Page 1

DUBROVAČKI TJEDNIK #248 Srijeda, 20. srpnja 2016. • Cijena 7 kn

SRI MARIO LALE LINĐO

Ponosan sam na svog pra pradjeda  STR. 22

DRUGI ROĐENDAN BOUTIQUEA

Andreine kreacije za vruće ljetne zabave  STR. 54

ČET

PET SUB NED PON UTO

LJUBENKO IMA PRVI HIT

Vedran se pretvorio u ‘Papučara’  STR. 56

SVJETSKA SENZACIJA I NA ULICAMA DUBROVNIKA

OGLASNE KREDENCE

Sanitat zaboravio osmrtnice

 STR. 10

NAJSTARIJA DUBROVKINJA

Nina Valjalo: Kako sam doživjela 108 ljeta!  STR. 18

Cijeli grad lovi

POKEMONE!  STR. 12

UKNJIŽILI SE NA LJETNIKOVAC

DSO u fokusu DORH-a  STR. 4


2 Oglas

20. SRPNJA 2016. •


Aktualno 3

• 20. SRPNJA 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

STRES, TRES, BUM

Glasnogovornici pred suicidom! Glasnogovornik gradske uprave najavio je kako će, dignuti ruku na sebe i objesit se o najnoviji luster kojeg upravo montiraju

Oni smiju imati i svoje viđenje stanja svijesti u Gradu, smiju lupetati budalaštine po privatnim fejs profilima, jer tamo su oni ipak privatne osobe, smiju osuđivati, komentirati, iznositi stavove! Čije? E to je pitanje!? Svoje ili stavove gradske uprave!? Ma to vam je sasvim svejedno, to je neraskidiva veza!

Ovih se dana digla ogromna halabuka oko jedne privatne objave na privatnoj stranici Facebook profila. Bilo je to viđenje stanja u Gradu glasnogovornice Turističke zajednice Grada Dubrovnika čime je dotaknut pčelinji roj, i krenuli su ubodi sa svih strana. Zapravo, ona nije bitna u cijeloj ovoj priči, ali će s druge strane prikazati sliku o našim jadnim glasnogovornicima pretrpanim svakojakim poslovima, koji olako pucaju po šavovima. Glasnogovornici su vjerni i odani ljudi koji rade lavovski posao svojim poslodavcima. Provode politiku svojih šefova, tvrtke, uglađuju im imidž, žive i rade za one koji im daju plaću. U gradu postoje i oni drugi spretni likovi koji su se ustoličili na mjestu glasnogovornika, a u pravilu obmanjuju javnost i velikom većinom to su mjesto zaslužili političkim angažmanom, zbog šutnje. Pitanje je kada, za vrijeme godišnjeg odmora ili redovnog radnog, oni najčešće smišljaju promotivno-laksativne kampanje za svoga milog šefa. Da, to su gradonačelnikovi glasnogovornici i barem je po jedan zaposlen u svakoj gradskoj tvrtci. Oni smiju imati i svoje viđenje stanja svijesti u Gradu, smiju lupetati budalaštine po privatnim fejs profilima, jer tamo su oni ipak privatne osobe, smiju osuđivati, komentirati, iznositi stavove! Čije? E to je pitanje!? Svoje ili stavove gradske uprave!? Ma to vam je sasvim svejedno, to je neraskidiva veza! Raspoređeni su kao klonovi, i nakon raznih političkih

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Hrvoje Curić Petra Žuvela

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

obuka (team buildinga) dolaze još širokogrudniji, još samouvjereniji, ratoborniji. Tad potpiruju i pale vatru, a posebno su im dragi portali gdje se može ‘gadit pod svakojakim nickovima’. Ne jednim, nego s koliko god mogu bit domišljati. Tamo su Perice, Marice, Kakice, i vode nemilosrdan rat sa svojim neistomišljenicima. Ne, oni nemaju radno vrijeme, pimplaju po tipkovnici i u podne i u ponoća. I na godišnjem, i na slobodnim danima, a najdomišljatiji su za vrijeme radnog vremena. Zapravo, malo tko bi im bio u koži. Jer rade, rade i ne prestaju radit, toliko da poneki i puknu. A baš ti fejsovi, anonimni komentari, Twitteri, Instagrami, to im je nametnut posao. Nije ga doduše nametnuo njihov jedan i jedini, omiljeni šef, već život, moderne tehnnologije i rapidni rast društvenih mreža, a treba bit u tijeku, stalno, i treba pratit što ‘neprijatelj’ radi. A što je sa stvarnim poslovima glasnogovornika, recimo kad im dođe nekakav upit iz neke redakcije sa tko zna koje strane svijeta? Tad nastaje slom. I to strašan. Navest ću vam samo jedan primjer, koji se dogodio pred neki dan. Poslali smo sasvim jednostavno pitanje glasnogovorniku Grada Dubrovnika koje glasi, citiram: ‘Koliko je potrošeno na novi moderan namještaj?’ Gradska uprava je, ako niste primjetili, (a mi jesmo) zasjala u ‘shabby chic’ stilu, to vam je već neko vrijeme trend u uređenju interijera. Baš su je top skockali. Na naše bezazleno pitanje dobili smo šokantan odgovor, da smo na prvu pomislili pozvati hitnu, zapravo konkretno psihijatriju kako bi jadnog čovjeka što prije hospitalizirali. Glasnogovornik gradske uprave najavio je kako će, zbog takvih pitanja, dignuti ruku na sebe i

objesit se o najnoviji luster kojeg upravo montiraju. Uf, stotinu misli nam se u tom trenutku motalo po glavi. Okupili smo se oko jednog laptopa i s nevjericom isčitavali glasnogovornikov odgovor. Objesit će se!? O Bože, jadan! Zar mu je toliko teško, toliko naporno, toliko ubitačno. Ostali smo s njim u vezi još neko vrijeme, slali mu mailove, dok se nismo uvjerili da su ga prošle crne misli. Užas. Bilo je lagano južinasto vrijeme, a znali smo kako u uredu ipak nije sam, pa će mu obližnji kolega ili kolegica uočit ‘suicidalni naum’ i preduhitriti ga, priskočiti u pomoć. Kad su mu se misli razbistrile, a poruke postale suvislije, laknulo nam je. Sad se vratimo na ono naše pitanje koje je stvorilo toliku traumu jednom glasnogovorniku. Kulminacija, a onda i ispad, se dogodio nakon našeg upita koliko je gradonačelnik potrošio novaca (proračunskih novaca) na uređenje ‘prijemnog salona u Uredu gradonačelnika’. Tako jednostavno pitanje s još jednostavnijim odgovorom kojeg je mogao riješiti tek da je uzeo digitron i zbrojio iznose utrošene na par stolica, stol, komončin, kredencu, tapison, luster... Ali on je pukao. Tome smo se najmanje nadali. Što li će tek bit kad se zahukta predizborna kampanja? Strašno. I tek savjet za kraj njegovim kolegama, ako radite s njim, znat ćete o kome je riječ, pa tek onako usput, kao da nije vaš posao, bacite malo pogled na njega i pitajte ga treba li mu dat ruke u poslu, treba li mu pomoći u pripremi kakvog odgovora, slanju mailova. Ma povremeno mu donesite čašu vode s malo cukara. Bit će to lijepo od vas. Stres strašno zna štetiti, a poznata je ona stara: Bože može svuđe, samo ne po glavi... Adio vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 20. 7. 2016. Broj 248 Godina 5.

www.dulist.hr


4

Aktualno

DORH priječi povratak DSO-a u Crijević-Pucić? PRIGOVORILI NA ODLUKU OPĆINSKOG SUDA

U obrazloženju zahtjeva za povratak DSO-a u ljetnikovac nigdje nema spomena o DORH-u

Građansko-upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku je 29. listopada 2015. godine u ime Republike Hrvatske izjavio prigovor Općinskom sudu u Dubrovniku protiv rješenja tog suda o brisanju društvenog vlasništva i uknjižbe prava vlasništva nekretnina na ime Dubrovačkog simfonijskog orkestra

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Sadržajno se prigovor odnosi na bitnu povredu zemljišnoknjižnog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava


Aktualno 5

• 20. SRPNJA 2016.

Fokusiran sam na izbornu pobjedu, stvaranje parlamentarne većine te preuzimanje uloge predsjednika Vlade — Andrej Plenković PREDSJEDNIK HDZ-A Hoće li Državno odvjetništvo osujetiti ili barem zaustaviti planove Dubrovačkog simfonijskog orkestra o povratku u ljetnikovac Crijević Pucić? Naime, Građansko-upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku je 29. listopada 2015. godine u ime Republike Hrvatske izjavio prigovor Općinskom sudu u Dubrovniku protiv rješenja tog suda o brisanju društvenog vlasništva i uknjižbe prava vlasništva nekretnina na ime Dubrovačkog simfonijskog orkestra, kojim rješenjem je DSO postao jedini vlasnik ljetnikovca. Podsjetimo, ovu vrijednu nekretninu sa svojstvom spomenika kulture nacionalizirala je ‘narodna vlast’ 1958. godine. Dotadašnji vlasnici, obitelj Ziegler-Pucić, tek su 1982. godine posebnim sporazumom dobili naknadu u iznosu od milijun i 700 tisuća dinara, i to tek za jednu trećinu vlasništva. A kako je baš te godine Općina Dubrovnik donijela odluku o dodjeli cijele nekretnine Gradskom orkestru Dubrovnik, Orkestar je bio taj koji je isplatio nekadašnje vlasnike i postao nositelj prava korištenja. Sve do 2006. godine kad je Grad Dubrovnik, bez protivljenja DSO-a, potpisao ugovor kojim ljetnikovac daje na korištenje Sveučilištu u Dubrovniku zaključno do kraja 2015. godine. Vodstvo DSO-a se tome nije protivilo, već je ‘u kompletu’ preselio u neadekvatne prostorije Slanice. Ugovor sa Sveučilištem je istekao, a DSO iskoristio pravnu mogućnost uknjižbe prava vlasništva nad nekretninom. Po DORH-u, to nije bilo zakonito.

‘Bitna povreda postupka’

Sadržajno se prigovor DORH-a odnosi na bitnu povredu zemljišnoknjižnog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava – odgovorio je za DuList zamjenik općinskog državnog odvjetnika Ante Vetma. Inače, sporno rješenje o brisanju društvenog vlasništva (donesen na cjelinu prava vlasništva katastarskih čestica) te o uknjižbi prava vlasništva na ime Dubrovačkog simfonijskog orkestra Općinski sud donio je 12. listopada 2015. godine, i to na prijedlog DSO-a kao dotadašnjeg nositelja prava korištenja (‘Gradski orkestar Dubrovnik’). Prema izjavi DORH-a, postoji sumnja na zakonitost postupka brisanja društvenog vlasništva.

Po meni je uloga Gradskog vijeća staviti sve sa strane i pričekati da se izaberu nova vodstva DSO-a i Sveučilišta, kako bismo imali kohezijski učinak

Također vrijedi istaknuti kako se u pravnim krugovima smatra kako ‘u normalnim uvjetima’ ne bi trebalo biti zapreke pri brisanju društvenog vlasništva, ako taj zahtjev podnosi dotadašnji nositelj prava korištenja. Gotovo da je riječ o pukoj formalnosti. Međutim, u slučaju ljetnikovca CrijevićPucić to, barem po DORH-u, nije slučaj. Povratak DSO-a u ljetnikovac Crijević-Pucić trebao bi se naći kao točka dnevnog reda na idućoj sjednici Gradskog vijeća 25. srpnja. Točnije, riječ je o ‘prijedlogu zaključka o davanju suglasnosti za povratak Dubrovačkog simfonijskog orkestra u ljetnikovac Crijević-Pucić te mogućeg podnošenja tužbe protiv Sveučilišta u Dubrovniku’. U obrazloženju ovog zahtjeva nigdje nema spomena o DORH-u. Prigovor se tek može pronaći u sklopu vlastovnice zemljišnoknjižnih čestica koje su predmet spora. Predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković prigovor DORH-a ne smatra spornim pri odlučivanju gradskih vijećnika.

Franković: Treba to staviti sa strane

1958. godine nacionaliziran je ljetnikovac Crijević-Pucić

— Materijali koje smo dobili stigli su nam iz Upravnog vijeća DSO-a. To je samo njihov prijedlog Gradskom vijeću i ja sam ga uputio dalje na razmatranje, a o svim argumentima komunicirat ćemo na sjednici – rekao nam je Franković, dodavši uz to kako je nesporno vlasništvo DSO-a tek jedna trećina. — Prigovor DORH-a ne mora u potpunosti biti prepreka za proces povrata. Ne želim ulaziti u detalje tog postupka. Po meni je uloga Gradskog vijeća staviti sve sa strane i pričekati da se izaberu nova vodstva DSO-a i Sveučilišta, kako bismo imali kohezijski učinak – dodao je Franković.

3. ZIMSKI FESTIVAL

Još više kućica!

Kućice na Stradunu bit će postavljene i ove godine za vrijeme trećeg Zimskog festivala, no za razliku od prošle zime uvjeti će biti malo drugačiji, potvrdio je direktor Sanitata Vedran Kunica na predstavljanju ovogodišnjeg Festivala u Lazaretima. — Prvi put u Dubrovniku prestavljamo koncept po kojem ovaj grad nije samo sezona već vrijeme kroz cijelu godinu te kako ovaj grad može i hoće živjeti svih 365 dana u godini – izjavio je gradonačelnik Andro Vlahušić. — Sadržaje na Stradunu nećemo značajno mijenjati kako bi stvorili bolje raspoloženje za građane i posjetitelje. Ugostiteljske kućice bit će smještene na istom području od Široke do Cele. Bit će ih 16 te će za njih biti raspisan javni natječaj od strane Sanitata, kako za dubrovačke tako i za hrvatske ugostitelje. Očekujemo veliki interes i raznovrsnu ponudu. Površine za stolove i stolice bit će jasno naznačene te ćemo posvetiti vremena kako bi uniformizirali sve kućice kako bi dobili bolje uređenje i ljepši ugođaj. Kućice za prodaju veličinom ostaju iste, ali ćemo ih ovaj put imati više, čak 17. Jedna od njih će biti na samom ulazu na Stradun gdje će se nalaziti info pult sa suvenirima Zimskog festivala. Cilj nam je postići da svi uživaju na Stradunu u blagdanskom ugođaju i raznovrsnoj ponudi – najavio je direktor Sanitata Vedran Kunica.


6 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Proračun težak 530 milijuna kuna, a stižu i nova pravila za taksiste

2,5

Početna cijena trebala bi se podići dvije kune za start i iznositi 29 kuna umjesto dosadašnjih 27, dok bi cijena od devet kuna po kilometru ostala ista

milijuna kuna moli ONB za obilježavanje 25. godina od napada na Dubrovnika i pada Vukovara

Na ime potreba Vlahušićevog ureda troši skoro 2.2 milijuna kuna više nego što je planirano. Da vas ovo ‘malo’ povećanje ne zavara, riječ je o povećanju s 49.1 na 51.3 milijuna kuna Piše Nikša Miletić Foto DuList

Za ponedjeljak 25. srpnja najavljena je 22. sjednica Gradskog vijeća. Kako bi prkosili pojmu ljetna pauza i pokazali da se radi punom parom, za 31. točku dnevnog reda već je najavljen nastavak sjednice koja će završiti

u ponedjeljak u 22 sata i nastaviti u utorak poslijepodne.

Rebalans od 530 milijuna kuna

Treba ostaviti naravno vremena za grandioznu TV raspravu kakvu

gledamo već mjesecima, a iz sjednice u sjednicu vijećnici jasno pokazuju kako smo u izbornoj godini. No sve je to dio političkog folklora, a u toj atmosferi treba se potruditi da vam ne promaknu vitalne točke poput rebalansa proračuna. Prema Prijedlogu rebalansa koji će doći u vijećničke klupe novi proračun za 2016. godinu iznosit će više od 530 milijuna kuna. Riječ je o tzv. konsolidiranom pročunu koji uključuje i


Aktualno 7

• 20. SRPNJA 2016.

sve proračunske korisnike, a ukupna razlika u odnosu na izvorni plan iznosit će gotovo 79 milijuna kuna. Od tog iznosa na novi kredit za Dubac otpada 40 milijuna kuna, a 37 millijuna kuna je na stavci vlastiti izvori, odnosno 25 milijuna kuna viška sredstava Grada iz prošle godine, dok je 12 milijuna kuna višak koji su prenijeli proračunski korisnici. Iako se do ponedjeljka može dogoditi štošta, prema neslužbenim najavama, ovaj rebalans bi trebao biti usvojen. Izmjene koje je doživio nisu preznačajne, izuzev jedne bitne stavke – Studentskog doma. Naime, pročelnica Ana Hilje prebacila 1.7 milijuna kuna sredstava u upravni odjel Miha Katičića, a ta sredstva planira nadomjestiti od sredstava koja Grad dobije na ime prodaje ulaznica za zidine. Taj novac namijenjen je pak Zavodu za obnovu Dubrovnika za potrebe radova na obnovi Kneževog dvora. Vrijedi napomenuti i kako se na ime potreba Vlahušićevog ureda troši skoro 2.2 milijuna kuna više nego što je planirano. Da vas ovo ‘malo’ povećanje ne zavara, riječ je o povećanju s 49.1 na 51.3 milijuna kuna.

Pravila za taksiste

(Nova) Odluka o autotaksi prijevozu trebala bi konačno doći u klupe Velike vijećnice, no prema najavama uoči sjednice ni ova neće proteći baš tako mirno. Riječ je o dokumentu koji je u staroj formi doživio barem osam izmjena, a nakon takvog ‘kasapljenja’ vrijeme za novu, temeljitu odluku odavno je sazrelo. No, iako se o ovoj problematici raspravlja već godinama, a u kontekstu ovog saziva Gradskog vijeća već mjesecima, u materijalima koje su vijećnici dobili za pripremu sjednice nema spomenute Odluke(?!). Kao da dozvole za sve postojeće dubrovačke taksiste nisu istekle 28. travnja, ova odluka, napisana na 50-ak strana, dočekat će vijećnike valjda ‘5 do sjednice’, pa ne bi bilo nemoguće očekivati kako će neki od klubova vijećnika tražiti ponovno micanje te odluke s dnevnog reda. Ono što je zasada poznato, a navodno je Odluka prošla i pregled nadležnog Ministarstva, početna cijena trebala bi se podići dvije kune za start i iznositi 29 kuna umjesto dosadašnjih 27, dok bi cijena od devet kuna po kilometru ostala ista. Važno je naglasiti kako će postojati popust za sve one koji zatraže ‘karticu za vjernost’ od Udruženja autotaksi prijevoznika i tako će cijena biti 12/6 kuna. Također treba naglasiti i kako će na jednu dozvolu moći ići samo jedan vozač, odnosno neće

biti moguće zapošljavanje dodatnih vozača kao što je to dosada praksa kod nekih taksista. — Karticu za vjernost će moći zatražiti svi naši ljudi iz šire okolice, a izdavat će je Udruženje autotaksi prijevoznika. To ćemo sve dogovoriti s Gradom kad odluka stupi na snagu – kaže Božo Miletić, predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika. — Stara odluka se zloupotrebljavala na raznorazne načine od strane Upravnog odjela, ali i pojedinih autotaksi prijevoznika. Nadležni UO još nije objavio imena onih koji imaju dozvole, a bilo je raznih slučajeva više vozača na jednom vozilu od kojih neki nisu bili ni prijavljeni – kaže Miletić. — Ova nova odluka donosi sve pretpostavke da bi moglo biti reda, ako bude volje od strane Grada tu smo – kaže prvi taksist Dubrovnika te dodaje kako bi s ovim trebala prestati postojati podjela na plave, žute i narančaste. — Ide se na priču Dubrovačkog taksija, da budu svi isti – zaključuje Miletić.

Konačno kazne za golaće

Nakon što je Prijedlog maknut s dnevnog reda prošlih sjednica, ove izmjene Odluke o komunalnom redu konačno će omogućiti kažnjavanje golaća po Stradunu, ali će i jasnije definirati pravila za pretovarnu zonu na Pločama. — Što se tiče golotinje, o tome je bilo riječi dosta već ranije. Bio je veliki broj i novinskih članaka i komentara naših ljudi iz grada koji smatraju kako je neprimjereno da se turisti povijesnom jezgrom šetaju neprikladno odjeveni.

Ako se u crkve i muzeje ne može ulaziti neprikladno odjeveni, a povijesna jezgra jest svojevrsni muzej, onda držimo da nije prikladno ni da tako turisti šetaju Stradunom – Željko Raguž

Stara odluka se zloupotrebljavala na raznorazne načine od strane Upravnog odjela, ali i pojedinih autotaksi prijevoznika – Božo Miletić

Ako se u crkve i muzeje ne može ulaziti neprikladno odjeveni, a povijesna jezgra jest svojevrsni muzej, onda držimo da nije prikladno ni da tako turisti šetaju Stradunom. Na glavnim punktovima će biti postavljene obavijesti, a kazne su tisuću kuna, odnosno 500 kuna na licu mjesta – kaže Raguž. Dodaje i kako ova odluka vjerojantno više nema smisla za ovu sezonu, no napominje kako je samo donošenje ovih pravila velika stvar. — Kraj je srpnja, ali ako se odluka izglasa možemo spremni dočekati sezonu naredne godine – kaže zamjenik gradonačelnika, a ustvrdio je i kako će se ovim izmjenama donijeti red u pretovarnu zonu na Pločama. — Mora postojati neki red, kad se smije prometovati, kad se smije zatvarati i tko i što smije ući. Sad je situacija da je tamo znao ući i kamion i tamo stati po nekoliko noći, a sada se definira točno što tamo smije ući, kako i koliko – zaključuje Raguž.

Pokroviteljstvo ONB-u

Na ovoj sjednici vijećnici će se izjasniti i o zamolbi za potporom Udruzi Odreda naoružanih brodova koji imaju namjeru obilježiti 25. obljetnicu napada na Dubrovnik i pada Vukovara na način da preko Grčke i Turske Dunavom uplove u Vukovar 18. studenog. Putovanje je to od 18–20 dana na preko 2300 nautičkih milja, za što im je potrebno 2.5 milijuna kuna. Kako napominje u svom dopisu Predsjednik Udruge Joško Koprivec, u slučaju da skupe višak financijskih sredstava, sva preostala sredstva bit će usmjerena za obnovu vodotornja u Vukovaru.


8 Aktualno

20. SRPNJA 2016. • PRIČA O PRVOM LINĐU Mario Lale Linđo nastupio je kao lijeričar proteklog tjedna na ‘50 godina Linđa na Igrama’, a tim povodom u ovom broju otkrio nam je priču o svom pra pradjedu, legendarnom Linđu po kojem je ansambl dobio ime.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

KAKO RIJEŠITI PROBLEM GOLAĆA U CRKVAMA?

Od vrućih hlačica do ćakule na mobitel, svake godine ista priča Nije samo odijevanje problem nego i slobodno vladanje pri razgledanju držeći se zagrljeni osobito dok sjede u klupama i ‘odmaraju’. Osobito je teško učiniti red kad pada kiša jer onda ostaju dulje i znaju izmijenjivati poljupce – don Stanko Lasić Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

U japankama, vrućim hlaćicama, bez majce, u (pre)kratkim haljinama i gaćama... Svako ljeto u dubrovačkim crkvama, mahom onima u povijesnoj jezgri možete se zaista nagledati svega i svačega. Velike vrućine, znače ujedno i manjak odjeće, a dok je dio turista obazriv na pravila kulturnog ponašanja, nažalost previše je onih koje to baš i ne zamara.

