke za svoju djecu. Meni su, naravno, roditelji kao klincu branili da previše igram i razumijem ih jer bih i ja nekada pretjerivao, ali da nisam igrao koliko jesam ne bih nikada imao vještine koje imam sada i od kojih živim i zarađujem. Mislim da uz racionalno raspoređivanje vremena i brigu za zdravlje igranje video igara ne može biti loše, dapače netko možda pronađe sebe i životni poziv u tome – zaključuje Miličević.


10 Aktualno

Gradski info

8. KOLOVOZA 2018. •

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 6. 8. do 12. 8. 2018. Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 13. 8. do 19. 8. 2018. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

PREDLAŽE SE DA SE NITKO NE PREDLOŽI

Kazališno vijeće nema svog kandidata za ravnatelja, odluka na Gradskom vijeću? Na prvi natječaj stigla je samo jedna i to nepotpuna prijava, a drugi natječaj je umalo iznjedrio ravnateljicu

Nakon razmatranja prijava, Kazališno vijeće Kazališta Marina Držića jednoglasno je donijelo odluku te Gradskom vijeću Grada Dubrovnika poslalo prijedlog da se za ravnatelja/icu Kazališta Marina Držića ne predloži nijednog od prijavljenih kandidata

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža


Aktualno 11

• 8. KOLOVOZA 2018.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–20, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18 Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno

Ni iz trećeg pokušaja Kazalište Marina Držića ne bi trebalo dobiti novo vodstvo. Tako se zaključuje iz odluke Kazališnog vijeća koje Gradskom vijeću grada Dubrovnika neće predložiti ni Miu Begović ni Paola Tišljarića za ravnateljicu odnosno ravnatelja. No, u šturom priopćenju Kazališnog vijeća izostalo je objašnjenje, odnosno ne zna se iz kojih se razloga ne podržavaju kandidati. Je li riječ o ‘tehnikalijama’, odnosno neispunjenju traženih uvjeta iz natječaja ili pak Kazališno vijeće ima zamjerke na primjerice dostavljene programe, ostalo je nepoznato, a samim tim ne može se sa sigurnošću zaključiti ni kakav će potez sad povući Gradsko vijeće kojemu je ipak neki prijedlog poslan. A to je: ‘prijedlog da se za ravnatelja/ icu Kazališta Marina Držića ne predloži nijednog od prijavljenih kandidata’, što je dosad neviđena praksa jednog upravnog vijeća. Je li time ostavljena mogućnost da Gradsko vijeće, što ne bi bilo prvi put, donese odluku o ravnatelju/ici mimo odluke, u ovom slučaju Kazališnog vijeća? Jer, ako su oba kandidata zadovoljila propisane uvjete iz natječaja, vrlo je vjerojatno kako bi Gradsko vijeće moglo između njih ipak iznjedriti novog ravnatelja/icu. Ovdje vrijedi podsjetiti na slučaj Antuna Maračića iz 2012. godine koji je za novi mandat dobio podršku ne jednog već tri tijela – Stručnog i Upravnog vijeća Umjetničke galerije Dubrovnik te Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Ipak, Gradsko vijeće njihova je mišljenja ignoriralo te imenovalo tadašnju Maračićevu protukandidatkinju Vesnu Delić Gozze. To je tek jedan od primjera kada je Gradsko vijeće kod izbora ravnatelja postupilo suprotno od odluka tijela ustanove.

Ipak nije treća sreća?

Inače, treći natječaj za čelnu osobu KMD-a raspisan je 13. lipnja ove godine, a rok za podnošenje prijava istekao je 28. lipnja. U zakonskom roku za natječaj su poslali prijave dakle Mia Begović i Paolo Tišljarić, koji su se javili i na prethodni natječaj. Znakovito je kako se ovog puta nije javio nitko iz Dubrovnika. — Na sjednici Kazališnog vijeća Kazališta Marina Držića 5. srpnja članovi Kazališnog vijeća su nakon uvida u sadržaj priloženih prijava ustvrdili da je oboje kandidata priložilo potrebnu dokumentaciju. Na sjednici održanoj

Objašnjenje za ovakvu odluku Kazališnog vijeća zasad je izostalo

Tvrđava Imperijal na Srđu: 0-24 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika:

6. kolovoza, nakon razmatranja prijava, Kazališno vijeće Kazališta Marina Držića jednoglasno je donijelo odluku te Gradskom vijeću Grada Dubrovnika poslalo prijedlog da se za ravnatelja/ icu Kazališta Marina Držića ne predloži nijednog od prijavljenih kandidata – ističe se u priopćenju Kazališnog vijeća.

Od nepotpune prijave do povlačenja kandidature

Vratimo se na povijest bolesti izbora nasljednika još uvijek aktualnog ravnatelja Ante Vlahinića. Prvi natječaj raspisan je u siječnju ove godine, no morao se ponoviti jer jedina prijava, ona Nerme Kreso Kavain, nije bila potpuna. Na drugom, dakle ponovljenom natječaju, bilo je više kandidata. Uz Nermu Kreso Kavain prijave su podnijeli Mia Begović i Paolo Tišljarić, ali i novinarka Lidija Crnčević. Po

9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

isteku roka za prijavu, Kazališno vijeće je donijelo odluku te Gradskom vijeću za ravnateljicu predložilo Lidiju Crnčević. Prema tadašnjem obrazloženju vijeća, predloženi program Lidije Crnčević po mišljenju svih članova Kazališnog vijeća u potpunosti odgovara potrebama Kazališta Marina Držića. No, politika je i u ovom izboru umiješala svoje prste. Kada je prijedlog o imenovanju Lidije Crnčević za ravnateljicu Kazališta konačno došao na dnevni red Gradskog vijeća, ista je naprasno povučena navodno zbog opsežnog dnevnog reda te sjednice. Isticalo se tako kako aktualnom ravnatelju mandat ističe tek u studenome pa se ima vremena za donijeti ovu odluku. Ipak, dan kasnije, Lidija Crnčević sama povlači svoju kandidaturu. — Dozvoliti da se, na kraju legalne procedure i podrške koju sam dobila od Kazališnog vijeća i čelnih ljudi Grada, netko s nekim dogovara i pregovara, pegla nekakve disonantne tonove te trguje i lopta se s mojim imenom unutar stranačkih i svih ostalih krugova i stega, za mene je neprihvatljivo, jer bi to bio ljudski, moralni, a i profesionalni poraz čitavog mog dosadašnjeg rada – napisala je tada, između ostaloga, Lidija Crnčević. I tada se raspisao treći natječaj, a ishod je poznat. Iz krugova bliskih Kazalištu čuju se razmišljanja kako bi u ovoj situaciji bilo najbolje trenutno ne raspisivati četvrti natječaj već kad za to dođe vrijeme imenovati vršitelja dužnosti, koji bi na toj funkciji mogao biti maksimalno godinu dana, a kao najboljeg kandidata za to neki spominju današnjeg predsjednika Kazališnog vijeća Marina Gozzu. No, pitanje je što će se dogoditi na sjednici Gradskog vijeća kada točka o neizboru Begović i Tišljarića dođe na dnevni red jer je takav prijedlog upućen. Hoće li vijećnici samo potvrditi odluku o neizboru ili će se ipak odlučiti za jednog od dva kandidata? Odluka je dakle opet na politici, na gradskim (vladajućim) vijećnicima, a srećom pa još ima vremena do studenog, kad aktualnom ravnatelju Anti Vlahiniću ističe mandat. Kad smo već o ‘natječajnim sagama’ i trećim srećama, spomenimo i to kako je nakon trećeg natječaja Državni arhiv u Dubrovniku napokon dobio ravnateljicu. Riječ je, doznajemo, o Nikolini Pozniak, koja je na trećem natječaju bila kandidatkinja za ravnateljicu uz bivšeg ravnatelja Iva Oreškovića.


12 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. • JEDINSTVENA PRIČA Priznata dubrovačka pijanistica Ivana Jelača, autorica je i izvođačica po prvi put zapisanog tona fortepijana iz 18. stoljeća koji se čuva u Dubrovniku. Na njemu će zasvirati 12. kolovoza u Dvoru.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

NAJAVLJUJE DIREKTOR ĐURO LONZA

Ugovori za grobna mjesta na Dupcu sredinom 2019. Treba istaknuti kako su u cijenu uključene kamene igle i kamena ploča te kompletna infrastruktura, dok nadgrobni spomenik nije u cijeni. Kad bi se svi troškovi vezani uz izgradnju groblja kao što su zemljište, projekti i gradnja prebacili na cijenu grobnog mjesta, tada bi cijena bila od 170 do 200 tisuća kuna – Đuro Lonza Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Izgradnja grobnica će se financirati iz sredstava prikupljenih od građana, stoga očekujem sredinom 2019. godine provođenje upravnog postupka u kojem bi se donijela Rješenja o dodjeli grobnih mjesta u kojima će biti definirano dodijeljeno grobno mjesto i iznos koji je potrebno uplatiti – najavio je direktor Groblja Dubac Đuro Lonza. To znači kako će se tada krenuti s potpisivanjem ugovora. Istaknuo je kako će uplate biti jednokratne, a prethodno


Aktualno 13

• 8. KOLOVOZA 2018. OVISNOST ILI DOBRA ZABAVA Val ‘Fortnitea’ i drugih uživo igrica zahvatio je i Dubrovnik. Saznali smo što može roditelj napraviti ako primijeti simptome ovisnosti o video-igricama kod djeteta.

OTVARANJE JE NA DALEKOM ŠTAPU, ALI... Pašalićeva marina neće se otvoriti tako skoro, ponajprije zbog nemogućnosti dobivanja uporabne dozvole. No, na službenoj je stranici Marine Frapa objavljena cijena godišnjeg veza.

će obaviti razgovore s poslovnim bankama kako bi građanima osigurali povoljnije uvjete kreditiranja.

Bilo je prijepora, ali sad je sve dobro

Trenutno se na groblju obavljaju radovi na nastavku izgradnje potpornih zidova unutar obuhvata groblja te završavaju ugovoreni radovi na južnom potpornom zidu. Naime, tijekom izvođenja radova na zidovima unutar obuhvata groblja naišli su na nepredviđene situacije te su morali raditi izmjene glavnog projekta. — Iz tog razloga smo sporazumno raskinuli ugovor s tadašnjim izvođačem radova, izvršili izmjene glavnog projekta, proveli novi postupak javne nabave te odabrali novog izvođača koji je prije dvadesetak dana nastavio s radovima – ističe Lonza. Završetak izgradnje svih zidova očekuje se do proljeća 2019. godine. — Ti nas radovi ni u kojem slučaju neće kočiti na početku izgradnje prve etape predviđene Detaljnim planom uređenja Groblje – kaže nam direktor Groblja Dubac. Zanimalo nas je i kakva je trenutna suradnja Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka na projektu. Direktor Lonza govori kako je suradnja ‘odlična i uvijek je bila takva’, osim situacije iz prošle godine kada je nakon promjene u upravljanju Gradom došlo do malih napetosti, a sve zbog krivih i nepotpunih informacija koje su nakon nekoliko sastanaka razjasnili. — Nakon što su izneseni svi problemi s kojima smo se suočili na projektu izgradnje te način njihova rješavanja, nastavljena je izgradnja i danas više nemamo nikakvih prijepora oko samog projekta – rekao je. Podsjetimo, gradonačelnik Mato Franković je u lipnju prošle godine na sjednici Gradskog vijeća izjavio kako su zaustavljene sve isplate prema projektu Groblja Dubac. Prema tvrdnjama gradonačelnika, glavni razlog je bio što ‘nema sve odgovore na postavljena pitanja’, a koja su se odnosila upravo na izmjene projekta. Franković je smatrao kako se Grad Dubrovnik ne poštuje kao većinskog financijera projekta Groblja Dubac.

Daljnji koraci

— Nakon što smo prije dva mjeseca na Općinskom Vijeću Župe dubrovačke usvojili izmjene DPU-a Groblje, a u koje

smo ubacili sve ono što smo morali promijeniti kroz izgradnju potpornih zidova te nakon izgradnje pristupne ceste do groblja, stvorili su se uvjeti za početak ishođenja svih akata za gradnju groblja. Tako smo prije desetak dana predali zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za obuhvat čitavog groblja te se nadamo istu ishoditi u rujnu – govori nam Lonza. Nakon dobivanja lokacijske dozvole, krenut će se sa zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole za prvu etapu predviđenu DPU-om. Riječ je o nastavku izgradnje pristupne ceste unutar obuhvata groblja, s dva velika parkirališta i trafostanicom. — Nakon toga idemo sa zahtjevom za građevinsku dozvolu za drugu etapu, a to su svi prateći objekti na groblju i potrebni broj grobnica – ističe Lonza. Zahtjev za ishođenje građevinske dozvole kojom bi započeli radovi na izgradnji druge etape Lonza očekuje na proljeće 2019. godine. Inače, prema zakonu, ne smiju ugovarati građevinske radove bez osiguranja sredstava u proračunu.

Šest vrsta grobnica

— Dosad smo zaprimili 1832 zahtjeva za grobno mjesto. Prema anketama i

1832

zahtjeva zaprimljeno je za grobna mjesta

Prije desetak dana predali smo zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za obuhvat čitavog groblja te se nadamo istu ishoditi u rujnu – Đuro Lonza

zahtjevima koje smo do sada primali, a i prema projektnoj dokumentaciji, predviđeno je šest vrsta grobnica koje ovise o veličini grobnog mjesta, te imaju li police, jednostrano ili obostrano, ili ih nemaju nikako. Postoji također i određeni broj niša za urne – kako ističe Lonza. A hoće li se cijene mijenjati? Naime, prema saznanjima koje posjeduje, za sada se neće mijenjati cijene koje su već ranije istaknute u anketama, odnosno zahtjevima, ali će to ovisiti o odlukama gradskog i općinskog Vijeća. — Cijene grobnog mjesta bit će između 54 tisuće do 84 tisuće kuna, ovisno o tipu grobnice. Treba istaknuti kako su u cijenu uključene kamene igle i kamena ploča te kompletna infrastruktura naravno, dok nadgrobni spomenik nije u cijeni. Kad bi se svi troškovi vezani uz izgradnju groblja kao što su zemljište, projekti i gradnja prebacili na cijenu grobnog mjesta, tada bi cijena bila od 170 do 200 tisuća kuna – govori nam Lonza koji dodaje kako tako ‘značajan teret izgradnje groblja otpada na Grad i Općinu’. Ukoliko ne bude nekih velikih nepredviđenih situacija, Lonza smatra kako je realno Groblje Dubac staviti građanima na raspolaganje do kraja 2021. godine.


14 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. •

Treba li Grad Dubrovnik kupiti javnu garažu? PITALI SMO EKONOMSKOG STRUČNJAKA I GRADSKE VIJEĆNIKE

Grad Dubrovnik i svi mi porezni obveznici moramo se donekle žrtvovati kako bismo došli u vlasništvo za grad iznimno vrijednog objekta. Grad će jedno vrijeme biti nešto financijski opterećeniji, ali ovo je jako važno – Bajro Sarić Pišu Baldo Marunčić / Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Javna garaža na Ilijinoj glavici je objekt od javnog značaja i bez obzira na cijenu Grad Dubrovnik bi je trebao kupiti. To s čisto ekonomskog stajališta nije potpuno isplativo, ali ako se uzme razuman kredit, na primjer kod HBORa, onda je održivo. Po nekim mojim izračunima, taj bi objekt, ako bi se s njim pravilno upravljalo, čak mogao sam sebe isplatiti – odgovara ekonomski stručnjak Bajro Sarić na pitanje DuLista isplati li se po pravu prvokupa kupiti javna garaža, po cijeni od najmanje 108 milijuna kuna, ili propustiti to

pravo te čekati dvadeset godina, odnosno do 2038. godine, dok Grad Dubrovnik, prema ugovornoj klauzuli iz 2005. godine, ne postane vlasnik garaže. Gradonačelnik Mato Franković svjestan je činjenice kako je lakše upravljati parkingom kad bi garaža bila u gradskom vlasništvu, no ističe kako se ‘neće zalijetati’ po pitanju kupnje. — Čekat ćemo naše pravo prvokupa i kada vidimo izlicitiranu cijenu napravit ćemo cijelu kalkulaciju, studiju isplativosti kupnje. Ono što je sigurno je kako bez kalkulacije svih parametara

i konsenzusa političkih opcija u Vijeću, nećemo ići u kupnju – naglasio je gradonačelnik u izjavi za DuList netom nakon odredbe Općinskog suda u Dubrovniku o prodaji Javne garaže prvom usmenom javnom dražbom. Cijena od 108 milijuna kuna je visoka, realna bi bila oko 70 milijuna kuna, kako kaže, no ne bježi od činjenice kako ‘tržište diktira cijenu’. — Za 100 milijuna kuna u gradu se mogu izgraditi dvije garaže, a mi bi ovu na Ilijinoj glavici dobili na dvadeset godina. Nakon tog vremena garaža se vraća Gradu – rekao je Franković. U ožujku ove godine na sjednici Gradskog vijeća istaknuo je kako je od samog početka svoga mandata, zajedno s vijećnicima iz prošlog i sadašnjeg saziva, pokazao interes za kupnju garaže oko koje su se vodile brojne ‘zavrzlame’. No tada su odjeknule njegove riječi: ‘Privredna Banka Zagreb nas je prevarila’. Naime, banka je prodala jedan dio svojih potraživanja, među kojima je i Garaža, norveškom fondu B2. — Iako sam ja kao gradonačelnik, već u prvih desetak dana mandata, razgovarao s odgovornim osobama PBZ-a, s članovima uprave i s bivšim predsjednikom uprave, i imao jasna obećanja da će garaža prvo biti ponuđena Gradu. Nažalost deset dana iza toga, u drugom razgovoru, rekli su da su Talijani odlučili to prodati fondu – rekao je tada Franković.

Ne smije prijeći u privatne ruke

Bajro Sarić, za razliku od gradonačelnika, ističe kako se kod ovakvih objekata od javnog značaja nikad ne treba


Aktualno 15

• 8. KOLOVOZA 2018.

gledati čista financijska kalkulacija kao što se gleda kod privatnih tvrtki. — Grad Dubrovnik i svi mi porezni obveznici moramo se donekle žrtvovati kako bismo došli u vlasništvo za grad iznimno vrijednog objekta. Grad će jedno vrijeme biti nešto financijski opterećeniji, ali ovo je jako važno. Postoje povoljni krediti. Nikako ta garaža ne smije prijeći u privatne ruke – smatra Sarić, koji procjenjuje kako cijena garaže u postupku ne bi trebala rasti. — Ja jesam ekonomist, ali u nekim slučajevima kao što je ovaj, koji se tiče javnog sektora, ne smije se gledati s čistog profitabilnog stajališta. Tu nema nikakve dvojbe. Nema tu čekanja dvadeset godina dok nam se vrati. Grad treba upravljati svojim resursima po svojoj politici, kako Grad misli da je najbolje. A ne da bude u rukama privatnika, koji bi mogao nešto zezati – ponovio je Sarić, ali i istaknuo jedan jako bitan segment mogućeg procesa kupnje, a to je ono što slijedi poslije. — Jako je bitno znati na odgovarajući način upravljati javnom garažom. Kako ne bi zaposleni bili neki uhljebi ili višak zaposlenika, već Grad treba formirati tim ljudi koji će njom znati upravljati kao vrijednim resursom kako bi nam bila isplativa, na dugi rok – ocijenio je Sarić, a o ideji da garažom sutra upravlja Sanitat rekao je: — To je drugo pitanje. Zapravo, treba se pitati treba li Sanitat ostaviti u okvirima posla koji su imali davno prije, a to je upravljanje placama, deratizacija i slično. Problem parkiranja i javne garaže treba riješiti drukčije, možda i kroz novu tvrtku ili čak pogon u gradskom vlasništvu, kako bi se izbjeglo plaćanje PDV-a – objasnio je Sarić.

Vrijedi li garaža toliko novaca?

Gradski vijećnici u većini su složni kako vlasnikom javne garaže treba postati Grad Dubrovnik. Pri ovom mišljenju od samog početka čvrsto stoji MOST-ov vijećnik Maro Kristić, kao i njegova stranačka kolegica Dolores Lujić. Kako ističe, njemu, kao i drugim vijećnicima dosta toga ostaje kao – nepoznanica. Smatra kako je cijela priča oko garaže ušla u fazu kada su ‘troškovi, i sama cijena, poprilično visoki’. — Cijena se kretala oko nekih 70 milijuna, a već sada je na 110 milijuna. Treba biti vrlo pažljiv i provjeriti je li ostalo određenih problema za koje mi ne znamo. Grad je od početka zapravo trebao voditi glavnu igru i ‘zadržati konce’ u svojim rukama. Kako se to dogodilo, o tome bi trebale neke druge institucije voditi brigu i istraživati – istaknuo je Kristić.

Kao i većina vijećnika, smatra kako je potrebno organizirati tematsku sjednicu Gradskog vijeća na kojoj bi se potpuno ‘otvorile sve karte’, a nakon čega bi se donijela zajednička odluka. — Zaključci se ne smiju donositi u zatvorenim krugovima – zaključio je Kristić. Ivan Jelčić, vijećnik DDS-a također smatra bitnim organizirati tematsku sjednicu na kojoj će službe pripremiti detaljnu analizu, a sve u svrhu boljeg upoznavanja s informacijama. Grad Dubrovnik bi trebao raspolagati javnom garažom, ali ne ‘pod svaku cijenu’. — U ovom trenutku ne mogu ocijeniti je li 100 ili 150 milijuna kuna realna cijena. No smatram kako ne treba ‘bacati’ novce, ako to nije isplativo – rekao je Jelčić. DUSTRA-in vijećnik Željko Raguž smatra kako je dobro što Grad Dubrovnik ima pravo prvokupa, no to ne znači kako ga mora iskoristiti ako cijena bude ‘išla u nebo’. — Prije same odluke o kupnji garaže, potrebno je vidjeti koja će biti najveća licitirana cijena. Ako cijena bude astronomska, onda sigurno treba dobro razmisliti isplati li se to, samo kako bismo ju imali u svom vlasništvu. Ako pak cijena bude razumna, onda sam za to da Grad Dubrovnik bude vlasnik. Dakle, realna vrijednost je jedna, no ako budemo trebali platiti tri puta više, moramo se svi zajedno zapitati jesmo li za takvo nešto ili ne – ističe Raguž. Za HNS-ovog je vijećnika Miha Obradovića riječ o važnom projektu te kako bi Grad Dubrovnik trebao reagirati, također ističući, ‘ne po bilo kojoj cijeni’. — Ova cijena koja se spominje, mislim kako je donekle riječ o dobroj cijeni. Ali ne govorimo o sto kuna zbog čega je potrebno uključiti određene stručnjake. Pitanje je vrijedi li davati tolike novce za garažu koja će ponovno pripasti gradu za dvadeset godina – rekao je Obradović koji dodaje kako je potrebno uključiti Sanitat kojemu će ‘danas, sutra pripasti na upravljanje’, ali i ostale gradske tvrtke koje bi također mogle pomoći po pitanju kupnje.

