Page 1

DUBROVAČKI TJEDNIK #246 Srijeda, 6. srpnja 2016. • Cijena 7 kn

SRI UPOZNAJTE ŽELJKU MILIĆ

ŠARENI LJETNI KARNEVAL

Bit fotografije je zabilježiti jake emocije

PET SUB NED PON UTO

NEKA UĐU

Tko je sve prođirao Cavtatom pod maskama?

 STR. 52

ČET

Što je poručila Mani Gotovac pred Igre

 STR. 56

 STR. 4

PROF. DR. SC. NIKŠA BURUM OD 1. LISTOPADA NA ČELU SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU

Budući rektor najavio temeljite promjene Javnosti je posebno zanimljiva činjenica kako je jedan samozatajni znanstvenik s Odjela za elektrotehniku i računarstvo već u prvom krugu dobio natpolovičan broj glasova Senata  STR. 14

CIJENE APARTMANA U SRCU SEZONE

ISTRAŽILI SMO Može li se noćiti za 6 eura?  STR. 8

OVRHA NAD VIAMOM

Vlahušiću banke sjele na stanove i King Richard's

 STR. 12


2 Oglas

6. SRPNJA 2016. •


Aktualno 3

• 6. SRPNJA 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

OD DRAČE DO NOVOG STANJA SVIJESTI

Andro ljudina Sad je vrijeme da na njegovu ‘scenu’ uleti netko s boljim osjećajem za vrijeme u kojem jesmo, da to netko komercijalizira. Da okrene lovu na tom mjestu. Trud, rad i znoj proliven gore, ma to je samo za luzere

I ovo je tek jedna crtica koja duboko dočarava stvarnost i stanje svijesti Dubrovnika

‘13 godina rada nije bilo uzalud! Ne znam baš za velik broj svojih sugrađana u novijoj povijesti (kapa dole Igor Legaz) koji su imali volje i snage stvoriti ovakvo nešto za javnu uporabu. Tuto kompleto, od prvoga kamena. Jako sam ponosan zbog toga. Prava je šteta što nas nema više jer nam je država zarasla u draču, a mi kao neki prokleti nesposobnjakovići ne znamo što ćemo s njom pa je fino rasprodajemo. Ja to više nisam mogao gledat i radio sam, ne obazirući se. Kad bi svi napravili svoje Orsule, da vidiš majčin sine kako bi sve ruknulo naprijed. Ljudi razumljivo hoće brzu zicer zaradu i teško da će u javno dobro ( javnu zemlju), bez ikakve koncesije na istu, utući svu svoju životnu ušteđevinu, svu svoju energiju, a ‘potrošiti’ mladost, narušiti zdravlje… he he... ludo je fakat. Taj proces se zove

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Hrvoje Curić Petra Žuvela

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Vidak je odustao od Orsule jer su ‘zvijeri namirisale krv’

stvaranje novih, ilitiga dodanih vrijednosti. Onaj tko ih stvara u svakoj civiliziranoj državi je iznimno cijenjen i poštovan ili barem besramno bogat. Da je u slučaju Orsule sve vrhunski zamišljeno i odrađeno pokazuje interes za gotovim proizvodom, patentom, brendom. Oni ga sada žele, treba im... Pa to je divno!!! Najgore što se moglo dogodit je da to što sam godinama stvarao, danas ne treba nikome... Mi smo naravno, jedna civilizirana zemlja’.  Da, citiram ga, ‘skinula’ sam njegov teskt s bloga na stranici Park Orsula. Od riječi do riječi. Andra, ali ne Andra Vlahušića, nego Vidaka. Odustao je od Orsule jer su ‘zvijeri namirisale krv’, a kad je doznao, pretpostavljam iz medija, da će njegovu ‘ostavštinu’ preuzeti netko drugi, uvodno je napisao da ga nemamo zašto žaliti

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

i oplakivati. Andro čovjek, ljudina, entuzijast, a usput i naivac poručio nam je – gledajte to novo doba Orsule ‘s pozitivom’. Utukao je 13 godina u draču, šikaru, makiju, kamen i stvorio nešto čemu se dive tisuće prolaznika, turista ili nas ljudi iz grada koji na Orsulu dođu tek napuniti se mirom i uživati u toj Božjoj ljepoti. Koju je nevjerojatni Andro oplemenio. Sad je vrijeme da na njegovu ‘scenu’ uleti netko s boljim osjećajem za vrijeme u kojem jesmo, da to netko komercijalizira. Da okrene lovu na tom mjestu. Trud, rad i znoj proliven gore, ma to je samo za luzere. I ovo je tek jedna crtica koja duboko dočarava stvarnost i stanje svijesti Dubrovnika. I sve to u režiji Andra. Po tko zna koji put Andra Vlahušića. Adio vam

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 6. 7. 2016. Broj 246 Godina 5.

www.dulist.hr


4

Aktualno

MANI GOTOVAC, POMOĆNICA INTENDANTA ZA DRAMSKI PROGRAM IGARA

Vrijeme da se konačno postavi pitanje: što, kuda i kako dalje s Igrama? Zašto na dnu, u kutu, nikome na putu, zašto na kraju Straduna? Jednostavno, zato jer je to još jedini prostor unutar glavne dubrovačke ulice u kojem nema ni kavane niti pizzerije. Moja želja da Igre vratimo u središte Grada, pa prema tome i u središte Straduna, pokazala se samo kao još jedna utopija Razgovarala Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Jako se radujem što Vinko Brešan, Mate Matišić i cijeli glumački ansambl Kafetarije smišljaju predstavu u novom žanru – u žanru mjuzikla

Pred nama su još jedne, 67. Dubrovačke ljetne igre, i ove godine uz mnoštvo zanimljivih programa i popratnih sadržaja. Ono što ih ističe, na neki način, jest povratak legendarne predstave ‘Kafetarija’, te dolazak nekih novih, iznimnih imena. O Igrama, situaciji u kulturi u Dubrovniku i Hrvatskoj danas, ali i o tome koje su promjene po njoj nužne, piše li novu knjigu, tko ju ‘snebiva’ i na koji način promatra Dubrovnik, za ovaj broj DuLista govori nam Mani Gotovac, pomoćnica intendanta za dramski program Igara. Za početak, objasnila nam je zašto se ‘Kafetarija’, ove godine zamišljena na Stradunu, ‘preselila’ pokraj Sponze... Najviše se priča o Goldonijevoj Kafetariji… Na koji način će se izvesti u ambijentalnom prostoru ispred Sponze? Nije li prostor ispred Sponze još uvijek – Stradun? Kafetarija će se, prema tome, izvesti tamo gdje se i najavljivala. Ali, nemojmo se zavaravati, to je naravno, u dubrovačkom stilu – kompromisno rješenje. Vaše pitanje je, naime, točno: zašto na dnu, u kutu, nikome na putu, zašto na kraju Straduna? Jednostavno, zato jer je to još jedini prostor unutar glavne dubrovačke ulice u kojem nema ni kavane niti pizzerije. Moja

želja da Igre vratimo u središte Grada, pa prema tome i u središte Straduna, pokazala se samo kao još jedna utopija. Bez kojih, po mom mišljenju, i ne može ništa u umjetnosti ni započeti, a kamoli se dogoditi. Onda se srećom pojavio mudar znalac kakav je Marin Gozze. Pokazao je spomenuti prostor, opisao što će se sve tu dodati i istaknuti, i to je bio bljesak, izlaz. Jednostavno, prostor ispred Sponze postat će najljepšom i najizazovnijom kafetarijom u Gradu. Nadajmo se samo kako neće to i ostati! Tamo će osvanuti stolovi, stolnjaci, kikare... Sve u duhu sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Jer to je i bilo vrijeme legendarne predstave sa Izetom i Mišom, u režiji Tomislava Radića. Ali to će istodobno biti i sve, ali sve što će podsjećati na legendarnu predstavu prošlog stoljeća. Vinko Brešan, precizan, inteligentan i nadasve talentiran redatelj, kako na filmu tako i u kazalištu, vrlo dobro zna za sve prateće jauke onih koji hoće vidjeti istu, ali doslovce istu predstavu kakvu su gledali u svojoj mladosti. E, naše mladosti više nema, nema Izeta i Žira, na žalost nisu više među nama, i meni samoj je, reklo bi se, stotinu godina. Zato se naša predstava događa – danas. Igraju glumci koji su danas mladi, rade današnje koreografkinje,

kostimografkinje, glazbenici. Jer – teatar je umjetnost za – danas i ovdje! Ma koliko to bilo teško shvatiti. Kako ne bi došlo do takvih nesporazuma, jako se radujem što Vinko Brešan, Mate Matišić i cijeli glumački ansambl Kafetarije smišljaju predstavu u novom žanru – u žanru mjuzikla. Glumci pjevaju 22 arije, imamo pravi, veliki zbor mladih, imamo band… A pri tome, duboko se poštuje svaka rečenica Goldonijeve Kafetarije u preradbi jedinstvenog gospara, znalca, dr. Frane Čale. Ovogodišnji dramski program je doista atipičan u odnosu na protekle godine. Čeka nas spomenuta Kafetarija, no i Othello, Umišljeni bolesnik, tu su Sofoklo, Vuković – Runjić… A vraćaju se Dundo Maroje, Dubrovačka trilogija. Na koji način je ove godine osmišljen program? U prvi mah reklo bi se ‘kruške i jabuke’, zar ne? A upravo je suprotno. Dubrovačke ljetne igre mene podsjećaju na vrtove smirenih okruženja u kojima se susreće različito raslinje baš kao i različiti izvori umjetnosti. Od starih Grka do suvremenih hrvatskih i hispanoameričkih pisaca. Oni bi trebali stvarati ‘kulturu’ u jednom nekompromitiranom smislu te riječi, ili kako bi rekao Sloterdijk, ‘tko stupi u vrtove ljudskoga, nailazi na goleme slojeve poznatih i nepoznatih, unutarnjih i vanjskih dijelova.’ Te slojeve voljela bih da razumijemo. To nikako ne znači kako nekadašnje slojeve ili tumačenja želim odbacivati, negirati, napadati. Ne, ni pod koju cijenu! Ne želim čak niti da istražujemo u smjeru – novoga. Moja je namjera krajnje jednostavna:


Aktualno 5

• 6. SRPNJA 2016.

Lokrum će preuzeti upravljanje Orsulom i Daksom — Andro Vlahušić GRADONAČELNIK GRADA DUBROVNIKA željela bih samo da svi zajedno pokušamo učiniti razumljivim, reklo bi se danas – transparentnim i iskrenim ono što se iz današnjeg kuta gledanja otvara u klasičnim i suvremenim djelima koja su na repertoaru. To je svojevrsno vježbanje života i umjetnosti. I ništa više, ni manje od toga. Naravno, s autorima koji su oduvijek na repertoaru Igara, kao Sofoklo, Shakespeare, Moliere, Goldoni, Držić, Vojnović. Ali i sa suvremenim hrvatskim piscima i pjesnicima, koje Dubrovnik, pokazalo se posljednjih godina, doslovce želi ugostiti između svojih zidina. Ovog ljeta bit će s nama Mate Matišić, Milana Vuković-Runjić i pjesnik Igor Zidić. Ali ima i jedno stvarno iznenađenje, Gradu nepoznato. Dolazi prvi put iz sna hispanoameričke umjetnosti. Evo redom: gostuje Argentinac, tenor, dirigent, umjetnički fotograf, trenutno najpoznatiji Othello u svijetu, gostuje Jose Cura. U Lazaretima se izvodi Antigona, djelo suvremenih argentinskih dramatičara i redateljice. Ovdje bih iskreno i rado dodala kako mi je žao što nas neće posjetiti i argentinski papa Franjo. Ali time ne završavaju naši snovi oko hispanoameričke umjetnosti prvi put u Dubrovniku. Čut ćemo i Kolumbijca, onog najvećeg, već na Otvaranju, slušat ćemo riječi Gabriela Garcie Marqueza. Jedna, također dugo očekivana predstava, ‘Elementarne čestice’, ove godine se nije našla na programu – koji je razlog tome? Postoji li komad koji će ove godine parirati po dizanju medijske prašine? To ‘dizanje prašine’ bilo je pitanje našeg neznanja dovedenog do samog apsurda. Michel Houellebecq bio je nekoliko mjeseci ranije gostom Angele Merkel, a naši su desni ‘obrazovani’ političari podigli hajku i motiku zbog igranja njegovog kultnog djela – Elementarne čestice. Nije se tu radilo o Česticama, jer o suvremenom legendarnom romanu oni ništa ne znaju. Nije se radilo ni o kakvoj našoj – slobodi, mislim to što smo uopće igrali Čestice. Radilo se o kafetijerima, o konobarima koji su se uključili u ‘stvaranje kulture’. Tako ovog ljeta nema Čestica, ali ima kafetijera koliko vam duša zaželi. A oni će već, vjerujte mi, pronaći neki razlog za novu medijsku hajku. Kao što nisam ni prošlog ljeta, ne mogu ni sada slutiti što će to biti.

Tko Vas u Dubrovniku, kulturnoj, ali i cjelokupnoj hrvatskoj političko ekonomskoj kulturnoj sceni najviše – snebiva? Političke neznalice, kulturni analfabeti koji se međutim uporno petljaju u kulturu. U Dubrovniku to na primjer nisu ni gospodin Vlahušić, niti gospođa Šuica. Oni se time ne bave. Time se bave oni ‘manji’, ‘niži’, oni koji bi preko Igara, preko kulture, željeli postati ‘veći’, ‘viši’, oni kojima Igre, ili kultura uopće u Hrvatskoj, znači samo još jednu odskočnu dasku, politički poen, još malo moći, vlasti, dobitka, ili transparentnije – još malo novca. Posebno me u tom pravcu snebiva rad pojedinaca, naglašavam – pojedinaca, na Dramskoj Akademiji u Zagrebu. O tome sam pisala u nekoliko navrata. Ponekad mi se čini kako svugdje može funkcionirati naša omiljena krilatica ‘ja tebi – ti meni’, osim u umjetnosti. A ona se upravo s tog mjesta širi kao bauk čitavim hrvatskim kazalištem. Kada smo već kod snebivanja, nedavno Vam se putem medija javno obratio gospodin Ivo Banac, poručivši Vam upravo naslov Vaše najnovije knjige. Imate li mu danas što poručiti? Žao mi je što ovog ljeta ne igramo commediu del arte. Inače bih uljudno zamolila uglednog gospodina da se pojavi u ulozi Dotura. Nadmašio bi samoga s e b e. S a m o taj Dotur ne bi neumoljivo težio za mladom i zgodnom ženom, već za političkim probitkom. Našeg je Dotura naime u Sabor dovela gospođa Vesna Pusić, koju je prošlog ljeta

Ponekad mi se čini kako svugdje može funkcionirati naša omiljena krilatica ‘ja tebi – ti meni’ osim u umjetnosti. A ona se upravo s tog mjesta širi kao bauk čitavim hrvatskim kazalištem

uspoređivao sa samim dnom pakla, a kovao je u zvijezde gospodina Karamarka. Nema te vračare koja bi mogla pretpostaviti tko će ovog ljeta biti njegova zvijezda sijalica. Ništa tu mene, vjerujte, ne snebiva. Niti zanima. To je naša svakodnevnica. Uskoro Vam ističe mandat kao pomoćnici intendanta za dramski program Dubrovačkih ljetnih igara. Što, kuda i kako dalje? Imate li neke nove ideje, festivale, planove, knjige? Mandat i ističe i ne ističe. Postoji odluka o četverogodišnjem mandatu koja i jest i nije prošla. To je prvi nesporazum. A drugi glasi: tko je to kod nas dobio mandat na temelju svojih rezultata? Na moju sreću, taj me mandat više doista ne zanima. Vrijeme je za mlađe, nadam se i za – znalce. Kao što je i krajnje vrijeme da se napokon ozbiljno i konačno postavi pitanje: što, kuda i kako dalje s Igrama? O svim apsurdima današnjeg načina rada nitko ne govori. Što mislite zašto? Osobno, posve osobno, naravno da imam još uvijek puno ideja. Kosa mi je prirodno sijeda, ali nikako da osijedi i srce. Tako bi se pučki reklo. Trenutno me progoni ideja o novom festivalu. Vjerujem kako ću ga i pokrenuti. Ali, prije i iznad svega, istodobno pišem prozu. Tek sam na početku. Još ne mogu odlučiti hoće li naslov te nove knjige biti Ćutim te ili Ombla. Kako vidite, okruženje jest dubrovačko. Likovi će biti izmišljeni, ali će se među njima pojavljivati i oni stvarni, neizmišljeni, poznati.


6 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 4. 7. do 10. 7. 2016. Ljekarna ‘Gruž’ od 11. 7. do 17. 7. 2016. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

Zbog HT-a goste moram seliti kod susjede INGRID ŠAUT BEZ INTERNETA GOTOVO MJESEC DANA

Piše/Foto Andrea Falkoni Račić

Još od 2012. godine dolazi do čestih prekida i tad su počeli moji prigovori, da bi sad od nove godine nastao totalni kaos. Petnaest dana je sve u redu, a onda tri dana nemam nijednu uslugu, pa opet 10 dana imam i tako stalno

Naša sugrađanka Ingrid Šaut već četiri godine ima problema s uslugama Hrvatskog telekoma zbog čestih smetnji na svom telefonskom priključku, a zbog kojih ostaje bez telefona, Interneta i MAX TV-a. To joj, posebno u sezoni, predstavlja veliki problem budući da se bavi iznajmljivanjem, a gostima je Internet jedna od važnijih usluga. No, zadnji kvar koji je nastao još 13. lipnja

otklonjen je tek nakon – 19 dana! Naime, gospođa Ingrid živi na Pločama, u ulici Petra Krešimira IV, a njeni problemi s Hrvatskim telekomom, kaže nam, počinju dakle još 2012. godine od kad i po nekoliko puta godišnje ima smetnje na telefonskom priključku, koje nerijetko traju i više od 48 sati. No, sve je, kaže, kulminiralo s početkom 2016. godine.


Aktualno 7

• 6. SRPNJA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe) Izložba ‘Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave’: 9–16, utorkom zatvoreno. Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik

— Još od 2012. godine dolazi do čestih prekida i tad su počeli moji prigovori, da bi sad od nove godine nastao totalni kaos. Petnaest dana je sve u redu, a onda tri dana nemam nijednu uslugu, pa opet 10 dana imam i tako stalno. Zbog toga sam tražila da mi pošalju popis svih smetnji od 2012. godine do danas, međutim njihovi se podatci ne slažu s mojima. Ja znam da je to bilo skoro svaki drugi mjesec, prekidi su prelazili 48 sati, a kako se poslije nove godine sve to intenziviralo počela sam sve bilježiti. Pisala sam kad je smetnja nastala i kad je otklonjena, a ono što su mi poslali za 2016. godinu skroz je krivo napisano. Stoga sam onome tko mi je poslao taj popis poslala ispravak, jer mislim da su gledali skratiti onih 48 sati da ispadne da su oni to na vrijeme riješili – priča nam gospođa Ingrid.

Nakon što je 13. lipnja došlo do prekida, išla sam najprije s prigovorima mailom na Tcom, i kad nije bilo povratnih informacija, žalila sam se HAKOM-u

Nitko se nije javio više od dva tjedna

Zadnji kvar ‘najteži’ je do sad budući da je trajao nevjerojatnih 19 dana, a najgore od svega je što su joj iz Službe za korisnike svakog dana govorili kako će joj se javiti tehničar. Međutim, 17 dana nitko se nije javljao niti je prilazio sve do prošlog četvrtka, 30. lipnja kada su je posjetili tehničari, upravo u trenutku dok je i DuList bio s njom na razgovoru! No, kvar je otklonjen, govori nam gospođa Ingrid, tek u subotu 2. srpnja. — Svakog dana su mi govorili da će mi se javiti tehničar, ali nitko se nije javljao. Imam uredno plaćene sve račune. Nitko se ne javlja, do nikoga ne mogu doći, a iz Službe za korisnike su mi, kad su vidjeli da zovem svaki dan, rekli kako nemam što njih zvati jer oni su tu samo da zabilježe kvar i da nisu u mogućnosti doći do tehničara na terenu. Pisala sam već tri, četiri prigovora, bila u T-centru, a poslala sam prigovor i Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) – priča nam Ingrid Šaut. Prisjetila se kako ju je prošle godine nazvala jedna agentica iz službe za korisnike, koja joj je, priča nam, rekla, da će joj ukinuti telefonsku liniju ako nastavi pisati prigovore. — Nisam mogla vjerovati što čujem. Pitala sam je da ponovi to što je rekla na što mi je odgovorila: Pa stalno pišete prigovore, mi vam ne možemo dati tehničku podršku i morat ćemo vam dignuti liniju. Rekla sam joj neka mi je isključe pa se vidimo na sudu. Ja sam to platila i liniju moram imati. Nekad sam bila dvojnik, prije 20 godina kad sam

u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18

svaki dan

liniju i platila, ali prošla su ta vremena dvojnika. Svima funkcionira, samo meni ne. Međutim, vidim da i susjeda ima čestih problema i nisam jedina na Pločama koja se susreće s ovim. Meni je problem zbog gostiju, jer gosti čim uđu u apartman pitaju za Internet. U njemu ne treba biti ni postelja, ali Internet im je nužan jer sve rade preko Interneta, kupuju karte, čekiraju se na avione... Kad se dogodio ovaj zadnji kvar, 13. lipnja, prvih nekoliko dana goste sam prebacivala kod susjeda – priča nam ogorčena gospođa Šaut. — Nakon što je 13. lipnja došlo do prekida, išla sam najprije s prigovorima mailom na T-com, i kad nije bilo povratnih informacija, žalila sam se HAKOM-u. Međutim, oni su mi rekli da moram prvo uložiti pisani prigovor operateru, a zatim i pritužbu Povjerenstvu za pritužbe potrošača pri operateru. Ako ne budem zadovoljna odgovorima, tada HAKOM-u mogu podnijeti zahtjev za rješavanje spora uz dostavu cijele dokumentacije – govori dalje gospođa Ingrid, dodavši kako je na kraju i uputila pisani prigovor Hrvatskom telekomu, te čeka odgovor koji mora stići u roku od 15 dana. Napomenula je i kako joj je HAKOM rekao da je Hrvatski telekom proglašen operatorom univerzalnih usluga, što podrazumijeva da mora svim fizičkim i pravnim osobama na cijelom području Republike Hrvatske osigurati pristup Internetu uz brzinu prijenosa podataka od minimalno 1 Mbit/s. No, čita nam HAKOM-ov odgovor, dalje piše kako izgradnju mreže i ponudu usluga operatori mogu pružiti isključivo u skladu s poslovnim odlukama, odnosno ne postoji zakonska osnova da se operatorima naloži ulaganje u infrastrukturu i proširenje usluga.

sam mu rekla neka mi da neki drugi broj na kojeg mogu nekoga dobiti, nije problem, ili neka mi da broj direktora, menadžera, bilo koga kome se mogu obratiti – priča nam Ingrid Šaut, a zadnji poziv Službi za korisnike prije našeg posjeta, još ju je više šokirao. — Jučer sam zvala opet i čovjek mi je rekao da ja nemam pravo na telefonsku liniju jer sam, kad sam uzimala telefon, to platila Hrvatskoj pošti. Na to sam ga pitala je li Hrvatski telekom preuzeo sve linije od Hrvatske pošte, a ako je preuzeo linije onda je preuzeo i obveze održavanja infratsrukture. Rekao mi je da nije to baš tako kako ja mislim i da Hrvatski telekom može ukinuti liniju koju sam ja platila kako god hoće. I ponovio mi je kako sam liniju platila Hrvatskoj pošti. Kad je vidio da ne može izaći na kraj sa mnom rekao je da će me prebaciti na službu koja radi s linijama. Javila mi se žena kojoj nije bilo jasno zašto me je prebacio na nju kad ona radi na računima – nastavlja nam priču ova stanovnica Ploča, koja je rekla kako usprkos tome što joj je kvar konačno otklonjen nakon 19 dana ne vjeruje kako se situacija neće ponoviti. Iz Hrvatskog telekoma ističu kako je do prekida pružanja usluga za gospođu Ingrid došlo zbog kvara na podzemnom telekomunikacijskom kabelu 13. lipnja. — Naši djelatnici odmah su započeli s aktivnostima kako bi se u najkraćem mogućem roku omogućilo njihovo ponovno korištenje. Zbog kompleksnosti radova na sanaciji usluge su korisnici postale dostupne 30. lipnja. Naši su djelatnici u međuvremenu kontaktirali korisnicu s isprikom radi nastale situacije te su je informirali o tome kako će račun biti korigiran zbog nemogućnosti korištenja usluga. Ovim putem se još jednom iskreno ispričavamo korisnici radi nastalih neugodnosti – naveli su iz Hrvatskog telekoma. Na naš upit planira li se problem na Pločama trajno riješiti s obzirom na, kako nam tvrde naših sugrađani, čestih problema s telekomunikacijskim uslugama u ovom dijelu grada, iz HT-a odgovaraju: — HT tijekom ove godine planira izvršiti nadogradnju telekomunikacijske mreže na lokaciji Zlatni Potok čime će se povećati kapaciteti i omogućiti veće brzine interneta, kao i sama kvaliteta usluga za korisnike na ovom području, uključujući i korisnike iz Ulice Petra Krešimira IV.

