Dulist #351

DUBROVAČKI TJEDNIK #351 Srijeda, 25. srpnja 2018. • Cijena 7 kn

SRI NAŠA TERE

Moja publika i ja imamo čarobnu vezu već 60 ljeta STR. 54

FESTA NA PORPORELI

Novi knez je Nikša Jelčić ‘Čile’!

STR. 56

STRADUN GUBI VIZUALNI IDENTITET

Konzervatorima ne smetaju bankomati VISOKI UPRAVNI SUD ODLUČIO

NOVI REŽIM PARKIRANJA

Tko može reći da ovako nije bolje?

STR. 4

‘FILMAŠICA’ SPOMENKA SARAGA

Zbog nje cijeli svijet zna za ljepote Grada STR. 10

ČET

IVAN DEČAK IZ ‘VATRE’

U glazbi je glupo ograničiti se na jedan žanr STR. 52

ISTRAŽILI SMO

Mulj iz Omble vraća se u rijeku

Poništeno imenovanje ravnatelja UGD Marina Ivanovića STR. 14

PET SUB NED PON UTO

STR. 8

2 Oglas

25. SRPNJA 2018. •

Aktualno 3

• 25. SRPNJA 2018.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Maria Prkut Hrvoje Curić

Fotograf Zvonimir Pandža

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert

Kolumnisti Boris Njavro dr. sc. Siniša Car dr. Boris Sokal

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Marketing Željka Krstulović Ivana Pavlić

Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 25. 7. 2018.

Broj 351 Godina 7.

www.dulist.hr

4

Aktualno

Kome je novi režim oduzeo parkirno mjesto?

NE STIŠAVAJU SE POLEMIKE OKO NOVE GRADSKE ODLUKE

I dok dio građana tvrdi kako je stanje gore nego prije, dio ih smatra kako su poboljšanja vidljiva

U prvim danima primjene nove odluke kojom su sva parking mjesta na potezu od Ilijine glavice preko Zlatnog potoka i Ploča do Grada ‘rezervirana’ samo za građane s povlaštenim parkirnim kartama (PPK) ne prestaju podjele u razmišljanjima i stavovima građana Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Čak 299 naloga od tisuću kuna izdala je tvrtka Sanitat u prvih nekoliko dana primjene novog režima parkiranja u zoni oko povijesne jezgre, odnosno od 18. do 23. srpnja. Kako

navodi direktor Sanitata Tomislav Tabak, od toga je 11 vozila bilo dubrovačkih registarskih oznaka, a koja nisu imala važeću povlaštenu parkirnu kartu, dok su ostala vozila bila ona

stranih registarskih oznaka i vozila rent-a-car-eva.

U prvim danima primjene nove odluke kojom su sva parking mjesta na potezu od Ilijine glavice preko Zlatnog

Aktualno 5

• 25. SRPNJA 2018.

Ispunio mi se san. Nastupila sam u Dubrovniku — Dee Dee Bridgewater SVJETSKI POZNATA JAZZ PJEVAČICA potoka i Ploča do Grada ‘rezervirana’ samo za građane s povlaštenim parkirnim kartama (PPK) ne prestaju podjele u razmišljanjima i stavovima građana, a najizraženije se to vidi na društvenim mrežama. Zapravo, najveća polemika se vodi oko toga ima li danas više ili manje mjesta za stanovnike te tko je novom odlukom bolje prošao – Pločani, Pilari ili Građani. Pri tome se može iščitati zaključak kako su stanovnici Ploča zadovoljni jer lakše pronalaze slobodno parkirno mjesto, dok Pilarima i stanovnicima unutar zidina odluka ne odgovara, a posebno zbog donjeg platoa parkinga na Žičari, koji im je ostao nedostupan.

Više ili manje mjesta?

Upravo taj parking, odnosno ostavljanje donjeg platoa pod naplatom za sve koji žele ili mogu platiti 50 kuna po satu, najviše smeta dijelu naših sugrađana – dok oni na parking čekaju uru, dvije, kako se može iščitati iz brojnih komentara, donji plato žičare, govore, zjapi poluprazan. ‘Ovo je ogromni korak nase’, smatra dio naših sugrađana, no ima i onih koji vide poboljšanje na terenu jer, kako ističu u Facebook grupi ‘Vratite parking građanima’ do parkinga se sada lakše dolazi. Imaju li ti građani više sreće od ostalih koji i dalje čekaju, a po nekima i više nego ranije? Odgovor

ovisi o tome koga pitate, barem ako je suditi po raspravi na društvenim mrežama. No, prevladava mišljenje kako nova odluka nije donijela poboljšanja posebno iz razloga što je njome građanima na raspolaganju manje parkirnih mjesta u odnosu na ranije zbog izuzimanja donjeg platoa žičare. Promatraču sa strane to baš i nije logično.

Naime, prije novog režima na 430 mjesta koliko ih, kako je rekao gradonačelnik, ima na ovom potezu, mogao se parkirati tko god je htio bez obzira na PPK. Danas se na 390 parkirnih mjesta mogu parkirati samo građani s PPK, za sve ostale na raspolaganju je tek donji plato žičare. Kako je onda danas teže naći parkirno mjesto? Može se zaključiti kako lokalcima problem zapravo nisu stranci. Dapače, ističu kako bi stranci ostali tek nekoliko ura kada bi se to mjesto oslobodilo za stanovnike, a s novom odlukom njihova mjesta stoje prazna, iza rampe.

S druge strane, javljaju se i oni koji čak u jutarnjim satima na Buži biraju mjesto za parkiranje, odnosno oni koji su u 13.15 sati naišli na pet praznih mjesta, a potom istog dana u 15.30 još nekoliko praznih mjesta...

— Po meni, malo jasnije table, omogućiti par mjesta na donjem parkingu za Dom zdravlja i pedijatrijsku ambulantu, poslije sezone srediti (suziti) pločnik cijelom dužinom od Ilijine

U svakom trenutku Sanitat, Upravni odjel ili gradonačelnik mogu uputiti prijedlog izmjene odluke i Gradsko vijeće će postupiti prema tome – Potrebica

preko Petra Krešimira, Frana Supila i iscrtati kose parkinge, smart parking cijelom dužinom! – prijedlog je jedne naše sugrađanke koja ovu odluku pozdravlja, uz napomenu kako su poboljšanja naravno moguća.

— Može li mi netko objasniti zašto omogućavanje parkinga svima onima koji imaju PPK na potezu od, ispravite me ako griješim, vatrogasaca pa sve do preko Viktorije i praktički do usjeka od Pila ne valja? Zauzvrat smo se odrekli dijela parkinga poviše Tabasca. Ja sam nekidan prolazio oko 22.30 i poviše Banja sam naišao na jedno 3–4 mjesta.

To nikad ne bi bilo moguće da nije ovih pravila – istaknuo je tijekom rasprave na društvenim mrežama jedan naš sugrađanin.

Treba pričekati...

299

naloga ispisao je Sanitat do 23. srpnja

I dok su mišljenja građana očito podijeljena, zanimalo nas je ima li povratne informacije s terena predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, s obzirom da je upravo predstavničko tijelo Grada odluku i usvojilo.

— Prijedlog Odluke je predložio gradonačelnik, odnosno nadležni upravni odjel nakon razgovora s predstavnicima kotara i naznačeno je da će ako treba, mjesec dana biti testno razdoblje i da će se zajedno sa Sanitatom vidjeti kakvi su učinci odluke. Zasad nemam povratne informacije tako da za ovu sjednicu Gradskog vijeća (koja je sazvana za četvrtak, 26. srpnja, op. a.) nije planirana ta točka. Međutim, u svakom trenutku Sanitat, Upravni odjel ili gradonačelnik mogu uputiti prijedlog izmjene odluke i Gradsko vijeće će postupiti prema tome jer je izvršna vlast u ingerenciji gradonačelnika. Gradski vijećnici, naravno, mogu davati prijedloge, ali pričekat ćemo one koji su predložili odluku za vidjeti kakvi su njeni efekti – ističe Potrebica.

Predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović smatra kako je još rano za komentare, budući da se s implemetacijom odluke tek krenulo.

— Trenutno nemam ništa za reći, podataka nemamo, a nije se uvažilo ono što smo tražili. Sad neka upravni odjel gleda i broji – ističe Krstulović.

Ono u čemu se zapravo svi građani slažu jest kako je jedino trajno rješenje gradnja novih parkirnih mjesta, a postojeća odluka, barem je tako najavio gradonačelnik, može se promijeniti u svakom trenutku. Treba dati vremena i vidjeti njene efekte.

6 Aktualno

25. SRPNJA 2018. •

NEPRIMJERENA SLIKA NAŠE GLAVNE ULICE

Gdje god možeš, ti bankomat ‘posadi’...

Smatramo kako je već sada previše bankomata na Stradunu i kako to zasigurno nije primjerena slika naše glavne ulice – ističu iz Grada Dubrovnika Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Ovo je prevršilo svaku mjeru! Stradun je pun bankomata. Kako smo prije živjeli bez ovolikog broja istih? Hoće li svaki izlog na Stradunu postati bankomat? – pitaju se neki naši sugrađani, a nakon što su u izlogu knjižare Algebra na Stradunu ‘osvanula’ dva nova bankomata. Bio je to zapravo samo ‘okidač’ za stanje s izlozima na najljepšoj ulici svijeta koji su se u velikom broju ‘pretvorili’ u bankomate, a o tome se raspravljalo još u svibnju na sjednici Gradskog vijeća.

Stradun – svemirski brod

Grad razmatra mogućnost da ubuduće, kroz neku od raspoloživih mjera, ograniči postavljanje bankomata na Stradunu

Naime, tada je vijećnik Maro Kristić konstatirao kako Stradun sve više nalikuje na svemirski brod.

— Svjedoci smo kako se polako zatvaraju poslovnice poslovnih banaka u povijesnoj jezgri, a bankovne službenike mijenjaju bankomati. Gotovo da nema izloga na Stradunu u koji nije ugrađen bankomat jer poslovne banke, ali i zakupci i vlasnici poslovnih prostora u tome vide poslovni interes

Aktualno 7

• 25. SRPNJA 2018.

DOKLE GOD NE ZADIRU U GRAĐEVINSKU STRUKTURU Nema ograničenja za bankomate?

Vezano za temu postavljanja bankomata na Stradunu za komentar smo zamolili i Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Zanimalo nas je koji su kriteriji za odobravanje zahtjeva za postavljanje bankomata u izlozima poslovnih prostora na Stradunu, koliko je zahtjeva odobreno od 1. siječnja ove godine i koliko je zahtjeva u postupku rješavanja, te postoji li gornja granica, u brojčanom smislu, postavljanja bankomata u odnosu na broj izloga na Stradunu.

— Konzervatorski odjel u Dubrovinku u okviru Zakonom utvrđenog postupka za zahvate na kulturnim dobrima, temeljem dostavljenog zahtjeva i priložene dokumentacije, omogućava ugradnju bankomata u ostakljeni dio izloga poslovnih prostora bez zadiranja u građevinsku strukturu građevine kao i poštujući zatečenu stolariju otvora – istaknuli su nam u svom odgovoru. U ovom trenutku, dodali su nam iz Konzervatorskog odjela, nema zaprimljenih novih zahtjeva za ugradnju bankomata u povijesnoj jezgri.

kompenzirajući troškove visokih cijena zakupa prostora. Uvažavajući poslovni interes i potrebu za bankomatima, smatramo da postoji i viši interes, a to je kultura i povijesna baština koju treba štititi.

Umjesto da se poduzetnici natječu tko će imati ljepši i bolje uređen izlog i da zato dobivaju nagrade i povlastice od Grada, u izlozima je svaki dan sve više bankomata, a Stradun sve više nalikuje na svemirski brod. Je li Grad spreman donijeti odluku kojim se zabranjuje postavljanje bankomata na Stradunu, kad isteknu postojeći ugovori, a da se bankomati mogu postavljati u sporednim ulicama ili za to posebno predviđenim prostorima – pitao je Kristić gradonačelnika Mata Frankovića koji je tada izrazio spremnost donijeti takvu odluku.

No, zanimljivo je spomenuti i kako je Maro Kristić član Upravnog vijeća Zaklade Blaga djela, vlasnika prostora na Stradunu kojega je u najam uzela Algebra. Zanimalo nas je je li promijenio mišljenje.

— Moje mišljenje je od početka isto.

Upravo iz razloga što nemamo instrument za zabraniti postavljanje bankomata, tražio sam da se na razini Grada donese odluka kojom bi se to na Stradunu zapriječilo, a omogućilo u sporednim ulicama gdje to manje, na određeni način, bode oči. Gotovo svi prostori Zaklade Blaga djela, još od prije, dok ja nisam bio član upravnog vijeća, su imali u svojim izlozima bankomate i ovo nije nikakva iznimka. Oni su već prije dobili suglasnost konzervatora i mi jednostavno nemamo ni odluku ni instrument kojim bismo to mogli zabraniti.

Nadam se da će se u perspektivi takva odluka donijeti i zato sam na vrijeme s takvom inicijativom i išao prema Gradu i gradonačelniku, ali evo, dosad takve odluke nema – govori nam Kristić.

Je li takva odluka moguća s obzirom na vlasništvo prostora?

— Odluka se uvijek može donijeti jer imate sličnih odluka kojima se postavlja neka vrsta ograničenja. Na razini

države se promijenio Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora gdje je država ukinula svaki oblik mogućnosti sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji ili davanju u podnajam svojih prostora.

Sve se može kad se hoće – ističe Kristić, dodavši da ako konzervatori odobre postavljanje bankomata u izlog, daljnjih zapreka nema.

Razmatra se mogućnost ograničenja

Što o svemu misli gradonačelnik, odnosno Grad Dubrovnik?

— U Gradu Dubrovniku smatramo kako je već sada previše bankomata na Stradunu i kako to zasigurno nije primjerena slika naše glavne ulice. U tom je smislu gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prošli tjedan uputio i zamolbu upravi Blagih djela, koja je vlasnik prostora knjižare Algebra, da ubuduće, posebno kada je riječ o prostorima na Stradunu, vode više računa o tome da se radi o našoj reprezentativnoj ulici koja ne bi trebala biti preplavljena bankomatima – ističu za DuList iz Grada Dubrovnika.

— Grad, za sada, može intervenirati jedino za one prostore u svom vlasništvu. Tako u ugovorima o najmu postoji odredba da zakupci ne smiju prostor davati u podzakup bez suglasnosti Grada. Prošli tjedan smo poslali i dopis svim zakupcima gradskih prostora u kojem im skrećemo pažnju kako bankomati podrazumijevaju podzakup te ih tražili da se očituju ukoliko su, mimo ugovora, postavili takve uređaje u gradske prostore. Grad nema odobrenih zahtjeva za podzakup za bankomate u prostorima u svom vlasništvu, a slijedom povećanja njihovog broja razmatra mogućnost da ubuduće, kroz neku od raspoloživih mjera, ograniči postavljanje bankomata na Stradunu – odgovorili su na naš upit iz Grada Dubrovnika.

Za mišljenje smo upitali i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu.

— Iz svih rasprava koje su bile na Gradskom vijeću, uključujući i

Tražio sam da se na razini Grada donese odluka kojom bi se to na Stradunu zapriječilo, a omogućilo u sporednim ulicama gdje to manje bode oči – Kristić

Ako konzervatori odobre postavljanje bankomata u izlog, daljnjih zapreka nema

gradonačelnikovu, bilo je jasno da ne podržavamo bankomatizaciju Straduna jer je to apsolutno postalo neprimjereno.

Konkretni slučaj ne mogu komentirati jer se radi o nečemu čime raspolažu Blaga djela i bilo bi dobro vidjeti koji su razlozi za donošenje jedne takve odluke, ali u principu sam protiv inflacije bankomata na Stradunu, jer vizualno Stradun zaslužuje puno bolje slike od bankomata – smatra Potrebica.

Na pitanje može li Grad nešto poduzeti, budući da je i sam gradonačelnik izjavio kako je sprema donijeti takvu odluku, Potrebica govori: — Ne volim najavljivati stvari za koje nisam sto posto siguran, raspitat ću se i vidjeti može li Grad donijeti kakvu odluku s obzirom da se ipak radi o prostorima koji nisu u vlasništvu Grada Dubrovnika. Naša je mogućnost vjerojatno ograničena, ali da je neprimjereno, jest – zaključuje Potrebica.

O posljednjem slučaju ‘bankomatizacije’ Straduna oglasio se i gradski vijećnik Miho Obradović koji za DuList ističe kako je uvijek za liberalizaciju, ali u ovom slučaju, s obzirom da je riječ o dubrovačkoj povijesnoj jezgri, misli da se ipak malo pretjeralo.

— Tko nam sutra garantira da knjižara neće postaviti još dva bankomata – pita se Obradović, koji ističe kako je taj prostor bio namijenjen isključivo za knjižaru, dan je u najam za 50-ak tisuća kuna, a sad su u izlog postavljena dva bankomata.

Na pitanje treba li Grad ovo pitanje regulirati ističe kako su ovdje, po njegovom mišljenju, krivi i Grad i privatnici koji su dizanjem cijena ugrozili ljudima egzistenciju pa su se snašli na drugi način.

— Trebali bi vidjeti što je najbolje rješenje. Sjećam se mlađih dana kad smo svi sjedali na izlozima, to je bila čar Grada. Danas više ne možete sjesti na nijedan izlog. Nadam se da će se naći neko rješenje koje će zadovoljiti sve jer već sad bankomati izgledom narušavaju Stradun – smatra Obradović.

8 Aktualno

Gradski info

25. SRPNJA 2018. •

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 23. 7. do 29. 7. 2018.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 30. 7. do 5. 8. 2018.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

STANOVNICI KOMOLCA PITAJU, A IZ VODOVODA DUBROVNIK ODGOVARAJU

Mulj iz Omble vraća se u Omblu, a mijenja se i 90 godina stara cijev!

Taj zamuljani dio se nakon određenog pročišćavanja i slijeganja vraća u potok Slavljan. A taj potok i predstavlja bujicu, odnosno zamućuje se pri velikim kišama više nego što bi bila ta zamućena voda

Treba razlikovati taj mulj na pročistaču od mulja iz tzv. uređaja za obradu otpadnog mulja (UPOV) za fekalne vode. Neće doći do nikakve ugroze po okoliš ili stanovništvo. Dakle, voda s izvorišta dolazi do pročistača, a ono što se u vodi pojavi je zemlja, a ne neki toksični mulj. Također, prema projektu, filteri će iz vode uklanjati i bakterije, što su neki gradski vijećnici dovodili u pitanje – izjavio je Matušić

Aktualno 9

• 25. SRPNJA 2018.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–20, utorkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18 Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu: 0-24 svaki dan Dom Marina Držića: 9-20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Atelijer Pulitika i Galerija Dulčić Masle Pulitika:

Pročistač pitke vode sredinom lipnja ove godine konačno je pušten u probni rad recilkulacijom u zatvorenom sustavu, nakon kojeg će biti spreman u potpunosti pustiti vodu u vodoopskrbni sustav grada Dubrovnika

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Oni stanovnici Komolca, ali i Rijeke dubrovačke, koji su nas proteklih dana sa zabrinutošću kontaktirali s upitima o problemu tzv. muljnog ispusta pročistača pitke vode u Komolcu mogu mirno spavati, jer kako ističu iz Vodovoda Dubrovnik, nema nikakve opasnosti po ljude i prirodu.

— Mulj iz pročistača u Komolcu izlijevat će se direktno u rijeku Omblu i to preko preko prastare cijevi za koju smatramo da je iz 1929. godine, dakle gotovo 90 godina stara – stoji u jednom od apela koji su nam stigli na adresu lista, pri čemu se dosta često u pitanje dovodio i sastav, odnosno tog mulja. Ipak prema izjavama odgovornih, nema razloga za strah.

Matušić smiruje zabrinute

Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić za DuList ističe kako građani nemaju nikakvog razloga za zabrinutost jer se sve izvodi po projektu, a bez rizika po ljude i prirodu.

— Najprije treba znati kako ništa ne radimo što je protivno zakonu, ili da ide na štetu ekologije. Sve što radimo je sve projektom razrađeno. Treba razlikovati taj mulj na pročistaču od mulja iz tzv. uređaja za obradu otpadnog mulja (UPOV) za fekalne vode. Neće doći do nikakve ugroze po okoliš ili stanovništvo. Dakle, voda s izvorišta dolazi do pročistača, a ono što se u vodi

pojavi je zemlja, a ne neki toksični mulj.

Također, prema projektu, filteri će iz vode uklanjati i bakterije, što su neki gradski vijećnici dovodili u pitanje – izjavio je Matušić.

‘Nije se ulagalo godinama’

— Da je zaista riječ o toksičnom otpadu, država bi nam naložila posebno odlaganje, a plaćali bismo i velike kazne – napominje Matušić.

Potvrdio je kako je dio projekta i spomenuta devedeset godina stara cijev, koja će tijekom radova biti zamijenjena.

— Tu ćemo cijev mijenjati. Koristimo ovu priliku kako bismo i taj dio problema riješili. Treba znati kako se u puno toga u insfrastrukturi nije godinama ulagalo. Gledajte, mi ako uspijemo učiniti pomak u odnosu na proteklih deset ili dvadeset godina za barem deset do petnaest posto, puno smo učinili. Od čišćenja kanalizacije u povijesnoj jezgri pa nadalje – ističe Matušić.

Begović: Slavljan je zamućeniji

Član Uprave Vodovoda Vicko Begović objasnio nam je kako se mulj izdvaja nakon pročišćavanja, odnosno filtracije vode u pročistaču.

— Taj zamuljani dio se nakon određenog pročišćavanja i slijeganja vraća u potok Slavljan. A taj potok i predstavlja bujicu, odnosno zamućuje se pri velikim kišama više nego što bi bila ta zamućena voda. Potok Slavljan se potom u Komolcu na Tenturiji ulijeva u rijeku Omblu. Dakle, u trenucima

90

godina je stara cijev koja će ovih dana konačno biti zamijenjena

9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-18, subota 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

velikih kiša i oborinskih voda Slavljan je puno zamućeniji, nego ta voda iz pročistača. Naravno da će se jedan dio svega toga taložiti u pročistaču, što će se dalje zbrinjavati. Tu ne očekujemo probleme, a sve je u skladu s tehnološkim rješenjima te građevinskom dozvolom za projekt – izjavio je Begović.

Dakle, najjednostavnije rečeno, mulj koji je u pročistač stigao sa izvorišta Omble nakon prolaska kroz pročistač vratit će se natrag u istu tu rijeku. Samo što će prolaziti kroz novu, modernu cijev, a potom i potok Slavljan.

Pročistač u probnom radu

Inače, pročistač pitke vode sredinom lipnja ove godine konačno je pušten u probni rad recilkulacijom u zatvorenom sustavu, nakon kojeg će biti spreman u potpunosti pustiti vodu u vodoopskrbni sustav grada Dubrovnika. Gradonačelnik Mato Franković taj je dan nazvao povijesnim, a njegova zamjenica Orlanda Tokić izjavila kako vjeruje da iduće zime neće doći do zamućenja vode. Odnosno, da će pročistač omogućiti građanima čistu i pitku vodu.

— Na području izvorišta Ombla imamo crpnu stanicu koja tlači vodu u dva spremnika. Crpka pušta vodu u sustav. Voda prvo dolazi kroz mehaničke filtere kako bi se otklonile nečistoće koje se nalaze u vodi. Tek prolaskom kroz mehaničke filtere voda ide na ultrafiltraciju. Nakon toga ispituje se kakvoća vode koja se mora konzervirati kako bi se pustila u sustav. Ona se onda klorira sukladno zakonu i voda pušta prema Dubrovniku i Mokošici.

U tom trenutku građani mogu konzumirati pitku vodu – opisao je tada proces ‘dobivanja’ čiste i pitke vode član Uprave Vodovoda Zoran Ćosić.

10 Aktualno

25. SRPNJA 2018. •

RAZGOVOR SA SPOMENKOM SARAGOM, ‘FILMAŠICOM’ ZBOG KOJE CIJELI SVIJET ZNA ZA NAS

Moramo početi razmišljati o čuvanju starih snimaka u Arhivu, za neka buduća vremena Razgovarala Mia Njavro Foto Mia Njavro / Arhiv Spomenka Saraga

Ovdje imam široki krug prijatelja, sjetit ću se samo divnog Dragana Banovića, legende video snimanja u Dubrovniku koji mi je više puta u šali rekao: ‘Mala, da ti nisi naša ne bi mi tebi ođe dali raditi!’. Neke video materijale koje sam pronašla, ratne snimke, stare dokumentarce, snimljene na U-maticu, predala sam upravo njemu koji je to s Dubrovačkom televizijom mogao plasirati na najbolji način. Mi smo zapravo i često zajedno radili

Produkcijom i snimanjem filma bavim se već više od 35 godina. Kroz posao sam zavoljela putovanja, kroz putovanja fotografiju i film. Jednostavno, spojile su se moje dvije strasti; posao je postao hobi, hobi posao i sretna sam zbog toga. Inače, moj tim je međunarodni, ima nas sa svih strana svijeta od Francuske, Meksika, SAD-a, Engleske, Španjolske i naravno Hrvatske, no jedina sam žena u ekipi.