Bolje je izgraditi nove garažne prostore

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica smatra kako je potrebno sagledati sve novonastale činjenice koje se tiču pokušaja ovršnog postupka i pravo prvokupa, i nakon toga donijeti odluku. — Osobno nisam sklon zaduživanju Grada od preko 100 milijuna kuna jer je garaža opet u gradu i opet će biti garaža. Puno je bolje izgraditi nove

Ja jesam ekonomist, ali u nekim slučajevima kao što je ovaj, koji se tiče javnog sektora, ne smije se gledati s čistog profitabilnog stajališta – Bajro Sarić

garažne prostore. Naravno, pričekat ćemo prijedlog gradonačelnika i ukoliko se ukaže potreba, raspravit ćemo o tome na Gradskom vijeću – ističe Potrebica. O novim parkirnim prostorima govori i SDP-ov vijećnik Jadran Barač, a za kojega kupnja javne garaže od strane Grada Dubrovnika ‘nema smisla’. — Poanta je da Grad Dubrovnik treba širiti kapacitete parkinga, a ne otkupljivati postojeće nekretnine koje nude usluge parkinga. Bilo bi vrlo korisnije kada bi Grad uložio novce u gradnju novog parkinga, primjerice na platou ispod žičare. Za 100 milijuna može se napraviti potpuno nova garaža. Raspolaže se ogromnim javnim novcem – govori Barač. Jedan je od vijećnika, a koji je to obznanio i priopćenjem medijima, koji smatra kako je potrebno sazvati sjednicu Gradskog vijeća u slučaju moguće kupnje garaže kako bi se upoznali sa svim aspektima kupnje, postojećim dugovima, ugovornim stavkama… No, postavio je još jedno pitanje. — Ako kupimo garažu, hoće li Grad spustiti cijene, što će građani od toga dobiti? Građani vjerojatno neće dobiti ništa kupnjom, ali će ‘nestati’ 110 milijuna kuna – zaključio je Barač.

Zasad zainteresirana austrijska tvrtka

Pričekat ćemo prijedlog gradonačelnika i ukoliko se ukaže potreba, raspravit ćemo o tome na Gradskom vijeću – Marko Potrebica

Podsjetimo, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Travel Boutique Croatia d.o.o. protiv ovršenika Garaža ulaganja d.o.o. ročište za dražbu nekretnine održat će se već ovu jesen, 11. rujna u 10 sati u zgradi suda. Uz Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija i Republika Hrvatska imaju pravo prvokupa po uvjetima ponude u postupku koja je najpovoljnija za vlasnika kulturnog dobra, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na nekretninama. Vrijednost nekretnine, ističe se u Zaključku, može se konačno utvrditi na ročištu za dražbu, a ona trenutno iznosi 161.830.000 kuna. Garaža se ne može prodati ispod dvije trećine ove utvrđene vrijednosti, odnosno 107.886.666,67 kuna, a ukoliko želite sudjelovati u javnoj dražbi kao kupac, ističe se u Zaključku, možete samo ako ste najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu dali osiguranje. Ono iznosi 1/10 utvrđene vrijednosti nekretnine i dokaz o uplati. Za sada je samo poznato kako je jedna austrijska tvrtka iskazala interes za kupnju dubrovačke garaže, no treba pričekati 11. rujna kada bi se sa sigurnošću trebalo znati tko je spreman dati 108 milijuna kuna za dvadesetogodišnje vlasništvo nad garažom na Ilijinoj glavici.


16 Aktualno

Kratke PREGLED ZBIVANJA

8. KOLOVOZA 2018. • BESPOVRATNA SREDSTVA Odobreno je 1,1 milijun kuna bespovratnih sredstava za edukaciju javnosti o gospodarenju otpadom u našem gradu. Prihvaćen je prijedlog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o dodjeli

bespovratnih sredstva u iznosu od 1 178 933 kune za projektni prijedlog R’eDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika’.

S RAVNATELJICOM VARINOM JURICA TURK, O PRVIH DESET GODINA NA SRĐU

Od Muzeja ‘na vrhu brda’ do 80 tisuća posjetitelja godišnje Žalosti nas što je Muzej postao na neki način talac projekta golfa na Srđu, jer ako bih se kolokvijalno izrazila – ispada da tvrđava nije ničija, nije gradska jer je dana u koncesiju tvrtki Razvoj golf, nije ‘golferska’ jer koncesija nije počela ‘teći’, a nije ni od Muzeja jer je muzeju dodijeljeno samo tristotinjak kvadratnih metara za ‘život’. Uopće stručno i ljudski ne možemo zamisliti daljnji rad Muzeja na više od pola manje prostora nego što sada Muzej koristi, a vrijeme u međuvremenu neumoljivo prolazi Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža/Baldo Marunčić

Deset godina je prošlo od otvorenja izložbe ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.’ u neobnovljenoj tvrđavi Imperijal, koja je postavljena 5. kolovoza 2008. na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, uz velike i otegotne okolnosti, ali s našom vjerom u bolju budućnost. Dobro se sjećam kako su nam govorili da projekt osnivanja Muzeja Domovinskog rata na Srđu nema smisla ni potencijala te kako ne treba ulagati u tu tvrđavu, u tu ‘rupu bez dna’. Nasuprot navedenim mišljenjima bili smo, kao povjesničari, uvjereni da će Domovinski rat kao najvažnija i najsvjetlija ‘točka’ naše novije hrvatske povijesti, nakon što prestane biti politiziran, ostati temelj stvaranja samostalne i

neovisne Republike Hrvatske i kao takav biti nezaobilazan događaj u suvremenoj povijesti naše države. Jednako tako govorili su nam da Muzej ‘na vrh brda’ bez pristupnih cesta, u raspadnutoj tvrđavi bez vode, struje, sanitarnog čvora, prozora i krova te tada u javnosti još nepoznate tvrtke Razvoj golf i nepostojeće Žičare Dubrovnik, nema nikakvog smisla ni prosperiteta. Nasuprot i ovakvim uvjeravanjima vjerovali smo da Muzej u tvrđavi Imperijal, simbolu obrane Grada i jednom od simbola obrane Hrvatske ima najviše smisla, jer Muzej koji je ‘in situ’ smješten ima vrijednost koja je neosporna i koja je jedna od najcjenjenijih osobina nekog muzeja – zapisala nam je Varina Jurica Turk, prva ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik. S njom smo razgovarali o samom Muzeju, o ideji, ali i budućim projektima, suradnjama... Kao i onom osjećaju da su – na


Aktualno 17

• 8. KOLOVOZA 2018. GDJE NA KUPANJE? Od 118 plaža, na njih 110 more je ocijenjeno izvrsnom kakvoćom. More na plažama Mlini, Srebreno i Kupari u Župi dubrovačkoj, plaži Štikovica u Dubrovniku, plaži VK Cavtat u Konavlima i plaži Sreser u Janjini

na Pelješcu bilo je dobre kakvoće, dok je more na plaži Hotela Epidaurus u Cavtatu te u Uvali Janska u Dubrovačkom primorju ocijenjeno zadovoljavajućom ocjenom.

dobrom putu.

Opravdali vjerovanja u bolju budućnost

— Ovakva naša razmišljanja i uvjerenja potvrdili su i rezultati našeg rada u proteklom desetljeću, u kojem smo uspjeli da tvrđava Imperijal bude prepoznata kao Muzej Domovinskog rata i da izložbu ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.’ godišnje posjeti više od 80 tisuća posjetitelja, od kojih je skoro 90 posto individualnih, i koji nesumnjivo potvrđuju velik interes javnosti za tematiku Domovinskog rata i povijest Grada. Uz vrijeme utrošeno na održavanje stalne izložbe ‘na vrh brda’ trudili smo se i dalje prikupljati građu te je kroz 26 autorskih izložbi obrađivati i prezentirati javnosti što je bilo više nego zahtjevno s obzirom da se u prosjeku radi skoro o tri tematska postava godišnje uz redovan rad – istaknula nam je dalje Jurica Turk, dodavši kako je stručni posao ‘rezultirao konačno nakon punog jednog desetljeća, od dodjeljivanja prostora u tvrđavi Imperijal Muzeju od strane Grada Dubrovnika (2007.), i osnivanjem Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik koji je otpočeo s radom početkom 2017.’, te su tako, napomenut će, dobili ‘novi start’. — Nadam se da smo svojim radom, a i zaradom opravdali svoja vjerovanja, kako sam na početku rekla, u bolju budućnost – reći će dalje. Zamolili smo ju i presjek situacije od osnivanja Muzeja kao samostalne ustanove. — Protekle smo godine kao novoosnovana samostalna ustanova u kulturi realizirali četiri izložbe i šestomjesečno gostovanje u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu te privredili skoro 1.800,000 kuna u Gradski proračun, a ukupni primici od Grada bili su nešto manje od 1.200,000 kuna. Iznimno smo ponosni kako ‘mali’ Muzej, zaradom od svoje osnovne djelatnosti, može na sreću ne opterećivati gradski proračun nego ga još i povećati, ali jednako tako nas žalosti što Muzej svoju zaradu ne može utrošiti u unapređenje svoje djelatnosti i poboljšanje stanja u tvrđavi Imperijal. Ovaj desetogodišnji ‘status quo’ stanja tvrđave vjerujem kako frustrira ne samo nas djelatnike muzeja nego i građane i branitelje koji su nesebično i otvorena srca darivali građu za Muzej, također s vjerom u bolju budućnost – istaknula je dalje za DuList Jurica Turk. Budućnost

Dobro se sjećam kako su nam govorili da projekt osnivanja Muzeja Domovinskog rata na Srđu nema smisla ni potencijala te kako ne treba ulagati u tu tvrđavu, u tu ‘rupu bez dna’ Muzeja suovisna je s tvrđavom samom.

Talac ‘golfa’

— Žalosti nas što je Muzej postao na neki način talac projekta golfa na Srđu jer ako bih se kolokvijalno izrazila – ispada da tvrđava nije ničija, nije gradska jer je dana u koncesiju tvrtki Razvoj golf, nije ‘golferska’ jer koncesija nije počela ‘teći’, a nije ni od Muzeja jer je muzeju dodijeljeno samo tristotinjak kvadratnih metara za ‘život’. Uopće stručno i ljudski ne možemo zamisliti daljnji rad Muzeja na više od pola manje prostora nego što sada Muzej koristi, a vrijeme u međuvremenu neumoljivo prolazi. Razmišljati o tome što se sve moglo napraviti da je tvrđava u proteklom vremenu obnovljena, da je Muzej osnovan pred deset godina, da postoji na Srđu infrastruktura i slično, jednako je kao da razmišljamo da je Kleopatra imala drugi nos možda se Marko Antonije ne bi zaljubio i možda bi povijest bila drugačija… – istaknula nam je Jurica Turk, dodavši da je uvjerenja kako ‘treba razmišljati o daljnjem radu i o suradnji s Gradom Dubrovnikom u zajedničkom nastojanju i rješavanju egzistencijalnih problema Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i u konačnici rješavanja ‘problema’ tvrđave Imperijal i to s nadom kako navedeno neće trajati jedno cijelo novo desetljeće.’ Na pitanje možemo li govoriti, s

Nadamo se kako će se Muzej u dogledno vrijeme ‘ekipirati’ sa novim pomoćnim i stručnim djelatnicima koji bi svi sinergijom obradili građu s kojom u konačnici jednog dana treba rezultirati stalni postav Muzeja

Desetogodišnji ‘status quo’ stanja tvrđave vjerujem kako frustrira ne samo nas djelatnike muzeja nego i građane i branitelje koji su nesebično i otvorena srca darivali građu za Muzej, također s vjerom u bolju budućnost

obzirom na ideje novih projekata i slično, o prostorima za kustose ili neka druga radna mjesta u Muzeju, Jurica Turk istaknut će kako se svakako nada novim djelatnicima. — U međuvremenu nastavljamo raditi na našim projektima koje smo započeli, i koji iziskuju daljnji veliki angažman nas djelatnika kao što je na primjer projekt Hrvatska ratna fotografija pokrenut još 2012. godine, te na obradi i invertiranju prikupljene građe za Zbirke Muzeja, koje prema novom Zakonu o muzejima trebaju sve biti popisane i registrirane do kraja 2020. godine. Bilo bi pretenciozno misliti kako samo dvoje stručnih ljudi može obaviti taj obiman posao i nadamo se kako će se Muzej u dogledno vrijeme ‘ekipirati’ sa novim pomoćnim i stručnim djelatnicima koji bi svi sinergijom obradili građu s kojom u konačnici jednog dana treba rezultirati stalni postav Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal na Srđu. Jednako tako, u skladu s mojim četverogodišnjim planom i programom rada Muzeja, usvojenim od strane Gradskog vijeća grada Dubrovnika, naš rad u idućem razdoblju bazirat će se najvećim dijelom na klasifikaciji i inventarizaciji muzejskih predmeta te muzejskim izdanjima i održavanju stalne izložbe, a manje na izlaganju povremenih tematskih izložbi u neprimjerenim uvjetima, naravno uz nikad poljuljanu vjeru u bolju budućnost. Nada umire zadnja, a kako je cijelo vrijeme od Domovinskog rata ispunjeno ‘borbom za opstanak’ jasno je da ‘nema predaje’ – zaključuje naša sugovornica Jurica Turk.


18 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. •

Mladi u našem gradu teško ‘izbiju na površinu’ MATKO ĐEVOIĆ, NASTAVNIK HRVATSKOG JEZIKA, ETNOLOG I KULTURNI ANTROPOLOG

Nikad neću zaboraviti razgovor s jednom gospođom koja je već bila u poodmakloj životnoj dobi. Bio sam prva osoba kojoj je ispričala svoj životni put. S 15 je godina pobjegla s Bleiburga u Italiju gdje je upoznala svoga muža, a s kojim je život provela u Limi. Plakala je… S njome sam morao proći cijelu tu katarzu Razgovarala Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža / Matko Đevoić privatna arhiva

Nisam ni dana gubio u Londonu. Ta životna ispunjenost na dnevnoj razini izrazito mi nedostaje

Matko Đevoić, po struci nastavnik hrvatskog jezika, etnolog i kulturni antropolog, obožava putovati, stalno je u pokretu i voli biti okružen ljudima. Takvim opisuje i zamišlja svoj budući posao, za kojim je još u potrazi. S ovim dvedesetšestogodišnjim Dubrovčaninom popričali smo o njegovom ‘diplomskom’ putu u Peru, studiranju u Londonu, ali i o budućnosti u Dubrovniku. Vaš je znanstveni članak uvršten u četvrti Zbornik Dubrovačkih muzeja. U svom ste radu dubrovačkog latinista Đura Ferića prvi put uvrstili u povjesnicu hrvatske etnološke misli. Kako i zbog čega se u Vama pojavio interes upravo za Ferića i njegov putopis ‘Perijegeza’? Za Ferićevu Perijegezu pokazao sam zanimanje na drugoj godini fakulteta. Koliko sam puta dosad ponovio kako ‘tom čovjeku moram upaliti svijeću’. Pohađao sam obvezni kolegij ‘Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća’ te sam trebao pronaći književnika čiji ću književni rad obraditi u seminarskom radu. Budući da sam iz Dubrovnika, moja profesorica mi je predložila da se ‘uhvatim’ Đura Ferića i njegove Perijegeze jer je slabo poznat i malo istraživan. Problem je bio što je Ferić latinist i njegova građa je na latinskom jeziku. Sreća je bila što je hrvatski filolog Ivan Kasumović napravio sažetak Perijegeze po kojoj sam pisao rad, a neke sam originalne dijelove prevodio u čemu su mi pomogli

moji prijatelji latinisti. Ferić je za mene otkriće. Riječ je o čovjeku koji je živio u 18. i 19. stoljeću, doživio je pad Dubrovačke Republike. Bio je žestoki vizionar, predosjećao je romantizam u književnosti i aktivno se služio tada marginalnim jezikom – engleskim. Zašto nije istraživan, odnosno zašto je ostao ‘u sjeni’? Njegov najveći uteg bio je taj što je bio latinist pa je njegova prebogata književna baština do danas slabo obrađivana i čitana. Perijegeza je njegovo najpoznatije djelo. To je putopis u kojem je opisivao običaje, geografska obilježja, nošnje od Konavala do Pelješca, arheološke spomenike… Također je opisivao svadbu u Slanom, svilarstvo u Konavlima, ali i u Primorju, što je za mene do čitanja Perijegeze bio nepoznat podatak, potom ribolovne prakse na Pelješcu, karakteristike Mljećana, a Konavosko je polje opisao kao ćilim nevjerojatnih boja. Bilo bi zanimljivo pročitati kako bi ga danas opisao. Bio je izrazito dobar poznavatelj latinskoga jezika, lak na peru, izrazito kritičan. Zbog toga nije bio baš omiljen, znao je ‘oplesti’ po svima. Ako bi neki latinist sad preveo Perijegezu, to bi bila riznica informacija s početka 19. stoljeća. Ja sam zapravo ‘zagrebao’ po vrhu, odnosno po sažetom prijevodu Kasumovića i odabranim dijelovima iz originala, Perijegeze. Ferića sam, u svom seminarskom radu koji je naposljetku prerastao

u znanstveni članak, a koji je objavljen u zborniku Dubrovačkih muzeja, smjestio u kontekst povijesti hrvatske etnološke misli. Izlučio sam i prokomentirao etnografsku građu iz Kasumovićeva prijevoda te na kraju Ferićevo djelo smjestio u kontekst mediteranskih studija. Mentorica je rad predložila za godišnju nagradu Fakulteta koju sam i primio na svečanoj sjednici Fakulteta 2013. godine. No, Ferić me pratio i dalje. Na koji način? Tijekom studiranja u Londonu svojoj sam profesorici Wendy Bracewell spomenuo Ferića. Začudila se jer je taman završila rad o njemu. Ona se aktivno bavi proučavanjem povijesti jugoistočne Europe i u jednom je trenutku prepoznala Ferića kao izraziti istraživački potencijal. Meni je bilo čudno kako netko u Londonu Ferića smatra vrlo važnom osobom, dok je u hrvatskoj znanosti smješten na margine književnih preglednika. Spomenuli ste kako se studirali u Londonu. Kakvo je za Vas to bilo iskustvo? Kao student kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, zadnji semestar preddiplomskog studija proveo sam u Londonu na razmjeni na UCL (University College London) na studiju srpskog/hrvatskog i istočnoeuropskih studija. Moram istaknuti kako sam tamo pošao s velikim strahom koji je bio vezan uz činjenicu kako je to sveučilište tada bilo među prvih deset na svijetu prema rang ljestvicama sveučilišta. Imao sam izrazito nisko samopouzdanje. No, mene je šestomjesečno iskustvo boravka na razmjeni obogatilo na milijun načina. Svakome, tko ima priliku, preporučam da ode na razmjenu.


• 8. KOLOVOZA 2018.

Glavni razlog bio je što tamo ne postoji učenje napamet, što je kod nas izrazito prisutno. Na UCL-u smo svaki tjedan dobivali novu literaturu o kojoj smo trebali kritički promišljati. Na seminarima su se stalno odvijale rasprave. Svi mi studenti koji smo došli s ‘istoka’ Europe bili smo puni faktografskoga znanja i kada bismo se navikli na novi sustav u kojemu je bilo važno i mišljenje nas studenata, brzo bismo dominirali u raspravama. Uistinu sam bio sretan jer sam bio u poticajnom okruženju, okružen kolegama i profesorima koji su pokazivali veliki interes za slavenske i istočnoeuropske studije. Od njih sam zaista puno naučio. Naposljetku, moj početan strah od studija u Londonu nije bio opravdan. Na studiju sam zaista uživao. Također, radio sam kao volonter u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu što je moje razdoblje u tom gradu učinilo ispunjenijim. Nisam bio tamo jedan od onih koji ‘prave kavu’, bio sam zaista uronjen u diplomatski rad što mi je bilo zanimljivo i korisno iskustvo. Posebnu čar životu u Londonu pridonijelo je i druženje s vrhunskim društvom iz studentskog doma, mojim prijateljima Slavenima, Poljacima, Slovakom i Hrvatom te pridruženim nam neslavenskim članovima, s kojima sam se jako zbližio. Ma nisam ni dana gubio u Londonu. Ta životna ispunjenost na dnevnoj razini izrazito mi nedostaje. Osim spomenutog članka o Ferićevoj Perijegezi, koje ste još istraživačke radove proveli? Dosad sam objavio tri članka, što ne zvuči puno. Međutim, za tek diplomiranu osobu to je zapravo popriličan uspjeh. Prvi sam poticaj za istraživački rad dobio u srednjoj školi, a na fakultetu je interes za istraživačkim radom jačao. Prvi istraživački rad, što je zasigurno dosta neobičan podatak, napisao sam u četvrtom razredu srednje škole. S prijateljicom i kolegicom Marijom Šiljeg pripremio sam rad za natjecanje iz povijesti koji se zvao ‘Festa svetog Vlaha i običaji sela Osojnika’. Na državnom smo natjecanju dobili kritiku kako je taj rad previše etnološki za natjecanje iz povijesti. Tad mi se upalila lampica kako bi bilo dobro studirati etnologiju koju sam tada povezivao isključivo uz običaje i tradicijsku kulturu, što me izrazito zanimalo. Na početku studija shvatio sam kako etnologija i kulturna antropologija podrazumijevaju puno više od toga, zbog čega sam još više zavolio studij. Tijekom prve godine fakulteta, upravo taj rad objavljen je u zborniku koji je predstavljen na simpoziju o baštini u Dubrovniku.