Zovem ih svaki dan

19

dana trajao je zadnji kvar

Na naš upit što su joj svih ovih dana, počevši od prijave kvara 13. lipnja, odgovarali iz Službe za korisnike, govori nam kako su joj nakon prijave kvara rekli kako imaju rok od 48 sati za otkloniti kvar. No, prošlo je daleko više od tih 48 sati. — Svaki dan sam zvala Službu za korisnike i svaki dan su mi govorili: Tehničar će vas nazvati. Nitko nije zvao. Predzadnji put mi je agent rekao da nemam što njih zvati: Gospođo vidim da zovete svaki dan, ali nemate što mene zvati, rekao mi je na što sam ga pitala koga ću zvati. Vodovod? Ja imam samo taj broj za obratiti se, pa

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016. Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.


8 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

ISTRAŽILI SMO PADAJU LI U SEZONI CIJENE SMJEŠTAJA

Apartman za šest eura? Toga u Dubrovniku nikad nije bilo! Pa gdje to ima da za šest eura dobijete Internet, klimu, parking, hlad, more na nekoliko metara...

Odgovori koje smo dobili su raznoliki, što pripisujemo prvenstveno lokaciji na kojoj se nalaze, potom i prvotnoj cijeni koju nude, a dali su nam ih mahom iznajmljivači ocijenjeni na AirBnb i Booking.comu visokim ocjenama i velikim brojem pozitivnih kritika Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Sezona u Hrvatskoj je u punom jeku, a ‘bukirati’ apartman u Dubrovniku u lipnju, srpnju i kolovozu ravno je dobitku na lutriji. Naravno, ukoliko želite ljetovati u Dubrovniku, gradu kojem se smještajni kapaciteti šire iz dana u dan. Ponuda je široka – sobe, apartmani, dvokrevetne, jednokrevetne, ležajevi...

Internetski servisi davno su zamijenili ‘baku Katu’ s natpisom SobeZimmer-Camare-Rooms, te se time modernizirao i sustav prodaje kapaciteta, promidžba i marketing onoga što iznajmljivači nude. A što je s cijenama? Što je veća ponuda, to je veća potražnja i obratno, a u cijeloj toj situaciji, pojavljuje se (oštra) borba za tržište. Padaju

li cijene smještaja? Tim tragom, a i tragom mnogobrojnih napisa o tome kako zbog polupraznih apartmana na moru mnogi vlasnici privatnog smještaja u očaju cijene ‘srozavaju’ samo kako bi popunili svoje sobe i apartmane, okrenuli smo brojeve nekoliko iznajmljivača. Odgovori koje smo dobili su raznoliki, što


Aktualno 9

• 6. SRPNJA 2016.

pripisujemo prvenstveno lokaciji na kojoj se nalaze, potom i prvotnoj cijeni koju nude, a dali su nam ih mahom iznajmljivači ocijenjeni na AirBnb i Booking.comu visokim ocjenama i velikim brojem pozitivnih kritika. Krećemo s najdaljeg juga Hrvatske. U Moluntu ima mnoštvo zanimljivih sobica i apartmana za odmor, a neki od vlasnika koji su pristali sudjelovati u našoj mini anketi složni su – zašto bi spuštali cijene? ‘Ionako su niske’, kaže nam jedan od iznajmljivača, dok se drugi iznajmljivač u potpunosti slaže s ‘kolegom’. — Nije istina da se u našoj županiji, bar ne kod nas, spuštaju cijene. Uostalom, zašto i bi? Te priče da se apartman na moru može naći za šest do deset eura su sulude. Pa gdje to ima da za šest eura dobijete Internet, klimu, parking, hlad, more na nekoliko metara... Pa po kojoj bismo onda cijeni trebali iznajmljivati? – pita se iznajmljivač, dodavši nam kako će cijene ‘doći na cijenu hrane u menzi u Zračnoj luci.’

Ipak, cijena ovisi...

S druge strane, u Zatonu, iznajmljivači nam govore kako cijena spuštanja – ima. Posebno se to odnosi na one koji nemaju ‘toliko atraktivan smještaj’, primjerice koji nije prvi red do mora. — Istina vam je i jedno i drugo, i spuštanje i ne-spuštanje cijena. Jednostavno, to vam ovisi o poziciji, ako je loša nema zadržavanja cijena, ako je dobra, onda nema bojazni za sezonu – kaže nam iznajmljivač iz Zatona. — Previše je apartmana i soba i to je istina. Onda gosti rezerviraju, naravno, uz more, s boljim pogledom, boljim smještajem... Ostali su u tom slučaju prisiljeni, budući da se nalaze sa strane, spusti cijenu – kaže, dodavši kako se

Budite sigurni, nitko vam ne spušta ispod svoje cijene. To vam je kao u butizi, pred sniženje se duplo podigne cijena, pa kad dođe sniženje, para vam se da je odličan popust, a zapravo je realna cijena

‘svatko bori na svoj način’. — Mi smo zadržali cijenu, a što se tiče rezervacija, iste su kao lani. Nije neka navala, ali nije ni katastrofa, a ne daj Bože kritično. Ovo što se piše da se smještaj spušta po nekim nebuloznim cijenama nije u Dubrovniku ni blizu. Ma kakvi! To vam nije bilo nikad, čak ni u onim poratnim godinama. Gledajte, možda negdje u prvom ili drugom mjesecu, ili pak u nekom malo ‘zabijenom’ mjestu. Ali Dubrovnik – to ne. Najniža cijena za koju sam čula jest 10 eura, ako je i to istina i to ne u gradu! Naše područje, jednostavno, dobro stoji u odnosu na Hrvatsku – kaže nam jedna gospođa iz Dubrovnika koja iznajmljuje na atraktivnoj lokaciji. Njezina ‘kolegica’, kaže pak kako ima toga i to zbog jednog razloga. — Ljudi vam prije sezone ‘opale’ drastičnu cijenu. Isa se sigurno 100 posto, a onda se u sezoni, kad se ne napuni po toj cijeni, spušta, pa dobijete dojam da imate popust od 50 posto, a u biti to je normalna cijena. Budite sigurni, nitko vam ne spušta ispod svoje cijene. To vam je kao u butizi, pred sniženje se duplo podigne cijena, pa kad dođe sniženje, para vam se da je odličan popust, a zapravo je realna cijena – ističe jedna gospođa, odgovarajući nam na pitanje o ‘plesanju’ cijena u sezoni. Mi smo svim našim sugovornicima poželjeli uspješnu sezonu, a prisjetili smo se i brojke privatnog smještaja u 2016. godini prijavljenog pri TZ Grada Dubrovnika. U četvrtom mjesecu ove godine prijavljeno je 3366 apartmana, ‘domaćinstava’ ima 2722, soba 1486, dok je na kraju travnja u Dubrovniku bilo 15710 postelja. U svakom slučaju, praznih apartmana ne nedostaje, a ni smještajnih kapaciteta za ljubitelje i posjetitelje Dubrovnika i okolice...

PRVIH ŠEST MJESECI

Odličan turistički promet

Dubrovnik konstantno bilježi odličan turistički promet, a može se pohvaliti i porastom turističkog prometa u prvih šest mjeseci, te i u mjesecu lipnju, kad je u Dubrovniku boravilo 133 467 turista! To je 2 posto više posjetitelja nego u lipnju 2015. godine, a realizirano je 467 828 noćenja ili 1 posto više nego u lipnju 2015.. Najbrojniji su gosti bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Finske, Švedske, Australije, Španjolske, Hrvatske, te Irske. Prema dostupnim podacima iz sustava eVisitor, u koji nije uključena nautika, Dubrovnik je u prvih šest mjeseci 2016. godine ostvario rekordne turističke rezultate u svim vrstama smještaja. Od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine u Dubrovniku je ostvareno 364 887 dolazaka, što čini ukupno 6 posto više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine. Tijekom prvih šest mjeseci 2016. godine ostvareno je 1.156.943 noćenja, što čini porast od 5 posto u odnosu na 2015. godinu. Top listu država iz kojih su dolazili dubrovački turisti u prvih šest mjeseci 2016. godine čine Ujedinjena Kraljevina, SAD, Njemačka, Francuska, Hrvatska, Finska, Španjolska, Švedska, Koreja, te Irska.


10 Aktualno

6. SRPNJA 2016. • PRIHODI OD TURIZMA 16 POSTO VEĆI Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prva tri mjeseca 2016. godine prihodi od turizma iznosili su 390,8 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine (336,3 milijuna) predstavlja rast od 16,2 posto.

Kratke IZ HRVATSKE

DUBROVAČKA ŽIČARA I DALJE BEZ KONCESIJE

Rusković: Ministarstvo nam ne može ukinuti godišnje odobrenje Dubrovačka žičara od svečanog otvorenja 2010. godine vozi putnike u ‘koncesijskom vakuumu’. Zakon je propisao da Excelsa nekretnine moraju podnijeti zahtjev za koncesiju, no nije predvidio što se događa ako to ne naprave

Dogovor o koncesijskim uvjetima je bio postignut još početkom srpnja 2015. godine međutim Grad je kasnije odstupio od tog dogovora time što je promijenio rok na koji se izdaje koncesija Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Saga oko dubrovačke žičare se nastavlja. Nakon što je još u drugoj polovici prošle godine gradonačelnik Andro Vlahušić slavodobitno najavio kako je postignut dogovor te kako će

Lukšić grupacija, odnosno Excelsa nekretnine plaćati 15 posto od svake prodane karte na ime koncesije, od toga do danas nije uplaćeno niti jedne lipe. Situacija je ponovno zakuhana u

ponedjeljak kada je prvi čovjek Grada tražio od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture da ne odobri žičari godišnje odobrenje za rad (koje ističe 8. srpnja), ovaj nesretni ringišpil ponovno je vraćen na početak. Prvi čovjek Excelsa nekretnina, Anto Rusković, Vlahušićevo pismo ministru dočekao je, očekivano s neodobravanjem. — Obzirom na činjenicu da su Excelsa nekretnine u kolovozu 2015. godine podnijele Gradu Dubrovniku zahtjev za izdavanje koncesije obveza je Grada da o tome zahtjevu, u zakonom propisanoj proceduri, odluči. Grad još uvijek vodi postupak izdavanja koncesije našem Društvu tako da nama nije shvatljivo koju korist bi Grad ostvario time što se Excelsa nekretninama ne bi izdalo godišnje odobrenje za rad žičare. Pa nisu Excelsa nekretnine ili Ministarstvo prometa krivi što Grad do danas nije dovršio postupak izdavanja koncesije – mišljenja je Rusković koji je cijelu tematiku pristao prokomentirati putem e-maila. Prisjetio se događanja još od prije godinu dana kada je postignut dogovor oko plaćanja koncesije, a napominje i kako je Excelsa trenutno u čekanju ‘zakonite odluke Gradskog vijeća’. — Dogovor o koncesijskim uvjetima je bio postignut još početkom srpnja 2015. godine međutim Grad je kasnije odstupio od tog dogovora time što je rok na koji se izdaje koncesija, koji je bio dogovoren na 50 godina, promijenio tako da rok glasi ‘najdulje do 50 godina’. Ovako nedefiniran rok je nezakonit i na to je upozorilo i Ministarstvo


Aktualno 11

• 6. SRPNJA 2016. PARLAMENTARNI IZBORI 11. RUJNA Predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, odredila je datum izbora – održat će se 11. rujna, a svoju odluku potkrijepila je argumentom o početku škole. Podsjetimo, Sabor se raspušta 15. srpnja,

što znači da izbori ne mogu biti u srpnju ili kolovozu, a predsjednica u roku od 2 mjeseca mora raspisati nove izbore te se tako poklapa datum 11. rujna

Znate li možda neku drugu uslugu u Dubrovniku za koju domaći ljudi imaju popust od 91 posto – Anto Rusković

financija. Jer, formulacija ‘najdulje do 50 godina’ može značiti da će koncesija trajati neodređeno vrijeme od jedan mjesec do 49 godina i 11 mjeseci, a zakonom je propisano da rok trajanja koncesije mora biti točno određen. Tako Grad treba ponovno odlučivati o roku trajanja koncesije i donijeti novu, zakonitu odluku – kaže Rusković.

Ministarstvo nam ne može ništa

Vlahušićevo pismo od ponedjeljka Ruskovića nije pretjerano zabrinulo. Vlahušićev zahtjev će pasti, ako ne na gluhe, onda na nemoćne uši. — Ministarstvo ne može udovoljiti zahtjevu gradonačelnika. Takvo što uopće nije moguće. Izdavanje godišnjeg odobrenja za rad ovisi isključivo o našem izvršavanju godišnjeg programa održavanja žičare te pozitivnom nalazu sigurnosno tehničkog pregleda žičare. Budući da Excelsa nekretnine od samog početka potpuno izvršavaju program održavanja žičare te da su nalazi godišnjih sigurnosno tehničkih pregleda postrojenja žičare uvijek bili besprijekorni to izdavanje godišnjih odobrenja za rad nikad nije dolazilo u pitanje – kaže prvi čovjek Excelse te priznaje kako im je Grad Dubrovnik dostavio prijedlog ugovora prije dva mjeseca. Ustvrdio je kako je takav prijedlog vraćen s komentarima i dopunama i trenutno su u procesu čekanja očitovanja Grada.

‘Obveze iz ugovora’

Ono što će nakon cijele ove epopeje ostati kao vječno pitanje je – što je s novcem iz 2015. godine? Naime, činjenica je da zbog razno raznih rupa u zakonu Excelsa žičarom upravlja već pet godina bez koncesije. Nakon postizanja prvog suvislog dogovora (u 2015.

godini), Vlahušić je na sva zvona govorio kako će to Društvo platiti koncesiju i za tu godinu, bez obzira sklopi li se ugovor tada, ili u 2016. godini. Ipak, konkretan odgovor o tome koji će iznos i kada biti uplaćen u gradski proračun, Excelsa ne daje. — Kada se ugovor o koncesiji sklopi, Excelsa nekretnine će izvršavati sve svoje obveze proizlazeće iz istog, jednako kao što to radimo i u odnosu na bilo koji drugi ugovor – odgovara diplomatski Rusković te na naš upit dodaje kako je od tada do danas na ovu tematiku održano ukupno šest sastanaka.

Najniži rok

Iz Excelse su u nekoliko navrata ponavljali kako neće nikada pristati na iznos koncesije od 24 posto koliko je svojedobno tražio Vlahušić, a srednjih 15 posto bio je produkt jednog sastanka u resoru tadašnjeg ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića. Rusković danas ističe kako je i tih 15 posto među najvećim koncesijama u Europi, a jasno naznačava kako je rok od 50 godina jedini na koji Excelsa može pristati. — Rok trajanja koncesije nužno je povezan s visinom koncesijske naknade, naime dulji rok trajanja koncesije gospodarski omogućava plaćanje veće koncesijske naknade. Stoga se pitanje trajanja koncesije ne može promatrati izolirano od visine koncesijske naknade. Koncesijska naknada od 15 posto prihoda na koju smo pristali je vrlo visoka, nekoliko puta veća od svih drugih koncesijskih naknada na području Grada i vjerojatno među najvećima u usporedivim slučajevima u Europi, a tako visoku koncesijsku naknadu smo mogli prihvatiti

Prošle godine smo Općoj bolnici Dubrovnik donirali 350 tisuća kuna

upravo stoga što je bilo predloženo da koncesija traje 50 godina – kaže on te kao neozbiljne odbacuje Vlahušićeve najave o eventualnoj kupnji žičare. — Obzirom da od Grada nikad nismo dobili niti ponudu niti bar pismo namjere za kupnju naše žičare takve najave očito nisu bile ozbiljne. Što se tiče druge žičare, koju bi gradio Grad ili netko treći, to je uvijek moguće ukoliko Grad bude tako htio – kaže on.

Ne živimo od lokalne zajednice

Rusković je ostao iznenađen našim upitom za komentar izjava da Excelsa i Lukšić grupacija ‘ne žele ulagati u lokalnu zajednicu od koje žive’. — Ja ne razumijem ovo pitanje. Ne znam o kakvom ‘ulaganju u lokalnu zajednicu’ govorite. Istovremeno ne mogu se složiti s vašim navodom da mi živimo od lokalne zajednice. Mi živimo, kao i većina dubrovačkih poduzeća, a i građana, od turista. No ako ste mislili na doprinos životu lokalne zajednice onda vam mogu reći da Excelsa nekretnine lokalnoj zajednici doprinose na mnogo različitih načina. Od prvenstveno plaćanja poreza pa do davanja donacija te pomaganja kulturnih, društvenih i sportskih događaja, što činimo redovito, ali ne radimo od toga priče za medije, jer smatramo korporativnu društvenu odgovornost sastavnim dijelom toga što jesmo. Za primjer ću spomenuti samo prošlogodišnju donaciju Općoj bolnici Dubrovnik u iznosu od 350 tisuća kuna. Također, kao važan doprinos životu zajednice smatramo i iznimno nisku cijenu žičare za lokalne stanovnike. Tako karta za dvosmjernu vožnju za odraslu osobu koja je stanovnik Dubrovnika košta 20 kuna tijekom cijele godine, a odrasla osoba u toj cijeni sa sobom može povesti i dvoje djece do 12 godina starosti. Samo za ilustraciju, komercijalna cijena za ovaj paket koju plaćaju svi drugi koji nisu lokalni stanovnici košta 220 kuna, dakle domaćim ljudima dajemo popust od 91 posto. Znate li možda neku drugu uslugu u Dubrovniku za koju domaći ljudi imaju toliki popust? – zaključuje u svom odgovoru Anto Rusković. Inače, prema tvrdnjama gradske uprave dubrovačka žičara je prošle godine prevezla 472 tisuće putnika ostvarivši promet u iznosu od 40 milijuna kuna. Godišnji prihod proračuna Grada Dubrovnika od koncesijske naknade procijenjen je na oko 5,5 milijuna kuna.


12 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

OVRHA NAD VIAM-OM

Vlahušiću banke sjele na nekretnine, na bubnju stanovi i King Richard’s Pub Kupac tog prostora je tvrtka Prosum d.o.o., inače registrirana na istoj adresi kao i hostel, koji je podsjetimo sada na dražbi zbog ovrhe banke

Nitko nije uplatio potrebnih 20 posto utvrđene vrijednosti nekretnine pa će ta zgrada na sljedećoj dražbi vjerojatno ići po 30-ak posto nižoj početnoj cijeni Piše/Foto Nikša Miletić

Prva usmena javna dražba nekretnina u vlasništvu građevinske tvrtke VIAM u vlasništvu Mladena Vlahušića, brata dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića, prošla je neuspješno. Naime, u zadanom roku nitko nije položio potreban iznos novca s kojim bi stekao pravo sudjelovanja u javnoj dražbi, pa je tako ročište prošli

tjedan odgođeno, a novi termin se tek ima zakazati.

Izvan okvira stečaja

Pred sudskom savjetnicom Anom Poljanić na javnoj dražbi prošlog tjedna našao se tako bivši ‘King Richard’s Pub’, odnosno zgrada od 439 kvadrata u Hladnici u kojoj je danas smješten

hostel Cocoon, također u vlasništvu obitelji Vlahušić, kao i zemljište od 285 kvadrata oko zgrade, sve na adresi Josipa Kosora 40. Kako stoji u rješenju Općinskog suda, utvrđena vrijednost nekretnine na prošlotjednoj dražbi bila je 14 789 000 kuna, a uvjet je bio da se prodaja ne može napraviti ispod 2/3 utvrđene vrijednost, odnosno ne


Aktualno 13

• 6. SRPNJA 2016.

manje od 9 859 000 kuna. No, kako je rečeno, nitko nije uplatio potrebnih 20 posto utvrđene vrijednosti nekretnine pa će ta zgrada na sljedećoj dražbi vjerojatno ići po 30-ak posto nižoj početnoj cijeni i najnižoj vrijednosti od otprilike 7 milijuna kuna. Treba napomenuti kako je FINA nad VIAM-om krajem travnja zatražila otvaranje stečaja, no ova prva dražba održala se izvan tih okvira, odnosno po ranijem zahtjevu. Također, ta prva usmena dražba nije bila i prva zakazana. Naime, prvi pokušaj je odgođen jer je Mladen Vlahušić postigao kratkotrajni dogovor s OTP bankom, no ta ‘monetarna ljubav’ nije dugo trajala. Vlahušić toj banci duguje po nekoliko osnova, a najveći pojedinačni kredit je 14,5 milijuna kuna. Nije poznato koliko je od tog iznosa zasada otplaćeno, odnosno koliko je ukupno dugovanje na ime svih kredita s kamatama, ali vrijedi napomenuti kako je u financijskom izvješću za prošlu godinu (koje je dostupno na sudu), Mladen Vlahušić na ime kratkoročnih obveza koje su veće od 17 milijuna kuna, 9.4 milijuna kuna odredio za banke i ostale financijske institucije, a dugovanje za porez bilo je više od 1,95 milijuna kuna. Na koncu prošle godine, ova građevinska tvrtka radila je s 1 458 kuna dobiti (tisuću četristopedesetosam).

Kupljen prostor, na prodaju stanovi

Ono što je zanimljivo napomenuti je kako je VIAM u svom vlasništvu imao do nedavno još nekretnina na tom predjelu Hladnice. Pokretanju ove ovrhe, prije nekoliko mjeseci prethodilo je licitiranje i za prostor u kojoj se nalazi jedna trgovina kućnom tehnikom, preko puta zgrade King Richardsa, a koji je na kraju prodan za vrtoglavih tri milijuna kuna. Prema informacijama s kojima raspolaže DuList, kupac tog prostora je tvrtka Prosum d.o.o., inače registrirana na istoj adresi kao i hostel, koji je podsjetimo sada na dražbi. Vjerojatno nikome ne dolazi kao šok što je osoba ovlaštena za zastupanje Prosuma upravo – Milka Vlahušić. Osim bivšeg ‘King Richard’sa’ na dražbi će se uskoro naći i dva stana u vlasništvu Mladena Vlahušića. Stanovi se trenutno procjenjuju, a riječ je o njegovom osobnom vlasništvu. Oba stana nalaze se u istoj nekretnini. Prvi, manji je stan od 43 kvadrata na prvom katu, dok drugi veći, broji 53 kvadrata i nalazi se na drugom katu nekretnine.