Zbog vjernika

Pravila oblačenja i ponašanja osoba koje ulaze u crkvene objekte su jasna – Dubrovačka biskupija

Crkva je u životu vjernika koji je pohodi zaista jedno posebno mjesto, mjesto gdje dođe na svoj mali razgovor s Bogom ili gdje jednostavno želi osjetiti duševni mir. Upravo zato ih boli vidjeti kada netko svojim ponašanjem, bilo da je riječ o odijevanju ili pak nečem drugom, ometa taj mir za ostale. No, kako tome doskočiti pitanje je koje Dubrovčane muči već niz godina. Za Dubrovačku biskupiju dvojbe nema – pravila su jasna. — Pravila oblačenja i ponašanja osoba koje ulaze u crkvene objekte su jasna pa po tom pitanju Dubrovačka biskupija nema potrebe donositi nekakva posebna nova rješenja. Moguća rješenja bi bila: osigurati dolično oblačenje


Aktualno 9

• 20. SRPNJA 2016. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA Za sljedeći ponedjeljak je najavljena 22. sjednica Gradskog vijeća. Na dnevnom redu je 31. točka dnevnog reda, a valjda u iščekivanju uobičajene ‘TV rasprave’ nastavak je već najavljen za utorak.

i ponašanje onih koji ulaze ili zatvoriti crkve izvan vremena potrebnog za vjersku upotrebu. S obzirom na to da su zatvorene crkve problem za one koji žele ući kao vjernici, a ne kao turisti, na župnicima i rektorima crkava je da pronađu način da se oni koji ulaze u crkvene objekte pridržavaju spomenutih pravila – odgovorili su na naš upit iz Dubrovačke biskupije. Zanimalo nas je i je li razmatrana mogućnost naplate ulaznica i/ili dodatno zapošljavanje tijekom sezone. — U ovom kontekstu, a sa željom da se zaposle dodatne osobe koje bi vodile brigu o ponašanju onih koji ulaze, svojevremeno se razmišljalo i o naplaćivanju ulaznica, ali se zbog složenosti problema, osobito što u crkve ne ulaze samo turisti nego i vjernici, za sada od toga odustalo – kažu iz Biskupije.

Sveti Vlaho i Mala braća

Tri crkve koje su najviše na udaru ‘golaća’ su definitivno Katadrela, Crkva svetog Vlaha te Mala braća. Sve tri smještene u povijesnoj jezgri, predstavljaju savršen mamac za stotine tisuća turista. Situacija je posebno kritična upravo kad u Grad stignu ‘kruzeraši’, među kojima se da naći izrazito pristojnih, ali i onih ne baš toliko kulturnih pojedinaca. — Nije lijepo vidjeti ni te napola gole ljude u Gradu. Vidio sam npr. da vozači autobusa, ljude koji su neprimjereno odjeveni zaustave i ne puštaju ih u vozilo. Mi u crkvi isto to radimo, ako vidimo da je netko neprikladno obučen zamolimo ljude ili da se obuku ili da napuste crkvu. Dosad nije bilo nikakvih problema, kad se ljude lijepo zamoli svaki put su poslušali te ili izišli ili se obukli. Baš nedavno sam vidio na misi, bili su neki stranci na misi, nisu bili nešto strašno nepristojno odjeveni nego s nekim tregerima. Išli su na pričest i stavili su neke šalove preko ramena. To je pristojno – rekao je rektor Crkve svetog Vlaha don Toma Lučić te dodao kako stranci koji nemaju kršaćanski mentalitet ne znaju kako se treba vladati kad uđu u crkvu. Ipak, dodaje, čim im se skrene pažnja, odmah rade nešto po to pitanju. — Ako čovjeka ne vidite ne možete mu ništa ni sugerirati – kaže don Toma, a na naš upit o tome je li se razmatralo o eventualnoj naplati ulaznica onom dijelu turista koji dolazi isključivo u razgledavanje, a ne molitvu, rektor Crkve svetog Vlaha ističe kako je to nemoguće.

— Ma to je zaista nemoguće. U osmom mjesecu je crkva do ponoći otvorena i ja dođem tad zatvoriti i zaključati. Muka mi je te ljude izgoniti jer puno ljudi kleči u klupama i moli. Ne možete ih istjerati samo, ja produljim onda i po pola sata, smanjim malo svjetlo eventualno da vide da treba zatvoriti i tako – kaže don Toma te ističe kako mu ne pada napamet ‘’ljudima koji dolaze moliti Boga ili pogledati nešto lijepo naplatiti’’. — Nikad ne znate zbog čega je netko došao, a da ne bi pogriješio prema onome tko je došao moliti, bolje ne naplatiti nikome – kaže don Toma koji napominje kako tijekom ljeta ipak ima ‘službu’ koja nadzire ulaz u crkvu. Naši bogoslovi na vratima upozoravaju – zaključuje on te poručuje da je bolje spriječiti nego liječiti. Provincijalni vikar Male braće fra Stipe Nosić smatra kako je pristojno ponašanje prevenstveno stvar kućnog odgoja. One nekulturnije, kaže, zamoli se da izađu iz crkve. — Nemamo nikakvu službu koja bi zaustavljala ljude na vratima. Samo po sebi se podrazumijeva da onaj tko ulazi u crkvu mora biti pristojno obučen ili da ne uđe – kaže Nosić te se prisjeća jednog turista koji je tijekom mise ušao gol do pasa. — Ljudi su gledali kako je on ušao i snima i to dok je služba. I takvih je stvari bilo, ljudi su ga upozorili i izašao je. Čovjek je došao iz Albanije i očito nema veze s katoličkom vjerom, ali nažalost ni s pristojnim ponašanjem – ističe on. Fra Nosić kaže kako franjevci nisu razmišljali o nekakvoj naplati ulaznica ili ‘screeningu’ na ulazu. Za to nemaju mogućnosti. — Što ćemo, staviti tu policiju? To spada u kućni odgoj, nadamo se kako će ljudi ipak biti odgojeni – zaključuje fra Nosić.

GDJE S OSMRTNICAMA? Zbog novog poslovnog modela plakatiranja, građani su izgubili mjesta na kojima je moguće lijepiti osmrtnice. Iz Sanitata obećavaju rješenje problema do kraja tjedna

Nikad ne znate zbog čega je netko došao, a da ne bi pogriješio prema onome tko je došao moliti, bolje ne naplatiti nikome – don Toma Lučić

Katedrala

Župnik katedralne Župe Gospe Velike don Stanko Lasić u svom odgovoru napominje kako pitanje nepristojnog i neprikladnog odijevanja i ponašanja u crkvama nije samo ‘ljetno pitanje’. — Crkva je za kršćane prije svega mjesto slavljenja i iskustva Božjeg dara spasenja. Ako se zanemari ta umjetnost duha, koja je stvarala djela umjetnosti, briga za dostojanstvo liturgijskog prostora lako može biti svedena na razinu banalnosti i neukusa. Za crkveni prostor i kršćansku liturgiju

zacijelo je potrebno puno više ‘prikladnosti’ ponašanja (kojega je odijevanje tek jedan dio). Ako se naime tema ‘prikladnosti odijevanja’ pojavljuje u crkvenoj javnosti tek tijekom ljeta kao ‘sezonski problem’, kojem bi navodno samo turisti bili uzrokom, onda je više nego očito da i našoj kršćanskoj brizi nedostaje pravoga i prikladnoga osjećaja za umjetnost duha i za otajstvenost liturgije – smatra don Stanko. — Za one koji su samo ‘posjetitelji’ crkava i koji ih žele samo ‘razgledati’ kao kulturnu ili spomeničku baštinu bit će korisno da za vrijeme liturgijskih slavlja zasebni liturgijski služitelj na vratima crkve uljudno prima vjernike –goste i jednako tako uljudno zamoli turiste-posjetitelje da za razgledanje crkava izaberu ‘prikladnije’ vrijeme. — Mislim da je u našem Gradu problem odijevanja kako na ulici izvan crkve tako i u crkvama svaki dan sve to veći. Ljudi jednostavno sebi dopuštaju slobodu da se vladaju jednako na plaži, na Stradunu i to malo pomalo prenose i na crkve. Mi u Katedrali imamo redare koji paze na red i upozoravaju na nered, ali to ne ide lako jer je veliki broj onih koji ulaze u crkvu pa je na vratima nemoguće odijeliti ‘pristojno’ obučene od onih drugih. Nije samo odijevanje problem nego i slobodno vladanje pri razgledanju držeći se zagrljeni osobito dok sjede u klupama i ‘odmaraju’. Osobito je teško učiniti red kad pada kiša jer onda ostaju dulje i znaju izmijenjivati poljupce – kaže katedralni župnik. — Nedjeljom za vrijeme svetih Misa ostavimo samo glavna vrata za ulaz kako ne bi uznemirivali one koji pobožno sudjeluju i strogo je zabranjeno razgledanje. Osobitu pažnju treba posvetiti vodičima od kojih uvelike zavisi kako će upozoriti turiste na sakralnost prostora i na tišinu u crkvi a tumačenje obaviti izvan crkve – zaključuje don Stanko Lasić.

Kućni odgoj

To spada u kućni odgoj, nadamo se kako će ljudi ipak biti odgojeni – fra Stipe Nosić

Kad se sve zbroji i oduzme sve u prvom redu zaista pada na kućni odgoj. Vrućim hlaćicama zaista nije mjesto u crkvama, a majce bez rukava, kratke gaće i japanke se još iz nužnosti i/ili nemogućnosti kontrole toleriraju. Na kraju krajeva, nije lako niti izaći na kraj s masom koja svakodnevnom cirkulira gradom. Da nije pristojno nasloniti se na zid ispod kipa Gospe i početi ćakulu na mobitel zaista u prvom redu treba naučiti doma.


10 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

Gradski info

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 18. 7. do 24. 7. 2016. Ljekarna ‘Gruž’ od 25. 7. do 31. 7. 2016. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

NOVE OGLASNE PLOČE

Građani ljuti, Sanitat u kredencama zaboravio na osmrtnice S obzirom da ključe imaju samo djelatnici Sanitata, tamo već tjednima nema osmrtnica.

Ursić: Čekamo ploče

Neki gradovi to imaju u malom staklenom odjeljku, u nekim gradovima nema ništa, a u nas je običaj od davnina da se osmrtnice stavljaju na te bivše betonske oglasne ploče. To rade ljudi ovog grada i smatram da to treba poštovati Piše/Foto Nikša Miletić

Zbog nepromišljanja osnovnih ljudskih problema i/ili potreba, dubrovačka komunalna tvrtka Sanitat nedavno je uzrokovala jedan vrlo neobičan, jedinstven problem. Naime, zamjenik gradonačelnika Željko Raguž već mjesecima najavljuje postavljanje oglasnih vitrina, u narodu znanih kao ‘one kredence na zidovima’, kako bi se riješio problem oglašavanja na divlje.

Iz gradske uprave i Sanitata su odlučili stoga uvesti poslovni model u kojem djelatnici Sanitata imaju ključeve kredenci u koje plakati idu po principu ‘plati pa se rugaj’. No ono na što nitko u datom trenutku nije mislio su – osmrtnice. Na oglasnoj ploči kod Lera ih nema već mjesecima, a kredenca je nedavno postavljena i na Boninovu, glavnom gradskom groblju.

Direktor Boninova Zlatko Ursić rekao nam je kako je svjestan ovog problema. — Ja sam zatražio sastanak s direktorom Sanitat i rekao sam da ljudi pitaju, traže staviti osmrtnicu i obećali su nam napraviti jednu aluminijsku ploču koja bi bila sa strane postojeće oglasne ploče. Moja ideja je i ranije bila da imamo posebnu vitrinu, mi moramo imati prostor za barem deset osmrtnica – kaže Ursić te nastavlja: — Nekad ih je jedna, nekad tri, a nekad deset. Ne smije se gledati samo jedan dan, nego tri do pet dana. Situacija je takva da još uvijek nema te ploče, a vitrine su postavljene na nekoliko mjesta, skretanje za Gradac, na Boninovu i na Leru. Kod Lera ljudima možda nije bitno osima onima koji tamo žive u blizini, ali na Boninovu svatko stane i ostavi osmrtnicu – napominje on. Na naš upit je li bilo razgovora o ideji da na Boninovu bude samo prostor za osmrtnice, Ursić odgovara: — Imate gradova gdje su osmrtnice riješene na različite načine. Neki gradovi to imaju u malom staklenom odjeljku, u nekim gradovima nema ništa, a u nas je običaj od davnina da se osmrtnice stavljaju na te bivše betonske oglasne ploče. To rade ljudi ovog grada i smatram da to treba poštovati. Većina ljudi to čita, 90 posto ljudi će to stati i pročitati, ostalo su možda neka ‘djeca’ koja trče za nekim drugim stvarima i ne razmišljaju o osmrtnicama. Malo me boli jer smo na repu


Aktualno 11

• 20. SRPNJA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe) Izložba ‘Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave’: 9–16, utorkom zatvoreno. Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik

u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18

svaki dan Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016. Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

svega, o svemu tome je možda trebalo misliti nešto ranije. Kažem, i ja sam razmišljao o postavljanju neke ploče koja bi bila isključivo za osmrtnice, a bio bi red da se to što prije riješi. Neka se mjesta možda mogu preskočiti, ali Boninovo je Boninovo. Vjerujem da će Sanitat što je prije moguće to riješiti – zaključuje Ursić.

Kunica: Nadamo se do kraja tjedna

Na naš upit o nedostupnosti ploča za osmrtnice, posebice na Boninovu, direktor Sanitata Vedran Kunica ‘k’o iz topa’ je odgovorio kako su u izradi dodatne površine. — One će biti s lijeve i desne strane oglasne ploče, a to je dogovoreno s direktorom Boninova. Gore će biti natpis Boninovo Dubrovnik i ta površina će biti prilagođena dimenzijama osmrtnica. Tu će njihovi zaposlenici moći lijepiti osmrtnice samostalno, kao i građani – rekao je Kunica te dodao kako će takve ploče biti postavljene svugdje gdje bude zatvorena vitrina za oglašavanje. — Bit će svugdje posebna površina za osmrtnice – kaže Kunica te nas uvjerava kako se preko te površine neće moći nalijepiti plakat. — Plakat je prevelik za to, osmrtnica je puno manja – kaže on te dodaje: — S direktorom Boninova smo razgovarali kako bi provjerili koliko ljudi umre tijekom jednog dana i došli smo do toga da nam je potreban prostor za osam osmrtnica. To ćemo osigurati, osmrtnice neće morati ići jedna preko druge – kaže direktor Sanitata.

Na naš upit kad će te nove ploče za osmrtnice ugledati svjetlo dana, Kunica kaže kako su ‘u izradi’. — Ja se nadam da će do kraja tjedna te ploče biti postavljene na lokacijama gdje su postavljene i vitrine. Imamo ih zasada tri, a postavit će se još i u Zagrebačkoj ulici, ali ona je malo kompliciranija jer ne ide na zid pa moramo napraviti nosače. Peta vitrina još nema određenu lokaciju, ali čim završimo s postavljanjem njih pet krećemo s izradom dalje – kaže Kunica.

S direktorom Boninova smo razgovarali kako bi provjerili koliko ljudi umre tijekom jednog dana i došli smo do toga da nam je potreban prostor za osam osmrtnica – Vedran Kunica

Na naš upit je li se razmatrao aspekt kulturne zaštite groblja Boninovo u smislu postavljanja takvih ploča, Kunica odgovara kako ne vjeruje da će to predstavljati problem. — Ploče nisu invazivne na nijedan način. One su uljepšale oglasni prostor koji se dosada koristio. Montažne su i mogu se skinuti za pola sata ako bude trebalo. Vizualno su puno prihvatljivije nego ravne površine koje su dostupne svima za šaranje i lijepljenje – kaže on. Na naš upit je li se razmatrala mogućnost da na Boninovu ne bude oglasna ploča u klasičnom smislu već samo prostor za osmrtnice, Kunica odgovara kako je predio Boninova u smislu postavljanja osmrtnica manje bitan, ili barem jedanko bitan kao ostatak grada. — Možda je to važnije na nekim drugim lokacijama gdje je veći protok ljudi, primjerice na placi u Gružu. One su po meni svukuda isto bitne, Boninovo nije posebno u tom smislu – zaključuje Kunica. Rješavanje ovog životnog pitanja građani će ipak morati čekati (najmanje) do kraja ovog tjedna, a upitno je hoće li postavljene ploče biti dovoljne.

Vjerujem da će Sanitat što je prije moguće to riješiti – direktor Boninova


12 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

Vodič za lov na Pokemone po Stradunu DULIST PREKO STRADUNA PO ‘DŽEPNA ČUDOVIŠTA’

Pokemon groznica opet je zavladala svijetom pa tako nije ni čudno da je novi trend zahvatio i Dubrovnik. Ovog puta riječ je o video igri koja tjera svoje igrače da izađu iz kuće i šetaju po zraku Piše Hrvoje Curić Foto Zvonimir Pandža

Najveći adut igre je da Pokemone lovite u ‘stvarnom svijetu’, odnosno igrica koristi koncept ‘proširene stvarnosti’

Stigla je u Hrvatsku. Igra koja je poharala svijet na oduševljenje brojnih obožavatelja napokon je i na našim ulicama. I što smo drugo mogli, nego instalirati app PokemonGO i krenuti u đir. Kako ne bi bauljali ‘ko muhe bez glave’ odlučili smo povesti u našu avanturu i iskusnog trenera poznatog kao Mardesnic, inače kreatora zajednice ‘PokemonGO Dubrovnik’. Prvo što smo primijetili da nam je najbliži PokeStop na Pošti Lapad. Uputili smo se do njega kako bi otkrili što znači ta mala plava ikonica, a kad smo ga ‘aktivirali’ izbacio nam je par vrijednih predmeta i prikazao sliku Pošte uz kratak opis do čega smo mi to došli. Zanimljiv koncept koji kroz igru nudi saznanja o spomenicima, grafitima ili jednostavno poznatim lokacijama. Kako bi naš ulov bio uspješniji krenuli smo šetando Uvalom. Putem nam je Mardesnic ispričao zanimljivu anegdotu koju je doživio igrajući: — Sklonio sam u hlad ispred crkve sav ‘zabuljen’ u mobitel i zabrinuta žena mi je prišla vidjeti je li sve u redu sa mnom, je li mi može kako pomoći. Neugodno mi je bilo objasniti joj što točno radim pa sam je lijepo pozdravio

i produžio – ispričao nam je naš vodič, dodajući kako se nada kako će ovoj dragoj gospođi netko ovih dana objasniti zašto se odjednom mladi skupljaju na ulazu u crkvu!

Znamenitosti Grada postale PokeStopovi

Prošli smo pola Uvale kada smo naišli na prvi ulov ali i zanimljiv prizor. Lokalni kafić pored fontane postao je pravo okupljalište mahom domaćih ali i stranih ljudi koji razmjenjuju iskustva i zajedno igraju uz ispijanje neizbježne kave. Popričali smo s par trenera i izvukli zaključak kako je jedna bezazlena igra povezala ljude koji se u životu drukčije ne bi ni sreli, a kamo li svaki dan zajedno kave. Željni uzbuđenja digli smo Mardesnica s pola kave kako bi nas poveo na neko ‘pravo’ mjesto za našu avanturu. Logično put nas je odveo do Grada. E tu nas je dočekao pravi prizor. Naime, ne sve, ali većina znamenitosti u Gradu postala je na našoj igrici PokeStop. Sad su Onofrijeva fontana, Stradun, Orlando, Porporela i brojni drugi dobili još jedan značaj. Skupljaju ljude u lovu na virtualna stvorenja. Sjeli smo pored Onofrijeve fontane kako bi došli do malo do zraka i zaključili da je ovo prvi put da nas je video igra fizički umorila, jer


Aktualno 13

• 20. SRPNJA 2016.

POKEMANIJA Kako se ne ‘navući’?

Pokemon Go je, s dizajnerske točke gledanja, vrlo jednostavna igra: njen cilj je obilaziti stvarne lokacije u vašoj okolini koje nose naziv PokeStops te skupljati predmete i hvatati Pokemone na putu kako bi jačali vlastita ‘džepna čudovišta’ te preuzimali dvorane razbacane po svijetu. Iako to možda zvuči kao samo još jedna u nizu igara na mobilnim uređajima, pravi je izazov početi je igrati bez da se ‘navučete’. Kako bi igrali Pokemone ne treba vam nikakvo predznanje. Skinete aplikaciju, kreirate lika i krećete na svoj put ka Poke-Majstoru. Pokemoni se pojavljuju posvuda – na radnim mjestima, u stanu, u butigama, po šumama i livadama, a nekad i na bizarnim mjestima poput groblja. Najveći adut igre je da Pokemone lovite u ‘stvarnom svijetu’, odnosno igrica koristi koncept ‘proširene stvarnosti’. To znači da kada otvorite kameru u Pokemon Go igrici vidite zamišljene likove u stvarnom svijetu.

bez šetanja ulicama grada nemoguće je igrati. Pitali smo Mardesnica kakva on iskustva ima. — U zadnjih tjedan dana što igram Pokemon GO propješačio sam preko 100 kilometara, dobio malo boje i stekao barem 30 novih poznanstava – što je zanimljivo jer da je sjedao kod kuće ‘za ekranom’ tako nešto sigurno ne bi postigao. Krenuli smo dalje sad već dobro samouvjereni s desetak ‘novouhvaćenih’ Pokemona. Koncept proširene stvarnosti je poprilično zanimljiv pa smo tako kroz kameru pametnog mobitela hvatali Pokemone na Stradunu, po Fontani i Orlandu. Nismo se ohrabrili ulaziti u Crkve jer tko bi objasnio svećeniku da si ti tu samo radi Pikachua. Na pola Straduna sreli smo neke poznanike kako se šetaju, jednim brzim pogledom na ruke koje drže smartphone bilo nam je jasno – i oni su u lovu! Kratko smo prokomentirali igricu, dobro se nasmijali i nastavili do naše prve ‘dvorane’. Naime, ‘dvorane’ su mjesta gdje se igrač može boriti sa svojim Pokemonima protiv Pokemona drugih igrača. Potpuno smo nepripremljeni uletjeli u borbu i blago rečeno – pregazili su nas. Kako unutar tog virtualnog svijeta igrač bira jedan od tri tima, žuti, crveni i plavi, zatražili smo od našeg mentora na nam pojasni što to znači. —  Dijelovi tima se grupiraju,

U zadnjih tjedan dana koliko igram Pokemon GO sam prošetao preko cijelog grada, dobio malo boje i stekao barem 30 novih poznanstava!

dogovaraju preko društvenih mreža i zajedno ‘haraju’ po Pokemon dvoranama. Postoji blago rivalstvo, ali to ne ide nikad dalje od prijateljskog podbadanja. Kad je vrijeme za hvatati Pokemone, nalazimo se svi neovisno o timu – pojasnio nam je. Brzim pogledom na sat shvatili smo da već tri sata nekud šetamo, ‘pipkamo’ mobitel i veselimo se virtualnim ostvarenjima. Malo zabrinjavajuće jer nije bilo u planu potrošiti pola dan na video igricu.

Kad ti igrica ne da mira...

— Teško je točno reći koliko igram jer igranje igrice ne isključuje druge stvari. Šetnja do plaže, odlazak na kavu i druženje s prijateljima jednostavno je dobila još jedan dodatak. Tu i tamo ciljano idem igrati igricu, ali to se svodi na laganu šetnju gradom kako bih osvojio dvoranu, zavrtio Poke Stop ili istražio koji su Pokemoni na nekom području koje nisam prethodno obišao. Sve je dobro dok se ne počnu zanemarivati obaveze – školske, obiteljske i radne – rekao nam je Mardesnic o svom iskustvu s igrom. Pozdravili smo ga i zahvalili mu se na utrošenom vremenu. Kako su bile neke ure odlučili smo se poći na jedno kratko piće pa u

Teško je točno reći koliko igram jer igranje igrice ne isključuje druge stvari. Šetnja do plaže, odlazak na kavu i druženje s prijateljima jednostavno ima još jedan dodatak

100

kilometara propješačio je u zadnjih sedam dana Mardesnic igrajući Pokemon GO

krpe. Izlazeći iz kafića u Uvali nešto nam nije dalo mira pa smo po još jedan put upalili app i krenuli u lov. Nismo ni tri koraka napravili, a zaustavio nas je simpatični par s osmjehom na licu i Pokemonima na mobitelu. Kroz kratak razgovor saznali smo da su podrijetlom iz Dubrovnika, ali da su u Hrvatskoj prvi put. Htjeli su igrati ali se ne snalaze baš najbolje po našim ulicama. Nama nije bilo teško, pa smo ih odlučili provesti kroz Lapad te im na svakom PokeStopu ispričali što je to i zašto je bitno. Nakon naše večernje ture sjeli smo doma za računalo prihvatiti sve ljude koje smo danas sreli i na ‘Fejsu’. Pokemon Go definitivno ima dobre, ali i one loše strane, ali neosporivo je globalni fenomen koji, vodeći se osobnim iskustvom, definitivno povezuje ljude i tjera ih na, makar malo, zdraviji život. Jasno nam je da je igra vrlo ovisna pa se lako izgube sati prateći virtualne beštije na ekranu. No isto tako koliko vremena ljudi svakodnevno provode u svojim malim zatvorenim svjetovima, listajući newsfeed na ‘Fejsu’? Previše, ali ne kada igraju igru koja ništa od njih ne traži osim da se kreću i upoznaju nove ljude, a ako to nije razlog za igrati bilo koju igru – što onda jest?