Kad biste se mogli vratiti u vrijeme istraživanja i pisanja rada, biste li nešto promijenili? Zasigurno. Sad kad razmišljam o tom radu čini mi se kako je nekako djetinje napisan i dosta toga bih promijenio. Ali to je sasvim normalno. Kroz godine studija sam rastao, kao osoba i kao istraživač. A kad je drugi rad ‘ugledao svjetlo dana’? Drugi rad objavio sam na trećoj godini fakulteta kad su nas prvi put vodili na ‘pravi’ teren, u Vojvodinu, u selo Bački Monoštor u kojima žive Hrvati Šokci. To putovanje rezultiralo je uspješnim istraživačkim radom ‘Pregled migracijskih kretanja Hrvata iz Bačkog Monoštora od kraja Prvoga svjetskog rata do danas’ koji je objavljen u zborniku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Inače, već sam prije pokazao interes za migracije, što mi je i danas najuži znanstveni interes. No, najvećim uspjehom smatram što sam se, dok sam boravio u selu, upoznao s radom dječje folklorne grupe koju sam uspio povezati s folklornim društvom s Osojnika, a odakle zapravo potječe moje prezime. Ta djeca se s toliko ponosa odnose p re m a s vo j o j baštini, što me i ‘natjeralo’ na taj potez. I uspio sam u svom naumu. Djeca iz Monoštora došla su na dječji festival folklora u Osojniku, a imali su i jako lijep izlet po Dubrovniku i okolici što im je zasigurno ostalo u trajnom sjećanju. Posebno mi je drago što to nije bila jednokratna suradnja. Folkloraši svih generacija s Osojnika također su posjetili Monoštor i upoznali se s

26

godina ima Matko Đevoić

Aktualno 19 njihovim običajima. Susret dvaju sela izrastao je u iskreno i čvrsto prijateljstvo. Prvotno je istraživačko putovanje u Bački Monoštor u ovoj situaciji dobilo višu vrijednost. Rad je, zajedno s radovima ostalih kolega koji su bili sa mnom na terenu, prilog proučavanju Hrvata u Vojvodini. Trud studenata etnologije prepoznao je i Filozofski fakultet koji nas je nagradio godišnjom nagradom Fakulteta. No s druge strane, dogodilo se dugoročno povezivanje dvaju sela, Bačkog Monoštora i Osojnika, što za mene predstavlja veliki osobni uspjeh, neko intimno zadovoljstvo. Kao etnologu, je li Vam teško održati objektivnost u istraživačkom procesu? Istražujem stvari koje su mi, u većini slučajeva, životno bliske. Uz takva se istraživanja vežu pojmovi kao što su intimna etnografija, autoetnografija i etnologija bliskoga. Imajući u vidu čestu osobnu uronjenost u ono što istražujem, nalazim se u poziciji istraživača, ali i istraživanog. Teško je održati objektivnost u takvim istraživačkim praksama. Međutim, svako sam istraživanje doveo do kraja, kao i svaki rad koji sam počeo pisati. Čar je etnologije i kulturne antropologije u tome što se služi kvalitativnom metodologijom, dakle intervjuiranjem ljudi. Etnolog istražuje iznutra prema van, istraživane fenomene dotičemo iz pojedinačnih iskustava kazivača. Zanimljiva priča veže se uz Vaše diplomske radove. Naime, zbog svojih ste tema ‘potegnuli’


20 Aktualno čak do Perua. Tako je. No, moram spomenuti kako sam prvi put u Peru pošao nakon završetka srednje škole, i to turistički. Htio sam posjetiti članove svoje obitelji u toj državi. Mislim kako ne postoji prezime na Osojniku koje se ne može osvjedočiti u Peruu pa tako i moje. Doista su jake migracijske veze između Osojnika i te daleke južnoameričke države. Kad sam došao tamo sa svojih 19 godina, doživio sam šok, općenito od klime, prehrane, kulture, jezika… U početku se nisam snalazio, držao sam se sebi poznatih ljudi, nisam izlazio iz kuće. Ali sam shvatio kako, ako želim funkcionirati u toj zajednici, moram naučiti španjolski jezik. Tetka me uputila na svoju susjedu koja me učila jeziku tijekom tri mjeseca boravka. Čim sam ga progovorio, meni su se otvorila brojna vrata… Ma cijeli novi svijet. Ponovno sam se vratio 2014. godine, turistički, s bratom i rodicom. I napokon, moj treći posjet 2016. imao je drukčiju svrhu, i to zbog spomenutih diplomskih radova na temu migracija i hrvatske zajednice u Peruu. Bio sam na terenu šest mjeseci. Kako su izgledali Vaši istraživački dani? Svaki dan sam provodio s našim iseljenicima u toj zemlji, razgovarao s njima, aktivno sudjelovao u društvenom životu zajednice, posjećivao mjesta koja su važna članovima zajednice. Moj diplomski rad na studiju etnologije i kulturne antropologije vezan je uz zajednicu političkih iseljenika u naselju Santa Clara u blizini Lime. Oni su iz Hrvatske pobjegli nakon Drugog svjetskog rata. To mi je istraživanje u početku bilo iznimno naporno. Shvatiš kako ništa nije ‘crno – bijelo’, već kako postoje nevjerojatne životne priče koje te ne mogu ostaviti ravnodušnim. Možete li izdvojiti neku? Nikad neću zaboraviti razgovor s jednom gospođom koja je već bila u poodmakloj životnoj dobi. Bio sam prva osoba kojoj je ispričala svoj životni put. S 15 je godina pobjegla s Bleiburga u Italiju gdje je upoznala svoga muža, a s kojim je život provela u Limi. Plakala je… S njome sam morao proći cijelu tu katarzu. Nekoliko dana kasnije zdravlje joj se pogoršalo, a nakon nekoliko tjedana je preminula što je mene dugo proganjalo. Mislio sam kako sam otvorio Pandorinu kutiju. No, ljudi su me uvjerili kako je to jednostavno tako moralo biti. ‘Ona je to htjela podijeliti s tobom, sve se događa s razlogom ‘, govorili su mi. Svi su me kazivači otvorena srca primali u svoje domove, imali povjerenja u mene, ali mi je zaista bilo teško nositi se s toliko tužnih priča.

8. KOLOVOZA 2018. •

kojom su iznimno povezani.

Ispred Škole za slavenske i istočnoeuropske studije s hrvatskom i srpskom lektoricom i jedinom kolegicom s godine, Sofijom

No takva te istraživanja jačaju, i kao čovjeka i kao istraživača. Kako je teklo istraživanje za drugi diplomski rad? Istraživanje za drugi diplomski rad, onaj na studiju kroatistike provodio sam uglavnom u Zagrebu. Istraživao sam povratničke migracije Hrvata iz Perua, što je u zadnje vrijeme izrazito popularna tema. Ono što sam saznao u istraživanju jest kako su povratnici iz Perua stipendisti koji dolaze u našu državu učiti hrvatski jezik, a uglavnom i ostaju. Zaključak je rada, ukratko, da je dobro što taj program stipendiranja postoji, no on ima dosta nedostataka. Povratnici nemaju osigurano zdravstveno osiguranje zbog čega moraju potrošiti ogroman novac prilikom dolaska u našu zemlju. Nemaju ni studentska prava pa ne mogu raditi za dodatan novac. Oni koji nemaju hrvatsko državljanstvo imaju probleme s boravišnim dozvolama, dugo čekaju rješenja o upisu u hrvatsko državljanstvo… A povratnici nose obrazovni kapital, oni obogaćuju naše društvo, pomoću njih jačamo veze između njihovih zemalja rođenja i Hrvatske. Žele živjeti u Hrvatskoj i doprinijeti našoj zemlji, zemlji o kojoj su im pričali roditelji i djedovi i s

A gdje se vidim za deset godina? Ne znam. Kako kažu Englezi: ‘Go with a flow and think pink’

Za Ferićevu Perijegezu pokazao sam zanimanje na drugoj godini fakulteta. Koliko sam puta dosad ponovio kako ‘tom čovjeku moram upaliti svijeću’

Koji su Vam daljnji planovi i projekti? Okušao sam se u toliko toga, kroz studentske poslove i volonterstvo. Jednostavno uživam u radu i mnogo toga me zanima. Koju god priliku dobijem, u potpunosti joj se posvećujem. Smatram kako je važno neprestano raditi na sebi. Pogotovo u današnjem svijetu u kojem jednostavno ne možeš raditi isti posao četrdeset godina. Ne možeš se začahuriti. Svijet je globaliziran i kompleksan. Treba se znat’ s vremenom akomodavat’. A gdje se vidim za deset godina? Ne znam. Kako kažu Englezi: ‘Go with a flow and think pink’. Ne vidim se u situaciji gdje sam zatvoren među četiri zida. Strašno sam mobilna osoba i volim biti u pokretu, na terenu, okružen ljudima. Htio bih se intenzivnije baviti istraživanjem migracija i hrvatskih iseljeničkih zajednica, možda predavati hrvatski jezik u hrvatskim dopunskim školama u svijetu. Obožavam putovati. Svaku svoju kunu koju uštedim, volim potrošiti na putovanja koja su za mene najveće bogatstvo. A putovanja su vezana uz brodove, vlakove, zrakoplove, o kojima puno ‘guglam’ u slobodno vrijeme. A vidite li Vašu budućnost u Dubrovniku? Nikad ne znaš… No mislim kako ne bih mogao cijeli život biti u Dubrovniku. Smatram kako nema dovoljno mogućnosti u ovom gradu za moju struku kao što je to slučaj u recimo Zagrebu. Čini mi se kako mladi inače teško dobiju priliku u ovom gradu i teško ‘izbiju na površinu’. Ista situacija je u cijeloj Hrvatskoj, čak i gora. Mladi odlaze, to je svakodnevna tema, rak-rana našega društva. Možda ne odlaze svi iz potrebe. Nekima je dosta svega, idu iz protesta, zbog nefunkcionalne administracije i nesigurnosti. Nalazimo se u začaranom krugu, ali smatram kako ćemo dočekati pozitivne promjene.

S potomcima Hrvata na jednom nedjeljnom druženju. Neki od njih danas žive u Hrvatskoj


Aktualno 21

• 8. KOLOVOZA 2018.

Napreduje obnova zadnje tri lađe PROJEKT LAZARETI

Projekt možda nije zahtjevan u smislu same sanacije, ali je zahtjevan logistički iz razloga što se nalazi na prometnom području

Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika vrijedan je 33,8 milijuna kuna, od čega je 25,9 milijuna kuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije

U Lazaretima se, kako je i najavljeno krajem travnja, radi punom parom na obnovi preostale tri lađe, a radovi bi trebali biti gotovi do kraja godine. Vrijedi podsjetiti kako je ugovor za izvođenje radova na obnovi 8, 9 i 10 lađe potpisan krajem travnja, nakon uspješno provedenog postupka nabave, a radovi su nedugo nakon toga i počeli. Ugovor su potpisali Zavod za obnovu Dubrovnika i zajednica ponuditelja Alfa plan građenje d.o.o., Građevinar Quelin d.d. i Con-Teh d.o.o. — Projekt možda nije zahtjevan u smislu same sanacije, ali je zahtjevan logistički iz razloga što se nalazi na prometnom području, koji je pogotovo tijekom ljetnog razdoblja zakrčen. Molimo sve za strpljenje, najviše zbog kratkoće roka. Trebali bismo sve završiti krajem ove godine. Bit će potrebno raditi punom parom – istaknula je tom prilikom ravnateljica ZOD-a, danas vršiteljica dužnosti ravnateljice Iva Carević Peković. Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika vrijedan je 33,8 milijuna kuna, od čega je 25,9 milijuna kuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije. Ovim sredstvima obnovit će se tri lađe spomeničkog kompleksa Lazareti te će se nabaviti oprema potrebna za izvođenje kulturno-turističkih programa, zanimljivih lokalnom stanovništvu i turistima.


22 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. • RASTU ‘KVADRATI’ Najveći godišnji rast cijena stanova u Hrvatskoj zabilježen je u Dubrovniku. Prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosi 3 643 eura, i za 18 posto je viša u odnosu na prošlu godinu.

Kratke IZ HRVATSKE

NOVIH 11 AUTOBUSA ZA LIBERTAS

Ministarstvo potvrdilo financiranje EU fondovima Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je odluku o financiranju projekta ‘Nabava autobusa za Libertas – Dubrovnik d.o.o.’ ukupne vrijednosti 22,8 milijuna kuna. Odlukom o financiranju, koju potpisuje ministar Oleg Butković, Libertasu se odobrava sufinanciranje nabave novih autobusa u iznosu od 18 milijuna kuna (100 posto iznosa prihvatljivih troškova), od čega 15,3 milijuna ili 85 posto potječe iz Kohezijskog fonda Europske unije, dok se ostatak od 2,7 milijuna doznačuje se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Preostali dio od 4,8 milijuna kuna snosit će Grad Dubrovnik. Naime, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, provelo je ograničeni postupak dodjele bespovratnih sredstava nastavno na Poziv na dostavu projektnih prijedloga za nabavu autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza u okviru Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’, kojim se potiče razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (niska razina buke i niska emisija CO2) te, kao specifični cilj, povećava broja putnika u javnom prijevozu. Nakon provedenog postupka odabira projekta, odabran je projekt ‘Nabava autobusa za Libertas – Dubrovnik d.o.o.’. — Kada smo se prije dvije godine na Gradskom vijeću usprotivili nabavci novih autobusa operativnim leasingom znali smo da možemo osigurati financiranje iz dostupnih izvora Europske unije, a 18 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje smo upravo dobili pokazuju da smo bili u pravu – komentirao je gradonačelnik Mato Franković Odluku o financiranju. Na temelju ove odluke, Ministarstvo, Grad Dubrovnik i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) sklopit će ugovor, a Libertas Dubrovnik sredstva će iskoristiti za nabavku, procijenjeno je, 11 novih, modernih autobusa za gradski prijevoz.

Franjo, poš OTVARANJE JE NA DALEKOM ŠTAPU, ALI...

Cijena godišnjeg veza u Marini Dubrovnik za plovila do 14 metara iznosi 7 125 eura bruto (5700 neto), odnosno 52 582,50 kuna bruto (42 066 kuna neto) Foto Zvonimir Pandža

42

tisuće kuna je godišnji vez

Nije dobro spremati ražanj dok je zec u šumi. To bi se moglo primijeniti i na vlasnika ‘Marine Gruž’ točnije tvrtke Laguna trade d.o.o. Franja Pašalića, koncesionara buduće dubrovačke marine. Naime, dok se otvaranje Pašalićeve marine u Dubrovniku ne nazire tako skoro, ponajprije zbog nemogućnosti dobivanja uporabne dozvole, koja je glavni preduvjet da se ista ‘stavi u pogon’, na službenoj stranici Marine Frapa objavljena je cijena godišnjeg veza u ovoj još neotvorenoj marini. Riječ je, naime, o cjeniku u kunama istaknutom na internetskoj stranici, a

gdje se, među ostalim cijenama, nalazi i ona za godišnji vez u Marini Dubrovnik za plovila od 0 do 13,99 metara. Cijene su istaknute u eurima i kunama, i to bruto i neto iznosi.

Godišnji vez

Tako cijena godišnjeg veza za plovila do 14 metara iznosi 7 125 eura bruto (5700 neto), odnosno 52 582,50 kuna bruto (42 066 kuna neto). U tablici su u nastavku istaknute cijene godišnjeg veza u moru, za različite kategorije plovila ovisno o dužini, no nije baš jasno odnose li se i one na vezove u


Aktualno 23

• 8. KOLOVOZA 2018. ‘MRŠAVI’ SRPANJ U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 11,1 milijuna dolazaka i 56,3 milijuna noćenja, što je za 6

posto više nego prošle godine. No, srpanj bilježi porast od tek dva posto u noćenjima.

što vez? Dubrovniku ili pak u Rogoznici. Istaknut ćemo ih nekoliko tek informativno. Tako cijena godišnjeg veza u moru za plovila od 3 do 7,99 metara iznosi 22 021,92 kune neto ili 2984 eura neto. Cijena za brodicu dužine 19 – 19,99 metara je 76 870, 08 kuna neto, odnosno 10 416 eura neto. Brodice od 25 – 26,99 metara godišnje će za vez u moru izdvojiti 116 013, 60 kuna neto odnosno 15 720 eura neto. Naravno, u Rogoznici, a tako će vjerujemo biti i u Dubrovniku, postoje i cijene mjesečnog i dnevnog veza, dok postoje i dodatne usluge koje nisu uključene u cijene veza poput električnog priključka.

Otvaranje za godinu dana?

Ovdje se svakako trebamo podsjetiti na nedavnu odluku Vlade RH kojom je rok izgradnje marine produljen s tri na četiri godine, a na molbu koncesionara, tvrtke Laguna Trade iz Rogoznice. Inače, stari rok za izgradnju istekao je 1. srpnja, ali je molba za produženje na vrijeme podnesena 9. travnja. Pri tome je Pašalić optužio Grad Dubrovnik za opstrukciju projekta zbog čega, tvrdi vlasnik tvrtke Laguna Trade Franjo Pašalić, ne može dobiti uporabnu dozvolu za rad marine. Konkretno, na način da Grad Dubrovnik nije izveo rekonstrukciju Lapadske obale, odnosno izgradio šetnice s infrastrukturnim priključcima i gradnjom priobalnog područja, o čemu smo pisali u prošlom broju DuLista. Inače, produljenje je traženo za rok od godinu dana jer Pašalić očekuje da će dotad uspjeti ishoditi uporabnu dozvolu. U molbi je istaknuo kako je

Stari rok za izgradnju istekao je 1. srpnja, ali je molba za produženje na vrijeme podnesena 9. travnja

Smatramo da se zapreka završetku navedenog projekta krije u činjenici da je investitor prilikom gradnje u potpunosti odstupio od projekta – Grad Dubrovnik

luka izgrađena te je u fazi priprema za tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole, a uporabna dozvola bi bila izdana u roku utvrđenom Odlukom o koncesiji i Ugovorom o koncesiji da izmjenom prostorno planske dokumentacije Pašaliću nije onemogućen u pristupu infrastrukturi. No, iz Grada Dubrovnika u potpunosti negiraju stav koncesionara. — Lapadska obala i njena rekonstrukcija odnosno izgradnja ničim nisu bili uvjetovani u projektu marine Gruž, stoga po našem mišljenju isto ne može biti zapreka za završetak projekta marine Gruž. Smatramo da se zapreka završetku navedenog projekta krije u činjenici da je investitor prilikom gradnje u potpunosti odstupio od projekta i istom je bilo potrebno raditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole, koja je sada u tijeku, i samim time investitor ne može dobiti uporabnu dozvolu dok ne ishodi potrebnu dokumentaciju – uzvratili su iz Grada Dubrovnika na prozivke iz Marine Frapa. • AFR

ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

Konavlima 1,35 milijuna kuna za spremnike

Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada u Općini Konavle, procijenjene vrijednosti 1,6 milijuna kuna, bit će u iznosu od 85 posto financirani EU sredstvima kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Sredstva su osigurana kroz Javni poziv jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, a kojeg je proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na ovaj način osigurat će se da svako domaćinstvo u novom modelu gospodarenja otpadom ima na raspolaganju tri spremnika; jedan za miješani komunalni otpad kapaciteta 240 litara, te po još dva spremnika od 240 ili 120 litara, ovisno o potrebi domaćinstva, u koja će se zasebno odlagati papir i plastika. Također, svako domaćinstvo dobit će na raspolaganje dodatno i komposter kapaciteta 300 litara, a u određenim intervalima prikupljat će se i otpadno staklo. Otpad prikupljen na takav način potom će se odvoziti u reciklažno dvorište na daljnje postupanje, a spomenimo kako je projektna aplikacija i za reciklažno dvorište već pripremljena te se samo čekaju posljednje dokumentacijske formalnosti, kako bi ista također bila kandidirana za sredstva EU fondova. Inače, prethodno je Općini Konavle odobreno i financiranje ‘Programa izobrazno -informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom općina Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje’ u iznosu od 435.162,58 kuna. Na ovaj način, cilj je praktički kompletnu pripremu, opremu i infrastrukturu potrebnu za prelazak na novi način gospodarenja otpadom osigurati iz sredstava EU fondova.


24 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. •

DULIST U AKCIJI ‘SIGURNA PLOVIDBA 2018.’

Od novčanih kazni uvijek teže pada izgubljeno vrijeme Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Žurimo se po goste. Učinit ćete nas slavnima – poručuje nam zapovjednik broda dok rješava ‘papirologiju’ sa službenicima Lučke kapetanije

Na području dubrovačkog akvatorija najviše posla imamo od sredine srpnja do Velike Gospe. To je vrhunac sezone, kad ima najviše plovila te osoba na plovilima. Pritom je odnos domaćih i stranaca podjednak. Ne izoliramo ih. Prije svega to ovisi o kakvoj se vrsti pregleda radi – navodi lučki kapetan Mato Kekez

Nepunih sat vremena na brodu ‘Danče’ bilo nam je dovoljno za steći popriličan uvid u svakodnevnicu zaposlenika Lučke kapetanije Dubrovnik u njihovom poslu kontrole pomorskog prometa u dubrovačkom akvatoriju tijekom ljetne turističke sezone. Odazvali smo se, naime, pozivu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za praćenje cjelodnevne koordinirane akcije nadzora pomorskog prometa ‘Sigurna plovidba 2018.’. Brod ‘Danče’ Lučke kapetanije Dubrovnik usidrio se kod Dakse i ‘vrebao žrtve’, potencijalne prekršitelje zakona i propisa. Posebna pozornost u akciji data je području najgušćeg pomorskog prometa, a u ovom slučaju riječ je o akvatoriju od kopna do Dakse te od Dakse do Hotela President. Provjeravalo se koliko nautičari poštuju propisane sigurnosne standarde. — Ovu akciju održavamo svake godine početkom kolovoza. Nadziremo plovne objekte, njihove posade, ispravnost tih plovila te njihovih djelatnosti. U akciju su uključene sve ispostave lučkih kapetanija, a ispostave koje nemaju plovne objekte za biti na moru vrše nadzor koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru – objasnio nam je lučki kapetan Mato Kekez. — Na području dubrovačkog akvatorija najviše posla imamo od sredine srpnja do Velike Gospe. To je vrhunac

EPILOG AKCIJE Naplaćeno 262 tisuće kuna!

U akciji ‘Sigurna plovidba’ sudjelovao je 81 službenik iz osam lučkih kapetanija i pripadajućih 72 ispostave, sa 25 službenih plovila, kojima su preplovili 1228 nautičkih milja. Obavljeno je 395 pregleda više tipova plovila, a u 166 slučajeva utvrđeni su prekršaji. Najčešće je bila riječ o glisiranju unutar 300 metara od obale, tj. prekoračenju najviše dopuštene brzine plovidbe. Drugi najčešći prekršaj je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, a potom slijedi prekrcanost plovila, manjkavosti brodske opreme, nepoznavanje pravila i normi plovidbe morem... Sve skupa naplaćeno je kazni u iznosu od 261 tisuću i 949 kuna.