Nedavno smo šesnaest dana snimali na području županije novi promotivni turistički film. Ustajali smo u četiri ujutro, išli spavati iza ponoći, putovali od Lastova, Mljeta, Korčule i ostatka županije, no uz sav teret nošenja opreme osjećali smo se kao na godišnjem odmoru. Uživali smo u svakoj minuti, a u tih 16 dana okupali smo se jednom i to na sat vremena – rekla nam je kroz veliki osmijeh Spomenka Saraga, filmska producentica, vlasnica tvrtke Balduči film i direktorica ZagrebTour Film Festivala – međunarodnog festivala turističkih filmova... Jedna od onih osoba koje su nekim drugačijim, nevidljivim sponama vezane za Dubrovnik, iako nisu rodom iz grada.

Spomenka putuje po svijetu i pronosi glas o Dubrovniku, producentica je nagrađivanih filmova ‘Unique Dubrovnik’, ‘Čarobni Dragulji’ i ‘Dubrovnik and Time’, ali i mnogih projekata koji su se snimali na području grada i županije koje je snimala s američkim, korejskim i kineskim kompanijama, koji

Aktualno 11

• 25. SRPNJA 2018.

su donijeli gradu veliku promociju posebno na azijskom tržištu. Uspjeh filmova iz njene produkcije pripisuje stalnom praćenju trendova u turizmu i odlascima na različite kongrese, festivale, sajmove i prezentacije diljem svijeta. O dokumentarnim i destinacijskim filmovima, radu u Dubrovniku, zašto se njena tvrtka baš zove Balduči Film, ali i o turizmu danas – o svemu smo pomalo popričale za ovaj broj DuLista, a uz to čuli i pokoji ‘destinacijski’ savjet.

Za Vas se slobodno može reći kako ste ‘u filmu’ od malih nogu.

Vrlo sam rano počela raditi u Jadran Filmu i nekako, kako sam mijenjala odjele, najbolje sam se snašla i najviše sam voljela dokumentarni film, a unutar njega takozvani naručeni film, turistički film. Nekad se oni nisu smatrali umjetnošću i dosta redatelja gledalo ih je s podcjenjivanjem. Kad smo znali nazvati redatelja i željeli ga angažirati za rad na turističkom filmu, znali su odgovoriti: ‘Kad budete imali nešto ozbiljnije tada me zovite…’. Za neke redatelje koji su srasli s turizmom, to je bio veliki izazov i ljubav prema toj vrsti filma. Jedan od takvih je upravo bio Baldo Čupić s kojim sam započela raditi i zapravo većinu toga što danas znam sam – ukratko – naučila od njega.

S njim sam počela raditi i zavoljela turistički film i te silne godine, preko trideset i pet godina koliko radim, učim stalno nešto novo, pratim trendove i educiram se.

Niste iz Dubrovnika, no kako se kaže – k’o da jeste. Iz našeg grada imate neka predivna iskustva – možete li nam otkriti kako su izgledali počeci?

Nisam odavde iako svi misle da jesam, jer provedem tu po mjesec dana, pa počnem malo i ‘po dubrovački’. No, u Zagrebu živim u Dubravi, a Dubrovnik je dobio ime po toj hrastovoj šumi, Dubravi, pa mi je to nekako simbolično povezano! Ovdje imam široki krug prijatelja, sjetit ću se samo divnog Dragana Banovića, legende video snimanja u Dubrovniku koji mi je više puta u šali rekao: ‘Mala, da ti nisi naša ne bi mi tebi ođe dali raditi!’. Neke video materijale koje sam pronašla, ratne snimke, stare dokumentarce, snimljene na U-maticu, predala sam upravo njemu koji je to s Dubrovačkom televizijom mogao plasirati na najbolji način. Mi smo zapravo i često zajedno radili – njegova je bila tehnika, Baldo je bio redatelj, ja producent ili asistent redatelja, ovisno o projektu. Kroz taj posao zavoljela sam grad. U doba kada su avionske karte imale one poticaje i

karta je bila nekih 250 kuna, tijekom snimanja svaki dan sam putovala u Zagreb, jer mi je to bilo jeftinije i praktičnije, nego spavati u gradu. Ujutro bih dolazila na posao s ‘pekarskim’ avionom, kako smo zvali one prve jutarnje avione i donijela kruh u Dubrovnik (šala). Moja djevojčica išla bi ujutro u školu, a ja na posao – u Dubrovnik! Bili su to lijepi dani, za sjećanje… Unatoč situaciji koja tada nije bila tako blistava jer je ovaj prelijepi grad imao previše ratnih rana koje su bile vidljive na svakom koraku. Unatoč tome radili smo turističke filmove i njima pozivali cijeli svijet da dođe i vidi ovu ljepotu prirode i jedinstveni grad. Što je nekad značio destinacijski promo film? Kako su se Dubrovnik i njegova promocija mijenjali kroz godine?

Dakle, spontano, počela sam raditi u Dubrovniku. Iako je i destinacija za moje bračno putovanje bio upravo Dubrovnik, a skoro sam se i udala u Dubrovnik (smijeh). Obožavam gledati protok vremena u gradu. Najstariji film koji imam je iz 1956. godine koji je zapravo prekrasan dokumentarni snimak kako se Dubrovnik razvijao. Divan je čak i iz današnjeg perspektive. Sjećate li se onih starih crnobijelih filmova poslije Drugog svjetskog rata i spikera koji ozbiljnim glasom izgovara tekst: ‘Te davne... na hridinama ponosno stoji grad…’, a jedna Konavoka sama prelazi s košicem preko potpuno praznog Straduna. Taj nekakav prvi snimak mi je dao posebnu ljubav prema Dubrovniku. Moja snimanja i rad u Dubrovniku počinju 1984. godine. Od tada do danas snimili smo turističke filmove za gotovo sve hotele i gradove – Cavtat, Orebić, Korčulu, Blato, Dubrovnik... Gotovo da ne postoji mjesto u županiji u kojem nismo snimili film ili neku reportažu za domaću ili stranu televiziju. Naravno, tada je nositelj posla bio Baldo. Nakon njegovog preranog odlaska, krenula sam samostalno snimati turističke filmove, upravo iz razloga što sam trebala dovršiti neke započete poslove. Tada sam napravila novu ekipu, a kao redatelj uskočio je Želimir Belić, koji je također bio Baldov prijatelj, koji mi je u tom trenutku puno pomogao, a kasnije smo nastavili suradnju. On je upravo redatelj koji je režirao nagrađeni film ‘Unique Dubrovnik’.

Moram se osvrnuti na cijelu županiju. Dubrovnik i rivijera, od početka tih osamdesetih kada sam se uključila u snimanje filmova, uvijek je imala odlične destinacijske promo filmove.

Dakle gotovo 40 godina, ako ne računam onaj prvi iz 1956. na kojem nisam

Spomenka putuje po svijetu i pronosi glas o Dubrovniku, producentica je nagrađivanih filmova ‘Unique Dubrovnik’, ‘Čarobni Dragulji’ i ‘Dubrovnik and Time’, ali i mnogih projekata koji su se snimali na području grada i županije koje je snimala s američkim, korejskim i kineskim kompanijama, koji su donijeli gradu veliku promociju posebno na azijskom tržištu

1984.

godine počinju njena snimanja i rad u Dubrovniku. Otad do danas snimili su turističke filmove za gotovo sve hotele i gradove – Cavtat, Orebić, Korčulu, Blato, Dubrovnik...

radila (smijeh) ovdje se vodi računa o kvalitetnoj promociji. Prije rata, bilo je nemoguće da hotel nema turistički film, da grad nema promo film... Jako se puno ulagalo i uvijek je to bila na najvišoj razini. Snimali smo nekad na filmskoj vrpci, kasnije je došao video pa je bilo puno lakše, a evo danas snimamo na malim karticama… Iz godine u godinu mijenjaju se tehnologije. Do dana današnjeg nisam pobrisala nijedan kadar. Sve što smo snimili, čuvam i danas.

Kolika je to prostorija?

Nije velika, ali to je zato što su neke kazete veće, neke manje (smijeh). Po ormarima, pod krevetom, gdjegod samo da ne bacim... Nemam srca izbrisati niti jedan kadar, niti jedan dokument vremena. Velika mana današnjih snimanja je da se obrišu snimke, ne čuvaju se. Danas je lijepo vidjeti kako je to nekad izgledalo, na snimkama iz pedesetih ili šezdesetih, koja je moda bila, koliko se kuća u međuvremenu sagradilo i sl. U deset godina vidite promjenu, a kamoli ne u tolikom vremenskom razmaku. Možda će nekome biti zanimljivo napraviti presjek tih stvari, napraviti neki dokumentarac.

Problem jest u različitoj tehnologiji snimanja, no i to se da riješiti, jedino što je sve skupa malo skupo za napraviti. No, evo zahvaljujući momcima iz udruge ‘Tišina, molim!’, prisjetili smo se tih prekrasnih vremena, starih slika grada i što se sve radilo u njemu. Zanimljiva retrospektiva koja je, među ostalim, poticala i turizam i mislim da im svi trebamo zahvaliti na trudu koji ulažu ne bi li pronašli sve te stare snimke, svega onoga što je u Gradu i o Gradu snimljeno, a i da je Grad prepoznao to kao vrijednu manifestaciju.

Zapravo, trebali bismo čuvati i arhivirati sve materijale.

Postoji jako puno stvari koje su se snimale, a koje nećemo možda nikad vidjeti. Nedavni primjer za to je kineska produkcija koja je snimala u Dubrovniku veliki show koji je vidjelo preko 300 milijuna ljudi. Mi te snimke nećemo vidjeti, osim onih koje su ‘pustili’ na Internet. Sve su to snimke koje bismo trebali sačuvati. Koliko tih reportaža ima, a na žalost ne možemo ih vidjeti. Osobno sve na što naiđem, pokušavam spremiti i arhivirati.

Mislim da bi se trebalo početi razmišljati o tome da recimo sve snimke dostavimo u dubrovačkom Arhivu i da se to tamo čuva. To je jedino mjesto gdje se to može sačuvati za neka buduća vremena. Svatko od nas čuva svoje stvari, ali ne čuva tuđe. Svijetli primjer brige za očuvanje baštine je

12 Aktualno Facebook grupa ‘Dubrovnik nekad’ koji su, vjerovali ili ne, mojoj kćeri pomogli s fotografijama i pojašnjenjima za njen seminarski rad na fakultetu, o nošnjama i nakitu Dubrovačko-neretvanske županije, kako bi vidjela i shvatila razlike u primjerice naušnicama iz Konavala, Dubrovnika ili primorja – koje sam joj u konačnici i ja objašnjavala.

Za one koji ne znaju, ili se ne sjećaju, možete li pojasniti razlike u turističkom promotivnom filmu nekad i danas?

Nekad su turistički filmovi trajali po 20 minuta, pola sata. To je tada bio trend.

Pokazivalo se gotovo sve, bili su intervjui, dugački kadrovi... Bilo je sasvim normalno da pokažeš sobu, kupaonica, toalet – jer je tada bilo novo doba, sobe su bile bez kupaonica. Kada su se pojavile sobe s kupaonicama bilo je važno pokazati i naglasiti da to postoji. Trebali su se snimiti svi muzeji, crkve, sve je to išlo u film i ne daj Bože da što zaboravimo. Danas je trend da film traje što kraće, maksimum tri, četiri minute, jer sve ostalo je trošenje vremena. Ljudi žele na brzinu pogledati što ima, bez detalja, sve je dostupno na Internetu. Danas čak u destinacijskim filmovima uopće ne pokazujemo hotele jer se jednostavno podrazumijeva da jedna turistička destinacija ima hotel i da hotel ima standard po kategorizaciji. Uostalom, sve je na društvenim mrežama. A nekad si morao pokazati sve, umnožavali smo na desetke tisuća VHS kazeta koje su se dijelile na sajmovima, agencijama itd. Iako je to za današnje pojmove bio ‘veliki format’ u usporedbi s DVD-om ili USB-om, ljudi su ih skupljali i gledali više puta. Uvijek mi je bilo žao što nikad niti jedan hotel niti grad nisu shvatili da su im upravo turisti dobri distributeri te mogu pokloniti svakom gostu USB stick s promo filmom. To je danas toliko jeftino, a cijene hotelskih usluga to mogu pokriti. Svaki gost postaje besplatni promotor destinacije samim time što će taj video pustiti u krugu obitelji, prijatelja... A kamoli dalje od toga. Nije uvijek bit samo u ‘shareanju’ društvenim mrežama.

Jednostavno, nisu svi na društvenim mrežama. Ljudi vole pokazati gdje su bili na godišnjem, pokazuju to prijateljima… Svi se sjećamo naših prvih video kamera i snimki koje smo puštali prijateljima, kakve god kvalitete one bile. Velik broj ljudi odluči se na putovanje kad vidi jedan dobar video. Film o Dubrovniku pokazala sam jednom Australcu koji nikad nije čuo za Hrvatsku i Dubrovnik, a sljedeće godine došao je u Dubrovnik sa suprugom.

25. SRPNJA 2018. •

Sjećate li se onih starih crnobijelih filmova poslije Drugog svjetskog rata i spikera koji ozbiljnim glasom izgovara tekst: ‘Te davne... na hridinama ponosno stoji grad…’, a jedna Konavoka sama prelazi s košicem preko potpuno praznog Straduna.

Taj nekakav prvi snimak mi je dao posebnu ljubav prema Dubrovniku

Spomenka Saraga i Baldo Čupić u Splitu, gdje su dobili nagradu za film ‘Čarobna Hrvatska’, za najbolji hrvatski film... Danas ta nagrada nosi ime Balda Čupića!

Molio me da mu pomognem oko plana puta... To su ljudi koji putuju po skupim, elitnim mjestima. Da nisu vidjeli taj film, pitanje je bi li kad došli tu. I da, produžili su na mjesec dana svoje putovanje po cijeloj Hrvatskoj! Od Dalmacije, Istre, Zagreba i Slavonije…

Kad su već došli i vidjeli kako je jednostavno putovati, odlučili su vidjeti sve…

Ukratko, bili su oduševljeni, posebno kvalitetom naših vina.

Zapravo je ‘usmena predaja’ ipak – najvažnija?

Mislim da da. I kongresi su važni.

Pokazala sam prijateljici, liječnici naš film ‘Unique Dubrovnik’. Prikazala je taj film na kongresu na kojem je imala predavanje i pozvala sve da se sljedeći kongres održi u njenoj zemlji, u Dubrovniku… I bi tako. Za dvije godine u grad je došao veliki kongres liječnika.

Možete li izdvojiti Vama Vaš najdraži uradak?

Naravno, naš prvi ‘veliki film’ ‘Unique Dubrovnik’ – koji nije samohvala, jer su to potvrdile i njegove nagrade – je bio film za kojeg sam dobila kritiku kako ‘u Hrvatskoj do tada još nije napravljen

U filmu ‘Unique Dubrovnik’ pojavljuje se i jedan zanimljiv kadar, kojeg bi danas bilo teško zamisliti, a kamoli izvesti.

Prazan Stradun! Spomenka je legla na pod u ulici da ljudi koji donose ujutro dostavu ne mogu prolaziti dok se snima i tako je nastao kadar

tako moderan i kvalitetan turistički film’. Imali smo veliku produkciju, koristili smo sve tehničke resurse i snimali smo film kroz cijelu godinu, pratili sva događanja... S druge strane, to je film u kojem kadar traje sekundu i pol i kada smo taj film napravili dobili smo sve pohvale od ljudi iz svijeta filma koji su bili oduševljeni. Rekli su kako Hrvatska prvi puta ima ‘svjetski’ turistički film, no moram priznati bilo je i onih koji su rekli pa kakav je to film kad se ‘ništa ne stigne vidjeti jer kadar prebrzo preleti’. Dotad su kadrovi trajali pet, deset, pa i 20 sekundi, a filmovi su trajali po 10, 15, minuta. ‘Unique Dubrovnik’ bio je baš jak film, poseban. Tada je direktor bio Tonči Skvrce i imao je hrabrosti napraviti nešto novo, imao je moderan pogled i žar za natjecanjem. Znao je točno kakav film želi, a mi smo ga imali sreće napraviti i boljeg.

U tom filmu pojavljuje se i jedan zanimljiv kadar, kojeg bi danas bilo teško zamisliti, a kamoli izvesti.

Da, prazan Stradun, što je danas jedinstveno. To je stvarno jedna danas smiješna scena. Kadar je snimio snimatelj Andrija Pivčević iz Splita i asistent,

Aktualno 13

• 25. SRPNJA 2018.

koji su bili s kranom na Stradunu, a ja sam trebala zaustavljati ljude na ulazu od Ploča. Kako nisu htjeli stati ja sam legla na pod u ulici da ljudi koji donose ujutro dostavu ne mogu prolaziti dok se snima. Nisam im dala proći. Prava blokada (smijeh), ležeća žena. Samo smo htjeli dobiti uvodni prazan kadar, a danas je to gotovo nemoguće napraviti. Za takav kadar treba hrpa zaštitara koje bi trebalo postaviti u svaku uličicu da onemoguće prolaz. Nakon toga, snimala sam Dubrovnik puno puta, ali u ta doba, oko pet, šest ujutro, nikad nam to više nije uspjelo. Danas vi ujutro imate pun Stradun kamiona s dostavom, smeća koje se odvozi, turista koji hodaju uokolo. Imali smo tada i puno sreće da nije bilo puno ljudi na Stradunu.

Drugi kadar, onaj sa Srđa, s plavim cvijećem... Kao jedina žena u ekipi, oduvijek sam pazila na neke detalje, da uvijek u kadrovima bude cvijeća, da ne snimamo previše trendi stvari, jer neka moderna garderoba uvijek da naznaku vremena, a to smo izbjegavali kako bi se film što više godina mogao koristiti.

Puno ste radili, no vratimo se trenutak na rad s gosparom Baldom, kojeg se mnogi Dubrovčani rado sjećaju.

Voljela bih spomenuti odakle ime mojoj tvrtki. Kad je Baldo preminuo, osjećala sam potrebu, budući da sam Dubrovnik zavoljela zahvaljujući njemu, dati ime mojoj tvrtki upravo ‘Balduči film’, jer smo mi u ekipi njega zvali Balduči. Radili smo zajedno puno filmova i za Hrvatsku turističku zajednicu te ugodno surađivali s Nikom Bulićem, bivšim direktorom koji je bio i ministar turizma, a koji je također iz Dubrovnika. Eto i danas, nakon toliko godina radim iste poslove koje sam radila s Baldom, s istim žarom, ali i s istim klijentima jer su nekako vjerovali da neću napraviti lošije od onoga što smo radili zajedno. Mijenjali su se direktori turističkih zajednica i hotela, no nekako sam se uvijek našla tu kada se trebalo raditi nešto novo. Puno novih ljudi radi danas turističke filmove, no ja sam jedina nekako ostala stalna u tom fahu svih ovih godina.

Kad smo na natječaju dobili povjerenje za novi film o gradu Dubrovniku kojem smo dali naslov ‘Dubrovnik and Time’, direktorica Romana Vlašić i ostali članovi Turističkog vijeća, dali su nam otvorene ruke i povjerenje da ćemo napraviti dobar film i zahvaljujem im se na tome. Ništa nismo radili slučajno.

Danas, dvije godine nakon izrade filma ponosimo se velikim nagradama osvojenim diljem svijeta; od New Yorka, Los Angelesa, Las Vegasa, Varšave,

Karlovih Vary... A film je uvršten među deset najboljih turističkih filmova na svijetu, što je između ostalog osvojio i stari film Unique Dubrovnik. Dakle s dva filma, s dva različita redatelja bili smo među najboljih 10 na svijetu, što do sada nije uspjelo niti jednom drugom hrvatskom turističkom filmu na što sam posebno ponosna. ‘Dubrovnik and Time’ je snažan film, ima snažnu glazbu za koju su nam neki prigovarali da je prejaka, no Dubrovnik je moćan grad i ta ga glazba upravo takvog i prikazuje. Ujedno to nije samo turistički film on je i umjetnički dobro napravljen. Uvjerena sam da je to film kojeg ćemo s ponosom gledati i za 30 godina.

To su zaista filmovi koji su osvojili svijet!

Godinu nakon filma ‘Unique Dubrovnik’ snimili smo film pod naslovom ‘Čarobni dragulji’ za turističku zajednicu Dubrovačko-neretvanske županije, koji je također osvojio dosta nagrada, između ostalih za najbolju kameru, što nije lako. Taj film je bio drugačiji, jednostavniji i nešto sporiji.

Unique Dubrovnik bio je zaista jedinstven, dinamičan i osvojio je svijet godinu prije, tako da nam je bilo teško nadmašiti same sebe dvije godine za redom.

Sada trenutno, nakon deset godina, ponovo radimo novi turistički film za TZ Dubrovačko neretvanske županije na čelu s direktorom Vladom Bakićem, s kojim je uvijek ugodno surađivati.

Zna što hoće i zna što neće. Ovaj film bit će potpuno drugačiji. Vidjet ćete!

Možete li podijeliti s nama kakav savjet za ‘filmaše’?

Ljudi ponekad brkaju pojam lijepi film i njegovu namjenu... Filmovi koji su snimljeni samo dronom ili Timelapse filmovi, su efektni filmovi za društvene mreže, no za promociju destinacije i film koji će se koristiti više godina na sajmovima, raznim prezentacijama treba snimati na način da se prikaže ono što turisti mogu doživjeti na toj lokaciji. Ukratko, gost neće vidjeti ono što mu pokažete u snimci iz zraka, takozvane ptičje perspektive – osim ako u ponudi nemate let avionom ili balonom. Takav video može biti divan, ali i dosadan jer se nakon zračne snimke jednostavno treba spustiti na zemlju i prikazati što ta destinacija nudi turistima iz njihove perspektive.

Ista je stvar i s timelapsom. Efektno, ali ako traje više od jedne, dvije minute, postaje zamorno. Naravno, dio snimaka dronom se, dapače prekrasno uklapaju u svaki film, timelapse također, no ne da na taj način bude snimljen cijeli film. Treba naći mjeru i

dobru kombinaciju svega. Osluškujte trendove i nemojte biti u zaostatku.

Prošlo je vrijeme klasične promocije, sporih filmova i ‘pokaži sve što nudiš’.

Film u kojem ne pokažeš sve, ali ti ‘dotakne žicu’, osjetiš kako ta hrana, taj cvijet miriše, kako je dobar osjećaj biti na toj destinaciji, to je dobar film.

Sada trenutno, nakon deset godina, ponovo radimo novi turistički film za TZ Dubrovačko neretvanske županije

A što kažete na Dubrovnik kao destinaciju? Što bismo mogli bolje?

Smeta me kad mislimo da smo u svemu najbolji, najljepši i na kritike se uopće ne želimo osvrtati. U turizmu se često vidi kako itekako imamo mana, a i vidi se da li je netko putovao po svijetu i iskoristio to iskustvo u svom poslovanju. Dubrovnik i okolica jesu, zaista, naša najljepša destinacija, no ne smijemo gledati tako da vidimo samo sebe i ono kako se želimo prezentirati. Cijela Hrvatska je prekrasna zemlja, Istra je predivna, Dalmacija također i velika su konkurencija Dubrovniku. Usklađenost usluge i cijena je daleko bolja na primjer u Istri i to treba istaknuti.

Moramo pogledati šire i vidjeti kako nas drugi vide. Dakle paziti na svoje ponašanje, ljubaznost prema gostu, posebno uskladiti kvalitetu usluge s cijenom te ukratko – biti iskreni i svoji.

Ne kopirati, već biti autentični. Tek tada usluga postaje prirodna i izvrsna i po tome ćemo biti različiti od drugih.

14 Aktualno

25. SRPNJA 2018. •

Poništeno imen Ivanovića za ravn PRESUDA VISOKOG UPRAVNOG SUDA

Visoki upravni sud uvažio je žalbu Vesne Delić Gozze te poništio rješenje Gradskog vijeća kojim je u prosincu 2016. godine Marin Ivanović imenovan za ravnatelja UGD-a Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u Zagrebu poništio je odluku Gradskog vijeća grada Dubrovnika o imenovanju Marina Ivanovića ravnateljem Umjetničke galerije Dubrovnik. Rješenje Gradskog vijeća poništava se jer, kako se navodi u presudi, nije ispunjavao uvjete za imenovanje ravnateljem.

Ivanović, entuzijastičan povjesničar umjetnosti, u godinu i pol dana svog mandata uspio je Galeriju otvoriti građanima, kako se moglo čuti i na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća.

Vijećnici u novom sazivu potvrdili su uspješnost njegovog rada.

Žalba na prvostupanjsku presudu

Prema presudi, nije ispunjavao uvjete iz natječaja

Presuda Visokog upravnog suda u Zagrebu, koja se odnosi na rješenje prethodnog saziva Gradskog vijeća, donesena je na temelju žalbe bivše ravnateljice ove javne ustanove u kulturi Vesne Delić Gozze, koja je ujedno bila i jedna od tri kandidata na natječaju za izbor novog ravnatelja koji je raspisan 21. listopada 2016. godine. Na temelju tog natječaja je Gradsko vijeće na sjednici 19. i 20. prosinca 2016. godine podržalo prijedlog Odbora za izbor i imenovanje i donijelo rješenje o imenovanju Marina Ivanovića za ravnatelja ove javne ustanove.