Nema stečaja?

Prema informacijama s kojima raspolaže DuList, nad VIAM-om će ovih dana

biti obustavljen i stečaj koji je FINA zatražila krajem travnja. Zbog nepodmirenja svojih dugovanja prema vjerovnicima u iznosu od 459 tisuća kuna u kontinuitetu od 120 dana, FINA je od Trgovačkog suda 27. travnja zatražila otvaranje postupka. Ipak, čini se kako se na radost njegovih 11 zaposlenih situacija ponešto promijenila. Naime, Mladen Vlahušić je navodno platio dio ‘manjih’ vjerovnika, čime je zatvorio svoje relativno malo dugovanje zbog kojeg će se najvjerojatnije izgasiti stečajni postupak. Dugovanje te tvrtke je ipak puno veće od spomenutih 459 tisuća kuna, ali prema Zakonu o predstečajnoj nagodbi vjerovnici su tada, pojednostavljeno rečeno, imali pravo birati hoće li teretiti račun tvrtke ili će pak, barem u slučaju banaka zadržati pravo na hipoteke. Banke u pravilu biraju tu drugu, sigurniju opciju, a tako je bilo i u ovom slučaju, zbog čega se dug VIAM-a na papiru osjetno smanjio, no i dalje visi kao financijski mač nad tim trgovačkim društvom.

Osim bivšeg ‘King Richard’sa’ na dražbi će se uskoro naći i dva stana u vlasništvu Mladena Vlahušića

Od trgovine do građevine

Država mu oprostila

Obiteljska tvrtka VIAM došla je pod povećalo javnosti u prvom redu zbog dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića. Njemu naime nije bilo sporno to što je VIAM dobivao poslove kao podizvođač na nekoliko gradskih gradilišta po Dubrovniku, a najveće i najpoznatije od njih je ono na Ilijinoj glavici gdje je posao težak 40-ak milijuna dobio svojedobno PZC Split. A potom i VIAM. Mladen Vlahušić je još u prosincu 2012. godine zatražio postupak predstečajne nagodbe, a vrlo brzo se podigla značajna prašina kada je postalo poznato da mu je bivši ministar

financija Slavko Linić predstečajnom nagodbom od 18. prosinca 2013. godine, kada je doneseno rješenje, oprostio čak 4,5 milijuna kuna duga. Ministarstvo financija – Porezna uprava u potpunosti se odrekla kamata u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna te polovice osnovnog duga u vrijednosti od 3,2 milijuna kuna. Odnosno, Ministarstvo Slavka Linića Mladenu Vlahušiću je od ukupnog duga u visini od 7,8 milijuna kuna oprostilo više od pola dugovanja. Tada su se osim Ministarstva, 40 posto svojih potraživanja odrekle i brojne javne i državne tvrtke, dok je povrat preostalog dijela duga omogućen kroz razdoblje od četiri godine bez kamata.

4,5

milijuna kuna duga oprostio je VIAM-u Slavko Linić

Inače, VIAM, akronim za Vlahušić, Ivo, Andro i Mladen, osnovana je 1989. godine. Sve do 2000. godine bavila se trgovinom, a potom se prebacila na građevinarstvo. Među razlozima lošeg poslovanja i zapadanja u probleme Mladen Vlahušić je u planu financijskog i operativnog restrukturiranja naveo slom tržišta nekretnina, ali i incident koji je imao 2011. godine s Vodovodom (greškom Vodovoda njegov restoran King Richard’s poplutao je u fekalijama što im je bio ‘dodatni uteg’). Zanimljivo je i kako je Vlahušić pod stavkom dogovoreni poslovi i ugovori pred potpisivanjem u postupku predstečajne nagodbe naveo i zemljane radove i prometnu infrastrukturu POS Mokošica, još jednog projekta nad kojim je njegov brat Andro, dubrovački gradonačelnik, imao direktan utjecaj. Za kraj vrijedi se prisjetiti kako je VIAM već jednom bio u stečaju. Bilo je to davne 2008. godine, a stečaj je trajao – jedan dan.


14 Aktualno

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

6. SRPNJA 2016. • OTVARANJE DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA Ovaj tjedan je otvaranje 67. Dubrovačkih ljetnih igara. U 47 dana na programu je više od 70 programa, te dva premijerna naslova ‘Othello’ i ‘Kafetarija’.

RAZGOVOR S BUDUĆIM REKTOROM PROF. DR. SC. NIKŠOM BURUMOM

Moji najbliži suradnici neće više biti samo birokrati, dat ću im ovlasti, ali i odgovornost Razgovarala Barbara Đurasović Foto Zvonimir Pandža

Sveučilište treba graditi na tradicijama koje imamo. Nema tu prevelikog prostora. Baza društva je STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) područje. Ako nemamo razvijenu inženjersku bazu društva jako je teško razvijat socijologiju, komunikologiju ili psihologiju jer je to nadgrađe. Društvo mora biti bogato da bi imalo to nadgrađe, a bogato društvo stvaramo sa STEM-om

Oni koji me poznaju bili su iznenađeni kako sam se uopće javio na natječaj, ali komentari koji dopiru do mene su jako pozitivni. I to me veseli. Vjerojatno ima i onih kojima baš i nije drago. Tako je uvijek u životu


Aktualno 15

• 6. SRPNJA 2016. OTP ‘SJEO’ NA VIAM Na prvoj javnoj dražbi nad dubrovačkom tvrtkom VIAM, zgrada u kojoj je smješten hostel Coocon nije pronašla novog vlasnika. Zgrada je, procijenjena od 14 milijuna kuna, na dražbi zbog ovrhe od strane OTP banke.

Čak i oni koji dobro poznaju prof. dr. sc. Nikšu Buruma bili su iznenađeni njegovom kandidaturom za novog rektora Sveučilišta u Dubrovniku. Dijelu javnosti posebno je bila zanimljiva činjenica kako je jedan samozatajni znanstvenik s Odjela za elektrotehniku i računarstvo već u prvom krugu dobio dovoljan broj glasova koji su mu omogućili da od 1. listopada preuzme čelno mjesto Sveučilišta. O izboru, ali i programu kojeg su prepoznali članovi Senata i njegovi kolege razgovarali smo s budućim rektorom koji najavljuje velike promjene. Prvenstveno kadrovsku reorganizaciju Sveučilišta. Prof. dr. sc. Burum za DuList otvoreno iznosi planove o strukturnim promjenama, stavove o trenutnom stanju na Sveučilištu, programskoj viziji, ali i problemima koji će ga dočekati poput Maribica i zgrade rektorata. Osvrnuo se i na izgradnju studentskog doma u kojeg bi u njegovom mandatu trebali useliti prvi studenti. Jeste li očekivali da će Vas Senat Sveučilišta u Dubrovniku izabrati za rektora u prvom krugu? Nisam očekivao izbor u prvom krugu. To se nikad ne može očekivati jer je glasovanje tajno i nikad ne znaš tko će čije ime zaokružiti. Glasuje se po svojoj savjesti, a savjest zna biti nezgodna. Promijeni se u sekundi. Dakle, razgovarao sam s dosta članova Senata. Nikome nisam ništa obećavao niti nudio, samo sam im izložio ono što bih radio u svom mandatu i zamolio sam ih da glasuju po savjesti. Što je to u Vašem programu polučilo većinu glasova? Sveučilište je prilično veliko i aktivnosti Sveučilišta su dosta šarolike. Od nastavne i znanstvene, do poslova koji su se pokrenuli, poput izgradnje Studentskog doma, te do odnosa sa studentima. Dao sam iscrpnu viziju Sveučilišta. Osim međunarodne suradnje, jedan od temelja mog programa je na unutarnjoj reorganizaciji. To je interna stvar Sveučilišta koju treba raspraviti sa svim sastavnicama ove visokoobrazovne ustanove koja je zasnovana na odjelskom principu i sve sastavnice i pročelnici tih sastavnica trebaju participirati u osmišljavanju nove organizacije. Spremate strukturne promjene? Mislim da je to neophodno. Sabor

Republike Hrvatske je 1. listopada 2003. godine donio odluku o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku i organizacija je od tada ostala identična. Sveučilište je bilo manje, s manjim brojem odjela, zaposlenika i studija, a danas je u njegovu sastavu šest sastavnica uz Institut za more i priobalje, a još su dva odjela u osnivanju. Držim da je došlo vrijeme zajedno s ljudima koji vode te sastavnice i koji su u Vijeću odjela u tim sastavnicama, raspraviti o reorganizaciji. Naime, po sadašnjoj je strukturi upravljanje dosta složeno. Previše ovlasti je na rektoru, a premala je uloga pročelnika odjela. Moje je mišljenje da se doktor znanosti koji je i izabran u znanstveno nastavno zvanje docent, a to je minimum kojeg moraš imati za pročelnika odjela, ne smije pretvoriti samo u pisara ili birokrata koji tek prosljeđuje odluke rektora ili ispunjava potrebnu papirologiju. Uloga svakog pročelnika sastavnice je jako bitna u upravljanju Sveučilištem, što znači da bih im dao veće ovlasti, ali i odgovornost. Međutim, prvo što treba napraviti jest izmjena Statuta Sveučilišta. Uz to imamo Senat kojeg sačinjava 21 član. Zastupljene su sve sastavnice, a iz svake sastavnice izabran je još jedan član Senata tajnim glasovanjem kojeg su delegirali članovi Vijeća odjela. Tu su i članovi Senata iz asistentskih zvanja, nastavnih zvanja i zaposlenika, te predstavnici studenata. Taj senat od 21 osobe je preglomazan za raspravljati i donositi strateške odluke. Razmišljate o svojevrsnom Velikom i Malom vijeću? Tako je, to mi je ideja. Napraviti Senatski odbor ili vijeće u kojem bi bili pročelnici svih odjela i ravnatelj Instituta. Nije mi ideja da to Vijeće, rektor i prorektori donose odluku, već da se sve bitne stvari mogu lakše prenijeti na odjele, na odjelima raspraviti i vratiti Upravi koja će to provesti. Na završetku akademske 2014/2015 na Sveučilištu je nastavu, znanstvenu i stručnu djelatnost obavljalo 150 zaposlenika od kojih je bilo 101 doktor znanosti, 12 magistara znanosti i jedna magistra umjetnosti i to se ne može ignorirati. Imamo vrlo značajan intelektualni potencijal i ti svi ljudi sigurno imaju ideje i promišljanja o razvoju Sveučilišta. Mi smo vrlo raznoliki, pa su onda i pogledi različitih sastavnica drukčiji, što svakako treba uzeti u obzir. Ja kao elektrotehničar

MUKE S HT-OM Naša sugrađanka Ingrid Šaut već četiri godine muku muči s učestalim prekidima na telefonskoj liniji. Sve je kulminiralo 13. lipnja kada je punih 19 dana bila bez usluga HT-a. Zbog toga joj pati i posao.

Smatram kako je na Sveučilištu, zasnovanom na odjelskom principu, besmisleno u svakom odjelu imati matematičara, umjesto centra za matematiku ili prirodne znanosti koji bi popunjavao satnice po svim odjelima

možda na neki problem gledam iz drugog kuta nego netko s Komunikologije ili Akvakulture. Sva ta mišljenja ljudi koji su različite struke mogu iznjedriti samo dobro. Donositi odluke misleći da si najpametniji sigurno nije pravi smjer, pogotovo kad imamo iza sebe toliko školovanih i znanstveno aktivnih profesora, koji su isprepleteni s različitim strukturama društva, sa sveučilištima ili fakultetima na kojima su doktorirali, radili ili s kojima još uvijek surađuju. Taj protok informacija je strahovit, u pozitivnom smislu, dakako. Često imamo informacije o mnogim stvarima koje nisu ugledale svjetlo dana ili tek kreću u zakonsku proceduru. To ne koristiti za prilagodbu nekoj situaciji ili kako bi reagirali na vrijeme je velika šteta. Kojim smjerom planirate voditi Sveučilište u programskom smislu? Komunikologija i mediji, akvakultura, restauratorstvo, pomorstvo, elektrotehnika i računarstvo, ekonomija. Prilično smo raznoliki. Bilo bi optimistično očekivati kako će rektor donositi odluke ili predlagati studije i nove programe. I opet se vraćamo na početak, na veću odgovornost i davanje upravljanja pročelnicima. Za očekivati je da ljudi koji na tim odjelima rade i koji su dobili ovlast i odgovornost predlažu smjerove, prate stanje na tržištu i predlažu ili nove programe ili promjenu planova i programa sadašnjih studija. Naime, nepisano je pravilo da jedan studijski program bez promjene može opstati najduže deset godina. Mislite li da ćete možda naići na otpor, na primjer – ‘zašto išta mijenjati, ako je i ovako dobro’? Tada će se to odraziti na broju studenata. Danas je obrazovanje postalo kao roba na tržištu. Ako nismo aktualni, ne pratimo trendove i nismo prepoznatljivi na svjetskim listama sveučilišta onda ćemo imati sve manji broj studenata.

Moj Zavod za radiokomunikacije sada, od milja i ponosa, zovemo Zavod rektora, poput Doline kardinala

Koliko ste zadovoljni sa statusom Sveučilišta u Dubrovniku? Nisam! To ‘nisam’ nije revolt, nego i kad si dobar ne smiješ tu stati. Sveučilište je kao živi organizam. Ako se stane, propada. Mi ne možemo sebi kupiti određeno mjesto, već moramo stalno biti aktivni kako bi opstali, a


16 Aktualno da ne govorim što sve treba imati i napraviti kako bi se popeli u sam vrh. Dopuštam mogućnost da na odjelima netko nešto ne želi mijenjati, raditi, ali broj studenata će neminovno opasti jer će pronaći bolji, moderniji i aktualniji studij. U tom slučaju osudit će nas tržište. Dubrovačko Sveučilište ima širok spektar sveučilišnih programa. Je li to svaštarenje? Hoćete li ga nastaviti razvijati u više potpuno različitih smjerova ili ipak neke stvari treba rezati i jačati jedno područje? Nije jednostavno odgovoriti na ovo pitanje. Mi smo ipak uložili u kadar, ljudi su se školovali, postoje oni koji su izabrani u znanstvena nastavna zvanja, pokrenuti su neki studiji. Je li to svaštarenje ili nije zavisi iz kojeg kuta se gleda. Spominjao se i studij glazbenih i vizualnih umjetnosti? Jedno su želje, a drugo stvarne potrebe. Treba napraviti studiju, istaživanje o trenutnoj situaciji na malom hrvatskom tržištu obrazovanja i u konačnici odgovoriti na pitanje koliko ćemo biti konkurentni. Mogao bih biti dovoljno lud i reći otvorit ćemo studij nuklearne fizike. Naći ću stotinu razloga zašto bi to trebalo, ali ću isto tako prešutati dvjesto onih zbog kojih našem Sveučilištu ne treba takav jedan studij. Ne znam kako su neki studiji nastajali, ne želim razmišljati da su nastajali tek tako. Želim vjerovati da su bivše Uprave o tome duboko promišljale. Pitanje je i što s ljudima jer ti su profesori svoj život usmjerili prema Sveučilištu i školovali su se. To je mukotrpan trud. Najlakše je krenuti iz početka, napravi se kurikulum, zadaju se ciljevi i ishod studija. Danas još ne mogu govoriti o konkretnim promjenama ili izmjenama, ali sam u svom programu najavio kako ću redovito obilaziti sve Odjele i sudjelovati u radu njihovih Stručnih vijeća. Znači li to da zbog zaposlenog kadra nećete moći raditi neke programske promjene? Ne. Sama reorganizacija Sveučilišta bi trebala sadržavati smjernice s kojima bi se pripremili na, recimo, bezbolnije odustajanje od nekog smjera. Danas svaki odjel koji ima primjerice predmet matematiku zapošljava svog matematičara. Taj problem je nastao zbog nedostatka strateškog promišljanja. Smatram kako je na Sveučilištu, zasnovanom

6. SRPNJA 2016. •

na odjelskom principu, besmisleno u svakom odjelu imati matematičara, umjesto centra za matematiku ili prirodne znanosti koji bi popunjavao satnice po svim odjelima. Neću na Elektrotehnici i računarstvu zapošljavati ekonomista ako na Odjelu ekonomije imam ljude koji su za to kompententni. Mislim da je tu nastala redundancija koja nije napravljena sa zlom namjerom. Glavni je cilj napraviti strateški plan razvoja Sveučilišta kojeg će podržavati svaka sljedeća Uprava, a kako bi to uspjeli treba uključiti praktički sve zaposlenike. Hoćete li mijenjati ili jačati neki segment? Ja bih to ipak prepustio tržištu. Koliko je fleksibilno za prilagođavati se tržištu kad do promjene ili uvođenja novog programa mora proći barem 3 do 4 godine do dopusnice? Sadašnji programi koji postoje nisu pali s neba. I oni su promišljeni. Može se promišljati primjerice treba li na Ekonomiji otvarati neke nove smjerove. Oni sad idu prema smjeru hotelijerstva. Ili krenuti u proboj nečega potpuno novoga? Ne postoji ništa što bismo mogli napraviti da negdje na tržištu već ne postoji, u Hrvatskoj, a da ne govorim o Europi i svijetu. Treba prvenstveno imati studente koji žele studirati taj smjer. U Dubrovniku se možemo b av i t i e k o nomijom ili pomorstvom, kao bilo gdje drugo. Nije previše poznato kako je računarstvo, koje nam se sad

Uloga svakog pročelnika sastavnice je jako bitna u upravljanju Sveučilištem, što znači da bih im dao veće ovlasti, ali i odgovornost, oni ne smiju biti samo pisari ili birokrate čini periferno, u jednom razdoblju u bivšoj Jugoslaviji bilo prepoznatljivo baš u Dubrovniku. Iz Dubrovnika su krenule mnoge i danas cjenjene informatičke tvrtke koje posluju u državi. To je prepoznati segment. Stjecajem okolnosti osamdesetih godina pojavila se kritična masa ljudi koja je ojačala segment računarstva. Dogodilo se to spontano. Potencirati nešto na način privilegiranja nije dobro. I sad se vraćamo na glazbenu akademiju. Koja bi to glazbena akademija bila? Za koju vrstu glazbe bi se opredijeli? Nemam ništa protiv Glazbene akademije, ali se treba promišljati, na primjer, da u Hrvatskoj ne postoji jazz akademija. Ne zagovaram je, već samo promišljam. Uglavnom, ako želimo privući ljude onda ne smijemo biti isti kao Split i Zagreb koji imaju tradiciju glazbene akademije. Sveučilište treba graditi na tradicijama koje imamo. Nema tu prevelikog prostora. Baza društva je STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) područje. Ako nemamo razvijenu inženjersku bazu društva jako je teško razvijat socijologiju, komunikologiju ili psihologiju jer je to nadgrađe. Društvo mora biti bogato da bi imalo to nadgrađe, a bogato društvo stvaramo sa STEM-om. Što mi u Dubrovniku možemo napraviti? Moramo najprije imati područje koje će nam puniti taj studij, moramo biti prepoznatljivi u svijetu, ljude koji će biti najbolji stručnjaci i predavači i koji će privući studente. To se ne može istresti iz rukava, o svemu ovome treba dobro promisliti. To je veliko promišljanje, diskusija s ljudima, osluškivanje. Ne smijemo nešto gurati nego otvoriti mogućnost kako bi entuzijasti to pokrenuli. Ako u gradu postoji kritična masa za pokrenuti nešto i ako ta kritična masa raste i ako je javno mijenje sklono tome, onda


Aktualno 17

• 6. SRPNJA 2016.

Sveučilite mora otvoriti mogućnost za realizaciju tog programa. Kakav je Vaš stav prema profesorima predavačima s drugih sveučilišta. Ima li ih dubrovačko Sveučilište previše? Stav svakog sveučilišta je da sva svoja predavanja pokriva iz svog nastavnog kadra. Dvije su vrste dolazaka. Jedan je onaj ako nedostaje kadra i ne može se pokriti određeno područje pa se mora posezati za kadrom izvan matičnog sveučilišta. I to nije dobro jer u svojoj kući moraš imati vlastiti kadar, i to ne samo radi predavanja već i suradnje među znanstvenicima. Moramo što prije uključiti i osposobiti mlade ljude kako bi našim snagama pokrivali programe i predmete, a gosti predavači su svakako dobrodošli. Gostovanje nastavnika kao predavača koji na našem Sveučilištu održe nekoliko predavanja, jer je to njihovo područje i jer su po tome poznati je svakako korisno. Tu je riječ o razmjeni znanja, ideja, veza, povezanosti. Ljudi moraju znati da međusveučilišna suradnja funkcionira na privatnim vezama. Nakon toga dođu ugovori o suradnji, ali nikad on nije potpisan bez prethodnog poznanstva i povezanosti. Sve se gradi na osobnim vezama znanstvenika i profesora. To nije tajna niti išta neobično. I međunarodni projekti počinju kao prijateljska suradnja. Jedni druge uključujemo u projekte, obavještavamo o natječajima za projekte i zajedno nastupamo na njima. Te veze ostaju trajne, ne prekidaju se završetkom nekog projekta. Zbog tih privatnih veza dobiva se povezanost sa cijelim nizom prestižnih sveučilišta u Europi i svijetu. To je inače trend u svijetu i te aktivnosti želim poticati i pojačati. Još uvijek aktualna rektorica Vesna Vrtiprah je naišla na niz problema u svom mandatu, od nelegalnosti zgrade Pomorskog faktulteta do rektorata? O tim stvarima ne znam puno i vjerujem da je svaka Uprava dosad u dobroj namjeri to rješavala. Očito je da su ti problemi bremeniti. Ne vjerujem da je ijedna Uprava generirala probleme i ostavljala ih nasljednicima. Ti problemi ne ovise samo o rektoru sveučilišta, nego su posljedica sredine u kojom živimo. Kako ćete se postaviti prema zgradi rektorata? Od 1. listopada ću postati rektor i moram zastupati interese Sveučilišta. Kako bude razmišljanje Uprave, pročelnika odjela i Senata, zastupat ću taj

stav. Ja osobno o rekotratu imam svoje mišljenje, ali ne znam je li u skladu s mišljenjem većine ljudi na Sveučilištu.

Ne znam kako su neki studiji nastajali, ne želim razmišljati da su nastajali tek tako. Želim vjerovati da su bivše Uprave o pokretanju studija duboko promišljale

Ako ne bude u skladu s mišljenjem većine? Argumentirat ću ga, ali o svemu ću nakon 1. listopada. Do tad ću poštivati stav sadašnje uprave. Tvrtka Maribic je u stečaju. Jeste li upoznati s tim detaljima? Djelomično. Sveučilište je, koliko su me u ovih nekoliko dana moji kolege informirali, koncesijski vlasnik prostora, a sve ostalo je sada na stečajnom upravitelju koji raspolaže sa ostalom imovinom tvrtke. Navodno tamo ima opreme kojoj je pala cijena zbog isteka godina, a nije niti upotrebljavana i šteta bi bilo novu, neraspakiranu opremu izgubiti. Čuo sam kako postoje i nove inicijative oko pokretanja razvojno-istraživačkog centra u Bistrini, ali o tome više nakon preuzimanja mandata. Svjedoci smo da je Sveučilišni dom dobio sredstva za izgradnju, a Vi bi trebali biti taj koji će završiti izgradnju i dočekati prve studente? Zahvalan sam svim onima koji su se za to izborili. Uloga svih tih ljudi je neizmjerna i svatko tko je imalo doprinio tome treba mu skinuti kapu do poda jer to nije bio nimalo jednostavan posao. Dubrovnik ne može biti sveučilišni grad bez doma. Trud kojeg su uložili je za svaku pohvalu. Lako je graditi nešto kad ti je netko osigurao novac. Ja to neću graditi, to će graditi i voditi ljudi koji su kompetentni za taj posao. Bez obzira tko će izgraditi dom bitno je da će on postojati i da će u njega useliti studenti. Nedostatak doma je najveći problem Dubrovnika i zbog nedostatka smještajnih kapaciteta je i broj studenata manji. Studenti znaju, oni koji nisu u Dubrovniku doma, s kojim se sve problemima susreću zbog činjenice da smo mi turističko središte.