Aktualno 25

• 8. KOLOVOZA 2018.

utvrđivanje prekršaja. To, naravno, uzima dosta vremena. — Mi ne možemo, kao na primjer policija, samo odrediti prekršaj, već moramo provesti čitavu proceduru pregleda nužne dokumentacije. Temeljiti smo, ponekad idemo i u detalje, pa to potraje. Koliko će detaljan pregled biti nema posebnog pravila. U ovoj akciji provjeravamo samo papire – objašnjava nam Kekez.

Predug i prebrz

sezone, kad ima najviše plovila te osoba na plovilima. Pritom je odnos domaćih i stranaca podjednak. Ne izoliramo ih. Prije svega to ovisi o kakvoj se vrsti pregleda radi – navodi Kekez.

‘Fermaj i dovedi ovamo!’

A kako to konkretno izgleda? Mornar Lučke kapetanije spušta se u gumenjak i kreće u patrolu, dok ‘Danče’ čekaju usidrene kod Dakse. Još se posao nije ni zahuktao, a zaustavljena je manja barka s tri domaća momka. Međutim, dok traje provjera dokumenata domaćoj čeljadi, stiže dojava o stranoj jahti, dugoj 26 metara, koja iz smjera gruške luke prolazi kroz kanal između Dakse i Presidenta. To je prvi utvrđeni prekršaj. Drugi prekršaj: prebrza plovidba, jer ograničenje je u tom dijelu akvatorija 6 nautičkih milja, a zabilježena je gotovo dvostruka brzina od dopuštene – 11 nautičkih milja! — Ide proći gdje ne smije, a i plovi prebrzo. Fermaj i dovedi ovamo! – poručuju s Danača mornaru na gumenjaku. Gumenjak potom prilazi jahti s malteškom zastavom te je preusmjerava prema Dančama. Naravno, gumenjak tender u pratnji jahte, sa zastavom jedne od državica članica britanskog Commonwealtha, također je u prekršaju. Jahta ‘Boom Shakalaka’, za koju saznajemo da je u ‘charteru’ Mediteranom, vezala se na jedan bok ‘Danača’, a tender na drugi. Inače, prema specijaliziranim internetskim portalima, jedan tjedan plovidbe na ovoj jahti koštat će vas oko 61 tisuću eura. — Jednom smo imali čak šest brodova naredanih, po tri sa svake strane ‘Danača’. Čak četiri veća od nas, a dva manja. Čuvam negdje tu fotografiju prisjeća se Kekez. — Žurimo se po goste. Učinit ćete nas slavnima – poručuje nam zapovjednik broda dok rješava ‘papirologiju’ sa službenicima Lučke kapetanije. — Trebao se ustati ranije pa bi sve stigao – komentira ekipa s ‘Danača’. Procedura je svaki put ista: provjera sve bitne dokumentacije, a potom i

Kapetan broda spušta se u kabinu ‘Danača’, mogli bismo ga nazvati mobilnim uredom Lučke kapetanije. Inače, na ‘udaru’ Kapetanije nisu samo jahte, već i manje brodice te izletnički brodovi. — Imamo redovne kontrole i trabakula za dnevne izlete, za koje iz sustava znamo za koliko su putnika registrirane pa ih na kraju izleta dočekamo u gruškoj luci i prebrojimo. Sve manje i manje je onih s prekomjernim brojem putnika – kaže nam Kekez. Još nije dovršen posao s ‘Boom Shakalakom’, a stiže obavijest o drugom prekršitelju. Jahta sa zastavom Sardinije, saznajemo kako je krenuo s Mljeta, treba se odjaviti u Dubrovniku pa pomalo za Italiju. Ipak, to pomalo pretvorilo se u brzo. Opet isti prekršaj: nedopušten prolaz i prevelika brzina. Tender malteškog broda se miče na krmu ‘Danača’, a talijanska jahta pristaje bočno. Član posade broda nam napominje da su na brodu ‘neki važni gosti’ pa smo zamoljeni da ne snimamo unutrašnjost broda. Što uostalom nije ni bilo moguće. U međuvremenu saznajemo, kako su ‘Maltežani’ dobili kaznu od tisuću i pol kuna za tender, a tri tisuće kuna za jahtu, s tim da je kapetan broda platio sve na licu mjesta, čime mu je kazna manja za jednu trećinu iznosa. — Raspon kazni je od jedne do deset tisuća kuna. Gleda se veličina broda, što je pogrešno učinjeno, kakav je stav zapovjednik broda imao. Ma iskreno, što su ljubazniji i susretljiviji, sve ide lakše – kažu nam službenici Lučke kapetanije. U međuvremenu Talijan izlazi iz kabine ‘Danača’, lagano mrkog izgleda, ali ipak nije nam uskratio izjavu. — Nije mi bilo ugodno iskustvo platiti kaznu. Ali, volimo Hrvatsku i Jadransko more – rekao nam je nakon što je platio kaznu. Inače, i Lučka kapetanija muku muči s ljudstvom. Nema interesa.

Dvije jahte dobile su prekršajne kazne jer su prošle uskim kanalom između Dakse i Presidenta, a imaju dužinu veću od dopuštene, a uz to su prošle brzinom većom od dopuštene. Zapovjednici plovila su kazne platili na licu mjesta

Jednom smo imali čak šest brodova naredanih, po tri sa svake strane ‘Danača’. Čak četiri veća od nas, a dva manja. Čuvam negdje tu fotografiju - prisjeća se Kekez

Najčešći problem – Talijani

— Tražili smo sezonce, ali nitko se nije javio. Imali smo raspisana tri natječaja, za Dubrovnik, Cavtat i Slano, i nije stigla nijedna prijava. Svjesni smo da je jako teško, ali moramo pokušavati – ističe lučki kapetan Kekez. Potom sažima prvi sat akcije. — U prvoj uri smo imali tri pregleda, od čega jedna domaća brodica te dvije strane jahte s tenderima. Te dvije jahte dobile su prekršajne kazne jer su prošle uskim kanalom između Dakse i Presidenta, a imaju dužinu veću od dopuštene, a uz to su prošle brzinom većom od dopuštene. Zapovjednici plovila su kazne platili na licu mjesta – rekao nam je Kekez. — Moglo bi se reći da je to standardan dan. Naravno, uvijek imamo problema, pogotovo s Talijanima koji ovuda prolaze nedopuštenom brzinom, informirani ili ne – dodao je Kekez. Inače, akcija je provedena na području svih osam lučkih kapetanija pred sam vrhunac turističke sezone. U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, u vrijeme vrhunca turističke sezone plovi više od 60 tisuća domaćih i stranih plovila, što iziskuje pojačani nadzor pomorskog prometa, posebno u područjima najgušćeg prometa, u cilju osiguravanja sigurne plovidbe svim sudionicima koji plove Hrvatskim dijelom Jadrana, a posljedično i svim kupačima, odnosno, osobama koje borave u hrvatskom akvatoriju.


26 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. •

Crna kronika ISTRAŽNI ZATVOR ZA 45-GODIŠNJAKA

Prijetio teleoperateru audio-video porukom! Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku je uz kaznenu prijavu priveden hrvatski državljanin (1973.) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona. Prema priopćenju DORH-a, postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik 2. kolovoza 2018., uslijed nezadovoljstva uslugama telekomunikacijskog operatera putem društvenih mreža uputio odgovornim osobama prijeteću poruku, a potom 3. kolovoza 2018. putem društvenih mreža objavio audio-video zapis s porukom prijetećeg sadržaja. Protiv osumnjičenika je predloženo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od počinjenja kaznenog djela kojim prijeti.

Potraga za Ukr su iz auta ukral PRESRELI SIGNAL ZAKLJUČAVANJA VOZILA

DVIJE OSOBE TEŽE OZLIJEĐENE

80-godišnjak skrivio nesreću Dvije osobe zadobile su teške tjelesne ozljede u prometnoj nesreći koja se 1. kolovoza dogodila u Čajkovićima. Prema informacijama iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u nesreći su sudjelovala dva osobna vozila dubrovačkih registracijskih oznaka. Do nesreće je došlo kada se osobno vozilo kojim je upravljao 80-godišnji vozač uključivalo u promet polukružnim okretanjem s betonskog proširenja, a da nije propustio osobno vozilo kojim je kolnikom navedene ceste krečući iz pravca Komolca upravljao 29-godišnjak te je došlo do sudara navedenih vozila. Oba vozača zadobila su teške tjelesne ozljede te su zbrinuti u dubrovačkoj bolnici. Protiv 80-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava zbog izazivanja prometne nezgode.

KAZNENA PRIJAVA TALIJANU

Vozilom u maslinik, ozlijeđene četiri osobe

Vozač se, izlaskom iz zavoja nije kretao sredinom obilježene prometne trake, već uz desni rub kolnika


Aktualno 27

• 8. KOLOVOZA 2018. 18 OZLIJEĐENIH NA CESTAMA U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 25 prometnih nesreća, od kojih 14 s ozlijeđenim osobama. Osam osoba je teže, a deset ih je lakše ozlijeđeno.

KAŽNJENA 794 VOZAČA Policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 794 represivne mjere. Od toga izdvajamo 399 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine, 68 mjera zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa te 87 prekršaja zbog nepropisnog pretjecanja.

rajincima koji li novac i sat Krađa se dogodila u javnoj garaži u Župi dubrovačkoj na način da su osumnjičeni specijaliziranim uređajem presreli signal zaključavanja vozila Foto Shutterstock Images LLC

Ukrali su novac i ručni sat oštetivši vlasnika za 35 tisuća kuna

Policija traga za četvoricom ukrajinskih državljana koji su ‘opelješili’ 53-godišnjaka provalivši mu u automobil parkiran u javnoj garaži u Župi dubrovačkoj, ukravši mu novac i ručni sat. Naime, nakon što je Policijskoj postaji Gruda prošli tjedan 53-godišnjak prijavio krađu novca iz svog vozila, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da su navedeno kazneno djelo počinila četvorica ukrajinskih državljana koji su kazneno prijavljeni za tešku krađu. Prema izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, 53-godišnjak je parkirao svoje osobno vozilo u

Tri osobe su teže, a jedna je lakše ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se u subotu, 4. kolovoza dogodila na dijelu državne ceste D-8 u Trstenome. Prema izvješću Policijske uprave dubrovačkoneretvanske, do prometne nesreće je došlo kada se 45-godišnji talijanski državljanin, upravljajući osobnim vozilom u pravcu Dubrovnika, izlaskom iz zavoja nije kretao sredinom obilježene prometne trake, već uz desni rub kolnika, prilikom čega je vozilom sletio u maslinik i udario u jedno od stabala.

javnoj garaži na području Župe dubrovačke, nakon čega je vozilo zaključao i pošao u kupovinu. Pri povratku je zatekao otključano vozilo i ustanovio da je iz vozila otuđen novac i ručni sat, čime je oštećen za ukupni iznos od 35 tisuća kuna. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su navedenu tešku krađu počinili četvorica ukrajinskih državljana u dobi od 26 do 32 godine na način da su pomoću specijaliziranog uređaja presreli signal zaključavanja vozila. Nakon što su otuđili novac, počinitelji su napustili područje Republike Hrvatske preko MCGP Karasovići te je za njima raspisana potraga.

Teže ozlijede, neopasne po život, zadobili su vozač, njegova 35-godišnja suputnica i dijete, dok je drugo dijete koje je također bilo u vozilu lakše ozlijeđeno. Policija će protiv vozača podnijeti kaznenu prijavu zbog kaznenog djela Izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

Teže ozlijede, neopasne po život, zadobili su vozač, njegova 35-godišnja suputnica i dijete, dok je drugo dijete lakše ozlijeđeno

OD MLJETA DO ELAFITA

Nevrijeme izazvalo niz požara

Vatrogasci su proteklog petka, 3. kolovoza imali pune ruke posla zbog požara koji su izbili na čak šest lokacija, uključujući i požar na plovilu. Tako je, prema izvješću Županijskog centra 112 Dubrovnik, još u jutarnjim satima došlo do izbijanja požara otvorenog prostora, na otoku Šipanu između Suđurđa i Šipanske Luke. Vatrogasci DVD-a Šipan požar su brzo lokalizirali, dok je isti ugašen tek u popodnevnim satima. Izgorjelo je oko tisuću ‘kvadrata’ borove šume. Zbog udara groma gorjelo je i poviše Lisca u Dubrovačkom primorju. Dojavu je Županijski centar 112 Dubrovnik proslijedio JVP Dubrovačko primorje i Policiji, a požar je ugašen uz pomoć kiše. Izgorjelo je oko 3000 m2 trave u polju. Uslijed udara groma još je jedan požar izbio na Šipanu, na predjelu rta Prtuša gdje je izgorjelo oko 40 ‘kvadrata’ šume i niskog raslinja, a zapalila se i šuma na Lopudu, na području Binge gdje je izgorjelo oko 100 ‘kvadrata’ šume i niskog raslinja. Grom je izazvao požar i na Mljetu, u mjestu Maranovići. Brzom intervencijom JVP Mljet požar je ugašen, a gasilo ga je pet vatrogasaca s dva vozila. Izgorjela površina je oko 25 ‘kvadrata’, a gorjelo je nisko raslinje i jedan bor. Uz požare na otvorenom prostoru, u večernjim satima petka zapalilo se i plovilo u Slanome, koje je bilo udaljeno 100 metara od obale. Plovilo je dotegljeno uz obalu, a požar je ugašen. Na intervenciji je bila JVP Dubrovačko primorje s tri vozila i šest vatrogasaca. Nastala je veća materijalna šteta, a srećom nije bilo ozlijeđenih. Foto: JVP Dubrovački vatrogasci


28 Aktualno

8. KOLOVOZA 2018. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

NAKON VRIJEDNIH NAGRADA

Subrenum u gostima kod Nardellija

POTPISAN SPORAZUM

Grad preuzeo širokopojas

Vjerujem kako ćete objavom albuma imati još puno ovako uspješnih pjesama – poručio je Nardelli ŽUPA DUROVAČKA Klapa Subrenum, jedna od najuglednijih dalmatinskih klapa, bila je prošlog tjedna u gostima kod župskog načelnika Silvija Nardellija. Na Večeri dalmatinske pisme u Kaštelima održane krajem srpnja klapa Subrenum predstavila se trećim singlom s novog albuma koji je još uvijek u pripremi. Predstavljena pjesma ‘Stojim drito ka i svića’, autora teksta Pjera Mirića i autora glazbe Vicka Dragojevića, ujedno dobitnika nagrade za najbolji aranžman, osvojila je prvu nagradu žirija kao i nagradu orkestra za najbolju skladbu. Načelnik Nardelli čestitao je na ostvarenom uspjehu, te članovima klape uručio prigodnu nagradu. — Vjerujem kako ćete objavom albuma imati još puno ovako uspješnih pjesama. Hvala vam na promociji Župe dubrovačke u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica – poručio je. Općina Župa dubrovačka odavno je prepoznala vrijednost klape Subrenum, i pomagala njeno djelovanje. I ove godine program klape nalazi u Programu javnih potreba u kulturi Općine Župa dubrovačka. Inače, u karijeri dugoj gotovo četvrt stoljeća klapa Subrenum se okrenula modernijoj klapskoj pop pjesmi, zadržavajući svoj prepoznatljiv stil i iznimno jak vokalni izričaj. Album je u pripremi, bit će peti objavljeni nosač zvuka, a njegov izlazak očekuje se uskoro.

Omogućavanje širokopojasnog interneta ima izravan utjecaj na povećanje BDP-a SAJAM U PRIMORJU

Nema ljeta bez – Siđa!

Općina Župa dubrovačka odavno je prepoznala vrijednost klape Subrenum

DUBROVAČKO PRIMORJE Na Gospu od anđela, dan zaštitnice mjesne crkve, u Slanome se proteklog tjedna održao poznati sajam Siđ, koji je okupio brojne Primorce, ali i njihove goste. Taj sajam, na kojem se i ove godine nudilo sve i


Aktualno 29

• 8. KOLOVOZA 2018. ISTO KAO LANI Na području Dubrovačkoneretvanske županije tijekom srpnja ostvaren je jednak broj dolazaka i noćenja kao u istom mjesecu 2017. godine. Naime, kako javljaju iz Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske

županije, u sršpnju ove godine ostvareno je 410 626 dolazaka i 2 066 277 noćenja. Tijekom prvih sedam mjeseci 2018. godine dolasci su u porastu za 6 posto, a noćenja za 4 posto.

o projekt snog interneta ŽUPANIJA Sporazum o prijenosu nosi-

Dubrovačkoneretvanska županija i dalje ostaje koordinator Projekta

teljstva Projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja prihvatljivog za financiranje iz EU strukturnih fondova za područje gradova/općina Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovnik i Dubrovačko primorje potpisan je proteklog tjedna u Ranjini. Riječ je o Projektu koji se temelji na Sporazumu o partnerstvu na projektu ‘Dubrovačko-neretvanska županija – funkcionalna regija’ (sklopljen 1. rujna 2014. godine u Dubrovniku sa svim jedinicama lokalne samouprave) i ICT Strategiji Dubrovačko-neretvanske županije (donesena 4. srpnja 2014. godine na Skupštini Dubrovačko-neretvanske

svašta, u prošlosti je bio najpoznatiji po prodaji stoke, koje danas rijetko možete pronaći. Ali se zato moglo naći zaista svega, kao što bi se reklo – od igle do lokomotive. Oni drugi, koji nisu bili spremni potrošiti kunu na

U Slanome se na Gospu od anđela održao tradicionalni sajam

županije). Župan Nikola Dobroslavić ovom prilikom istaknuo je kako omogućavanje širokopojasnog interneta ima izravan utjecaj na povećanje BDP-a, a gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković rekao je kako je riječ o potencijalnih 13 milijuna eura bespovratnih sredstava. Sukladno dogovoru s jedinicama lokalne samouprave i to gradom Dubrovnikom te općinama Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje potpisan je Sporazum o prijenosu nositeljstva s Dubrovačko-neretvanske županije na Grad Dubrovnik. Dubrovačko-neretvanska županija i dalje ostaje koordinator Projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa.

kupovinu, počastili su se janjetinom i drugim delicijama. Inače, manje je poznato da naziv sajma zapravo dolazi od riječi Assisi ili hrv. Asiz, odnosno od imena rodnoga grada sv. Franja. Uz njega je vezan Porcijunkulski oprost koji je izmolio od pape. Zbog tog su oprosta u Slano dolazili vjernici iz čitavog Dubrovačkog primorja i s okolnih otoka, ali i katolici iz istočne Hercegovine koji su dolazili sa svojom stokom. Iz tih prvenstveno vjerničkih pohoda i susreta nastao je sajmeni dan – Siđ, koji se i danas održava. Nažalost, gotovo se izgubila vjernička dimenzija ovog dana.

RAZVOJ PRIRODNE BAŠTINE

U Neretvi prve vjetro-orgulje na svijetu ŽUPANIJA Područje doline Neretve dobit će nove vrijednosti u vidu turističko-edukativnih i kulturnih sadržaja, a kako bi se isti mogli realizirati prošlog su tjedna potpisani ugovori o partnerstvu u provedbi projekta ‘Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve’. Nositelj projekta je Dubrovačkoneretvanska županija, a partneri su Regionalna razvojna agencija DUNEA, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Grad Metković i Grad Ploče. Vrijednost projekta je 14 048 072,02 kune (od toga je EU sufinanciranje 10 536 054,01 kune). U sklopu projekta radit će se ukupno devet zahvata i to uređenje posjetiteljskog centra i planinarskog doma – rekonstrukcija škole u Baćini, uređenje izložbenog prostora – postav muzeološke koncepcije za ‘prvu prostoriju’ Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, uređenje edu-eko kompleksa na brdu Trovro u Rogotinu, uređenje promatračnice za bioraznolikost na Baćinskim jezerima, uređenje tematskih staza na Baćinskim jezerima – postavljanje informativnih ploča, uređenje pješačkih staza kroz značajni krajobraz predolac-Šibenica, uređenje edu-eko vrta u sklopu OŠ fra Ante Gnječa u Staševici, uređenje edu-eko dječjeg igrališta u OtrićSeocima te nabava i postavljanje opreme i sustava tehničke zaštite. U sklopu uređenja edu-eko kompleksa na brdu Trovro u Rogotinu izgradit će se i prve vjetro-orgulje u svijetu. Neki od problema koje će se obuhvatiti aktivnostima projekta su nedovoljno valorizirana prirodna baština doline Neretve; nedostatak inovativnih i kvalitetnih turističkih sadržaja; nedostatak turističkih proizvoda i sadržaja atrakcija prirodne baštine; nedostatak edukativnih sadržaja i obrazovnih kapaciteta na temu zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže Natura 2000; neučinkovito upravljanje lokalitetima prirodne baštine; neadekvatno korišten prirodni kapital doline Neretve.