14 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

Koliko je koštalo Androvo ‘novo ruho’? GRADONAČELNIKOVE ODAJE DOBILE ‘SHABBY CHIC’ IZGLED

Od traženih odgovora do trenutka zaključenja broja dobili smo tek fotografiju lustera

LIJEVO Interijer starog ureda DOLJE Novi izgled gradonačelnikovog prijemnog salona


Aktualno 15

• 20. SRPNJA 2016.

’Novo ruho’ – stolice, stol, kauč s tri jastuka – moglo bi se svesti pod jedan izraz – ‘shabby chic’ stil, a procjena je da je do stilskih promjena došlo krajem lipnja ili početkom srpnja Piše Baldo Marunčić Foto Grad Dubrovnik/Petar Ipšić

U moru objava iz gradske službe za informiranje o protokolarnim primanjima kod gradonačelnika Andra Vlahušića upućeniji poznavatelji interijera i dizajna (posebno onog u Gradskoj upravi) uočili su kako je Salon za prijem u Uredu gradonačelnika osvanuo u novom ruhu. To ‘novo ruho’ – stolice, stol, kauč s tri jastuka – moglo bi se svesti pod jedan izraz – ‘shabby chic’ stil, a procjena je da je do stilskih promjena došlo krajem lipnja ili početkom srpnja. To je, naravno, ‘poteglo’ pitanje koliko to sve košta, kao i gdje je i kako skončao stari namještaj, koji je godinama krasio ‘primaću sobu’ prvog čovjeka Grada.

Novinarska ljubopitljivost

Stoga smo Petru Ipšiću, Vlahušićevom glasnogovorniku (odnosno višem stručnom suradniku za informiranje u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika Grada Dubrovnika) 7. srpnja uputili službeni upit: Zašto i kada je došlo do izmjene ‘pokućstva’? Je li današnja mobilja nova ili je ‘second hand’ ili je restaurirana? Ako je nova, gdje je nabavljena i po kojoj cijeni? Ako je ‘second hand’, koje joj je porijeklo (iz kojeg ureda ili sl.) i ako je bila neka cijena, koja je? Je li do promjene došlo samo u salonu za primanja ili i u drugim uredima? Ako jest, u kojim i po kojoj ukupnoj cijeni uređenja? Od kojeg su materijala nove stolice, stolovi i kauč? Dakle, klasična novinar ska lju­bo­­pitljivost. Iznenađujuće, odgovor na e-mail stigao nam je već nakon nekoliko minuta, ali više od neuobičajeno kratkog vremena čekanja na odgovor iznenadio nas je sadržaj službenog Ipšićevog e-maila: — Nisam znao da se Dulist zanima za uređenje interijera. Imate li novu rubriku? Slobodno dodaj još jedno pitanje jer smo dobili i novi luster, upravo ga postavljaju. Luster će mi poslužiti da se objesim kad dobijem ovakve upite. No, šalu na stranu, odgovorit ću u redovnom roku – napisao nam je Ipšić u svom službenom odgovoru, sa službene e-mail adrese, kojeg je potpisao kao ‘Pero’ Petar Ipšić, Viši stručni suradnik za informiranje. Budući da je bilo dosta teško na službenoj razini išta odgovoriti na takav

ton i sadržaj, odlučili smo ne spuštati se na tako nisku razinu komunikacije. Tek smo zamolili Ipšića da na popis pitanja doda i – luster. Na tu smo molbu u kratkom roku dobili upit zanima li nas ‘od kojeg materijala je luster (kristal, staklo i ostalo...) i kojeg je dizajna?’ uz napomenu: ‘Molim dopunu upita’. Mi smo upit u tom smislu i dopunili (‘Zašto je zamijenjen luster, koja je cijena novog te od kojeg je proizvođača i materijala (kristal, staklo...)?’), uz napomenu: ‘svaka dodatna informacija znak je transparentnosti Gradske uprave’.

Stigao tek – luster

Ipak, pet dana kasnije, odnosno 12. srpnja, u telefonskom razgovoru saznali smo kako gradski glasnogovornik ‘zbog gužve oko otvaranja Igara’ nije imao vremena pripremiti odgovore, ali nam je zato MMS-om poslao fotografiju već spominjanog lustera. Dva dana kasnije podsjetili smo ga na naša pitanja, ali bez rezultata. Dakle, od traženih odgovora do trenutka zaključenja broja dobili smo tek fotografiju lustera. Nismo iz Gradske uprave, što nam se činilo najvažnijim, dobili ni odgovor koliko je to sve koštalo te iz koje stavke proračunskih sredstava je financirano. Doduše, odgovor na pitanje ‘di su pare?’ možda najprije treba tražiti u

Budući da je bilo dosta teško na službenoj razini išta odgovoriti na takav ton i sadržaj, odlučili smo ne spuštati se na tako nisku razinu komunikacije

materijalima za sjednice Gradskog vijeća. Naime, prema Prijedlogu Odluke o raspodjeli financijskih rezultata – viška iz 2015. godine, koju potpisuje pročelnica Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Anite Burić, za namještaj za prijemni salon i ostale urede te ostalu opremu planirano je 150 tisuća kuna. Prijedlog Odluke se našao na vijećničkim klupama na 21. sjednici Gradskog vijeća 27. lipnja, međutim točka je skinuta s dnevnog reda nakon intervencije gradskog vijećnika KLGB Srđ je Grad Ljuba Nikolića, koji je inzistirao na dijalogu i konsenzusu svih političkih opcija po pitanju proračuna, rebalansa i preraspodjele, što tog dana nije bilo moguće. Isti Prijedlog Odluke o raspodjeli financijskih rezultata – viška iz 2015. godine u ponedjeljak 25. srpnja će na ‘popravni’ na 22. sjednici Gradskog vijeća, a očekuje se da će biti prihvaćen. To bi pak značilo da su stolice, kauči, jastuci i lusteri kupljeni ‘na veresiju’? Ili, ako su sredstva već ranije osigurana, da u skoroj budućnosti možemo očekivati dodatna uređenja gradonačelnikovih odaja? Jer po kuloarima Gradska uprave već se tjednima priča kako ukupni troškovi uređenja gradonačelničkih odaja prelaze 300 tisuća kuna. Neki drugi kažu kako je ove godine ukupni proračun za opremanje ureda bio 330 tisuća kuna pa će s ovih 150 tisuća ukupno iznositi 480 tisuća kuna. Ali, sve to su tek nagađanja. Koja se, usput budi rečeno, rađaju svaki put kad u Gradskoj upravi netko ne radi ili ne zna raditi svoj posao.

‘Slobodno dodaj još jedno pitanje jer smo dobili i novi luster, upravo ga postavljaju. Luster će mi poslužiti da se objesim kad dobijem ovakve upite’

DESNO Fotografija lustera koju nam je slikao i poslao sam službenik Gradske uprave Petar Ipšić

Po kuloarima Gradska uprave već se tjednima priča kako ukupni troškovi uređenja gradonačelničkih odaja prelaze 300 tisuća kuna


16 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

NAKNADNA PAMET

U PRVIH ŠEST MJESECI

Premijerov osjećaj ugode Zanimljivo je da Premijer (inače financijaš) nema blage veze ni koliki je red veličine računa za opskrbu hranom obitelji Čovjek kojeg su boljele prepone dok je bio zastupnik pa nije mogao dugo sjediti na saborskim raspravama, pokazao je vrhunaravnu brigu za vlastiti osjećaj ugode kada je postao premijer. Sjetite se samo neplaniranih slijetanja na Grobnik, brojnih posjeta raznim restoranima, arogantne ležernosti. Nitko racionalan ne očekuje od Premijera da će zbog stanja u zemlji gladovati, ali objaviti urbi et orbi da je situacija izvanredna pa potom otići na skijanje u Austriju zajedno s osiguranjem, vrhunac je neosjetljivosti i pomanjkanja osjećaja za mjeru. Čim se vratio sa skijanja, umoran od puta, premijer je ručao s prijateljem Tedeschijem i otišao se odmarati… Ne tako davno dobili smo novog premijera: uglednog poslovnog čovjeka, naviklog na zapadnjačko shvaćanje radnih obveza. Nakon što su ga srušili oni koji su ga doveli, u sklopu prekomjernog granatiranja, pojavila se informacija o računu od preko 100 tisuća kuna za troškove opskrbe hranom premijerove četveročlane obitelji. Premijer se ubrzo pojavio pred kamerama i priznao da ne zna koliki je točno iznos potrošen, jer račune nije vidio, ali će rado podmiriti troškove svoje obitelji. Zanimljivo je da Premijer (inače financijaš) nema blage veze ni koliki je red veličine računa za opskrbu hranom obitelji. Uvjeren sam da bi gotovo u kunu znao koliko je potrošio da je sam plaćao hranu tjedan dana u restoranima. Ovo mi se čini kao da uopće nije mario za trošak, jer računao je da će trošak podmiriti netko drugi, ali, kvragu, novinari su počeli njuškati. Nije ni prethodni premijer bio nježan prema troškovima. Doista, njegove račune po restoranima je plaćala stranka, pa ne znamo koliki su bili, jer stranka nema obvezu podastrijeti tu informaciju javnosti. Možda eventualno svojim članovima, ali daleko su članovi stranke od takvih informacija…

Motociklist ali opreza

Piše Zoran Pucarić

Na području PU dubrovačko-neretvanske zabilježene su 62 prometne nesreće u kojima su sudjelovali mopedi i motocikli, što je smanjenje za 6 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, kada se dogodilo 66 takvih prometnih nesreća Piše Baldo Marunčić Foto DuList

Uvjeren sam da bi gotovo u kunu znao koliko je potrošio da je sam plaćao hranu tjedan dana u restoranima

Relativno blagi zima i proljeće te topli početak ljeta mnoge naše sugrađane ‘priviknuo’ je na vožnju motocikla ili mopeda, prometnog sredstva puno prikladnijeg za uske, a ‘gužvovite’ dubrovačke ceste. Time se u prvoj polovini godine njihov broj na gradskim prometnicama poprilično uvećao. No, je li se time uvećao i broj prometnih nesreća? Iako se čini da su prometne nesreće s motociklima i mopedima kao sudionicima postale svakodnevnica, statistika kaže drukčije.

‘Povoljna’ statistika

Prema informaciji iz Policijska uprave dubrovačko-neretvanske, statistički podaci o broju prometnih nesreća u kojima su sudjelovali motociklisti i mopedisti u prvom dijelu godine (razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine) u odnosu na isto razdoblje 2015. godine naizgled su pozitivni. Naime, u navedenom razdoblju ove godine na području PU dubrovačko-neretvanske zabilježene su 62 prometne nesreće u kojima su sudjelovali mopedi i motocikli, što je smanjenje za 6 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, kada se dogodilo


Aktualno 17

• 20. SRPNJA 2016.

ti rjeđe stradavaju, nikad dosta 66 takvih prometnih nesreća. U navedenim prometnim nesrećama 2016. godine poginuo je jedan vozač motocikla, kao i u istom  razdoblju 2015. godine, a ozlijeđeno je 45 osoba što je smanjenje za 22,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je ozlijeđeno 58 osoba. Ipak, ovi naizgled pozitivni podaci ne bi nas smjeli ‘uspavati’, jer prateći samo rubriku crne kronike, i to samo u slučajevima o kojima smo izvijestili (jer mnogi ostanu ili na razini prometne nezgode, bez ozlijeđenih, ili na razini nezabilježenog ‘pada s motora’), a za koje je Policija imala suvisle podatke, od 1. lipnja do 15. srpnja, dakle u 45 dana, zbrojili smo ukupno osamnaest prometnih nesreća, od čega deset tijekom mjeseca lipnja, a osam u prvoj polovini srpnja.

Semafori, Gruž i Splitski put – crne točke

Što se tiče lokacija, u posljednjih 45 dana zabilježili smo prometne nesreće s motociklistima kao sudionicima na Ilijinoj glavici, Batali, Splitskom putu

(dvaput!), Obali Stjepana Radića (dvaput!), Semaforima (triput!), u Zagrebačkoj ulici, ulici Andrije Hebranga, u Mokošici, Zatonu te na nekoliko lokacija u Župi dubrovačkoj (Mišići, Mlini, Hotel Župa) i na tzv. Jadranskoj magistrali poviše Grada (Vidikovac i kod skretanja za Bosanku). U velikoj većini slučajeva unesrećeni vozač motocikla ili mopeda bio je prevezen u Opću bolnicu Dubrovnik. Bit će stoga zanimljivo pričekati podatke PU dubrovačko-neretvanske o broju prometnih nesreća motocikala i mopeda u ljetnoj sezoni (lipanj – rujan). U svakom slučaju, vozači motocikala i mopeda (baš kao i svi ostali sudionici u prometu) trebali bi se pridržavati zakona, prometne kulture i uvriježenih užanci pri vožnji gradskim cestama. Posebno treba biti na oprezu na dijelovima prometnica koje su zbog intenzivnih građevinskih radova u vrlo lošem stanju. Namreškani, naborani ili grbavi asfalt nerijetko može biti koban uzrok prometne nesreće. A takvog terena u Gradu imamo ‘na kilometre’.

‘SIGURNOST U PROMETU’ 2016. godine poginuo je jedan vozač motocikla, kao i u istom  razdoblju 2015. godine

22,4

posto manje ozlijeđenih motociklista i mopedista zabilježeno je u prometnim nesrećama ove godine u odnosu na lani

Stižu ploče s upozorenjem umornim vozačima

Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik bit će prvi županija i grad u Republici Hrvatskoj uz čije će prometnice stajati posebna ploča upozorenja umornim vozačima. Naime, udruga Sigurnost u prometu dobila je suglasnost Hrvatskih cesta za postavljanje posebnih dvojezičnih prometnih ploča dimenzija 100×80 centimetara sa sadržajem ‘Ako ste umorni zaustavite se/ If you are tired please stop’, kojim se umornim vozačima preporuča zaustavljanje i odmor. Riječ je o hvalevrijednoj inicijativi koju je prvi čovjek udruge Denis Pavela najavio već u nedavnom razgovoru za DuList. Kako ističe Pavela, ploče bi trebale pomoći kako bi se pokušao smanjiti broj stradavanja stranih državljana na našim cestama. Bit će postavljene na pet lokacija uzduž Jadranske magistrale: između Graničnog prijelaza Zaton Doli i Bistrine, na Kovačevom brijegu kod Slanog, kod parkirališta na Mostu dr. Franja Tuđmana, kod spoja sa zatvorenom cestom za Orsulu te kod Močića.


18 Aktualno

20. SRPNJA 2016. • MOŽETE SE KUPATI! Uzorci mora na svih 115 plaža u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u četvrtom su ovosezonskom ispitivanju kakvoće odgovarali uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje. More na 112 plaža je ocijenjeno kao

Kratke PREGLED ZBIVANJA

more izvrsne kakvoće dok je na kupalištu Suđurađ na otoku Šipanu, plaži Prapratno u općini Ston i plaži Viganj u općini Orebić more bilo dobre kakvoće.

TETE NINE VALJALO OTKRILA NAM JE TAJNU SVOJIH 108 GODINA

Pamtim samo lijepe stvari. To je život. Sve ostalo – prođe Imam vam i još nešto reći, čega se kao dijete sjećam – sjećam se leta cepelina, koji je plovio gore po nebu, pa bi izišli svi gledati, kao da gledamo neko čudovište. On je iz Amerike dolazio u Europu Gospođa Nina, Nine Valjalo, proslavila je nedavno veliki rođendan, čak 108 godina. Rođena 6. srpnja daleke 1908. godine, još uvijek vedra i smjela duha, tete Nine ispričala nam je zanimljivu priču o odrastanju u Konavlima početkom dvadesetog stoljeća, ali i teškim trenutcima, brojnim državama i ratovima koje je proživjela, cijelo vrijeme nasmijana i vesela – baš kao i ovih dana kad smo se kod nje počastili rođendanskom tortom i zadivili se koliko je cvijeća, brzojava i lijepih riječi dobila za svoj dan. U stotinu i ‘nešto malo’ godina, reći će, nije bilo lako preći sve zanimljive stvari iz života! — Pamtim neke stvari iz djetinjstva, vjerujte mi, bolje od ičega. A to vam je prvo od straha, osobito, recimo 1914. godine, kada se zaratilo. Kako nas je bilo puno djece, ostala su ta svježa sjećanja, igre, pjesmice... Neke od njih i dan danas pjevam i recitiram – smije se za početak ova draga gospođa kazavši nam kako je djetinjstvo u Konavlima, u to doba, bilo za poželjeti. — Rodila sam se u selu Vodovađi i moje djetinjstvo zaista je bilo krasno u mnogobrojnoj obitelji Fiorović. U

onim vremenima, bilo je puno skromnije, kako se moglo i baš zato bilo je za zapamtiti. Živo mi gori u sjećanju – kaže, sjećajući se školskih dana, ali i godina bez škole, kad je vladao rat. — Prva moja škola bila je Pločice, a kasnije sam se školovala u Herceg Novom. Moja majka rođena je u Mikulićima, pa je bilo bliže ići iz Mikulića na Pločice u školu nego iz Vodovađe, gdje je bio pravi dom moje obitelji! Prvi i drugi razred bila sam kod moje babe na Mikulićima, da mi nije teško hodati – jer, nije bilo lako ići pješke. Jedan dio puta bio je u redu, a kasnije od kamena do kamena... Ali, tako su išli svi, pa i ja! – kaže gospođa Nine, dodaje – i to je lijepo sjećanje.

Konavle prije Prvog svjetskog rata

Konavle su se obnovile lozom nakon peronospore 1928. ili 1929. godine, krenuo je život nanovo

— Kuća moje babe na Mikulićima bila je za ono doba moderno uređena, imali su čak, kako se to tada zvalo, američku kuhinju, jer je njen otac bio kapetan – kaže, vraćajući se u sjećanja toliko živo da smo i mi sami osjetili da smo tamo u to doba, u kući koja je tada bila centar njenog svijeta u najranijem djetinjstvu.

Razdoblje prije Prvog svjetskog rata – tad se živjelo savršeno, reći će, puno bolje u Konavlima nego u gradu. A obitelj tete Nine, Fiorović, bila je jako imućna. Naime, na Debelom Brijegu imali su kuću, prihvatilište i prenoćište i bila je upravo tu i žandarska stanica, mlinovi, štale, komestibile... — U toj našoj kući bili su žandari. Imali smo dva stana, bila je to tada ogromna kuća, ne manja od današnjih, samo građena drukčijim stilom. Na prvom katu bila je žandarska kancelarija, financi i žandari, jedini zakon. Pa kancelarija za stranke, nešto kao granica! Tu su se mijenjali kari, išli su put Konavala i obratno, ovdje bi se zaustavljali popraviti kare! Moji su imali i dućan i gostionu u kojoj je sve posuđe bilo od bakra, a sjećam se i velikih bakrenih romjenča za vodu. Naša obiteljska kuća u Vodovađi bila je velika, puno grana je živjelo zajedno u slozi i ljubavi i to više od dvadeset ljudi, bez radnika koji su pomagali raditi na zemlji. Moj je otac našao živu vodu i napravio gustjernu u kući i mislim da je ta gustjerna još i danas živa u kominu naše kuće u Vodovađi. A bili smo jedni od rijetkih koji su u kući imali špaher. Sve vam se prije radilo na živu vodu i na mlin, mljelo se žito, ulje, imali smo dva mlina od ulja i tri od brašna, a i stupu za jako sukno, što se koristilo za domaću uporabu. I samo da znate, nije se koristila ovčja, nego


Aktualno 19

• 20. SRPNJA 2016. SLIKOVNICE ZA ‘KOSU LJUBAVI’ Kao i dosad, veseli đaci i učiteljice iz PŠ Montovjerna, okupljeni oko projekta ‘Priče oko popreta’ prodali su slikovnice i novac ‘uložili’ humanitarno, ovoga puta Udruzi ‘Kosa ljubavi’. ‘Udruzi Kosa

kozja vuna, fina i mekana. A koliko je tu posla bilo... Kočet, to je kozja vuna, kvalitetna i fina. Koze se striglo kad i ovce, pa prelo i tkalo, za konavoske modrine od djevojčica i bjelače – kaže nam još jednu zanimljivu crticu iz života.

Tko nije imao, morao se snalaziti

— Ljudi koji su imali malo ovaca, držali bi ih u kući, pa nisu puno izlazile vani, i vuna bi im bila fina i mekana. Kad bi ovce bile vani, vuna bi se petljala po drači, a siromašne cure i žene išle bi i skupljale po trnju i kupile vunu, pa bi doma prele i plele bječve. Bila je to, znate – velika razlika! A što ćemo govoriti... Tko nije mogao, morao se snalaziti... – kaže sjetno. A sjećanja idu dalje! — A imam vam i još nešto reći, čega se kao dijete sjećam – sjećam se leta cepelina, koji je plovio gore po nebu, pa bi izišli svi gledati, kao da gledamo neko čudovište. On je iz Amerike dolazio u Europu i to je nama bilo nešto fantastično – kaže, tada kao dijete ni ne znajući da će uskoro i sama obilaziti mondena mjesta i uživati u putovanjima. Kao i njezin otac nekad, kad bi donosio stvari i robu za kuću u Vodovađi, ali prvenstveno za Debeli brijeg. — Moj pokojni otac je išao po svijetu i iz Trsta donio prvoklasno grožđe muškat, pedeset kvintala. Znate, Konavle su se obnovile lozom nakon peronospore 1928. ili 1929. godine, krenuo je život nanovo – kaže, dodavši kako je poslije opet sve bilo gore od gorega, jedno za drugim – kaže. Kad je poslije I. svjetskog rata stvorena Kraljevina Jugoslavija, nakon dvije, tri godine stari Konavljani su govorili ‘Nesta Franje – nesta hrane, nesta Karla – nesta para, dođe bre – vrag odnese sve’. U svibnju 1931. udala sam se za Miha Valjala,

koji je u Dubrovniku već imao svoje poduzeće, koje se zvalo Auto Excursion. Poduzeće je imalo autobuse i tri luksuzna automobila kojima su se činili izleti do Mostara, Cetinja i drugdje i to negdje od 1933. Kancelarija je bila na Pilama u dijelu kuće u kojoj je bila kafana Dubravka, a garaža i radionice su bile na Pločama od Gimnazije skoro do Banja militarih. A kako je lijepo odlutati u te godine kad se živjelo opušteno, a opet svjetski i moderno – kaže, dodavši i ovo: — U braku nam se rodilo dvoje djece sin Miho i kći Pavica, ali malo smo bili u braku, tužno će tete Nine i dodaje svega 18 godina, malo s nekim koga voliš i koga si izgubio, a to malo godina

ljubavi smo uplatili 2000 kuna. Hvala svima vama koji ste nam kupnjom slikovnice omogućili da i mi budemo dio ove prekrasne priče’, zapisali su đaci.

Uvijek sam govorila: ‘Proći će!’ I ono lijepo i ono grubo. To je ta velika tajna dobrog života. Kad je došao prvi rat, mislili smo da je gotovo, da je prošlo

do Drugog svjetskog rata putovali smo, živjeli smo lijepo, ali skromno u svemu – oblačenju i hrani i ponašanju i zabavi – bilo je to lijepo vrijeme. Mislima se vraćam, ponekad zaboravim, ali upali mi neki ‘kliker’, pa se sjetim. Zapravo sjećam se ja svega toga od djetinjstva... - kaže dok prelazi na drugu temu, malo tužnu.