Zbog takvog rješenja, Delić Gozze

Aktualno 15

• 25. SRPNJA 2018.

novanje Marina natelja UGD-a pokreće upravnu tužbu pred Upravnim sudom u Splitu. Prvostupanjskom presudom ovog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja o imenovanju ravnatelja Javne ustanove u kulturi Umjetnička galerija Dubrovnik. Delić Gozze potom protiv prvostupanjske presude podnosi žalbu Visokom upravnom sudu, koji je presudu donio u travnju ove godine. Ista je odvjetničkom uredu Vesne Delić Gozze dostavljena 23. srpnja, dok s druge strane Marin Ivanović ovog utorka, 24. srpnja presudu još nije bio zaprimio. Stoga je za DuList nije niti mogao komentirati.

Ne ispunjava uvjete

Prema istoj, suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, Visoki upravni sud utvrdio je da je iz priložene dokumentacije vidljivo kako je ‘veći dio ostvarenog radnog iskustva zainteresirana osoba stekla prije 30. rujna 2013. godine, dakle prije stjecanja potrebne stručne spreme. Stoga takvo radno iskustvo ne predstavlja radno iskustvo koje je kao uvjet naveden u natječaju jer nije radila, pet godina u muzejskoj djelatnosti ili deset godina u kulturi, znanosti ili drugom odgovarajućem području vezanom za djelatnost muzeja, u propisanoj stručnoj spremi’.

— Suprotno zaključku prvostupanjskog suda, zainteresirana osoba Marin Ivanović iz Dubrovnika nije ispunjavao uvjete za imenovanje ravnateljem Javne ustanove u kulturi Umjetnička galerija Dubrovnik – istaknuto je između ostalog u presudi.

Visoki upravni sud je tako poništio prvostupanjsku presudu te rješenje o Ivanovićevom imenovanju za ravnatelja.

Sad je na potezu Gradsko vijeće,

koje bi trebalo postupiti sukladno sudskoj presudi, ponovno odlučivati o drugim pristiglim kandidaturama nakon što je Ivanović sudski eliminiran ili poništiti natječaj ako za to imaju opravdani razlog. Ako se natječaj poništi, u tom slučaju treba se imenovati vršitelj dužnosti no upitno je može li to biti Ivanović.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica za presudu ne zna.

— Nemam komentara. Nisam zaprimio nikakvo rješenje i prvi glas mi je sad od vas – rekao je Potrebica dodavši kako se inače presude ne mogu komentirati bez da ih prouči pravna služba Grada.

— Mi nismo nikakvu odluku donosili dok sam ja predsjednik Gradskog vijeća tako da ne znam o čemu se radi – rekao je Potrebica.

Odluka o Ivanoviću donesena je, podsjetimo, u zadnjim danima mandata prošlog saziva Gradskog vijeća kada mu je na čelu kao predsjednik bio aktualni gradonačelnik Mato

Vesna Delić Gozze

Franković, a gradonačelnik je bio Andro Vlahušić.

Ivanović je imenovan ravnateljem u prošlom sazivu Gradskog vijeća

Nije prvi slučaj

Ovo nije jedina sudska peripetija vezana uz izmenovanja ravnatelja javnih ustanova u kulturi, a ponajprije same Galerije. Moramo se prisjetiti i epizode s poništavanjem imenovanja same Vesne Delić Gozze za ravnateljicu UGD-a 2014. godine. Iako su Stručno, Upravno i Kulturno vijeće podržali kao kandidata za ravnatelja Antuna Maračića, Gradsko vijeće u prosincu 2012. godine bez rasprave i obrazloženja izabire njegovu protukandidatkinju Delić-Gozze. Maračić nije mirovao, već je tužio Gradsko vijeće na Upravnom sudu u Zagrebu, koji mu je godinu i pol dana kasnije, u siječnju 2014. godine dao za pravo. Odluka Gradskog vijeća o imenovanju Delić-Gozze je poništena i natječaj je vraćen u ponovni postupak izbora. Prema odluci Suda, ‘Gradsko vijeće odluku nije temeljilo na ocjeni stručnih sposobnosti prijavljenih kandidata i usporedbi kvalitete predloženih programa’. Dva mjeseca kasnije Gradsko vijeće (u sastavu Dubrovačkog dogovora) opet je bilo naklonjeno Delić-Gozze.

Vrijedi podsjetiti kako je i sama DelićGozze prošla kroz pravne postupke zbog nezakonitog djelovanja Gradskog vijeća kada ju se ovo tijelo (tada s većinom ruka HDZ-ove koalicije) u srpnju 2008. godine najprije imenovalo za vršiteljicu dužnosti, a potom u studenom iste godine smijenilo. Međutim, kako u odluci nije bilo navedeno obrazloženje, Upravni sud je izbor vratio na ponovno odlučivanje. Potom ju je u kolovozu 2009. Gradsko vijeće vratilo u fotelju šefa Doma Marina Držića, ali opet kao vršiteljicu dužnosti.

16 Aktualno

25. SRPNJA 2018. • SREBRO STIŽE U MOKOŠICU Hrvatska košarkaška reprezentacija do 20 godina osvojila je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu. Svoj doprinos dao je i Mokošanin Domagoj Proleta, koji je za 4 minute i 10 sekundi na parketu upisao po jedan skok i dodavanje.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

ŠTO SE KRIJE IZA DOČEKA 2019.?

Odabir izvođača (opet) bez natječaja, a nije ‘pao’ proračun?

Ove godine proračun je pravilno donesen i situacija više nije izvanredna, ali u Gradu su ipak ostali na starom

Lanjski proces odlučivanja bio drukčiji nego svi dotad, jer zbog pada proračuna nije bilo moguće na vrijeme održati kvalitetan natječaj

programom, stigle na adresu tih institucija. Tako smo iz gradskog TZ-a saznali kako oni nisu raspisivali nikakav natječaj za Doček niti je Turističko vijeće (koje je do 2016. godine donosilo odluku o izboru) razmatralo temu Dočeka.

— Turistička zajednica grada Dubrovnika je s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačkim ljetnim Igrama suorganizator Dubrovačkog zimskog festivala i Dočeka Nove godine. Nositelji smo cjelokupne inozemne promocije Dubrovačkog zimskog festivala, sudjelujemo financijski i organiziramo određene dijelove programa – objasnili su iz TZ-a.

Ponavlja se lanjski slučaj

Na kraju nismo saznali zašto je izbor za Doček Nove godine 2019. pao baš na tvrtku Star Produkcija, a nismo dobili odgovor ni na druga pitanja koja su nas zanimala. Ponajprije ona o cijeni koštanja Dočeka 2019..

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

80 tisuća eura koštao nas je nastup Dina Merlina

Sredinom srpnja saznali smo tko će nas uvesti u 2019. godinu. Prema informaciji iz Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre, ovogodišnji doček obilježit će suradnja sa Star Produkcijom, tvrtkom koja je na nacionalnoj razini poznata po organizaciji sjajnih koncerata (Rod Stewart, Andre Rieu, Andrea Bocelli, Jason Derulo, Natalie Cole, Gregorian, 2Cellos...), a koja nam u novogodišnjoj noći na Stradun dovodi Ninu Badrić i Tonyja, uz ‘sporedne’ izvođače Gipsy Kings i Opću Opasnost dva dana, odnosno dan ranije. Sve je, baš kao i lani, uklopljeno u program 5. Dubrovačkog zimskog

festivala, za koji je Gradsko vijeće Igrama dodijelilo iznos od dva milijuna kuna. Ipak, nekoliko je informacija, koje su nam dosad bile dostupne, ove godine izostale. Prije svega, zašto je baš izbor pao na tvrtku Star Produkcija te zašto smo se odlučili baš za Tonyja i Ninu? Naravno, i uvijek relevantno pitanje: koliko taj sami Doček košta Dubrovčane?

U potrazi za odgovorima kontaktirali smo Grad Dubrovnik, Turističku zajednicu grada Dubrovnika i JUK Dubrovačke ljetne igre. Zanimalo nas je koje su sve ponude za Doček 2019., s kojim financijskim iznosima i predloženim

— Nakon što je prošlogodišnji Dubrovački zimski festival, kojeg su realizirale Dubrovačke ljetne igre, bio izuzetno uspješan, uključujući sve prateće programe koji su bili na visokoj razini, Grad Dubrovnik odlučio je i aktivnosti oko ovogodišnjeg programa Zimskog festivala, koji uključuje i Doček 2019., povjeriti također DLJI – rekli su nam iz Grada Dubrovnika.

Vrijedi se pritom podsjetiti kako je lanjski proces odlučivanja bio drukčiji nego svi dotad, jer zbog pada proračuna nije bilo moguće na vrijeme održati kvalitetan natječaj. Tako je sredinom kolovoza 2017. Turističko vijeće TZ-a odbilo sve ponude pristigle na natječaj za organizaciju Dočeka, a direktorica Turističke zajednice Dubrovnik Romana Vlašić tada je istaknula kako ponude ni formalno ni programski nisu udovoljile postavljenim kriterijima. Tada je zbog specifičnosti situacije organizacija Dočeka prenesena na Dubrovačke ljetne igre.

Aktualno 17

• 25. SRPNJA 2018.

PARKING OKO GRADA Stanovnici Ploča su zadovoljni novom odlukom jer lakše pronalaze slobodno parkirno mjesto, dok Pilarima i stanovnicima unutar zidina odluka ne odgovara, a posebno zbog nedostupnog donjeg platoa parkinga na Žičari.

Već sredinom rujna prošle godine saznali smo kako će nas u Novu godinu uvesti Dino Merlin, a nacionalni su se mediji tada raspisali kako će za Merlinov nastup trebati izdvojiti 80 tisuća eura (64 tisuće eura + PDV) ili oko 600 tisuća kuna. Gradonačelnik Franković taj je iznos tada nazvao ‘dobrom cijenom’. Inače, i prošle godine ukupni izdvojeni iznos za Dubrovački zimski festival iznosio je dva milijuna kuna.

Ove godine proračun je pravilno donesen i situacija više nije izvanredna, ali u Gradu su ipak ostali na starom.

— Radno tijelo (u sastavu gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić, pročelnici UO za turizam, kulturu, međunarodnu suradnju i Ured gradonačelnika, direktorica Turističke zajednice Romana Vlašić i ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović) donijelo je program, čiju je realizaciju, potom, Grad povjerio Igrama. Program je donesen dovoljno na vrijeme kako bi se mogao najaviti i reklamirati do zimskog perioda, koji nam svake

godine dovodi sve više gostiju. I ove se godine zadržala visoka razina domaćih izvođača (Nina Badić i Tony Cetinski) te stižu i zvijezde svjetskog kalibra Gipsy Kings. Nadajući se kako će nas ovog prosinca vrijeme poslužiti bolje nego što je to bilo godinu ranije, sigurni smo kako će izabrani izvođači privući brojne turiste s ciljanih tržišta – odgovorili su nam o Dočeku 2019. godine iz Grada Dubrovnika.

Ostali bez odgovora

Dakle, na kraju nismo saznali zašto je izbor pao baš na tvrtku Star Produkcija, a nismo dobili odgovor ni na druga pitanja koja su nas zanimala. Ponajprije ona o cijeni koštanja Dočeka 2019..

Podsjetimo, prvi organizirani Doček Nove godine na otvorenom zbio se ratne 1994./1995. godine, a Dubrovčane je ponajprije oduševio svojom jednostavnošću. Pod nazivom ‘Orlandov bal’ Slobodan Nano Vlašić i Gordan Prišlić Vjeverica pod Sponzom su vodili radijski program uživo uz tombolu i program u koji su uključili FA

POSLJEDNJE ADIO U proteklom tjednu izgubili smo za grad dvije važne osobe novinarku i kolegicu Marijanu Puhjeru te akademika Nenada Vekarića. Vrijedni i iskusni u svom poslu, oboje su oplemenili društveni i kulturni život grada.

Prvi organizirani Doček Nove godine na otvorenom zbio se ratne 1994./1995. godine

Linđo, Gradsku glazbu, zborove, Jinxe.

Taj se program s godinama širio, a organizaciju su preuzeli Grad Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika.

Ipak, prvi Doček Nove godine za koji je raspisan javni natječaj organiziran je 2011. godine. Tada je organizator bila tvrtka Festa Marketing, program se zvao Dubrovački doček, a Grad Dubrovnik i gradska TZ za njega su izdvojili 200 tisuća kuna. Iduće godine za isti iznos pjevala je Jelena Rozga, a organizator je bila tvrtka Tower d.o.o.

Potom, od dočeka 2013. do najnovijeg 2017. godine, dakle pet natječaja zaredom, kao najbolji ponuđač ocijenjena je tvrtka Scardona d.o.o., pa smo tako 2013. godine uživali u Novim Fosilima (300 tisuća kuna), godinu kasnije u Colonii (400 tisuća kuna), potom se 2015. dočekala s Tonijem Cetinskim (500 tisuća kuna), a 2016. uz Severinu (500 tisuća kuna). Grad Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika za Doček 2017. s Joletom izdvojili su ukupno 600 tisuća kuna, što je najviše otkad se održavaju organizirani dočeci.

18 Aktualno

25. SRPNJA 2018. •

Inamuran, mistična dubrovačka malvasija DAMARIUS VINARIJA KRIJE VINO U KOJEG SE LAKO ZALJUBITI!

U bačvama ove mini moderne vinarije leže malvasija dubrovačka i merlot, vina proizvedena po staroj tradiciji, ali modernom tehnologijom.

Zastupljenost vina im je, dodaje Mario, 40 posto bijelih, te 60 posto crnih

Većina ljudi koja dolazi u kušaone su ipak poznavatelji vina pa je lijepo znati kako se i veliki poznavatelji vina itekako iznenade ljepotom malvasije. Primjerice, jedan sommelier iz Belgije slučajno je, pri povratku iz Crne Gore, vidio putokaz za našu vinariju, došao tu, svidjelo mu se i ‘natuknuo’ je kako bi sa svojim kolegama, njih petnaest, iduće godine posjetio našu vinariju i dalje stvarao priču Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Iako su na tržištu tek deset mjeseci, već su se odlično pozicionirali u vrhunskim restoranima diljem Hrvatske, pronoseći glas o čuvenoj, mističnoj malvasiji dubrovačkoj. Vinarija Damarius, koju vode – reći će kroz osmijeh – Damir i dva Maria, nudi nekoliko vina, a u jedno se posebno lako zaljubiti. Nije ni čudo kad se zove – Inamuran!

O vinu zaljubljenih, ali i tako brzom putu od ideje do realizacije te što sve možemo otkriti podno čarobnog Sokol grada, otkrili su nam Damir

Bogdanović i školovani vinar Mario Čupić, koji su nas i ugostili u Konavlima. Uz njih, tu je i Mario Sliško koji je, istaknuli su nam pri obilasku vinarije, svesrdno pomogao u ideji i realizaciji. Kako je istaknuo Damir, ništa se ne prepošta slučaju, pa tako surađuju i s vrhunskim enologom Davorom Mitrovićem, a nove ideje stalno se stvaraju kod ovog vrijednog ‘tria’ koji polako, ali sigurno, ispisuje nadasve zanimljivu stranicu konavoskih vinskih puta.

— Vino je ‘polako’ priča, a mi smo

ju brzo postavili na tržište! Imali smo zaista puno sreće, ali još više ustrajnosti. A potrošači su prepoznali kvalitetu koja se stvara ovdje, podno Sokol Grada – istaknuo nam je Damir, koji je bio zadužen i za brendiranje proizvoda te osmišljavanje ideja. Pa su tako vina vinarije Damarius Inamuran, Galiot, Doline...

— Svaki dio naše vinarije slaže se u posebnu priču, koju pokušavamo zadržati na Konavlima, tradiciji, Dubrovniku... Sve se, pa tako i imena vina, veže uz ovaj kraj. Tu smo doma

Aktualno 19

• 25. SRPNJA 2018.

i tu ćemo stvarati priču za budućnost – dodaje Damir, dok Mario, pregledavajući bačve, priča o vinu kroz svoje iskustvo.

Oduvijek je ovo – vino Konavala

— Malvasija je oduvijek bila vino Konavala i upravo time smo se vodili stvarajući vinariju i kušaonu Damarius. Inamuran je na tržište stigao u rujnu 2017. godine, ali je 2016. godina proizvodnje.

Baš kao i kod malvasije, pazili smo i kod svih drugih detalja – ističe Mario, dok smo u malom, ali vrhunski opremljenom podrumu od 70 ‘kvadrata’, u kojeg dolazite prolazeći kroz mjesto za vinokušnju, kamen – rad mladog kamenoklesara Pera Klaića, drvo, sve ručno rađeno i autohtono.

— Proces izgradnje objekta koji je već postojao, ali smo krenuli ispočetka, bio je, bez lijepih radova, četiri mjeseca. U preradu vina smo krenuli u sve skupa za pet mjeseci – ističe Mario, dok Damir dodaje kako je vinarija pedantna i čista upravo zbog Maria, koji ništa ne prepušta slučaju. Ponosni su i na činjenicu što su vjerojatno u ovom trenutku najmodernija mini vinarija u Hrvatskoj s opremom trenutnog kapaciteta 50 tisuća litara. A svaka bačva je kontrolirana, popisana... U njima leže malvasija dubrovačka i merlot, vina proizvedena po staroj tradiciji, ali modernom tehnologijom. Zastupljenost vina im je, dodaje Mario, 40 posto bijelih te 60 posto crnih, a kao vrsni stručnjak osobno preferira, reći će ‘lokalpatriotski u najljepšem obliku’, a što drugo nego – malvasiju.

— A chardonnay je prepoznatljiv i cijenjen u cijelom svijetu pa tako i kod nas – dodaje. No, što kažu posjetitelji kušaone? Damir će reći, uvijek su pozitivno iznenađeni!

— Nemaju prilike kušati malvasiju, pogotovo sur lie. Većina ljudi koja dolazi u kušaone su ipak poznavatelji

vina pa je lijepo znati kako se i veliki poznavatelji vina itekako iznenade ljepotom malvasije. Primjerice, jedan sommelier iz Belgije slučajno je, pri povratku iz Crne Gore, vidio putokaz za našu vinariju, došao tu, svidjelo mu se i ‘natuknuo’ je kako bi sa svojim kolegama, njih petnaest, iduće godine posjetio našu vinariju i dalje stvarao priču. Širi se dobra priča, općenito u Konavlima. Smatramo da, što je više dobrih vinara u okolici, to je bolja priča.

Kad dođu kod nas, doći će kod drugih, i obratno – ističe Damir, dodavši kako je to u pravilu zato što nemaju niti osjećaju konkurenciju jedni u drugima.

Do Stona... I dalje

Iako nam je Mario otkrio kako postoji ona stara kako se ‘sva malvasija, manje više, proda do Stona’, Inamuran je svoju poziciju, upravo zbog različitosti, našao i na kartama vrhunskih zagrebačkih restorana, ali i drugdje u Hrvatskoj.

‘Malvasija, to vrhunsko vino, koje se još u davna vremena koristilo i u ljekovite svrhe, spominje još prije šest stotina godina i nije ga se smjelo prodavati

50 tisuća litara je godišnji ‘kapacitet’

Vino je ‘polako’ priča, a mi smo ju brzo postavili na tržište!

Imali smo zaista puno sreće, ali još više ustrajnosti. A potrošači su prepoznali kvalitetu koja se stvara ovdje, podno Sokol Grada

bez dozvole poglavara Dubrovačke Republike. Vlastela Dubrovačke Republike uživala je u ovom desertnom vinu uz slastice, ali je bilo vrlo cijenjeno i kao poklon vladajućima. Priča kaže i da je sv. Vlaho zahvaljujući okrepi dubrovačkim vinom iz Konavala podigao dubrovačke zidine’, zapisat će na svojim stranicama iz vinarije Damarius, čiji ‘inamurani kaštelan, nesretan i usamljen, utjehu pronalazi u pisanju svojoj nedostižnoj voljenoj te je opojen vinom moli, da poštedi njegovo srce i ispuni njegove želje. U inamuranog kaštelana uvlači se melankolija te ljubomoran i razočaran, dok mu slasni i opojni napitak s Konavoskog polja pruža utjehu, na kraju kaže svojoj ljubljenoj ‘da će ih pitat starost – gdje im je bila mladost.’ Upravo se ovom izrekom, kažu nam, i oni sami vode, i zato su krenuli u priču koja im se danas višestruko dobro vraća. No, kažu, pretjerivanja nema, niti žurbe. Minimalno, ali kvalitetno, reći će Damir. Još je jedan ‘dragulj’ u ponudi – Doline, vino koje u sebi krije ime lokacije podno Sokol grada, intenzivno, skladno, dodat će – i mekano – vino boje rubina. Iako je ugodne arome i bouquetta što podsjeća na šumske maline, arome zrelog voća, odnosno dominantne voćne arome, specifičnog okusa i mirisa, lako se prevariti, ističu kroz smijeh. Moćni merlot ‘Doline’ u sebi krije oko 12,5 posto vol. alkohola! No, to, čini se, uopće nije problem jer se opustite među mirnom prirodom ovog kraja, a domaćini vam uz to nude i kušanje autohtone konavoske hrane i vina.

— Stvorili smo mali raj usred Konavoskog polja, gdje prirodne ljepote, povijest, kulturu i gastronomiju zaokružuje jedna najvažnija stvar – vino. Prenijet ćemo vas u drugi svijet, a mašta će preuzeti stvarnost – istaknuli su nam domaćini za kraj, a mi promislili kako je to i više nego dovoljno za inamurati se u ovu lijepu priču.

20 Aktualno

25. SRPNJA 2018. • NA OSOBNI ZAHTJEV Dubrovački PR stručnjak Krešimir Macan proteklog je tjedna razriješen dužnosti posebnog savjetnika predsjednika

Kratke

Vlade. Naime, odlukom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Macan je na osobni zahtjev razriješen dužnosti.

PREGLED ZBIVANJA

OŠ IVANA GUNDULIĆA KREĆE U EKSPERIMENTALNU PROVEDBU KURIKULARNE REFORME

Što čeka gruške đake u novoj školskoj godini? ‘Škola za život’ osigurala bi nam programsku i financijsku potporu te mogućnost povezivanja s drugim hrvatskim ‘školama života’ – Vedrana Elez

Eksperimentalan program provodit će se u 1. i 5. razredu osnovne škole u svim nastavnim predmetima te u 7. razredu osnovne škole u biologiji, kemiji i fizici Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Nakon što nas je prošla ‘nogometna’ groznica, u medijskom su prostoru na repertoar ponovno došle i druge teme.

Naime, u rujnu će nešto manje od dvije tisuća učenika i srednjoškolaca biti dijelom eksperimentalne skupine

u programu ‘Škola za život’ na kojoj će se provoditi prijedlog novog obrazovnog programa. U ovaj su program uključene ukupno 72 škole, odnosno 46 osnovnih i 26 srednjih škola u kojima je zaposleno 1500 učitelja i profesora.

Ukoliko ovaj ‘eksperiment’ poluči dobre rezultate i iskustva, cjelovita reforma obrazovanja, koja je i jedan od glavnih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, uvest će se iduće godine u sve hrvatske škole.

S područja Dubrovačko-neretvanske županije svoje su mjesto pronašle i

tri škole, a to su Osnovna škola Ivana Gundulića, Osnovna škola Blato i Srednja škola Vela Luka.

Samostalniji i kreativniji rad

Ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića Vedrana Elez istaknula je kako u eksperimentalnom programu ‘Škola za život’ vidi mogućnost daljnjeg razvoja svoje odgojno-obrazovne politike usmjerene prema učeniku i novoj školi za novo vrijeme. Iz škole se vesele novim oblicima i metodama poučavanja, osnaživanju vlastite uloge i razvoju

Aktualno 21

• 25. SRPNJA 2018.

OBARAMO REKORDE Dubrovnik je ove godine ostvario dva milijuna noćenja tri dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, od 1.

kreativnosti, a ravnateljica naglašava kako mogućnost aktivnog sudjelovanja u početcima promjena koje dolaze smatraju velikom nagradom.

— Svjesni ograničenja (do)sadašnjih odgojno-obrazovnih okvira, vjerujemo kako bi se eksperimentalnim programom osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje koje će učenike osposobljavati za život i rad u 21. stoljeću, a ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, nastavnicima, učiteljima i stručnim suradnicima, omogućiti samostalniji i kreativniji rad. Smatramo kako naša škola dosadašnjim aktivnostima i projektima te svojom uključenošću u lokalnu zajednicu i zahtjeve suvremenog društva i života nastoji odgajati i obrazovati u skladu s novom obrazovnom paradigmom ‘istraži, promisli i stvaralački primijeni’, a ‘Škola za život’ osigurala bi nam programsku i financijsku potporu te mogućnost povezivanja s drugim hrvatskim ‘školama života’ – istaknula je Elez te dodala kako su pozitivnu izjavu o sudjelovanju donijeli Školski odbor, Vijeće roditelja te Učiteljsko vijeće uz suglasnost i podršku osnivača, Grada Dubrovnika.