30 Kolumne

8. KOLOVOZA 2018. •

Kolumne

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Ponašanje Kako će se netko ponašati ovisi o stečenim navikama, običajima sredine u kojoj živi, o potrebama i o stavu prema životnim procesima Večer je. Stojim sa znancem pored jedne veoma frekventne prometnice u središtu Lapada. Izvan ceste, uz manji park, postavljene su tri klupe za odmor. Dvojica mladića sjede na naslonu klupe sa šporkim crevljama na nogama, na sjedećem dijelu. Ližu sladoled. A svako malo, projuri velikom brzinom motocikl bez auspuha, stvarajući ogromnu buku, koja štetno djeluje u zdravstvenom smislu, posebno stanarima u obližnjim kućama. Malo dalje postavljena su dva kontejnera za prikupljanje komunalnog otpada. U saketima što se bacaju u iste, pričaju djelatnici ‘Čistoće’, osim ostataka hrane nalaze se i odbačene limenke, plastične i staklene boce, odbačeni lijekovi, istrošene baterije... Sve se to odvozi na Grabovicu, poviše izvora pitke vode. Za teške metale i otrove, pročistač nema učinka! A pravilno odlaganje otpada započinje u kući. I dalje stojim sa znancem uz cestu. On pita: Pa, kakvi su to naši ljudi, kakva je to naša mladost? Kakvo je njihovo ponašanje?. Nemaju odgoja, odgovorim. ‘Nemaju kulture’, nadopuni me. A zapravo kultura i odgoj su dva pojma koja se međusobno isprepliću. Kultura, pomoću odgoja osigurava svoj opstanak. Ona odgojem oblikuje čovjeka. Ona je također ukupnost razvoja pojedinca ili skupine, produhovljavanje bića. To je skladna sinteza čovjekova povijesna stvaralaštva u nekom društvu. Mnoštvo je definicija! Kultura nije stvorila čovjeka, već je on stvorio nju. Ona je jedan od najvažnijih elemenata za svako čeljade kao društveno biće. Njene osobine nazivaju se društvene norme. Kultura je nadređena odgoju, jer oblikuje pristup kojim će se provoditi odgoj. A odgoj? To je ukupnost postupaka kojim se u okviru određene kulture slobodonosno razvijaju djetetove, odnosno čovjekove moći. Prema pok. prof. Ladanu, ‘odgoj je sustavno i redovito usklađivanje djeteta i mladića s običajima, potrebama i zahtjevima određene skupine: obitelji, roda, zajednice naroda, države.’ On je i pedagoški

Piše dr. Boris Sokal

Ako se ne ugladi ni dragi kamen ne svijetli

pojam, kojim se označava komuniciranje nastavnika i tranformacija učenika kao pojedinca u ličnost! Cilj je usaditi mu norme, vrijednosti i pravila ponašanja i običaja. Što ranije započne, to bolji plod! Najbitniji elementi odgoja su razvoj kritičnog mišljenja, racionalnost i odgovornost! Putem odgojnih metoda se oblikuje odgajanik. No, mora postojati pravi odgajatelj! Jednostavan, priseban, lucidan, ponizan. Iznutra bogat! Koji je sam odgojen! I koji zrači ljubav! Bez ljubavi nema pravog odgoja! Naturalo, odgojem se može i manipulirati. Sjetimo se autokratskih režima! Mladost je poticana stvoriti kult ličnosti, učvrstiti vlast vladajuće partije, kako bi ista, između ostalog, što duže vladala i beskrajno ‘sisala’ materijalna bogatstva, koja će ostaviti svojim potomcima. Obrazovanje i odgoj nisu identični! Ali, obrazovanje je skoro najbitniji element odgoja, pošto garantira budući opstanak i uspjeh kulture! Kako će se netko ponašati ovisi o stečenim navikama, običajima sredine u kojoj živi, o potrebama i o stavu prema životnim procesima. O stavu je već ranije pisano. On je ‘okvir’ kroz koji pojedinci gledaju. Netko, recimo voli operne arije i klasične simfonije, a netko jazz ili dernjavu rock glazbe. Sve ovisi o navikama i stavu koji se stekao u prošlosti, slušajući omiljenu glazbu. U načelu, stavovi se oblikuju osobnim iskustvom ili imitacijom. Javni mediji imaju snažan utjecaj na formiranje ljudskih stavova, posebno onda kada se istina zaobilazi. A najjači utjecaj na formiranje naših stavova, na ponašanje, na odgoj imali su roditelji! Čuveni njemački pjesnik Goethe je lijepo zapazio: ‘Mogla bi se roditi već odgojena djeca, ako bi roditelji bili odgojeni.’ Čim pođe u školu dijete dolazi pod uticaj ‘referens’ grupa, kojima želi pripasti i koje ga neispravno vode. Za ispravan odgoj, škola je tek na trećem mjestu! Što na finimentu rijet? ‘Ako se ne ugladi ni dragi kamen ne svijetli.’ ‘Čeljade bez odgoja, kao tijelo bez duše.’ Neodgojena čeljad je karikatura samog sebe.


• 8. KOLOVOZA 2018.

Oglas 31


32 Aktualno

Duplerica

POŠTUJTE PRAVILA – ZA LJEPŠI ODMOR

8. KOLOVOZA 2018. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Osjećaj slobode


Aktualno 33

• 8. KOLOVOZA 2018. ‘OD PRIČE DO PREDSTAVE’ Odjel za djecu i mlade Narodne knjižnice Grad i Udruga ARTAREA organizirali su ciklus radionica ‘Od priče do predstave’ u kojem se 18 polaznika

upoznalo s procesom nastajanja predstave. Voditeljice radionica su bile dramaturginja Ivana Đula, koja je i autorica programa te slikarica Lena Kramarić.

Prilagodite brzinu i pridržavajte se pravila, kako bi vaš ‘morski odmor’ protekao u što boljem tonu

Foto Zvonimir Pandža

Rijetko što na moru može dati osjećaj slobode kao ‘zujanje’ gliserom, popularnim jet-skijem. Još kad ste u društvu neke drage osobe... Prava uživancija! Ipak, u tom điru pripazite, jer niste sami na moru. Tu su kupači, ronioci, druga plovila... Prilagodite brzinu i pridržavajte se pravila, kako bi vaš ‘morski odmor’ protekao u što boljem tonu i kako biste od ovoga ljeta sačuvali samo najljepše uspomene.


34 Kultura

8. KOLOVOZA 2018. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Osnovano Društvo prijatelja dubrovačke starine u Dubrovniku poznati i kao ‘bijeli fratri’) u crkvi sv. Dominika u Gradu svečano slave blagdan svog utemeljitelja sv. Dominika Guzmana.

12. kolovoza 1952. u Dubrovniku je osnovan DPDS, udruga građana – volontera, koja desetljećima ustrajno i uspješno radi na očuvanju svih vidova povijesne baštine dubrovačkog kraja Piše Sebastian Vukosavić

8. kolovoza 1463. dogodila se druga ekplozija baruta u oružarnici Kneževog Dvora, znatno oštetivši zgradu upravnog središta grada. Nakon ove eksplozije, Malo vijeće odredilo je izgradnju dislocirane drvene kućice za pohranu baruta, pod Minčetom. 8. kolovoza 1525. Vijeće umoljenih donijelo odluku da se na Kantafigu u Gruškom zaljevu izgradi brodogradilište zvano ‘Stari škar’. To

brodogradilište su 1806. zapalili ruskocrnogorski agresori. Brodogradilište je obnovljeno, te je nastavilo raditi i poslije ukinuća Dubrovačke Republike sve do potkraj 19. stoljeća. 8. kolovoza 1611. umro je Serafino Razzi, autor knjige Povijest Dubrovnika, objavljene 1595. godine, prve tiskane povijesti Dubrovnika. 8. kolovoza blagdan je Svetog Dominika. I dubrovački dominikanci (Red propovjednika,

9. kolovoza 1429. Dubrovčani su dali izraditi jednu bombardu iz jednog komada, koja će bacati kamene kugle od cca 8 litara težine. Ukoliko je ta bombarda bila stvarno iskovana iz jednog komada, to je moralo biti remek djelo kovačke umjetnosti za ondašnje tehničke mogućnosti. 9. kolovoza 1505. u Malom vijeću sudi se vicekaštelanu Iliji Crijeviću jer je primao žene u tvrđavu Sokol. 9. kolovoza 1924. zabilježen je prvi, povijesni nastup plivača ‘Juga’ na državnom prvenstvu. Kao jedini predstavnik ‘Juga’, nastupio je plivač Marko Dabrović. U napadu savezničkih zrakoplova na Dubrovnik, u Gružu je 9. kolovoza 1944. poginulo jedno dijete. Intezivni saveznički napadu nastavljeni su tijekom čitavog kolovoza te godine, prouzročivši znatne materijalne štete i ljudske žrtve. 10. kolovoza 1603. nakon godinu dana, Papinim činom odrješenja od izopćenja, završena je mučna afera izbila nakon ubojstva fra Jeronima Jeđupka. Oporukom Dubrovčanina Mata Androvića, 10. kolovoza 1793. u kojoj Andrović određuje da se dio njegove ostavštine upotrebi ‘za postavljanje 20 fenjera na ulje na uglove ulica na Placi s jedne i s druge strane i za plaćanje čovjeka, koji će o njima voditi brigu’, u Dubrovniku se uspostavlja javna rasvjeta.


Kultura 35

• 8. KOLOVOZA 2018.

10. kolovoza 1844. uplovljavanjem u grušku luku parobroda Barone Stuermer sa 153 ‘putnika izleta za razonodu’ rođen je dubrovački moderni turizam. Bio je to, naime, prvi društveni i zabavni izlet organiziran uz obalu Dalmacije, i prvi doticaj dalmatinskih luka s parobrodima, što će ostati zabilježeno kao jedan od datuma rođenja dubrovačkog modernog turizma. 10. kolovoza, blagdan je sv. Lovra (Đakona), koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. 11. kolovoza 1391. u Dubrovniku je osnovana srednjovjekovna bratovština Zbora popovskoga ‘Sancti Petri Cathedra’, kojoj je cilj bio materijalno pomagati niže svećenstvo. Bratovština klerika ‘Popovski zbor’, trajala je sve donedavno, do smrti don Marka Herendije, nakon čega brigu o njoj preuzima biskupski ordinarijat. U noći s 10. na 11. kolovoza 1435. u eksploziji baruta u Kneževom Dvoru izgorjela je cijela oružana, a sama upravna zgrada Republike znatno je oštećena. 11. kolovoza 1878. u Dubrovniku je rođen vrijedni prenositelj dubrovačke tradicije i neizostavni sudionik javnoga života Grada između dvaju svjetskih Vlaho Turčinović. 11. kolovoza 1916. u Dubrovniku je rođen slikar Ivo Dulčić, vertikala hrvatske likovne umjetnosti druge polovice 20. st. Uz Đura Pulitiku i Antuna Maslu, Ivo Dulčić član je slavnog dubrovačkog ‘Trolista’ tzv. šarene škole, poznatije pod pojmom dubrovački koloristi. Zaključak Senata o prikupljanju informacija o ratnim pripremama srpskog kralja Uroša II. u dubrovačkom zaleđu, 12. kolovoza 1301. prvi je arhivski trag o organiziranju špijunske službe u Dubrovniku. U noći s 11 na 12. kolovoza 1804. u rodnom Dubrovniku je umrla pjesnikinja

Serafino Razzi

14. kolovoza 1913. u Širokoj ulici (tada Čingrijinoj), svečano je otvoreno drugo dubrovačko kino, ‘Grande elektro - bioskop’, s oko 200 sjedišta

Ivo Dulčić, Stradun oko 1950.

Anica Bošković. 12. kolovoza 1952. u Dubrovniku je osnovano Društvo prijatelja dubrovačke starine, udruga građana – volontera, koja desetljećima ustrajno i uspješno radi na očuvanju svih vidova povijesne baštine dubrovačkog kraja. 12. kolovoza, u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, obilježavao se blagdan sv. Klare. Ovoj svetici u Dubrovniku je posvećen najpoznatiji od osam ženskih samostana u Dubrovniku, sagrađen na prijelazu 13. i 14. stoljeća, dom brojnih dubrovačkih plemkinja i ostalih časnih sestra – klarisa, ali u jednom svom samostanskom dijelu od najranijih dana i sirotište za napuštenu djecu, jedno od prvih takvih ustanova u svijetu. 13. kolovoza 1252. Dubrovčani su sklopili mir sa srpskim kraljem Urošem I., a 13. kolovoza 1302. proglasili su mir s još jednim srpskim kraljem, Stefanom Urošem II. Milutinom. 13. kolovoz 1538. dubrovačka vlada donijela je odluku, kojom je dozvoljeno Židovima stanovanje unutar gradskih zidina Dubrovnika. To je potvrdila i vladina odluka 22. travnja 1540. kojom se određuje i kompleks kuća u kojima mogu stanovati dubrovački Židovi, što predstavlja određivanje zametka dubrovačkoga Geta. 13. kolovoza 1765. objavljen dekret o štovanju Srca Isusova u Dubrovniku, samo pet mjeseci nakon službene uspostave blagdana! Nakon oslobađanja Slanoga, tijela trojice pomoraca, članova posade broda Perast, hladnokrvno ubijenih u Slanome 5. listopada 1991., ekshumirana su i 13. kolovoza 1992. pokopana na njihovu rodnomu Mljetu.

10. kolovoza 1844. uplovljavanjem u grušku luku parobroda Barone Stuermer sa 153 ‘putnika izleta za razonodu’ rođen je dubrovački moderni turizam

14. kolovoza 1650. u Dubrovniku je umro kroničar Ivan Marinov Gundulić, autor na talijanskom jeziku dubrovačke kronike od osnutka grada do 1484. godine. 14. kolovoza 1913. u Širokoj ulici (tada Čingrijinoj), svečano je otvoreno drugo dubrovačko kino, ‘Grande elektro – bioskop’, s oko 200 sjedišta. U kolovozu 1944. saveznički zrakoplovi u više su navrata bombardirali Dubrovnik. U savezničkom bombardiranju, navečer 14. kolovoza ranjeno je 18 ljudi. U Hotelu ‘Excelsior’ gdje se održavao sastanak o povlačenju njemačke vojske iz Grčke i s Balkana, poginulo je 20 njemačkih oficira. 14. kolovoza 1970. rođena je jedna od najuglednijih opernih pjevačica Dubrovkinja, Dubravka Šeparović Mušović. 14. kolovoza 2001. dubrovački biskup Želimir Puljić imenovao je rektorom crkve Sv. Vlaha mons. Tomu Lučića.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.


36 Kultura

Fortepijano, jedinstvena priča Ivane Jelača PRIZNATA DUBROVAČKA PIJANISTICA PONOVO ĆE NAM PRIUŠTITI PREDIVNU GLAZBENU VEČER

Priznata dubrovačka pijanistica Ivana Jelača, autorica i izvođačica po prvi put zapisanog tona ovog jedinstvenog povijesnog glazbala iz 18. stoljeća koje se čuva u Dubrovniku

Zahvaljujući knjigama autora Miha Demovića, koji je najopsežnije obradio povijest glazbe starog Dubrovnika, pronašla sam notne zapise djela dubrovačkih skladatelja iz druge polovice 18. stoljeća, iz vremena kada datira i Walterov ‘dubrovački fortepijano’ Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Koncertna promocija nosača zvuka ‘Hrvatski skladatelji i njihovi suvremenici na Walterovom fortepijanu iz Kneževa dvora u Dubrovniku’

održat će se iduće nedjelje, 12. kolovoza, u Atriju Kneževa dvora kao dio bogatog glazbenog programa ovogodišnjih Igara.

Na fortepianu, tom raritetnom i intrigantom instrumentu, u ovom slučaju primjerku bečkog graditelja Antona Waltera iz 1790. godine, nastupit će priznata dubrovačka pijanistica Ivana Jelača, autorica i izvođačica po prvi put zapisanog tona ovog jedinstvenog povijesnog glazbala iz 18. stoljeća koje se čuva u Dubrovniku. Ususret ovoj zanimljivoj večeri otkrila je više detalja o fortepijanu samom, ali i njezinim prijašnjim susretima s ovim povijesnim klavirom, toliko rijetkim da ga u Hrvatskoj posjeduju samo – Dubrovački muzeji. O suradnji s Muzejima – iz koje i proizlazi ovaj izniman program, istaknula je projekt multimedijalne aplikacije ‘dubrovačkog Waltera’ koja na suvremen način prezentira ne samo iznimno vrijedan povijesni klavir već i dubrovačku glazbenu ostavštinu. Na koncertnoj promociji će, istaknuli su iz Igara, pijanistica i autorica


Kultura 37

• 8. KOLOVOZA 2018. ‘KARNEVAL ŽIVOTINJA’ Besplatan koncert za djecu ‘Karneval životinja’ u prepunom atriju Kneževa dvora održao se proteklog petka na radost brojne male i velike festivalske publike. Uz dubrovačke glazbenike koji su izveli ovo popularno djelo koje lako nalazi put do srca

djece diljem svijeta, u ulozi pripovjedačice – Keke papagalice, našla se dramska umjetnica Srđana Šimunović koja je zanimljiv program najavila kao ‘melem za uši, kulturni događaj uzbuđujuće neponovljivosti’.

1949. godine Muzeji su otkupili jedini primjerak fortepijana u Hrvatskoj

nosača zvuka Ivana Jelača izvesti pomno odabran program s djelima dubrovačkih skladatelja, te hrvatskih i europskih im suvremenika. Dubrovački muzeji nakladnici su ovog izdanja koji donosi novinu u glazbenom životu Dubrovnika, pa i šire, s obzirom na to da se radi o prvom nosaču zvuka s djelima hrvatskih skladatelja snimljenom na ovom raritetnom instrumentu. Ono što je za publiku osobito važno, ističe Ivana, jest kako će se na promociji u kratkim crtama, riječima Tomislava Fačinija, pomoćnika intendantice Dore Ruždjak Podolski za glazbeni program, ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać i muzikologinje Vjere Katalinić, suradnice na projektu, govoriti o suodnosu fortepijana i glazbene povijesti Republike. — Udruga ‘Sve ostalo je glazba’ upravo je ovim tragom, glazbom iz vremena Republike, počela 2014. suradnju s Muzejima, imajući na umu ovaj izniman i raritetan instrument. Napravili smo projekt koji bi ga prezentirao ne samo kroz glazbene izvedbe, već i popratne sadržaje, uključujući i aplikaciju koja sada stoji na tabletu kraj

fortepijana. Zapravo, sve se radi zbog instrumenta samog – istaknula nam je Ivana, koja je i svoj specijalistički posljediplomski rad posvetila izvedbi na povijesnim instrumentima, istražujući, recimo to ukratko, ‘zvukove prošlosti’. Koliko se on zapravo razlikuje od ‘zvuka danas’?

Fascinantni ‘predak modernog klavira’

Inače, zanimljivo je dodati kako je za današnje pojmove i očekivanja publike, izvorni zvuk restauriranog fortepijana dosta tih. U korištenju autentičnih instrumenata trebalo bi zapravo rekonstruirati sve uvjete, što je nemoguće, tako da izvedba na fortepijanu danas predstavlja svojevrstan kompromis i izazov, dodaje Ivana, koju smo zamolili i da nam otkrije nekoliko detalja više o ovom fascinantnom ‘pretku modernog klavira’. — To je prvi klavir, njegova svojevrsna ‘prva verzija’. O tome će biti riječi i na promociji. Zahvaljujući knjigama autora Miha Demovića, koji je najopsežnije obradio povijest glazbe starog Dubrovnika, pronašla sam notne

‘Dubrovački fortepijano’ izgrađen je 1790. godine, u vrijeme Mozartova života. Sličan je primjerak Mozart sam posjedovao i na njemu često nastupao u Beču

NJEGOVANJE AUTENTIČNOG ZVUKA – KULTUROLOŠKI PROJEKT Ivanin glazbeni put

Pijanistica Ivana Jelača specijalizirala se za izvođenje glazbe na povijesnim instrumentima, završivši poslijediplomski studij specijalizacije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, obradivši temu Umjetnost izvođenja klavirske sonate u kontekstu kulturoloških promjena, pri čemu je veliku pažnju posvetila povijesnom razvoju instrumenata s tipkama kao i razvoju glazbenog života i stilova druge polovice 18. stoljeća, kada je klavir doživio vrhunac popularnosti diljem Europe. S obzirom na znatnu rasprostranjenost glazbala, nije čudno da su na takvom tipu instrumenta stvarali tadašnji vodeći glazbenici – Bachovi sinovi, Joseph Haydn i Wolfgang Amadeus Mozart.

zapise djela dubrovačkih skladatelja iz druge polovice 18. stoljeća, iz vremena kada datira i Walterov ‘dubrovački fortepijano’. Neka se od njih nisu još uopće izvodila u novije vrijeme. Ukratko, smatra se kako je Walterov instrument u Dubrovnik došao početkom 19. stoljeća. Vjerojatno se instrument nekad nalazio u jednom od dubrovačkih ljetnikovaca ili palača. Smatra se da je pripadao Jeleni Pucić Sorgo, no to nije još temeljito istraženo. Muzeji su ga otkupili 1949. godine, a tko zna koliko je zapravo zanimljiva njegova cjelovita povijest, ako uzmemo u obzir prilike i turbulenta vremena. Inače i terminologija na neki način otežava stvar, jer su se svi instrumenti s tipkama nazivali slično, pa zbog toga i danas često dolazi do nesporazuma oko naziva čembalo, klavičembalo, fortepijano i sl., a radi se o poprilično različitim instrumentima – pojašnjava Ivana. ‘Dubrovački fortepijano’ izgrađen je 1790. godine, u vrijeme Mozartova života. Sličan je primjerak Mozart sam posjedovao i na njemu često nastupao u Beču. U principu, Mozartova glazba na Walterovom instrumentu zvuči autentično. Inače, u Hrvatskoj postoji samo ovaj primjerak Walterovog fortepijana. U cijelom svijetu ima ih možda dvadesetak. Među ostalima, jedan je u Mozartovoj rodnoj kući u Salzburgu, potom u Kunsthistorisches Museumu u Beču, gdje se povremeno i sviraju matineje... Inače, na originalnom fortepijanu se ne može često svirati, osim na replikama, no to je, ističe Ivana, potpuno druga priča. — Samim time moramo itekako cijeniti ono što imamo – dodaje. Upravo udruga ‘Sve ostalo je glazba’ 2012. godine nastaje s tim ciljem, promicanjem izvedbenih umjetnosti s naglaskom na klasičnu glazbu, izvođenjem scenskih kolaža, glazbenih predstava i koncerata edukativnoga karaktera, koji publici nude novi pristup slušanju koncertnoga izvođenja. — Cilj nam je pokazati kako se i s klasičnom glazbom može postići suvremeni scenski izričaj te kako ‘ozbiljna’ glazba s vremenom ne gubi ni vrijednost, ni značaj, ni kvalitetu, ali ni mogućnost uživanja recipijenata i izvođača u njoj. Na takav način promoviramo univerzalne vrijednosti glazbe, čuvamo bogatu kulturnu nematerijalnu baštinu te ističemo važnu ulogu


38 Kultura

8. KOLOVOZA 2018. •

DUBROVAČKI SLIKAR I RESTAURATOR PAPIRA

‘Ženski akt’ Roberta Kralja glazbe u odgoju i obrazovanju i društvenim procesima – istaknula nam je Ivana, koja uz osmijeh dodaje i jednu anegdotu. — Zanimljivo je kad ljudi kažu ‘Ti sviraš staru glazbu!’ Zapravo, svi mi sviramo ‘staru’ glazbu. Mislim da je to loš izraz, sviram i Mozarta i Haydna i Beethovena, samo na starim instrumentima! – ističe. U bogatim programima koje izvode istaknut ćemo ‘Renesansni vrt’, za kojeg Ivana ističe kako bi voljela da zaživi kao suvremeni prikaz kulture življenja starih Dubrovčana koji bi mogao biti upravo zanimljiv dio ponude kako za domaće, tako i za strance. Drugi takav program matineje su u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, nazvane ‘Slike s izložbe’, koju izvode Ivana i kolegica violončelistica Natasja Palčok. Program je to kojeg je osmislila upravo udruga ‘Sve ostalo je glazba’, a matineje su napravljene za posjetitelje Galerije i prolaznike kao svojevrsni predah od šetnje zidinama, ali i kao zanimljiv koncept za atipičnu turističku ponudu. — Mi smo ti koji moramo osluhnuti publiku. Privlačimo li publiku onim što radimo? Naravno da bi umjetnik trebao biti prvenstveno vjeran sebi, onome što sam želi izvoditi... Povinjavati se publici znači zakinuti i sebe i publiku. Ona se treba educirati i potaknuti, ne nužno plasirati informacije nego stvoriti posjetitelju doživljaj. Tomu težimo kao udruga. Ista stvar je i s fortepijanom. Koncerti kod Kneza koje smo planirali kao posebnu kulturnu ponudu Muzeja, koliko god bili ekskluzivni, funkcioniraju samo u određenim uvjetima- primjerice u dvorani u kojoj je fortepijano izložen kao dio stalnog postava. A tamo su uvjeti za današnje standarde nemogući, što bi se moglo promatrati kao otežavajuća okolnost, no osobno to ne promatram niti želim promatrati tako. Potrebno je ponuditi autentičnost i bogatstvo glazbene povijesti kojom se možemo podičiti – zaključuje Ivana.