Od dobrostojećih do siromašnih ljudi

— Opet je počeo rat 1941. U ratu smo svašta proživjeli, a najviše straha. Puno je ljudi stradalo, a do hrane se jako teško dolazilo. Zaludu ti je bilo imat novaca, nije se imalo gdje što kupit, a kad su komunisti došli 1944. sve su ‘poravnali’. Bilo je to grubo doba. Bilo je dobrih ljudi i simpatizera, koji nisu znali što komunisti spremaju. Iz početka se mislilo da će biti bolje, a onda je nastupilo grozno doba – gdje god je ko imao što bio je ‘grešnik’. Moj muž na primjer otključao je sef i davo kome je trebalo, za liječenje, za pomoć, za školu, ali 1949. je umro pa vazda mislim ‘Bože zašto si ga digo’. Moj muž je prije rata kupio kuću s tri stana i dućanima u Zeljarici od čijih prihoda se je moglo dobro živjeti. E onda su nam oduzeli poduzeće, dućane u kući u Zeljarici i postali smo siromasi od dobro stojećih ljudi. I tako je to bilo – burno doba. I teško. Neprijatelju ne bih to poželila. Ostala sam sama s dvoje djece i snalazila se kako sam znala i umjela. Kad su počeli nešto vraćat i ja sam pošla tražit moje oduzeto. Napisala sam da imam dvoje djece koje školujem i znate što sam doživjela. A čovjek kojemu sam odnijela taj doku-


20 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

BELGIJANAC LEÓPOLD GODON VEĆ 46 GODINA LJETUJ

Lero je m znaju i ov Tada je Lero bio drukčiji, izgledao je drukčje, trava je bila svugdje oko zgrade, minibar je bio ‘ukopan’ u podrumu, iako je to bio dobar hotel. Doduše, tada sam kratko ostao

ment na općini mi je rekao: ‘To bi značilo da mi vama to sad regalavamo’. Mislila sam da će mi izletiti oči iz glave. Ima tih stvari što se ni ne valja sjećat. Sutradan pljušti kiša ko iz kabla, a ja mislim što ću sad radit, kome se žaliti? Sjećam se da sam uzela ombrelu, obukla se, nisam baš ni imala neke cipele koje nisu propuštale vodu i razmišljam se: ‘Idem okisnut do Argentine da me prođe’ – to neću nikad zaboraviti. Niti sam se prehladila niti mi je loše bilo. Trebalo mi je sam da se ‘ispušem’, da mi iz glave izađe jad. I znate što, nakon dosta godina uspjela sam dućane vratit i prodat i podić se na noge i ponovo me zadesila nevolja, potres 1979. jako je oštetio našu kuću u Zeljarici. Imala sam jedan stan ja, a drugi moj sin koji je tu imao i svoju advokatsku kancelariju. Taj dan isto neću nikad zaboravit. Ja i moj sin sa ženom i djetetom u šoku smo napustili kuću i jedino što sam donijela u kuću moje kćeri i zeta u Lapadu bila je jedna vješalica. Od onda sam u Lapadu – kazala je kao u jednom dahu, toliko živo kao da smo i sami s njome bili to cijelo vrijeme.

Najteži trenutak - gubitak sina

Ma puno je toga tete Nine prošla i vidjela, zaista. Kaže, iza nje je nekoliko država, od kojih se nekih ni ne želi sjećati i nekoliko ratova, koje dobro pamti. Preživjela je i Domovinski rat, a sjetno dodaje kako joj je najteži trenutak bio 1993. gubitak sina, kojeg se s tugom sjeća i što joj je najteže u životu palo. — Htjela sam djeci davati sve što im treba, a gubitak sina me ubio – iskreno će. Ali, kaže život ide dalje, nekad bolje,

Moj muž na primjer otključao je sef i davo kome je trebalo, za liječenje, za pomoć, za školu, ali 1949. je umro pa vazda mislim ‘Bože zašto si ga digo’ nekad gore, a nekad – zaista užasno, reći će. Naravno, za kraj smo morali pitati jedno jednostavno pitanje: ‘Koja je tajna sto ‘i nešto’ godina? A odgovor je još jednostavniji – umjeren život! Kazala nam je ovo tete Nine za kraj: — Moj sin bi se znao šaliti, kad bi me što najedio: ‘Moja draga Nine, živjet ćeš ti meni sto godina!’ – a ja prešišala. Bog mi je dao po prirodi dobru narav i da mislim o tome kako je drugima, a ja sam uvijek nešto imala. Imala sam dobrog muža, dobru djecu i tu je to zadovoljstvo – imati nešto lijepo u životu. Uvijek sam govorila: ‘Proći će!’ I ono lijepo i ono grubo. To je ta velika tajna dobrog života. Kad je došao prvi rat, mislili smo da je gotovo, da je prošlo, obnovilo se i završilo. Pa smo govorili da je gotovo, pa opet drugi rat, treći rat... Ali onda kažete: ‘Ma proći će i ovo!’. Pamtim samo lijepe stvari, to je život. Sve ostalo – prođe. Majka mi je govorila vazda: ‘Moje dijete, u dobru se ne ponesi, a u zlu se ne ponizi.’ Vjerujte mi, bez novca se ne može živjeti, ali nije samo on važan, što će ti pare ako nemaš ništa drugo? Pomozite, dajte u nevolji i to je život. Sjećati se lijepih stvari. Važna su sjećanja. A imam se čega lijepog sjećati. Imam, imam...

Te 1962. godine Dubrovnik je izgledao ‘k’o Bog’! Došao sam najprije u Rijeku dubrovačku, vidio palme, pa došao u Grad – bio sam oduševljen. Od tada dolazim svake godine

Piše/Foto Baldo Marunčić

77

godina ima Leópold Godon

Svaki put kad dođem u Lero, kao da dolazim doma. Svi me poznaju i navikao sam i na njih i na hotel. Sve što mi treba tu imam, jer ovo je moja kuća – ističe simpatični Leópold Godon, 77-godišnji Belgijanac iz Liegea i umirovljeni učitelj, koji svoje godišnje odmore u Dubrovniku provodi još od davne 1970. godine, dakle 56 godina, a od toga u hotelu Lero njih 46. — Prvi put sam u Dubrovnik došao s 23 godine, i tada smo moja supruga Jacqueline i ja bili kod njene obitelji, jer su njezin otac i majka bili iz Konavala. Obitelji Mišić i Tomšić. Na


Aktualno 21

• 20. SRPNJA 2016.

JE U POZNATOM DUBROVAČKOM HOTELU

moja kuća. Svi me vdje imam sve Te 1962. godine Dubrovnik je izgledao ‘k’o Bog’! Došao sam najprije u Rijeku dubrovačku, vidio palme, pa došao u Grad – bio sam oduševljen. Od tada dolazim svake godine – kaže nam gospodin Godon, koji je u Liegeu učio hrvatski jezik.

Lero nekad i sad

primjer, moj svekar Frano bio je direktor hotela Croatia u Cavtatu, a Edi Tomšić vozač tramvaja u Dubrovniku. Doduše, tada još nismo bili vjenčani.

— Jezik je težak, ali bitno da se razumijemo. Moj tečaj hrvatskog u Liegeu trajao je pet godina, od šest do deset navečer. Inače, kao učitelj sam znao flamanski i engleski, ali sam ih zaboravio kad sam naučio hrvatski – kaže nam gospodin Godon, kojeg smo zamolili za usporedbu hotela Lero iz prvih godina i danas. — U odnosu na početke, danas je hotel sjajan. Tada je Lero bio drukčiji, izgledao je drukčje, trava je bila svugdje oko zgrade, minibar je bio ‘ukopan’ u podrumu, iako je to bio dobar hotel. Doduše, tada sam kratko ostao. A danas… Hotel se zbilja promijenio i izgleda predivno. Jedino mi nije drago plivati u bazenu, nego se pođem okupati na Presidentu, gdje me isto svi znaju. Sve zaposlenike hotela Lera

Direktor Marko Blažek s dragim gostom

Nagledao sam se povijesne jezgre pa i nemam neku potrebu navraćati

znam i sve mi omoguće što god poželim, i uvijek kad odlazim ostavim dar u znak zahvalnosti osoblju recepcije, minibara, restorana. Jedino baš ne znam novog direktora direktora! – našalio se simpatični gospodin Godon, kojem je baš za vrijeme našeg razgovora direktor Marko Blažek regalao prigodne darove.

Direktorova ‘desna ruka’

— On je moja ‘desna ruka’! – kazao je Blažek. Gospodin Godon je, pak, imao jedan specifičan komentar o našem Gradu: — Kad sam lani bio u Dubrovniku nijednom nisam išao u povijesnu jezgru jer je uvijek velika gužva i previše smrdi. Vjerujem da su za to krivi ‘cruiseri’. Ali, ja sam ionako u mojih 50 godina u Dubrovniku nagledao povijesne jezgre pa i nemam neku potrebu navraćati. Za ono što meni treba Lero mi je dovoljan – kaže gospodin Godon, dodajući kako je u Belgiji zaradio mirovinu, a troši je u Hrvatskoj. Za kraj nam je potvrdio kako već ima rezervaciju za godišnji odmor 2017. godine. — Ove godine ću, ako Bog da, sigurno doći za Božić i Novu godinu!


22 Aktualno

20. SRPNJA 2016. • VIŠE PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČA eVisitor, središnji informacijski sustav za prijavljivanje gostiju koji je proradio s početkom ove godine, zaslužan je za povećanje broja privatnih iznajmljivača za više od 10 posto. U Hrvatskoj se ove godine pribilježilo 74 tisuće iznajmljivača.

Kratke IZ HRVATSKE

I dan danas me fascinira priča o mom pra pradjedu MARIO LALE LINĐO O LIJERICI I SVOM LEGENDARNOM PRETKU, LIJERIČARU NIKOLI LALI LINĐU

Imate šokačke, bunjevačke plesove, i tako dalje, a oni su dobili imena po krajevima. Samo je linđo dobio ime po stvarnoj, živućoj osobi. I to jednom boemu Razgovarala Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Mario Lale Linđo lijeričar je dubrovačkog, a svjetski poznatog ansambla, koji nosi ime po njegovom pra pradjedu. Nikola Lale Linđo bio je čuveni lijeričar koji je u naslijeđe ostavio ime za ples, ali i mnogobrojne priče o svom ve s elom životu punom anegdota i svirke. ‘Stari’ Lale davno je ostavio sve kako bi zasvirao u Gradu, a Mario nam otkriva za ovaj broj DuLista koliko su slični, što mu znači činjenica da nastupa u ansamblu koji nosi ime po njegovoj obitelji, no isto tako otkriva i ima li treme pred nastupe kao što je veliki prošlotjedni nastup ‘50 godina Linđa na Igrama’. Protekle godine pedeset godina Linđa, ove godine

pedeset godina Linđa na Igrama... Kakav je osjećaj biti dio tog kolektiva, a ipak najviše obiteljski vezan za Linđo? Najviše mi je važan taj obiteljski dio jer je moj pra pradjed bio glasoviti lijeričar Nikola Lale Linđo i po njemu su folklorni ansambl, ali i dubrovačka poskočica, nazvani. Poseban je to osjećaj, a odličan je osjećaj i biti sa svojom linđo ekipom i uživati nastupajući. Proživjeti sve to je prekrasno, a osobito biti dio nečega što traje evo već pedeset godina. A opet, da nije bilo pra pradjeda...? A možda se ansambl ne bi zvao ‘Linđo’, ali bi sigurno bilo nešto! No, eto, imam tu čast da se zove po našem obiteljskom nadimku. Kako je bilo više obitelji Lale u Župi dubrovačkoj, jedni su imali nadimak Linđo, a drugi drugačije. A nitko zapravo ne zna otkud taj nadimak! Osjećate li pritisak kad znate da nastupate kao nasljednik glasovitog Linđa? Neki strašni pritisak ne, ali osjećam tremu! Mislim da znam svirati lijericu, vjerojatno ne tako dobro kao što je on svirao ili kao što sviraju neki stariji vrijedni ljudi iz Primorja, ali imam tek


Aktualno 23

• 20. SRPNJA 2016. RIJEŠENI PRIJEPORI Hrvatski i BiH ministri prometa Oleg Butković i Ismir Jusko potvrdili su proteklog tjedna kako su Hrvatska i Bosna i Hecegovina razriješile sve prijepore vezane za izgradnju Pelješkog mosta uz uvjet da se

25 godina i dovoljno vremena za naučiti (smijeh). Trema je tu jer želim biti dobar, možda ne kao i on, ali blizu. A ima tu i gena... Osim obiteljski, kako je zapravo lijerica pronašla put do Vas? Meni su 2009. godine spletom okolnosti, kako je dundo Đoko, Đorđe Begu, pošao u mirovinu, a dundo Mirso preminuo, iz FA Linđo rekli ako hoću naučiti, da naučim svirati lijericu i možda – dobijem posao! Zaintrigiralo me i to što bi ovo zapravo bila odlična i zanimljiva priča za grad i za ansambl – pra pra unuk pravog Linđa svira lijericu u linđu. Tako da sam pošao u Neum, u Zlatka Glavinića i napravio lijericu, a on mi je pokazao osnove kako se svira. Slušao sam i gledao na Internetu, upijao i počeo i ‘hvatati’ i svirati. Svaki lijeričar svira drukčije, ima svoje fraze. Kako sam naučio svirati, dobio sam i posao... Inače, u Linđa sam od 2004. godine, kao amater, svirao sam bugariju ili kontru. Kako je pokojni Mirso bio ravnatelj, kazao mi je: ‘Ajde ja ću tebe naučiti svirati kontru, da se mogu malo odmorit’!’ tako sam učio kontru, a kad je dundo Đoko pošao u mirovinu, počeo sam pomalo s lijericom. Tih pola godine, otprilike, Antonijo Grdović Ščele je svirao lijericu dok nisam naučio. Kad sam prvi put zasvirao na probi – noge su mi se odsjekle! A koliko je nastupa prošlo otkad ste ‘službeno preuzeli’ lijericu? A ne znam... Prosječno je godišnje oko 100 do 110 nastupa! Pretprošle godine imali smo 140 nastupa, što nije bilo baš prihvatljivo, sad je odlično. Uglavnom, sad vi računajte koliko sam puta zasvirao (smijeh). Linđo je moj posao, moja ljubav – za života. Koje još instrumente svirate? Pomalo gitaru. A na bugariji se hvataju akordi kao na gitari, ali su drugačije žice, tako da ne mogu reći da znam svirati gitaru, no mogu ‘zasvirati’. Pra pradjed bio je bećar. Što sve znate iz njegovog života? Kad je radio u vrtu s bratom ili kime već, rekao je jednom: ‘Neće ova motika više u moje ruke!’ i pošao svirati. Ustvari, tako je i počeo. Ostavio se svega u Župi i pošao u grad. A inače, ima dosta tekstova o njemu, dosta ljudi mu je posvetilo makar jednu

BiH omogući neškodljivi prolaz na otvoreno more. Butković je rekao da žalba Viadukta ne bi trebala utjecati na početak radova na Pelješkom mostu.

Imam te iste elemente koji se ponavljaju tijekom cijelog plesa, no uvijek nešto ubacim ili improviziram. Pomalo promijenim, ubacim nešto novo, probivam. Kad su manji nastupi, pa ako falim, falim, što ćeš. Ali nisam eksperimentirao pred punim Stradunom, da ne bi bilo ‘svega’ riječ, a veliki Bukovac oslikao ga je na krovu teatra. Kakva je to čast! Htio bih biti kao on – sviranjem, ne ponašanjem (smijeh). Meni je još uvijek, koliko god to možda zvučalo glupo, draža ‘motika’. Prije si mogao tako nešto, a u današnjem svijetu moraš puno više raditi da bi ‘preživio’. On bi zasvirao, popio koju... Način na koji ljudi pišu o njemu je toliko živ, i nevjerojatno je koliko anegdota ima o njemu. Evo samo jedna priča. Prije bi se zatvarala vrata od Grada, i rijetko tko je mogao, kad bi se zatvorila, uopće ući u Grad ili izaći iz njega. A on je bio jedan od tih rijetkih ljudi. Imao je beneficije nevjerojatne. A i on je vrijedio gradu... Ma bila je neka fora sigurno! I bio je cijenjen. Dobio je ansambl, a i ples kojeg pleše cijela Hrvatska. Kad u svijetu kažete Dubrovnik, jedna od prvih asocijacija je linđo, koji nije samo ples, već i način života. Tako da mi je širina te priče u biti nevjerojatno fascinantna! Zapravo, gotovo svi KUD-ovi svi balaju linđo, pomalo drukčiji, ali ipak je to linđo. Da, imate šokačke, bunjevačke plesove, i tako dalje, a oni su dobili imena po krajevima. Samo je linđo dobio ime po stvarnoj, živućoj osobi. I to jednom boemu (smijeh). Imate li u obitelji sjećanja? Pa direktno iz obitelji baš i ne, nije se puno govorilo o njemu – znate, u to doba ostavit kuću, polje i sve i poći bećarit nije bilo baš poželjno. Smatralo se da je napustio familiju da bi se pošao zafrkvat. Tako da ni nemamo puno usmenih priča. Neke pismene su nam izgorjele u ratu. Srećom ima drugih što su pisali o njemu, a bio je i dokumentarac osamdesetih o njemu. A i nedavno su snimali! Postoji jedan notni zapis koji je sačuvan od njega, a na HRT-u su me, točnije Vedran Benić, nedavno zamolili da to naučim i odsviram. Nisam baš bio zadovoljan kako sam odsvirao, ali učinio sam to.

Usavršavate li se? Zapravo, kroz svaki nastup sviram. Imam te iste elemente koji se ponavljaju tijekom cijelog plesa, no uvijek nešto ubacim ili improviziram. Pomalo promijenim, ubacim nešto novo, probavam. Kad su manji nastupi, pa ako falim, falim, što ćeš. Ali nisam eksperimentirao pred punim Stradunom, da ne bi bilo ‘svega’! Ma baš je to i čar sviranja lijerice. Na kraju krajeva, da. Ne bi mi nitko zamjerio. Uostalom svaki nastup je nastup za sebe. A i svaka lijerica je drukčija! Drukčije drvo, drukčiji zvuk. Moja je recimo oblika suze, a ne ‘kruške’. I ima odličan zvuk. Biste li probali sami napraviti svoju lijericu? Mogu probati. Ali... Ma ima dobrih majstora (smijeh). To je jedan divan instrument, ‘primitivan’ hoću reći jednostavan za napraviti, ali treba jako dobro poznavati drvo da biste sami napravili lijericu. Možda jedan dan!


24 Oglas

20. SRPNJA 2016. •


Oglas 25

• 20. SRPNJA 2016.

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com


26 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

Crna kronika PROMETNA NESREĆA

Jedna osoba ozlijeđena u Zatonu

Dubrovački ugo držao čak 21 rad IMA NAS SVAKAKVIH

21

Na magistrali kod ulaza u Zaton veliki u ponedjeljak je došlo do prometne nesreće u kojoj su, prema sudjelovala tri vozila. Riječ je o dva osobna automobila i jednom teretnom vozilu. U ovoj nesreći lakše tjelesne ozljede zadobila je jedna osoba, a nastala je značajna materijalna šteta. Promet se tim dijelom odvijao samo jednim kolničkim trakom.

BRZA INTERVENCIJA

Helikopter MUP-a spasio dijete na Korčuli

djelatnik ostao je kratak za doprinose

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je svojim zaposlenicima, u vrijeme dok nisu bili prijavljeni kao zaposlenici trgovačkog društva, dio ili dogovorenu plaću isplaćivao u gotovini ‘MEDUZA’ SE NASTAVLJA

Nakon dva lokalna dilera ide potraga za Crnogorcem

Helikopter MUP-a koji je prošlog tjedna uključen u rad službe hitnog medicinskog zračnog prijevoza počeo je ispunjati svoju svrhu. Naime, kako je objavio ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić na svom Facebook profilu, helikopter je uspješno izvršio let do Kalamote, odakle je u Opću bolnicu Dubrovnik prebacio jednu osobu ozlijeđenu nakon pada s krova, a dan ranije po nevremenu spasio jedno dijete s Korčule.

Osim spomenutog dvojca, koji je u pritvoru i kojeg se tereti za počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvo­ dnje i promet drogama, raspisana je tjeralica za 22-godišnjim crnogorskim državljaninom Istraga u sklopu operativne akcije ‘Meduza’, tijekom koje je kod dvojice hrvatskih državljana u dobi od 36 i 21 godine pronađeno četiri i pol


Aktualno 27

• 20. SRPNJA 2016. U 16 NESREĆA 11 OZLIJEĐENIH U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 16 prometnih nesreća. Radi s o 7 prometnih nesreća s materijalnom štetom i 9 s ozlijeđenim osobama u kojima su 3 osobe teže, a 8 ih je lakše ozlijeđeno.

POLICIJA KAZNILA 382 ‘GASERA’ Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 732 represivne mjere od čega izdvajamo 382 mjere poduzete zbog prekoračenja brzine i 48 zbog nepropisnog pretjecanja.

ostitelj ‘na crno’ dnika Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije 42-godišnjak je osumnjičen za više kaznenih djela i to povredu prava iz socijalnog osiguranja, neisplatu plaće i krivotvorenje službene ili poslovne isprave, javjlaju iz PU DN. Sve to 42-godišnjak učinio je na štetu 21 djelatnika, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Državnog proračuna. Kako ističe Policija, njega se sumnjiči da je kao odgovorna osoba trgovačkog društva, tijekom lipnja i početkom srpnja 2015. g. za potrebe novootvorenog ugostiteljskog objekta na području Dubrovnika, u radni odnos primio 21 djelatnika, međutim nije ih u zakonskom

kilograma marihuane, proširena na još jednu osobu, javljaju iz PU DN. Naime, osim spomenutog dvojca, koji je u pritvoru i kojeg se tereti za počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama, raspisana je tjeralica za 22-godišnjim crnogorskim državljaninom. Njega se sumnjiči da je zajedno sa spomenutim dvojcem od prosinca 2015. do 7. srpnja 2016. godine s područja Crne Gore prokrijumčario 8,5 kilograma marihuane koju drogu su potom preprodavali na području Dubrovnika.

roku prijavio na HZZO i HZMO čime im je uskratio zakonska prava po osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Nadalje, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je svojim zaposlenicima, u vrijeme dok nisu bili prijavljeni kao zaposlenici trgovačkog društva, dio ili dogovorenu plaću isplaćivao u gotovini izbjegavajući uplaćivanje doprinosa. Također je utvrđeno da je u više navrata naložio knjigovođi da u korist četvero djelatnika izvrši uplate dijela ugovorene plaće koje je preko poslovnih knjiga prikazivao kao ostale troškove poslovanja, a ne kao isplate plaće djelatnicima. Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

8,5

kilograma marihuane prokrijumčarila je ova ekipa u Republiku Hrvatsku

Policija je utvrdila i da je svojim zaposlenicima, u vrijeme dok nisu bili prijavljeni kao zaposlenici trgovačkog društva, dio ili dogovorenu plaću isplaćivao u gotovini

— Obzirom da je nastavkom kriminalističkog istraživanja utvrđeno da se radi o kaznenom djelu počinjenom u sastavu zločinačkog udruženja, policija je protiv državljanina Crne Gore podnijela kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta zbog osnova sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštena proizvodnja i promet drogama u sastavu zločinačke organizacije – ističu iz PU dubrovačkoneretvanske. Crnogorski državljanin je trenutno nedostupan te je za njim raspisana potraga.

DRAMATIČAN PETAK

Šest požara i pet prometnih nesreća

Prošli petak zabilježeno je čak šest požara i pet prometnih nesreća, javljaju iz Županijskog centra 112. Tako im je u 13.09 sati stigla dojava o požaru na Gromači, koji je brzom intervencijom JVP Dubrovačkih vatrogasaca ugašen. Već u 14.24 sati stigla je dojava o požaru suhe trave i niskog raslinja na Dračevcu pokraj nadvožnjaka u Pločama, koji je JVP Ploče brzo ugasio. U 15.17 sati stigla je dojava o požaru borove šume i makije u Kobašima kod Stona, kojeg su oko 16.30 sati lokalizirali DVD Ston i DVD Putnikovići. U 16.01 sati dojavljen je požar niskog raslinja na površini 1000 metara četvornih u Nacionalnom parku Mljet, između Pomene i Goveđara, kojeg je do 16.30 sati lokaliziralo 20 vatrogasaca JVP Mljet s tri vatrogasna vozila. U 17.25 sati dojavljen je i požar borove šume u Mislini kod Metkovića, kojeg je brzo ugasila kiša premda su na teren izašla dva vozila s 5 vatrogasaca JVP Metković. Gorjelo je i u Dubrovačkom primorju kod Slanog, točnije oko 17.36 sati na području od Oštrikovca prema Visočanima, gdje je do požara došlo zbog udara groma, a na teren je izašla JVP Dubrovačko primorje s drugim nadležnim službama. Požar potaknut gromom je dojavljen u 18.02 sati i s otočića Olipa, a JVP Dubrovački vatrogasci na otočić su prebačeni policijskim gliserom. Uz sve ove požare zabilježeno je i pet dojava o manjim prometnim nesrećama, srećom bez ozlijeđenih osoba s materijalnom štetom.