Dopuštam mogućnost da na odjelima netko nešto ne želi mijenjati, raditi, ali broj studenata će neminovno opasti jer će pronaći bolji, moderniji i aktualniji studij. U tom slučaju osudit će nas tržište

Kad ste objavili zadnji znanstveni rad? Prošle godine. Rad je objavljen 2015. u CC časopisu Automatika pod nazivom: Neural Network Prediction of Signal Strength for Irregular Indoor Environments i nastao je u suradnji s kolegom doc. dr. sc. Ivom Vilovićem. To je dio njegove doktorske disertacije pri čijoj smo izradi usko surađivali. Kako ćete uspjeti održavati ritam istraživanja i pisanja znanstvenih radova? Teško, a to jako volim. Bit ću korektan

pa ću se povući iz projekata koje sada radim. U nas na Elektrotehnici vlada pravilo ‘ako nisi ozbiljno na nečemu radio onda se iz pristojnosti ne nadopisivaš na taj rad’. Mada ću nastaviti diskutirati s kolegama, pratit ću što rade i nastaviti neobaveznu suradnju. U stalnom ste kontaktu i suradnji s kolegama s Fakulteta za elektroniku i računarstvo gdje ste i diplomirali te doktorirali? Stalno sam gore. Ja sam dijete FER-a. Moj zavod je Zavod za radiokomunikacije na FER-u i drugi mi je ‘dom’. U Zagrebu se često družim s kolegama, uvjetno govoreći, na kavi. Počašćen sam što surađujem sa svjetski priznatim znanstvenikom prof.dr.sc. Zvonimirom Šipušem. Raspravljamo po nekoliko sati o nekom problemu, razmjenjujemo ideje, podijelimo zadatke. Tada je proboj prema konačnom rješenju puno brži. Osim stručnih često se raspravlja i o životnim problemima. Tako da se i obiteljski povežeš. Kako su Vam kolege s FER-a primili vijest da ste novi rektor? Zvali su me i čestitali odmah nakon izbora. Isto popodne ponosno su objavili tu vijest na internetskim stranicama Zavoda. To smatraju i svojim uspjehom. Ta grupa ljudi mi je kao obitelj pa me veseli što ću moći za savjete pitati i neke od njih koji su već na sličnim dužnostima. Naš zavod sada, od milja i ponosa, zovu Zavod rektora, poput Doline kardinala, jer je Damir Boras rektor Sveučilišta u Zagrebu završio FER na Zavodu za radiokomunikaciju. Isto je i s Mislavom Grgićem, dekanom Fakulteta za elektroniku i računarstvo i eto sad i ja koji preuzimam dužnost 1. listopada. A i nekoliko prodekana na osječkom Elektrotehničkom fakultetu je završilo studij na istom Zavodu. Kakvi su komentari u Gradu, dojmovi Vama najbližih? Oni koji me poznaju bili su iznenađeni kako sam se uopće kandidirao, ali komentari koji dopiru do mene su jako pozitivni. I to me veseli. Vjerojatno ima i onih kojima baš i nije drago. Tako je uvijek u životu. Veseli me što je veliki broj kolega s kojim sam razgovarao ponudio svoju pomoć bez ikakvih uvjeta. I u razgovoru s članovima Senata, moram reći, kako me nitko nije pitao za prorektorska mjesta već su se bezuvjetno stavili na raspolaganje. I to me, nakon izbora za rektora, ohrabrilo jer držim kako ima jako puno sposobnih mladih ljudi koji su voljni raditi i prihvatiti se posla. Nisam sam, a tada je puno lakše.


18 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

NAKNADNA PAMET

LIJEPA IDEJA (ZASAD) NEOSTVARENA

Kultur-

begovina

Ne čini mi se da će se ministar kulture RH s najkraćim stažem odvažiti kandidirati za predsjednika svoje stranke Nije bilo lako prezivati se Hasanbegović i odrastati u Zagrebu, Hrvatskoj, ranih 90-tih. Mogu samo zamišljati kako je to izgledalo. Jedna slika koja mi se vraća iz tog vremena (a tada sam studirao u Zagrebu), bili su prelasci granice na Macelju na povratku iz Graza. Vrlo često smo do Graza išli trojica kolega s ETF-a Zvonko, Neven, Armin i ja. Što mislite tko je svaki put morao izaći iz auta na poseban pregled pri prelasku granice? Jednom je Armin pitao pograničnog policajca, nakon što ga je ovaj treći put zaredom pozvao da izađe: ‘Vi to mene jer sam Muslić?’ Ne mogu zaboraviti mucanje policajca i pokušaj relativiziranja očiglednog. Ipak, Armin se nije morao dokazivati ekstremnim stavovima. Odrastao je u Zagrebu i barem po govoru bio veći Purger od većine Zagrepčana koje sam upoznao. Čini mi se da Hasanbegović nije bio takve sreće. Lokalna ekipa među kojom se morao dokazivati ostavila je traga. Ne čini mi se da će se ministar kulture RH s najkraćim stažem odvažiti kandidirati za predsjednika svoje stranke. Ostat će vjerojatno negdje na marginama nakon što ova vlada potpuno nestane s pozornice, bez da je ostavio značajnijeg traga u hrvatskoj kulturi. Za nadati se da će neka nova vlada na čelo tog resora ponuditi nekog kompetentnijeg, s vizijom razvoja a ne s vizijom revizije. Upravo sam maloprije pročitao da su dragoj poznanici, stalnoj zaposlenici Hrvatskog radija i dobitnici brojnih nagrada za radijsko novinarstvo ukinuli obje emisije koje je radila na Trećem programu. Možete se ne slagati s njenim stavovima koji su bez dileme lijevi, ili sa stavovima njenog supruga, također novinara, čiji su stavovi još lijeviji (ali kojeg zbog specifičnog prezimena nitko ne proziva), ipak ne možete se složiti s ukidanjem emisija jer nekom nisu po gustu. Možda se tako radilo nekad, ali u 21. stoljeću u europskoj Hrvatskoj to ne bi smjela biti praksa…

‘Maslina’ jo stipendije

Piše Zoran Pucarić

Mogućnost svakako postoji, kao i namjera. Svakako ćemo vidjeti što se može učiniti kako bi se ideja ostvarila – rekao je Tevšić

Armin se nije morao dokazivati ekstremnim stavovima. Odrastao je u Zagrebu i barem po govoru bio veći Purger od većine Zagrepčana koje sam upoznao. Čini mi se da Hasanbegović nije bio takve sreće

Ideja je bila jednostavna: iz dobiti Rezervata izdvojiti određeni dostatni iznos novca za stipendiju štićeniku ili štićenici Doma Maslina u zanimanjima koja bi bila korisna za JU Rezervat Lokrum, a s ciljem kako bi ih se jednog dana moglo na otoku i zaposliti Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Lijepa ideja o stipendiji te kasnijem mogućem zapošljavanju štićenika Doma Maslina u Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum koja je prije godinu dana prerasla u službenu odluku

upravnog vijeća te ustanove još uvijek ostvarena. Podsjetimo, još krajem 2014. godine inicijativu za takvim vidom suradnje pokrenuo je tadašnji član Upravnog vijeća i zaposlenik JU Rezervat Lokrum Tomislav Margaretić. Ideja je bila jednostavna: iz dobiti Rezervata izdvojiti


Aktualno 19

• 6. SRPNJA 2016.

oš uvijek bez e s Lokruma ne možemo nametnuti neko zanimanje zato što bi dobili stipendiju. To je isključivo njihov izbor. To je tako danas, ali ne znači da se situacija neće promijeniti kroz godinu ili dvije. Trenutno imamo četiri osmaša, a dogodine još troje. Možda bi se tek jedan od njih odlučio u tom smjeru, ali tu nema garancije – istaknula je Stojanović. Dodala je kako svi štićenici srednjoškolci rade preko ljeta. — Nemam nikoga da mi ovog ljeta ‘leži’ u Domu, već su svi angažirani, i to svojom voljom, nitko ih ne goni. Imaju svoju glavu, razmišljanja i želje, a ja ih podržavam u tome – smatra Stojanović. Ipak, možda bi baš sama stipendija i mogućnost lakšeg zapošljavanja na Lokrumu mogla potaknuti nekog štićenika ‘Masline’ da nastavak svog života veže za otok na kojeg svakodnevno gleda iz svoje sobe.

Trenutno imamo četiri osmaša, a dogodine još troje. Možda bi se tek jedan od njih odlučio u tom smjeru, ali tu nema garancije – istaknula je Stojanović

određeni dostatni iznos novca za stipendiju štićeniku ili štićenici Doma Maslina u zanimanjima koja bi bila korisna za JU Rezervat Lokrum, a s ciljem kako bi ih se jednog dana moglo na otoku i zaposliti.

Stipendija pa posao

— Moram priznati kako nam to još nije došlo na dnevni red. Smetnuo sam to s uma – izjavio je za DuList Mario Tevšić, ravnatelj JU Rezervat Lokrum, ustanove koja se proteklog mjeseca pohvalila izvrsnim poslovnim rezultatima te ostvarenim dogovorom o besplatnim kartama za Lokrum stanovnicima Konavala i Župe dubrovačke. Tevšić je potvrdio kako se od realizacije ove vrijedne ideje nije odustalo.

— Mogućnost svakako postoji, kao i namjera. Svakako ćemo vidjeti što se može učiniti kako bi se ideja ostvarila – rekao je Tevšić. — Nismo nikakav dopis po tom pitanju nikad dobili. Doduše, još me lani ravnatelj kontaktirao te nam predstavio ideju, ali se ništa nije dalje na tom radilo – rekla nam je ravnateljica Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe ‘Maslina’ Iliana Stojanović. Dodala je, pak, da bi, ako bi se ideja i krenula realizirati, naišli na problem, budući da trenutno nijedna štićenica ili štićenik nije izrazio želju za osobnim razvitkom u tom smjeru.

Ima li uopće interesa?

— Naša djeca zasad nisu iskazala afinitet za vrste škole koje bi se na Lokrumu tražili i mogli se zaposliti. Uglavnom se odlučuju za turističku ili ekonomsku školu, odnosno za poslove kuhara ili poslovnih tajnica. A mi im


20 Aktualno

Kratke

6. SRPNJA 2016. • HAKOM JE DONIO IZMJENE I DOPUNE Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Od 4. srpnja vrijede stroža pravila za operatere, a veća prava za korisnike

PREGLED ZBIVANJA

BILO KUDA, SMEĆE SVUDA!

Krupni otpad odlažite samo ‘Pod Dubom’!

Iako je otvoreno reciklažno dvorište ‘po sred sredine’ grada, ništa od tog ne znači puno jer je izgleda uvijek lakše ostaviti stari ormar pored zgrade i reći: ‘Tko će ga tamo vozit, daleko je to?’ Piše Hrvoje Curić Foto Zvonimir Pandža

Od građana se očekuje savjesno postupanje, ubuduće se sami moraju organizirati i zbrinuti svoj krupni otpad

Dubrovnik kao turistička destinacija ima bogatu ponudu za svakog tko ga posjeti. Pored lijepih plaža, starih građevina, čistog mora, stare gradske jezgre, čudno je što se nigdje ne spominje baš ono što će sigurno upasti u oko svakom posjetitelju – smeće. Problem odlaganja i zbrinjavanja otpada nije od jučer. Već dugo vremena


Aktualno 21

• 6. SRPNJA 2016. ZLATNI I SREBRNI JUBILEJ Prošlu nedjelju je u Crkvi svetog Andrije na Pilama zlatni jubilej ili pedeset godina službe u Dubrovačkoj biskupiji

Dok se netko ‘debelo’ ne kazni ovakve ćemo scene i dalje gledati

Čistoća i Grad Dubrovnik neuspješno se bore kako bi suzbili nezakonito odlaganje otpada te neuredna odlagališta. Tako je u siječnju ove godine na snagu stupila nova zakonska obveza o zbrinjavanju glomaznog otpada, te su periodično po gradu postavljani kontejneri baš sa svrhom kako bi se krupni otpad urednije zbrinjavao. Ova odluka je vjerojatno zvučala provedivo na papiru, no građani je generalno nisu dočekali sa zadovoljstvom. Mnogi su nastavili bacati svoje smeće kad stignu i gdje stignu, ne čekajući da narančasti kontejner stigne u blizinu. Postavljane su kamere, prijetilo se kaznama, a na kraju – skoro pa ništa. Kante za smeće uz glavne prometnice poput Ulice Iva Vojnovića sada su dovedene u red, no jao onom tko skrene za, na primjer, Hladnicu. Ili na Nuncijatu. Ono što dočeka svakog prolaznika je u najbolju ruku neuredno odlagalište, a u najgoru maleni deponij koji izgleda kao da ga nitko nije obišao mjesecima.

očekuje da postupaju savjesno te da se sami organiziraju kako zbrinuti svoj krupni otpad, istaknuto je više puta, pa i prilikom otvaranja reciklažnog dvorišta, a pomalo je smiješno na toj premisi donijeti odluku o zbrinjavanju otpada – kada su u nebrojeno navrata građani dokazali kako su sve, samo ne savjesni. Sudeći po tome kako su prihvaćeni kontejneri, nemoguće je ne zapitati se koliko će situacija eskalirati sad

Reciklažno dvorište koje igra na savjest

Otvaranjem reciklažnog dvorišta 4. srpnja ukinuti su i među građanima ne baš popularni narančasti kontejneri. Na taj način svaki oblik krupnog otpada sada moraju nositi u reciklažno dvorište Pod Dubom, a već prvi dan nakon otvaranja dvorišta ništa se nije promijenilo, to jest – situacija je izgledala potpuno isto. Od građana se

Građani odsad moraju sami nositi bilo kakav oblik krupnog otpada u novootvoreno reciklažno dvorište

obilježio don Jozo Njavro, a uz to i 25 godina službe u župi sv. Andrije.

Od ponedjeljka krupni otpad odlaže se samo u reciklažnom dvorištu

Ono što dočeka svakog prolaznika gotovo svuda po gradu je u najbolju ruku neuredno odlagalište

kad više ni to nije opcija?! Očito je da su ljudi robovi navike i nije čudno da će mnogi i dalje svoj otpad ostavljati tamo gdje su naučili da ga ostavljaju. Iako je otvoreno reciklažno dvorište ‘po sred sredine’ grada, ništa od tog ne znači puno jer je izgleda uvijek lakše ostaviti stari ormar pored zgrade i reći: ‘Tko će ga tamo vozit, daleko je to?’. Hoće li vam biti predaleko kad vas ‘opale’ po špagu?


22 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

Tko je 16 godina drmao gradom? PRISJETILI SMO SE ČLANOVA POGLAVARSTAVA OD 1993. OD 2009. GODINE

u tom je tijelu bio i u vrijeme mandata Vida Bogdanovića. Od 1990. do 1999. bio je i gradski pročelnik za financije. Miloglav ima i dugogodišnje iskustvo u turističkom sektoru, a na političku scenu vraća se 2013. godine kao kandidat za zamjenika gradonačelnika Tea Andrića.

Istaknuti turistički djelatnici, kulturnjaci...

Do 2009. godine i zakonskih promjena, Grad Dubrovnik vodili su gradonačelnici sa svojim užim timom, Gradskim poglavarstvom kao izvršnim tijelom vlasti. I ‘poglavari’ su se mijenjali s promjenom vlasti iako se neka imena provlače i kroz dva mandata Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Sjeća li se više itko Poglavarstva, tijela koje je do 2009. godine predstavljalo izvršnu vlast i na čelu s gradonačelnikom, odnosno gradonačelnicom donosilo niz važnih odluka za život našeg grada? Ono što su danas gradonačelnik i Gradsko vijeće to je nekad bilo Poglavarstvo i Gradsko vijeće, no isto se ukinulo zakonskim izmjenama kojima je dio ovlasti prešao upravo na gradonačelnika. Ovom prilikom odlučili smo se prisjetiti tko je uz čelne ljude Dubrovnika sjedio u tom tijelu još od 1993. godine. Dio njih više nije s nama, a ostali su se sasvim povukli iz političkog života grada. Prvom dubrovačkom gradonačelniku Nikoli Obuljenu, tada HDZ-ovcu izabranom 1993. godine, zamjenici su bili Vido Bogdanović s liste branitelja te Mladen Vukojević, bivši direktor gradske komunalne tvrtke Vrtlar, ali i

nekadašnji ravnatelj Stanice za južne kulture. No, Bogdanović je uz Obuljena ostao samo dio mandata budući da se nakon ulaska u HSS odlučio povući s funkcije zamjenika gradonačelnika, a na to mjesto 1995. godine dolazi pok. Pakiša Radica. Inače, Radica je bio dugogodišnji javni djelatnik, pročelnik-voditelj službe za mjesnu samoupravu u Gradu Dubrovniku, a nakon toga voditelj Odsjeka za mjesnu samoupravu u Gradu Dubrovniku. Članovi Obuljenovog poglavarstva bili su tako Davor Miloglav, Mato Pušić, Mato Glavić, Viktor Soče, Ivana Burđelez, Hrvoje Macan, Antun Kisić i Niko Koncul. Miloglav, Kisić i Macan kao članovi poglavarstva spominju se i u kasnijim gradonačelničkim mandatima. Inače, Davor Miloglav danas je zaposlenik Odjela za turizam Grada Dubrovnika, a osim u Poglavarstvu Nikole Obuljena,

Među Obuljenovim ‘poglavarima’ našao se još jedan istaknuti turistički djelatnik Niko Koncul, danas savjetnik Uprave Valamar Rivijere, koji je 2003. godine imenovan na mjesto predsjednika Uprave hotela Babin kuk. Poznat je i kao dugogodišnji direktor hotela Argentina, odakle je prešao na mjesto sanacijskoga direktora Dubrovačke banke. Obuljen je u svom timu bliskih suradnika imao i turističkog vodiča i profesora Viktora Soču. Pok. Ivana Burđelez dubrovačkoj javnosti ostala je u sjećanju po svom radu na kulturnoj afirmaciji Dubrovnika u Hrvatskoj i svijetu. Radila je u Državnom arhivu u Dubrovniku, a ostala je zapamćena i kao dugogodišnja voditeljica dubrovačkog Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta, Centra za mediteranske studije Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske te kao počasna konzulica Kraljevine Španjolske.

Hrvoje Macan


Aktualno 23

• 6. SRPNJA 2016.

Nikoli Obuljenu zamjenici su na početku mandata bili Vido Bogdanović i Mladen Vukojević Bajro Sarić

Đuro Market

Niko Koncul

Konavljanin, pok. Mato Pušić osim odgovorne funkcije u Gradskom poglavarstvu od 1993. do 1997. godine, javnosti je poznat po radu u brojnim tvrtkama, od Atlasa, preko HTC-a Babin kuk i Zračne luke Dubrovnik do Dubrovačke banke. Bio je i dugogodišnji član Poglavarstva Općine Konavle zadužen za financije, a u razdoblju od 2009. do 2013. obavljao je i dužnost zamjenika općinskog načelnika Općine Konavle. Smrt ga je zatekla na funkciji direktora tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle d.o.o. U Poglavarstvu Nikole Obuljena bio je i Hrvoje Macan, koji je u ovom tijelu izvršne vlasti bio i za vrijeme mandata Dubravke Šuice. Javnosti je poznat kao diplomirani inženjer građevine i istaknuti član Društva prijatelja dubrovačke starine. Spomenimo i to kako je dobio nagradu za životno djelo Društva građevinskih inžinjera Dubrovnik, a prije šest godina dobio je i godišnju nagradu HSGI-ja za uspješno vođenje i dovršenje restauracije i rekonstrukcije prve faze Stonskih zidina. U svom užem timu suradnika Nikola Obuljen imao je i liječnika dr. Mata Glavića, poznatog dubrovačkog oftalmologa, koji je jedno vrijeme bio i šef odjela u OB Dubrovnik, kao i odvjetnika Antuna Kisića,kasnije bliskog suradnika i zamjenika gradonačelnice Dubravke Šuice. Nakon njenog poraza u utrci za treći mandat 2009. godine Kisić je ostao zapažen po svojim nastupima u Gradskom vijeću, a nakon toga se povlači iz aktivne politike posvetivši

se svom odvjetničkom radu. Vido Bogdanović (HSS) kao gradonačelnik preuzima vođenje gradom 1997. godine, a zamjenici su mu bili Berta Dragičević i Vlaho Lečić, kojega 2000. godine zamjenjuje član HSS-a, tada 28-godišnji Roko Tolić, danas direktor Zračne luke Dubrovnik.

između ostalog kao član Uprave tvrtki Valamar i Dubrava Babin kuk te kao predsjednik Uprave Hotela Maestral. Još su dvije članice Poglavarstva ujedno bile i pročelnice. Riječ je o Suzani Kosović, koja je i u doba Dubravke Šuice obnašala funkciju pročelnice, da bi dolaskom Andra Vlahušića to mjesto izgubila (zbog čega je dobila spor), postavši gradonačelnikova savjetnica za gospodarstvo. Malojka Sertić, arhitektica u Gradu Dubrovniku, u doba gradonačelnika Bogdanovića vodila je pak Upravni odjel za obnovu, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Među poglavarima Grada u ovom mandatu bio je i Petar Mišo Mihočević, istaknuti kulturni djelatnik, nekadašnji ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, te sudionik Domovinskog rata, kao i povjesničarka umjetnosti, konzervatorica Maja Nodari, dok je umirovljenike predstavljao pok. Antun Tonči Ždralović.