Crteži su mu posve iskreni, ne maskiraju, ne oduzimaju. Kralj crta, vrlo precizno i volumenski bogato, prostorno zanimljivo postavljene aktove koji nas ne ostavljaju ravnodušnima

Uvodnu riječ su održali povjesničari umjetnosti Anita Ruso i Marin Ivanović te arhivist Ivo Orešković

Dubrovački slikar i restaurator papira Robert Kralj otvorio je u galeriji DPDS-a u Širokoj ulici izložbu pod nazivom ‘Ženski akt – Točka poptunog otkrivanja’. Otvorenju su prisustvovali brojni Robertovi prijatelji i poznanici a uvodnu riječ su održali povjesničari umjetnosti Anita Ruso i Marin Ivanović te arhivist Ivo Orešković, prijatelj umjetnika. – Aktovi Roberta Kralja nemaju nikakve veze sa savršenom, ‘dorađenom’ ženom koja se podmeće kao ideal ljepote. Štoviše, crteži su mu posve iskreni, ne maskiraju, ne oduzimaju. Kralj crta, vrlo precizno i volumenski bogato, prostorno zanimljivo postavljene aktove koji nas ne ostavljaju ravnodušnima zbog naturalističkog pristupa umjetnika koji tako čuva autentičnost nacrtanih žena. Poneki

imaju modru pozadinu koja se preljeva preko akta dok akt istovremeno uronjava u nju postajući plavičast. Na nekima se ističe prirodna boja kože, a neki su samo osjenčani sivim i crnim sjenama. Kralj daje do znanja da ispred njega pozira osoba s imenom i prezimenom, žena s određenim godinama, iskustvima i ponajviše od svega – žena prekrasnog tijela u čijoj nagosti se nalazi početna točka potpunog otkrivanja njezinog bića – napisala je u predgovoru Ruso, dok je autor dodao kako je ovo ‘jedna od rijetkih samostalnih izložbi’, te kako ‘uglavnom surađuje s Dubrovačkim muzejima na ilustracijama.’ — Ovo je jedna prilika na koju su me potaknuli prijatelji, oni su sve započeli i sada mi je jako drago vidjeti da se ona ostvarila – poručio je Kralj.


Kultura 39

• 8. KOLOVOZA 2018.

JOŠ JEDAN SJAJNA IZLOŽBA JOSIPA TROSTMANNA

‘Radost ljeta’ našeg Pina Autoru je ova godina iznimno važna - u njoj slavi 80 godina života i 55 godina umjetničkog rada

Ciklus Radost ljeta inspiriran je umjetnikovim rodnim Dubrovnikom; Gradom nad kojim krijesi uzavrelo sunce, dok se oko kula i utvrda pruža uskovitlano nebo i more u usklađenim plavim, zelenim i ljubičastim tonovima Izložba slika dubrovačkog akademskog slikara Josipa Pina Trostmanna ‘Radost ljeta’ otvorena je proteklog tjedna u umjetničkoj galeriji SebastianArt, a autoru je ova godina iznimno važna – u njoj slavi 80 godina života i 55 godina umjetničkog rada. — Tijekom godina, Trostmann je stvorio koherentan sustav intimističkih krajolika i dinamiziranih veduta. Bilo da je riječ o njegovim karakterističnim motivima, poput svima nama prepoznatljive ‘Pinove’ Minčete ili pak o mrtvim prirodama (najčešće vaze sa cvijećem), svaka njegova slika je nabijena jakom unutarnjom energijom,

svaka mrlja isijava vlastitu svjetlost dok svaki potez zrači životodajnom pokrenutošću – istaknut će u predgovoru kataloga izložbe kustosica Andrea Batinić Ivanković, te dodati kako je autor ‘prije svega slikar – kolorist; i to izravni nastavljač dubrovačke kolorističke tradicije.’ — Ciklus Radost ljeta inspiriran je umjetnikovim rodnim Dubrovnikom; Gradom nad kojim krijesi uzavrelo sunce, dok se oko kula i utvrda pruža uskovitlano nebo i more u usklađenim plavim, zelenim i ljubičastim tonovima boje sa snažnim naglascima crvene i žute. Vrlo dojmljive i emotivne su slike mrtvih priroda, odnosno aranžmana različitih predmeta. Toliko koncentrirane životne energije i gotovo oživotvorenog disanja cvijeća, vaza, vrčeva i voća u jasnim kompozicijama teško je uvidjeti na prvi pogled. No, ako bolje usmjerimo vlastito oko i uronimo u dubinu umjetnikove mrtve prirode, ne možemo, a da se ne zapitamo kako je Pino Trostmann tim ‘mrtvim’ predmetima uspio udahnuti toliko života – ističe kustosica.


40 Kultura

8. KOLOVOZA 2018. •

ZA KRAJ BLAGDANA

Pobjednički koncert DSO-a, Kaša i Dubravke Šeparović Mušović

Bio je to zaista pravi pobjednički završetak blagdana

Mnogobrojne građane, ali i goste grada oduševili su svojim nastupom Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Slobodana Begića, sjajna klapa Kaše i kao posebna gošća proslavljena dubrovačka mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović Pravu glazbenu poslasticu za kraj dvodnevnog programa proslave Dana pobjede i domovinske

zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja organizirao je Grad Dubrovnik u nedjelju navečer pred crkvom svetog Vlaha. Mnogobrojne građane, ali i goste grada oduševili su svojim nastupom Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Slobodana Begića, sjajna klapa Kaše i kao posebna gošća proslavljena dubrovačka mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović. A mogle su se čuti ‘Lijepa Naša’ i ‘Himna svetog Vlaha’, ‘Moja Domovina’, ‘U boj, u boj!’, ‘Kad zazvone dubrovačka zvona’, ‘Ero s onoga svijeta’, ‘La musica di notte’ i brojne druge popularne melodije domoljubnog karaktera ili od lokalnog značaja. Bio je to zaista pravi pobjednički završetak blagdana kojeg, istini za volju, Dubrovčani nekako po tradiciji dosta sramežljivo obilježavaju.


Kultura 41

• 8. KOLOVOZA 2018.

STUDENTSKI PROJEKT IZAZVAO ODUŠEVLJENJE PUBLIKE

‘Pirne drame’ zorno prikazuju Dubrovnik nekad i sad Projekt mladih glumaca izazvao je iskrenu radost publike, a tema probudila najdublje emocije kod iste

Sjajna premijera održana proteklog tjedna rezultat je višemjesečnih priprema, proučavanja, ‘kopanja’, traženja... Kako bi se fino spojila u jednu zanimljivu prezentaciju Dubrovnika u svim njegovim društvenim ‘fazama’ U odnosu na najavljivane velike projekte ovogodišnjih Igara, koji svaki za sebe imaju određene ‘pluseve i minuseve’, zanimljiv istraživačkoumjetnički projekt ‘Odbrojavanje – na piru s Držićem i Nalješkovićem’, ujedno i druga dramska premijera, kao da se nekako sramežljivo pojavio u programu. No – izazvao iskrenu radost publike! Na, u i pod Minčetom,

studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu sjetili su se dva velikana i ‘ukomponirali’ ih s recentnim sjećanjima Dubrovčana te pomalo distopijskom vizijom turističkog Dubrovnika budućnosti. Sjajna premijera održana proteklog tjedna rezultat je višemjesečnih priprema, proučavanja, ‘kopanja’, traženja... Kako bi se fino spojila u jednu zanimljivu prezentaciju Dubrovnika u svim njegovim društvenim ‘fazama’. Projekt studenata temeljen je na zasadima renesansnih pirnih komedija, ali se bavi i Dubrovnikom kao europskom pirnom destinacijom, u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara. Autorski tim, kojeg još jednom pohvaljujemo, čine Zdravka Ivandija Kirigin (kostimografija i scenografija),

Nikolina Rafaj i Nina Bajsić (dramaturgija), Ema Crnić (scenski pokret), Ana Fucijaš (asistentica kostimografa), Romana Brajša (produkcija), Doris Šarić Kukuljica (prijevod teksta na suvremeni dubrovački i jezična savjetnica) i Matko Sršen (prijevod teksta na starodubrovački), a projekt izvode studenti Odsjeka glume ADU Zagreb Maruška Aras, Boris Barukčić, Lucija Dujmović, Vini Jurčić, Rok Juričić, Iva Kraljević, Filip Mayer i Tin Rožman, a veselimo se izvedbama i na 70. Igrama... • MNJ


42 DuList info

8. KOLOVOZA 2018. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘ZAGREB’ Brod je trenutno u luci Fos CITY OF DUBROVNIK

U luci Swinoujscie

AP ARGOSY

Plovi za Jorf Lasfar gdje se očekuje 11. 8.

AP JADRAN

U luci Norfolk, slijedi Fos 2. 9.

AP REVELIN

229 m

Plovi za Jorf Lasfar gdje se očekuje 7. 8.

duljina MB mb ‘ZAGREB’

AP DUBRAVA 16. 8. stiže u Valparaiso

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2008. u Kini Nosivost: 79.898 MT Duljina: 228,99 m Širina 32,26 m Dubina 18,59 m Glavni stroj: Wartsila-YMD7RT-Flex50-B Snaga: 11.620 kW Brzina: 13,5 knots Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

ZAGREB

U luci Fos, slijedi Gdynia 20. 8.


DuList info 43

• 8. KOLOVOZA 2018. ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 8. 8. do 15. 8. 2018.

AP SVETI VLAHO U luci slijedi Mumbai

AP ASTAREA

U luci Mormugao, slijedi Mumbai 9. 8.

AP SLANO

10. 8. stiže u Panjin

AP DRŽIĆ

U luci Fujairah, slijedi Kuwait 10. 8.

MIHO PRACAT

U luci Krishnapatnam, slijedi Paradip 10. 8.

AP STON

U luci Cam Pha, slijedi Chittagong 20. 8.


44 Oglas

8. KOLOVOZA 2018. •

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujemo dvosoban stan u Gružu, pogodan za tri zaposlene osobe, na duže razdoblje. Kontakt 091 726 3399 Iznajmljuje se dvosoban stan veličine

65 m2 u prizemlju obiteljske kuće. Preporučujem zvanje iza 13 sati zbog posla. Kontakt 098 969 9751

Iznajmljujem garsonijeru u Lapadu preko cijele godine za jednu žensku osobu. Soba, kuhinja, kupaonica i poseban ulaz. Kontakt 091 934 6300 Obitelj traži kuću ili stan u najam za

cijelu godinu, na području Grada. Kontakt 091 587 9396

Iznajmljujem dvokrevetnu sobu jednoj zaposlenoj urednoj ženskoj osobi – nepušaču. Soba ima privatnu kupaonicu u neposrednoj blizini sobe i kuhinju nešto dalje, free WiFi i parking. Lokacija Zaton Mali. Kontakt dubrovnikrh@ gmail.com Iznajmljujem novouređenu i potpuno

opremljenu obiteljsku kuću na dvije

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

etaže s velikom taracom i vrtom. Mogućnost dugoročnog najma uz dogovor. Cijena 1000 eura + režije. Kontakt 095 800 4442

Iznajmljujem sobu u Zagrebu – Dubrava, 16 – 20m, kuhinja i kupaonica zajednička. Kuća (prizemnica sa 3 sobe) je renovirana i djelomično opremljena. Iznajmljuje se studenticama max. po sobi jedna osoba. Kontakt 095 55 1 22 29 Iznajmljujem

stan u Zagrebu, Knežija, 60m 2, dvije spavaće sobe, kuhinja, kupaonica i dnevni boravak s blagovaonicom, pogodan za studente. Kontakt: 098 825 890

NEKRETNINE Prodajem dvosobni stan u Mokošici 64 m2 u neposrednoj blizini škole i vrtića s pripadajućim spremištem u suterenu. Kontakt 091 921 6071 POSAO Održavamo

Vaše vrtove i okućnice.

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na našu dragu pok. Nikicu, 400 kuna prilažu njezine prijateljice; umjesto cvijeća na grob pok. Slavke Čikato, 300 kuna prilažu Ana, Nikša i Damir Šarić; u spomen na dragog Pava, 300 kuna prilaže obitelj Maje Čerimagić; u spomen na dragog Pava Kremenić, umjesto cvijeća Dragica i Mirjana prilažu 200 kuna; u spomen na Željka Pavlovića, umjesto vijenca, Pero Ježić prilaže 100 kuna; u spomen na Mihaelu Šetka, 300 kuna prilaže Ines Vlašić; u spomen na oca naše susjede Dubravke i brata naše susjede Goge gosp. H. Čikata, 600 kuna prilažu stanari zgrade Od Izvora 47.; u spomen na Mihaelu Šetka, 2 410 kuna prilažu igračice malonogometnog turnira Mokošica; Malonogometni turnir u Mokošici donacija 17 422 kuna; Šank malonogometni turnir u Mokošici 4 000 kuna; obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna; Pero Radulj donacija 400 kuna; Auto servis Dubrovnik AUTOMOBILI d.o.o. donacija 1 000 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr Tel: 312–315 od 9:00–14:00 Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Davor Terzić, dar djeci Doma 3.000 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com. LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA: umjesto cvijeća za pok. Pava Kremenića, 300 kuna prilaže Pave Gleđ; umjesto cvijeća za pok. Pava Kremenića 200 kuna prilaže Miljenka Planjar Prvan; umjesto cvijeća za dragog rođaka, Pera Rakigjiju, prilaže 200 kuna Zorica Velagić. Udruga se od srca svima zahvaljuje.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

20  kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865. DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Kontakt 091 604 5465

RAZNO Prodajem 200 Kaboga kupa. Kontakt

098 856 467

USLUGE Tražim ženu za povremeno čuvanje starije pokretne osobe. Kontakt: 098 825 890

UMRLI (OD 1. 8. – 8. 8. 2018.) VESNA MIJOVIĆ rođ. Farac (1939.) NIKŠA BENDER pok. Pera (1957.) VESNA NOVAK rođ. Juričić ud. Luke (1933.) NIKO SMIŠLJAN (1934.) STANE DRAGOVIĆ ud. Antuna rođ. Brajević (1930.) IVO MARTINOVIĆ (1967.) DANICA DRAGIČEVIĆ rođ. Aralica (1933.) STIJEPO LUČIĆ pok. Pera (1937.) MARE RUDINICA ud. Vida rođ. Ćurčija (1933.) BOŽICA (BOBE) GLEĐ rođ. Jogunica (1949.)


Oglas 45

• 8. KOLOVOZA 2018.

NOVINA SA STAVOM

Srijedom jutarnju kavu provedite uz DuList

NAJČITANIJI

Okreni www.dulist.hr!

Budi informiran prije svih Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr


46 Sport

Slavi Labudov ‘Petite Amie’! 38. JUŽNODALMATINSKA REGATA

Ovogodišnja regata održana je u spomen na gospara Andra Kneževića, legendu Orsana koji je tragično preminuo početkom godine

Labudovcima je za 1. mjesto po ORC-u u trajno vlasništvo pripao pokal pobjednika regate te veliki prijelazni pokal Atlantske plovidbe. Drugo mjesto po ORC-u osvojio je prošlogodišnji pobjednik ‘Mareus’ kormilara Luke Jerčića (JK Spinut), a treći je bio Orsanov ‘Dubrovnik’ (Davor Dužević)

Najbolji prema OPEN-u, odnosno najbrži bio je ‘Full Pelt’ Ante Antunovića (JK Split), ispred ‘Overloada’ Siniše Kaliterne (JK Split), ‘Stradivarie’ Jadrana Gamulina (JK Orsan) te Orsanovog ‘Dubrovnika’ (Davor Dužević)

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Jedrilica JK Labuda ‘Petite Amie’ s kormilarom Emilom Tomaševićem pobjednik je 38. izdanja tradicionalne međunarodne Južnodalmatinske regate, koja se u organizaciji JK Orsana i JK Peliška jidra od petka do nedjelje jedrila od Mljeta do Dubrovnika. Labudovcima je za 1. mjesto po ORC-u u trajno vlasništvo pripao pokal


Sport 47

• 8. KOLOVOZA 2018. JUGOVI PLIVAČI KOD ŽUPANA I GRADONAČELNIKA Župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković primili su u četvrtak višestruko nagrađivane plivače PK Jug Marija Šurkovića, Michela Brassarda, Điva Matovića, Nou Miletića i Điva Damića u pratnji trenera Frana Ćirka.

pobjednika regate te veliki prijelazni pokal Atlantske plovidbe. Drugo mjesto po ORC-u osvojio je prošlogodišnji pobjednik ‘Mareus’ kormilara Luke Jerčića (JK Spinut), a treći je bio Orsanov ‘Dubrovnik’ (Davor Dužević). Orsanovci su osvojili i 4. (‘Lero’, Ivo Kvestić), 5. (‘Analea’, Igor Šikić), 7. (‘Lenoba’, Jasenko Kravarović) te

8. mjesto (‘Ardura’, Periša Zakarija), a između njih se ugurala na 6. mjestu ‘Fugu’ Damira Kraljevića (Labud Split).

Najbrži ‘Full Pelt’

Najbolji prema OPEN-u, odnosno najbrži bio je ‘Full Pelt’ Ante Antunovića (JK Split), ispred ‘Overloada’ Siniše Kaliterne (JK Split), ‘Stradivarie’

VUJIČIĆEVA HRVATSKA 11. NA EURU Član Košarkaškog kluba Dubrovnik Filip Vujičić zauzeo je 11. mjesto na Europskom U18 prvenstvu u košarci s hrvatskom izabranom vrstom. U stožeru je bio i Darko Kunce kao kordinator svih mlađih selekcija HKS-a.

1981.

godine održana je prva Južnodalmatinska regata

Jadrana Gamulina (JK Orsan) te Orsanovog ‘Dubrovnika’ (Davor Dužević). U prvih deset po OPEN-u od Orsanovih uzdanica smjestili su se ‘Anima’ Nika Kmetovića (8.) te ‘Arhimed’ Eugena Miljana (9.). Orsanovci po skupinama: ‘Stradivaria’ je bila najbolja u grupi 1, a ‘Dubrovnik’ drugi u grupi 2. U grupi 4 slavila je ‘Nataly’ Žarka Đanovića, a treća je ‘Analea’. U grupi 6 najbolji je bio ‘Arhimed’, a druga ‘Lenoba’, dok je u grupi 7 ‘Lero’ bio treći. Na regati je sudjelovao ukupno 41 brod iz Hrvatske, Slovenije, Češke te SAD-a, a jedrilo se od Orebića preko Pomene i Prožure do Dubrovnika.

Sjećanje na legendu

Ovogodišnja regata, čiji je start treće rute morao biti pomaknut zbog manjka vjetra, održana je u spomen na gospara Andra Kneževića, legendu Orsana koji je tragično preminuo početkom godine. Ceremonija proglašenja najboljih održana je, već po tradiciji, na taraci Hotela Lapad.


48 Sport

8. KOLOVOZA 2018. •

10. MEMORIJAL ‘ĐURO KOLIĆ’

Šurkoviću treća – sreća, a Matković 10 iz 10! Maraton, koji je i ove godine uvršten u službeni kalendar Hrvatskog saveza daljinskog plivanja, održava se u spomen na gospara Đura Kolića Sudjelovala sam na svim dosadašnjim maratonima. Osjećaj je fantastičan. Lijepo je doći svake godine na plažu na kojoj se često kupam. Trenutno nastupam za Plivački klub Primorje iz Rijeke – izjavila je Ana Matković

Šurković je u cilj uplivao s vremenom 20:57:09 i to mu je prva pobjeda nakon jednog drugog i jednog trećeg mjesta, dok je Matković (22:23:02) apsolutna vladarica ovog maratona u ženskoj konkurenciji, jer je slavila u svih deset održanih izdanja Piše/Foto Baldo Marunčić

Mario Šurković i Ana Matković pobjednici su ovogodišnjeg, desetog po redu izdanja Memorijalnog plivačkog maratona ‘Đuro Kolić’, koji je protekle subote održan na kupalištu Danče. Maraton se od 2009. godine u organizaciji Vaterpolske udruge Danče

održava svake subote najbliže Danu pobjede. Šurković je u cilj uplivao s vremenom 20:57:09 i to mu je prva pobjeda nakon jednog drugog i jednog trećeg mjesta, dok je Matković (22:23:02) apsolutna vladarica ovog maratona

u ženskoj konkurenciji, jer je slavila u svih deset održanih izdanja. Drugo mjesto ukupno zauzeo je Đivo Matović (21:00:72), a treće Đivo Damić (21:15:27). Kod djevojaka druga je bila Ana Lučić (25:01:63), a treća Antonia Šurković (27:36:24).


Sport 49

• 8. KOLOVOZA 2018.

— Ovo mi je treći nastup i prva pobjeda. Ovo je jako ljep događaj, a zanimljiv je jer je zabavan, ali i kompetitivan, što ja volim – rekao je Mario Šurković, inače plivač PK Juga. — Sudjelovala sam na svim dosadašnjim maratonima. Osjećaj je fantastičan. Lijepo je doći svake godine na plažu na kojoj se često kupam. Trenutno nastupam za Plivački klub Primorje iz Rijeke – izjavila je Ana Matković.