Tableti, besplatan Internet...

Eksperimentalan program provodit će se u 1. i 5. razredu osnovne škole u svim nastavnim predmetima te u 7. razredu osnovne škole u biologiji, kemiji i fizici.

siječnja do 22. srpnja 2017.godine, u Dubrovniku je boravilo 626 548 turista, što je 6 posto više nego u istom razdoblju 2017. godine.

OSIGURANA SREDSTVA ZA TEHNIČARA Pametne škole

Za Osnovnu školu Ivana Gundulića i Područnu školu Šipanska Luka Grad Dubrovnik u svom je proračunu za ovu godinu osigurao sredstva u iznosu od 80.700 kuna za tehničara, s kojim je škola potpisala ugovor za održavanje i servisiranje opreme, a u sklopu provedbe pilot-projekta ‘e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola’. Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, koja je nositelj projekta, u sklopu ovog ugovora izgradila je lokalnu bežičnu mrežu na školi, opremljena je jedna interaktivna učionica s pametnim ekranom i 30 tableta te jedna prezentacijska s pametnim ekranom. Nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici dobili su uređaje za rad, tablet, računalo ili laptop te prošli potrebne CARNetove edukacije, kako su naglasili iz Grada Dubrovnika.

Dodajmo kako će se program provoditi i u 1. razredu gimnazija u svim nastavnim predmetima te u 1. razredu strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima. Učenici tih razreda dobit će moderan školski pribor – tablete za rad i besplatan Internet u vrijednosti od 250 tisuća kuna te udžbenike, odnosno nastavne materijale.

Ravnateljica Elez naglasila je kako je u tijeku odabir eksperimentalnih nastavnih materijala, uključujući i digitalne, ali i opremanje škola za nadolazeći eksperimentalni program. Što se tiče učitelja, koji su prema riječima

72

škole uključene su eksperimentalni program ‘Škola za život’

Elez ključ uspjeha eksperimentalnog programa, oni će biti itekako spremni.

Sportski rekviziti, kemijski i fizikalni laboratorij, tehnička oprema, glazbeni instrumentarij i informatička oprema bit će im dostupni u svakodnevnom podučavanju, a vrijednost je također 250 tisuća kuna. Dodaje kako u cijelom procesu pripreme imaju podršku svih telekomunikacijskih tvrtki.

— Stručno usavršavanje učitelja i ravnatelja započelo je svibnju kao posebno osmišljeno virtualno okruženje za učenje, komunikaciju i suradnju, po predmetima, razredima, vrstama škola. Osmišljeni su interaktivni sadržaji i zadaci za kontinuirano, višemjesečno usavršavanje nakon čega se dobiju potvrde s navedenim temama, ishodima i trajanjem. Cilj je umrežavanje učitelja i škola, dijeljenje primjera dobre prakse i stvaranje zbirke aktivnosti i sadržaja. Online edukacije provodit će se i tijekom ljeta – naglasila je Elez koja kao ravnateljica novom reformom ima izbor o trajanju školske godine – kad će završiti nastava i kad će početi praznici.

Glavni cilj

Promjene u hrvatskom obrazovanju provode se kako bi se ‘djeci i mladim osobama osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, u skladu s njihovom razvojnom dobi i interesima te bliže svakidašnjem životu; obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja’, kako su istaknuli iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Također naglašavaju kako je glavni cilj reforme ‘uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja’. U prijevodu, učenike se želi rasteretiti, po mnogima, nepotrebnih obrazovnih cijelina. Tako primjerice, učenici prvih razreda osnovnih škola na satu hrvatskog jezika neće biti opterećeni pravilima pisanja malih tiskanih slova.

Zato će na satu morati znati sastaviti kratke tekstove od nekoliko rečenica, bez obzira kojim slovima pisali. U kurikulima predmeta kao što su biologija, kemija i fizika dolazi do preokreta u pristupu podučavanju. Naglasak se stavlja na brojna istraživanja i praktičan rad, dok ‘bubanje’ – odlazi u povijest. Ostaje nam za vidjeti hoće li eksperimentalan program biti ne samo eksperimentalan, nego i uspješan.

22 Aktualno

25. SRPNJA 2018. •

Dubrovnik bez barokomore usred ljeta NA REDOVNOM REMONTU

Dubrovnik s ovakvim turističkim potencijalom ne bi sebi smio dozvoliti da ostane bez barokomore

Nismo se još uvijek uspjeli dogovoriti sa Zadarskom i Dubrovačko-neretvanskom županijom. Grubim izračunom riječ je o oko 150 tisuća kuna za uspostavu pripravnosti za jedan tim, ili dva, ako bismo baš škrtarili. Riječ je, recimo, o razdoblju od Uskrsa pa idućih šest mjeseci. Time bismo osigurali reakciju unutar sat vremena – objašnjava nam Vađunec

Piše Baldo Marunčić Foto Poliklinika OXY / DuList

Rekreativno ronjenje iz godine u godinu jedno je od najviše rastućih segmenata hrvatskog turizma i turističke ponude, ponajprije zbog idealno razvedenog podmorskog reljefa te bogatstva flore i faune Jadranskog mora, kao i potopljenih rimskih galija i ratnog brodovlja koji se kriju u njegovim dubinama. Zbog velikog broja ronilačkih centara i klubova ronjenje nikad nije bilo dostupnije, a tako je i na jugu Hrvatske, gdje djeluje veći broj klubova. Međutim, ovog ljeta ronioci su se našli u teškoćama jer je jedina barokomora na jugu Hrvatske, u vlasništvu Poliklinike OXY, smještena u u unajmljenom prostoru u Općoj bolnici Dubrovnik, privremeno prestala raditi. Kao razlog trenutne stanke iz ronilačkih krugova mogu se čuti dvije moguće verzije: jedna po kojoj je riječ o redovnom remontu, a druga po kojoj je pauza rezultat dugogodišnje bezuspješne komunikacije između Dubrovačko-neretvanske županije i Poliklinike OXY u vezi (su)financiranja pripravnosti jednog ili dva tima u dubrovačkoj barokomori.

Reakcija unutar sat vremena

Vlasnik Poliklinike OXY Rade Vađunec za DuList oštro demantira da je stanka u radu barokomore posljedica odnosa s Dubrovačko-neretvanskom županijom. Odlučno tvrdi kako se Poliklinika OXY nikad nije bavila ucjenama niti ikoga na nešto nagovarala.

Aktualno 23

• 25. SRPNJA 2018.

barokomora nije bila u funkciji.

— Mi smo svakako optimistični jer smatramo kako bi dogovor s Dubrovačko-neretvanskom županijom bio na obostrano zadovoljstvo. Ponajprije na zadovoljstvo naših pacijenata, stanovnika županije – zaključuje Vađunec.

Terapeutski učinak

Barokomoru ljudi često najprije povezuju s ronjenjem i roniocima, ali danas ona služi za liječenje brojnih drugih bolesti i drugih stanja, na svakodnevnoj razini — Riječ je o redovitom remontu barokomore, tehničkom pregledu, a igrom slučaja se to pogrešno povezuje s ovim drugim, što nije točno. Remont barokomore je pri kraju i ona će uskoro opet biti u funkciji, na usluzi svima kojima bude potrebna – rekao nam je Vađunec, dodavši kako je voditelj dubrovačke Poliklinike OXY dr. Davor Romanović tek privremeno ‘prešao’ u Crkvenicu.

Vađunec jest istaknuo kako već godinama bezuspješno pokušavaju uspostaviti komunikaciju s Dubrovačkoneretvanskom županijom, koja bi po uzoru na Primorsko-goransku i Istarsku mogla s njegovom poliklinikom uspostaviti suradnju, koja bi mnogima mogla biti spasonosna. Tek su im jedne godine spočitnuli da su se kasno javili.

Od tada šalju dopise još u travnju, ali opet bez rezultata.

— Mi imamo uspostavljenu suradnju s dvije najsjevernije jadranske županije, gdje imamo barokomore u Puli i Crikvenici. Nismo se još uvijek uspjeli dogovoriti sa Zadarskom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.

Grubim izračunom riječ je o oko 150

tisuća kuna za uspostavu pripravnosti za jedan tim, ili dva, ako bismo baš škrtarili. Riječ je, recimo, o razdoblju od Uskrsa pa idućih šest mjeseci. Time bismo osigurali reakciju unutar sat vremena – objašnjava nam Vađunec, čija poliklinika djeluje od 1995. godine, a u Dubrovniku posljednjih deset godina.

Jedan sat tretmana iznosi 520 kuna.

Pomoć vatrogascu

10

godina već djeluje barokomora u Općoj bolnici Dubrovnik

Podsjetimo, baš je barokomora Poliklinike OXY bila od velikog značaja u oporavku dubrovačkog dobrovoljnog vatrogasca Boža Milkovića, koji je prije deset godina teško opečen pri gašenju požara na Srđu. Kroz dva mjeseca te 37 jednosatnih seansi učinjeni su prvi pomaci k boljem zdravstvenom stanju.

Tada je cijena jednog sata iznosila 480 kuna, a njegov tretman sufinancirali su tada Opća bolnica Dubrovnik i Poliklinika OXY. Iste godine barokomora je spasila život roniocu koji je roneći kod Mljeta zbog nestručnog korištenja boca sa zrakom došao u opasnost.

Dovezen je u kritičnom stanju, oduzet od 5. grudnog kralješka prema dolje.

Ovog ljeta, pak, zabilježen je slučaj jednog dubrovačkog ronioca, zaposlenika jednog ronilačkog centra, kojem je zbog posljedica ronjenja bila potrebna terapija u barokomori, ali je na koncu prevezen u Split jer u Dubrovniku

Antun Perušina iz Ronilačkog centra Abyss za DuList ističe nezadovoljstvo što ovaj problem još uvijek nije riješen jer je barokomora roniocima koji se nađu u nevolji, odnosno budu životno ugroženi, vrlo često od velike koristi.

— Nama barokomora služi kao ‘back up’, u slučaju nesreće. Inače, barokomoru ljudi često najprije povezuju s ronjenjem i roniocima, ali danas ona služi za liječenje brojnih drugih bolesti i drugih stanja, na svakodnevnoj razini. Na primjer šum u uhu ili sporo zarastanje rana nakon operacije. Ima zbilja jako puno dobrobiti. Zato bi bilo jako dobro da se pronađe način da se barokomora isfinancira. Naravno da ja ne mogu nešto poručivati županijskoj ili gradskoj vlasti, ali Dubrovnik s ovakvim turističkim potencijalom ne bi sebi smio dozvoliti da ostane bez barokomore. Jedan razlog, kao vrh sante leda, je ronjenje. A uz to, tu su i terapeutski učinci barokomore. Idealno bi bilo kad bismo u Dubrovniku imali barokomoru za četiri do šest osoba. Ova trenutna je samo za jednu osobu – napomenuo je Perušina.

9000 potencijalnih pacijenata?

— Ja sam čuo da nije barokomora izvan funkcije, već je vlasnik svog liječnika povukao natrag u Crikvenicu. Ne znam razlog za to, niti bih želio nagađati – istaknuo je Perušina, dodavši kako dubrovačkoj barokomori gravitira velik broj potencijalnih pacijenata.

— Grubom računicom, od Molunta do Pelješca dnevno prođe od 70 do 100 ronioca. Uračunajte to za razdoblje od tri mjeseca. Onda dobijete brojku od gotovo devet tisuća ljudi kojima barokomora može značiti život ili smrt. A uz to je i svaki građanin Dubrovnika i juga Hrvatske potencijalni korisnik – naveo je Perušina.

Podsjetimo, bivši sanacijski upravitelj OB Dubrovnik Jerko Ferri Certić u jednom je razgovoru za DuList u studenom 2014. godine istaknuo kako je tog ljeta donacijom osigurana pripravnost jednog tima (liječnik i medicinski tehničar) na barokomori. Gdje ima volje, ima i načina...

Do zaključenja broja nismo dobili nikakav odgovor iz Dubrovačko-neretvanske županije po pitanju suradnje s Poliklinikom OXY, odnosno mogućnosti (su)financiranja pripravnosti.

24 Aktualno

25. SRPNJA 2018. • ZNAKOVI KVALITETE Odjel za upravljanje kvalitetom Hrvatske gospodarske komore objavio je Poziv na dostavu projektnih prijedloga Znakovi kvalitete, namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima s ciljem da dobivanjem znakova kvalitete povećaju konkurentnost.

Kratke IZ HRVATSKE

NA DESETKE ‘KOMARACA’ IZNAD STRADUNA

Ako je dron registriran, može vam zujati poviše glava Gledat ćemo još puno lijepih ‘aero’ videa o Dubrovniku u svjetskim medijima, na društvenim mrežama... S jedne strane, prekrasno, s druge strane, postavlja se važno pitanje: gdje je tu intimnost?

Zanimali su nas odgovori na nekoliko pitanja – koliko je vlasnika bespilotnih letjelica, dronova, od CCAA zatražilo dozvolu za prelet, odnosno snimanje preko Straduna i/ili Dubrovnika uopće, potom koliko je od zatraženih dozvola i odobreno, s obzirom da se radi o preletima unutar Klase IV u Klasifikaciji područja letenja, ‘gusto naseljenom području’ Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Prolazite preko Straduna, odjednom vas ‘opere’ onaj osjećaj kako vas netko gleda? Ili čujete iritantan, zujajući zvuk? Da, poviše Straduna leti na

desetke dronova svaki dan! I već su poprilično dosadni, poput komaraca, naporni i iskreno, nelagodno je biti u njihovoj blizini.

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, u okviru svoje nadležnosti, postupa po svakoj prijavi o ugrožavanju sigurnosti te da ukoliko utvrdi postojanje prekršaja izdaje prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog u svojstvu ovlaštenog tužitelja

No, zašto zapravo njih toliko leti poviše grada? Smiju li uopće letjeti?

Tragom ovog pitanja, kojeg su nam postavili brojni naši čitatelji, odlučili smo informaciju provjeriti u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo koja izdaje dozvole. Zanimali su nas odgovori na nekoliko pitanja – koliko je vlasnika bespilotnih letjelica, dronova, od CCAA zatražilo dozvolu za prelet, odnosno snimanje preko Straduna i/ ili Dubrovnika uopće, potom koliko je od zatraženih dozvola i odobreno, s obzirom da se radi o preletima unutar

Aktualno 25

• 25. SRPNJA 2018.

SMJENA MATUŠIĆA VladaRH je na svojoj 107. sjednici odlučila o razrješenju starih te imenovanju novih članova Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju. Ministar Goran Marić te predsjednik SSSH Mladen Novosel i glavni

direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić su ostali u vijeću, a među razriješenim dosadašnjim članovima je i državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, umjesto kojeg je imenovan ministar Gari Cappelli.

ANGAŽIRANI ZA STAR WARS Sjećate li se ‘dronova-presretača’?

Kad su se 2016. godine snimale scene za blockbuster Star Wars u Dubrovniku, kružila je priča o nabavci velikog broja bespilotnih letjelica, odnosno dronova koji imaju zadatak kontrolirati zrak ponad lokacija snimanja. Dronovi su bili zamišljeni kao presretači s posebnim zadatkom u borbi protiv mogućih ilegalnih dronova i ostalih bespilotnih letjelica na nebu iznad Dubrovnika za vrijeme snimanja. Ovakve dronove, odnosno ‘robote sokolove’ uvela je i japanska policija u svrhu borbe protiv terorizma. Iako je bilo prije o dronovima lovcima, što je tematski bilo poprilično slično samoj tematici filma te dronove na kraju nitko nije vidio.

Klase IV u Klasifikaciji područja letenja. Inače, Pravilnik Zakona o dronovima definira četiri klase, a četvrtom se smatra ‘Gusto naseljeno područje: Područje uskih urbanih zona (središta gradova, naselja i mjesta)’. Dakle, Stradun.

Ako ste registrirani...

— Registrirani i odobreni operatori sustava bespilotnih zrakoplova nemaju obvezu ishođenja odobrenja, niti izvješćivanja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ) za operacije u pojedinom području dok god izvode operacije u okviru svojih registracija i odobrenja. Moguće je dakle, da se neke operacije u navedenim područjima obavljaju potpuno legalno i bez znanja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo – istaknuli su nam iz CCAA na naš prvi upit. Iz Zakona o dronovima, koji je izuzetno kompleksan te ukoliko se odlučite biti ponosni vlasnik drona, dobro ga iščitajte, treba izvući nekoliko važnih informacija. Prva je svakako regulativa o korištenju ovih letjelica. Ukratno – najvažnija stvar, nakon kupnje, dron morate registrirati. Dron veće energije od 79J potrebno je registrirati u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. Iz CCAA su nam dodali u odgovoru još i to kako odobrenja i izuzeća Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo nisu usmjerena na

područje operacija, nego na sljedeće uvjete operacija: Operacije kategorije D, Operacija na udaljenostima različitim od propisanih, Operacije izvan vidokruga rukovatelja, te Operacije izbacivanja predmeta te Izuzeća u skladu s člankom 149a Zakona o zračnom prometu (izuzeća od raznih odredaba propisa. Dakle, prevedeno, gledat ćemo još puno lijepih ‘aero’ videa o Dubrovniku u svjetskim medijima, na društvenim mrežama... S jedne strane, prekrasno, s druge strane, postavlja se važno pitanje: gdje je tu intimnost? Jer, vjerovali ili ne, u staroj gradskoj jezgri još uvijek žive ljudi, prostiru robu, spavaju... Na njihovu nesreću, u gradu-manekenu, lijepoj kulisi reklama i videa. Dodajmo još i kako mnogi vlasnici dronova ne prijavljuju fotografije i videe, no Zakon kaže kako se snimanje mora unaprijed najaviti, a nakon snimanja dati na pregled Državnoj geodetskoj upravi. U suprotnom, kazne su zaista velike.

Izuzeci postoje

— Iz evidencije Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo je razvidno da je izdano četiri odobrenja za operacije na udaljenostima različitim od propisanih, koja su vezana na područje Dubrovnika: dva za područja operacija u Zračnoj luci Dubrovnik, jedno za područje operacija u luci Dubrovnik i izvan zidina staroga grada i jedno

Iz evidencije Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo je razvidno da je izdano četiri odobrenja za operacije na udaljenostima različitim od propisanih, koja su vezana na područje Dubrovnika: dva za područja operacija u Zračnoj luci Dubrovnik, jedno za područje operacija u luci Dubrovnik i izvan zidina staroga grada i jedno za Stradun

za Stradun – naglasili su nam odgovarajući na upit o onima koji ‘žele nešto više’.

S obzirom da na Stradunu te ukupno staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, svakodnevno prelijeće popriličan broj dronova, treba znati i ovaj podatak iz Zakona: dron ne smije ‘kružiti’ na udaljenosti manjoj od 30 metara od ljudi, objekata, vozila, 150 metara od skupina, tri kilometra od aerodroma i popratnih sadržaja, dronovi lete isključivo po danu i maksimalno 500 metara od osobe koja upravlja dronom.

Za kraj, s obzirom na to kako su zaduženi za izdavanje dozvola te dodatna odobrenja od ‘standarda’, zamolili smo CCAA odgovor hoće li, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenuti postupke kažnjavanja za one koji krše zakon?

— Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, u okviru svoje nadležnosti, postupa po svakoj prijavi o ugrožavanju sigurnosti te da ukoliko utvrdi postojanje prekršaja izdaje prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog u svojstvu ovlaštenog tužitelja – istaknuli su nam iz CCAA. Inače, već duže vrijeme apeliraju na pridržavanje Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova. U suprotnom su vlasnici dronova u prekršaju kažnjivom prema Zakonu o zračnom prometu, a u toj situaciji, vjerujemo, nitko ne želi biti.

26 Aktualno

25. SRPNJA 2018. •

Crna kronika U DUBROVNIKU I NA KORČULI

Teže ozlijeđeni motociklisti

Teške tjelesne ozljede zadobio je 51-godišnji vozač motocikla u prometnoj nesreći koja se u petak, 20. srpnja dogodila u ulici Iva Dulčića.Prema izvješću Policijske uprave dubrovačkoneretvanske, do prometne nesreće je došlo kada je 51-godišnji vozač motocikla, izvršio radnju skretanja na autobusnu postaju sa sjeverne strane kolnika te potom započeo s radnjom uključivanja u promet na kolnik ulice Iva Dulčića u namjeri skretanja u Mostarsku ulicu.

Pri tome se nije uvjerio da navedenu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, poradi čega je u lijevi bočni dio njegova motocikla udario drugi motockl kojim je 24-godišnji vozač upravljao u istom smjeru, krečući se sjevernom kolničkom trakom. 51-godišnji vozač pri padu je zadobio teže ozljede, dok je 24-godišnjak zadobio lakše tjelesne ozljede. 51-godišnji vozač motocikla koji je skrivio ovu prometnu nezgodu bit će prekršajno procesuiran temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Dva dana kasnije, u prometnoj nesreći na Korčuli također je teže ozlijeđen motociklist. Naime, 61-godišnji motociklist je, uslijed nedržanja potrebnog razmaka, prednjim dijelom motocikla udario u zadnji dio osobnog vozila koje se kretalo ispred njega. Zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda zbrinut je u Kliničkom bolničkom centru Split.

Foto: Facebook/Radarska kontrola, Dubrovnik i okolica

JOŠ TRAJE ISTRAGA, SUMNJA SE NA NAVIJAČKI SUKOB

‘Topovskim u uništeno vozil

Pronađeno je i privremeno oduzeto 89 vreća u kojima se nalazilo po sedam komada nepoznate tvari Još uvijek traje kriminalističko istraživanje s ciljem utvrđivanja počinitelja vezano za eksploziju koja je u noći sa srijede na četvrtak odjeknula

u Novoj Mokošici. Glasnogovornica Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Davorka Bečić istaknula je ovog ponedjeljka kako je proveden niz

UZROK – PRETJECANJE

U sudaru kraj Šumeta ozlijeđeno pet osoba

Aktualno 27

• 25. SRPNJA 2018.

20 OZLIJEĐENIH U proteklom tjednu na području PU dubrovačko-neretvanske zabilježene su 22 prometne nesreće, od kojih 13 s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe teže, a 17 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je devet prometnih nesreća.

KAŽNJENA 424 ‘GASERA’ Policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 883 represivne mjere. Od toga izdvajamo 424 mjere poduzete zbog prekoračenja brzine, 98 zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranjate 82 zbog nekorištenja sigurnosnih pojasa.

udarom’ lo u Mokošici obavijesnih razgovora, te da se i dalje intenzivno provodi istraga.

Podsjetimo, u noći sa srijede na četvrtak u Novoj Mokošici kod vrtića i škole dogodila se eksplozija na osobnom vozilu, a navodno je riječ o sukobu navijača, Torcide i BBB. Nepoznata osoba je, piše u izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u prethodno oštećeno osobno vozilo 57-godišnjeg vlasnika ubacila jače pirotehičko sredstvo (najvjerojatnije tzv. topovski udar) prilikom čega je došlo do znatnijeg oštećenja predmetnog vozila, dok navedeno nije izazvalo oštećenje okolnih vozila niti infrastrukture.

U istom vremenu na taracu ispred stana istog vlasnika bačeno je najvjerojatnije identično pirotehničko sredstvo prilikom čega nisu izazvana nikakva oštećenja. Slijedom navedenog,

Dvije osobe zadobile su teške ozljede

Istovremeno je na taracu ispred stana istog vlasnika bačeno najvjerojatnije identično pirotehničko sredstvo

Pet osoba ozlijeđeno je u prometnoj nesreći koja se u popodnevnim satima ponedjeljka dogodila na nerazvrstanoj cesti Komolac-Brgat, u blizini Šumeta.

Prema izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, nesreća se dogodila kada je osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 50-godišnjak iz Dubrovnika, krečući iz pravca Brgata u smjeru Komolca, pretječući drugo vozilo, a da

obavljeni su očevidi na mjestima događaja te se nastavlja kriminalističko istraživanje s ciljem utvrđivanja počinitelja, kao i motiva počinjena kaznenog djela oštećenja tuđe stvari.

Kako doznajemo meta napada nije bio 57-godišnji vlasnik vozila već njegov sin, 31-godišnji M. S.

INTERVENCIJE VATROGASACA

Požari niskog raslinja

Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci imala je dvije intervencije na požarima niskog raslinja protekle srijede u večernjim satima.

Prvo je planulo na vrhu Montovjerne, dvjesto metara iznad igrališta. Kako saznajemo iz JVP Dubrovačkih vatrogasaca, do dolaska njihova tri vozila sa sedam vatrogasaca građani su već riješili problem.

Drugi požar izbio je u Vrbici gdje su na intervenciji bili JVP Dubrovački vatrogasci s 11 vatrogasaca i pet vozila i DVD Zaton s dva vatrogasca i jednim vozilom. Izgorjelo je oko 150 kvadrata niskog raslinja i makije.

DVIJE PROMETNE, TRI OZLIJEĐENE OSOBE

Buggy vozilom udario u zid

se prethodno nije uvjerio da to može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, udario u teretno vozilo sisačkih registarskih oznaka koje je dolazilo iz suprotnog pravca.