Davor Miloglav

I poglavari i pročelnici

Berta Dragičević u političkim je vodama još od izbora za Sabor 1990. godine kada je, kao i dvije godine kasnije, bila HSLS-ov kandidat. Godinama je bila članica dubrovačkog Gradskog vijeća i članica Velikog vijeća stranke, a na političku scenu vratila se 2011. godine uoči parlamentarnih izbora. Te godine odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića zbog dugogodišnjeg rada na promociji Interuniverzitetskog centra Dubrovnik u međunarodnoj akademskoj zajednici. Bogdanoviću su u Poglavarstvu sjedali i ljudi imenovani za pročelnike gradskih odjela, od već spomenutog Davora Miloglava, preko dugogodišnjeg zaposlenika gradske uprave i pročelnika Miha Katičića, koji je i tada vodio društvene djelatnosti, do Dinka Mirića, tadašnjeg pročelnika za komunalne poslove i infrastrukturu. Mirić se ‘na scenu’ vratio i u mandatu Andra Vlahušića kada je do dolaska Irene Kričković Labaš obnašao dužnost vršitelja dužnosti Upravnog odjela za promet, stanogradnju i razvojne projekte. Pročelničku funkciju obnašao je i član Bogdanovićevog poglavarstva Zrinko Kamber, koji je bio zadužen za gospodarenje stambenim, poslovnim i drugim prostorom i javnim površinama. Kamber je istaknuti turistički djelatnik koji je krajem 2014. godine izabran za predsjednika Uprave Hotela Podgora d.d. u petogodišnji mandat, a prethodno je bio u Nadzornom odboru iste tvrtke. Na mjesto predsjednika Uprave došao je s mjesta izvršnog direktora svoje tvrtke Progressus d.o.o. iz Dubrovnika. Kamber je tijekom svoje poslovne karijere stekao dugogodišnje iskustvo u turizmu,

Ekipa direktora

Prvi mandat Dubravke Šuice započeo je 2001. godine, a tada je većinu u Gradu Dubrovniku uspjela ostvariti koalicijom s Južnohrvatskom strankom pok. Srećka Kljunka, koji joj je bio i zamjenik. Uz Kljunka mjesto zamjenika do 2004. godine pripalo je Franu Matušiću, karijernom saborskom zastupniku. Kada Matušić 2004. godine napušta Gradsku upravu zbog odlaska u Sabor, na scenu stupa već

Bogdanoviću su u Poglavarstvu sjedali i ljudi imenovani za pročelnike gradskih odjela

Petar Mišo Mihočević


24 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

‘GRAĐANSKA’ GARAŽA JOŠ UVIJEK NEDOVRŠENA

Stijepo Butijer

ranije spomenuti Antun Kisić, koji je u to doba bio član Poglavarstva zadužen za otoke. Uz Kisića članovi Poglavarstva bili su i Hrvoje Macan, kojega smo već spomenuli, te prvi planer Dubrovnika, Stijepo Butijer, kasniji predsjednik Vladinog Savjeta za prostorno uređenje. Istaknuti turistički djelatnik Đuro Market Vlastelin u Gradskom je poglavarstvu u oba mandata Dubravke Šuice u rukama držao turističke teme, dok je Srećko Kljunak u ovo tijelo izvršne vlasti postavio svoja dva čovjeka, potpredsjednike Južnohrvatske stranke Luku Obradovića koji je vodio društvene djelatnosti, te Bajra Sarića zaduženog za pitanja financija. Drugi mandat Šuice obilježio je Pero Vićan, koji je, dok je ‘ljubav trajala’, bio njenim zamjenikom. No, 2006. godine ljubav puca pa Šuica miče Vićana, i na njegovo mjesto zamjenika dolazi tadašnji član Poglavarstva, pok. dr. Vedran Jelavić kao kandidat s liste HDZ-a. U Poglavarstvu je Šuica tada okupila i ekipu direktora, Milivoja Bendera kao čelnog čovjeka Elektrojuga te Tonćija Peovića, tadašnjeg direktora Zračne luke Dubrovnik. I do 2009. godine među najbližim suradnicima gradonačelnice bio je Stijepo Butijer, ali i Karmen Gagro, povjesničarka umjetnosti, koja je u izvršnu vlast ušla iz kvote Pera Vićana. U Gradsko poglavarstvo 2008. godine ulazi i arhitekt Milan Karlovac, a nakon smrti dr. Vedrana Jelavića Šuica za svog zamjenika postavlja akademika Frana Kršinića. Nakon 2009. godine ovlasti Poglavarstva dijelom prelaze na gradonačelnika, a dijelom na Gradsko vijeće. I dok su sjednice Poglavarstva bile javne, medijima su bile dostupne sve odluke koje su se na tom tijelu donosile, nakon 2009. godine javnost baš i nema uvid u odluke koje donosi gradonačelnik samostalno. Na službenoj web stranici Grada objavljuju se odabrane odluke, ali se ‘debelim’ zakašnjenjem pa se stekao dojam kako je rad Gradske uprave prije 2009. godine ipak bio transparentniji.

Zašto neplatiše blokiraju kraj radova? Tvrtka Tolo Trade poslove je zbog specifičnosti projekta odrađivala po uplaćenim ratama, koje su očito ‘zapinjale’

Posjetili smo građansku garažu te se uvjerili kako se, doduše, u garaži i na njoj nalaze parkirana vozila, međutim, rampe na ulazima nisu u funkciji, već je istaknuto upozorenje o zabrani parkiranja na privatnom posjedu Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Tzv. ‘građanska garaža’ u Ulici Stjepana Cvijića još uvijek nije dovršena, a kad će biti nitko zapravo ne zna. Ljudi parkiraju na osobnu odgovornost, a nekima su vozila već bila izgrebana. Rampe su postavljene, ali ne rade – javljaju nam nezadovoljni korisnici tog objekta u srcu Gruža, koji su izdvojili i još uvijek izdvajaju popriličan iznos kako bi imali osigurano parkirno mjesto za svog ‘limenog ljubimca’. Posjetili smo građansku garažu te se uvjerili kako se, doduše, u garaži i na njoj nalaze parkirana vozila, međutim, rampe na ulazima nisu u funkciji, već je istaknuto upozorenje o zabrani parkiranja na privatnom posjedu.

Tolo Trade: Mi završili

Iz tvrtke izvođača radova Tolo Trade ističu kako su svi poslovi s njihove

strane dovršeni, iako su još uvijek na gradilištu. Kažu, na potezu je Elektrojug, koji mora završiti priključak za struju, a potom slijedi tehnički prijem garaže. — Očekujemo kako će sve skupa biti gotovo vrlo brzo, ali sve ovisi kad će uslijediti tehnički prijem garaže – rekao nam je Nediljko Petric, voditelj poslova Tolo Tradea za grad Dubrovnik. Predstavnik stanara zgrade koji koji su nositelji projekta izgradnje tzv. građanske garaže Nediljko Lulić potvrdio nam je kako se garaža već sad koristi, jer su oni koji su platili preuzeli i ključeve. Postoji, po njemu, problem s dijelom stanara neplatiša.

Neki nisu platili

— Tolo Trade je završio svoj dio posla. Međutim, postoji dio stanara koji još


• 6. SRPNJA 2016.

Strah nekih stanara kako će se slučaj razvući u nedogled tako se obistinio, premda mnogi od njih danas garažu koriste

uvijek nije platio svoj dio investicije. Nas i iz Tolo Tradea požuruju da obavimo primopredaju, ali postoje još neki sitni radovi na zgradi, na par mjesta treba opiturati te zavidati neke štitnike. Također, očekujemo skoru isporuku ulaznih vrata u garažu. Sad nam je trenutno najveća kočnica što nam Elektrojug nije spojio struju. Navodno je Tolo Trade trebao predati zahtjev i sad se čeka realizacija. Imamo rampu, ali je ne možemo staviti u funkciju kad nema struje, premda je ona provedena kroz cijelu garažu – objasnio nam je Lulić. Pitali smo ga kad će uslijediti tehnički prijem? — To treba pitati stanare, zašto još nisu platili i kad će platiti. O njima sve ovisi. Riječ je o jednom većem iznosu i nekoliko manjih. Koliko znam, oni hoće platiti, ali ne znam zašto odugovlače. Jer taj novac ide na zajednički račun s kojega se plaćaju svi radovi – odgovorio nam je Lulić, ne htijući nam otkriti imena neplatiša.

Duga povijest

Podsjetimo, ideja o izgradnji građanske garaže s oko 50 parkirnih mjesta ukupne vrijednosti 2,1 milijuna kuna, drugu takve vrste u Dubrovniku nakon, nastala je još u mandatu Dubravke Šuice, ali projekt od samog početka gradnje prate problemi. Investitori, stanovnici zgrada na adresama Stjepana Cvijića 16 i 18 te Sustjepanske 5, još su u listopadu 2014. godine potpisali ugovor s Gradom Dubrovnikom kao partnerom o realizaciji projekta po modelu javno-privatnog partnerstva, i to po uzoru na uspješno izgrađenu garažu susjedne zgrade na adresi Stjepana Cvijića 32. Grad Dubrovnik je financirao izradu projektne dokumentacije, oslobodio stanare plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa te im pokrio troškove izmještanja infrastrukture i instalacija. Također, Grad im je pružio podršku u pregovorima s izvođačima i nadzorom.

Treba pitati stanare zašto još nisu platili i kad će platiti. O njima sve ovisi. Riječ je o jednom većem iznosu i nekoliko manjih. Koliko znam, oni hoće platiti, ali ne znam zašto odugovlače – odgovorio nam je Lulić

Milijun problema

Radovi na izgradnji garaže na nekadašnjem parkiralištu počeli su nakon što je uplaćeno 25 posto ukupnog iznosa ulaganja. Tvrtka Tolo Trade poslove je zbog specifičnosti projekta odrađivala po uplaćenim ratama, koje su očito ‘zapinjale’. Spominjali su se pregovori stanara s Gradom Dubrovnikom, dugovi od preko sto tisuća eura, problemi etažiranja. Strah nekih stanara kako će se slučaj razvući u nedogled tako se obistinio, premda mnogi od njih danas garažu koriste, doduše ‘na osobnu odgovornost’, jer su zabilježeni i slučajevi oštećivanja vozila.

Aktualno 25


26 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

Crna kronika KAKAV DIREKTOR

Prevario državu, tvrtku i zaposlenicu

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 42-godišnjak je osumnjičen za više kaznenih djela. Ona proizlaze iz domene gospodarskog kriminaliteta i to: zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaja poreza ili carine, prijevaru u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje službene ili poslovene isprave i neisplata plaće. Sumnjiči se da je u svojstvu direktora i odgovorne osobe trgovačkog društva iz Metkovića, od svibnja do rujna 2015., temeljem ugovora sklopljenog s fizičkom osobom, u gotovini naplatio izvršene radove dok je u poslovnim knjigama evidentirao samo dio ostvarenih prihoda, a ostatak naplaćenog iznosa zadržao za sebe. Također se sumnjiči da je kao odgovorna osoba trgovačkog društva iz Ploča bez valjane pravne osnove ispostavio neistinit račun za neobavljene usluge kako bi društvu pribavio protupravnu imovinsku korist te je isti račun u poslovnim evidencijama upotrijebio kao istinit. Nadalje, se sumnjiči da je sredinom 2015., od drugog trgovačkog društva nabavljao raznu robu koju nije ima namjeru platiti lažno prikazujući da će se preuzeta roba naplatiti naplatom bjanko zadužnica. Također se sumnjiči da zaposlenici trgovačkog društva iz Metkovića, nije isplatio plaću u vremenu od kolovoza do prosinca 2015. godine. Ukupna materijalna šteta pričinjena opisanim kaznenim djelima iznosi 574.753 kune, a Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

TEŠKA PROMETNA NESREĆA

Petero teško ozlije Teže tjelesne ozljede zadobila su oba vozača

46-GODIŠNJI SLOVAK

Mrtav pijan vozio pun autobus putnika – u Zadar


Aktualno 27

• 6. SRPNJA 2016. NETKO OPET TRUJE ŽIVOTINJE PO GRADU Ljubitelji životinja i vlasnici kućnih ljubimaca, oprez! U Ulicama Dubravkina, Petra Svačića, Primorskoj, Mostarskoj i okolici, obratite pažnju – netko opet postavlja otrovne meke.

PLANULA TRAFOSTANICA U LAPADU U nedjelju ujutro oko deset sati JVP Dubrovački vatrogasci izašli su na teren u DOC-u na gašenje zapaljene trafostanice. U intervenciji su sudjelovala četiri vatrogasca s dva vozila, a požar je lokaliziran u 10 sati i 30 minuta.

eđenih u Kleku Do prometne nesreće je došlo kada je 64-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se državnom cestom D-8 u pravcu Dubrovnika, prešao na suprotnu kolničku traku U prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu u popodnevnim satima u Kleku, pet je osoba zadobilo teže tjelesne ozlijede. Do prometne nesreće je došlo kada je 64-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se državnom cestom D-8 u pravcu Dubrovnika, prešao na suprotnu kolničku traku i udario u osobno vozilo zagrebačkih registracijskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 30-godišnjak. Teže tjelesne ozljede zadobila su

oba vozača te putnica u vozilu dubrovačkih registracijskih oznaka i dvoje maloljetnih putnika iz vozila zagrebačkih registracijskih oznaka. Nakon ukazane liječničke pomoći svi ozlijeđeni su zadržani na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

Nakon ukazane liječničke pomoći svi ozlijeđeni su zadržani na liječenju u dubrovačkoj bolnici

Neslužbeno se doznaje kako je Slovak kažnjen novčanom kaznom od 14 700 kuna i zabranom korištenja inozemne vozačke dozvole na području Republike Hrvatske u trajanju od dvije godine

Nije poznato što je bilo s putnicima u autobusu

Dubrovačka policija zatekla je u utorak popodne na državnoj cesti D8 46-godišnjeg Slovaka koji je prethodno upravljao autobusom punim putnika s 2,39 promila alkohola u krvi, potvrdili su u srijedu iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. – Policijski službenici su jučer oko 17 sati na državnoj cesti D8 kod mosta dr. Franja Tuđmana zatekli 46-godišnjeg državljanina Slovačke koji je prethodno upravljao autobusom slovačkih nacionalnih oznaka koji je bio pun putnika. Kod njega je izmjerena koncentracija alkohola koja

je iznosila 2,39 g/kg. Vozač je doveden u prostorije policije gdje je zadržan do otriježnjenja. Jutros je odveden pred suca za prekršaje – potvrdila je glasnogovornica Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup. Neslužbeno se doznaje kako je Slovak kažnjen novčanom kaznom od 14 700 kuna i zabranom korištenja inozemne vozačke dozvole na području Republike Hrvatske u trajanju od dvije godine. Nije poznato što je bilo s putnicima u autobusu koje je ovaj pijani vozač navodno trebao odvesti u Zadar.

TRAŽI SE ‘PILOT’

Modificirani dron narušio zračni prostor dubrovačkog aerodroma

Dron kojim je upravljao zasada nepoznati ‘pilot’, proletio je jutros kroz zonu zabrane leta u Zračnoj luci Čilipi. Tragom dojave čitatelja odlučili smo kontaktirati nadležne službe. Prema dostupnim informacijama težih posljedica u ovom incidentu nije došlo, ali prema svemu sudeći dron je bio modificiran i/ili kućne izrade te je zaobilazeći sigurnosne postavke prekršio zabranu leta u širem području zračne luke. — Nije došlo do incidenta ali dron je uletio u širi prostor zračne luke, što je naravno zona sa zabranom leta za takve uređaje. Morali smo provesti sigurnosnu proceduru. Svi novi dronovi imaju u sebi sigurnosne postavke koje ih sprječavaju da lete No-Fly zonama poput zračne luke. Očito je riječ o dronu ručne izrade koji je uletio u našu sferu, odnosno naletio je na našu upravnu zgradu. On je odmah bio uočen od strane osiguranja te je policija odmah obaviještena. Dron je potom odletio u smjeru Čilipa, gdje postoje dva evidentirana vlasnika. Sigurnost ovim slučajem nije bila ugrožena te je dron vrlo brzo napustio NoFly zonu i nismo ga dalje mogli pratiti. Nije bilo nikakvog incidenta, dron je uočen i nadležne službe su pravovremeno obaviještene – izjavio je direktor zračne luke Roko Tolić. Kako saznajemo iz Policijske uprave, informativni razgovori sa vlasnicima dronova u Čilipima su obavljeni, a ni jedan od njih nije bio vlasnik modificiranog drona.


28 Aktualno

6. SRPNJA 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

HOLISTIC

Vatrogascima uručeni GPS uređaji

MINISTAR TURIZMA S LOKALNIM ČELNICIMA

ŽUPAN: Ne s dogoditi Na

Zapovjednicima JVP Dubrovačko primorje i Konavle uručeno je petnaest uređaja za daljinski nadzor vozila

Sredstvima projekta HOLISTIC nabavljena je i vatrogasna oprema

ŽUPANIJA Župan Nikola Dobroslavić uručio je proteklog tjedna u Palači Ranjini zapovjedniku JVP Dubrovačko primorje Ivu Franušiću i zapovjedniku JVP Konavle Mariju Magudu petnaest uređaja za daljinski nadzor vozila (GPS). Uređaji su nabavljeni u tijeku realizacije projekta HOLISTIC koji Dubrovačko-neretvanska županija provodi protekle dvije godine. U projektu sudjeluju sve hrvatske jadranske županije gdje je izražen rizik od požara te partneri iz još 7 zemalja: Grčke, Albanije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije. JVP Dubrovačko primorje dobiva pet, a JVP Konavle deset uređaja za daljninski nadzor vozila. Iako se radi o investiciji od četrdeset i pet tisuća kuna važnija je činjenica da će tijekom vatrogasnih intervencija točna lokacija intreventnih vozila biti poznata što će znatno olakšati same intervencije vatrogasnih postrojbi na terenu, ali i povećati sigurnost vatrogasaca. Osim nabave i ugradnje GPS uređaja u vatrogasna vozila Dubrovačko-neretvanska županija je realizacijom projektnih aktivnosti značajno poboljšala sustav vatrogastva na svom području. Sredstvima projekta HOLISTIC nabavila je i vatrogasnu opremu vrijednu oko sto pedeset tisuća kuna, a za potrebu realizacije vatrogasne vježbe predviđene projektnim aktivnostima koja će se održati do polovice srpnja.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić rekao je kako je stav Županije da se nipošto ne smije odustati od županijskih Centara za gospodarenje otpadom PRESTANAK ONEČIŠĆENJA

Cavtaćani, slobodno se kupajte Zavod za javno zdravstvo uzorkovao je dodatne uzorke mora 28., 29. i 30. lipnja, a rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe


Aktualno 29

• 6. SRPNJA 2016. NOVI SUSTAV GRIJANJA Župan Nikola Dobroslavić posjetio je OŠ Mljet povodom ugradnje novog sustava centralnog grijanja i pripreme potrošne tople vode s kotlovnicom na biomasu i solarnim toplinskim kolektorima.

Projekt vrijedan više od petsto osamdeset tisuća kuna financirala je Županija s dvjesto pedeset tisuća kuna dok je ostatak sufinanciran iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

SVEČANOST U PULI

10. obljetnica Jadranskojonske euroregije

smije nam se apulj! ŽUPANIJA Ministar turizma Anton Kliman rekao je u četvrtak u Dubrovniku kako se od 2018. godine planira smanjenje stope PDV-a u turizmu, kako se za rusko tržište planira uvođenju multiplih viza, a istaknuo je i da je trenutno nemoguće predvidjeti kako će Brexit utjecati na hrvatski turizam. Kliman se u Dubrovniku sastao s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave kao i turističkim subjektima. Upitan koliko će se smanjiti stopa PDV-a u turizmu, Kliman je odgovorio kako se o postotcima tek pregovara. Ustvrdio je i kako geopolitičke prilike idu u prilog hrvatskom turizmu, zbog čega je predsezona izvrsna, ali i kako se od deset gostiju njih sedam ponovno vrati u Hrvatsku. Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić rekao je kako je stav Županije da se nipošto ne smije odustati od županijskih Centara za gospodarenje otpadom, a istaknuo je kako je zaključak sastanka s ministrom i turističkim subjektima bio da je za problem s marinom u Slanom odgovoran sam ACI. —  Dotakli smo se problema

CAVTAT Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode DNŽ obavijestio je u subotu, 2. srpnja kako je onečišćenje mora fekalnim vodama na plaži Hotela Epidaurus u Cavtatu, objavljeno 28. lipnja, prestalo! Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovao je dodatne uzorke mora 28., 29. i 30. lipnja 2016. godine, a rezultati ispitivanja

Svi želimo da Prevlaka konačno krene – Boban

gospodarenja otpadom te o najnovijim incijativama da se odustane od izgradnje centra za gospodarenje otpadom, čemu se mi kao županija izričito protivimo, a ministarstvo turizma podržava potrebu da za gospodarenje otpadom trebamo jasno rješenje, ne smije biti nejasnih situacija kako se ne bi dogodilo da se upadne u situaciju u kakvoj je bila Makarska ili Napulj u Italiji – rekao je među ostalim župan nakon sastanka s ministrom. Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Tomislav Boban rekao je, odgovarajući na novinarski upit, kako je pitanje Prevlake na jugu Hrvatske u rješavanju. — Najveći iskorak koji smo napravili je taj da konačno artikuliran zahtjev vlasnika putem odvjetnika Vladimira Gredelja i konačno imamo nekoga s kime možemo sjesti i razgovarati. Svi želimo da Prevlaka konačno krene. Postoji nekoliko varijanti rješavanja pitanja s vlasnicima, od učešća u prihodima, ‘zajedničkog ulaganja’, niz kombinacija smo spremni ponuditi, jednostavno želimo da projekt ide – rekao je Boban.

udovoljavaju uvjetima Uredbe, što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja, te je more na plaži Hotela Epidaurus u Cavtatu podobno za kupanje. Obzirom na zahtjeve Uredbe, more na plaži Hotela Epidaurus u Cavtatu ponovo će se uzorkovati u roku od sedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja.

Testiranja će se ponovo vršiti

ŽUPANIJA Svečanom sjednicom u Puli obilježena je deseta obljetnica osnutka udruge Jadransko-jonska euroregija koja je, kako je rečeno, od samog početka imala jasnu viziju po pitanju mira i stabilnosti, održivog gospodarskog razvoja, suradnje na području turizma, ribarstva i poljoprivrede, prometa i infrastrukture te zaštite kulturne baštine i zaštite okoliša. Predsjednik Jadransko-jonske euroregije i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je Jadransko-jonska euroregija u ovih deset godina pokazala da može biti pokretač i promotor boljeg razumijevanja, suradnje, povezivanja i ukupnog razvoja ove makroregije. — Provođenje Strategije EU za Jadransku i Jonsku regiju nezamislivo je bez aktivnog sudjelovanja regionalne i lokalne razine. Uvjereni da je višerazinsko upravljanje jedini pravi način vođenja politike spremni smo preuzeti ulogu u aktiviranju regija, gradova i općina u provedbi Strategije – naglasio je Dobroslavić. Okupljenima su se obratili i predstavnik Europske komisije iz Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, DG REGIO Andrea Mariate i generalni tajnik Jadransko-jonske euroregije Francesco Cocco koji je održao prezentaciju pod nazivom ‘Najznačajnija postignuća Jadransko-jonske euroregije od njezinog osnutka’. U sklopu proslave održana je i međunarodna konferencija u organizaciji Jadransko-jonske euroregije i Istarske županije, koja je okupila predstavnike lokalne i regionalne samouprave iz Italije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke, te predstavnike europskih institucija i ministarstva vanjskih i europskih poslova RH. Među ostalim, istaknuta je važnost višerazinskog upravljanja i buduće aktivne uloge Udruge u provedbi Strategije EU za Jadransku i Jonsku regiju.


30 Aktualno

Vaše vijesti

6. SRPNJA 2016. • VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

OBNOVLJENA LEGENDARNA LAPADSKA KUPALIŠTA

Sjećate li se ‘Fača’ i ‘Miksićevog bazenčića’? Svi oni članovi GV, koji su prošlog mjeseca glasali ‘protiv’, pozvani su doći okupati se

Trebalo je nekoliko tona krupnog kamenja prenijeti od gradilišta novog dijela hotela More, do Miksićevog bazenčića, odnosno do legendarnog Fača

Okončani su radovi na obnovi lapadskih kupališta: Fačo (skale br. 11) i Miksićev bazenčić (skale br. 12), koja se nalaze na sjevernoj obali uvale Sumartin, kaže nam naš sugrađanin Igor Legaz. – Udruga ‘Divlja liga vaterpolo’ se upravi hotela More zahvaljuje na

PALMINA PIPA I DALJE HARAČI

Još je jedna palma pala pred nametnikom Ovaj put riječ je o velikom stablu odmah pokraj povijesne jezgre, koji već danima tužno stoji bez ‘krune’ Još je jedna palma pokraj Grada ničice pala pred palminom pipom. Ovaj put riječ je o velikom stablu odmah pokraj povijesne jezgre, koji već danima tužno stoji bez ‘krune’. Inače, crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) invazivni je štetnik koji na najagresivniji način napada palme, a širi se velikom brzinom poput infekcije. Ipak, odmah treba reći kako taj štetnik nije opasan za ljude, niti za životinje ili ostale biljke.