Poznata ruta

U kategoriji rekreativaca prvi je u cilj uplivao Luka Đurović (6:45:14), ispred Bena Menzija (6:55:72) i Roka Zvone (07:06:63). U ženskoj konkurenciji najbrža je rekreativka bila Katarina

Matović (06:52:42), ispred Tonke Bušković (07:07:91) i Gracije Filipović (07:22:55). Plivalo se od kupališta Danče do kupališta ispod Hotela Bellevue i nazad u dužini od 1700 metara, kod rekreativaca se u četiri kategorije (do 16, od 17 do 35, od 36 do 47 i 48+) plivao jedan krug po uvali Danče, a održana je i dječja utrka za sve mlađe od 10 godina. Maraton, koji je i ove godine uvršten u službeni kalendar Hrvatskog saveza daljinskog plivanja, održava se u spomen na gospara Đura Kolića, poznatog Dubrovčanina, igrača i dužnosnika VK Juga te ratnog pregovarača, a ponajprije Dančara, koji je svaki dan plivao istu poznatu rutu.

Drugo mjesto ukupno zauzeo je Đivo Matović (21:00:72), a treće Đivo Damić (21:15:27). Kod djevojaka druga je bila Ana Lučić (25:01:63), a treća Antonia Šurković (27:36:24)

10

izdanje Memorijala održano je u subotu ujutro

— Plivamo u čast našeg Dančara, gospara Đura Kolića, njegovom čuvenom rutom. Svake godine okupi se od 130 do 150 sudionika, a ove godine je odaziv čak i nešto veći. Imamo čak 112 online prijava, a dosta se Dančara prijavi na licu mjesta. Čak imamo i dvoje Australaca, kao i još par stranaca. U Dubrovniku nema ovakav sličan maraton i postao je dosta popularan – rekao je tajnik VU Danče Andrija Martić.


50 Sport

8. KOLOVOZA 2018. •

NARANČASTO LUDILO U MLINIMA

Fun, Fun, Fun! Nakon sportskih uzbuđenja uslijedila je velika festa

Kao po običaju, prihod od prodaje majica, hrane i pića išao je u humanitarne svrhe

Odigrano je i 1. kolo A i B skupine 35. ‘Divlje lige’. Batahovina je slavila protiv Betule Danče 8:6, FUN H2O Mlini je sa 12:7 bio bolji od Vile Šeherezade, Crvene stijene Orašac su s 9:2 slavile protiv Palacea, a Elita s 13:3 deklasirala Luku Čilipi U subotu navečer na plivalištu Vaterpolskog kluba Gusar u Mlinima udruga vaterpolo amatera FUN H2O održala je svoju tradicionalnu, osmu po redu humanitarnu zabavu ‘Funova srca’, čime je ujedno proslavljena 31. obljetnica postojanja Funa. Tom prilikom odigrano je i 1. kolo A

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

i B skupine glavnog turnira 35. Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu ‘Divlje lige’. Batahovina je slavila protiv Betule Danče 8:6, FUN H2O Mlini je sa 12:7 bio bolji od Vile Šeherezade, Crvene stijene Orašac su s 9:2 slavile protiv Palacea, a Elita s 13:3 deklasirala Luku Čilipi. Naravno neizostavan

je bio i dekor mnoštva baklji. Nakon sportskih uzbuđenja uslijedila je velika festa na kojoj su Župljane i njihove goste zabavljali J.o.k.s. band i Zinedine Zidane. Kao po običaju, prihod od prodaje majica, hrane i pića išao je u humanitarne svrhe, a prethodno je u crkvi Velike Gospe u Martinovićima služena misa zadušnica za tragično preminule članove Funa Bernarda Vukasovića i Ivicu Đanija Butricu.

JOŠ DVIJE GODINE

Tomić produžio s Barcelonom Tomić je u Barcelonu stigao 2012. godine, a vjernost ‘Blaugrani’ produžio je do 2020. godine

31

godinu ima Ante Tomić

Dubrovčanin Ante Tomić produžio je ugovor s Barcelonom, objavio je taj klub na svom Twitter profilu. Tomić je u Barcelonu stigao 2012. godine, a vjernost ‘Blaugrani’ produžio je do 2020. godine. Inače, 31-godišnji

Dubrovčanin je rekorder među stranim košarkašima po broju nastupa za Barcelonu, s njih čak 434. Prošle sezone 218 centimetara visoki centar imao je učinak od 9,7 koševa te 4,9 skokova u Euroligi, dok je u Prvenstvu

Španjolske bilježio u prosjeku 10,6 koševa i 5,6 skokova po utakmici. Tomić je seniorsku košarku počeo igrati 2004. godine, kad je iz KK Dubrovnika prešao u KK Zagreb. Šest godina kasnije potpisao je za Real Madrid, a od 2012. godine nastupa za Barcelonu. Na NBA draftu 2008. godine bio je 44. izbor u 2. krugu, ali nikad nije zaigrao za Utah Jazz.


Sport 51

• 8. KOLOVOZA 2018.

GOŠK DUBROVNIK 1919.

Povratnici Cicijelj i Pralas

Najvećim pojačanjima smatraju se dva povratnika: Baldo Cicijelj i Bruno Pralas, koji su već nosili ‘nebesko plavi’ dres, a dok su izbivali skupljali su drugoligaško iskustvo GOŠK Dubrovnik 1919. priprema se za nastup u južnoj skupini 3. HNL u sezoni 2018./2019., a momčad trenera Josipa Papića ovog ljeta doživjela je

dosta promjena. U ljetnom prijelaznom roku klub su napustili Petar Čeko, Mislav Glavinić, Antonio Lipotić, Luka Matić, Domagoj Veraja, Luka Zelenika i Domagoj Zovko. Najvećim pojačanjima, pak, smatraju se dva povratnika: Baldo Cicijelj i Bruno Pralas, koji su već nosili ‘nebesko plavi’ dres, a dok su izbivali skupljali su drugoligaško iskustvo. Cicijelj je rođen 7. travnja 1993. godine, a svoje prve nogometne korake započeo je u Sokolu iz Dubravke. Zatim slijedi odlazak u Slaven, a onda i nekoliko zagrebačkih klubova, nakon čega na zimu 2013. godine stiže u NK GOŠK Dubrovnik. Zadržao se četiri godine, uz jednu polusezonu odigranu u Zmaju iz Blata. U siječnju 2017. priključio se NK Solinu gdje se zadržao sve do ove sezone. Pralas je rođen 23. kolovoza 1994. godine, te je kao junior jednu sezonu odigrao u RNK Splitu. Prve službene utakmice za GOŠK upisao je u jesen 2012. godine te se zadržao dvije sezone. Slijedio je prelazak u austrijski Sierning SV, a zatim i NK Dugo Selo, NK Zagreb te na kraju NK Novigrad. Osim ovih poznatih imena, uprava GOŠK-a na Lapad je dovela još četiri

igrača koja tek imaju dokazati svoju pravu vrijednost. Zvonimir Dalmatin (rođen 30. svibnja 1997.) desni je bek koji je cijelu svoju karijeru proveo u BiH Premijerligašu GOŠK-u iz Gabele. Josip Ćurčić (28. ožujka 2000.) u Dubrovnik je stigao iz HNK Tomislava, člana Druge lige FBiH, gdje je nastupao za juniorski i seniorski sastav. Marin Tomas (11. siječnja 1995.) stiže iz NK Neretve, a dosad je nastupao za i za Neretvanca, HNK Neum te HŠK Zrinjski Mostar. Posljednji u nizu pridošlica je Elliot Mišić (9. svibnja 2000.), krilni napadač koji je na Lapad stigao iz SAD-a, iz kluba Greater Seattle Surf SC. Dubrovački trećeligaš, saznaje se s društvenih mreža, odigrao dosad jednu službenu prijateljsku utakmicu. Na Lapadu su poraženi od BiH prvoligaša Veleža s 1:5. GOŠK-ovci svoj nastup u južnoj skupini 3. HNL u sezoni 2018./2019. otvaraju na Lapadu protiv Primorca iz Biograda, potom im 1. rujna na Lapad stiže RNK Split, dok će prvo gostovanje imati u 3. kolu 8. rujna kod Imotskog. Od županijskih klubova, osim GOŠKa, trećeligaši su i Neretvanac Opuzen, Neretva Metković, Zmaj Blato te Jadran Luka Ploče.

Najbolji svjetski vaterpolist Sandro Sukno počet će opet igrati vaterpolo za otprilike tri mjeseca te sigurno za hrvatsku reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu dogodine u Južnoj Koreji. Izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Ivica Tucak otkrio je ovu sretnu vijest na primanju kod šibenskog gradonačelnika i šibensko kninskog župana povodom osvajanja europske bronce, kako prenosi šibenik.in. — Sandro je bio na pregledima u

Zadru i svi nalazi su dobri – rekao je Tucak. Podsjetimo, 27-godišnji Sandro Sukno u ožujku je operirao srce u SAD, zbog čega je na neko vrijeme morao odustati od vaterpola, a špekuliralo se da je to i kraj karijere kapetana vaterpolo reprezentacije. Problemi sa srcem uočeni su mu prije početka prošle vaterpolo sezone, a njegov tadašnji talijanski klub Pro Recco odmah je raskinuo ugovor s najboljim svjetskim igračem.

IZBORNIK NAJAVIO

Sandro Sukno se vraća

Sandro je bio na pregledima u Zadru i svi nalazi su dobri – rekao je Tucak


52 DuList IN

Ne želimo živjeti na staroj slavi, već stare pjesme prilagoditi vremenu RAZGOVOR S ALENOM MARINOM, PJEVAČEM GRUPE KOJOTI

Silente je napravio najveću promociju dubrovačke scene i svakako je zauzeo visoku poziciju na ukupnoj hrvatskoj sceni

Nismo jednostavno htjeli dozvoliti da se dogodi još jedan reunion samo radi nostalgije ili ne daj Bože novaca. Osnovni uvjet bila je kemija unutar benda, a onda volja i želja za nastavkom djelovanja

Razgovarala Maria Prkut Foto Promo


DuList IN 53

• 8. KOLOVOZA 2018. TALENTIRANA OSJEČANKA Mlada i talentirana pop pjevačica Mia Dimšić proteklog je petka na Trgu od fontane održala koncert.

Prisutni su na sceni dugi niz godina, a imali su ogromnu ulogu u rock valu krajem devedesetih godina prošlog stoljeća. Oni su Kojoti koji će u sklopu događaja ‘Rock ‘n’ Valamar’ u petak 17. kolovoza kampu Solitudo s početkom u 21 sat počastiti dubrovačku publiku dobrom svirkom, ali i novim pjesmama s nedavno objavljenog albuma. Prije dva mjeseca objavili ste novi album ‘Najboljih 11’, i to nakon 17 godina. Sviđa li Vam se ‘response’ Vaših obožavatelja? Od samog okupljanja benda u siječnju 2017. godine na zagrebačkom festivalu BRIJAČNICA osjetila se neka pozitivna ‘vibra’ između nas i publike. Koncert je za nas imao dvostruki značaj: provjeriti kako će naša glazba zvučati u malo modernijim aranžmanima i koliko ćemo se svidjeti staroj i novoj publici. Publika je bila sjajna, većina je dosta emotivno reagirala i to je za nas značilo da ‘idemo dalje’. Unaprijed smo se dogovorili da o navedenom nastupu ovisi i naš daljnji rad i ako neće postojati ‘kemije’ unutar benda da će to samo biti jednokratno okupljanje. Cijela 2017. bila je puna koncerata i publika nas je na svim nastupima jednostavno ‘nosila’. Nismo htjeli da bend živi na ‘staroj slavi’ i odlučili smo paralelno s koncertima raditi i na novim stvarima. Krajem prošle godine prvo smo izdali CD box set DRAGOCJENO, RASKOŠNO I BLISTAVO sa svim dosadašnjim remastiranim izdanjima i bonusom nove pjesme, a u travnju 2018. kompilacijski LP vinil koji spominješ ‘NAJBOLJIH 11’. I jako smo ponosni. To nije nova ploča, to su naši najveći hitovi prema vlastitom odabiru, ali to nam je jedino izdanje na vinilu i na njega smo jako ponosni. Potpuno novi album s dvanaest pjesama izlazi koncem ove godine kojeg ćemo promovirati u zagrebačkoj Tvornici kulture u studenom. Što Vas je ‘natjeralo’ na vraćanje u studio i na snimanje novih pjesama? Nismo jednostavno htjeli dozvoliti da se dogodi još jedan reunion samo radi nostalgije ili ne daj Bože novaca. Osnovni uvjet bila je kemija unutar benda, a onda volja i želja za nastavkom djelovanja. Sada samo 17 godina stariji, ali zato i iskusniji glazbenici. Ne želimo živjeti na staroj slavi, već stare pjesme malo doraditi

Pred brojnim okupljenima, među kojima je bilo najviše najmlađih, otpjevala je svoje hitove oduševljavajući karizmom i lijepim glasom.

i prilagoditi vremenu, a nove pjesme raditi na način današnjeg trenutka i naših trenutnih osjećaja. Vaš je karakterističan zvuk izrazito prisutan na ovom albumu. No, što ste mu, možemo reći, dodali i što će publika od svega toga moći čuti na koncertu u Dubrovniku? Da, na kompilacijskom albumu je prisutan naš ‘stari’ zvuk, ali na koncertima pjesme su malo prearanžirane u skladu vremena, a publika će moći uživati i u nekoliko premijerno izvedenih novih pjesama sa predstojećeg novog albuma. Dugi niz godina prisutni na sceni i odigrali ste veliku ulogu u rock valu koji je kasnih devedesetih bio prisutan na našoj sceni. Gdje čujete ili osjećate najveće promjene na estradi? Ima puno mladih bendova kojima treba dati priliku i to sjajno rade neki promoteri samo treba vremena. Hip hop scena je u strašnom zaletu, a okruženje koje prati tu scenu pomalo nas podsjeća na neki novi ‘punk’ u smislu bunta i ikonografije. A kakvom možete opisati dubrovačku scenu? Silente je napravio najveću promociju

Cijela 2017. bila je puna koncerata i publika nas je na svim nastupima jednostavno ‘nosila’

‘Hodala je pola metra iznad zemlje’ i ‘Sto milja daleko od nje’ svakako su značile proboj prema široj publici

dubrovačke scene i svakako je zauzeo visoku poziciju na ukupnoj hrvatskoj sceni. Od ostalih bendova znam samo za Dapal, Mrtvo zvono i Misticu, no nisam ih gledao uživo. Svakako su najznačajnija stvar za razvoj scene sjajni festivali koji se u Dubrovniku organiziraju i koji daju priliku urbanom zvuku. Iz godine u godinu Dubrovnik ‘raste’ sa ponudom i svaka čast turističkoj zajednici i promoterima. Za koju svoju pjesmu možete reći kako je Vaš najveći hit, odnosno za koju možete reći kako je obilježila Vašu karijeru? ‘Hodala je pola metra iznad zemlje’ i ‘Sto milja daleko od nje’ svakako su značile proboj prema široj publici, a pjesma ‘Izgubljen u svemiru’ donijela nam je, iako s odmakom, veliki plus kod kritike. Pripremate li možda još neka iznenađenja za svoje obožavatelje? Svaki naš koncert je drugačiji. Budući da se osjećamo svirački jako moćno, vrlo često imamo dosta improvizacija na koncertima koje se ponekad pretvaraju u prave jam session zbog reakcije publike. Na novom albumu biti će i nekoliko žanrovskim iznenađenja na nekim pjesmama, ali ne smijemo baš sve otkriti.


54 DuList IN

8. KOLOVOZA 2018. •

Strip koji nas seli u šezdesete, jazz i ‘spoken word’ ‘DOGODILO SE U HARLEMU’ - ZANIMLJIVA PRIČA GORANA I ENISA

Priča se odvija tijekom burnih šezdesetih u New Yorku, Harlemu, a ovo je akcijsko kriminalistička priča s pojavom jednog fantastičnog glazbenog trenutka, Goran će ga nazvati ‘trenutkom prapovijesti’ rap-a, kada je jazz obgrlio svojim ritmom i notama spoken word Piše Mia Njavro Foto Arhiva Goran Jovović / Enis Čišić / Edvin Kalić

Crtam Avengers, koji su vjerojatno najpopularniji Marvelovi likovi. Za mene je to ispunjenje snova Ponekad ‘ubodemo’ dobru priču, a ponekad dobra priča pronađe nas. U svakom slučaju joj se radujemo, a ovoj

koju donosimo u ovom broju DuLista – posebno. Radi se o zanimljivom projektu našeg glazbenika Gorana


DuList IN 55

• 8. KOLOVOZA 2018.

Jovovića, kojeg dubrovačka publika bolje pozna kao Mr. Guda, autora brojnih projekata i zanimljivih glazbenih ‘intervencija’, te Enisa Čišića, priznatog strip crtača i ilustratora iz Sarajeva. Ako vam kažemo kako Enis crta za Marvel, vjerujemo kako ćemo vas ‘zakačiti’ za ovu priču. Već ovim podatkom dolazimo do ideje iza ove priče – dva kreativca polako, ali sigurno, za kraj 2019. godine, tamo negdje na jesen, pripremaju strip. Goran je krivac za scenarij, Enis za crtež. Više detalja donosimo u idućim recima... Zanimljivo je kako se kreativci uvijek nekako spoje, pa tako i Goran i Enis, koji odgovorno tvrde kako se znaju kratko, ali da su odmah kliknuli na ideju. — Zapravo se znamo zbog i preko ovog projekta. Javila mi se prijateljica iz Beograda, umjetnica koja također radi stripove, s pitanjem jesam li slobodan i zainteresiran da radim jedan strip projekt i da će me povezati s Goranom, kojeg uopće nisam poznavao. Bilo je to u jesen 2017. i otad, eto, radimo. Svježe se znamo, vidiš, još uvijek smo na distanci (smijeh). U svakom slučaju, odlično mi je bilo upoznati i sad znati stripofila koji ima cijelu biblikoteku stripa doma – rekao nam je Enis. Proces je tekao, mogli bismo reći, nekim klasičnim putem – dobio je sinopsis, dodaje Enis, jako zanimljiv, odmah ga je zaintrigirao. Goran nam pak kaže kako je vidio Enisov samo jedan projekt prije suradnje... Fan art strip na temu Enisovog omiljenog ZF filma Blade Runner. — Za razliku od stripa kojeg radimo, a koji je drugog žanra, ono što je Goranu

bilo zanimljivo je da je atmosfera tog stripa bila najbliža filmu noir koji je prilično dobro odgovarao njegovoj priči i viziji – ističe Enis. Nestrpljivi smo, čekamo da Goran reče koju, o stripu samom, naravno. S prve tri ‘ključne riječi’ već nam se svidio, iako u trenutku razgovora još nismo vidjeli table, koje su nam autori ustupili ekskluzivno za DuList. Jazz, Harlem, šezdesete... O tome, ali i suradnji, Goran nam je rekao nešto više. — Hrvatski naziv stripa je ‘Dogodilo se u Harlemu’, i da, u biti da, potvrđujem sve Enisove riječi što je dosad rekao i sve potpisujem ako treba, ipak smo mi profesionalci (smijeh). S Enisom je raditi jednostavno – super. Ne znamo se dugo, a para mi se kao da se znamo cijelu vječnost. Za svaki kadar radimo vrlo detaljno, budući

ENIS ČIŠIĆ ‘Tajna Nikole Tesle’

Enis Čišić strip je crtač i ilustrator koji je radio u profesionalnoj agenciji baveći se animacijom, a trenutno radi kao ilustrator. Dosad je radio za Marvel Comics, Avengers, najpopularnije Marvelove likove. No, tu je i još zanimljivih projekata. — Izdvojio bih strip kojeg sam radio, a koji je jednim dijelom ima fantazije, no nije znanstvena fantastika. Radi se o stripu ‘Tajna Nikole Tesle’, kojeg sam radio s prijateljem novinarom Aleksandrom Brezarom, dio djela ‘Tajna džema od malina’ velikog pisca Karima Zaimovića iz kojeg smo izvukli tu priču. To mi je jedan od dražih projekata, a bitan mi je i osobno jer se događa u razdoblju opsade Sarajeva. Iako se ne bavi ratnom temom, atmosfera se osjeća kroz priču, fantaziranje bijega od tog kaosa, što sam zapravo i ja radio kao klinac. Taj mi je projekt jako bitan jer sam unosio svoja sjećanja u njega. A to je zalog za budućnost – istaknuo nam je Enis, dodavši kako novinar Brezar sprema s još par crtača iz Sarajeva drugu priču iz te zbirke, koja će izaći u albumu zajedno sa stripom ‘Tajna Nikole Tesle’. Sjajne vijesti!

Svaka priča, bila ona film, novela, pa eto, u konačnici i strip, je priča onog koji ju stvara, mašta autora koji je to napisao ili u ovom slučaju dva autora koji ju stvaraju

da je meni ovo prvi projekt općenito u stripu, to jest ovakvog tipa, a i prvi scenarij. Stoga, polako, davamo maksimum. Enis kao crtač radi odlično i tablama sam baš zadovoljan, iskreno – govori nam ponosni autor scenarija Goran. Priča se odvija, kaže dalje, tijekom burnih šezdesetih u New Yorku, Harlemu, a ovo je akcijsko kriminalistička priča s pojavom jednog fantastičnog glazbenog trenutka, Goran će ga nazvati ‘trenutkom prapovijesti’ rap-a, kada je jazz obgrlio svojim ritmom i notama spoken word i time stvorio preteću ideju rap muzici u hip hop kulturi koja dolazi nekoliko godina poslije. — Strip je povezan s mojim ostalim djelovanjima u umjetnosti, glazbi. Isprepleo sam priču kroz akciju i kriminalistiku ljudi i problema tog vremena u Harlemu – ističe ovaj dragi kreativac. Zanimljivo je i to kako raditi na ovom projektu Enisu nije ‘klasika’, jer on obično radi upravo ZF strip. Tim, kaže, izazovnije. Moramo dodati još nešto. Enis nam je iskreno priznao kako je, tijekom sjedanja u školskim klupama, crtkarao Marvelove likove umjesto domaćih zadaća, a danas mu je to – životni poziv. Od Marvela do jazza – neobičan, baš zanimljiv put! — Crtam Avengers, koji su vjerojatno najpopularniji Marvelovi likovi. Za mene je to ispunjenje snova. No, inače, kao crtač se ne ograničavam, tako da mi je ovo bio jedan od razloga što sam pristao, taj izazov pomicanja granica. Zahtjevno jest, iako smo došli do preko dvadeset gotovih tabli. Recimo, četvrtina. Izazov mi je zapravo bio crtati mjesta na kojima nisam bio,


56 DuList IN

8. KOLOVOZA 2018. •

Evo što će u Šišinim BIKERSKI VIKEND U KONAVLIMA

vrijeme u kojem nisam živio, ljude i ostalo o čemu nisam znao puno. Ali me je Goran ‘prosvijetlio’ – i to vrijeme i što se tada događalo. Sad učim i radim i povijesno o nekim važnim stvarima koje mi nisu bile u fokusu dosad – iskreno će Enis. — Svaka priča, bila ona film, novela, pa eto, u konačnici i strip, je priča onog koji ju stvara, mašta autora koji je to napisao ili u ovom slučaju dva autora koji ju stvaraju. U našem slučaju, to nije čista historiografska priča, nego sam ja radio scenarij s više naglasaka, pa se ispreplelo u ideju koju sam htio predstaviti kroz akciju i krimić, te i taj jazz trenutak koji je pogurao rap. Jer je istina da su u tom razdoblju djelovali bandovi koji su krenuli sa spoken word uz tam-tam, a ja sam ubacio i cijeli jedan mali jazz band u priču – dodaje Goran još razloga zbog kojeg bi vam 2019. trebala biti označena i s ovim stripom. Jer on je, uz presjek glazbene povijesti i iznimno edukativan. Pokriva zanimanja ljudi koji vole jazz, afroameričku kulturu, šezdesete, film noir i u konačnici – ljubav prema stripu samom. — Obuhvatit će širu publiku koja će biti, vjerujem, zainteresirana – zaključuje Goran, a mi ćemo dodati kako ovih nekoliko tabli priloženih uz priču zaista stvara u nama onaj ‘jedva čekamo uzet strip u ruke’ osjećaj. Sad još samo treba pričekati 2019. godinu...