28 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

Županija

POKAZI ZA ŽUPLJANE Besplatni pokazi za Lokrum za sve stanovnike Župe dubrovačke mogu se preuzeti u općini u odsjeku za društvene djelatnosti i kulturu uz predočenje osobne iskaznice i slike 3 x 3,50 svakim radnim danom od 9 do 12 sati.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

UPISANI NA UNESCO-VU LISTU

Vrijedni stećci kraj crkvice sv. Barbare

JEDNOSTAVNO, BRZO I MODERNO

Predstavljena aplikacija za P

Crkva sv. Barbare u selu Dubravka jedna je od najstarijih crkvica u Konavlima

Vrijednost stećaka kao kulturne baštine i njihovog turističkog potencijala prepoznala je i Regionalna razvojna agencija DUNEA

ŽUPANIJA Na 4 0. z a s j e da nj u UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, koje se održava od 10. do 20. srpnja 2016. u Istanbulu u  Turskoj, Republika Hrvatska je 15. srpnja 2016. godine upisala, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, multinacionalnu nominaciju  Stećci -srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika  na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Među 28 nekropola, koje su odlukom Odbora za svjetsku baštinu upisane na Popis svjetske baštine su i dvije iz Hrvatske, s lokacija u Konavlima i Cisti Provo. Crkva sv. Barbare u selu Dubravka jedna je od najstarijih crkvica u Konavlima, a uokolo nje se nalazi najveće sačuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ovdje je utvrđeno postojanje 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka. Vrijednost stećaka kao kulturne baštine i njihovog turističkog potencijala prepoznala je i Regionalna razvojna agencija DUNEA, koje je od 2011. do 2014. godine provodila projekt ‘HERCUL – valorizacija kulturne baštine srednjovjekovnih stećaka na zapadnom Balkanu’. U sklopu projekta je oformljena i Staza stećaka, turistička ruta u koju je uključeno 19 lokacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od Neretve, preko Dubrovačkog primorja do Konavala, među kojima je i nova UNESCO-va lokacija u našoj županiji – Crkva sv. Barbare. Također, tiskane su i brošure te snimljen promotivni film o stećcima.

Uz mobilnu aplikaciju predstavljen je i pretisak zanimljive i informativne brošure Tematske turističke ceste – ‘Pelješac vinsko carstvo’. Brošura je tiskana u šest tisuća primjeraka

ISTRAŽIVANJE OBUHVATILO 576 JEDINICA

Općina Konavle među najboljima Otvorenost je mjerena brojem objavljenih proračunskih dokumenata KONAVLE Institut za javne financije predstavio je 5. srpnja ove godine rezultate istraživanja transparentnosti proračuna županija, gradova i općina, a prema objavljenim rezultatima


Aktualno 29

• 20. SRPNJA 2016. ZABRANA SIDRENJA I PLOVIDBE Zbog izvođenja građevinskih radova na obuhvatu groblja Dubac iz Općine Župa dubrovačka objavili su upozorenje zabrane plovidbe, sidrenja i ostalih aktivnosti zbog opasnosti od odrona. Riječ je

o području tzv. Staklene plaže, a plovidba i sve aktivnosti zabranjuju se unutar 50 metara od obale te 150 metara zapadno i istočno od navedene pozicije.

a ‘ruralna’ Pelješac i Neretvu PELJEŠAC Nova mobilna turistička aplikacija, nazvana ‘Rural Dubrovnik Neretva’, koja na jednostavan, brz i moderan način prikazuje posjetiteljima sve ponude naših OPG-ova, seoskih domaćinstava, tradicije, gastronomije… predstavljena je protekli tjedan Stonu, u Kneževu dvoru.Uz pozdravne riječi načelnika Stona Vedrana Antunice, okupljenoj publici, usko vezanoj uz upravo ovu zanimljvu tematiku, obratili su se i Ivo Mujo, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za turizam pri Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Melanija Milić, direktorica DUNEA-e, a samu aplikaciju predstavio je ‘krivac’ za istu – Marko Mišić iz tvrtke ‘Furia’ koja je izradila aplikaciju. Milić je kazala kako je predstavljanje aplikacije ‘kraj projekta, nastao prekograničnom suradnjom čiji je nositelj jedna mala grčka regija, dok je DNŽ partner‘. — Projekt je vrijedan ukupno 200 tisuća eura – kazala je Milić, dodavši kako ono što DUNEA može i želi jest finalizirati i raditi projekte, te raditi

Općina Konavle je među najboljima u Hrvatskoj! Istraživanjem je bilo obuhvaćeno svih 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj, a željelo se utvrditi količinu i pravovremenost objavljenih dokumenata, te kvalitetu službenih internetskih stranica lokalnih jedinica. Otvorenost je mjerena brojem objavljenih proračunskih dokumenata na službenim internetskim stranicama lokalnih jedinica u razdoblju od

korake naprijed – kao što su aplikacije i brošure. — Drago mi je kako je Povjerenstvo uvrstilo nove članove u tematsku turističku cestu ‘Pelješac vinsko carstvo – kazao je Mujo, inače Predsjednik povjerenstva koje je obilazilo Pelješac, kazavši kako mu je bilo drago uvrstiti novu ponudu za sve one koji žele ‘pobjeći na Pelješac’. Uz mobilnu aplikaciju predstavljen je i pretisak zanimljive i informativne brošure Tematske turističke ceste – ‘Pelješac vinsko carstvo’. Brošura je tiskana u šest tisuća primjeraka, dok su u aplikaciju uvrštene dvije regije – Pelješac i Neretva. • MNJ

Svaka kategorija se ocjenivala ocjenama od 0 do 5, a Općina Konavle je ostvarila maksimalan broj bodova

U aplikaciju su uvrštene dvije regije, Pelješac i Neretva

studenog 2015. do ožujka 2016. godine., i to – godišnje izvršenje proračuna za 2014. godinu, polugodišnje izvršenje proračuna za 2015. godinu, prijedlog proračuna za 2016. godinu, izglasani proračun za 2016. godinu i proračun za građane. Svaka kategorija se ocjenivala ocjenama od 0 do 5, a Općina Konavle je ostvarila maksimalan broj bodova, te je dobila i službeno priznanje za transparentnost općinskog proračuna.

PRVA NA PELJEŠCU

Punionica za električna vozila

STON Punionica za električna vozila puštena je na centralnom parkiralištu u Stonu proteklog petka. Riječ je o investiciji Općine Ston, ukupno vrijednoj 90 tisuća kuna. Općina je uspješnom prijavom na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti u prometu ostvarila sufinanciranje u visini od 85% sredstava. Punionica proizvođača Etrel s priključnom snagom od 22kW s dvije utičnice omogućava minimalno opterećenje elektrodistribucijskog sustava, a projekt je realizirao Hrvatski Telekom te je na taj način stonska punionica pridružena uglednom društvu gradova koji su osigurali javno dostupnu punionicu. Pregled lokacije punionice, kao i detaljne informacije o korištenju, moguće je pronaći na portalu za pretraživanje punionica dostupnom na www.puni.hr. Korisnik mora podignuti identifikacijsku RFID karticu kod djelatnika parking službe (6 – 22 sati) ili u Turističkom uredu Ston (8.–20 sati) s kojom može koristiti uslugu. Ako želi, može prije toga uputiti zahtjev na e-mobility@t. ht.hr, nakon čega će na kućnu adresu dobiti personaliziranu RFID karticu s kojom se identificira na lokaciji (0 – 24). Usluga je omogućena i putem SMS-a do 01. rujna 2016. Cilj ovog projekta je smanjenje emisija stakleničkih plinova poticanjem građana na korištenje električnih vozila. Dodatna vrijednost je i što će se njime povećati i turistička privlačnost destinacije, obzirom da će predstavljati novi segment ponude Stona i Pelješca, privlačan i važan turistima iz europskih zemalja u kojima je trend korištenja električnih vozila sve izraženiji.


30 Aktualno

20. SRPNJA 2016. •

Vaše vijesti

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

DUBOKE PODJELE U ISLAMSKOM SVIJETU

Dubrovačka turkofilija Svakako da ja visoko poštujem turski narod i državu, da njegujem posebnu simpatiju za Bošnjake

Danas je EU u opasnosti od raspada, slabe ekonomije Južne Europe ovise o turizmu, a Sjeverna Afrika, JZ Azija i Istočna Europa su u rasulu. Stanje je to koje traži novoga De Gaullea, ali i jednu kršćansku EU Piše Teo Trostmann

U vrlo kratkom vremenu predsjednik Turske Erdogan uspio je pokvariti odnose sa EU, SAD, Rusijom, Irakom, Izraelom, Sirijom. Politikom neoosmanizma miješao se u unutarnje poslove Iraka, Sirije, BiH, gdje je sa ratnom flotom u Neumu demonstrirao silu, te Albanije… Vojsku koja je u Turskoj država u državi je obezglavio i iziritirao, a odustajanjem od dijaloga sa Kurdima je na istoku zemlje stvorio prijetnju građanskoga rata (Kurdi su kompaktni na na 20 posto teritorija i čine 25 posto stanovništva Turske). Usporedimo to sa Kosovom, gdje

nijedan srbijanski političar ne bi pružio Albancima politička prava i kulturnu autonomiju, jer bi ga narod smijenio. U sličnom sosu je demagog i nacionalist Erdogan. Meni nije jasno zašto se gradonačelnik dr. Vlahušić vezuje uz takvu Tursku? Ako li se pozove na praksu Republike, tada zaboravlja da je ona bila sa svih strana okružena Otomanskim carstvom koje se protezalo na tri kontinenta i imalo ambicije zauzeti Poljsku i Beč!

HNS je stranka s najviše afera

Republika nije imala izbora, ali dr.

Vlahušić jest. Izbora je imala i kandidatkinja za predsjednicu UN dr. Pusić, koja je podržala opoziciju Basharu al Assadu, što je znatno oštetilo INA-u koja je imala nalazišta nafte vrijedna više desetaka milijardi dolara. Gospari se svakako ne bi stidjeli primiti armenski križ koji im daruje armenski narod, sunarodnjaci našega Svetog Vlaha, i staviti na prigodnom mjestu znamen vjere naših otaca. Sjetimo se i ing. Čačića koji je podržavao HE Omblu i Gornje horizonte, koji je obećavao 300.000 radnih mjesta, investitore iz Katara i izvodio poslovne marifetluke i u Dubrovniku. Negdje se naprave afere s milijunima oproštenim privatnom poduzeću, a negdje se proziva druge radi kikirikija. Zanima me je li i HNS-ovac Zmajlović upakiran u aferu oko Plitvica, a o Ferenčaku ovom prilikom ne bih. HNS je stranka s najviše afera


Aktualno 31

• 20. SRPNJA 2016. Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

u odnosu na brojnost članstva. Protursku politiku je prvi sprovodio novopečeni staropečeni HSS-ovac gradonačelnik gospar Vido, kojega pamtimo i po podršci HE Ombla (Vjesnik HEP-a, luksuzni časopis ustupio mu je tri stranice u svrhu propagiranja projekta), protivljenju Dubrovačkom mostu dr. Tuđmana, ali i časnom otporu Golfogradu. Svakako da ja visoko poštujem turski narod i državu, da njegujem posebnu simpatiju za Bošnjake koji su jedini mogući saveznici Hrvatske u regiji i Hrvatima najbliži narod, i da moj stav antipatije prema Erdoganovoj politici (koja je imala i uspjelih momenata) nema veze s islamom kao religijom. Tužan sam zbog dubokih podjela u islamskom svijetu, ali i zbog ovakve nemušte Europe koja je podržavala nedavne američke kardinalne pogreške, kako prema Arapima tako i prema Rusiji. Ako se dogodi da neki zločinački fanatik ili shizoid izazove tragični napad na nevine civile, ipak se moramo sjetiti da, kako zbog grešaka samih Arapa tako i zbog nedobronamjerne politike Zapada, imamo preko milijun mrtvaca u Iraku do 15. kolovoza 2015. mrtvih u Siriji 240.000, razorenu Libiju i Afganistan itd. Rat koji je Zapad mogao prekinuti lako pet godina je ponižavao Hrvatsku, a u BiH odnio preko 100.000 žrtava i ostavio razrušenu zemlju i poremećene međuljudske odnose. Samo u Srebrenici je preko 7.000 zarobljenih Bošnjaka ubijeno od snaga pod komandom generala Mladića. Terorizam je postojao i postojat će, sjetimo se fašista, komunista i anarhista, sjetimo se mi malo stariji crvenih terorista u Italiji i Njemačkoj; sjetimo se bombe postavljene na kolodvoru u Bologni koja je ubila više od 100 nevinih ljudi, sjetimo se demokršćanina Alda Mora kojega su crveni teroristi ubili jer je Giulio Andreotti (kojemu je dokazana suradnja sa mafijom) odbio pregovarati, sjetimo se palih aviona. Dokazano je da su iza tih terorista stajale velike sile. Danas je EU u opasnosti od raspada, slabe ekonomije Južne Europe ovise o turizmu, a Sjeverna Afrika, JZ Azija i Istočna Europa su u rasulu. Stanje je to koje traži novoga De Gaullea, ali i jednu kršćansku EU koja će zbiti redove i znati pomoći trećemu svijetu.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Bolje humor nego tumor Humora, šala, dosjetaka, i anegdota je gotovo bezbroj. Mnoge smo čuli više puta, ali mnogim ih nije dosadno ponovo čuti Riječ humor je latinska. Znači – tekućina. U medicini to su krv, limfa, očna vodica, vodica među moždanim ovojnicama... Stari Grci su smatrali kako mješavina svih tih tekućina kontrolira ljudsko zdravlje. Bili su djelomično u pravu. Vremenom, humor je poprimio i drugi smisao: sposobnost za šalu, vic, dosjetku, anegdotu itd. Može biti verbalni i neverbalni, ali oduvijek je zabavljao ljude. Još od prastarih vremena, izaziva smijeh i ima pozitivne učinke na zdravlje ljudi. Dan bez humora i smijeha i nije za pamćenje, a nasmijati čovjeka nije uvijek lako. Naravno, misli se na prostodušni, dobroćudni ljudski smijeh. Potreban je radi opuštanja, zabave i regeneracije životne energije. Može se i s prijateljem šaliti, ali mu se ne rugati. Nažalost, mnogi su zbog viceva i šala izgubili prijatelje. Nažalost, ima osoba (u koje i ja spadam), koji će zbog šale na tuđi račun radije ostati bez prijatelja nego bez šale. Uz napomenu: kratkoća je duša šale. A riječi bez nje su kao jelo bez soli. Znaju to i moje kolege: Drug Jataganac, Ero, Tiraka i drugi. Jednom sam bio nazočan dolasku pacijenta u ordinaciju jednog od spomenutih doktora. On upita pacijenta: ‘Prije nego što ste došli do mene, jeste li bili kod nekog drugog?’ ‘Pa – bio sam u ljekarni kod ljekarnika.’ I kakvu vam je glupost preporučio? – Pa, da dođem k vama. U jednoj kavani u Gružu, stari Ante preporuča svom prijatelju novog liječnika, pa kaže: ‘On ti je dobar. Liječio je pokojnog Mata, pokojnog Pera, pokojnog Ivana...’ Jedanput, Kod druga Jataganca dođe Frane K., s jednog otoka, u zubnu ordinaciju. Jako ga zabolio zub. Pita koliko košta vađenje zuba. Jataganac

Ljepota nije u licu. Ljepota je svjetlost u srcu. Ona obuzdava svaku srdžbu. Zato, šalite se!

odgovori: tri stotine kuna. Skupo je to! Nego, ajmo se mi dogovoriti, za stotinu kuna ti mi ga dobro razdrmaj, a ja ću ga doma sam izvaditi! U staroj bolnici, vrlo davno, Tiraka temeljito pregledao pacijenta, također s jednog otoka. Na odlasku, ovaj mu ostavi plavu kuvertu i reče: ‘Doktore, ovo je samo za kavu!’ Kada je pacijent napustio ordinaciju, Tiraka otvori kovertu. Unutra saketić cukara i mala plastična ožica. Imao je pravo, promrmlja Tiraka, ovo je zaista samo za kavu! Humora, šala, dosjetaka, i anegdota je gotovo bezbroj. Mnoge smo čuli više puta, ali mnogim ih nije dosadno ponovo čuti. ‘Mujo, je si li čuo da gostuje Bečka filharmonija? Ma, baš me briga, tući će njih naši 4: 0!’ U restoranu u Metkoviću gost pita konobara: ‘Imate li žablje krake?’ ‘Ne, ovako hodam zbog reume!’ Ovo sam pak nedavno čuo u našoj bolnici: doktor otvori vrata ordinacije i upita: ‘Tko je za EKG, neka uđe!’ – ‘E, ja sam za HDZ, ali sam prvi na redu, pa će te me isto pregledati’, kaže Mate iz Primorja. Mnoge od šala su anegdote. U biti, one su duhovite zgode iz života znamenitih ljudi. Također, postoji i mnoštvo mudrih izreka ili aforizama. Netko ih naziva sentencije ili poslovice. One su kvalitetan lijek za dušu, a bile bi još bolje kada bi ih se čeljad dobro pridržavala, rekao je Shakespeare. Jer izreka smiruje, upozorava i ukazuje na one ljudske vrijednosti kojih smo se odrekli. Čuveni fizičar Paskal je napisao: ‘Obični ljudi ne vide razliku među ljudima!’ A, što je najopasnije oružje: ‘Ljudi malog kalibra!’ Finalmente: Ljepota nije u licu. Ljepota je svjetlost u srcu. Ona obuzdava svaku srdžbu. Zato, šalite se!


32 Aktualno

Duplerica

20. SRPNJA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Opuštanje nako MARENDA I LJULJAČKA – NAJBOLJA KOMBINACIJA


Aktualno 33

• 20. SRPNJA 2016. PRIJEVREMENI IZBORI Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović raspisala je prijevremene izbore za zastupnike u Hrvatski sabor, sukladno Odluci o raspuštanju

on posla

Hrvatskoga sabora. Izbori na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održat će se u nedjelju, 11. rujna 2016. godine.

Oni malo stariji sjeli su sa strane i uživali u marendi, dok su se ovi mlađi jednostavno – izležavali. I neka su!

Foto Zvonimir Pandža

Nakon što se doooobro naradite ujutro, najbolje je stati malo i odmoriti u hladu. Itekako to znaju mladi, koji nerijetko rade samo sezonu, pa moraju zaraditi kako bi mogli na kavu, palačinke ili sladoled tijekom zime. Ekipa iz Euromarine tako je odlučila opustiti se na ležaljci, odmoriti se na trenutak dok ne krene opet ‘ludilo’ rada i ljeta. Oni malo stariji sjeli su sa strane i uživali u marendi, dok su se ovi mlađi jednostavno – izležavali. I neka su!


34 Kultura

20. SRPNJA 2016. •

Ulicama moga grada O GRADU KOJI JE POSTAO ‘ČESA BEZ DNA’, TE O PLOVANIMA I ČELJADI IZ TE ULICE

Malo tamo, malo vamo po Plovanima Grad su komercijalizirali ovi naši gradski oci, najviše neograničenim dozvolama svima i svakome

Plovani skalini

Na kantunu te zadnje kuće Plovanih skalina živjela je teta Marija, a ona je bila konobarica u ‘Manona’, još se spominjem njenih priča o tome kako je služila Iva Vojnovića

Zapisao Boris Njavro

Kako je gužva po Stradunu i po cijelom Gradu, te je kruzera i njihovih jednodnevnih ‘bakula turista’ na sve strane sve više i više, unatoč obećanjima ‘nadležnih’ o normalizaciji te sulude posjete i besramnog uzimanja para, i dalje smo sklonjeni u hladu Ulice Uske, uz malo bave za stolom u našoj saloči od života ‘Fontani’. Navika je to od koje ne odustajemo ni u ove vruće ljetne dane žege, čujemo dobru izjavu kako je ‘toliko vruće da se čovjek ni seksati ne može’, i gužve, ‘ne može se u bocu od po litre ugurat litra, pa ni koji gutljaj više’, te gledamo oko sebe kako se naš Grad prodajom samog sebe kroz turizam i ugostiteljstvo, znane nam ‘uslužne djelatnosti’ – kako to tužno zvuči! – predaje i popušta pred udarom sulude pohlepe za zaradom u svakom pogledu. Grad su komercijalizirali ovi naši gradski oci, najviše neograničenim dozvolama svima i svakome jer iznajmljuje se sve, a znamo kako se radi samo o ‘njemu’, jer gleda se samo kako zaraditi i sebe pohvaliti onim ‘ja i samo ja i nitko osim mene!’, a to je Andro naš dragi, koji je više Super Hik iz stripa ‘Alan Ford’ koji daje bogatima, nego Robin Hood što voli za se reći zadnjih dana, i koji je od Grada učinio ‘česu bez dna!’ I ostaje nešto gdje više nije normalno živjeti, ni domaćoj čeljadi, a iskreno ni ovim našim dragim turistima, kojima prisjedne odmor u ovom našem Gradu gdje se izgubila svaka kontrola reda i sklada, zbog čega se ni u njegovoj ljepoti ne može uživati. I zaključimo kako je zapravo sve zajedno ‘da te Bog sačuva!’

Glumac, Finac i…

A u tom ludilu, u potrazi za malo mira, mi smo skriveni na našoj hridi, kao što napisa veliki Conte Ivo u svojoj ‘Trilogiji’, za stolom naše ‘Fontane’ i uz sjećanja naše drage gospođe Zore Brajević, a samim tim i dalje smo u Plovanim skalinima, uz neku dragu čeljad i zgode koje su u toj ulici proživjeli. Na broju 14 u Plovanim živjela je i rodila se Zore. Sad joj tu živi kćer Orlanda. Iznad njih su na broju 16 obitelj Šperande, iz koje naravno pamtimo Srećka iz ‘Maestrala’. ‘A preko puta mene živjela je predivna obitelj Brunsko, a to ti je posebna priča. Veliki gospar, veliki meštar, marangun, ma to ću ti posebno spjegat!’ počinje gospođa Zore. ‘Iznad Brunska na broju 17 nekad je živio uvijek intonan gospar sa klobukom Baro Kriletić, veliki glumac, igrao je Vlaha Slijepog za Vojnovićeva života. Glumio je puno velikih uloga, a cijeli život je radio kao službenik u općinskim uredima dok su bili u Medovićevoj ulici. Kćer mu je Smiljka, udala se za dr. Kačića, radila je u Umjetničkoj galeriji i s mužem dugo godina, valjda od osnivanja, provela u Društvu prijatelja dubrovačke starine!’ I eto nas uz Zorina sjećanja do zadnjeg broja Plovanih skalina, na vrhu, gdje je nekad davno živjela obitelj Baričević; Jadranka, majka Morane sa HTV – a, i njen brat Zdenko u djetinjstvu, znani nam heroj Domovinskog rata, ‘Finac’ kako smo ga zvali, jer je živio s obitelji, ženom i dvoje djece, u Finskoj, a vratio se branit svoj rodni grad u jesen 1991., te poginuo 12. studenog te godine na Strinčjeri. Na tom zadnjem broju ove ulice odavno već živi obitelj Tomović, našeg Slobodana, velikog prijatelja našeg pokojnog Ćileta,


Kultura 35

• 20. SRPNJA 2016.

Miroslava Jelčića, prvog kneza Republike Porporela.