U nesreći su vozač i putnici iz osobnog vozila zadobili tjelesne ozljede, i to dvije osobe teške, a tri osobe lakše tjelesne ozljede. Nakon ukazane liječničke pomoći ozljeđeni su prevezeni u dubrovačku bolnicu, gdje su zadržani na liječenju.

Županijski centar 112 Dubrovnik u popodnevnim satima utorka, 17. srpnja zaprimio je dvije dojave o prometnim nesrećama u kojima su tri osobe ozlijeđene. Nešto iza 16 sati zaprimljena je dojava o prometnoj nesreći s dvije ozlijeđene osobe, koja se dogodila dogodila u Lumbarajskom Račišću – Općina Lumbarda, a sudjelovalo je jedno Buggy vozilo koje je udarilo u zid. ŽC112 odmah je po dojavi izvijestio HMP i policiju.

Nešto kasnije zaprimljena je dojava o prometnoj nesreći s jednom ozlijeđenom osobom na Boninovu. U ovoj nesreći vozilo je udarilo pješakinju. ŽC112 Dubrovnik odmah je o ovom događaju izvijestio HMP i policiju.

Ozlijeđena pješakinja prevezena je vozilom HMP u OB Dubrovnik.

28 Aktualno

25. SRPNJA 2018. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

OSVAJAČI ‘ZLATNE NARANČE’

MLJET JE SPREMAN U SEZONI

Obitelj Novakov primamo otvor

Vatrogasna vježba i blagoslov DVD ‘Montokuc’

MLJET Vatrogasna vježba Dobrovoljnog vatrogasnog društva ‘Montokuc’ Javne ustanove nacionalni park Mljet održana je proteklu subotu.

Reaktivirano vatrogasno društvo ima 40 operativnih vatrogasaca osposobljenih i opremljenih prvenstveno za interventno gašenje šumskih požara, što godinama i dokazuju, prvenstveno kroz uspješno gašenje požara na području nacionalnog parka Mljet.

Jedna od takvih intervencija bilo je noćno gašenje šumskog požara kod mjesta Ropa, izvan granica NP Mljet u kolovozu 2017. godine. Tada je zajedno s komunalnim društvima, stanovništvom i JVP Mljet požar zaustavljen u ranim jutarnjim satima i tako praktički sačuvan Mljet. Za taj pothvat su vatrogasci JUNP Mljet uz ostale komunalne službe i JVP primili zahvalnicu Općine Mljet za poseban doprinos u protupožarnoj zaštiti otoka Mljeta.

Velečasni don Stipo Zadro blagoslovio je postrojbu, kao i novu višenamjensku vatrogasnu cisternu koju je Općina Mljet predala na čuvanje i korištenje DVD-u Montokuc. Općina je navedeno vozilo dobila iz Robnih rezervi na trajno korištenje u srpnju ove godine.

Ovoj uspješnoj vatrogasnoj vježbi prisustvovao je i načelnik Općine Mljet Đivo Market. Ovom prilikom između njega i ravnatelja JUNP Mljet Ivana Sršena je dogovorena i nabavka četiri kompleta za pružanje hitne medicinske pomoći, po dva za DVD Montokuc i JVP Mljet. Kompleti su posebno prilagođeni za pružanje prve medicinske pomoći u požaru, a čak 56 pripadnika hitnih službi otoka Mljeta je uspješno završilo navedenu obuku u lipnju ove godine.

Ovdje u Konavlima moram pohvaliti brojne inicijative za razvoj agroturizma. Tu je jako veliki broj domaćinstava koje se bave tim oblikom turizma i to je rezultiralo zadržavanjem ljudi ŽUPANIJA ‘Seosku kuću’ obitelji Novaković, dobitnike vrijedne nagrade ‘Zlatna naranča’ obišao je proteklog tjedna župan Nikola Dobroslavić.

‘Ponosan sam i drago mi je’, rekao je Pero Novaković, koji je povrh svega

Dogovorena je i nabavka četiri kompleta za pružanje hitne medicinske pomoći

odličan domaćin, kao i njegov sin Niko.

Istaknuo se i kao vrhunski vodič koji je proveo sve prisutne kroz cijelo gospodarstvo i vrt u kojem ima svega blaga.

– Započeli smo skromno. Kuća nam je uništena 1991. godine u ratu, stoga

Aktualno 29

• 25. SRPNJA 2018.

PRESTANAK ONEČIŠĆENJA U subotu, 21. srpnja stigla je obavijest o prestanku kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama na plaži Hotela Rixos Libertas. Nakon kratkotrajnog onečišćenja mora na ovoj plaži, koje je utvrđeno

9. srpnja, Zavod za javno zdravstvo uzorkovao je dodatne uzorke mora za kupanje od 10. do 19. srpnja. Rezultati ispitivanja od 16. do 19. srpnja udovoljavaju uvjetima Uredbe te je more podobno za kupanje.

ović: ‘Svakog gosta renog srca’ je za mene i moju obitelj ovo osjećaj jednog ponosa. Uz pomoć društva obnovili smo kuću i dali joj život 2000. godine. Kada smo krenuli u ugostiteljstvo, nisam imao pojma što me čeka.

Ali malo pomalo, vratili smo se, dograđivali i razmišljali da damo kući osjećaj starine, onako kako se prije živjelo – rekao je Novaković koji ističe kako je kruna njihove ponude – ‘poseban duh’.

– Svakog gosta primamo otvorenog srca – istaknuo je Novaković. Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je ovom prilikom kako je napredak u turizmu možda i najvidljiviji u seoskom turizmu.

– Naše gospodarstvo jako napreduje iz godine u godinu i zato smo i uveli ovu nagradu. Ovo domaćinstvo je najbolje od svih prijavljenih ove godine, a mi smo se došli uvjeriti kako je nagrada otišla u prave ruke – rekao je župan.

– Ovdje u Konavlima moram pohvaliti brojne inicijative za razvoj agroturizma. Tu je jako veliki broj domaćinstava koje se bave tim oblikom turizma i to je rezultiralo zadržavanjem ljudi.

Ova općina gotovo da nije ni okrznuta depopulacijom. Moram istaknuti kako na području cijele naše županije

Započeli smo skromno. Kuća nam je uništena 1991. godine u ratu, stoga je za mene i moju obitelj ovo osjećaj jednog ponosa

imamo velike pomake u segmentu seoskog turizma. To pokazuje da osim klasičnog turizma imamo i jednu ruralnu dimenziju koja može mnogo toga ponuditi – naglasio je Dobroslavić koji je u obilasku bio sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, ravnateljicom DUNEA-e Melanijom Milić, zamjenikom načelnika Općine Konavle Ivom Radonićem te predsjednicom HGK ŽK Dubrovnik Terezinom Orlić i predstavnicom Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stelom Đurović.

Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA izbor za najbolje u ruralnom turizmu uspostavile su prije tri godine kako bi se ukazalo na važnost kvalitetnog pristupa u vođenju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u službi ruralnog turizma i odalo priznanje najizvrsnijima.

Nakon obilaska 15 finalista, od kojih su dva s područja Dubrovnika, šest iz Neretve, tri s Pelješca te po dva iz Konavala i Korčule, stručno povjerenstvo najveći broj bodova dalo je ‘Seoskoj kući’ u Čilipima dok drugo mjesto dijele Seosko domaćinstvo Musladin i Agroturizam Laptalo iz okolice Grada.

Treće mjesto osvojio je Restoran Lopoč iz doline Neretve.

PROJEKT ‘SHERPA’

O energetskoj obnovi zgrada u Marseilleu

ŽUPANIJA Četvrti partnerski sastanak projekta SHERPA održan je 16. i 17. srpnja u francuskom gradu Marseilleu. Predstavnici DUNEA-e sudjelovali su na sastanku kao jedan od partnera na projektu.

Projekt SHERPA se provodi u okviru transnacionalnog programa Mediteran, a ukupna vrijednost projekta je 3.591.689,35 eura od čega je DUNEA-in proračun 202.463,20 eura.

Jedna od glavnih tema sastanka je bila rasprava o trenutnom stanju radnog paketa ‘Testiranje’, odnosno izrade projekata energetske obnove javnih zgrada služeći se metodologijom razvijenom u sklopu projekta te izrade Smjernica energetske učinkovitosti u zgradama javne uprave koje će biti izrađene za svaku partnersku regiju.

Za šest zgrada s područja Dubrovačko-neretvanske županije bit će izrađeni projekti energetske obnove, dok se u sljedećoj fazi provedbe projekta planiraju kapitalizirati ostvareni rezultati te prenijeti iskustva i znanja na jedinice lokalne samouprave iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Drugi dan partnerskog sastanka održan je zajednički seminar na temu transferiranja rezultata projekta te su svi projektni partneri održali prezentacije o svojim planovima za organiziranje po jednog nacionalnog seminara u svakoj od zemalja partnera.

Na kraju je dogovoreno kako će se sljedeći partnerski sastanak održati u studenome na Malti do kojeg će biti dovršene i predstavljene sve aktivnosti u sklopu radnog paketa ‘Testiranje’.

30 Kolumne

25. SRPNJA 2018. •

Kolumne

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Mržnja Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Mržnja škodi zdravlju! Izaziva negativne vibracije u organizmu: Remeti krvnožilni sustav, protok limfe, protok kisika ‘Ružna’ sestra ljubavi je mržnja. Ona je snažan osjećaj vrlo jake antipatije, koji nagoni da se komu ili čemu želi ili da mu se učini zlo. To je bolesno stanje neprijateljstva. Neprijateljstvo pak, među narodima je najveći stupanj mržnje. U Prvom svjetskom ratu, engleska propaganda je izmislila priču (piše K. Lorenz, austrijski zoolog i nobelovac), kako njemački vojnici ubijaju belgijsku djecu bajunetama jer je bilo malo stvarnih strahota koje bi potakle mržnju prema neprijatelju. A u Drugom svjetskom ratu strahote su bile ograničene na specijalne jedinice nacista. Francuski filozof J. Brosse je prepoznao Hitlerovu mržnju prema životu te dodaje: Mržnja prema životu nije ništa drugo već mržnja prema činu kojim su mu roditelji podarili život. Ona je u biti karakterna crta agresivne prirode. Najčešći oblici mržnje su prijezir, odbojnost, gađenje, nenaklonost, antipatija.

Uzroci takvim psiho-patološkim poremećajima su egoizam, ljubomora, zavist, povreda, neuzvraćena ljubav. Mrziti se može samo ljudsko biće, jer se ne dijele ista razmišljanja, isti stavovi, isti ukusi... U literaturi je zapisano postojanje mržnje prema roditeljima, školi, društvenoj zajednici (sve posljedice lošeg odgoja). I danas je većini poznat pojam antisemitizam. Radi li se o rasnoj netrpeljivosti? Osobno, ne znam kojoj rasi pripadaju. Osim toga, čovjeka ne treba suditi po pripadnosti ili vanjštini.

Ne sudi se ni o knjizi prema koricama!

Neki Židove nazivaju Bogo-ubojicama.

Netočno, jer su Rimljani ubili Isusa.

Doduše, Židovi su bili suučesnici. I naravno posjeduju previše bogatstva i moći? Pa, moć i bogatstvo posjeduju i drugi europski narodi, a sirotinje ima kod svih nacija! I na koncu, govore, kako su oni ‘izabranici’ Božji! Mislim kako je to djelomično točno. M. Selimović je napisao: ‘Živimo u tvrđavama, osobnim, grupnim, nacionalnim, državnim i mrzimo se, prijetimo jedni drugima, i ubijamo se s vremena na vrijeme, prenoseći mržnju potomcima.’ Čovječanstvo će živjeti u prapovijesti sve dok njime vladaju strah i mržnja. Pravi

Piše dr. Boris Sokal

Ljubav iscjeljuje strah, a mržnju liječi

ljudi ne mogu mrziti! A onaj koji govori s mržnjom o drugom, zapravo govori o sebi. Pravi uzrok mržnje je uistinu ukorijenjen u ljudskoj psihi koja mrzi, a ne u objektu mržnje! Ljudi najviše mrze ono čemu najviše zavide! S medicinskoga stanovišta, mržnja škodi zdravlju! Izaziva negativne vibracije u organizmu: Remeti krvnožilni sustav, protok limfe, protok kisika, remete se bio-gene struje živčanim vlaknima i evo bolesti, evo tumora! Belgijski katolički svećenik je dobro uočio: ‘U mržnji raste džungla na svijetu. Mržnja je kuća smrti. Ona ubija one koji mrze, a jednako tako i one koje se mrzi. Tko ubija bližnjega, ubija najprije samoga sebe’. I dodaje: Oni koji smatraju nasilje neizbježnim, sami najčešće ostaju na sigurnoj udaljenosti. Nikada se mržnja ne uklanja mržnjom. Samo blagost briše svaku mržnju. Najidealniji protuotrov je: Ljubav! Ona ne gleda očima, već dušom!

Ljubav iscjeljuje strah, a mržnju liječi.

Ljubav nije samo osjećaj. Ona je stvaralačka sila, daje svijetu najbolje od sebe! Također rađa vrline: Razumijevanje, tolerira različitosti (zlo ne tolerira), negativne emocije preobraćuje u pozitivne pomoću smijeha, meditacije ili molitve! Osjećaji nisu ljubav, kako neki tumače. Znači zaljubljenost, bliskost, strast, sklonost, divljenje – jesu emocije koje vode do ljubavi ili ih ljubav podstiče. Ako volim hrvatsku nogometnu reprezentaciju, ili neki klub, ne moram druge klubove i reprezentacije mrziti, jer bez njih ne bih mogao slaviti pobjedu! A kada stotine tisuća Hrvata obučenih u kockaste dresove strastveno slavi sportsku pobjedu i osvojenu srebrenu medalju na Svjetskom nogometnom prvenstvu pa pobjednicima (opet) oduševljeno iskazuju simpatiju i divljenje, onda to nekom smrdi! Smrdi mrziteljima Hrvatske. A nas, koji volimo i slavimo pobjedu hrvatske reprezentacije kao pripadnici domovinske ili iseljene Hrvatske, ili Herceg Bosne, zovu – ustašama i neoustašama. Tim kvazi političarima i ‘piscima’ od srca savjetujem: Povucite konačno vodu!

In memoriam 31

• 25. SRPNJA 2018.

NAKON TEŠKE BOLESTI

Preminuo akademik Nenad Vekarić

Kao upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU uspio je okupiti krug povijesničara kojima je Dubrovnik u središtu proučavanja Akademik Nenad Vekarić preminuo je u petak 20. srpnja u 62. godini života, nakon teške bolesti. Akademik Vekarić rođen je 1955. godine u Splitu. Diplomirao je 1980. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao (‘Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću’,

1987.) i doktorirao (‘Migracije na poluotok Pelješac (1333–1918)’, 1991.) povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. U Zavodu za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaposlen je od 1984. godine, a od 1988. godine je upravitelj Zavoda.

Od 2000. bio je član suradnik, a u svibnju 2012. izabran je za redovitog člana Razreda za društvene znanosti HAZU. Vekarićev znanstveni opus broji više desetaka knjiga i znanstvenih rasprava, a u svom je radu bio usmjeren na područje povijesne demografije, posebno na stanovništvo Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Najvažnije rezultate ostvario je istražujući proces demografske tranzicije te proučavajući razne slojeve stanovništva juga Hrvatske.

Doktorski studij ‘Povijest stanovništva’ kreirao je 2005. godine, a osnovan je 2016. kao prvi doktorski studij iz područja povijesne demografije u Hrvatskoj te prvi doktorski studij Sveučilišta u Dubrovniku uopće. Njegovim zauzećem otvoren je na dubrovačkom Sveučilištu dodiplomski studij ‘Povijest Jadrana i Mediterana’.

Kao upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU uspio je okupiti velik

broj kvalitetnih suradnika te stvoriti krug povjesničara kojima je Dubrovnik u središtu proučavanja. Bio je glavni urednik časopisa ‘Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU’. Početkom srpnja u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU objavljen je deveti svezak njegove knjige ‘Vlastela grada Dubrovnika’, a za 2019. godinu najavljeno je tiskanje desetog i jedanaestog sveska.

Dobitnik je Nagrade Grada Dubrovnika 1989. godine (za knjigu ‘Pelješka naselja u 14. stoljeću’), Nagrade Dubrovačko-neretvanske županije 1997. godine (za knjige ‘Pelješki rodovi i Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova’) te Nagrade Slobodne Dalmacije za znanost 2005. (zajedno s Vladimirom Stipetićem za knjigu ‘Povijesna demografija u Hrvatskoj’) i Nagrade HAZU 2006. (zajedno sa Stjepanom Ćosićem za knjigu ‘Dubrovačka vlastela između roda i države’).

Vekarić je bio aktivan sudionik dubrovačkog političkog života. Obnašao je dužnost zamjenika gradonačelnika Dubrovnika te bio gradski vijećnik HNSa, a od lipnja 2017. i nezavisni vijećnik.

Sprovod će se održati u petak 27. srpnja u Orebiću u krugu obitelji.

NAPUSTILA NAS JE KOLEGICA I PRIJATELJICA

Adio draga Marijana

U srcima i sjećanjima svih onih koji su je poznavali, ostat će njen vedar i nasmijan duh

Nakon duge i teške bolesti napustila nas je kolegica i prijateljica, dugogodišnja novinarka Radio Dubrovnika Marijana Puhjera.

U srcima i sjećanjima svih onih koji su je poznavali, ostat će njen vedar i nasmijan duh koji je nije napuštao ni u najtežim trenucima borbe s opakom bolešću. Bila je velika zaljubljenica u svoj Grad, a rijetko ste mogli prošetati Stradunom i ne sresti je u điru.

Marijana Puhjera rođena je u Dubrovniku 2. veljače 1969. godine.

Cijeli svoj radni vijek od 1994. godine provela je na Hrvatskom radiju – Radio Dubrovniku, uređivala brojne emisije, pratila sve važnije gradske događaje i

društveno političke teme.

Aktivna je bila u Domovinskom ratu u civilnoj zaštiti, a u poslijeratnom razdoblju posebno je bila senzibilizirana za sve što se odnosilo na hrvatske branitelje čiju je problematiku uvijek proživljavala svim srcem i svojim profesionalnim angažmanom zdušno pratila. Posebna ljubav i strast bio joj je nogomet, bila je strastvena navijačica Hajduka, a do posljednjeg je dana pratila Svjetsko nogometno prvenstvo i navijala za Hrvatsku reprezentaciju.

Posljednji ispraćaj Marijane Puhjere bit će u srijedu na groblju na Dančama.

Redakcija DuLista upućuje iskrenu sućut obitelji, kolegama i prijateljima.

32 Aktualno

Duplerica

15. SIJEČNJA 2014. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Osvježili se

HRABRI KUPAČI

Aktualno 33

• 15. SIJEČNJA 2014.

MALI LUKA MODRIĆ U Facebook grupi Zavazda Konavle objavljena je fotografija iz 1997. godine iz kampa na Korčuli na kojoj se našao i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić, najbolji igrač prvenstva

u Rusiji. ‘1997. godine u kampu na Korčuli, moj muž Antun Šmanjak i Ante Bratoš s najboljim igračem svijeta Lukom Modrićem’, napisala je u grupi Nikolina Šmanjak uz popratnu fotografiju.

Predivna uspomena!

Prosječna temperatura Omble je oko 11 stupnjeva, stoga ne možete baš očekivati kako će biti baš prvi izbor kupača

Foto Zvonimir Pandža

Nije neobično vijdjeti kupače posvuda, no u Ombli – baš i ne.

Uzmimo u obzir kako je prosječna temperatura vode oko 11 stupnjeva, stoga ne možete baš očekivati kako će Ombla – iako jako čista – biti baš prvi izbor kupača!

No, nekolicina hrabrijih bila je spremna za upustiti se u ovu avanturu, a mi im zavidimo. Sigurni smo u jednu stvar – ako ništa, osvježili su se.

34 Kultura

25. SRPNJA 2018. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Porporela nekad i danas Izvedbama Držićeva Plakira 27. srpnja 1951.u režiji Marka Foteza utemeljena je koncepcija Dubrovačkih ljetnih igara i njihovih predstava na otvorenom prostoru

Porporela je u nešto drukčijem obliku nastala još u 14. st..

Naime, budući je dubrovačka stara gradska luka bila izložena udarima juga i valova, 26. srpnja 1347. prihvaćena je odluka Velikog vijeća o gradnji nasipa lukobrana dužine 25 sežanja (51 m) od položaja kule od Mula u pravcu sjeveroistoka

Piše Sebastian Vukosavić

25. srpnja 1449. Vijeće umoljenih zaključuje, da se sagradi novi kameni most pred gradskim vratima od Ploča.

U noći s 24. na 25. srpnja 1532. iz zatvora i Republike pobjegao je Miho Bučinjelić, dubrovački senator i jedan od najpoznatijih osuđenika Republike, osuđen za veleizdaju. 1549. godine, Dubrovnik je u odsustvu Miha i njegovog brata Pavla Bučinjelića osudio na smrt. U slavu tilzitskoga mira general Lauriston 25. srpnja 1807. u Dubrovniku priređuje vatromet. 25. srpnja 1914. godine, nakon 23 godine izlaženja, objavljen je posljednji broj političkog tjednika Crvena Hrvatska. 25. srpnja, blagdan je svetog Jakova Apostola,

koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike.

Porporela, kakvu danas poznajemo, izgrađena je 1873., no Porporela je u nešto drukčijem obliku nastala još u 14. st.. Naime, budući je dubrovačka stara gradska luka bila izložena udarima juga i valova, 26. srpnja 1347. prihvaćena je odluka Velikog vijeća o gradnji nasipa lukobrana dužine 25 sežanja (51 m) od položaja kule od Mula u pravcu sjeveroistoka (gotovo usporedo s kašama ili okomito na današnju Porporelu). O boljoj zaštiti od valova Luke i tvrđave Sv. Ivan raspravljao je i

poznati inženjer Miho Hranjac godine 1617. Ipak, do izgradnje lukobrana Porporela, na istom mjestu, došlo je tek 1873. 26. srpnja 1905. na Dubcu kraj Dubrovnika rođen je pisac, jedan od začetnika moderne ekološke misli u Hrvatskoj Tomislav Macan. 26. srpnja u Katoličkoj crkvi se obilježava i slavi sveta Ana, kršćanska svetica, majka Blažene Djevice Marije. Sv. Ana 26. srpnja, obilježavala se kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike.

27. srpnja 1377. dubrovačko Veliko vijeće izglasalo je Uredbu koja je i danas poznata kao prva karantenska uredba u svijetu. Odlučeno je da oni koji dolaze iz zaraženih krajeva ne smiju ući u Dubrovnik niti na njegov teritorij, nego će biti poslani na otočić Mrkan ili u Cavtat na ‘čišćenje’ (ad purgandum) na mjesec dana. Uredbom se nastojalo zaustaviti ili barem ograničiti širenje kužne zaraze, te istovremeno

Kultura 35

• 25. SRPNJA 2018.

omogućiti odvijanje pomorske i kopnene trgovine. 27. srpnja 1758. u Dubrovniku je rođen pomorski kapetan i diplomat Ivan Antun Kaznačić, organizator modernoga dubrovačkog pomorskoga osiguranja. 27. srpnja 1840. u Dubrovniku je rođen pomorac Nikola Primorac. Preplovivši Atlantski ocean u smjeru Istok-Zapad, u malenom šestmetarskom čamcu na jedra, napravio je podvig koji nitko na svijetu prije njega nije uspio. 27. srpnja 1926. u Dubrovniku je osnovano ‘Društvo Hrvatska žena’. Izvedbama Držićeva Plakira 27. srpnja 1951. u režiji Marka Foteza utemeljena je koncepcija Dubrovačkih ljetnih igara i njihovih predstava na otvorenom prostoru.

28. srpnja 1639. Dubrovnik je pogodio drugi dubrovački veliki potres. U trajno sjećanje na tu katastrofu, u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 28. srpnja, obilježavao se blagdan – Spomen na potres 1639.. Naime, nakon prvog velikog dubrovačkog potresa 1520., kao uvertira Velike trešnje, 28. srpnja 1639., dok je Grad vrvio uzavrelim životom, između 19 i 20 sati, dogodio se drugi dubrovački veliki potres, koji je srušio brojne gradske kuće i pričinio velike štete na svim građevinskim objektima, u idućim godinama slabo popravljene ili tek poduprte. Taj jaki potres pojačao je učinak velikog potresa iz 1667., u kojem su se srušile sve već razdrmane građevine, koje se za samo 28 godina nisu mogle temeljito popraviti i pregraditi. U tom su potresu jače oštećene i same gradske zidine. 28. srpnja 1991. u svojstvu obrane dubrovačkog kraja u Domovinskom ratu, osnovana je Prva inžinjerijska grupa na području Općine Dubrovnik.