Aktualno 31

• 6. SRPNJA 2016. Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Muško i žensko Brak je zapravo institucija koja je još uvijek čvrsto utemeljena u svijesti i ponašanju ljudi. Kvaliteta odnosa bračnih partnera temelj je njezine snage

materijalnoj pomoći, društvima Quadracon i Moment sile na stručnoj pomoći, a posebno se zahvaljuje društvu Međimurje graditeljstvo na radnoj pomoći. Udruga ‘Divlja liga vaterpolo’ pohvaljuje jednog svog člana. Trebalo je nekoliko tona krupnog kamenja prenijeti od gradilišta novog dijela hotela More, do Miksićevog bazenčića, odnosno do legendarnog Fača, a tu je Sebastijan Garbin iskazao izniman trud. Svi oni članovi GV, koji su prošlog mjeseca glasali ‘protiv’, pozvani su doći okupati se, kako na Faču, tako i na Miksićevom bazenčiću, da lakše podnesu sram zbog bačenih 3 miljuna kuna – oštro je poručio Legaz u svom e mailu uz popratne slike ‘Fača’ i ‘Miksićevog bazenčića’ danas i nekad.

Prema starogrčkom mitu, bog Zeus je u ljutnji rascijepio lijepog mladića Hermafrodita (sina Hermesa i Afrodite). U njemu su bila spojena oba spola. Zapravo, bio je biseksualac. Muškarac i žena istovremeno, tj. dvije savršene polovice u jednom tijelu. Nakon što je rascijepljen, obje polovice neprekidno traže jedna drugu. Kada se nađu, slijepljuju se, ali s krive strane. Slijepljuju se s ispupčenjima. U teologijskom pak smislu, Bog je stvorio čovjeka kao muško i žensko. S tim, da je muško bilo ‘sirovina’ za žensko. Znači, čovjek je samo moguć kao muško i žensko. Oboje su čovjek, a opet tek su zajedno potpun čovjek. I samo zajedno rađaju čovjeka. Žena ne može roditi sama dijete, niti sam muškarac. Oni zajedno rađaju dijete. To su onda otac i majka. Naravno, svima je poznato kako između muškog i ženskog čeljadeta postoje mnogostruke razlike: izvanjske, spolne erotske, u fizičkom izgledu... A još više postoje razlike u psihičkoj i duhovnoj konstituciji. Žena je više usmjerena na osobu, na subjekt, na unutarnje doživljavanje svega. Muškarac je usmjeren na istraživanje, na razum i prirodni svijet. On štiti i brani ljude, jer ima fizičku snagu, vodi ratove. Mužu je potrebna mudrost, a ženi nježnost. Žena je topla i prepuna razumijevanja. Njena nježnost daje mužu snagu. I baš zbog te nježnosti i materinstva, riječ ‘majka’ je i danas najviše upotrebljavana. Ona je ustrajnija, požrtvovanija i žilavija od muškarca, zato i doživi veću starost. Muškarac je usmjeren na lijepu ženu (po svom ukusu, naravno), ali i obratno. Uz napomenu: ljepota bez ljupkosti ne privlači! Kod žena, posebno u mlađim godinama prevladava eros (ljubav). Kasnije, ona priželjkuje i tjelesne dodire. U mladića, tj. muškarca dominira pak, spolni nagon, kao pokretna sila. Muškarci su

I baš zbog te nježnosti i materinstva, riječ ‘majka’ je i danas najviše upotrebljavana. Ona je ustrajnija, požrtvovanija i žilavija od muškarca

poligami za razliku od žena – monogama. Ako su pak u bračnoj zajednici, a ona nađe drugoga, tj. ljubavnika, moguća su dva razloga: ‘Ili je sita svog muža ili nije.’ Možda treba i ovo napomenuti: u kršćanstvu se ‘eros’ identificira s tjelesnom ljubavlju ili požudom. U kršćanstvu je ‘caritas’ nesebična ljubav prema bližnjem. Također, ovom prilikom treba istaknuti i pojam braka kao slobodne i ozakonjene veze između dvije osobe suprotnog spola, koje tako čine jezgru obitelji. Brak je zapravo institucija koja je još uvijek čvrsto utemeljena u svijesti i ponašanju ljudi. Kvaliteta odnosa bračnih partnera temelj je njezine snage. Ta zajednica ovisi o kvaliteti komunikacije supružnika. Znati slušati i čuti! Nažalost, postoje i kontradiktorne tvrdnje o suvremenom braku. Vrlo lukavo se djeci protura ‘rodna ideologija’. I zabranjuje se koristiti zamjenica On i Ona. U nas je pak, vodstvo kukurikavaca pokušalo promijeniti ustavnu odredbu o braku, kao zajednici muškarca i žene. Pod pritiskom javnost i pokreta ‘u ime obitelji’, raspisan je referendum. Vodstvo kukuriku vlasti je ‘popušilo’ na referendumu, jer je skoro 70 posto ispitanika bilo za ustavnu odredbu braka: zajednica muškarca i žene. A gay i ‘gender’ pokret u šoku! I gle: lijevi vlastodršci nisu podnijeli ostavke. Što ustvari gender i gay i liberali neokomunisti žele? Dekonstrukciju spola, nacije, kaos? Tko je u pozadini svega toga abnormalnog? Bilderberzi, masoni, novac? I znaju li oni uopće što su to hormoni? Što je ‘ples spolnih hormona’? Ako su oni poremećeni, onda mirne duše možemo govoriti o poremećaju seksualnog nagona. Upravo onako, kako smo tijekom studija medicine učili. Portugalski narod i skori svi narodi imaju izreku: ‘Kada se muško i žensko sastanu, oni ne mole očenaš.’


32 Aktualno

Duplerica

6. SRPNJA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Vrijedni teret Ka NEKAD TRGOVAČKI, DANAS TURISTIČKI


Aktualno 33

• 6. SRPNJA 2016. ČIŠĆENJE OMBLE Što se sve može pronaći na dnu Omble? Zna to Ronilački klub Dubrovnik, koji je ovog vikenda održao akciju čišćenja u Rijeci dubrovačkoj. Očistili su podmorje izvorišta rijeke Omble, a u organizaciji i realizaciji

arake

pomogli su im i udruga Sunce. Apeliramo građanima – čuvajte rijeku Omblu i naš lijepi okoliš i smeće bacajte za na to prikladna odlagališta!

Danas je Karaka simbol dobre turističke ponude i prevozi uglavnom posjetitelje željne neprocjenjivog iskustva, kao što su primjerice dubrovački zalasci sunca

Foto Zvonimir Pandža

Dubrovačka karaka oduvijek je prevozila skupe terete i bila važan dio Dubrovačke Republike, brod koji je obilježio povijest trgovine. Nekada je prevozila i do 140 ljudi, zajedno s topovima, robom, svime čime se tada trgovalo... Danas je Karaka simbol dobre turističke ponude i prevozi uglavnom posjetitelje željne neprocjenjivog iskustva, kao što su primjerice dubrovački zalasci sunca. Služi i za vjenčanja i druge romantične trenutke, a kada su ih vrhunski dubrovački majstori gradili, nisu ni slutili kako će ovaj brod, koji je nekada mogao ‘potegnuti’ i do SAD-a, sada biti top atrakcija.


34 Kultura

6. SRPNJA 2016. •

Ulicama moga grada SJEĆANJIMA GOSPOĐE ZORE O NEKIM LIJEPIM UŽANCAMA IZ PLOVANIH SKALINA

Koja je to skladnost života bila! zaradom na svaki mogući način sad već ulazi u završnu fazu. ‘Take money and run’ postao je postulat i moto današnjeg Dubrovnika. Ni po čemu drugačiji od onog ‘tko je jamio, jamio je!’ James Joyce, veliki irski pisac i autor za sva vremena kultnog romana ‘Uliks’, jednom davno je zapisao kako ‘Rim živi od prodaje leša svoje bake’, misleći kako se zarađuje na povijesti ii onome što su mu ostavile i izradile stare generacije. Danas, kad bi vidio naš Grad, za njega bi vjerujem zapisao isto, pohlepno zarađujemo na onome što su nam stari ostavili, bez imalo obzira i želje da bar to staro sačuvamo i ostavimo nekim generacijama koje dolaze iza ove naše. Svjesni smo, odavno se izgubio svaki sklad, ono što je bio ponos našeg Grada.

I još nešto, ne sjećam se da smo mi koristili ključ od kuće, vazda bi ga ostavljali u portelu, jer nikad nitko nije kuću zaključavao. Kad bi nam rodbina došla iz Konavala znali su gdje će ga naći! Zapisao Boris Njavro

Sad već i službeno znamo, tisuću je stolova namijenjenih raznim ugostiteljskim ‘uslužnim djelatnostima’ s dozvolom gradskih vlasti postavljeno po ulicama Grada, uvjerljivo više od današnjeg broja stanovnika unutar zidina. Oko tih stolova s dozvolom naših gradskih otaca je četiri tisuće stolica, skoro kao ne tako davno stanovnika unutar zidina. Ulicama Grada između svih tih stolica i stolova sve se teže može proći, slalom je to guranja i neugodnog neizbježnog gledanja u pjat skupe i loše hrane naših dragih turista. A, kažu, bit će ih još i više! Pohlepa za

Sjećanjima u Plovane…

Tih stolova i stolica za sada je još uvijek najmanje na gornjem dijelu Prijekog, jer zbog skalina ih je i nemoguće postaviti. Pa se tuda, posebno onim već spomenutim labirintom ulica podno Minčete i uza skale, još može na miru. A tuda, tim ulicama, još uvijek šetamo sjećanjima na zgode i neku davnu čeljad zahvaljujući gospođi Zori Brajević, skriveni u našoj saloči od života ‘Fontani’, u hladu Ulice Uske, bez gužve i uz malo bave. Tu je i naš vječni i istinski gospar od Grada Tomislav Šuljak, koji Grad zna u dušu pa mu ‘svaka valja’, a naiđe tu još drage čeljadi za spomenut koju. Gospođa Zore ne krije, rođena je 1941. te se i te kako sjeća i onog rata, Drugog svjetskog, te kreće iznova u sjećanja. ‘Mi bi se kao djeca išli igrat ispod Minčete, tad je to bila placeta, zemlja na tlima, za vrijeme tog rata, za NDH to smo naše igralište zvali ‘Junak’, a onda je došao kraj toga rata, nova vlast, sve se promijenilo, pa i ime tog našeg igrališta, a mi, djeca ko djeca, rekli bi doma i dalje

‘idemo se igrat do Junaka!’, a doma bi nas matere odma’ ispravljale ‘ma ne u Junaka, već u Partizana!’, a završilo je tako da smo mi djeca dugo iza govorila ‘Idemo se igrat u Junn... Partizana!’ I tako smo sjećanjima gospođe Zore Brajević ušli u njenu rodnu ulicu, jednu od njih nekoliko iz ovog labirinta prolaza podno Minčete, u Plovane skaline, ulicu krivudavu od početka do kraja, ali i jednu od onih ulica Grada prelijepa i životna imena kojim je nazvala nekad njena čeljad. ‘Evo, za početak sjećanja na svu tu dragu čeljad koja je nekad tu živjela, sjećam se našeg dragog dunda Nika koji je držao znani vinski podrum na Prijekom. Nas bi kao djecu slali dolika do njega po vino i što još treba za doma. Ne samo naši iz doma, mater i ćaća, već i susjedi, kad bi nas vidjeli na ulici kako se igramo. Samo te zovnu, ‘Aj’!’ i nema da nećeš! Moralo se slušat starije, vazda! Moja susjeda draga teta Marica, muž joj je bio Slovenac i nisu

Zore Brajević i brat joj Željko


Kultura 35

• 6. SRPNJA 2016.

imali djece, tako bi meni kao maloj djevojčici dala malu bročicu da im pođem kupit vina. Nikad veliku, već malu bročicu, da se ne vidi što im idem kupit. Odem ja do dunda Nika, al’ zaboravim koje vino, pita on mene onako malu ‘Koje vino, bijelo ili crno?’, ja mu rečem da ne znam, a on će ‘A za koga je?’, rečem mu da je za tetu Maricu, a on će ‘Onda je bijelo!’ Ma ta naša teta Marica bila je svima drago čeljade, a čučala je jako mačke. Kako tada nije bilo vode u kućama,već bi je uzimali s neke od gustijerni, kojih je bilo na sve strane, onda bi njoj neka od mačaka upala unutra, pa bi nastao kazin, svi bi na brzinu tražili kakvu šticu za izvuć’ mačku vanka!’

Zorina majka Ljubica

Doživjela sam dva rata, pedeset godišta između njih, šta je to! I oba puta pamtim kako je čeljad zvala Minčetu ‘spasiteljicom’, jer tamo smo se skrivali od bombardiranja

Zorina kćer Orlanda na istoj funjestri pored tiramola u Plovanim skalinima

Neke lijepe užance

‘Sjećam se i onih UNRA paketa koje su nam Amerikanci slali 1948. godine, u njima su bile i male čokoladice, a kako je od jedne naše druge susjede, tete Marije muž, dragi dunda Tonći, bio jako bolestan, nije mogo ništa pojest alavija, naše bi majke njoj za njega dale te naše čokoladice. Digle bi nama djeci, da bi dale njemu bolesnom, jer njih su svi voljeli, eto kako se tada živjelo i voljelo. A kad je umro, mi djeca se nismo smjeli igrati. Al’ se sjećam, tada, kad je umro, dobili smo naše čokoladice od matera. A, djeca ko djeca! Ma je bilo puno tih nekih lijepih užanca, koja je to skladnost života bila. Red neki se poštivao, evo, kao čišćenje naše ulice, svi bi u tom sudjelovali. Ma u svim ulicama na Prijekom, u Gradu. Zalije se ulica brokom vode već gore na vrhu i mete se prema dolje. Svak’ ispred svog ulaza. Jednom, ne tako davno, doselila nam neka nova čeljad, kupili kuću gori ispod Minčete, pa kad su žene počele čistit ulicu, ta nova gospođa ih pitala ‘A što to činite?’ A kad bi netko umro iz susjedstva, nije se smio vidjet dim iz nijedne kuće, iz nečijeg fumara. Poštivalo se. A kad bi bile prove od Igara gore na Pelinama ili na Minčeti, onda bi gospođe rekle: ‘Jeben’ im je život, po cijelu noć rade, aj odnesi im kafu!’ A smeće bi se ostavljalo u brokama, zakačenim na čavao ispred kuće, ne na tle, da ga ne bi mačke razgrabile, a onda bi izjutra rano ‘gospar čistač’, tako smo ga zvali, jer smo ga štovali, obišao sve ulice i sve to odnosio u većoj kanti. I tiramola više nema, a i to je bio sklad i znalo se kako treba robu sušit. Posebna je žica bila za ženske gaćice i korpiće, ne bi se vidjela s ulice od žice sa lincunima, jer šta ima tko gledat kakve ko ima gaćice! A tek bikini, kostim s kupanja! ‘Podne rogato’ tako smo mi djeca zvali to vrijeme dana kad se moralo bit doma, u kući, od podne do četiri ure popodne, to se znalo, nikoga vanka nije smjelo bit,

Zore Brajević sa ocem Nikom i majkom Ljubicom na Pelinama

to je vrijeme za odmor. I još nešto, ne sjećam se da smo mi koristili ključ od kuće, vazda bi ga ostavljali u portelu, jer nikad nitko nije kuću zaključavao. Kad bi nam rodbina došla iz Konavala znali su gdje će ga naći!’ sjećanja nadolaze gospođi Zori.

Nase u Grad

Oko tih stolova s dozvolom naših gradskih otaca je četiri tisuće stolica, skoro kao ne tako davno stanovnika unutar zidina

Ajmo malo i o njoj, po ocu Niku Zore je Konavoka, on je iz Pločica, a majka Ljubica je iz Donjih Brela pored Makarske, ‘s dvije bande svijeta, al’ su se jako čutili!’ Na koju godinu pošla je iz Grada, al’ se vratila vrlo brzo, pa Zore i tu ima priču. ‘Naučila sam na Grad, morala sam se vratit nase!’ smijehom će gospođa Zore. Rodila se u Plovanim skalinima, a nakon nekih godina dobila je

stan u Pejtonu od ‘Vrtlara’ u kojem je radila cijeli radni vijek. Ma, iza Domovinskog rata ga je prodala i kupila manji stan na Svetoj Mariji, u Ulici svetog Šimuna, starija čeljad bi rekla u Ulici Smokvina, kako se nekad zvala ta ulica. ‘Ma jedva sam čekala, duša mi je ostala ovdje u Gradu. Kako sam radila na Pilama, tamo đe je sad ‘turistička zajednica’ bio je godištima ‘Vrtlar’, vazda bi bila po Gradu, do Pelina bi se popela svaki dan, a u Pejtonu bi samo spavala!’ I ovaj zadnji, Domovinski rat provela je doma, u Gradu. ‘Doživjela sam dva rata, pedeset godišta između njih, šta je to! I oba puta pamtim kako je čeljad zvala Minčetu ‘spasiteljicom’, jer tamo smo se skrivali od bombardiranja u oba ta rata. I tada kao dijete i sada. I još pamtim svaki detalj kad sam bila dijete, sirene, bombe, pa avione kad su 1945. bacali višak bombi u more iza Lokruma. Za ovoga rata bili smo svi skupa, u tom strahu družili smo se i sve dijelili, lozinka na ulazu, jer nije bilo struje i u strahu nisi ni vidio ko dolazi, bila nam je ‘Minčeta’. A glavni organizator bio nam je naš dragi Pero Limunada, on je vazda, a i tada u najtežim danima, pravio škerce i činio nam te dane malo boljim i veselijim.’ A onda je ‘na trpezu’ Zore iznijela i koju staru fotografiju. ‘Nemam ti nešto slika, nije to bilo vrijeme od slikavanja. Nešto sam našla u toj staroj škatuli od crevalja, pa vidi kako se bilo nekad gore na Pelinama i ispod Minčete, te u našim Plovanim skalinima…’ u kojima smo i dalje uz njena sjećanja.


36 Kultura 67. LJETO PRED NAMA

Bogat program ovogodišnjih Igara Veliki meksički pijanist i dirigent Enrique Bátiz klavirski recital održat će u Franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju, a prošlogodišnji dobitnici Orlanda Kvartet Henschel će nastupiti u Pinakoteci Crkve sv. Nikole u Cavtatu Foto Zvonimir Pandža

Ovogodišnji programski iskorak predstavlja izlazak iz gradskih zidina i otkrivanje zaboravljenih mjesta diljem županije

Podizanjem festivalske zastave Libertas uz stihove Himne slobodi 10. srpnja otvaraju se 67. Dubrovačke ljetne igre. U 47 dana, na gotovo dvadeset ambijentalnih lokacija, više od 2 tisuće umjetnika iz cijelog svijeta pred međunarodnom publikom od 60 tisuća domaćih i inozemnih posjetitelja izvest će više od 70 dramskih, glazbenih, baletnih, folklornih i drugih programa, što je i najavljeno na konferenciji za medije održanoj ovaj utorak. U premijernom dramskom programu festivalsku publiku očekuju dva naslova. Engleska i svijet ove, 2016. godine, obilježavaju 400 godina od smrti Williama Shakespearea, a proslavi te velike obljetnice pridružuju se i Dubrovačke ljetne igre postavljanjem Othella u prijevodu Vladimira Gerića i u režiji Ivice Boban. Na tvrđavi Lovrjenac Othella će igrati nacionalni prvak Drame HNK u Zagrebu Dragan Despot, Jaga Rakan Rushaidat, a Dezdemonu Anja Đurinović. Premijera je 20. kolovoza. Dugo, dugo iščekivana Kafetarija u prijevodu i adaptaciji Frana Čale jedna je od legendarnih predstava zlatnog doba Igara koja se u režiji Tomislava Radića igrala punih deset godina na Gundulićevoj poljani. Na 67. Igrama redatelj Vinko Brešan


Kultura 37

• 6. SRPNJA 2016. LEGENDE LOKRUMA Na Lokrumu je otvorena nova izložba ‘Lokrumske legende: Rikard Lavljeg srca + Benediktinci’. Koncept izložbe je definiran prostorom u kojem se nalazi i izložba je multimedijalna, te sadrži mnoga iznenađenja

kroz koja smo htjeli predočiti tu srednjovjekovnu atmosferu – poručila je producentica i autorica ove multimedijalne izložbe Ivana Dabrović.

godina samoće G.G. Márqueza i to ‘u prostoru koji sliči kući u Macondu’.

Velika imena iz svijeta glazbe

svoju će Kafetariju, također u prijevodu i adaptaciji Frana Čale, postaviti ispred Sponze kao komediju s pjevanjem i plesanjem u čemu mu je vjerni suradnik Mate Matišić koji potpisuje songove. Redateljevi suradnici su dramaturginja Mira Muhoberac, scenograf Marin Gozze te kostimografkinja Doris Kristić. Kafetijera Frana igrat će Nikša Butjer, a gospara Lukšu Pjer Meničanin.

Reprizne izvedbe i gostovanja

U dramskom programu publiku očekuju i reprizne izvedbe Dubrovačke trilogije Iva Vojnovića u režiji Staše Zurovca, kao i više dramskih gostovanja. Iz Zagrebačkog kazališta mladih dolazi suvremeni komad #radninaslovantigona argentinskog autorskog tima Jazmíne Sequeire i Luciana Delprata u režiji Renate Carole Gatice, a iz Gradskog dramskog kazališta Gavella stiže Molièrov Umišljeni bolesnik, komedija-balet u tri čina, redatelja Krešimira Dolenčića, premijerno izvedena u rujnu 2015. Sofoklova Antigona – 2000 godina kasnije u režiji Lenke Udovički, ostvarena u produkciji Kazališta Ulysses i MESS Sarajevo festivala te koprodukciji sarajevskog Narodnog pozorišta. Profesorica i

redateljica Mira Muhoberac sa studentima Sveučilišta u Zagrebu postavila je Dunda Maroja onako kako zamišlja da ga je sam Držić mogao izvorno prikazati 1551. u Vijećnici Dubrovačke Republike. Za ljubitelje baleta, Dubrovačke ljetne igre u koprodukciji sa Slovenskim narodnim gledališčem iz Maribora pripremaju baletni diptih Preludij za poslijepodne jednog fauna Claudea Debussyja u koreografiji Edwarda Cluga što će ujedno biti i premijera ovog desetminutnog komada i Carmen Rodiona Ščedrina u koreografiji Valentine Turcu, koji će se, uz pratnju DSOa, pod dirigentskom palicom Simona Krečiča, izvoditi na otoku Lokrumu. Tamo će se izvesti i, u okviru programa Pisci na igrama, a kroz dvije autorske večeri Milana Vuković Runjić i Daniel Rafaelić ispričat će dosad neispričanu priču Maksimilijan i Carlota na Lokrumu. Večer poezije Igora Zidića San ljetne noći održat će se u novoobnovljenoj Crkvi svetog Stjepana u Pustijerni uz pratnju lutnje, a autorsku večer svestranog umjetnika – Mate Matišića gledat ćemo u Kneževom dvoru. U okviru programa Pisci na Igrama u scenskoj preradbi i prilagodbi Mani Gotovac prikazat će se i Predgovor, gitara i 7 stranica iz romana Sto

Odmah na početku 67. Igara, glazbeni program otvara veliko ime – tenor José Cura

Odmah na početku 67. Igara, glazbeni program otvara veliko ime – tenor José Cura – kojeg su kritičari često nazivali ‘četvrtim tenorom’ aludirajući na slavna Tri tenora, a koji će na Svečanom otvaranju u režiji Ivana Miladinova, nastupiti kao dirigent i kao pjevač, da bi odmah dan nakon, 11. srpnja ispred Crkve sv. Vlaha na gala koncertu izveo najljepše arije sa sopranisticom Lindom Ballovom i Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Mladen Tarbuk. Ove Igre, publika će imati priliku poslušati velika imena iz svijeta glazbe – tu su Ivo Pogorelić, Philippe Entremont, Michele Campanella, Andrew Tyson i Aljoša Jurinić, Matija Dedić, Matej Meštrović, Hakan Ali Toker, Roman Simović, Ratimir Martinović, Davide Alogna, Alexander Frey... Među komornim koncertima izdvajaju se nastupi Nordijskog komornog orkestra s Radovanom Vlatkovićem, jednim od najvećih svjetskih kornista, te nastup Ansambla Bečke filharmonije. Dubrovački simfonijski orkestar muzicirat će u Dvoru dvije večeri s uglednim dirigentima Amosom Talmonom i Ertugom Korkmazom te solistima: klarinetisticom Marijom Pavlović, fagotistom Pieterom Nuyttenom, violinistom Stephenom Waartsom i violončelisticom Jelenom Očić. Na koncertu u kolovozu koji je posvećen preminulom maestru Ivu Dražiniću bit će praizvedena Simfonija skladatelja Frana Đurovića. 67. Igre zatvorit će Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Iva Lipanovića uz mezzosopranisticu Dubravku Mušović Šeparović, sopranisticu Valentinu Fijačko te Kvartet Henschel. Posebnost ovogodišnjih Igara svakako je program ‘U susret budućnosti’ koji uključuje šest koncerata na kojima će se publici predstaviti laureati prestižnih međunarodnih natjecanja. Uz redovan dramski, glazbeni i baletni program, festivalska publika će moći uživati u FA Linđo iz Dubrovnika, te izvedbama najuglednijeg hrvatskog ansambla LADO. Tu su i filmske projekcije ostvarene u suradnji s Pulskim filmskim festivalom, dok će atrij palače Sponza i Lazareti biti pretvoreni u galerijske prostore za likovne i fotografske izložbe.