Pupica, metle i…

S druge strane Plovanih skalina, one s parnim kućnim brojevima, iako u ovoj ulici i nema nekog klasičnog reda i niza, već je sve nekako razbacano, pa si malo tamo, malo vamo u tom traženju brojeva, svoju priču sjećanja Zore počinje sa obitelji Brangolica, na broju 2. ‘Mimo moj dragi, kad sam išla u mirovinu, otišla do njega, jer je on radio na ‘mirovinskom’, gleda on moju radnu knjižicu i vidi samo jedan timbar, kaže mi: ‘Šta je ovo, pa zar si cijeli život provela u jednoj firmi?’ I tako je i bilo, jer od prvog do zadnjeg dana sam radila u ‘Vrtlara’. Iznad Brangolica je živjela obitelj Buterin, a kako su dobro živjeli jer je stari gospar Karlo iz te kuće bio pomorac, njihova su djeca vazda imala lijepe i prave igračke. Mi smo od krpa za bacit znali pravit neke svoje lutke, bebe, zvali bi ih ‘pupice’. I tako, jednog dana, nađem ja na ulici, pored nekih skalina, pupicu, malu pravu lutku koju tada nitko od nas nije imao. I ja dijete ko dijete, uzmem je i ponesem doma, a mater ‘Šta je to? Otkud ti to? Kome si to ukrala?’ Kažem joj ja sva u plaču kako sam je našla na ulici i da ne znam čija je. A ona će meni ‘To je Buterina, ajmo je vratit!’ I mi njima na vrata, zvoni, te oprosti, te… Ma još se toga sjećam! Iza njih su na taj ulaz došli Bašići, fina obitelj. A iznad njih još uvijek živi Neno

Ovo su Ljiljana Buterin i Marija Maja Đanović, kao male djevojčice na skalinima Plovanih

Uvijek intonani gospar sa klobukom, Baro Kriletić i Katica Labaš

Čorović, sjećam mu se oca, fini gospar bio, radio je na željeznici, pa bi svim ženama u ulici donio i poklanjao prave metle, kojima bi se lakše ulica mogla čistit! Dalje u tom nizu uza skaline, u zgradi na broju 12 bila je obitelj Butigan i obitelj Lisičić, iz koje pamtimo gospara Pera koji je činio očale i zvali su ga ‘Macola’ po nekom nogometašu kojeg je jako volio. A ja se još spominjem sestre mu Dube koja se udala za Andra Kneževića, znanog jedriličara, jedrilica mu se zvala ‘Bobara’, bio je prvak u nečem s njom, i sjećam se da je jako figuro.’

Na kantunu…

A kad smo već kod kućnoj broja 12, zastanimo malo, Ivana Lazarević je u svojoj knjizi ‘Vlasteoske kuće u Gradu 1817.’ pribilježila kako je ta zgrada te godine pripadala Mariji Marijeti Ghetaldi – Gondola, očito vrlo važnoj gospođi svoga doba, za koju će, po zapisu Slavice Stojan iz knjige ‘Duhovni život dubrovačkih gospođa u 18. stoljeću’, Inocent Čulić reći kako je ‘nemoralna i da živi samo za maskeratu’. Uz nju tu su živjeli njena sluškinja Jelena Letunić, Ana Đurišić i marangun Nikola Mušero sa ženom Anom i kćeri Stanislavom. Ivana bilježi kako su u narednim desetljećima za ovu zgradu često vezane razne hipoteke, da bi u vlasničkom listu iz 1884. kao vlasnik bio upisan Bernard Božov Dobrojević, te u vlasništvu ove obitelji ostaje sve do Drugog svjetskog rata. Za kraj još malo sjećanja naše gospođe Zore. ‘Na kantunu te zadnje kuće Plovanih skalina, živjela je teta Marija, a ona je bila

konobarica u ‘Manona’, još se spominjem njenih priča o tome kako je služila Iva Vojnovića, koji je u svoje stare dane svaki dan tu, na stoliću i na Stradunu pio kavu! Tu na vrhu naše ulice, a zapravo na Pelinama živjela je draga teta Kate Palčok. Sin joj je bio diretur ili nešto važno na Radio stanici na Pilama, a unuk joj je glazbenik, akademik Zoran Juranić, on je do nedavno znao doć’ ljeti do Grada, pa bi samo pomilovao rukom zid nonine kuće i do nas navratio na kavu razgovora i sjećanja. A gore na Pelinama živio je i Nino Obradović, trubač, on bi svirao trubu na funeralu svakome ko bi umro s Pelina. Obećo je i meni svirat, ma evo, na žalost, partio je prije mene!’ I tako smo uz našu gospođu Zore obišli sjećanjima Plovane skaline. Ostala je tek za kraj obitelj Brunsko, jer je to posebna priča, kako naša draga Zore reče. P.S. ‘Čovjek snuje, a Bog određuje!’ jedna je od izreka koju osjetimo svako malo u ovom životu. Neki će pridodati i kako ‘Bog bira’ za se najbolje od nas. Ranije nego što smo očekivali. I bira najbolje, vesele, iskrene i dobre. Tako je ovih dana odabrao i našeg Franu Staničića, pozvao ga sebi, a nas ovdje u điru života ostavio tužne. Na brzinu, neočekivano i s tugom, kako to već sa smrti i odlascima biva, otišao je tako i naš Frano, znani lik Grada, zaljubljenik u bridž, čudnu igru s kartama, zaljubljenik u klape i dobru pjesmu, zaljubljenik u Grad. Sve ih je više u mom imeniku kojih više nema, a sve nas je manje u điru Gradom kojeg na našu žalost sve više – nema.


36 Kultura LJETO POSVEĆENO VIDRI

Držić kroz pisma i studentski pogled Poruka je da mladi ljudi nisu samo skloni estradi nego obožavaju Marina Držića, držimo ga remek djelom svjetske književnosti

Predstavom ‘Urotnik’ pokušalo se odgovoriti na pitanje pripadaju li Držićeva urotnička pisma umjetnosti ili politici, odnosno jesu li politička umjetnost ili su umjetnost politike Kazališna premijera predstave ‘Urotnik’ nastale na temelju urotničkih pisama Marina Držića, održana je ovog ponedjeljka u Domu Marina Držića. Intrigantna predstava za sve koji Držića vole i stalno preispituju, na

prvo mjesto stavlja strah, emociju koja je (pretpostavlja se) samog Držića potaknula na pisanje pet pisama Cosimu Mediciju o vladi ludijeh nakaza. Predstava je posvetila i Dom Marina Držića kao Držićevu kuća i kao kuću

bitka, ali i njezinu uronjenost u urbanu strukturu Grada, te samim time važan faktor u djelovanju ovog velikana. Kako se predstavom pokušalo odgovoriti na pitanje pripadaju li Držićeva urotnička pisma umjetnosti ili politici, odnosno jesu li politička umjetnost ili su umjetnost politike – tako se propitivala i fikcija pisama u knjiženim djelima, te pismo kao politička konotacija Držićevog vremena. Osim ove zanimljive posvete Vidri,


Kultura 37

• 20. SRPNJA 2016. ‘VJERA IZNENADA’ Kazališna družina Kolarin prikazat će svoju najnoviju predstavu ‘Vjera iznenada’ 21. i 22. srpnja u 20:30 sati u Linđovoj lađi u Lazaretima. ‘Vjera iznenada’, djelo Marka Bruerevića u režiji Paola Tišljarića, premijerno

se prikazala početkom lipnja u Kazalištu Marina Držića i na traženje mnogobrojne publike ponovno je možete vidjeti ova dva dana u Lazaretima.

Teatar M&M sa studentima Sveučilišta u Zagrebu izveo je protekli tjedan, u u parku Umjetničke škole Luke Sorkočevića, komediju Marina Držića Dundo Maroje

Teatar M&M sa studentima Sveučilišta u Zagrebu izveo je protekli tjedan, u parku Umjetničke škole Luke Sorkočevića, komediju Marina Držića Dundo Maroje u sklopu programa Dubrovačkih ljetnih igara. Dramaturginja i redateljica predstave Mira Muhoberac istaknula je kako je predstava doživjela brojne izmjene u odnosnu

Držić je naš vječni sugrađanin

na zagrebačku premijeru i izvedbe u ožujku i travnju. — Predstava je doživjela velike promjene u odnosu na zagrebačke izvedene u ožujku i travnju. Među ostalim dodano je šest plesača i figure Marina i Vlaha Držića – istaknula je Muhoberac koja ovu petočinu komediju prikazuje onako kako zamišlja da ju je sam Držić mogao izvorno prikazati u Vijećnici Republike 1551. godine, a kazala je i to kako joj je želja bila pokazati kako je ovakva predstava mogla nastati samo i

jedino kada je rađena iz ljubavi. – Poruka je da mladi ljudi nisu samo skloni estradi nego obožavaju Marina Držića, držimo ga remek djelom svjetske književnosti. Imamo tu čast i povlasticu što je Držić naš vječni sugrađanin i što imamo čovjeka za sva vremena koji je stvorio svoj i naš vlastiti svemir – rekla je Muhoberac, kazavši i to kako se prvi put u povijesti hrvatskog kazališta događa da šest Pometnika prikazuje svih pet činova i sve uloge iz Držićeva Dunda Maroja. • ZP/NM/MNJ


38 Kultura

20. SRPNJA 2016. •

BALETNI DIPTIH NA LOKRUMU

Magična pozornica razrušenog samostana Clug je diljem Europe prepoznat kao plesač i koreograf. Proteklih deset godina privlači pozornost međunarodne publike zbog osebujnoga koreografskog stila

Sam ambijent izvedbe na otvorenom i u razrušenom samostanu je drugačiji od klasične izvedbe u kazalištu. Ima svojih pluseva i minusa, ali mislim da je puno više boljih stvari. Pitam se kako ćemo ovaj ambijent Lokruma prebaciti u Maribor Foto DLJI

Balet Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora, uz orkestralnu pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra i pod dirigentskom palicom Simona Krečiča, premijerno je u subotu navečer na otoku Lokrumu

izveo Debussyjev ‘Preludij za poslijepodne jednog fauna’ u koreografiji Edwarda Cluga te Ščedrinovu ‘Carmen’ u koreografiji Valentine Turcu. Direktor SNG Maribor Danilo Rošker istaknuo je ovom prilikom kako je ovo prva izvedba predstava uživo s orkestrom, a ruševine benediktinskog samostana koje su poslužile kao kulisa nazvao je magičnim. – Ovo je poseban, magični prostor. Izveli smo jednu od naših boljih predstava ‘Carmen’, a ‘Preludij za poslijepodne jednog fauna’ je svjetska premijera upravo ovdje, a posebno treba naglasiti kako smo prvi put uživo s orkestrom - rekao je Rošker.

U ovom ambijentu rađaju se nove ideje

Koreografkinja predstave ‘Carmen’ Valentina Turcu rekla je kako se uz ambijent otoka Lokruma rađaju nove ideje za postavljanje baleta. – Ovaj ambijent je kao stvoren za predstavu, Dubrovnik nam svake godine nudi bezgranične mogućnosti. Ovo je bila jedna burna večer Erosa i Tanatosa – rekla je Turcu te dodala kako joj je suradnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom bila velika

čast, te kako su se ‘uz živu glazbu rodile potpuno nove ideje, a oni su se prepustili ljepotama prekrasnog Lokruma’. Koreograf ‘Preludija za poslijepodne jednog fauna’ Edward Clug napomenuo je kako mu je žao što atmosferu iz Dubrovnika neće moći prebaciti i u Maribor. – Sam ambijent izvedbe na otvorenom i u razrušenom samostanu je


Kultura 39

• 20. SRPNJA 2016.

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

POSJETITE IZLOŽBU ‘Iznik – osmanska keramika iz dubine Jadrana’ koja je otvorena u petak, 15. srpnja u žitnici ‘Rupe’.

drugačiji od klasične izvedbe u kazalištu. Ima svojih pluseva i minusa, ali mislim da je puno više boljih stvari. Pitam se kako ćemo ovaj ambijent Lokruma prebaciti u Maribor, to je skoro pa nemoguće. Prelijepo je što je publika odmah blizu, a orkestar je smješten sa strane što dodatno stvara jedan intimni ambijent između publike i izvođača – rekao je Clug. Inače, Clug je diljem Europe prepoznat kao plesač i koreograf. Proteklih deset godina privlači pozornost međunarodne publike zbog osebujnoga koreografskog stila, a kao umjetnički direktor baletni ansambl SNG Maribor uspio je postaviti na plesnu mapu svijeta. Festivalskoj publici dobro poznata Valentina Turcu jedna je od najkreativnijih plesnih umjetnica u Sloveniji, čija ostvarenja obuhvaćaju raspon od baleta s radnjom do suvremenih baletnih predstava te svestrano djelovanje na području opernih i dramskih predstava. Njezina ‘Carmen’ premijerno je izvedena u SNG Maribor 2014. godine, na Lokrumu je prvi put izvedena uz orkestralnu pratnju uživo. Jedno od

najoriginalnijih i najuspješnijih djela ruskog skladatelja Rodiona Ščedrina nastalo je 1967. godine po ugledu na istoimenu Bizetovu operu, a posvetio ju je svojoj supruzi, sovjetskoj primabalerini i zvijezdi Boljšoj teatra Maji Pliseckaji.

Izložbu su realizirali Dubrovački muzeji i Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Muzejom Mimara i Institutom Yunus Emre. Izložba donosi vrijedan arheološki materijal s venecijanskog trgovačkog broda koji je krajem 16. stoljeća potonuo u pličini Sveti Pavao kod otoka Mljeta.

Dvojezični katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici i u žitnici ‘Rupe’. Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2016., a možete je razgledati svaki dan od 9 do 16 sati, osim utorkom.


40 Kultura

20. SRPNJA 2016. •

IZLOŽBA U MUZEJU RUPE

Keramika iz dubine Jadrana

Izložba ostaje otvorena do 30. rujna

Predmeti pronađeni u zatvorenoj arheološkoj cjelini poput brodoloma u pličini Sveti Pavao imaju izuzetnu vrijednost u kronološkom određenju proizvodnje keramike Foto Zvonimir Pandža

‘Iznik – osmanska keramika iz dubine Jadrana’, izložba vrijednog arheološkog materijala s venecijanskog

trgovačkog broda koji je krajem 16. stoljeća potonuo u pličini Sveti Pavao kod otoka Mljeta, otvorena je u petak navečer u Žitnici Rupe. Na izložbi su predstavljeni rezultati šest kampanja podvodnih arheoloških istraživanja ovog brodoloma. Trgovački teret broda činila je skupa i raritetna iznička keramika, a nađena je i talijanska keramika, stakleno i metalno posuđe, novac, brodska oprema i brončani topovi koji ilustriraju život na tom trgovačkom brodu. Predmeti pronađeni u zatvorenoj arheološkoj cjelini poput brodoloma u pličini Sveti Pavao imaju izuzetnu vrijednost u kronološkom određenju proizvodnje keramike grada Iznika,

ilustriraju gospodarske prilike tog vremena i jedinstveni su primjeri trgovine između Istoka i Zapada u drugoj polovici 16. stoljeća. Inače, od 2007. godine do danas Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda na ovom lokalitetu provodi podvodna arheološka istraživanja pod financijskim okriljem Ministarstva kulture. 2010. godine hrvatskim se arheolozima pridružio i tim podvodnih arheologa sa Sveučilišta Ca’ Foscari iz Venecije koji sudjeluje u istraživanjima do 2012. godine. Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2016. godine, a izložbu će pratiti dvojezični katalog kao i suvenir inspiriran izničkom keramikom.


Kultura 41

• 20. SRPNJA 2016.

IZLOŽBA U PROSTORU MATICE ISELJENIKA

‘Umjetnici i Sveti Vlaho’ Miha Skvrce MIhove su fotografije objavljene i u mnogim knjigama, a nekoliko je knjiga sam opremio fotografijama

Ova izložba donosi pred promatrača zanimljiv svijet unutrašnjosti radnih prostora umjetnika u koje publika gotovo nikad nema priliku zaviriti Foto Zvonimir Pandža

Izložba Miha Skvrce ‘Umjetnici i Sveti Vlaho’ otvorena je u petak navečer u Matici hrvatskih iseljenika. Ideja umjetnika iza likovnog djela, onoga koji se ne vidi dok promatramo sliku, romantičarska je ideja kojoj su umjetnici pristupali izrađujući autoportrete, a u postmodernoj umjetnosti autor postaje objekt svojih slika. Ova izložba donosi pred promatrača zanimljiv svijet unutrašnjosti radnih prostora umjetnika u koje publika gotovo nikad nema priliku zaviriti. Istovremeno, ovom se izložbom slavi dubrovački parac Sveti Vlaho. Miho Skvrce rođen je 1976. u Dubrovniku gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju, nakon čega je upisao studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u

Veneciji. Na studiju je izučavao i fotografiju da bi se po povratku u Dubrovnik posvetio se isključivo profesionalnoj umjetničkoj i novinskoj fotografiji te je dugo godina radio kao suradnik u časopisu Welcome Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Dubrovačkog vjesnika, Globusa i mnogih drugih revija, časopisa, novina i raznovrsnih publikacija. Njegove su fotografije objavljene i u mnogim knjigama, a nekoliko je knjiga sam opremio fotografijama, poput Dubrovačke kuharice u izdanju EPH i likovne monografije Viktor Šerbu. Živi i radi u Dubrovniku.


42 DuList info

20. SRPNJA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘ZAGREB’ Brod je trenutno u luci Rostock CITY OF DUBROVNIK 29. 7. stiže u luku Diliskelesi

229 m

ZAGREB

AP JADRAN

U luci Rostock

22. 7. stiže u luku Skaw, slijedi Belfast

duljina MB ‘ZAGREB’

AP DUBRAVA

U luci Napoli, slijedi Ravenna 24. 7.

OLUJA

22. 7. stiže u Piraeus, slijedi Batumi 27. 7.

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2008. u Kini Nosivost: 79.898 MT Duljina: 228,99 m Širina: 32,26 m Dubina: 18,59 m Glavni stroj: Wartsilla-YMD7RT-Flex50-B Snaga: 11.620 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Antun Kelez Upravitelj stroja: Dinko Radić 1. časnik palube: Željko Marović 1. časnik stroja: Nikša Miloslavić 2. časnik palube: Đurica Gustin 2. časnik stroja: Hrvoje Miloslavić 3. časnik palube: Damir Ćormehić Glavni kuhar: Emil Mustać Vođa palube: Dragan Žilić Brodski mehaničar: Veljko Strukan Električar: Tonći Puljak Kormilari: Nedjeljko Margaretić, Vinko Cvjetković, Renato Borovina Konobar: Jure Radić Pripravnici: Toni Svirčić, Domagoj Gavran

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

ORSULA AP ARGOSY

25. 7. stiže u luku Itaguai

U luci Bourgas, slijedi Barcelona 25. 7., Huelva 29. 7.

MIHO PRACAT

U luci Sepetiba, slijedi Itaguai 24. 7., Hamburg 20. 8.

SV NIKOLA I

U luci Punta Chungo

IMPERIAL U luci Durban


DuList info 43

• 20. SRPNJA 2016. ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 20. 7. do 27. 7. 2016.

AP REVELIN

U luci Messaieed, slijedi Fujairah 22. 7., Townsville 13. 8.

AP SLANO

U luci Tuticorin

LIBERTAS U luci Dalian

AP SVETI VLAHO

19. 7. stiže u luku Tarakan, slijedi Kohsichang 29. 7.

AP DRŽIĆ

31 .7. stiže u luku Djen Djen

AP ASTAREA

U luci Dalrymple bay, slijedi Mumbai 7. 8.

AP STON

U luci Onslow, slijedi Sungei Pakning 24. 7.


44 Oglas

20. SRPNJA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem crveni Citroen C4, 1,6 HDI

diesel, oko 157. 000 km, registriran do 7/2017. 2008.godina. Cijena4.800 eura. Kontakt: 099 217 0996

Prodajem VW Polo 1.6, 105 ks, 2008. godina, prvi vlasnik, 98.000 km, benzinac, registriran do 8/16. Kontakt: 091 733 6593 Prodajem Chevrolet Aveo 1.4 Sedan ABS, klima, 101 ks, 47.000 km, star 5,5 g. motor od Opel Astre, + zimske Goodyear gume. Kontakt: 099 682 5851 Prodajem Renault Megane, 1.5 dci. Prešao 190 tisuća, potrošnja 5.5 litara. Na lijevom boku iza zadnjih vrata s vozačeve strane je lak malo nagrižen od sunca, stoga i ovakva cijena. Ima servisnu knjižicu, prije 10 tis. km mijenjan zupčasti. Cijena je fiksnih 3000 eura, a sve info na 091 44 77 101. IZNAJMLJIVANJE Hitno tražimo jedan ili više stanova za najam na duži period za pacijente neurorehabilitacije u Poliklinici Glavić, na području Grada i okolice. Prednost imaju stanovi koji imaju olakšan pristup osobama s poteškoćama u kretanju i nepokretnim osobama. Sve informacije o slobodnim stanovima molimo javiti na kontakt brojeve 435– 565 i 435–575. Iznajmljujem zemljište u Komolcu za razne namjene, pristup automobilom. Kontakt: 091 578 8270 Iznajmljujem apartman od 40m2, za

2–4 osobe. Apartman se nalazi u Mlinima. Kontakt: 098 797 853.

Iznajmljuje se dvosobni stan u centru Zagreba, 5 min. od autobusnog kolodvora. Stan se nalazi u obiteljskoj kući na 1 katu. Sastoji se od dvije sobe, kuhinje, kupaonice i predsoblja. Odlična povezanost s Sveučilišnim kampusom. Idealan za studente. Cijena 300 eura + režije. Kontakt: 098 514 361 Najam soba/ležaja u Gružu, idealno za sezonce. Kontakt: 098 942 4675

Iznajmljuje se apartman 54 m2 za dvije

studentice (studenta) za akademsku

godinu 16/17. cijena 2.500 kuna plus režije a može i treća osoba uz dogovor o cijeni, zainteresiranim šaljemo slike. Apartman se nalazi kod zgrade suda, A. Starčevića 29. Kontakt: 098 765 686

Traži se garsonijera/jednosoban stan

na duže vrijeme, prednost nenamješten ili polunamješten (nije uvjet), na području od Dubrovnika do Srebrenog. Molim javiti sms-om na 091 952 6078 u bilo koje doba dana ili zvati ujutro izmedu 7 i 8, slike mogu na mndu7886@gmail.com. hvala.

Iznajmuljem stan u području Moko-

šice uz more na duže vrijeme. Detaljne informacije možete dobiti na kontakt tel: 098 850 491

Prodajem, iznajmljujem ili mijenjam

(za Dubrovnik) jednosoban stan 25m2 na raskrižju Vukovarske/Držičeve ulice s 4 tramvajske stanice, odlično za studente, samce i sl. Povezanost sa Studentskim campusom. Cijena na upit. Slike šaljem. Kontakt: 095 85 33 497 Opuzen

Iznajmljuje

se jednokrevetna soba s upotrebom banje, kuhinje, tarace i Wi-Fi mreže, zaposlenim ženskim osobama ili studenticama sezonski ili na duže vrijeme. Smještaj se nalazi kod robne kuće SRĐ u Gružu. Kontakt: 098 959 4192

Mladi par traži garsonijeru ili jedno-

sobni stan na duže vrijeme u Gružu. Oboje zaposleni. Kontakt: Arijana 099 683 9417

NEKRETNINE Posebno profitabilna prilika za ljude

koji raspolažu viškom novca,te ga žele uložiti u budućnost djece, unuka ili svoje osobne umirovljeničke dane ili sl. opcije. Star sam 68 godina te ostavljam poslije smrti komforan trosoban stan od 90 m2, Nova Mokošica-Dubrovnik, po sadašnjim cijenama nekretnina, vrijedan approx. 150.000 Eura, a što je višestruko unosnije ulaganje nego oročavanje novca u banci. Ova transakcija se definira kupoprodajnim Ugovorom s klauzulom doživotnog plodouživanja te uknjižbom u ZK suda, u protuvrijednosti od 50.000 eura, s tim da davatelj uzdržavanja, kupac dobiva navedenu imovinu u posjed, vlasništvo

u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, sadašnjeg vlasnika. Kontakt: ppioli722@gmail.com

MOTOCIKLI Prodajem Aprilia Atlantic 125, 2004. g. prvi vlasnik u vrlo dobrom stanju, garažiran, kufer. Kontakt: 091 795 3240 POSAO Soboslikarski obrt PENGATUR obavlja

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Tražim posao, idealno u noćnoj smjeni. Čuvar, pomoćni pekar i sl. Kontakt: 099 6962 656

Tražim

sezonski posao u turizmu. Kontakt: 099 6962 656

Dubrovnik, tražim osobu koja zna radit fasade, posao na duže, smještaj osiguran. Kontakt: 091 788 9350 Nudim uslugu dočekivanja gostiju kao i kompletnog vodenja apartmana. Ponude na roomsrentdbk@gmail.com RAZNO

HIT PONUDA KREDITA U KUNAMA PO KTA 6,49%, OBUSTAVE DO 65% PRIMANJA. N.G. D.O.O. 095/824–1894 Prodajem drveni namještaj, 4 komode,

stolić te stol i 6 stolica. Kao novo. Cijena 3.000 kuna. Kontakt: 099 837 4641

Prodajem sliku akril na platnu, 50×40. Idealna za poklon. Kontakt: jelepranjic@gmail.com Kupujem klik klak ležaj ili ležaj na razvlačenje, kutnu garnituru. (Korčula). Kontakt: 099 217 0996 Pronašao sam dana 13.07.2016. g. Iskonov ruter u Gružu. Tko ga je zaboravio nek se javi na broj 091 5608 950 Prodajem

poljoprivredno zemljište

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865


Oglas 45

• 20. SRPNJA 2016. Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

u konavoskom polju, blizu cesta Pridvorje – Zvekovica ispod Čilipa, nekad vinograd. U jednom komadu oko 15.000 m2. Kontakt: 098 161 1134

Iznajmljujem stan u centru Lapada za 5 zaposlenih osoba do 1.1.17.god. Kontakt: 098 93 97 840 Zvati iza 19 sati. Ozbiljna žena nudi usluge brige i čuvanja starijih osoba u vašem domu. Kontakt: 099 838 8231

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

UMRLI (OD 13.7. – 20. 7.2016.) HUSEIN SINANOVIĆ rah. Derva (1940.) VLAHO CUMELJAN pok. Marina (1942.) ANITA DOBRIĆ rođ. Tomaš (1962.) LUKA DANGUBIĆ (1938.) dr. LUKO DALMATIN (1950.) PETAR BATINA pok. Vide (1950.)