29. srpnja 1409. dubrovačkim nadbiskupom imenovan je teolog i crkveni diplomat Antuna iz Riate. Njegovim zauzimanjem podignut je 1431. ženski samostan Sv. Klare, a 1432. osnovano u Dubrovniku Ospedale della misericordia, jedno od prvih nahodišta

Tomislav Macan

Conte Kolowrat

27. srpnja 1377. dubrovačko Veliko vijeće izglasalo je Uredbu koja je i danas poznata kao prva karantenska uredba u svijetu

u Europi. – Iako su isusovci već u 16. st. nastojali otvoriti isusovački kolegij, ipak, on možda nikad ne bi bio osnovan bez zalaganja i dobročinstva Marina Gundulića, dubrovačkog isusovca, koji je darovnicom i oporukom 29. srpnja iste 1634. ostavio 18 tisuća zlatnih škuda za potrebe utemeljenja budućega kolegija u Dubrovniku.

29. srpnja 1885. rođen je kazališni redatelj, pedagog, teatrolog, kritičar i prevoditelj Branko Gavella, koji je svojim režijama dao velik prinos aspektu ambijentalne režije na Dubrovačkim ljetnim igrama. 29. srpnja 1934. umro je arheolog, konzervator i povjesničar Frane Bulić. Danas, jedna dubrovačka ulica nosi ime don Frana Bulića. 29. srpnja Korčula slavi sv. Todora, mučenika, zaštitnika grada.

Dolaskom generala Marmonta u Dubrovnik 30. srpnja 1806. započinju akcije konačnog potiskivanja rusko-crnogorskih snaga izvan granica Dubrovačke Republike. Godine 1836. u Trstu je formirano parobrodarsko društvo Austrijski Lloyd, koje je vrlo brzo uspostavilo longitudinalnu brzu brodsku prugu iz Trsta prema Dubrovniku i Kotoru. Parobrod toga društva, ‘Conte Kolowrat’ s 36 putnika prvi put je na toj liniji uplovio u grušku luku 30. srpnja 1837. godine.

To je bila doista prvorazredna senzacija i uopće prvi doticaj dalmatinskih

Iz dokumenata o troškovnicima kneza 31. srpnja 1643. doznajemo da su Dubrovčani već u 17. st. koristili led, i imali organiziranu prodaja leda.

Dubrovčani su dobivali led iz Sniježnice i iz hercegovačkih planina

luka s parobrodima. 30. srpnja 1942. u Padovi je preminuo sveti Leopold Bogdan Mandić, zaštitnik Dubrovačko-neretvanske županije.

Iz dokumenata o troškovnicima kneza 31. srpnja 1643. doznajemo da su Dubrovčani već u 17. st. koristili led, i imali organiziranu prodaja leda.

Dubrovčani su dobivali led iz Sniježnice i iz hercegovačkih planina. U Sniježnici su bile izrađene posebne ledenice, napravljene u obliku zdenaca.

Ledenice su bile zatvorene ključem i na njih je bilo nabacano grmlje i slama da se led bolje sačuva. 31. srpnja 1951. u Rijeci je rođen proslavljeni dirigent Vjekoslav Šutej, od godine 2002. do 2004. ravnatelj glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara, a 31. srpnja 1952. u Dubrovniku je rođen, redatelj, publicist, pisac i novinar Radio Dubrovnika, Davor Mojaš. 31. srpnja slavi se blagdan Svetog Ignacija Loyolskog, utemeljitelja Družbe Isusove (Isusovaca). U crkvi sv. Ignacija u Dubrovniku slavi se svetkovina i naslov crkve. Sv. Ignacije Lojolski, 31. srpnja obilježavao se kao blagdan i ukalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

36 Kultura

‘Michelangelo’, poseban dijalog s Krležom PRVA DRAMSKA PREMIJERA OVOGODIŠNJIH IGARA

Bavimo se Michelangelom kao temom, gdje širimo popis pitanja što je umjetnost i tko je umjetnik. U predstavi smo svi Michelangelo. Zajedništvo mi je olakšalo posao i to su predstave kakve volim raditi – Rakan Rushaidat

Još u rujnu 2017. procijenili smo kako je na početku ovog ciklusa prirodna suradnja upravo s HNK Ivana pl. Zajca. Rani Krležin ekspresionistički tekst iz 1919. godine činio nam se zanimljivim jer rastvara pitanja odnosa umjetnika i novca, politike i moći – Saša Božić

Napravili smo zanimljiv posao, pun kreativnosti i iznenađenja i za mene. Imamo dovoljno vremena napraviti što smo htjeli. Pokušavali smo ući u dijalog s Krležom, s poštovanjem teksta i autora, ali i sa sviješću da Krležine istine iz teksta nisu do kraja

Kultura 37

• 25. SRPNJA 2018.

‘POGLEDAJME’ Nagrađivana predstava ‘pogledajme’, autorski projekt Romana Nikolića nastao u suradnji sa Sinišom Senadom Musićem i Sindirelom Bobarić, stiže u Dubrovnik. Ugostit će

zaključene za sva vremena. Bitan je odnos publike i predstave – ovim riječima redatelj Sebastijan Horvat, koji s autorskim timom sprema novu, prvu dramsku premijeru ovogodišnjih Igara, opisao je svoje viđenje ‘Michelangela Buonarottija’ Miroslava Krleže. Dodao je i kako je oduševljen radom s glumcima, a probe su se iz riječkog HNK Ivana pl. Zajca prebacile na Lokrum.

Premijera predstave ‘Michelangelo Buonarroti’, rađene u koprodukciji DLJI i HNK Ivana pl. Zajca, održat će se u petak 27. srpnja 2018. na ruševinama benediktinskog samostana na otoku Lokrumu, a izvedbe će još biti 28., 29., 30. i 31. srpnja. Dramaturg predstave, Milan Matthis Marković, istaknuo je kako je ovo prava prilika za baviti se vremenom u kojem živimo.

— Kad je riječ o ranoj Krležinoj fazi stvaranja, to znači ne samo društveno-politički smisao, već i

umjetničko-formalni. On je osoba koja je sebe ponovno otkrivao. Za mene je ovo bilo formativno iskustvo – dodao je. Glavnu ulogu tumači višestruko nagrađivani glumac Rakan Rushaidat, koji je sve manje, istaknuo je, opterećen svojom ulogom.

— Bavimo se Michelangelom kao temom, gdje širimo popis pitanja što je umjetnost i tko je umjetnik. U predstavi smo svi Michelangelo. Zajedništvo mi je olakšalo posao i to su predstave kakve volim raditi – rekao nam je ‘Michelangelo’. I pomoćnik intendantice za dramski program, Saša Božić, zadovoljan je i, ističe, ponosan što je upravo ‘Michelangelo Buonarroti’ prvi premijerni naslov na 69. Igrama.

— Još u rujnu 2017. procijenili smo kako je na početku ovog ciklusa prirodna suradnja upravo s HNK Ivana pl. Zajca. Rani Krležin ekspresionistički tekst iz 1919. godine činio nam

je Art radionica Lazareti u srijedu, 25. srpnja s početkom u 21 sat. Predstava je dobila Nagradu hrvatskog glumišta za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti u 2017. godini.

Premijera predstave ‘Michelangelo Buonarroti’, rađene u koprodukciji DLJI i HNK Ivana pl.

Zajca, održat će se u petak 27. srpnja 2018. na ruševinama benediktinskog samostana na otoku Lokrumu, a izvedbe će još biti 28., 29., 30. i 31. srpnja

se zanimljivim jer rastvara pitanja odnosa umjetnika i novca, politike i moći. Riječ je o prvom uprizorenju na Igrama... Imamo sjajnu ekipu umjetnika – ističe Božić.

Autorski tim uz Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa čine Igor Vasiljev (scenografija i video), Belinda Radulović (kostimografija), Karmina Šilec (glazba), Ivana Kalc (pokret), Aleksandar Čavlek (svjetlo) i Saša Predovan (ton). U podjeli su glumci riječke Hrvatske drame Olivera Baljak, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Marija Tadić, Aleksandar Cvjetković, Edi Ćelić, Dean Krivačić, Jasmin Mekić, Nikola Nedić i član Talijanske drame riječkog HNK Giuseppe Nicodemo, a Michelangela u prvom činu te Redatelja u drugom igraju Rakan Rushaidat (ZKM) i Jerko Marčić (Kazalište Kerempuh). U predstavi sudjeluje i Kor fanatika koji čine dubrovački zboristi. • MNJ/BM/DLJI

38 Kultura

25. SRPNJA 2018. •

NACIONALNA USTANOVA ZAVOD I MUZEJ BITOLE

Lloydovi slikopisi otputovali u Makedoniju!

Autor izložbe je Đivo Bašić, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja

Riječ je o petom gostovanju izložbe ‘Lloydovi slikopisi’, koja je prvi put postavljena u prosincu 2011. godine u Kneževu dvoru. U proteklih šest i pol godina bila je prezentirana muzejskoj publici u Slavonskom Brodu, Rijeci, Splitu i Puli Izložba Dubrovačkih muzeja ‘Lloydovi slikopisi’ otvorena je 18. srpnja u Nacionalnoj ustanovi Zavod i Muzej Bitole, gdje će gostovati mjesec dana. Nastavak je to uspješne međunarodne muzejske suradnje između Dubrovačkih muzeja i Nacionalne

ustanove Zavod i Muzej Bitole započete 2016. godine gostovanjem tadašnjeg ravnatelja Zorana Altiparmakova i kustosice Nade Genevske Bračić u Dubrovniku.

Pruža zanimljiv uvid u Sredozemlje 1930-ih godina, kao i u luksuz ondašnjih kružnih putovanja. Svjedočanstva o kružnim putovanjima parobroda ‘Kraljica Marija’ i ‘Princeza Olga’ sačuvana su na negativima na staklu u fundusu Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja, a na izložbi je, pomoću led displeja, prezentirano 40 reprodukcija s prikazima interijera brodova te luka i gradova do kojih su stizali.

Riječ je o petom gostovanju izložbe ‘Lloydovi slikopisi’, koja je prvi put

postavljena u prosincu 2011. godine u Kneževu dvoru. U proteklih šest i pol godina bila je prezentirana muzejskoj publici u Slavonskom Brodu, Rijeci, Splitu i Puli. Autor izložbe je Đivo Bašić, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja. Na otvorenju u Bitoli su, uz ravnateljicu i Nacionalne ustanove Zavod i Muzej Bitole Meri Stojanovu i voditeljicu dubrovačkoga Etnografskog muzeja Barbaru Margaretić, koja je okupljene pozdravila u ime ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać, govorili i autor Đivo Bašić te kustosica bitolske izložbe i koordinatorica projekta suradnje s Dubrovačkim muzejima Nade Genevska Bračić, koja je i otvorila izložbu.

Kultura 39

• 25. SRPNJA 2018.

Mario Kopić o erosu NOVA KNJIGA DUBROVAČKOG FILOZOFA

kao zajedničkog izvorišta kako mišljenja tako i umjetnosti.

Želja, žudnja

Najnoviju je Kopićevu knjigu za objavu u Matici hrvatskoj priredio naš istaknuti filozof Damir Barbarić, napisavši u popratnoj riječi da su Kopićevi filozofski radovi u neprestanom dijalogu s mišljenjem bitka Martina Heideggera U prestižnoj biblioteci Parnas Matice hrvatske iz Zagreba objavljena je nova knjiga dubrovačkog filozofa i prevoditelja Maria Kopića pod naslovom ‘Žudnja i stremljenje’.

Mario Kopić i u ovoj najnovijoj knjizi opisuje veoma široki tematski luk. Pitanja kojima se bavi krajnje su raznovrsna, ali isto toliko izazovna i, ništa manje, dalekosežna. No ta raznovrsnost pitanja i tema koje privlače Kopićevu pažnju počiva ipak

na cjelovitom problemskom polju.

A ono je vezano uz fundamentalne ontološko-egzistencijalne dimenzije čovjekova opstanka, poput žudnje i želje, kritike i analitike, autonomije i autohtonosti, religije i spoznaje, rada i orijentacije, tehnike i sublimacije, te nadasve čuđenja odnosno začuđenosti

Temeljni je Kopićev uvid u ovoj knjizi da žalac erosa, koji nije samo seksualna požuda, nego prije svega želja, jest žudnja

To čuđenje, prema Kopiću, nosi i vodi eros. Temeljni je Kopićev uvid u ovoj knjizi da žalac erosa, koji nije samo seksualna požuda, nego prije svega želja, jest žudnja. Žudnja kao ljubavni ugođaj, kao strast, žudnja je za nečim oduvijek i zauvijek izgubljenim, naime ontološkim i antropološkim identitetom. Upravo je otvorenost tako shvaćene žudnje ono što čini zajednički okvir svih radova, daje im duhovni ton, prožima ih i na svoj način sabire.

Najnoviju je Kopićevu knjigu za objavu u Matici hrvatskoj priredio naš istaknuti filozof Damir Barbarić, napisavši u popratnoj riječi da su Kopićevi filozofski radovi u neprestanom dijalogu s mišljenjem bitka Martina Heideggera, francuskom post-hajdegerijanskom filozofijom, koje je glavni predstavnik Jacques Derrida, talijanskom post-modernom ‘slabom mišlju’ i slovenskom fenomenologijom.

40 Kultura

25. SRPNJA 2018. •

JEDAN OD NAJBOLJIH GUDAČKIH ANSAMBALA U SVIJETU

Kvartet Schumann u Dvoru Već prva skladba koncerta, Gudački kvartet u B-duru Josepha Haydna koji prati naziv Izlazak sunca, potaknula je gromoglasan, dugotrajan pljesak i ovacije festivalske publike

Idući u nizu festivalskih glazbenih programa u atriju Kneževa dvora je klavirski recital Ivana Krpana u subotu, 28. srpnja s početkom u 21.30. Na programu recitala su Schumannove Arabeska i Fantazija te dvadeset i četiri preludija Frédérica Chopina U sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara 23. srpnja u atriju Kneževa dvora nastupio je hvaljeni Kvartet Schumann. Violinisti

Erik i Ken Schumann, violistica Liisa Randalu i čelist Mark Schumann pred oduševljenom festivalskom publikom izveli su djela Haydna, Takemitsua i Schuberta. Već prva skladba koncerta, Gudački kvartet u B-duru Josepha Haydna koji prati naziv Izlazak sunca, potaknula je gromoglasan, dugotrajan pljesak i ovacije festivalske publike, za koju bi se moglo reći da je bila gotovo navijački raspoložena. Oduševljenje se nastavilo kroz cijeli koncert, posebice u drugom dijelu, kada su vrsni gudači izveli Schubertov mračni, ali dojmljivi Gudački kvartet u d-molu, Smrt i Djevojka. Izvedba je ispraćena iskrenim ovacijama, a kvartet je na poklon publici zasvirao Mendelssohna. Sinoćnjim koncertom Kvartet Schumann potvrdio je status jednog od najboljih ansambala u svijetu. Izvedbu je iz publike pratio i violinist Stefan Milenković čija je majstorska radionica u sklopu 69. Igara počela upravo početkom ovog tjedna.

Kvartet Schumann trenutno je u trogodišnjem rezidentnom angažmanu u Chamber Music Society u njujorškome Lincoln Centru, koji je započeo u prosincu 2016. godine. Očekuju ih nastupi na američkoj turneji i na festivalima u Južnoj Americi, Italiji i Švicarskoj te na festivalu Mozartov tjedan u Salzburgu.

Održat će i koncerte u glazbenim

metropolama poput Londona, Hamburga, Berlina, Amsterdama, Firence i Pariza. Nastupit će kao ‘zvijezda’ Mozartfesta u Würzburgu, te koncertnog serijala ‘Oraniensteiner Konzerte’, a dva koncerta će održati i u okviru svog dugogodišnjeg rezidentnog angažmana u dvorani Robert-SchumannSaal u Düsseldorfu.

Idući u nizu festivalskih glazbenih programa u atriju Kneževa dvora je klavirski recital Ivana Krpana u subotu, 28. srpnja s početkom u 21.30. Na programu recitala su Schumannove Arabeska i Fantazija te dvadeset i četiri preludija Frédérica Chopina.

Kultura 41

• 25. SRPNJA 2018.

VELIKA DUBROVAČKA GLUMICA DOBILA JOŠ JEDNO PRIZNANJE

Zlatna arena za Doris Šarić Kukuljicu Još jedno domaće lice – Frano Mašković Mačak – tumači glavnu mušku ulogu, redatelja Frana koji priprema svoj dugometražni prvijenac o propasti krojačkih poduzeća u regiji

Glavne ženske uloge tumače Nataša Dorčić, Ksenija Marinković i Zlatnom arenom okrunjena Doris Šarić-Kukuljica. Kako su istaknuli iz Igara, kroz igru s vlastitom osobnošću protagonistica pirandelovski oživotvoruje kako svoje slabosti u ulozi glumice, tako i osobine beskompromisne žene iz radničkog miljea Priznata i omiljena dubrovačka glumica Doris Šarić Kukuljica dobila je Zlatnu arenu za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu ‘Lada Kamenski’ prema scenariju Sare Hribar. U ovom filmu, koji je osvojio simpatije publike na ovogodišnjem Pula film festivalu, glumi još jedno domaće lice – Frano Mašković Mačak, koji tumači glavnu mušku ulogu, redatelja Frana koji priprema svoj dugometražni prvijenac o propasti krojačkih poduzeća u regiji, a inspiriran je iskustvom vlastite tete, bivše radnice u tvornici Kamensko, s kojom je bio blizak. Kako bi odabrao tko će tumačiti glavni lik, Frano poziva tri renomirane domaće glumice na neformalnu čitaču probu u svoj stan. Međutim, kada

shvate da se natječu jedna protiv druge, stvari krenu u krivom smjeru.

Dodatne nagrade

Glavne ženske uloge tumače Nataša Dorčić, Ksenija Marinković i Zlatnom arenom okrunjena Doris Šarić-Kukuljica. Kako su istaknuli iz Igara, kroz igru s vlastitom osobnošću protagonistica pirandelovski oživotvoruje kako svoje slabosti u ulozi glumice, tako i osobine beskompromisne žene iz radničkog miljea. Zlatna arena za scenarij dodijeljena je Sari Hribar, a za inventivno ispreplitanje socijalne i osobne sudbine triju žena, koje nesigurni redatelj pokušava izvesti kao svoj filmski koncept.

Osim nagrade FEDEORA-e, film Lada Kamenski u Puli je osvojio i nagradu Breza za najboljeg debitanta dodijeljenu Sari Hribar zbog tematske inovativnosti u odnosu na ovogodišnju konkurenciju te za koredateljski rad na ovom malom, a velikom filmu, kako glasi u obrazloženju.

42 DuList info

25. SRPNJA 2018. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘AP ARGOSY’ Brod trenutno plovi prema luci Ust Luga gdje se očekuje 30. 7.

AP ARGOSY

Plovi za Ust Lugu gdje se očekuje 30. 7.

CITY OF DUBROVNIK

U luci Amsterdam

AP JADRAN U luci Gijon

229 m

duljina MB mb ‘AP ARGOSY’

ZAGREB

1. 8. stiže u Fos

U luci Yanbu, slijedi Jorf Lasfar 5. 8.

AP DUBRAVA

2. 8. stiže u Cartagenu

Tip broda: Panamx Izgrađen: 2012. u Kini Nosivost: 79.800 DWT Duljina: 229 m Širina 32,26 m Glavni stroj: MAN B&W Snaga: 11.620 kW Brzina: 14 knots

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP REVELIN

DuList info 43

• 25. SRPNJA 2018.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 25. 7. do 1. 8. 2018.

AP DRŽIĆ

U luci Mesaieed, slijedi Kuwait 28. 7.

AP ASTAREA

U luci Jaigarh, slijedi Mormugao 26. 7.

AP SLANO

U luci Kaohsiung

MIHO PRACAT

Plovi za Krishnapatnam gdje se očekuje 1. 8.

AP SVETI VLAHO Plovi za Karachi gdje se očekuje 29. 7.

AP STON

29. 7. stiže u Cam Pha

44 Oglas

25. SRPNJA 2018. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Ford Fiesta, 1993. godište, benzin, registriran do travnja 2019.

Kontakt 091 922 3643 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem dva studio apartmana

na duže vrijeme, u Zatonu malom.

Kontakt: 099 358 7315

Iznajmljujem na duže vrijeme sobu,

kuhinjicu i zajedničku kupaonicu s wc-om u Župi dubrovačkoj. Blizina autobusa, ambulante i prodajnog centra. Kontakt 097 647 9294

Iznajmljujem na duže vrijeme smještaj

sa parkingom i Wi-Fijem u novoj obiteljskoj kući u Zatonu Malom: stan od cca 42m2 sa dvokrevetnom sobom, kuhinjom, blagovaonicom i dnevnom sobom u jednoj prostoriji, klima, TV, kupaonica, poseban ulaz na 1. kat za dvije osobe.

Kontakt dubrovnikrh@gmail.com

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Student traži jednokrevetni mali stan/

garsonijeru/studio apartman, od 1. rujna, na cijelu godinu, za jednu osobu, do 2. 000 kuna + režije (spreman platiti više tijekom rujna) na području Dubrovnika. Kontakt: 095 521 7162

POSAO Završila

sam elektrotehnički fakultet i tražim posao u struci, s tim da nemam iskustva. Govorim engleski jezik i poznajem osnove njemačkog jezika. Kontakt 0038763 812 100

Ozbiljna gospođa, medicinska sestra s

dugogodišnjim iskustvom traži posao 24-satne njege, skrbi starijih, sve po dogovoru. Slobodno me nazovite. Kontakt 385 92 371 6017

RAZNO Prodajem Peavey set bubnjeva. Kontakt (SMS) 091 344 9511

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U spomen na pokojnu majku naše kolegice Sandre Marić, umjesto vijenca, 400 kuna prilažu zaposlenici Dječjih vrtića Dubrovnik; u spomen na pokojnog Frana Knega, 300 kuna prilaže obitelj Luka Kleškovića; u spomen na pokojnog Nikolu Kraljića, obitelj Kraljić i Vuković prilažu 1400 kuna; obitelj Zdravka Đanovića, u spomen na pokojnu Mihaelu Šetku, prilaže 100 kuna; u spomen na pokojnu Mihaelu Šetku, obitelj Menđušić prilaže 300 kuna; umjesto vijenca za pokojnu Nikicu Ajduković, obitelji Kuzman, Mitrović, Soko, Kukrika, Cupić Jelajka, prilažu 1100 kuna; u sjećanje na dragog Hrvoja Čikata, Marica i Nikša Pulitika uplaćuju 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz – donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav – donacija 200 kuna; u spomen na Tonća Stahora od braće Kristović: Kristo, Ivo, Antun, Neđo – uplaćuju 800 kuna; u spomen na Antuna (Tonća) Stahora, umjesto cvijeća, 300 kuna prilažu obitelji Džamarija i Štrbe; u spomen na našu dragu Nikicu, umjesto vijenca, prilažu 200 kuna Obitelj Šimunović, obitelj Pače 200 kuna i obitelj Gorana Vukovića 200 kuna; Marijo Stanković – 500 kuna donacija. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr Tel: 312–315 od 9 do 14 sati.

UDRUGA KRONIČNO BOLESNOG DJETETA ‘ZAJEDNO DO ZDRAVLJA’ ‘Uz sjećanje na lijepe trenutke sa našom Antares, mali prilog za Udrugu!’

Zahvaljujemo na donacijama. IBAN HR9124070001100302492, Dr. Roka Mišetića bb, PP 349, 20000 Dubrovnik.

Udruzi DUSAB darovano je: U spomen na pok. Janju Benić, 200 kuna prilaže obitelj Zvonka Benića. Udruga se zahvaljuje. Dubrovačka udruga skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencija M: 091 3464 819 (Administratorica Udruge), E: udrugadusab@gmail.com, P: Antuna Mihanovića 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska W: dusab.hr Skype: UdrugaDUSAB Facebook: https://hr-hr.facebook.com/DUSABDUBROVNIK.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

UMRLI (OD 18. 7. – 25. 7. 2018.)

MARIJANA PUHJERA (1969.)

PERO GVEROVIĆ pok. Pera (1937.)

ANICA BILIĆ ud. Đura rođ. Krešić (1933.)

NIKO ŠKRABO pok. Cvijeta (1932.)

ANA PEĆAREVIĆ (1932.)

NENAD VEKARIĆ (1955.)

VICKO GJANOVIĆ (1931.)

KATE LEŠEVIĆ ud. Nika rođ. Katičić (1942.)

IVO MORETIĆ pok. Luka (1927.)

MIHO NIKOLIĆ pok. Antuna (1957.)

NIKE BAŠICA ud. Stjepana (1930.)

ANA LUCIĆ rođ. Vučković (1942.)

NIKE DEDO rođ. Korač (1939.)

ADA MERČEP ud. Joza rođ. Stepančić (1938.)

Oglas 45

• 25. SRPNJA 2018.

NOVINA SA STAVOM

Srijedom jutarnju kavu provedite uz DuList

NAJČITANIJI

Okreni www.dulist.hr!

Budi informiran prije svih Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

46 Sport 35. PRVENSTVO DUBROVAČKIH KUPALIŠTA U VATERPOLU

Divljeligaški show kreće s Porporele!