38 Kultura

6. SRPNJA 2016. •

MEĐUNARODNO PRIZNATI FESTIVAL

‘Tino Pattiera’ otvorio kulturno ljeto

Uvodni koncert bio je nezaboravno iskustvo za ljubitelje glazbe, kazališta i književnosti. Ravnao je dirigent Noam Zur, a nastupilo je četvero priznatih solista Otvaranje fe stivala ‘ Tino Pattiera’, održano u petak navečer u Dvoru, i ove godine privuklo je mnoštvo ljubitelja ovog prekrasnog međunarodnog glazbenog događaja.

Prva večer bila je poveznica između književnosti i opere, uz naziv ‘All the world’s a stage’. Beaumarchaisov Figaro bio je podloga Mozartu i Rossiniju, Carmen i Turandot bili

Na jedinstvenom koncertu na otvorenom koji nosi naziv ‘Cielo e mar’, predstavila su se djela koja imaju veze s prirodom, vodom, nebom

su najprodavaniji romani prije nego što su nastale opere, a Offenbach je napravio pjesnika Hoffmanna herojem svoje opere, stoga je ovaj koncert nezaboravno iskustvo za ljubitelje glazbe, kazališta i književnosti. Ravnao je dirigent Noam Zur, a nastupilo je pak četvero priznatih solista: Liana Aleksanyan, sopran; Marisa Martins, mezzosopran; Hugh Smith, tenor; Ionut Pascu, bariton. Inače, međunarodni festival ‘Tino Pattiera’ nosi ime i organizira se u znak sjećanja na svjetski poznatog opernog pjevača, tenora Tina Pattieru, rođenog 1890. u Cavtatu. Podsjetimo se, Tino Pattiera bio je veliko i slavno ime europskih i svjetskih opernih kuća prve polovice 20. stoljeća. Bio je prvak Kraljevske saske dvorske opere u Dresdenu te član Berlinske državne opere, a često je nazivan nasljednikom velikog Enrica Carusa. Glazbeni direktor festivala je izraelski dirigent Noam Zur koji živi i radi u Njemačkoj, a dirigira koncertima po cijeloj Europi i svijetu u najprestižnijim dvoranama.


Kultura 39

• 6. SRPNJA 2016.

U TVRĐAVI IMPERIJAL IZLOŽENO 200 FOTOGRAFIJA

‘Lica rata’ na Srđu Foto Nikša Miletić

Autor je napomenuo kako izložbu posvećuje hrvatskim braniteljima, svim žrtvama rata Povodom obilježavanja ovogodišnje 25. obljetnice herojske obrane Dubrovnika od srpsko-crnogorskog agresora, u Muzeju suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja u tvrđavi Imperijal na brdu Srđ, u sklopu muzejskog projekta ‘Hrvatska ratna fotografija’ u petak je otvorena tematska izložba Hrvatskog povijesnog muzeja ‘Lica rata’, autora višeg kustosa Ivice Nevešćanina. Kako je ovom prilikom istaknuo sam Neveščanin, na ovoj izložbi se našlo više od 200 fotografija izabranih među građom od njih nekoliko tisuća. — Prvi put u Dubrovniku se mogu vidjeti neki autori koji nisu prije bili izloženi ovdje, poput Roberta

Beloševića, Patrika Maceka, Zorana Filipovića, Stanka Hercega itd. Izložba nije ni povijesna ni kronološka nego tematska. Građa je podijeljena na pet cjelina – Početak, Civili, Branitelji, Oluja i Lica rata – rekao je Neveščanin te dodao kako izložba obuhvaća sve dijelove Hrvatske i sva ratišta. Ustvrdio je i kako će većinu od izloženih fotografija povijest upamtiti kao fotografije koje su obilježile Domovinski rat. S obzirom da izložba svjedoči o strahotama rata, autor je napomenuo kako izložbu posvećuje hrvatskim braniteljima, svim žrtvama rata, fotografima, kao i cjelokupnom hrvatskom društvu koje još uvijek prolazi svoju ratnu katarzu u svakodnevnom životu.

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

Izložbe u tijeku: Izložba ‘’Dubrovačke medalje i plakete – otisak vremena’’ u Kneževu dvoru

Na izložbi možete vidjeti 200 medalja od više od 40 domaćih i stranih autora. Izložba govori o dubrovačkim medaljama, odnosno o medaljama koje su izradili majstori medalja s ovog područja ili su izrađene za Dubrovnik i njegove ljude i događaje od strane drugih umjetnika. Dio izloženih medalja je iz fundusa Kulturnopovijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja, dok najveći dio dolazi iz privatnih zbirki kolekcionara i numizmatičara Boža Lasića i Marka Šarinića. Izložbu prati istoimena knjiga koja je dostupna u muzejskoj prodavaonici. Izložba je otvorena do 20. srpnja 2016.

Gostujuća Izložba ‘’Likovna baština obitelji Pejačević’’ u Kneževu dvoru

Izložba se bavi umjetninama likovne baštine hrvatske plemićke obitelji Pejačević. U Kneževu dvoru je predstavljeno dvadeset reprezentativnih umjetnina nastalih u vremenu od sredine 18. do sredine 20. stoljeća. Izložba je otvorena do 10. srpnja 2016.

Na izložbi se našlo više od 200 fotografija

Izložba fotografija ‘’Crna šuma’’ Damira Hoyke produžena je do ponedjeljka, 18. srpnja 2016. Izložbu možete pogledati u Kneževu dvoru svaki dan od 9 do 18 sati. ** Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim muzejima, te stalnim i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.


40 Kultura

6. SRPNJA 2016. •

DUPLI CD PRIZNATOG AUTORA

Inspiracija u stihovima Luka Paljetka Večer su uljepšale dvije priznate dubrovačke klape, Kaše i Maestrali

Zahvaljujući Luku Paljetku i Đelu Jusiću, u ovoj večeri publika se i nasmijala Nedavno je objavljen dupli CD kolekcije ‘Gold collection’ u izdanju Croatia records na kojem su predstavljeni uglazbljeni stihovi našeg sugrađanina, akademika Luka Paljetka u izvedbama mnogih znanih izvođača. Ovo vrijedno glazbeno djelo predstavljeno je uz red suza i red sentimentalnosti, pa i lijepih sjećanja, proteklog četvrtka u Art radionici Lazareti. Uz gospara Luka Paljetka, nekoliko riječi kazao je njegov prijatelj, akademik Tonko Maroević, autor popratnog teksta u knjižici CD-a, naslovljenog ‘Slavlje zvuka u čast Luka’, zatim autor glazbe za mnoge znane nam Lukove pjesme gospar Đelo Jusić, dok je Paljetkov prijatelj i također autor glazbe mnogih njegovih stihova Darko Matičević, osim što je ispričao kako je nastala ideja za CD i otpjevao nekoliko uglazbljenih pjesama velikog dubrovačkog autora. Zahvaljujući Luku Paljetku i Đelu

Jusiću, u ovoj večeri publika se i nasmijala – prvo opaski kako je omot CD-a ‘kao hrenovka’, jer ‘tek kad se skine omot, osjeti se prava slast i okus’, kazao je Paljetak, usporedivši CD i sa hulahopkama na lijepoj ženi, dok su pak on i Jusić zajedno ispričali prekrasnu, i sjetnu i šaljivu, anegdotu kako je nastala njihova zajednička pjesma ‘U svakom slučaju te volim’. Đelo Jusić je kazao pak kako su on i Paljetak rođeni na Prijekome, ‘na sunčanoj strani Grada pa nije ni čudo da su im stihovi pozitivni i puni optimizma’, te kako ‘nose zidine oko vrata’. Maroević je pak kazao kako je posvetio život čitanju Paljetkovih djela, te kako mu je drago biti u Paljetkovom gradu. Osim njega, večer su uljepšale dvije priznate dubrovačke klape – Kaše i Maestrali. Program je vodio Boris Njavro, a poznati vinar iz Kune pelješke, Ivo Špaleta, počastio je sve okupljene svojim vinima i likerima.


Kultura 41

• 6. SRPNJA 2016.

U LJETNIKOVCU SORKOČEVIĆ

Nova izdanja Zavoda za povijesne znanosti

‘Idelogija rodoslovlja’ knjiga je koja baca sasvim novo svjetlo na ilirsku heraldiku, rekla je Brigita Masle Dražinić Zavod za povijesne znanosti HAZU-a u Dubrovniku večeras je u Sorkočevićevom ljetnikovcu na Lapadu predstavio časopise Anali i Dubrovnik Annals te knjige Ideologija rodoslovlja Stjepana Ćosića, The Frame od Freedom (Okvir slobode) Zdenke Janeković Römer te 4., 5. i 6. svezak knjige Vlastela grada Dubrovnika Nenada Vekarića. Časopis Anali donosi 14 izvornih znanstvenih radova, jedan pregledni rad i osam prikaza knjiga. — Ovo izdanje sadržava širok raspon tema iz povijesti, arheologije, književnosti i povijesti umjetnosti – rekla je Ariana Violić Koprivec, koja je i predstavila časopise Zavoda. Devetnaesto izdanje časopisa Dubrovnik Annals donosi pak pet izvornih znanstvenih radova i četiri prikaza knjiga, a na engleskom jeziku objavljuju se recentna historiografska istraživanja o Dubrovniku i time omogućava njihovo predstavljanje međunarodnoj javnosti.

‘Idelogija rodoslovlja’ knjiga je koja baca sasvim novo svjetlo na ilirsku heraldiku, rekla je Brigita Masle Dražinić, pokazujući da je i ovdje riječ zapravo o jednoj dubrovačkoj priči. U ovoj znanstvenoj monografiji Ćosić na temelju novih arhivskih dokumenata i

Od ukupnog broja tek je 15 ženskih biografija, što je oko 3 posto

Časopis Anali donosi 14 izvornih radova

Korjenić-Neorićeve genealogije, sačuvane u Bogišićevoj zbirci u Cavtatu, dešifrira nastanak tzv. Ilirske heraldike. Govoreći o knjizi, Danko Zelić istaknuo je kako je u sintagmi Ideologija rodoslovlja sažet cijeli dinamički luk radnje knjige, odnosno puta kojeg je u svom istraživanju prešao autor. The Frame of Freedom nadopunjeno je englesko izdanje knjige Okvir slobode autorice Zdenke Janeković Römer koje je objavljeno 1999. godine. Kako se moglo čuti na predstavljanju, riječ je o vrhunskom znanstvenom djelu o povijesti Dubrovnika. Lovro Kunčević istaknuo je kako je riječ o engleskoj verziji knjige koja je već neupitni klasik dubrovačke historiografije, te izdvojio i nekoliko ključnih tema koje se provlače kroz knjigu, a to su ideologija dubrovačke vlastele, porijeklo dubrovačkog plemstva, vlastela na vlasti. Tri sveska knjige ‘Vlastela grada Dubrovnika’ Nenada Vekarića donose odabrane biografije pripadnika dubrovačkog patricijata, u kojima je na više od tisuću stranica ukupno obrađeno 468 biografija. Uz to, Vekarić donosi i popis dubrovačkih knezova za razdoblje od 400 godina, te je ukupno obrađeno 5368 kneževskih mandata. Kako je istaknula Irena Ipšić od ukupnog broja tek je 15 ženskih biografija, što je oko 3 posto, a među njima najviše je pjesnikinja i književnica.


42 DuList info

6. SRPNJA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘IMPERIAL’ Brod je trenutno u luci Mombasa

225 m

CITY OF DUBROVNIK

duljina MB ‘IMPERIAL’

AP JADRAN U luci Rostock

U luci Brunsbuttel

ZAGREB

U luci Gijon

AP ARGOSY

22. 7. stiže u luku Sepetiba

ORSULA U luci Tuzla

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2007. u koreanskom brodogradilištu STX Nosivost: 75.510 MT Duljina: 225 m Širina: 32,24 m Dubina: 19,7 m Glavni stroj: MAN – B&W 7S50MC Snaga: 10.060 KW Brzina: 14,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Božo Orlić Upravitelj stroja: Davor Popadić 1. časnik palube: Sanjin Tumara 1. časnik stroja: Miho Skaramuca 2. časnik palube: Tonći Grandov 2. časnik stroja: Ante Goleš 3. časnik palube: Antun Staničić Glavni kuhar: Jozo Matijević Vođa palube: Niko Matković Brodski mehaničar: Branko Tomašević Električar: Frano Putica Kormilari: Ivica Brletić, Dominko Erkapić, Stijepo Mozara Mornar: Bore Mitrović Konobar: Petar Puhjera Pripravnik: Dino Čavka

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP DUBRAVA U luci Damietta

IMPERIAL

OLUJA

U luci Mombasa

U luci Paranagua

MIHO PRACAT U luci Sepetiba

SV NIKOLA I

U luci San Antonio


DuList info 43

• 6. SRPNJA 2016. ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 6. 7. do 13. 7. 2016.

AP REVELIN U luci Shuwaik

AP DRŽIĆ

AP SLANO

U luci Singapore, slijedi Galle 11. 7.

U luci Tuticorin

AP STON

U luci Singapore

AP ASTAREA

U luci Dalrymple Bay, slijedi Mumbai 29. 7.

AP SVETI VLAHO

11. 7. stiže u luku Kohsichang

LIBERTAS

9. 7. stiže u luku Qingdao


44 Oglas

6. SRPNJA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI

Kontakt: 095 8533 497

Prodajem Chevrolet Aveo 1.4 Sedan

Iznajmljuje

ABS, klima, 101 ks, 47.000 km, star 5,5 g. motor od Opel Astre, + zimske Goodyear. Kontakt: 099 682 5851

Honda Civic 1.7, 2006.god, registriran do 4/17, cijena 2.000 eura. više detalja na: 099 320 9245 Prodajem VW Polo 1.6, 105 ks, 2008.

godina, prvi vlasnik, 98.000 km, benzinac, registriran do 8/16. Kontakt: 091 733 6593

Prodajem Renault Megane, 1.5 dci. Prešao 190 tisuća, potrošnja 5.5 litara. Na lijevom boku iza zadnjih vrata s vozačeve strane je lak malo nagrižen od sunca, stoga i ovakva cijena. Ima servisnu knjižicu, prije 10 tis. km mijenjan zupčasti. Cijena je fiksnih 3000 eura, a sve info na 091 44 77 101. Audi

a3 1.9TDI prešao 180.000 automatska klima registriran do 06/2017. Urađen veliki servis nema ulaganja 29.000 kuna. Kontakt 095 836 73 05

IZNAJMLJIVANJE Zaposlena cura traži stan/apartman s

uporabom kuhinje. Garsonijeru/sobu s wc-om uporabom kuhinje ili jednosoban stan za duži period. Prednost: Gorica, Gospino polje, Vojnović oko crkve sv Mihajla. Batala. Lapad. Gruž (oko Tommya). Kontakt: 095 85 33 497. Useljivo 1.9 ili 1.10/16

Tražim stan ili garsonijeru od 1. 9. na

duže vrijeme. Radim u školi, plaća uredna. Hvala! Kontakt: 091 333 4022

Mladi zaposleni par hitno traži stan na

području grada na duže vrijeme. Kontakt: 098 906 5876

Tražim cimericu od 8. 7. Stan se nalazi

u Srebrenom (Župa), odmah preko puta prodajnog centra, udaljen 5 minuta od plaže. Uvjeti i lokacija su odlični. Molim da se javite na broj: 097 647 8627

Iznajmljujem

ili prodajem 1-sobni stan 25 m2 u centru Zagreba, prekoputa Autobusnog kolodvora. Pogodan za studente, samce ili mlade obitelji. Cijena na upit. Vlasnik iz Opuzena.

se dvokrevetna soba s banjom (odvojena cjelina) s upotrebom kuhinje i tarace, samo na duže vrijeme zaposlenim ženskim osobama ili studenticama. Smještaj se nalazi kod Robne kuće Srđ u Gružu. Kontakt: 098 959 4192

Tražim

garsonijeru ili manji stan (moguće i kao cimerica ženskoj osobi) na području Dubrovnika i uže okolice).  Umirovljenica sam.  Kontakt: 091 619 7172

Ozbiljna obitelj iz Slavonije s dugogodišnjim boravištem na području grada traži najam kuće na području Župe, Čilipa ili Konavala. Ako imate ili znate nekog tko bi mogao imati molila bih da nam se javite na br. 091 50 00 618 ili 098 969 2202 Pedagoginja sam u župskom vrtiću i moram iseliti do 10. 7., a treba mi stan na minimalno godinu dana! Do jeseni bi u stanu bio momak sa mnom, a onda on mora u Zg na par mjeseci dovršiti doktorat pa bih ostala sama. Uredna su mi primanja, korektna sam i znam lijepo brinuti o prostoru. Imam mačku koja se okotila prije 1,5 mjeseci, mačići (naučeni na pijesak) će kroz srpanj ići u svoje nove obitelji (već je dogovoreno kamo), a ona na sterilizaciju. Trebala bi nekakva taraca ili vrt za mačku, a za mene minimalno 35 m2, štednjak, frižider, mašina za robu. I da je gazda pošten čovjek. Zvati na 091 797 6086 Ženska osoba hitno traži garsonijeru

na duže vrijeme. Kontakt: 097 910 8272 ili 323 010

Tražim hitno stan, sobu, garsonijeru na području Dubrovnika za 2 ženske osobe. Kontakt: 091 566 5273

NEKRETNINE Kupujem stan ili dio kuće, može stariji za adaptaciju. Kontakt: 099 518 4700

prodajem kuću 47 m2 s okućnicom 370 m2. Ponude na mobitel: 095 196 4715

Prodajem kuću u Luci Šipan iza dvora za renoviranje vl. 1/1, 3 etaže cca 190 m2. za 80.000 eura. Kontakt: 091 154 5917 Prodajem garsonijeru u centru Gruža 33m2, 1/1 etažirano, uknjiženo vlasništvo 80.000 eura. Kontakt: 091 1545 917 MOTOCIKLI Kupujem Piagio Liberti 50 cca. Kontakt: 098 9404 187 Prodajem motor Peugeot trekker, 2003. godina. Prešao 16.000km. Kontakt: 097 726 2280 PLOVILA Prodajem plastičnu barku dužine 4,55 m, široka 1,85 m, tip barke je pasara – pjatačka. Fjord – Norveška. Trajno registrirana. Uz barku ide i odličan Tohatsu 9,8 dvotaktni dugo osovinski motor, rezervoar, vesla i vez u Staroj Mokošici. Cijena po dogovoru. kontakt: 098 193 0453 Vrlo

očuvan, pažen, održavan brod vrhunskih maritimnih osobina s dva radna Yanmara 2×200 KS, 670 sati rada, servis uredan. Webasto, frižider, VHF, novi fish finder Humminbird Combo 950 8", bow thruster Vetus (1.5 KW) 2 kabine, gorivo 700 litara, voda 250 litara, novi akumulatori 3x 12V/180 Ah, Phoenix-Inverter-180VA-1200VAEN. Sve potrebne info za zainteresirane i ozbiljne kupce kao i slike mogu se dobiti na tel +385(0)91–52.–48–70 i na e-mail stabiledamir1@gmail.com. Popust na gotovinu kupcima koji imaju novac.

Prodajem Istranku 5,5 s timunom, dobro očuvana, sa zimskom i ljetnom tendom i trajlerom, vrlo povoljno. Kontakt: 098 244 199

Prodaja građevinskog zemjišta u Konavlima, blizina mora, blizina zračne luke, 1/1, asfalt do lokacije, struja,voda, telefon. Sve informacije isključivo na mail lucijav93@gmail. com ili mob.: 095 831 2716

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Zagreb-hitno

Žena s iskustvom u čuvanju djece čuva

i vrlo povoljno

POSAO Soboslikarski obrt PENGATUR obavlja

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865


Oglas 45

• 6. SRPNJA 2016. Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Vašu djecu po vrlo povoljnim cijenama. Kontakt 091 958 3688.

6.500 kuna, bez krletke 5.000 kn. Kontakt:  095 552 0181

Tražim

Prodajem komplet nekorištenih udžbenika za 1. razred dubrovačke Privatne gimnazije (komplet uključuje sve zbirke i radne bilježnice osim knjiga za drugi jezik). Ukupna vrijednost 1.719 kn, a prodajemo za 1.000 kuna. Novo, nekorišteno i popeljeno samoljepljivom folijom. Kontakt: 098 836 810

ženu za čišćenje apartmana, pranje i peglanje rublja u jutarnjim satima od 8 do 12 sati. Kontakt: 095 395 0733

Potrebne dvije djelatnice u praonici robe, nudimo smještaj, kontakt 091 932 3585 Tražim posao, idealno u noćnoj smjeni. Čuvar, pomoćni pekar i sl. Kontakt: 099 6962 656

Tražim sezonski posao u turizmu. Kontakt: 099 6962 656

Spremačica s dosta radnog iskustva

nudi pomoć u obliku čišćenja, peglanja odjeće itd. u suprotnoj smjeni od posla. Kontakt: 098 959 2222

Nudim usluge čišćenja kuće, stanova i ostalo u popodnevnim satima. Kontakt: 091 145 8178 RAZNO

Krediti za zaposlene na određeno bez jamaca, krediti za umirovljenike do 78 godine. N.G. d.o.o. 095/824–1894 Mladi afrički ŽAKO, rukom hranjen, priča, odličan govornik s prstenom, papirima i velikom krletkom prodaje se samo poznavateljima vrste, cijena UMRLI (OD 28. 6. – 5. 7. 2016.) ANTUN VUKELIĆ (BISER) (1947.) JAKO PAVLIĆ pok. Jaka (1939.) JASNA JAKOBUŠIĆ rođ. Alebić (1954.) DUBRAVKA KNEŽEVIĆ (1937.) BOSILJKA BAN (1931.) JOZICA VULETIĆ (1926.) ANTE OBRVAN pok. Ivana (1948.) MATO KALAČIĆ (1936.) ANE KULIŠIĆ ud. Iva, rođ. Butijer (1933.) MIROSLAV JOZIĆ (1960.) PAVE MIMICA (1933.)