Kupujem dionice TUP-a. Kontakt: 099

312 0391

Kupujem polovni frižider u dobrom

stanju s ledenicom. Kontakt: 097 647 9294 ili 020 485 489

Prodaje se Peavy set bubnjeva, 2011. godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. U set su uključeni bas bubanj, high, middle i floor tom, doboš hi-het činela i ride činela, te stolica koja ide u kompletu. Set ima sve potrebne standove. Kontakt: 091/344–9511 (može i

SMS), u vezi cijene. Bubnjeve prodajem samo na području Dubrovnika (ne šaljem u druge gradove).

USLUGE Dajem lekcije iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu, te iz kemije za studijske programe Akvakultura i Restauracija. Kontakt: lekcije. dubrovnik@gmail.com ili 095 8635 089

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI Ivani Švarc - pomoć za terapiju u rehabilitacijskom centru Selce uplatili na OTP-banku tk.rč.br.IBAN HR 7224070003203480017. Obitelj Gunther Schaper i prijatelji uplatili 12.000 kuna. Obitelj Švarc se svim srcem zahvaljiva i blagosljiva.

LIGU PROTIV RAKA darovali su: majci naše drage Katarine Jakobušić umjesto vijenca prilažu 450 kuna, stanari zgrade A. Hebranga 28., mjesto cvijeća dragom prijatelju Dejanu Krstuloviću obitelj Žarka i Zlatka Ratkovića prilažu 500 kuna, u spomen na majku našeg kolege Mladena Gojuna umjesto cvijeća prilažu 200 kuna Zdravko Trojanović Trojo i Frano Nalbani, Ruža Ivanika prilaže 200 kuna Ligi protiv raka u spomen na dragu nevjestu Slavicu Gagić-Šimović. obitelj Prlj prilaže 300 kuna Ligi protiv raka u spomen na pok.Slavicu Gagić-Šimović. Obitelj Kurbelašvili prilaže 200 kuna umjesto vijenaca našoj dragoj Slavici Gagić Šimović. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: za našu dragu Lucianu Petrušić, obitelj Kuzmić donira 400 kuna, u spomen na dragu prijateljicu Lucianu Petrušić 400 kuna prilažu Ivka i Srećko Domijan, umjesto vijenca u spomen na Lucianu Petrušić 300 kuna prilaže Đuro Đevoić, uspomen na pok. Dejana Krstulović umjesto cvijeća Vinko Fabris s obitelji prilaže 300 kuna, umjesto vijenca za pok. Dejana Krstulovića stanari zgrade Mata Vodopića br.14,16. I 18. prilažu 450 kuna,u spomen na dragoga susjeda Jerka Nogića, 540 kuna prilažu stanari zgrade J.B.Jelačića 73. u spomen na gospara Frana umjesto cvijeća, 200 kuna prilaže Joško Đilović s obitelji, Miloslavić Pavo Tomislav donira 200 kuna, Zlato Kovač Ramiz donira 20 kuna, u spomen na pok. gospođu Katicu Setz 150 kuna donira Sonja Nadramija, u spomen na Đura Butrica umjesto vijenca 200 kuna prilaže Ines Vujnović, umjesto cvijeća za pok.gospođu Branku, majku našeg prijatelja Duba Jovanovića, 200 kuna doniraju Marijana i Janja. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416–221 ili dva. skalina@du.t-com.hr.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: djelatnici Esculap Teo Čilipi, u spomen na pok. Jozicu Vuletić prilažu 500 kuna; Reor d.o.o. Dubrovnik, u spomen na gđu. Barišić prilaže 300 kuna, Zlatko Ramiz Kovač dar djeci Doma 100 kuna, Amanda Grbavac Zagreb, uplata donacije Beautiful Croatia AMG Creations International PTY LTD =778,96 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma, IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.


46 Sport TUCAK OBJAVIO POPIS

Pet Jugaša na OI

Tucak je konačnu odluku donio na kraju pripremnog turnira Benu Kup u Budimpešti, gdje je Hrvatska zauzela drugo mjesto Jugovi prvotimci Marko Bijač, Luka Lončar, Marko Macan, Maro Joković i Xavi Garcia našli su se na popisu izbornika Ivice Tucka za Olimpijske igre u Rio de Janieru. Uz njih, putovnice će pripremiti i vratar Pavić, centar Krapić, bekovi Bušlje i Burić te iz vanjske linije Petković, Šetka, Sukno i Bukić. Ranije je s popisa otpao Jugaš Loren Fatović te Marcelić, Milaković i Pavlović. — Fatović je budućnost hrvatskog vaterpola – obrazložio je kratko svoju odluku Tucak. Inače, Tucak je konačnu odluku donio na kraju pripremnog turnira Benu Kup u Budimpešti, gdje je Hrvatska zauzela drugo mjesto, izgubivši od domaćina (11:12) te slavivši protiv Australije (13:8) i Gruzije (17:3). Podsjetimo, ‘Barakude’ u Riu brane zlato iz Londona, a nalaze se u B skupini s Italijom, Crnom Gorom, Španjolskom, Francuskom i SAD-om, s kojim će naši i otvoriti turnir 6. kolovoza. U A skupini svrstani su Srbija, Mađarska, Grčka, Brazil, Australija i Japan. Prve četiri reprezentacije idu u četvrtfinale.

Ranije je s popisa otpao Loren Fatović

ANA KONJUH PRVA DUBROVAČKA TENISAČICA NA OI U RIJU

Ispunila sa Nadam se d Volim Dubrovnik, to je moj grad i velika mi je čast predstavljati ga u svijetu

Kvalificirati se na Olimpijske igre u Rio de Janeiru bio mi je cilj i motiv za ovogodišnju sezonu. Nastojala sam skupiti bodove kako bih se plasirala, ali mi to do zakazanog roka nije pošlo za rukom. Ipak, Bog me pogledao i sad idem Dubrovačka tenisačica Ana Konjuh nastupit će na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru. Iako je 18-godišnjakinja pri objavi prvog popisa sudionica bila šesta ‘ispod crte’, niz otkaza (posljednji

Halep i Azarenka) omogućio joj je ovaj vrijedan plasman. Konjuh, koja je od ponedjeljka krenula s treninzima nakon ozljede gležnja, bit će tako najmlađa sudionica olimpijskog teniskog


Sport 47

• 20. SRPNJA 2016. POČINJE GRUDA OPEN! 22. srpnja, nakon sedmogodišnje pauze, na Grudu se vraća tradicionalni ljetni turnir u nogotenisu. Gruda Open će se održavati na malonogometnom igralištu OŠ Gruda, a trajat će okvirno dva tjedna. Prve utakmice u danu će se igrati od 20 sati pa na dalje.

sam cilj. da ću uživati turnira (rođena 27. prosinca 1997.), kao i prva dubrovačka tenisačica na Olimpijadi u povijesti. Nadali ste se da biste mogli ‘upasti’ u olimpijski turnir tenisačica i sad se to konačno ostvarilo. Kakav je osjećaj? Stvarno sam sretna zbog odlaska. Kvalificirati se na Olimpijske igre u Rio de Janeiru bio mi je cilj i motiv za ovogodišnju sezonu. Nastojala sam skupiti bodove kako bih se plasirala, ali mi to do zakazanog roka nije pošlo za rukom. Ipak, Bog me pogledao i sad idem. Presretna sam.

Razgovarao Baldo Marunčić

18

godina ima Ana Konjuh

Kakva je motivacija i stanje forme za turnir u Riju? Riječ je o potpuno drukčijem turniru u odnosu na sve dosad? Da, ponajprije zbog toga što nisam nikad dosad bila na Olimpijskim igrama. Uz to, olimpijski turnir ne igra se za novac i bodove, već za prestiž. Trebat će mi nekoliko tjedana dok se spremim i nadam se da ću uspjeti dostići formu iz Wimbledona. Zbilja se veselim odlasku i nadam se da ću uživati. Prva ste dubrovačka tenisačica na Olimpijskim igrama? To nisam znala, ali me to zbilja čini ponosnom. Volim Dubrovnik, to je moj grad i velika mi je čast predstavljati ga u svijetu. Osim što ste najmlađa sudionica olimpijskog teniskog turnira, uz to ste i jedina hrvatska tenisačica? Ni o tome nisam baš razmišljala, ali svakako da mi je drago što ćemo imati

jaku mušku ekipu u Riu. Kakva je situacija s ozljedom gležnja? Počela sam trenirati u ponedjeljak. Oporavak ide malim koracima, ali bitno je da zasad ne boli. Vidjet ćemo što će biti. Upravo Vas je ta ozljeda zaustavila u sjajnom nastupu protiv treće igračice svijeta, Poljakinje Radwanske? Naravno da osjećam neku vrstu žaljenja zbog toga što se dogodilo. Ipak je ona treća na svijetu, a imala sam toliko prilika za pobjedu, a nisam ih iskoristila. Taj nesretni pad me koštao meča, ali to je sve dio sporta. To iskustvo mora proći svaki sportaš i vratiti se još jači. Koliko je na Vašu igru utjecala promjena trenera? Trenutno surađujem s Jelenom Kostanić-Tošić. Odlično radimo, premda se još uvijek navikavamo jedna na drugu. Što nakon Olimpijskih igara? Slijede mi turniri u SAD-u, točnije u Cincinnatiju, New Havenu pa US Open.

PANČEVSKI SUDIO LEGENDAMA Dubrovački međunarodni teniski sudac Marjan Pančevski sudio je egzibicijski meč Gorana Ivaniševića s Andre Agassijem i Juan Carlosom Ferrerom u Umagu. Istu ulogu imao je i 2010. godine na egzibiciji Ivaniševića i McEnroea pred Dvorom. 2. HOTEL CAVTAT KUP

‘Dubrovnik’ najbrži

Brod ‘Dubrovnik’ JK Orsana s kormilarom Tončijem Kordićem pobjednik je 2. Hotel Cavtat Kupa, regate u organizaciji Jedriličarskog kluba Cavtat, odjedrene prošle subote u akvatoriju Cavtata. Nastupilo je dvanaest jedrilica podijeljenih u tri skupine. — Regata je bila dinamična i uzbudljiva, vjetar je često mijenjao i jačinu i smjer na prelijepoj ruti između cavtatskih otoka pa se poredak jedrilica stalno mijenjao. Jedino je jedrilica Dubrovnik odmah na startu prešla u vodstvo i nije ga ispuštala do cilja i tako ponijela epitet najbržeg broda regate. Prije početka regate jedriličari su se okupili na taraci Hotela Cavtat gdje je upriličen prigodni tratamenat. Nakon jedrenja jedriličari su se okupili u Jedriličarskom klubu Cavtat gdje je bio zajednički ručak i druženje. U večernjim satima na Cavtatskoj ljetnoj pozornici dodijeljeni su pokali najbržim jedrilicama – ističu organizatori. U grupi I iza ‘Dubrovnika’ je ostala drugoplasirana ‘Nataly’ Žarka Đanovića (JK Orsan) i treća ‘Lucy’ Gordana Sentića (JK Orsan). U grupi II prva je bila ‘Lenoba’ Jesenka Kravarevića (JK Orsan), ispred ‘Petke’ Srđa Jakšića (JK Orsan) i ‘Analee’ Igora Šikića (JK Orsan). U grupi III prvo mjesto odnio je ‘Lero’ Iva Kvestića (JK Orsan), ispred ‘Regine 2’ Nikole Zečevića (JK Cavtat) i ‘Pam’ Maria Miličića (JK Cavtat).

Regata je bila dinamična i uzbudljiva, vjetar je često mijenjao i jačinu i smjer na prelijepoj ruti između cavtatskih otoka pa se poredak jedrilica stalno mijenjao


48 Sport M-1 GLOBAL CHALLENGE 69

‘Killer’ remizirao

20. SRPNJA 2016. •

EUROPSKE SVEUČILIŠNE IGRE

I Dubrovčani na studentskim igrama

Član dubrovačkog UFC Gladiatora Antun ‘Killer’ Račić remizirao je danas meč protiv Rusa Muse Kazikhanova u sklopu MMA eventa M-1 Global Challenge 69: Battle in the Mountains 5, održanom u subotu u dalekom Targimu u Ingušetiji. Župljanin je protiv Rusa iz Mahačkale u kategoriji do 62,2 kilograma tražio 19. pobjedu, ali nakon tri runde i 15 minuta u ringu to mu nije pošlo za rukom. ‘Killer’ sada ima omjer 18–7-1.

USPJEŠNE JUDOKE

Iva i Anđela kod župana

Boje Sveučilišta u Dubrovniku brane judaši Ante Mišić, Stjepo Roko i Dražen Salapić Osvajačice bronce na Europskom prvenstvu u judu, Ivu Oberan i Anđelu Violić, primio je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Župan im je čestitao na sjajnom nastupu u finskom Vantaau te im ujedno zaželio još puno sportskih uspjeha. Uz judoke prijemu su prisustvovali i njihovi treneri, Ivan Oberan, trener Župe dubrovačke te Mateo Semiz, trener Dubrovnika 1966 koji su ih pratili na Europskom prvenstvu.

Europske sveučilišne igre, koje se ovih dana održavaju u Zagrebu i Rijeci, nisu mogle proći bez dubrovačkih sportaša. Tako boje Sveučilišta u Dubrovniku brane judaši Ante Mišić, Stjepo Roko i Dražen Salapić, a od predstavnika iz Grada tu su još Pero Kristić (judo), Ana Tomičić (košarka) te Petra Dičak (rukomet), no oni nastupaju za zagrebačka sveučilišta. Europske sveučilišne igre najveći su

multi-sportski događaj iz područja sveučilišnog sporta na starom kontinetu. Do sada su održane dvaput,2012. u Cordobi i 2014. u Rotterdamu. Na Igrama mogu sudjelovati europski studentski sportaši, koji nastupaju za sveučilišta na kojima studiraju.

Europske sveučilišne igre do sada su održane dvaput


Sport 49

• 20. SRPNJA 2016.

‘SISTER CITIES’

Nagrada Dubrovniku i Montereyu

NBA ZVIJEZDA

Hezonja kod Vlahušića

Nakon što je s hrvatskom košarkaškom reprezentacijom osigurao nastup na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru Dubrovčanin Mario Hezonja vratio se kući. Za igrača Orlando Magica je organiziran i prijem kod gradonačelnika Vlahušića, koji mu je čestitao na dosadašnjim sportskim uspjesima. Talentirani 21-godišnjak predložio je skoro uređenje košarkaškog igrališta u SSG-u, na kojem je provodio dane igrajući košarku kao učenik OŠ Marina Držića, te je istaknuo kako je spreman donirati sredstva za obnovu.

Dubrovački polumaraton – DuMotion ostvario je nekoliko ciljeva

NK GOŠK DUBROVNIK 1919.

Izabrani čelnici novog kluba

Nagrada je dodijeljena u kategoriji ‘Inovacije: Gospodarski razvoj’ Gradovi Dubrovnik i Monterey dobitnici su prve nagrade međunarodne organizacije ‘Sister Cities International’ za suradnju na pripremi i organizaciji Dubrovačkog međunarodnog polumaratona – DuMotion. Nagrada je dodijeljena u kategoriji ‘Inovacije: Gospodarski

razvoj’ za gradove koji imaju manje od 100 tisuća stanovnika. — Dubrovački polumaraton – DuMotion ostvario je nekoliko ciljeva: diversifikaciju turističke ponude, poboljšanje gospodarske osnove Grada i njegovih stanovnika, stvaranje ozračja prijateljstva među ljudima iz cijelog svijeta te uključivanje lokalne zajednice, posebno mladih i volontera – stoji u objašnjenju nagrade.

Novi dubrovački nogometni klub, NK GOŠK Dubrovnik 1919., u nedjelju je na izbornoj skupštini dobio novog predsjednika i dopredsjednika Skupštine i Izbornog odbora. To su Pero Vićan i Ile Topuzović, dosadašnji prvi ljudi GOŠK-a i HNK Dubrovnika 1919., klubova fuzioniranih prošle godine.


50 Sport

20. SRPNJA 2016. •

‘ČOKOLINO 2016.’

Krenuo spektakl na ‘Malom Wembleyu’

Posebno veseli odličan odaziv publike, koja vjerno prati sva zbivanja na turniru, a novost je i lijep novi semafor

Naslov pobjednika brane Brkati slonovi, a nastupaju i prošlogodišnji finalist DUSTRA te trećeplasirani Rekreativci Zahuktao se malonogometni turnir na male barice ‘Čokolino 2016.’, koji se već tjedan dana odigrava na terenu poznatom kao ‘Mali Wembley’ u Čokolinu. Ekipa iz AŠD Montovjerne i ove godine se iskazala te organizirala odličan turnir na koji se prijavila 51 momčad. Raspoređeni u deset skupina trude se probiti u eliminacijski krug u želji za osvajanjem prestižnog turnira kojeg

ljubitelji futsala u Dubrovniku smatraju jednim iz velike četvorke ‘Grand Slama’ (uz gruški Dubrovnik Kup, Kantafig i Hladnicu). Posebno veseli odličan odaziv publike, koja vjerno prati sva zbivanja na turniru, a novost je i lijep novi semafor. Naslov pobjednika brane Brkati slonovi, a nastupaju i prošlogodišnji finalist DUSTRA te trećeplasirani Rekreativci. Piše/Foto Baldo Marunčić

51

momčad prijavila se ove godine na turnir u Čokolinu


• 20. SRPNJA 2016.

Oglas 51

Since 1987 we provide on a consistent basis a wide range of ship management and marine services to Ship Owners and Operators for continued, safe, competitive and environmentfriendly operation of ships

Today SeaQuest manages a fleet of about 30 ships: the majority are bulk carriers ranging from Cape to Handy size, container ships from 8,500 TEU to 650 TEU, small RO-ROs, livestock carriers and chemical tankers.

Kvarner Shipmanagement d.o.o. iz Rijeke, Agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, vrši ukrcaj na sve vrste brodova u floti Seaquest Shipmanagement-a. Zainteresirani se mogu javiti direktno na mail crewing@kvarnership.com ili pozivom na telefon 051/445 460. Za više informacija posjetite našu web stranicu www.kvarnership.com


52 DuList IN

Ostavili Zagreb i pošli u masline! UPOZNAJTE NAGRAĐENI OPG ‘EKO ŠKOJ’

Kao djeca smo i sestra i ja pratili starije, a tu je i majka, koja je preuzela vještine od svojih majke, oca, djeda i bake te je to tako postala lijepa i zaokružena stvar ‘Zlatna naranča’ svojevrsni je novi Oscar među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a dobiti ju znači biti prepoznat kako po kvaliteti, tako i po domaćinstvu, ponudi, te utkanom trudu u nerijetko – dugogodišnji rad. Sve to zna vrijedna obitelj Marović – Jelena, Marija, Mijo i mama Diana, prava voditeljica prekrasnog ‘Eko Škoja’, OPG-a u Žrnovu, a zašto se baš naziv ‘eko’, te kako je bilo iz

Pišu Marijana Njirić & Mia Njavro Foto Mia Njavro

gužvovitog Zagreba doći ‘u masline’, otkrili su nam u posjetu, uz makarule, đir po domaćinstvu i predstavljanje sada već nadaleko poznatih proizvoda. Obitelj Marović su maslinari, poljoprivrednici, proizvođači domaće hrane, entuzijasti i zaljubljenici u otok i baštinu. Iza sebe imaju (i ponosni su na to!) niz brojnih nagrada i priznanja, a 2012. godine proglašeni su i ekološkim maslinarom godine, upravo za

razvoj ekološkog uzgoja maslina i bioraznolikosti u masliniku. O tome su nam nešto više rekle Marija i Diana. Kćer Marija svaki trenutak ‘hvata’ kako bi iz Zagreba stigla u polje, pomagala, kaže – uživa u tome, a kazala nam je i to kako u obiteljskoj proizvodnji sudjeluje zadnjih desetak godina. — Jednostavno, to je bila tradicionalna stvar u familiji. Sjećam se da je nama bilo kao malima sasvim prirodno poći u masline, u prirodu. To se i nastavilo, s puno razrađenijom pričom i strategijom razvoja koja je puno jasnija i intenzivnija zadnjih par godina – kazala je Marija, dodavši kako je došlo do ‘prirodnog generacijskog momenta’. — Kao djeca smo i sestra i ja pratili starije, a tu je i majka, koja je preuzela vještine od svojih majke, oca, djeda i bake te je to tako postala lijepa i zaokružena stvar koja ima smisla – istaknula nam je Marija. Dok se osvrćemo po prostoriji ispunjenoj mirisima, aromamama, teglama, buketima, čajevima… Teško je fokusirati se na jednu stvar. Odabrati nešto ‘naj’ – još i teže. Od marmelada, likera, rakija, ukiseljenih motara, kapara, maslina. Zato će Marija i reći: ‘A to vam je – kako tko voli!’ Puno proizvoda, ali jedan je poseban. Maslinovo ulje. Tu je počela ljubav, kaže nam gospođa Diana, ljubav toliko jaka da ste se radi nje spremni i ostaviti jedna život kako biste započeli drugi. — Osnova našega rada su maslinova ulja, na njima je počelo sve i ljubavi prema maslini. Imamo paletu od šest različitih sortnih ulja, od ranijih do kasnijih berbi. Ekološki smo, što nam je jako bitno – za našu dušu – jer je


DuList IN 53

• 20. SRPNJA 2016. ‘LONDON CALLING!’ Fotografija ‘London calling!’ Dubrovčanina Mislava Ćimića pobjednica je kratkog natječaja za najsimpatičniju fotografiju koji je bio organiziran tijekom Britanskog tjedna u Dubrovniku. Mislav je dobio

prekostotinu ‘lajkova’ na Facebooku za ovu simpatičnu fotografiju, ali i ulaznicu za Lokrum za dvije osobe, poklon iz suvenirnice također na Lokrumu, te objed za dvoje u restoranu Lacroma na Lokrumu.

Uživanje u prirodi i plodovima zemlje

to naš način življenja i razmišljanja – kaže, do pokazuje na police s marmeladama, smokvama, maslinama, pa dalje sapunima od maslina, maceratima od gospine trave…

Tri dame OPG-a Eko Škoj

Oteli tradiciju zaboravu

— To je ljubav koja se vuče od mladih

Tko ne bi poželio ručati ovdje!