Sedam je sudionika glavnog turnira poznato, a još njih devet tek se ima izboriti Glavni turnir počinje u subotu 4. kolovoza, i to u Mlinima, u sklopu tradicionalne humanitarno-zabavne manifestacije ‘FUN-ova srca’, utakmicama 1. kola za skupine A i B. Dan kasnije turnir će početi i u skupinama C iD

Branitelj naslova FUN H2O Mlini nositelj je skupine A te iz kvalifikacija čeka još tri sudionika. U B skupini nositelju Eliti pridružio se Palace, u skupini C ždrijeb je spojio Kamen Mali i Kokote, a u skupini D Turčinu Danče kao nositelju se pridružila susjedna Kolorina Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Prvi meč kvalifikacija 35. izdanja Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu Divlje lige između Lukovice i Dakse trebao se održati u ponedjeljak 23. srpnja u 16.15 sati na Porporeli, međutim nevrijeme je natjeralo organizatore na promjenu termina. Na

utorak se nije računalo zbog četvrtfinala Europskog prvenstva u Barceloni pa se logično kao idući slobodan termin istaknula srijeda 25. srpnja. Igrat će se na istom mjestu po dogovorenom rasporedu prvog dana kvalifikacija: Lukovica – Daksa (16.15 sati), Pasjača

Popovići – Plaža ispod Petke (17.05), Uvalica – Porporela (17.55) i Sovrnja Doli – Komarda (18.45). Naravno, prvi su pravo izbora termina imali domaćini Porporela, koji će derbi kvalifikacija igrati u 17.55 sati. Naravno da ovo pomicanje rasporeda znači kako će oni koji su trebali 2. kolo kvalifikacija igrati u srijedu nastupiti u petak 27. srpnja u Mokošici (16.30 sati: Batahovina – Sustjepan Mali muo, 17.20: Crvene stijene Orašac – Sovrnja Doli/Komarda, 18.10: Lozica – Villa Seherezade), a oni koji su računali igrati u petak sastat će se u nedjelju 29. srpnja na Dančama

Sport 47

• 25. SRPNJA 2018.

NADE JUGA BRONČANE Nade VK Juga CO osvojile su brončanu medalju na završnom turniru Kupa Hrvatske u Rijeci. Upisali su četiri pobjede (Galeb MR, Solaris, Palada Njivice, HAVK Mladost), remi (Jadran Split) i dva poraza (OVK POŠK i Primorje EB).

JUGAŠI U REPREZENTACIJAMA Mladi igrači VK Juga CO dobili su poziv na pripreme hrvatskih reprezentacija. Petar Pejić i Luka Stahor su na pripremama za Europsko U19 prvenstvo u Minsku, a Antonio Vukojević, Kristijan Čulina, Marko Žuvela i Filip Kržić nastupit će za U18 reprezentaciju.

SVI POBJEDNICI FUN H2O brani naslov

2016. Elita 2015. Kamen Mali Cavtat 2014. Fun H2O Mlini 2013. Kamen mali (Cavtat) 2012. Montovjerna 2011. Špilja ‘94. Danče 2010. Penatur 2009. Solitudo 2008. Solitudo 2007. Porporela 2006. Palace 2005. Montovjerna 2004. Copacabana 2003. Montovjerna 2002. Špilja ‘94 Danče 2001. KIKS 04 2000. KIKS 04 1999. Bellevue ‘90 1998. Copacabana 1997. KIKS 04 1996. KIKS 04 1995. 1994. Roxy 1993. 1991. Copacabana 1990. Gjivovići Dolphins 1989. Roxy 1988. Copacabana 1987. Student 1986. Čingrija 1985. Danče 1984. Danče 1983. Bellevue 73 1959. Piplić 1950. Porporela

(16.15 sati: PVG Gruški mul – Pasjača Popovići/Plaža ispod Petke, 17.05: Luka Čilipi – Uvalica/Porporela, 17.55: Betula Danče – Lukovica/Daksa). I dalje stoji kako glavni turnir počinje u subotu 4. kolovoza, i to u Mlinima, u sklopu tradicionalne humanitarno-zabavne manifestacije ‘FUN-ova srca’, utakmicama 1. kola za skupine A i B. Dan kasnije turnir će početi i u skupinama C i D. Razigravanje po skupinama planirano je do 11. kolovoza, a dva dana četvrtfinala su ponedjeljak i utorak, 13. i 14. kolovoza. Četvrtak 16. kolovoza bit će polufinalni dan, a po tradiciji, 35. Divlja liga trebala bi završiti finalnim susretom u Portu u ponedjeljak 20. kolovoza. Naravno sve ovo stoji ukoliko vrijeme bude povoljno za igru.

Za kvalifikacije, a potom i glavni turnir prijavljeni su tereni u Orašcu, Mokošici,

Za kvalifikacije, a potom i glavni turnir prijavljeni su tereni u Orašcu, Mokošici, Mlinima, Platu, Cavtatu, Luci Čilipi te na Dančama i Porporeli

Mlinima, Platu, Cavtatu, Luci Čilipi te na Dančama i Porporeli.

‘Ples kuglica’ pred ‘Vidrom’

Inače, ove godine nastupa ukupno 23 momčadi, koje su svoje mjesto u kvalifikacijama i skupinama glavnog turnira pronašle nakon ždrijeba održanog prošle subote pred Kneževim dvorom kod Meštrovićeva spomenika Marinu Držiću. Kuglice su ‘zaplesale’ u ritmu košarkaške reprezentativke Carmen Miloglav, malonogometnog reprezentativca Darija Marinovića te predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice, koji će i ove godine nastupiti na Divljoj ligi, u kojoj igra od 1998. godine.

— Divlja liga je krasna tradicija u sjajnoj organizaciji Tončija Vlašića i drago mi je da je Grad Dubrovnik podupire.

Vjerujem da ćemo se zabaviti i ove

23

momčadi podnijele su prijavu za sudjelovanje u 35.

Divljoj ligi

godine – rekao je Potrebica, procijenivši kako njegova ekipa Sovrnja Doli ‘sigurno neće igrati u Portu’, ali i da se nada da će pehar ostati u gradu.

— Vidjeli smo nedavno u Rusiji da se svakakva čudesa mogu dogoditi, ali da Sovrnja uđe u finale, takvo čudo je ipak malo previše. Ipak ja branim. Ovo je odlična zabava i nadam se da ćemo kao ekipa odigrati što više utakmica kako bismo što više mogli ‘zameziti’ – istaknuo je Potrebica.

— Krivo mi je što nema više mladih ekipa, bilo bi dobro da se što više mlađih uključi. Divlja liga treba opet biti ono što jest – izvrsna zabava. Nekima je vjerojatno opao interes kad su neke ekipe turnir shvatile ozbiljno i krenule trenirati pa protivnika ‘izubijaju’ s dvadeset razlike. Teško je tu naći mjeru – rekao je Potrebica.

Čeka se njih devet

Inače, ždrijebom je odlučeno kako će branitelj naslova FUN H2O Mlini (ujedno i slavljenik 2014.) biti nositelj skupine A te iz kvalifikacija čeka još tri sudionika. U B skupini nositelju Eliti (lani finalist, pobjednik 2016.) pridružio se Palace (pobjednik 2006.), u skupini C ždrijeb je spojio Kamen Mali (pobjednici 2013. i 2015.) i Kokote, a u skupini D Turčinu Danče kao nositelju se pridružila susjedna Kolorina. U skupinama B, C i D iz kvalifikacija ćemo saznati još po dva sudionika. Sedam je, dakle, sudionika glavnog turnira poznato, a još njih devet tek se ima izboriti.

48 Sport PRVENSTVO HRVATSKE

Mladi boćari ‘poharali’ Lovran!

Sjajne rezultate ostvarili su mladi županijski boćari na završnom turniru Prvenstva Hrvatske, koji se krajem prošlog tjedna održao u Lovranu. Za selekciju Boćarskog saveza Dubrovačko-neretvanske županije nastupili su Stijepo i Marko Batinić (obojica BK HVIDRA Gromača), Mato Šundrica (BK Faraon Trpanj), Luka Gašpar (BK Ploče) i Matko Pendo (BK Komolac Ombla).

Luka Gašpar prvak je Hrvatske u preciznom i brzinskom izbijanju, dok je Matko Pendo u preciznom izbijanju bio srebrni, a u brzinskom izbijanju brončani. Pritom su Gašpar i Pendo postali i juniorski prvaci Hrvatske u štafetnom izbijanju, a Gašpar je osvojio i srebro u paru s Markom Batinićem. Time je Dubrovačko-neretvanska županija prvi put postala najuspješnija županija na juniorskim prvenstvima.

Inače, još ranije ovog mjeseca je selekcija županijskog Boćarskog saveza (Stijepo Batinić, Matko Pendo, Mato Šundrica, Luka Gašpar i Marko Batinić) bila srebrna na završnom turniru juniorskog Kupa Hrvatske, također održanom u Lovranu. Najprije su bez borbe prošli četvrtfinale (Šibensko-kninska županija nije nastupila), potom su u polufinalu svladali Boćarski klub Buzet 7:2, a u finalu su poraženi od Boćarskog kluba Pazin 4:5.

JUNIORSKI EUROPSKI KUP

Oberan srebrna u Pragu Članica Judo kluba Župa dubrovačka i hrvatska reprezentativka Iva Oberan osvojila je srebrnu medalju na Europskom juniorskom kupu, koji se ovog vikenda održao u češkoj prijestolnici Pragu. Oberan je, kao jedina hrvatska predstavnica na natjecanju, do finala nanizala četiri pobjede.

Najprije je svladala Azerbajdžanku Ulviyyu Rahimli, pa Ruskinju Anastasiiu Kuniaevu, u četvrtfinalu Slovenku Teju Tropan, a u polufinalu Ruskinju Vitu Maidanik. U finalu ju je pak zaustavila Čehinja Vera Zemanova.

25. SRPNJA 2018. •

38. JUŽNODALMATINSKA REGATA

Tko će podići pokal Atlantske?

Naslov ukupnog pobjednika regate brani brod ‘Mareus’ kormilara Luke Jerčića iz Jedriličarskog kluba Špinut, koji je lani slavio ispred broda ‘Coral VII’ (Marjan Šušak, JK Špinut) te ‘Dubrovnika’ (Denis Vukas, JK Orsan) U organizaciji Jedriličarskog kluba ‘Orsan’ i Pomorsko-športske udruge ‘Peliška jidra’ od 3. do 5. kolovoza održat će se tradicionalna 38.

Južnodalmatinska regata.

Start prve etape, duge 16 nautičkih milja, je u Orebiću 3. kolovoza u 11 sati, a jedri se do Pomene na Mljetu. Pritom crvenu plutaču u blizini Korčule treba ostaviti lijevo, otok Badiju desno, a hrid Galiciju na zapadnom ulazu u uvalu Pomena treba ostaviti lijevo.

Ciljna crta bit će postavljena ispred hotela Odisej u Pomeni. Dan kasnije slijedi druga etapa od Pomene do Prožure, duga 19 nautičkih milja. Pritom crvenu plutaču južno od otočića Lirica treba ostaviti desno pri obaveznom prolazu, a ciljna će crta biti postavljena ispred Prožure na Mljetu.

U nedjelju 5. kolovoza jedri se treća etapa, duga 19,5 nautičkih milja, od Prožure do cilja u Dubrovniku, gdje će navečer biti održano i proglašenje pobjednika. Pritom je obavezan

Pobjednik po ORC-u dobiva i upisuje se na prijelazni pokal pokrovitelja regate Atlantske plovidbe, a ukupno najbolje bodovno plasirani brod dobiva pokal organizatora

prolaz između otoka Olipa i Jakljan te koločepskim kanalom do cilja kod Dakse, prema hotelu President.

Ova regata 4. kategorije će se voditi po regatnim pravilima World Sailing 2017–2020, a ocjenjivati po ORC-u i Openu. Pobjednik po ORC-u dobiva i upisuje se na prijelazni pokal pokrovitelja regate Atlantske plovidbe, a ukupno najbolje bodovno plasirani brod dobiva pokal organizatora.

Podsjetimo, naslov ukupnog pobjednika regate brani brod ‘Mareus’ kormilara Luke Jerčića iz Jedriličarskog kluba Špinut, koji je lani slavio ispred broda ‘Coral VII’ (Marjan Šušak, JK Špinut) te ‘Dubrovnika’ (Denis Vukas, JK Orsan). Po Open kriteriju 1. mjesto pripalo je brodu ‘Overload’ Siniše Kaliterne (JK Split), ispred ‘Tutta trieste 2’ Miloša Radonjića (JK Lahor) i ‘Full Pelta’ Ante Antunovića (JK Split). Orsanov ‘Dubrovnik’ s Denisom Vukasom za kormilom zauzeo je 4. mjesto.

Sport 49

• 25. SRPNJA 2018.

Srebrni Proleta!

EUROPSKO U20 PRVENSTVO

Tako su mladi hrvatski košarkaši ispisali povijest jer su prva generacija koja se borila za zlato na jednom Europskom prvenstvu, a ovo srebro je prva medalja i najveći uspjeh Hrvatske na europskim prvenstvima do 20 godina

Foto FIBA

Izabranici Damira Rajkovića su do finala nanizali pobjede protiv Francuske (68:56), Ukrajine (93:78), Španjolske (85:70), Velike Britanije (93:62), Italije (79:68) i Njemačke (69:61), ali su Izraelci u završnom meču ipak bili bolji Hrvatska košarkaška reprezentacija do 20 godina osvojila je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu u njemačkom Chemnitzu. U finalu u nedjelju navečer Hrvatska je poražena od Izraela sa 66:80 (16:20, 18:25, 16:15, 16:20). Svoj doprinos u osvajanju srebra dao je i Mokošanin Domagoj Proleta, koji je za 4 minute i 10 sekundi na parketu upisao po jedan skok i dodavanje.

Kalajžić s 18 i Barnjak s 10 bili su jedini dvoznamenkasti kod naših.

Podsjetimo, izabranici Damira Rajkovića su do finala nanizali pobjede protiv Francuske (68:56), Ukrajine (93:78), Španjolske (85:70), Velike Britanije (93:62), Italije (79:68) i Njemačke (69:61), ali su Izraelci u završnom meču ipak bili bolji. Treće mjesto pripalo je Nijemcima, koji su bili bolji od vršnjaka iz Francuske 80:71.

Tako su mladi hrvatski košarkaši

ispisali povijest jer su prva generacija koja se borila za zlato na jednom Europskom prvenstvu, a ovo srebro je prva medalja i najveći uspjeh Hrvatske na europskim prvenstvima do 20 godina. Ujedno su prva hrvatska košarkaška reprezentacija koja je igrala finale velikog natjecanja još od U19 SP-a 2015. godine.

Srebrnim košarkašima čestitao je i gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši kako je ‘ovo ljeto očito predodređeno za uspjehe hrvatskih sportaša’.

— Tako i vi 2018. upisujete kao godinu osvajanja prve medalje na europskim prvenstvima. Na tome vam od srca čestitam, a posebno me veseli da je ovim pobjedama doprinio i naš Dubrovčanin Domagoj Proleta kojemu, ovom prigodom, upućujemo posebnu čestitku iz Dubrovnika – poručio je Franković.

50 Sport

25. SRPNJA 2018. •

LJETNI VATERPOLO HAKL

Red Bull Sidrun opet u gradu!

RASPORED NATJECANJA

Prijave za Red Bull Sidrun su počele i moguće su najkasnije 48 sati prije pojedinog turnira, a broj prijava je ograničen

Veliko finale u gradu!

12. kolovoza – Opatija 16. kolovoza – Ugljan, Kali 18. kolovoza – Šibenik 19. kolovoza – Split 24. kolovoza – Dubrovnik 25. kolovoza – Dubrovnik finale

Prve tri godine naslov su odnijeli Dubrovčani i tako opravdali titulu svog grada kao kolijevke vaterpola. 2016. godine pobjedu su, nakon napetog finala, odnijeli Splićani Tekst/Foto Red Bull Sidrun

Spoj sporta, mora, sunca i dobre zabave – Red Bull Sidrun – nakon jednogodišnjeg izbivanja u kolovozu se vraća na Jadransku obalu! Ovaj, malo drukčiji vaterpolo, igra se 3 na 3 i na jedan gol: igrači su amateri, a golman je jedini profesionalac u igri koji je

ujedno i neovisan i brani za obje ekipe.

Utakmice traju samo 10 minuta ili do trenutka kada jedna ekipa postigne 11 pogodaka, a nakon 10 minuta pobjednička je ekipa ona koja je po isteku desete minute u mrežu poslala najviše lopti.

3

naslova pobjednika drže dubrovačke ekipe

Sport je ovaj vrlo zabavan za gledanje i nimalo lagan za igranje. Kratke utakmice, mali broj igrača i jedan gol čine ovaj hakl brzim i napetim, ali i pravom dizalicom atmosfere među promatračima na plaži. Red Bull Sidrun svoju je prvu turneju po Jadranskoj obali započeo 2013. godine, a uz jednu stanku prošloga ljeta u četiri je godine obišao Volosko, Rijeku, Zadar, Biograd, Šibenik i Dubrovnik. Prve tri godine naslov su odnijeli Dubrovčani i tako opravdali titulu svog grada kao kolijevke vaterpola. 2016. godine pobjedu su, nakon napetog finala, odnijeli Splićani. Hoće li Dubrovčani ove godine uzvratiti udarac ili nas čekaju iznenađenja sa sjevera, ostaje nam tek za vidjeti.

Od 12. kolovoza Red Bull Sidrun započinje svoju novu, petu turneju duž Jadrana, a prvi grad na rasporedu za kvalifikacijska natjecanja je Opatija.

Nakon toga vaterpolo hakl seli se na otok Ugljan, zatim Šibenik i Split te na kraju Dubrovnik u kojem će se odigrati veliko finale 25. kolovoza.

Prijave za Red Bull Sidrun su počele i moguće su najkasnije 48 sati prije pojedinog turnira, a broj prijava je ograničen. Sportsko odmjeravanje snaga i odlična zabava zagarantirane su svim prijavljenim ekipama, a pobjedničkoj ekipi zagarantiran je odlazak na Red Bull Cliff Diving u Mostaru u rujnu i uživanje u atraktivnim skokovima u rijeku Neretvu sa Starog mosta. Sve o pravilima i prijavama potražite na www. redbull.hr/sidrun.

Sport 51

• 25. SRPNJA 2018.

KADETSKO LJETNO PH

Baletin dvaput na korak do medalje Antonia Šurković plivala je pet disciplina, a najbolji plasman (8.) ostvarila je na 200 mješovito

Baletin je na 100 leđno i 200 mješovito bio 4., a u obje utrke nedostajalo je malo sreće, posebno na 100 leđno, gdje mu je bronca izmakla za 15 stotinki. Osim toga, Baletin je još bio 6. na 100 delfin i 13. na 200 delfin Foto PK Jug

Marko Baletin bio je najuspješniji član Plivačkog kluba Jug na kadetskom ljetnom Prvenstvu Hrvatske, koje je proteklog vikenda održano u Zagrebu. Baletin je na 100 leđno i 200 mješovito bio 4., a u obje utrke nedostajalo je malo sreće, posebno na 100 leđno, gdje mu je bronca izmakla za 15

stotinki. Osim toga, Baletin je još bio 6. na 100 delfin i 13. na 200 delfin. Vlaho Nenadić nastupio je u pet disciplina, a najuspješniji (22. mjesto) je bio na 200 leđno. Juraj Barčot plivao je također pet disciplina, a najbolji rezultat mu je 17. mjesto na 100 prsno i 800 slobodno, dok je Ivan Zeko na 200 prsno bio 39.

Na natjecanju je ukupno nastupilo 220 plivača iz oko 30 klubova koji su tijekom ljetne sezone isplivali norme HPS-a

Muška štafeta (Juraj Barčot, Vlaho Nenadić, Roko Zvone, Ivan Zeko) bila je 14. na 4x100 slobodno i 16. na 4x100 mješovito.

Antonia Šurković plivala je pet disciplina, a najbolji plasman (8.) ostvarila je na 200 mješovito. Tonka Bušković nastupila je u četiri discipline, a najbolje (18.) isplivala 800 slobodno. Četiri discipline plivala je i Elza Filipović, s najboljim plasmanom (32.) na 200 slobodno. Marta Lukšić je plivala dvije discipline, a najbolje je prošla na 100 prsno (35.). Ove cure su plivale i žensku štafetu, osvojivši 11. mjesto na 4x100 slobodno te 13. na 4x100 mješovito. Mješana štafeta 4x100 mješovito (Antonia Šurković, Marta Lukšić, Roko Zvone i Juraj Barčot) bila je 12. Plivači su u ukupnom ekipnom poretku zauzeli 14., a plivačice 18. mjesto.

Na natjecanju je ukupno nastupilo 220 plivača iz oko 30 klubova koji su tijekom ljetne sezone isplivali norme HPS-a. PK Jug bio je zastupljen s devet natjecatelja, tri više nego u zimskoj sezoni, uz trenersko vodstvo Ivana Bilića, Andreja Drobca i Matiane Staničić. U svim su disciplinama Jugaši ostvarili osobne rekorde.

52 DuList IN RAZGOVOR S FRONTMENOM BENDA VATRA IVANOM DEČAKOM

Mislim kako je glupo u glazbi ograničiti se na jedan bend ili žanr Naravno kako ćemo kao pravi Slavonci veliku obljetnicu proslaviti kako treba, i to koncertima tijekom cijele godine

Razgovarao/Foto Hrvoje Curić

U Dubrovniku smo bili puno puta. Nastupali smo na raznim mjestima, ali ovo nam je prvi put da nastupamo u Kinu Slavica i lokacija je nevjerojatna. Obožavam doći tu i grad je prekrasan.

Nama Slavoncima nekada je teško ‘potegnuti’ skroz do Dubrovnika, ali kada god nas se organizatori sjete, kada god nas netko pozove spremni smo doći i nastupati

U dva desetljeća članovi benda Vatra objavili su čak devet albuma, osvojili niz Porina, Crnih Mačaka i drugih nagrada, izbacili mnogo hitova koji su obilježili njihovu karijeru i domaću glazbenu scenu. Veći dio tog vremena proveli su u kombiju kojim su prešli na stotine tisuća kilometara kako bi stigli na nekoliko tisuća koncerata i drugih nastupa koje su održali do danas.

Proteklog vikenda održali su koncert u ljetnom kinu Slavica, a mi smo uspjeli ‘uhvatiti’ frontmena benda Ivana Dečaka na pet minuta i porazgovarati o nogometu, glazbi, ali i dvadeset godina benda.

DuList IN 53

• 25. SRPNJA 2018.

PREPUN PARK MASLINATA UZ TONOVE NENA BELANA I FIUMENSA Neno Belan i Fiumens održali su nezaboravan koncert u prekrasnom ambijentu parka Maslinata. Ljubitelji pamtljivih ljetnih stihova došli su sa svih strana ne bi li u prekrasnom ambijentu poslušali

pjesme prožete opojnim duhom Mediterana te svojom tematikom neizbježno vezane uz ljubav.

U parku se tako okupila publika svih dobnih skupina, od najmanjih do najstarijih svi su s uživanjem uživali u pjesmama poput ‘Zvijezda moga sna’, ‘Oceani ljubavi’, ‘Ulicama grada’…

utakmicu i nažalost se morali brzo vratiti nazad. Htio sam ići na još utakmica, ali nažalost obaveze i koncerti nisu dopuštali pa sam ostatak prvenstva ipak pratio s prijateljima na televiziji. Iduće prvenstvo idemo na sve utakmice jer ovo što su momci postigli je zaista nevjerojatno i kao veliki fan želim to gledati uživo.

Što nam možete reći o posljednjim singlovima s novoga albuma?

Naš posljednji singl je suradnja s velikim Massimom. Radi se o pjesmi ‘Nama se nikada ne žuri’ koja zajedno s pjesmom ‘Sekvoje’ najavljuje naš deseti studijski album. U studiju smo s dečkima iz grupe Svadbas s kojima surađujemo dugi niz godina i završavamo novi album koji izlazi 5. travnja 2019., isti dan kada slavimo 20 godina benda velikim koncertom u Domu Sportova.

Suradnja s Massimom zvuči neobično, kako je došlo do toga?

Da, suradnja se na prvu možda čini neobičnom, ali baš zato što je neobična nama se svidjelo i učinilo nam se kao nešto što moramo napraviti. Massimo je svojevrsno glazbena lektira, svirao je u grupi Dorian Grey, bendu koji je poznat po svom eksperimentalnom pristupu. Sada već u nekim godinama on još uvijek izvodi glazbu koja mu priliči i to radi jako profesionalno i pošteno. Dugo godina se poznajem s njim i nikada prije nismo radili skupa.

Vidite, ne radim pjesme s nekim umjetnikom na umu, već kada je stvar gotova i ako osjetim da joj nedostaje neki začin, onda ga i – dodamo. U ovom slučaju to je bio Massimo i jako mi je drago što je pristao na suradnju.

Kako nastaje glazba benda Vatra?

Mi smo bend pet individua i to je ono što nas čini onim što jesmo. Svaki član ima svoje ukuse i glazbu koju sluša pa smo u tom pogledu poprilično šareni.

Naravno da se u nekim točkama slažemo i tu nastaje glazba. Zatvorimo se u našu ‘Rupu’, odnosno naš kreativni studio, i radimo na novim materijalima.

E pa iz tih točaka u kojima se slažemo nastaje naša glazba, jer kao individue slušamo dijametralno suprotnu glazbu.