MR. GUD Zbog njega se čuje spoken word

Naš Mr. Gud, iako mu je to umjetničko ime, sve je samo ne mrgud. Goran Jovović, ako nije na brodu, neumorno radi (iako vjerujemo kako i dok plovi – plovi nekim kreativnim morima bez prestanka). Stvara hip-hop, zbog njega se u gradu čuje ‘spoken word’, a osobito nam je drago što su on i ekipa iz Otpisani klana, koji datira iz 2002. godine, nedavno imali ‘grand come back’ na scenu i sjajan nastup u MIMO u Zagrebu. Mr. Gud je krivac za spajanje različitih kultura, a strip i glazba tek su neki od njegovih umjetničkih izričaja. Kad miruje... Zapravo, ne miruje.

Festival i ove godine donosi pregršt zabave, vožnje i odlične rock glazbe! Započinje u petak 10. kolovoza točno u 15 sati otvaranjem kampa u Šišinim Dubima, a završava u nedjelju 12. kolovoza. U subotu posjetitelje očekuje rock spektakl Ususret velikom festivalu South Point Rock & Ride razgovarali smo s headlinerima, odnosno frontmanima bendova Opća Opasnost i Brkovi koji će ove godine nastupiti u Konavlima. S nama su podijelili što spremaju za nastup u Konavlima. – Opća opasnost 26 godina nastupa za svoju publiku te kao i uvijek sprema širok spektar repertoara, od ‘Jednom kad noć’ do najnovijeg singla ‘Da je bog dao’. Kako volim reći ‘za svakog po nešto’. Puno je pjesama koje bismo voljeli izvesti za naše fanove, ali se jednostavno ne stigne. Pazimo da uvijek uključimo pjesme iz devedesetih koje publika najbolje prepoznaje. Dakle, za dubro vačku publiku spremamo pravi rock ‘n’ roll nastup od dva sata. Pokazalo se da Dubrovnik stvarno voli Opću Opasnost. Ne želim se hvaliti, ali jednostavno moram, publika voli i prepoznaje naš program, čemu naravno sud donose pjesme s

Piše Hrvoje Curić Foto Facebook Opća Opasnost / Brkovi

kojima se ljudi povezuju. Nema ničeg ljepšeg nego kada nakon neke pjesme vam ljudi kažu ‘joj, pa ovo je kao da ste je za mene osobno pisali’. Moja poruka za svih koje dolaze na festival


DuList IN 57

• 8. KOLOVOZA 2018.

emo slušati m Dubima Poruka za svih koji dolaze na festival je, dođite u miru ili nemojte doći – kaže nam Pero iz Opće Opasnosti

je jednaka festivalskoj poruci, dođite u miru ili nemojte doći. Pozivam svih nevezano za dob, spol ili zanimanje da dođu u Konavle i dobro se zabave jer Rock ‘n’ Roll ne poznaje granice – rekao nam je frontman grupe Opća opasnost Pero Galić, dok ‘Shamso 69’, frontmen Brkova, priča o svim prošlim nastupima u Dubrovniku, kao i tome što spremaju za Šišine Dube! — Trenutno smo na turneji koja prati izlazak našeg posljednjeg albuma ‘Hormon Sreće’ koji je izašao 11. lipnja. Za publiku smo spremili neke pjesme s tog albuma, ali i široki raspon pjesama iz našeg opusa, jer nastup je festivalski i sviramo za publiku, a ne radimo promociju albuma. Tako da

Rat bendova će se odvijati u petak. Prva ideja je bila gitarijada domaćih bendova, a potom smo se zapitali zašto ne bi imali neki natjecateljski aspekt. Odlučili smo se za stručnu komisiju i krenuli s projektom – kažu naši bikeri

publika ne mora biti u strahu da neće čuti sve hitove koje su došli čuti. Planiramo svirati za publiku koliko god dugo nam organizator dopusti pa ni tu nema straha da će netko nešto propustiti. Uvijek ćemo rado doći do Dubrovnika i nastupati tu, a više puta smo došli svirati u Lazarete. U Dubrovniku uvijek vlada prijateljska atmosfera i stvorili smo nova prijateljstva, bili na ručku kod ljudi tu stvarno nevjerovatno. Mislim da se nas nema što pitati jesmo li zadovoljni s publikom jer mi smo tu za njih, a ne obratno. Sviđa mi se slogan i slažemo se da festival treba biti mjesto slobode, ugodnog druženja i tople, prijateljske atmosfere. Mi ćemo u tom razdoblju biti već nekoliko dana na cesti i naravno da ćemo doći puni pozitivne energije, a nadamo se da će publika to prepoznati i zapjevati s nama – poruka je Brkova. Festival spaja prekrasne dubrovačke pejzaže i odličnu rock glazbu. Ove godine uz odlične headlinere posebno se iščekuje i glazbeno natjecanje Rat bendova. — Rat bendova će se odvijati u petak. Prva ideja je bila gitarijada domaćih bendova, a potom smo se zapitali zašto ne bi imali neki natjecateljski aspekt. Odlučili smo se za stručnu komisiju i krenuli s projektom. Čim smo to najavili malo nas je zatekla količina bendova koji su se prijavili i to ne samo iz Hrvatske već i regije, bendovi iz BIH, Srbije i Crne Gore. Prijavilo se 12 bendova, ali nažalost tehnički je to nama neizvedivo, pa smo morali srezati taj broj na pet bendova. Pobjednik dobiva tri dana studia i profesionalnog snimanja u Mostaru, te će pobjednik otvoriti koncertni spektakl u subotu navečer – poručio je predsjednik kluba MK Dvije rote, Danko Raguž na nedavnom predstavljanju ovogodišnjeg festivala.


58 DuList IN

8. KOLOVOZA 2018. •

MOJITO PARTY

Porporela i kokteli – odlična kombinacija!

Foto Hrvoje Curić

Za glazbeni ugođaj zadužena je bila šarmantna DJ Petra, a već poznata ekipa iza šanka pobrinula se za vrhunske koktele

Subota kraj crvenog ferala bila je zaista nezaboravna Još jedna zabava humanitarnog karaktera, Porporela Mojito Summer Party, održala se u subotu pored crvenog ferala. Brojni građani, ali i stranci ‘okupirali’ su Porporelu ispijajući pritom mojito koktele koje su za njih

spravljali Porporelaši. Za glazbeni ugođaj zadužena je bila šarmantna DJ Petra, a već poznata ekipa iza šanka pobrinula se za vrhunske koktele i tako su brojni uživali u sparnoj noći na vječnoj Porporeli...


DuList IN 59

• 8. KOLOVOZA 2018.

Špica

ĐIR STRADUNOM

VISOKE TEMPERATURE

Vruće blagdansko jutro na Stradunu… 1. Bila je nedjelja i bilo nam je prekrasno. Unatoč vrućini!

2.

4.

3. 1. Sladoled kao neizostavan ljetni detalj 2. Zaštita od sunca je bitna! 3. Bijela boja i jeans – nepogrešivo 4. Šeširi i kišobran glavu čuvaju 5. Šaren Stradun!

5.

Vruće blagdansko jutro na najljepšoj ulici na svijetu. Nedjelja. I bilo nam je prekrasno! Stradun je na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja osvanuo je okićen zastavama Lijepe Naše i Svetog Vlaha. Domaća čeljad jutro je po tradiciji iskoristila za kavicu, čašicu razgovora, susret s prijateljima. Naši dragi gosti su pak, činilo se – kao u valovima, prelazili Stradun, ‘naoružani’ opremom za kupanje ‘gazili’ prema plažama…


60 DuList IN

8. KOLOVOZA 2018. •

SLUŠNI APARAT

Kozmički Dalmatinac

Iako Oliver nije napisao nijednu pjesmu, nemoguće je odijeliti interpreta od autora. Kompatibilnost svojstvena Runjiću i Dragojeviću rijetka je za pop glazbu globalno

Piše Petar Ipšić Foto www.discogs.com

Teško je zamisliti kako će Hrvatska ponovno oplakivati smrt nekog pop pjevača s tolikom tugom kao što je to bilo nakon odlaska Olivera Dragojevića. Ne prizivajući mu skončanje, jedina živuća veličina sličnog kalibra jest Mišo (uvijek će mi bit samo Mišo, ništa Mate, ništa Kovač), ali neusporediva je širina obuhvata i prodornost koju je Oliver unio u krvnu sliku ovog naroda. Kronično skroman, znao bi reći da je to zato što on ljudima ne smeta, ali istina je da je govorio jezikom koji su jednako razumjeli poznavatelji notnog pisma i oni potpuno lišeni sluha, zanatlije i doturi, oni rođeni uz more i oni koji su za more samo čuli. Spomenuta Oliverova univerzalnost njegova je najistaknutija odrednica, a svakako nije odmogla ni manje-više uravnoteženost kvalitete snimljenog materijala za vrijeme čitave karijere; počevši od festivalsko-šlagerske pjesmarice Zdenka Runjića preko revitalizacije Gibonnijevom ‘Cesaricom’ i prvog Oliverovog Porina koji je ujedno i bio prvi Porin, pa sve do ležernog pseudo jazza posljednjih albuma.

Kašljucanja i stilska lutanja bila su tek povremena krajem 80-ih i početkom 90-ih. No, Oliver je uvijek ‘isporučivao’, pa bi na svako poniranje u fatalistički grego melos poput ‘Žuto lišće ljubavi’ ili ‘Svirajte Noćas Za Moju Dušu’ dobili jedne ‘Stine’ i ‘Brod u boci’, dok je niskokalorični hit ‘Karoca’ dijelio album s katarzičnom ‘Ništa nova’. Kada je 1977. godine objavio svoj drugi album ‘Malinkonija’ s 10 jednako savršenih pjesama Oliver je već uhvatio tridesetu, dok je još jednom velikom sinu Splita, Draženu Vrdoljaku, bilo 26 godina. Iako jako mlad, ovaj nesuđeni ekonomist koji će postati bard glazbenog novinarstva i enciklopedist popularne glazbe u Olivierovoj širini još je tada primijetio ono što u PR uredu predsjednice Grabar Kitarović nisu shvatili kada su u izraz sućuti ugurali ‘dalmatinsko podrijetlo’. Oliverova glazba je kohezijska, ona je ekvivalent prividno beskonačne i terapeutski umirujuće linije horizonta. Ona jest ‘morska’, ali nikako nije samo dalmatinska ni mediteranska. Iako uz Runjića i Kalogjeru nosi odgovornost što je u dalmatinsku pjesmaricu stavio ‘galeba’ i ‘stine’, Oliver nikada nije jednodimenzionalan, a kamoli banalan, čak ni onda kada je s Borisom Dvornikom slinio nad ‘Nadalinom’. Njegova geneza puno je šira, ima uporište u soulu i jazzu, a on je zapravo satkan od istog tkiva kao i njegovi veliki uzori: Stevie Wonder i Ray Charles. Nemam činjenično uporište da je nazvavši Olivera 1977. godine ‘Kozmičkim Dalmatincem’ (ujedno naziv antologijskog izdanja iz 2007. koje je također uredio) Vrdoljak pošao od termina koji je za opisati svoju viziju hibrida countryja, rhythm & bluesa, soula i rocka početkom ‘70-ih skovao nesretni Gram Parsons, ali vjerujem da je tu bio začetak njegovog nadimka jer Vrdoljak je sigurno bio dobro upoznat s radom mladog vizionara koji je Stonese inspirirao za ‘Wild Horses’. Vrdoljak je doduše Olivera simpatično zvao i ‘ćoro’, aludirajući na njegov netipični izgled koji nije skrivao, ali je dobro da se ipak odlučio za prefiks ‘kozmički’. Pišući o Oliveru za magazin ‘Start’ u kolovozu 1977. godine Vrdoljak je također izrazio protivljenje teoriji da su mu interpretacije impersonalne pa tu leži recept njegove popularnosti, a što je,

rekli smo, samozatajno poticao i sam Dragojević. Uz sve ostale adute, nalazio je da su mu ljudi mogli vjerovati i jer izgledom nije bio primjerno lice šoubiznisa. ‘S obzirom da nije ni visok ni kršan, djelovao bi pretežno smiješno u konvencionalnoj pozi festivalskih prvaka koji razdrljenom košuljom pokušavaju izazvati asocijacije na ortodoksnu muškost. Fizička atipičnost jednog pjevača već je znak da mu se može pokloniti povjerenje’, napisao je. Također, našao je Vrdoljak tada i da je Oliver dovoljno duhovit i razborit da se nesvjesno distancira od slike koju zabavna pjesma stvara o svojemu pjevaču. ‘Njemu se ne može dogoditi da, poput Mikija Jevremovića koji pjeva ‘mjeseče, ti stari druže moj’ kao da s tim Zemljinim satelitom zaista svakodnevno dijeli dobro i zlo, predstavi, recimo ‘Galeba’ kao člana porodice ili prvog susjeda; čuo sam ga, naprotiv, kako na jednom nastupu najavljuje pjesmu ‘Galeb i ja’ – ‘Moj tetrijebe’, davši tako do znanja da nijedna od pjesama koje izvodi nije sveta, čak ni ona najbolja’, primijetio je. I konačno dolazimo do treće tajne njegove propulzivnosti i dugotrajnosti na sceni. Iako Oliver nije napisao nijednu pjesmu, nemoguće je odijeliti interpreta od autora. Kompatibilnost svojstvena Runjiću i Dragojeviću rijetka je za pop glazbu globalno, a statistička vjerojatnost da se takvi talenti nađu u isto vrijeme u istom gradu u jednoj zemlji od četiri milijuna duša je ništa do božanski poklon. ‘...pa ća bude nek se vrši od nas višja voja, ista kob ća tebe najde bit će kob i moja’


DuList IN 61

• 8. KOLOVOZA 2018.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Lavovi, bogat društveni život i veselje bit će obilježja ovog mjeseca. Mnogi će izlaziti više nego inače, dobro će se zabavljati, a većina će osvježiti svoj erotski život. Povremeno ćete na poslu pokazivati borbenost koja vam nije uvijek svojstvena, ali će donositi razultate

zdravlje ljubav posao

Ovan  21.3.– 20.4.

Lav  23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac  22.11.– 21.12.

Pozitivno ozračje, vaša otvorenost i spremnost spremnost izražavanja osjećaja te naklonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Na radnom mjestu događaju se sve značajnije stvari, a poslovi dobivaju na kreativnosti.

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo gubite.

Činit će vam se da vam je ljubav sve dalje i dalje, umjesto obratno. To će vas živcirati i rastužiti. Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom. Drugi će gledati što više pomoći onima koji uče ili koji tek počinju u poslu.

Bik  21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica  23.8.– 22.9.

Jarac  22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Vaši poznanici ili prijatelji pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Na dnevni red dolaze zaostaci. Bit će i onih koji će definitivno privesti kraju jednu fazu svog rada.

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti. Budite ljubazniji i otvoreniji.

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer je sada bolje biti realist nego idealist. Brzina kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će prevelika da vas mogu slijediti. Dva para očiju vide više nego jedan.

Blizanci  22.5.– 21.6.

Vaga  23.9.– 22.10.

Vodenjak  21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Većinu idućih dana vi ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Ostvarili ste ciljeve iznad svih očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. Potrebno vam je više sna.

Zasićenost izlascima usmjerit će vas na osamu i povlačenje. Najbolje ćete se osjećati u svom domu, a ako je voljena osoba uz vas. U poslu ćete se malo nadmudrivati. Utjehu ćete nalaziti u privatnom životu. Idite u teretanu ili na trčanje.

Čeka vas dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja. Povežite se bolje s ljudima.

Rak  22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion  23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe  19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Najradije biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za pokazati sve adute. Pred vama je zanimljiv put.

Dok ćete vi razmišljati o svojoj ljubavnoj prošlosti, vaša ljubavna sadašnjost polako će vam izmicati iz ruku. Kako biste poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Dobro je boraviti u prirodi. Ona osvježava.

Povremeno ćete osjetiti mala nezadovoljstva ili prolazne prepreke za ljubav. Izdržite. Kad se čini da svi gube iluzije, vi ste dovoljno ludi da ne podlegnete. To ćete ovih dana i pokazati i dokazati. Možete se dobro zabaviti.


62 Promo

8. KOLOVOZA 2018. •

Maestral – osvježenje za vruće ljetno poslijepodne PIVO TJEDNA

čak tri vrste ječmenog slada koje daju posebnu kompleksnost u jednostavnosti koja je lager pivo. Bitno je napomenuti da se za proizvodnju Maestrala ne koristi kukuruzna krupica ni dodani enzimi, već se na pravi način, mada za moderne standarde spor način, dobiva zlatna tekućina koju dobro prepoznajemo.

Okus ljeta

Često se za lager pive kaže da su one ‘pive s okusom pive’, Maestral nije iznimka. Poput osvježavajućeg ljetnog povjetarca koji tijekom nesnosnih vrućina dođe kao tračak nade i spasa, tako i pivo Maestral puni nepce laganom cvjetnom notom, gorko-slatkim okusom koji, kao i vjetar budi nadu, ali i rasplamsava želju za još. Maestral se svojim laganim nenapadnim okusom ljubi uz brojna mesna jela, a pogotovo jela s piletinom. No ono gdje ta jednostavnost okusa najviše dolazi do izražaja su morski plodovi i riba, gdje nakon punog obroka istinska lager piva bude točka na i kvalitetnog obroka.

Čist, osvježavajuć i lagan – riječi su koje najbolje opisuju prvo pivo nastalo u prvoj Dubrovačkoj craft pivovari. Radi se naravno o Maestralu, nefiltriranom lager pivu koje bez dodanih aroma pršti od okusa Prvo pitanje koje se postavlja je ‘Što je zapravo lager pivo?’ U svijetu se najviše konzumiraju lager piva ili ‘piva donjeg vrenja’ koja se dobivaju vrenjem pivske sladovine pomoću različitih sojeva čiste kulture kvasca vrste Saccharomyces uvarum. Vrenje započinje pri 6 do 8 °C i zato se naziva hladnim vrenjem, a završava na 9 do 18 °C. Ono što čini lager lagerom je činjenica da se njegova proizvodnja ne požuruje

već on mora ‘odležati’ dugo vremena kako bi se iz hmelja i ječma izvukla punina okusa.

Maestral nastaje u pogonu Dubrovačke Pivovare u solskoj bazi u Gružu

Istinski Lager

Tako je i s ‘našim’ lagerom pa tako Maestral nakon fermentacije odleži i do 40 dana kako bi ispao što bolji i što iskrenijeg okusa. U proizvodnji se ne koriste nikakve dodatne arome, aditivi ili umjetni okusi. Proizvodi se od

Piva s okusom piva

Maestral nije komplicirano pivo niti to želi biti. To je pivo koje najbolje prikazuje ‘pravi’ okus piva, ali i najbolje održava i proces kojim nastaje, proces koji je spor, ali nagrađuje punim okusom. To je način na koji Maestral treba i piti, nakon ručka u hladovini tijekom vrućih ljetnih dana. Iako lagan okusom s postotkom alkohola od 5,6 posto nije najslabija piva na tržištu. Idealno serviranje je na temperaturi od 5 – 9°C, a kako kažu iz same Pivovare, ‘Maestral je svježi sjeverozapadni vjetar koji puše tijekom najtoplijih dijelova ljetnih dana jedan je od načina kako se rashladiti ljeti na Hrvatskoj obali. Drugi je pivo, a mi volimo oboje!’


• 8. KOLOVOZA 2018.

Oglas 63


64 Zadnja

8. KOLOVOZA 2018. •

TOPLINSKI VAL NE PRESTAJE

Hvali ljeto, drž’ se hlada!

POGLED STRAGA 38 Kultura

‘Ženski akt’ Roberta Kralja

Toplinski val u Dubrovačko-neretvanskoj županiji se nastavlja! Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu za Dubrovačko-neretvansku županiju postoji velika opasnost od pojave toplinskog vala sve do 10. kolovoza! Stoga, pripremite tijelo – i mozak – za velike vrućine i držite se preporučenih savjeta. Nisu zaludu! Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije redovito objavljuje savjete za vruće dane – pijte Foto Hrvoje Curić

Uz pomoć hrane vratite sebi elektrolite!

dovoljno tekućine, osobito negazirano vodu. Izbjegavajte kofein, alkohol i šećer kako ne biste izazvali jaču dehidraciju. Umjesto toga pijte napitke, poput limunade. Izbjegavajte boravak na direktnom suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Rashlađujte se u mlakoj vodi, nosite široku svjetlu odjeću, i naravno upotpunite svoj look šeširima, kapama, lepezama...

60 DuList IN

Slušni aparat: Kozmički Dalmatinac 14 Aktualno

Treba li Grad Dubrovnik kupiti javnu garažu?

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 16. kolovoza

Pijte dovoljno tekućine, osobito negazirano vodu. Izbjegavajte kofein, alkohol i šećer kako ne biste izazvali jaču dehidraciju. Umjesto toga pijte napitke, poput limunade

38. Južnodalmatinska regata: Slavi Labudov ‘Petite Amie’!

Čitajte nas na www.dulist.hr!

46 Sport

Dulist #353  

Dubrovački tjednik, 8. kolovoza 2018.

Dulist #353  

Dubrovački tjednik, 8. kolovoza 2018.

Advertisement