Puno proizvoda, ali jedan je poseban. Maslinovo ulje. Tu je počela ljubav

dana, moje babe, moje mame, pa do Zagreba, uživanja u masliniku i prekrasnom osjećaju da tu pripadaš i da ti je tu lijepo da nas sve skupa spaja. A lijep osjećaj uvijek ‘traži dalje’, pa smo nastavili – ne samo berbom, već i radom u masliniku, pa dobro ulje, pa učenje, pa je išlo jedno s drugim. Krenuli smo i skupljati recepte, kako ne bi tradicija pala u zaborav, te nakon toga zapravo shvatili kako je upravo to naš život i zadovoljstvo – kaže gospođa Diana dodavši kako su preselili u malo mjesto, ali napravili veliku proizvodnju. — Ovo je sad već vrlo ozbiljan posao, nastao zapravo iz hobija. Živimo ovdje

na selu sasvim drugačijim životom nego u Zagrebu. Moj suprug se još uvijek bavi svojim poslom, ali kako je privatni ginekolog, uspjeva sve poslove započeti i dovesti do kraja, dok sam ja pravi ‘seljak’ koji voli i uživa živjeti ovdje. Puno se radi, ali to je život koji mi aposlutno odgovara u ovim godinama – kazala je uz smijeh Diana. Plasirati se na tržištu nije im problem, budući da je tržište raslo zajedno s njima. No, ipak, mora postojati neka tajna? I ovaj odgovor obitelj Marović ima! — Kad je proizvod lijepo pakiran a i kvaltetan, onda ga nije problem prodati. Normalno, treba ga znati i

Obitelj Marović su maslinari, poljoprivrednici, proizvođači domaće hrane, entuzijasti i zaljubljenici u otok i baštinu

prezentirati, o proizvodu znati pričati. Najbolje ga sam prezentira onaj tko ga je napravio – kaže nam gospođa Diana, čime dolazimo do velike nagrade, ‘Zlatne naranče’, kojom se malo tko može pohvaliti, a za koju kaže kako su im itekako poticaj. — Nikad nećemo imati kvantitet, ali zato ćemo raditi kvalitet. A kad se to prepoznaje od struke, onda to jako puno znači – zakjlučuje gospođa Diana. inače, ‘Zlatna naranča’ projekt je kojeg su Dubrovačko-neretvanska županija i DUNEA ove godine organizirale prvi put, a njime se želi potaknuti i naglasiti važnost kvalitenog pristupa u vođenju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u službi ruralnog turizma. Partneri na projektu su Turistička zajednica Dubrovačkoneretvanske županije i Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik.


54 DuList IN

20. SRPNJA 2016. •

Glamurozni rođendan Zvono Boutiquea UZ ZAMAMNE DJEVOJKE I ZALAZAK SUNCA

Foto Hrvoje Curić

Andreine haljine mi uvijek zapadnu za oko i uvijek se rado vidim u njima

Sjećam se prvog njenog poziva, kada je imala dvadeset godina. Bila je klinka koja je mene nazvala da bi mi poklonila haljinu. Ja sam se oduševila tom idejom, ali i njenim kasnijim radovima

Rođendanska zabava povodom drugog rođendana ‘Zvono Boutiquea’ Andree Zvono održana je u nedjelju navečer na Coral Beach Cavi – uz brojne lijepe modele i divan ugođaj uz zalazak sunca! Podsjetimo, 17. srpnja označilo je drugu godišnjicu Andreinog butika, a za koji je sama Andrea pripremila raskošnu zabavu. Domjenak na plaži Coral Beach Club, na koji su uzvanici stigli prijevozom s mini autima, tratamenat, DJ te modna revija ostavili su mnoge bez daha... A Andrea je zabavu pripremila u pravom hollywoodskom stilu. Od poznatijih uzvanika zabavi su se odazvale pjevačica Pamela Ramljak i misica Barbara Ljiljak, ali i dogradonačelnik Grada Dubrovnika Željko Raguž, koji je na zabavi uživao sa svojom ženom i kćeri. — Uvijek volim nekako obilježiti godišnjicu, a kako volim ovu plažu bila je to jedinstvena prilika za zabavu. Prikazana

je i moja nova kolekcija narančastih haljina koje su na ovoj maloj reviji nosile moje Dubrovkinje – izjavila je modna dizajnerica Andrea Zvono, dok prekrasna Pamela nije mogla zadržati za sebe svoje oduševljenje svim dosadašnjim Andreinim dizajnima. — Sjećam se prvog njenog poziva, kada je imala dvadeset godina. Bila je klinka koja je mene nazvala da bi mi poklonila haljinu. Ja sam se oduševila tom idejom, ali i njenim kasnijim dizajnima koji su savršeni za žene. Oni su jednostavni, ugodni a i ono najvažnije prelijepi – poručila je pjevačica Pamela Ramljak. Reviju je također posjetila i Miss Universe Hrvatske 2015. Barbara Ljiljak. — Jako mi se sviđa Dubrovnik s predivnim plažama i prelijepom starom gradskom jezgrom. Andreine haljine mi uvijek zapadnu za oko i uvijek se rado vidim u njima – rekla je Barbara, a mi smo ostavili ugodno drušvo kako bi dalje uživalo u večeri...


DuList IN 55

• 20. SRPNJA 2016.

Mnoštvo djevojaka jednostavno obožava Andreine kreacije

I Pamela je uživala!

Obitelj Raguž s Andreom

Lijepe cure u lijepim haljinama


56 DuList IN

20. SRPNJA 2016. •

Kako se Vedro pretvorio u ‘Papučara’? LJUBENKOV PRVI SINGL NAKON THE VOICEA

Pjesmu je napisao moj frend Tomislav Vukšić (Buco), a posvetio ju je zapravo više ljudi koji su mu bili inspiracija dok je pisaonnnn

Piše Mia Njavro Foto Universal Music / Styling: Boris Banović

Tempo nije popustio,jer svaki dan vježbam i radim na starim i novim pjesmama. U bližoj budućnosti ne spremam ništa sa Vatrom i sa svojim dragim mentorom, al’ tko zna,možda nam se putevi opet spoje Nakon The Voicea i velikog uspjeha, Vedran Ljubenko nipošto ne posustaje! Naš Vedro, kako ga od milja zovu

Dubrovčani, ovog ponedjeljka izbacio je novi singl na radiju HR2, a u petak, 22.7., će biti dostupan i na svim digitalnim


DuList IN 57

• 20. SRPNJA 2016.

Zasad spremam autorske pjesme zajedno s Bucom, pa ćemo vidjeti koja ide iduća. Osim toga radim glazbu za jedan uskoro nadolazeći filmić platformama, kao i njegovom YouTube/Vevo kanalu. Radi se o blues hitu ‘Papučar’ koji je prvim emitiranjem na radiju već izazvao salve oduševljenja i

simpatije novih i starih fanova. Kako se Vedro ‘umalo’ pretvorio u ‘Papučara’, pročitajte u razgovoru za DuList! — Pjesmu je napisao moj frend Tomislav Vukšić (Buco), a posvetio ju je zapravo više ljudi koji su mu bili inspiracija dok je pisao. Čak je uvrstio i sebe u dijelu ‘Radim ko tovar za dolar,od posla otpala mi kosa’ (smijeh). Na nastanku ‘Papučara’ sudjelovali su moji Crockersi, najviše Tomislav, Mateo Kunjašić Kunje i ja. Osim tog, ekipa iz DeciBel Studia, te grupa Buđenje, a producent pjesme je Igor Ivanović, objavljuje je Universal Music Hrvatska – kaže nam Vedro. Kako je nastala pjesma? 2014. godine – zapravo potpuno nenadano, kaže nam Vedran, jer su tada radili jednu drugu vrstu glazbe. — Odlučio sam ju uzeti sebi kad na to dođe red – kaže Vedran, koji kaže da, iako radi non stop, nema tolik žustar tempo. Također nam je otkrio sprema li što sa svojim mentorom Ivanom Dečakom i grupom Vatra. — Ali, tempo nije popustio,jer svaki dan vježbam i radim na starim i novim pjesmama. U bližoj budućnosti ne spremam ništa sa Vatrom i sa svojim dragim mentorom, al’ tko zna, možda nam se putevi opet spoje (smijeh) – kaže Vedro. Kad će idući singl i album biti, ne zna, ali kaže – dat će sve od sebe da bude što je prije moguće! — Zasad spremam autorske pjesme zajedno s Bucom, pa ćemo vidjeti koja ide iduća. Osim toga radim glazbu za jedan uskoro nadolazeći filmić – kroz smijeh će Vedran, a mi jedva čekamo vidjeti što nam to sprema ovaj zanimljivi mladi glazbenik.

FUN H2O POZIVA

Svi u Mline na ‘Funova srca’!

Iz Udruge Vaterpolo amatera FUN H2O Mlini poslali su obavijest i poziv svima da im se pridruže na ovogodišnjoj humanitarnoj zabavi ‘Funova srca’. ‘Ovim putem Vas pozivamo da se pridružite humanitarnoj zabavi Funova Srca u Mlinima na plivalištu VK Gusara 23.07 od 17 sati. I ovu godinu zabavu glazbeno prate bend Karisma (Samobor) te naši lokalni bubnjari Župaho Sambastico. Već tradicionalni program počinje misom zadužnicom u 17 sati u crkvi Velike Gospe u Postranju, nakon čega idemo na plivalište gdje zabava počinje u 17,30. Utakmice 3 kola Divlje Lige počinju na plivalištu VK Gusar u Mlini od 18.20 sati. Domaćin Fun igra utakmicu u 21 sat sa Palaceom, a od 22 sata kreće noćna zabava! Prihod od prodaje majica, hrane i pića, kao i do sada ide u humanitarne svrhe, te ne nadamo Vašem odazivu u što većem broju. I na kraju ‘Hajmo svi u Mline 23.07.2016’, a narančastima u srcu poručujemo ‘NAVIJAČI – ŠAMPIONI’.

PRVI RH PLUS SIZE MODEL

Lucija Lugomer u ćakuli Lucija Lugomer, svjetski poznati model i ‘Mala iz Gruža’, još jednom je izazvala simpatije svojih fanova na svojoj Facebook stranici. Naime, Lucija je dio svog vremena odlučila posvetiti ćakuli s virtualnim prijateljima na toj društvenoj mreži pa je spremno odgovarala na razna pitanja, od načina odijevanja do brojnih modnih savjeta, na oduševljenje fanova koji su najviše hvalili njen izgled.


58 DuList IN

20. SRPNJA 2016. •

VESELANOĆ PORPORELE

Knezu ‘Neronu’ Piculi treći mandat!

Picula je 2014. godine vlast preuzeo od tadašnjeg kneza Joza Mafijoza

Dosadašnji knez Porporele u dva mandata ‘Neron’ Picula na opće iznenađenje puka dobio je još jedan mandat, a nije izostao ni njegov tradicionalni đir T r a d i c i o na l na f e sta p u k a Grada – Noć Porporele održana je u subotu navečer, na blagdan Gospe od Karmena. Dosadašnji knez Porporele u dva mandata ‘Neron’ Picula na opće iznenađenje puka dobio je još jedan

mandat, a nije izostao ni njegov tradicionalni đir u monturama s Porporelašima iz Karmena pa pored Gospe, Dvora, preko Zelene place ulicom Od puča, kroz Široku pa na Stradun te preko Peskarije do Porporele, uz obavezna zastajanja i zdravice. Podsjetimo, Picula je 2014. godine vlast preuzeo od tadašnjeg kneza Joza Mafijoza, a svoje obećanje kako će se prema Gradu ponašati kao Neron ispunio je u oba dosadašnja mandata i to toliko uvjerljivo da su mu je Vijeće umnih Republike Porporela dodijelilo i treći. Proslava se, kao i uvijek, nastavila dugo u noć na Porporeli, gdje je bilo ića, pića, plesa i pjesme.


DuList IN 59

• 20. SRPNJA 2016.

ZVIJEZDE POD ZVIJEZDAMA

Nakon četiri godine, Gibonni opet oduševio! Gibonni je sa nevjerojatnom energijom redao svoje uspješnice dok je publika neumorno plesala i pjevala

Koncert, na kojem je prisustvovalo više od 300 ljudi opet je bio jedinstven, a Gibonni je u svom stilu opet u času zagrijao razdraganu dubrovačku publiku Foto ALH

Legendarni Gibo u eksluzivnom Vala beach klubu Hotela Dubrovnik Palace ponovno priredio je proteklog

tjedna Dubrovčanima vrhunski koncert za pamćenje. Naime, prije četiri godine premijerno nastupajući u istom prostoru, Dubrovčanima je priuštio spektakularan koncert o kojem se dugo pričalo. I stoga ne čudi, da su se karte za Gibonnijev koncert rasprodale u istom danu kada je program ‘Zvijezda pod zvijezdama’ objavljen. Koncert, na kojem je prisustvovalo više od 300 ljudi opet je bio jedinstven, a Gibonni je u svom stilu opet u

času zagrijao razdraganu dubrovačku publiku. Otvorivši koncert uspješnicom s novog albuma ‘Onako, od oka’ polako je počeo zagrijavati publiku. Gibonni je sa nevjerojatnom energijom redao svoje uspješnice dok je publika neumorno plesala i pjevala zajedno s njim njegove najpoznatije hitove i pjesme koje je radio za druge glazbenike poput: Oprosti, Ne odustajem, Tempera, Posoljeni zrak i razlivena tinta, Ljudi, zviri i beštimje, Ako me nosiš na duši, Zlatne godine… Kako je koncert odmicao, atmosfera je rasla, a Gibonni je pun energije ulazio u publiku, komunicirao s njom cijelu večer, plesao s uzvanicima, a već je tradicionalno kamermanu jedne televizije ‘posudio’ kameru kojom je snimao publiku. Energija koja je prštala s pozornice preselila se i u publiku koja je razdragano uživala. Bio je to uistinu jedan od posebnih koncerata gdje je pozitivna ‘vibra’ bila opipljiva. Dubrovčani su ga tek u ponoć, uz dugotrajni bis jedva pustili da ode s pozornice a on im je za kraj otpjevao pjesmu ‘Dobri ljudi’ i poručio: ‘Hvala Vam dobri ljudi. Nemojte čekati četiri godine da ponovimo ovu dobru energiju, u ovom jedinstvenom mjestu, posebnom Gradu!’


60 DuList IN

20. SRPNJA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Lavovi, pred vama je mjesec istraživanja i inventura. Imat ćete i prilika za izlaske i zabave, ali ćete na njima biti pomalo odsutni duhom. U takvim okolnostima zabavljat ćete se napola. Neki bi mogli osjetiti iskušenje tajne ljubavi. Na poslu će također biti zanimljivo

zdravlje ljubav posao

Ovan  21.3.– 20.4.

Lav  23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac  22.11.– 21.12.

Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se pravidit ludi. Kontroliranje nikad nije ugodno.

Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim regiranjem ili sa sitnicama. Na dnevni red opet će se vratiti neke teme iz prošlosti ili ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. No što je, tu je.

Bit ćete više manje zadovoljni, ali ne toliko da bi se moglo reći da ste presretni. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Pred vama su dani povećanih kretanja. Mnogi će putovati u drugi grad zbog posla. Izbjegavajte stres.

Bik  21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica  23.8.– 22.9.

Jarac  22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Malo je vjerojatno da ćete olabaviti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo. Postavili ste stvari na njihovo mjesto i sad ćete raditi mirnije. Vama sada tako i odgovara. Razvijat će se samostalni poslovi.

U ljubavnom životu bit ćete usredotočeni na svakodnevnicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete manje zahtjevni nego inače. Neki će dobiti priličnu količinu informacija kroz koje će proširiti svoja znanja.

Svoju zavidnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao pavi vođa. Shvaćate da se vrijedilo potruditi i sad mirno možete nastaviti.

Blizanci  22.5.– 21.6.

Vaga  23.9.– 22.10.

Vodenjak  21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Nitko se ne voli baviti nečim što smatraju gotovim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Male financijske brige.

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Barem za ugodan razgovor uz kavu. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, radit ćete lakše. Učinite nešto za svoju kondiciju.

Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Pred vama su neke nove mogućnosti, ali samo ako se budete snašli u novim suradnjama koje nisu jednostavne. Sve vas to usmjerava na daljni rad. Ne pretjerujte.

Rak  22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion  23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe  19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Možete očekivati mirne ljubavne dane. Ako je prije zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i sami od sebe počet ćete se povjeravati jedno drugome. Neće biti mnogo vremena za argumentiranje i analiziranje. Pada imunitet.

Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem.Nastavit ćete tihu diplomatsku suradnju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah.

Trenutačno vam je sasvim dobro, a vaša mala nesigurnost samo je plod vaše mašte. Shvatite da ne postoji garancija za ništa na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje. Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija. Idite u prirodu.


DuList IN 61

• 20. SRPNJA 2016.

DuTV program SRIJEDA 20. 7.2016.

PETAK 22. 7.2016.

16:00 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm) 16:35 OBZORI 17:00 HRANA I VINO 17:20 SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm) 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PUTOMANIA: NIZOZEMSKA;

16:00 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

PORTUGAL 19:50 KURIOZITATI: NOVE EPIZODE 20:05 PRIVREDNI HR 20:25 TRAGOM STARINE: ŽUPA SV. 20:45 21:05 21:30 21:50 23:20 23:25 23:40

MIHAJLA VIJESTI RADIO KOJI SE GLEDA TV MEDICINA: ANTONIETTE KAIĆ RAK FILMSKA VEČER: CARLITINA TAJNA FLASH VIJESTI SPOT RUBRIKA TV PANORAMA: STRADUN

ČETVRTAK 21. 7.2016. 16:00 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm) 16:35 NOVI MILENIJ 17:05 HRANA I VINO 17:20 BAŠTINA: STJEPAN GRADIĆ – 17:40 18:00 18:15 19:05

OTAC DOMOVINE DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG VIJESTI TRI KRALJEVSTVA NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

(Simsala Grimm) 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 RAZLIČITI ALI JEDNAKI:

20:00 20:45 21:05 21:20 21:40 23:25 23:40 23:45 00:05

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U MEDIJIMA JEDAN NA JEDAN VIJESTI KURIOZITATI: NOVE EPIZODE TV MEDICINA: JOAO BREDA FILMSKA VEČER: BITKA ZA STAN DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG FLASH VIJESTI REVELIN TV TV PANORAMA: STRADUN

16:35 17:05 17:30 18:00 18:15 19:05 19:30 19:35 20:15 20:45 21:05 21:30 21:40 23:20 23:25 23:40

(Simsala Grimm) EUROPA U FOKUSU HRANA I VINO NOVE PRIČE VIJESTI JEDAN NA JEDAN PUTOMANIA: KINA; NIZOZEMSKA; MAROKO FLASH VIJESTI VETERINARSKA ORDINACIJA EMERSHOW: IGRE NA IGRAMA VIJESTI NOVE PRIČE REVELIN TV FILMSKA VEČER: CRNA UDOVICA FLASH VIJESTI SPOT RUBRIKA TV PANORAMA: STRADUN

19:00 NOVI MILENIJ 20:10 LJETNA POZORNICA 21:30 CIKLUS: HRVATSKI KRATKI

FILMOVI 21:55 BUMBETA: FINDING NEMO TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

JAMES 22:20 FILMSKA VEČER: BIJEG PREKO

GRANICE 23:50 IZDVOJENI DOGAĐAJI

SETEMANE 00:10 TV PANORAMA: STRADUN

PONEDJELJAK 25. 7.2016. 15:50 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 15:55 GRADSKA VIJEĆNICA:

REPORTERI UŽIVO 16:00 GRADSKO VIJEĆE: PRIJENOS

UŽIVO 18:00 VIJESTI 18:15 GRADSKO VIJEĆE: PRIJENOS

UŽIVO 22:00 GRADSKA VIJEĆNICA:

REPORTERI UŽIVO

SUBOTA 23. 7.2016. 15:40 FLASH VIJESTI 15:45 KLASICI NA DUTV-u: NA 18:00 18:05 19:25 20:00

ZAPADU NIŠTA NOVO FLASH VIJESTI REPRIZA LJETNE POZORNICE SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN DUBROVAČKI TJEDNIK pregled

tjednih zbivanja 20:35 RADIO KOJI SE GLEDA 21:00 TRAGOM STARINE:

21:20 21:50 23:45 23:50 00:20

FRANJEVAČKI SAMOSTAN U ROŽATU GRAD GRAĐANIMA – GRAĐANI GRADU FILMSKA VEČER: CHICAGO FLASH VIJESTI NOVI MILENIJ TV PANORAMA: STRADUN

22:10 VIJESTI 22:30 GRAĐANI O GRADU: PAOLA

DRAŽIĆ ZEKIĆ BAŠTINA je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

22:45 BUMBETA: FINDING NEMO

JAMES 23:10 CIKLUS: HRVATSKI KRATKI 23:30 24:00 24:05 24:10

FILMOVI EUROPA U FOKUSU FLASH VIJESTI SPOT RUBRIKA TV PANORAMA: STRADUN

UTORAK 26. 7.2016. 15:50 FLASH VIJESTI sažetak dnevnih događaja 15:55 GRADSKA VIJEĆNICA:

REPORTERI UŽIVO 16:00 GRADSKO VIJEĆE: PRIJENOS

UŽIVO

NEDJELJA 24. 7.2016.

18:00 VIJESTI 18:15 GRADSKO VIJEĆE: PRIJENOS

16:00 RAZLIČITI ALI JEDNAKI:

20:50 GRADSKA VIJEĆNICA:

16:20 16:30 17:05 17:40 18:00 19:00 19:20

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U SPORTU KURIOZITATI: NOVE EPIZODE (3/25) VETERINARSKA ORDINACIJA DUBROVAČKI TJEDNIK GOVORIMO DUBROVAČKI HRANA I VINO DOM NA KVADRAT BAŠTINA: MARIN DRŽIĆ – NJARNJAS GRAD

UŽIVO REPORTERI UŽIVO LICA GRADA je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

21:00 VIJESTI 21:20 IZ SRCA EUROPE: Jakovčić,

Butigan i Ropac 21:45 PERUANSKO LJETO: SUSRETI I

RASTANCI 22:25 KLASICI NA DUTV-u: ČOVJEK

KOJI JE PREVIŠE ZNAO 23:45 FLASH VIJESTI 23:50 SPOT RUBRIKA 00:00 TV PANORAMA: STRADUN


62 Oglas

20. SRPNJA 2016. •


• 20. SRPNJA 2016.

Oglas 63


64 Zadnja

20. SRPNJA 2016. •

PRESTIŽNA NAGRADA I REKORDNA POSJEĆENOST

Izvrsne vijesti iz DPDS-a!

POGLED STRAGA 14 Aktualno

Koliko je koštalo Androvo ‘novo ruho’?

U subotu 16. srpnja oboren je dnevni rekord posjećenosti, a brojke kažu – prodano je 9078 karata, što je dokaz toga kako se svake sezone postavi barem jedan rekord Društvu prijatelja dubrovačkih starina dodijelit će se prestižna nagrada ‘Vicko Andrić’. Naime, na sjednici Odbora za dodjelu Nagrade ‘Vicko Andrić’, održane 4. srpnja ove godine u Ministarstvu kulture RH donesena je odluka da se Društvu prijatelja dubrovačkih starine dodijeli visoka strukovna nagrada za doprinos lokalnoj zajednici. Ceremonija svečane dodjele Nagrade ‘Vicko Andrić’ održat će se

DPDS-u se dodjeljuje visoka strukovna nagrada za doprinos lokalnoj zajednici – ‘Vicko Andrić’

idućeg tjedna, 27. rujna, u 13 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu. Osim vrijednog priznanja, nakon dvije godine rekordnih prodaja – i ove godine zidine su srušile rekorde. Naime, u subotu 16. srpnja oboren je dnevni rekord posjećenosti, a brojke kažu – prodano je 9078 karata, što je dokaz toga kako se svake sezone postavi barem jedna rekordna brojka iz Društva prijatelja dubrovačke starine.

20 Aktualno

Leópold Godon već 46 godina ljetuje u Leru 36 Kultura

Studenti i glumci posvetili svoje projekte velikom Držiću

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 27. srpnja

Ana Konjuh: ‘Ispunila sam cilj!’

Čitajte nas na www.dulist.hr!

46 Sport

Dulist #248  

Dubrovački tjednik, 20. srpnja 2016.