Kada bih rekao što slušam, mogu reći što slušam zadnjih par dana, ali to se uvijek mijenja. Mislim kako je glupo u današnjem svijetu ograničiti se na jedan bend ili jedan žanr glazbe. T sam radio u srednjoj školi kada mi je jedan bend bio sve, ali s vremenom treba nadići to i otkrivati nove bendove i novu glazbu bez tih ograničenja žanra.

Volite li doći u Dubrovnik?

U Dubrovniku smo bili puno puta.

Nastupali smo na raznim lokacijama, ali ovo nam je prvi nastup u Kinu Slavica i lokacija je nevjerojatna. Obožavam doći u Dubrovnik i grad je prekrasan. Nama Slavoncima nekada je teško ‘potegnuti’ skroz do Dubrovnika, ali kada god nas se organizatori sjete, kada god nas netko pozove spremni smo doći i nastupati.

Prebacimo se malo na aktualni sportski uspjeh Vatrenih. Jeste li pratili Svjetsko nogometno prvenstvo?

Ne samo da sam pratio, već sam išao u Rusiju i na prvu utakmicu koju je Hrvatska igrala protiv Nigerije. S nekolicinom prijatelja sam krenuo na put u kombiju i prvo smo pošli do Krakowa u Poljsku, a potom u Kalinjingrad na utakmicu. U Kalinjingradu smo pogledali

Mi smo bend pet individua i to je ono što nas čini onim što jesmo

Kako ćete proslaviti veliku obljetnicu iduće godine?

Sljedeće godine slavimo dvadeset godina benda. Naravno kako ćemo kao pravi Slavonci veliku obljetnicu proslaviti kako treba, i to koncertima tijekom cijele godine. Koncerti su već zakazani, a najveći je taj u Domu Sportova.

Namjeravamo s cijelom ekipom proputovati cijelu državu u kombiju jer to je isto kao i u nogometu – ne treba sjedati na klupi, već igrati. Moramo biti više na terenu, a manje u našoj ‘rupi’. Već ove godine, na jesen, pripremili smo poseban koncert za one fanove koji su među prvih 200 koji su kupili karte za koncert u Domu sportova.

Održat ćemo skriveni koncert u Zagrebu na tajnoj lokaciji te posebno druženje s publikom iza njega.

54 DuList IN

25. SRPNJA 2018. •

TEREZA KESOVIJA – TO SAM JA

Bez obitelji život nema smisla. Obitelj pokreće i daje snagu

Nakon nedavnog briljantnog i vrlo emotivnog koncerta u hramu hrvatske glazbe, KD V. Lisinski u Zagrebu, kojim je Tereza Kesovija obilježila 60 godina glazbene karijere, pod istom producentskom palicom Paule i Đela jr. Jusića, ova velika umjetnica priredit će glazbenu koncertnu čaroliju i u svom Gradu Tekst DuList Foto Vjekoslav Gavrić

Na prekrasnoj taraci tvrđave Revelin sa impozantnim pogledom na cijeli Grad, Tereza će 30. srpnja 2018. održati koncert pod nazivom ‘To sam ja’ čime će objediniti sve najznačajnije glazbene trenutke i pjesme koje su je

DuList IN 55

• 25. SRPNJA 2018.

obilježile, a s kojima je promovirala hrvatsku glazbu u cijelom svijetu.

Gotovo istim entuzijazmom i neopisivom energijom vladate glazbenom scenom, već punih 60 godina.

Nakon sjajnog koncerta u Zagrebu, sada ćete obljetnički koncert održati i u Dubrovniku. Interes je velik, publika Vas voli. Kakav je za Vas osjećaj pjevati u svom Gradu?

Neopisivo lijep osjećaj. Osjećaj radosti i ponosa. Ja sam kroz cijeli svoj život i glazbeni put uvijek isticala ljepotu mog Dubrovnika i mojih Konavala.

Prošla sam cijeli svijet, ali doma je najljepše. I zato me ovaj koncert u Revelinu posebno veseli i nadahnjuje.

Ovaj obljetnički koncert nazvali ste ‘To sam ja’. Publiku ste naučili da od vas uvijek očekuje nešto novo.

Da li je teško uvijek iznova nadmašiti visoka očekivanja publike, kako glazbenim interpretacijama, tako i scenskim nastupom?

Iz poštovanja prema publici nastojim uvijek biti drugačija, a opet ista.

Publika je ta koja nas voli i koja zaslužuje da joj tu ljubav uzvratimo na pravi način. I jednostavno uvijek želim biti onakva kakva jesam i kakvu me vole, ali isto tako im na svakom svom koncertu dajem cijelu sebe i uvijek je to nešto novo i drugačije. To je jedina formula. Moja publika voli mene, ja volim njih. A ako volim, onda ništa, baš ništa mi nije teško.

Moramo Vas pitati kakav je osjećaj biti punih 60 godina na sceni?

Ja cijeli svoj život radim ono što sam davno zavoljela, što i danas istim žarom volim, a to je glazba, to je pjesma, to sam ja. Zato se i ovaj obljetnički koncert zove ‘To sam ja’. Nikada u tom smislu nisam razmišljala o godinama, ali ovako lijepa obljetnica, punih 60 godina na sceni, zaslužuje da se posebno i naglasi i obilježi. Puno je to godina na sceni. Ali ne osjećam ih. Zaista. Onog trena kad izađem na pozornicu, sve nestaje iza mene. I umor, i bol, i svakodnevnica, sve što život nosi.

Ostaje samo publika i pjesma. I to je to.

To se zaista osjeća u svakom Vašem nastupu. Ali, da se ikad dogodilo da kažete ‘ne mogu’?

Ne, apsolutno ne. Ja ne priznajem tu riječ ‘ne mogu’ kad je u pitanju moja publika. Od publike dobijam uvijek ono što im dajem ljubav. Moje emocije su njihove, a njihove moje. Svi mi imamo dobre i loše dane, svi smo mi ponekad neraspoloženi. Ali to je nešto što ostaje iza onih vratiju garderobe. Izlazak na scenu briše sve ono

loše. Ja ne želim nikad dozvoliti da moja publika osjeti negativnu energiju. To je nedopustivo. Oni su došli slušati Terezu koja pjeva o ljubavi, o ljepoti života. Ja na sceni živim, to je posebna čarolija koju dijelim sa svojom publikom. I stane u samo jednu riječ – ljubav.

Upravo tom ogromnom količinom emocija prepoznatljivi su Vaši koncerti. Vrhunski ste interpretator i ljude dotaknete čak i kad ne razumiju što pjevate. Kako uspijevate prenijeti publici toliku količinu emocija?

Stalno ponavljam da prvo sam moraš razumjeti o čemu pjevaš. Postoji niz vrhunskih pjevača, ali ako nema ‘ono nešto’ u interpretaciji, onda to ostaje nedorečeno. Vama publika mora vjerovati. Mora vjerovati u svaki zare, u svaku riječ koju otpjevate. Inače nema smisla. Postoji jedna priča, nedavno na mom koncertu. Pjevala sam ‘Je suis malade’, prekrasnu francusku baladu.

Jedan gospodin je pozorno slušao i bila sam uvjerena da govori francuski.

Rasplakao se. Na kraju mi je prišao i rekao da nije razumio niti jednu jedinu riječ ali da je shvatio cijelu pjesmu. Ne postoji veća nagrada od toga.

Surađivali ste s najvećim glazbenim imenima domaće glazbene scene. Postoji li neka neostvarena suradnja?

Ne, imala sam zaista sreće raditi s vrhunskim glazbenicima: Đelo Jusić, Arsen Dedić, Zdenko Runjić, Zvonko Špišić, Nikica Kalogjera... Lijepo je to.

Odrastali smo u jednom drugom vremenu, kad se glazba stvarala da traje.

Ovo današnje vrijeme hiperprodukcije je nažalost pomaknulo te granice i pjesme ne traju.

Znam da je teško izdvojiti, ali kad biste trebali na nekoga staviti naglasak, tko bi to bio?

Svakako bih izdvojila mog Đela i mog Arsena. Arsen je uvijek bio nekako poseban, a o Đelu mogu samo ponoviti da mi je napisao neke od najljepših pjesama. Đelo i ja imamo tu posebnu dubrovačku vezu. U Dubrovniku smo odrastali i u sebi nosimo onu dubrovačku koju nitko drugi tko nije iz Grada ne može razumjeti. Možda je to i ključna formula naše duge i uspješne suradnje.

Na ovom obljetničkom koncertu u Revelinu napravit ćete svojevrsni presjek svog rada i svoje karijere.

Obzirom da ste objavili preko 50 albuma i snimili više od 1000 pjesama, koliko je teško bilo složiti

Postoji niz vrhunskih pjevača, ali ako nema ‘ono nešto’ u interpretaciji, onda to ostaje nedorečeno

Odrastali smo u jednom drugom vremenu, kad se glazba stvarala da traje

repertoar i odlučiti koje će to pjesme biti ovaj put izdvojene?

Kad sam pročitala taj podatak i ja sam ostala zatečena mada to znam, ali kad pročitam i ja malo zastanem.

Kad birate pjesme, kad određujete repertoar, onda je prva nit vodilja što publika želi. Dakle, ja sam na toj sceni zbog svoje publike, i samim tim pjevam ono što znam da oni žele čuti.

Uvijek postoje pjesme koje netko od nas voli malo više, ali ja u tom izboru nikad ne stavljam sebe u prvi plan, što bih ja htjela otpjevati, nego što bi publika htjela čuti. A moja publika i ja imamo jednu čarobnu vezu i nevidljivu nit koja nas spaja već punih 60 godina, i znam da ću dotaknuti svakoga svojom pjesmom. Moja publika je to zaslužila. Sigurna sam da će tako biti i u ponedjeljak, 30. srpnja na najljepšoj pozornici na svijetu, taraci tvrđave Revelin u mom Dubrovniku.

Koja Vam je najveća motivacija u životu?

Moja obitelj. Apsolutno. Moj sin, nevjesta, unuka. Bez obitelji život nema smisla. Obitelj pokreće, daje snagu. A odmah iza obitelji, moja vjerna publika. Jer to je moj život, to sam ja.

56 DuList IN

25. SRPNJA 2018. •

Novi knez Porporele – Nikša Jelčić ‘Čile’ PRAVA PUČKA FESTA

‘Čile’ je izabran nakon kneza tiranina Beša

Foto Zvonimir Pandža

Dubrovčani su se odlično proveli na još jednoj Noći Porporele, a uz dobru zabavu, povorku i sve što uz biranje novog kneza ide, sudjelovali su u tradiciji dugoj preko 30 godina

DuList IN 57

• 25. SRPNJA 2018.

JAZZ & KLASIKA

Godišnji koncert Ines Tričković na Lokrumu

Novi knez Porporele je, što nas osobito raduje, Nikša Jelčić Čile, sin Miroslava Jelčića Čile, prvog kneza Porporele i nikad prežaljenog ‘Doktora protiv ljudske boli’ i vedrog duha, uvijek spremnog za kazine. Čile je 2006. godine izabran za kneza, a evo, 12 godina nakon, tu važnu ulogu ponosno je i s radošću preuzeo i njegov sin Nikša, kojemu ovim putem i čestitamo!

Dakako, s izborom i govorom novog nam kneza zabava nije stala, već se nastavila na najpoznatijem okupljalištu mladih Grada, uz piće, zabavu, dobru glazbu i ćakule do dugo u noć.

Bila je to još jedna prava, pučka Noć Porporele.

Bila je to još jedna prava Noć Porporele

Već treću godinu za redom, Javna ustanova Rezervat Lokrum kao organizator ponosno predstavlja godišnji koncert Ines Tričković & Friends ‘Homage to Erik Satie’, koji će se održati u utorak, 07. kolovoza 2018. godine u prostoru Samostana sv. Marije na Lokrumu.

Ova dubrovačka, a svjetski priznata jazz pjevačica ovu godinu za svoju publiku priprema posebnu poslasticu.

Zajedno s priznatim hrvatskim glazbenicima Goranom Končarom (violina), Zvjezdanom Ružićem (klavir) i Ljerkom Končar Gamulin (violončelo) spaja jazz i klasičnu glazbu u ovom posebnom projektu pod nazivom ‘Homage to Erik Satie’. Osim u svojoj standardnoj ulozi jazz pjevačice, Ines je za ovu prigodu napisala sve tekstove na glazbu Erika Satija te će ovaj koncert na Lokrumu zapravo biti praizvedba.

Dubrovčani i njihovi posjetitelji će imati priliku prvi čuti ova djela.

— Strašno sam uzbuđena radi ovog koncerta! Kada pišeš tekstove onda i dio svoje duše i emocija prenosiš publici i na neki način si ogoljen te se nadaš kako će publika prepoznati tu emociju i reagirati. Sretna sam i neizmjerno zahvalna što opet imam priliku pjevati na predivnom Lokrumu’ – poručila je Ines, te pozvala svih da dođu na koncert.

Suradnja s JU Rezervat Lokrum krenula je 2016. godine, a nakon povratka Ines Tričković u rodni Dubrovnik. Te je godine pjevala u priznatom Carnegie Hall-u u New Yorku, dvorani u koju se samo i isključivo dolazi na poziv, a jedini kriterij za nastup je izvrsnost.

Ines je tada na Lokrum dovela svjetski priznate glazbenike i program koji su zajedno izveli u Carnegie Hall-u.

58 DuList IN

Špica

25. SRPNJA 2018. •

TOPLE LJETNE NOĆI

NOĆNI ĐIR NAJLJEPŠOM ULICOM NA SVIJETU

Ljepotice u ljetnim izdanjima ‘okupirale’ Stradun 1.

2.

3.

Zato je uvijek lijepo u subotu navečer doći prođirati najljepšom ulicom svijeta- domaći, stranci, dnevni look, noćni outfit, neki bezbrižni, neki sređeni ‘tip-top’… Sve je to Dubrovnik, grad susreta svih kultura i stilova ovog svijeta. Ono što smo primjetili ovog noćnog đira je da su brojne ljepotice u svojim ljetnim outfitima jednostavno ‘okupirale’ Stradun

4.

DuList IN 59

• 25. SRPNJA 2018.

STAND-UP SHOW Bogati program Ljeta u Valamaru nastavio se proteklog petka Stand up show-om by Studio Smijeha. Na Trg od fontane stigle su četiri dame stand up komedije i izazvale ‘lavine’ smijeha. Svim posjetiteljima su itekako pokazale kako žene itekako imaju

5.

6.

smisla za humor i razbile predrasude da je stand up isključivo ‘muški posao’. To su Marina Orsag, Vlatka Mifka, Martina Ipša i Miranda Lončar koje ćemo zasigurno ponovno vidjeti u Dubrovniku.

7.

Foto Zvonimir Pandža

8.

S visokim temperaturama ovog srpnja u Grad je bolje ne ulaziti prije večernjih, odnosno noćnih sati. Subotom – više noćnih.

Pa gdje ima ljepšeg ljetnog đira od onog na Stradunu?

1. Mala crna haljina uvijek je ‘in’ 2. Crno-bijela kombinacija dviju prijateljica 3. Neizbježna ćakula i na Stradunu 4. Lepršave haljine omiljene su tokom vrućih ljetnih noći 5. Cvijetni uzorak i hrabar dekolte mame poglede 6. Sjajno ili matte, sa crnim haljinama nema greške 7. Navijačke kockice su neizbježne, pa taman i na obući 8. Društvo je spremno za nezaboravan izlazak 9. Koja čašica više nije problem kada imate vjerne prijateljice

9.

60 DuList IN

25. SRPNJA 2018. •

SLUŠNI APARAT

Blues za Loua, Country za Elvisa ‘The Trinity Session’ donio im je trajnu naklonost brojnih fanova

Ako se dosad niste susreli s njihovom glazbom, svakako je uputno prvo zaroniti u ‘The Trinity Session’ uz napomenu da ga slušate glasno, jako glasno kako biste što bolje mogli čuti tišinu

Piše Petar Ipšić Foto latentrecordings.com

Od svih popularnih kanadskih izvođača do Bryana Adamsa nisam previše držao, za potpuno cijeniti doprinos Avril Lavigne rebelioznoj glazbi 90-ih bio sam već nekoliko godina prestar, a Celine Dion baš nisam mogao oprostiti što je Boga i Hrvate dobrano udavila onom narikačom za pokojnog Lea i ocvalu Kate o tome kako srce opstaje unatoč ožiljcima. No, zato sam bio dovoljno sretan da život obojim zvukovima Neila Younga, Leonarda Cohena i The Banda, dok sam glazbom Cowboy Junkies godinama bio gotovo religiozno opsjednut.

Izlaskom novog albuma Cowboy Junkiesa ‘All That Reckoning’, ukupno 16. studijskog ostvarenja u karijeri koja je prevalila tri desetljeća i prvog nakon manje izdavačke stanke, mnogima uz odobravanje nisu promakle refleksije na točno 30 godina star klasik benda. Njihov drugi album ‘The Trinity Session’, otpjevan umirujućim, kristalno jasnim i kontroliranim

šapatom Margo Timmins, odsviran uz tišinu i ambijent kao pridružene članove benda, snimljen je za samo jedan dan u crkvi sv. Trojstva u centru Toronta. Dok su se glazbenici tog vremena uz velike budžete i često porazne rezultate prepuštali lakodostupnim studijskim efektima i upadali u zamku samodopadnosti, intimni i ekonomični album eterične ljepote bend i producenta Petera Moorea (izvori su ovdje kontradiktorni) stajao je negdje u rasponu od 125 do 250 dolara, od čega je najznačajniji dio otpao na najam crkve. Zato im je ‘The Trinity Session’ donio trajnu naklonost brojnih fanova, dosegnuo dvostruko platinastu tiražu i postao referentna točka brojnim audiofilima prilikom isprobavanja nove studijske opreme.

Tog dana, 27. studenog 1987. godine producent Moore i bend proveli su čitavo jutro kako bi razmjestili sve glazbenike, na momente čak devet, u krug oko jednog jedinog mikrofona i tako postigli optimalan zvuk jer si greške nisu mogli dopustiti. Sve instrumente koje čujete na albumu; gitare, bas i bubnjeve, mandolinu, violinu i harmoniku pokupio je jedan Calrec Soundfield mikrofon, dok je pjevačica Margo Timmins pozicionirana nekoliko metara dalje od benda pjevala u drugi koji je njen glas potom monitorom ‘hranio’ u središnji mikrofon. Na samim počecima i krajevima pjesama, kada ‘orkestar’ u gotičkoj crkvi utihne, i ako na glavi imate slušalice, možete jasno čuti pucketanje njenih usana kako se dodiruju i opet razdvajaju pa čak i zvuk gutanja nakupljene vode u njenim ustima. Samo snimanje trajalo je od ranog poslijepodneva i završilo je tek kad je sat kucnuo ponoć. Cowboy Junkies su uz blues, koji je dotad dominirao njihovim zvukom, dodali malo country začina uvrštavanjem pjesama Hanka Wiliamsa, Waylona Jenningsa i Patsy Cline. Bend je, naime, country ‘okrznuo’ tek onda kada su svoj

prvijenac promovirali nastupajući po Sjedinjenim Američkim Državama, no dvije pjesme koje po definiciji nisu ni blues ni country, uz nekoliko dojmljivih originala (‘Misguided Angel’, ‘200 More Miles’), materijaliziraju svu hipnotičku čar ovog albuma.

Singl koji im je tada donio i ozbiljan airplay na MTV-ju, a aktualiziran je ponovno 1994. kada ga Trent Reznor uvrštava u soundtrack filma Natural Born Killers Olivera Stonea, je pjesma ‘Sweet Jane’. Bend ju je temeljio na sporijoj koncertnoj verziji iz 1969. godine s pripjevom koji je odsječen na službenoj studijskoj verziji Velvet Undergrounda i bez premca je najbolja obrada neke pjesme Loua Reeda. Druga, ‘Blue Moon Revisited (A Song For Elvis)’ je upravo to što kaže i naslov pjesme. Donosi novo čitanje ove standardne balade Lorenza i Harta iz 1934. koja je 1961. godine postala međunarodni hit u verziji doo-wop grupe The Marcels, a koju je Elvis zabilježio još na svom prvom albumu iz 1954. godine, onom čiji će artwork na smiraju punka The Clash posuditi za svoje epsko djelo ‘London Calling’. Ostavljene su glazbene fraze i refren originalne kompozicije, ali zbog posve novih riječi i nadograđene melodije ‘Blue Moon Revisited’ je i izvorna pjesma. Treći definirajući moment ploče pripada ‘I’m So Lonesome I Could Cry’, jednom od najprepoznatljivijih country standarda, a Junkiesi su ionako tugaljivoj pjesmi Hanka Williamsa iz 1949. dali dodatnu dubinu.

Iako puno profesionalnije snimljen i odsviran te malo glasnijih gitara nego što je to bilo prije 30 godina, novi album Cowboy Junkiesa ne mogu dovoljno jako preporučiti. No ako se dosad niste susreli s njihovom glazbom svakako je uputno prvo zaroniti u ‘The Trinity Session’ uz napomenu da ga slušate glasno, jako glasno kako biste što bolje mogli čuti tišinu. Jednom kad je čujete probajte biti nedodirnuti njenom bezvremenskom ljepotom.

DuList IN 61

• 25. SRPNJA 2018.

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Bikovi, uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Blizanci, intenzivirat će se vaše kretanje među ljudima. Rakovi, ako ste u vezi, zanemarite prigovaranja od strane partnera. Ako se pak nekome udvarate, budite diskretniji

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Moguće je kako ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna faza s kojom se trebate suočiti na mudar način. Poslovi u tišini su naglašeniji, ali vi se i kroz to razvijate sasvim dobro.

Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu. Vjerovat ćete da ste vi zaslužni za poboljšanje poslovnih rezultata. Ipak, to neće biti sasvim točno. Vodite računa o svojim željama.

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman. Više boravite u prirodi.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi. Mnogi će ići na sigurno na poslu jer će im nedavna iskustva govoriti da čine tako.

Zasićenje izlascima usmjerit će vas na mir i povlačenje. Najbolje ćete se osjećati u svom domu. Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Bit ćete snažna figura u cijeloj ‘igri’. Naspavajte se.

Ako želite nekoga osvojiti, budite diskretniji. Ako ste u vezi, prešutite kritiku partnera. Nekima će u poslu biti ponuđeno da vode cijelu stvar i u tome biste se mogli snaći i više nego dobro.

Sad znate da možete bolje i više.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Intenzivirat će se vaše kretanje među ljudima. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica.

Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti.

Shvatit ćete da su ponekad dovoljni i mali koraci kako biste došli do nečijeg srca. Tako ćete diskretno osvajati.

Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Širit ćete vedrinu oko sebe.

Uspjet ćete odoljeti svakom iskušenju. Vi znate što tražite i toga ćete se i držati. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Kad se ide postepeno, sve traje dulje. To znate.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Ako ste u vezi, zanemarite prigovaranja od strane partnera. Ne navaljujte sa svojim idejama, još nije vrijeme da se eksponirate. Strpljivo čekajte svojih pet minuta.

Izgledno je da će vam ići sve bolje. Pred vama su lijepe ljubavne prilike, susreti s dragim osobama, dobre zabave. Neki će se okrenuti nepoznatom i tajanstvenom u poslovnom svijetu. Baterije ćete napuniti šetnjama.

Pred vama su dani kad ćete imati brojne prilike za učvršćenje svoje veze. Svima vama porast će ljubavno samopouzdanje. Kako biste popravili ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Dobro je baviti se sportom.

62 Oglas

25. SRPNJA 2018. •

• 25. SRPNJA 2018.

Oglas 63

64 Zadnja

25. SRPNJA 2018. •

‘SIPANJE’ AUTOMOBILA PERJEM

Stari običaj zbunio Mokošane

POGLED STRAGA 36 Kultura

‘Michelangelo’, poseban dijalog s Krležom

Nije to neslana šala, već običaj sjevernih dijelova Hrvatske, zvan ‘sipanje’, a radi se o obilježavanju rođenja djeteta Foto Zvonimir Pandža

Zamislite da se spremate u ponedjeljak ujutro, trčite, kasnite na posao i onda ugledate auto oblijepljen perjem?

Upravo to dogodilo se jednom našem sugrađaninu u Mokošici. Iako smo na prvu mislili da je riječ o vandalizmu, saznali smo kako je razlog puno ljepše naravi.

Nije to neslana šala, već običaj sjevernih dijelova Hrvatske, zvan ‘sipanje’, a radi se o obilježavanju rođenja djeteta, koliko smo uspjeli pronaći po bespućima internetskih ‘čuvalica’ narodnih običaja, posipanjem okućnice, automobila i slično – perjem.

Ovaj zaboravljeni običaj najčešće se obilježavao u Podravini i Slavoniji, a mi sretnim roditeljima čestitamo!

60 DuList IN

Blues za Loua, Country za Elvisa 24 Aktualno

Iako smo na prvu mislili da je riječ o vandalizmu, saznali smo kako je razlog puno ljepše naravi

Ako je dron registriran, može vam zujati poviše glava

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 1. kolovoza

Divljeligaški show kreće s Porporele!

Čitajte nas na www.dulist.hr!

46 Sport