Prodajem bicikl Nakamura kupljen prošle godine, korišten par put pa je kao nov. Šaljem poštom samo za Dubrovačko-neretvansku županiju. Kontakt: 098 836 810 ili acmp80@gmail.com Prodajem lutke u narodnoj nošnji povoljno. Informacije na mob. 098 611 129 Prodajem patate. Mogućnost dostave po dogovoru. Cijena povoljna, ovisno o količini i dostavi. Kontakt: 098 195 1945 Kadu

novu 180 x 80 s podnožjem i oblogom prodajem vrlo povoljno. Kontakt: 098 906 5160

Prodajem akustičnu gitaru Ibanez kao nova s pripadajućom futrolom. Cijena 950 kuna. Kontakt: 091 958 3688 Mobitel HTC desire 600, novi otključan za sve mreže, garancija 2 godine, račun, zapakiran original s folijom, prodajem za 1.000 kuna, Korčula. Kontakt: 099 518 4700 Kupujem metalni stol, cca 60x70. Kontakt: 098 756 235 Prodajem knjige za 1 razred (OŠ LAPAD). Kontakt: 098 9404 187 Prodaje se Peavy set bubnjeva, 2011.

godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. U set su uključeni bas bubanj, high, middle i floor tom, doboš, hi-het činela i ride činela, te stolica koja ide u kompletu. Set ima sve potrebne standove. Kontakt: 091/344–9511 (može i SMS), u vezi cijene. Bubnjeve prodajem samo na području Dubrovnika (ne šaljem u druge gradove)

Prodajem polukoncertni klavir – STIENGL, engleska mehanika, restauriran kod HEFERER – obitelji manufakturne vrijednosti – HITNO! Kontakt: 098 860 796

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA Obitelj A. i B. Mojaš donira 120 kuna. Umjesto vijenca za pok. majku naše kolegice Tinke Tokić 1000 kuna donira Restoran hotela Lapad. Umjesto vijenaca u spomen na pok. Đura Butricu donacija 3100 kuna. Predškolci vrtića Škatulica doniraju 500 kuna. Za dragu prijateljicu Anu Jarak, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Kate Škero. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416 221 ili dva.skalina@du.t-com.hr. Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: maturanti srednje Ekonomske škole Dubrovnik 1956. godine, u spomen na naše drage preminule kolegice, kolege i profesore, a povodom 60-te obljetnice mature prilažu 400 kuna, obitelj Renate Mihajlović, u spomen na pok. gospara Miha Vukasovića, umjesto vijenca prilaže 200 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218. SLATKI ŽIVOT – UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA www.udruga-slatki-zivot. hr, e-mail: slatki.zivot@du.t-com.hr. U spomen na pok. Anu Kulišić, umjesto cvijeća, obitelji Vlahović prilaže 200 kuna, u spomen na pok. Klaru Pitarević, umjesto cvijeća, Perica, Pavo i Božo Brzica s obiteljima prilažu 250 kuna. Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. LUKJERNICA, Udruga za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života: u spomen na oca našeg kuma Vlaha Marunčića, umjesto cvijeća, Cvijeta i Dubravko Kraus doniraju 200 kuna. Udruga LUKJERNICA se zahvaljuje na donaciji. Tel/fax 020 331 115 ili 099 316 6634, lukjernica@hotmail.com Splitska banka 2330003–1100369848.

Prodajem biciklu za curice CAPRIOLO, ružičaste boje malo korištena. Kontakt: 099 220 2699 USLUGE Dajem lekcije iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu, te iz kemije za studijske programe Akvakultura i Restauracija. Kontakt: lekcije. dubrovnik@gmail.com ili 095 8635 089 Poduka iz gitare/note, ljestvice, akordi. Kontakt: 098 860 796


46 Sport DUSTRA OSVOJILA 3. TURNIR NA MALE BARICE ‘HLADNICA 2016.’

‘Željkove bebe’ najbolje! Najbolji strijelac turnira je Tomislav Grubešić (Marin Med), a najbolji igrač turnira je Dustrin Ante Daničić

Izabranici Željka Raguža u finalu su s 2:0 bili bolji od osvajača titule iz 2014. godine Marin Meda Tekst/Foto Nikša Miletić

Momčad Dustra pobjednik je 3. izdanja malonogometnog turnira na male barice ‘Hladnica 2016.’, koji se proteklih mjesec dana odigravao na umjetnoj travi terena u Hladnici. Izabranici Željka Raguža u finalu su s 2:0 bili bolji od osvajača titule iz 2014.


Sport 47

• 6. SRPNJA 2016. OTVORENE PRIJAVE ZA ČOKOLINO Otvorene su prijave za 24. tradicionalni malonogometni turnir na male barice koji počinje 11. srpnja. Prijave se predavaju do 9. srpnja u 19

sati online na: http://www.montovjerna.com ili na broj mobitela 091/2255 239 (Joško), kao i u prostorijama AŠD Montovjerna na igralištu.

JUDO

Bronca za Violić i Oberan

Anđela Violić (JK Dubrovnik 1966.) i Iva Oberan (JK Župa dubrovačka) osvajačice su ekipne brončane medalje u sastavu hrvatske ženske kadetske judo reprezentacije na Europskom prvenstvu, održanom u finskom gradu Vantai. Nakon pobjede protiv Mađarske (3:2), hrvatske judašice su u polufinalu izgubile od Srbije (0:5), a potom su u borbi za broncu svladale Rusiju (3:2). Zlatne su bile Fracuskinje, srebrne Srpkinje, a bronca je pripala i Nizozemkama. Inače, Oberan je osvojila sedmo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji u kategoriji do 57 kilograma. Nakon što je bila slobodna u 1. kolu, u 2. kolu je svladala Srpkinju Perišić, a u četvrtfinalu doživjela poraz od Gruzijke Liparteliani. U prvom meču repasaža svladala je Rumunjku Morosanu, ali je potom izgubila od Nizozemke Van de Meeberg i ostala bez borbe za broncu. Violić (-70kg), baš kao i klupski kolega Ardian Sufaj (-90kg), upisala je poraz na samom startu turnira.

Iako je Marin Med prijetio do posljednje sekunde, mreže su ostale netaknute, a veliko slavlje Dustrovaca moglo je početi

NA GODINU DANA

godine Marin Meda. Strijelci u finalu bili su Toni Kokanović (16.) i Petar Vuličević (19.). Vrijedi istaknuti i stativu njihovog suigrača Ante Daničića u 12. minuti. Iako je Marin Med prijetio do posljednje sekunde, mreže su ostale netaknute, a veliko slavlje Dustrovaca moglo je početi. Ekipa Fali Peši na kraju je osvojila broncu, a Maximus bio četvrti. Nagrada za Fair Play pripala je Vapi

Momčad Žuja je zakon pobjednik je veteranskog turnira, ispred Konavljanina i Maximusa

kod Škajo, najbolji strijelac je Tomislav Grubešić (Marin Med), a najbolji igrač turnira je Dustrin Ante Daničić. Momčad Žuja je zakon pobjednik je veteranskog turnira, ispred Konavljanina i Maximusa. Nagrada za Fair Play pripala je ekipi Karlovačko Korner, najbolji strijelac je Denis Sarić (Žuja je zakon), a njegov suigrač Hasan Kacić je najbolji igrač veteranskog turinira.

Marković produžio ugovor Pavo Marković potpisao je novi jednogodišnji ugovor s VK Jug Croatia osiguranjem. — Sretan sam što sam ostao u svome klubu i napravit ću sve da svojim igrama i pristupom radu doprinesem da momčad ponovi rezultate iz ove sezone – istaknuo je Marković.


48 Sport REGATA TRANI – DUBROVNIK

Tko će prije preko Jadrana?

Dva dubrovačka broda sudjelovat će na međunarodnoj tradicionalnoj regati Trani – Dubrovnik, koja svoj start ima 6. srpnja u Traniju. Uz ‘Dubrovnik’ Jedriličarskog kluba Orsan nastupit će i brod ‘Maja’ kormilara Ognjena Kržića, sportskog direktora VK Jug Croatia osiguranje, a posadu čine Domagoj Raguž i Robert Žanetić. Jedrit će se cijeli dan i noć bez prestanka 110 milja iz Italije prema Dubrovniku, gdje se brodovi očekuju u petak ujutro.

6. SRPNJA 2016. •

Ozljeda spriječila senzaciju KONJUH U WIMBLEDONU

Iako joj je liječnička pomoć privremeno bandažirala nogu, više nije bilo povratka

TRIATLON

Štafetno zlato

Tri dubrovačka triatlonca okupljena u Dubrovnik Dream Team osvojili su prvo mjesto u štafeti half iron-man distance na Ocean Lava utrci ‘Kotor 2016.’. Relaciju koja je uključivala dva kilometra plivanja, 80 kilometara bicikliranja te 20 kilometara trčanja Dubrovčani su završili za 4 sata i 23 minute (pojedinačna vremena Daniel Marušić 36 minuta, Ivo Dadić 2 sata i 20 minuta te Enis Hrustić sat i 23 minute). Konavoski triatlonac Jakša Diklić zauzeo je ukupno peto mjesto s vremenom 4 sata I 10 minuta.

Ana je u Wimbledon stigla kao 103. igračica svijeta, ali se očekuje kako će se nakon prolaska 1. kola vratiti u Top100 Ana Konjuh zaustavljena je u 2. kolu Grand Slam turnira u Wimbledonu. Bila je 18-godišnja Dubrovkinja u velikoj prilici izbaciti treću nositeljicu, Poljakinju Agnieszku Radwansku, ali je jedan krivi doskok u 15. gemu odlučujućeg seta, u kojem je Ana propustila tri meč lopte, rezultirao velikom boli

te posljedično gubitkom meča (6:2, 4:6, 9:7). Iako joj je liječnička pomoć privremeno bandažirala nogu, više nije bilo povratka. Ana je u Wimbledon stigla kao 103. igračica svijeta, ali se očekuje kako će se nakon prolaska 1. kola (pobjeda nad Talijankom Knapp) vratiti u Top100.


Sport 49

• 6. SRPNJA 2016.

Kamen Mali brani naslov 33. DIVLJA LIGA

9

terena ukupno će ove godine ugostiti divljeligaški show

Kvalifikacije neće početi prije petka, 8., srpnja, a glavni turnir se igra od 16. do 30. srpnja Svi nositelji su se prijavili, osam najboljih sastava Divlje lige 2015., dok će se ostali sastavi boriti za preostalih osam mjesta u glavnom turniru, a ostalih je najmanje 15, a najviše 19. Naime, četiri sastava su u čekaonici: dvije jer nisu sigurne hoće li skupiti dovoljan broj igrača, dok su prijave dvije momčadi nepotpune. Uglavnom, ukoliko stigne potvrda i za njih, i njihova imena će biti u jednoj od kuglica na ždrijebu. Među prijavljenima nema dva velikana, Špilje ‘94 Danče te Solituda. Oba sastava su po dva puta bila najbolja: prvi su slavili 2002. i 2011., a drugi 2008. i 2009. godine.

Osam najboljih unutra

Dakle, u glavnom turniru osmorica

najboljih iz 2015. godine, redom: Kamen Mali (prvak, koji će biti nositelj skupine A), Penatur (finalist, nositelj skupine B), Palace (treće mjesto, nositelj skupine C), Kokoti (četvrtoplasirani sastav, nositelj skupine D) te Crvene stijene Orašac, Elafiti, Elita i FUN H2O Mlini, prošle sezone sudionici četvrtfinala. U kvalifikacijama će za osam preostalih mjesta u glavnom turniru igrati Turčin Danče, Lozica, Velika riva Doli, Plaža ispod Petke, Sovrnja Doli, Pasjača Popovići, Lukovica, Batahovina, Češke banje, Daksa, Sustjepan mali muo, Betula Danče, Uvalica,

Među prijavljenima nema dva velikana, Špilje ‘94 Danče te Solituda

Villa Sherezade i Ponta žala Mokošica. Terene su prijavili: Luka Čilipi, Plat, Mlini, Porporela, Šulić, Danče, Bellevue i Mokošica (Porat je rezerviran za završni dan).

Stižu srebrni iz Atlante!

Kvalifikacije neće početi prije petka, 8., srpnja, a glavni turnir se igra od 16. do 30. srpnja. U predigri finala trebala bi zaigrati hrvatska vaterpolska reprezentacija, koja je prije točno 20 godina osvojila prvu medalju na velikim natjecanjima, srebro na Olimpijskim igrama u Atlanti (Maro Balić, Perica Bukić, Damir Glavan, Igor Hinić, Vjeko Kobeščak, Joško Kreković, Ognjen Kržić, Dubravko Šimenc, Siniša Školneković, Ratko Štritof, Renato Vrbičić, Tino Vegar i Zdeslav Vrdoljak). Naslov prvaka Divlje lige ovog ljeta brani Kamen Mali Cavtat. Izvor: divljaliga.com


50 Sport

6. SRPNJA 2016. •

3.DUD BOWL

Budućnost tenisa! Pobjednici muških parova su Poljak Tomek Berkieta i Grk Chris Spyrou, koji su u finalu svladali BiH-par Edina Mulalića i Fatiha Šišića

Mulalić je u finalu bio uspješniji od Bugarina Dimitra Plamenova Pencheva, dok je Petrova u meču za titulu najbolje tukla Poljakinju Weroniku Ewald

Prvakinje ženskih parova su Hrvatica Leticia Tarocco i Izraelka May Barnes, koje su u finalu bile bolje od hrvatskog para Nera Tesankić/Manuela Mijović

Foto DUD Bowl

Edin Mulalić (BiH) i Anastasia Aleksandra Petrova (Bugarska) pobjednici su trećeg izdanja DUD Bowla za uzrast do 11 godina, koji se na zemljanim terenima Tenis centra Dubrovnik održao prošlog tjedna u Gospinom polju. Mulalić je u finalu bio uspješniji od Bugarina Dimitra Plamenova Pencheva, dok je Petrova u meču za titulu najbolje tukla Poljakinju Weroniku Ewald. Pobjednici muških parova su Poljak Tomek Berkieta i Grk Chris Spyrou, koji su u finalu svladali BiH-par Edina Mulalića i Fatiha Šišića. Prvakinje ženskih parova su Hrvatica Leticia Tarocco i Izraelka May Barnes, koje su u

35

zemalja bilo je zastupljeno na DUD Bowlu

finalu bile bolje od hrvatskog para Nera Tesankić/Manuela Mijović. Pobjednici utješnog turnira su Moldavac Anton Goncear i Hrvatica Dora Biondić, koji su u finalu bili bolji od Kosovara Melosa Nallbanija, odnosno Hrvatice Anamarie Zorić. Inače, na turniru koji iz godine u godinu raste nastupili su igračice i igrači iz čak 35 zemalja svijeta, od čega dvadeset prvaka države. Organizatori najavljuju turnir iz Dalmatinskog ciklusa (U11), potom turnir HTS-a (U12), potom U13 kamp te drugo izdanje Dubrovnik DUD Bowl turnira za uzrast do 13 godina. Na kraju slijedi turnir HTS-a (U14) te finale sezone, tradicionalni kamp s Goranom Ivaniševićem početkom kolovoza.


• 6. SRPNJA 2016.

Oglas 51

Since 1987 we provide on a consistent basis a wide range of ship management and marine services to Ship Owners and Operators for continued, safe, competitive and environmentfriendly operation of ships

Today SeaQuest manages a fleet of about 30 ships: the majority are bulk carriers ranging from Cape to Handy size, container ships from 8,500 TEU to 650 TEU, small RO-ROs, livestock carriers and chemical tankers.

Kvarner Shipmanagement d.o.o. iz Rijeke, Agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, vrši ukrcaj na sve vrste brodova u floti Seaquest Shipmanagement-a. Zainteresirani se mogu javiti direktno na mail crewing@kvarnership.com ili pozivom na telefon 051/445 460. Za više informacija posjetite našu web stranicu www.kvarnership.com


52 DuList IN

Fotografija je stvar emocije, istinskog trenutka JEDINA DUBROVAČKA POLAZNICA OVOGODIŠNJE HOYKINE ŠKOLE FOTOGRAFIJE

Na kraju svakog vjenčanja me uvijek izgrle i izljube, i to me jako veseli i daje mi volju i želju za ići dalje, upoznati novi par, novu priču. Uvijek se trudim da jedni drugima ostanemo u dobrom sjećanju Piše Mia Njavro Foto Željka Milić

7

godina Željka se bavi wedding fotografijom

Željka Milić fotografkinja je iz Splita, sa stalnom adresom, ljubavlju, obitelji i poslom u Dubrovniku, a njezin rad odnedavno je postao poznatiji široj javnosti kroz seminar Fotosofia koji organizira priznati hrvatski fotograf Damir Hoyka, na kojem je Željka nedavno sudjelovala. Na njezinoj stranici, jednostavno nazvanoj Željka Milić Photography, pronaći ćete bezbroj foto priča, a ponajviše onih ‘ljubavnih’- Željka je, naime, wedding photographer, a svoj posao opisala je u jednoj rečenici: foto priče o ljubavi, romantici i životu. Na koji način izvlači ‘ono najbolje’ od mladenaca, kako se provela na 11. seminaru Fotosofia, te što je ‘ono nešto’ što pokreće svakog fotografa, ukratko nam je ispričala za ovaj broj DuLista! — Od 11. do 19. lipnja bili smo na ovogodišnjoj, 11. Fotosofiji. Bilo je nevjerojatno uzbudljivo, pomalo zamorno, ali predivno iskustvo! Damir Hoyka me se jako dojmio i kao fotograf i kao čovjek, baš je totalni ‘zen’, a uz to je ubrzan i dinamičan jer živi u tom svijetu fotografije gdje je brzina, kvaliteta a na kraju i zadovoljstvo klijenta jako važno. Upravo smo takav ritam rada


DuList IN 53

• 6. SRPNJA 2016. SKONTRADURA PRVA Na platou ispred dvorane Park u Boki kotorskoj održale su se kvalifikacije ženskih klapa za sudjelovanje na XV međunarodnom festivalu klapa Perast 2016.,

a prvo mjesto na festivalu osvojila je klapa Skontradura iz Dubrovnika, jedine naše predstavnice. Čestitamo!

– kaže, dodavši da su u tjedan dana i 200 fotografija iza njih uspjeli pokupiti ogroman broj informacija, upoznati mnoštvo ljudi, a što je najbolje od svega – učiti od onih koji se bave istim hobijem, odnosno poslom.

Svatko ima svoj stil

— Osjećaj je bio fenomenalan. Ovakvih besplatnih seminara za naprednu fotografiju nedostaje u Hrvatskoj. Utoliko mi je draže što sam bila i što jesam član Fotosofije! – kaže Željka, koja dodaje kako je iznimno puno toga naučila tijekom ovih tjedan dana.

nas 15 polaznika doživjeli, odradili i naučili u ovogodišnjoj Fotosofiji – kaže nam Željka za početak, kazavši kako su smišljali razne koncepte, i sami ih provodili u djelo, a pri tome ih je Hoyka neprestano vodio, vraćao, ispravljao, dok ih ne bi i odobrio. ‘Je li bilo naporno stalno ponavljati istu stvar?’- pitamo Željku, koja spremno odgovara da ne, i da takav ritam rada itekako ima smisla. — Bili smo kao mala vojska, jako malo smo spavali, ali stvarno je vrijedilo! Bit je Fotosofije druženje među polaznicima asistentima i starim Fotosofima, te razmjena iskustava, znanja i slično. Primjerice, iduće godine, ukoliko želimo, moći ćemo dolaziti pomagati polaznicima nove, 12. Fotosofije

Uz jako zanimljiva predavanja, imali smo i praktični rad gdje smo pokazali svoje znanje kroz teme ‘Art’ za što smo zadnji dan imali i izložbu, ‘Celebrity portret’, te ‘Fashion Day’

— Cilj i ideja cijele priče je ponuditi svoju kreativnost, a istodobno dobivati smjernice kako bi se kao fotograf i sam razvijao. Na Fotosofiji, u pravilu, kao i u životu i radu fotografa – svatko ima drugačiji stil i to se poštuje. Svaki fotograf je jedinstven u svom izričaju i prihvaća svakog, samo ovakav seminar daje smjernice i otvori oči za detalje koje prije nisi niti vidio. E to je bit priče – kaže Željka, koja se prisjeća i ‘audicije’ za Fotosofiju, ali i lagane treme koja ju prati pri ovakvim velikim koracima. — Prijava za seminar kreće od slanja fotki i to je prvo što se ‘ocjenjuje’, kvaliteta tvoga rada. Hoyka i njegovi asistenti već tu vide u kojem smjeru ideš – je li dobro i treba li još prakse. Bila sam malo nesigurna, ali uz nagovor bliskih ljudi i konačnu odluku, prijavila sam se! E, onda ide intervju. Na seminaru sam pitala asistente što je presudilo biti u 15 odabranih? Cilj intervjua je, uz kreativnost i fotografsko znanje, pronaći timske igrače, 15 ljudi koji će zajedno raditi tih tjedan dana. I to je to – kaže nam Željka. Nakon toga, uslijedio je dinamičan i vrlo edukativan tjedan. — Uz jako zanimljiva predavanja, imali smo i praktični rad gdje smo pokazali svoje znanje kroz teme ‘Art’ za što smo zadnji dan imali i izložbu, ‘Celebrity portret’ za koju smo fotografirali poznate ličnosti kao Renea Bitorajca, Milu Kekina, Lenu Bogdanović, Davora Gobca, Vedrana Mlikotu, bio je tu i pisac Bruno Šimleša, veslač Damir Martin, glumac Goran Grgić, i mnoge druge, te smo imali priliku i okušati se


54 DuList IN

6. SRPNJA 2016. •

ŽELJKINA WEB STRANICA Fotografije i mini priče uz njih

Željka Milić profesionalna je wedding fotografkinja, no bavi se i drugim tipovima fotografije. Njezin rad možete pratiti na web stranici s njenim imenom, gdje osim zanimljivih fotografija, uvijek stavi i mini priču, te tako bilo tko tko čita njezin photo – mogli bismo ga tako nazvati – photo blog, može doživjeti dašak ljubavi koji se osjećao među mladencima, kumovima, prijateljima... Na Željkinim photosessionima. Željku možete pronaći i na njenoj Facebook stranici ‘Željka Milić Photo’, kao i na istoimenom Twitter profilu.

u modnoj fotografiji na ‘Fashion Day’. Za sve je bila jako važna dobra organizacija i dobar timski rad, što kod nas nije bio problem – smije se Željka, koja je bila jedina predstavnica iz Dubrovnika na ovogodišnjoj Fotosofiji, te kaže kako će rado nastaviti s druženjima i biti dio ove odlične ekipe.

Zašto vjenčanja?

— Možda će zvučati kao klišej, ali volim vjenčanja. Zato se već skoro sedam godina i bavim wedding fotografijom. No, volim fotografirati i trudnice, djecu, obitelji, ma zapravo volim ljude, izraze, emocije – zanimljiviji su i mnogo pružaju! Prakticiram ‘dokumentarni’ način fotografiranja, gdje nastojim biti neprimjetnom i pustiti ‘scenu’ da teče svojim prirodnim tokom... Bez ikakvog namještanja, pa mi često klijenti znaju reći nešto tipa: ‘Nismo imali pojma da si otud slikala!’ ili: ‘Kad se ovo dogodilo?’. Fenomenalno mi je kad tako reagiraju i kad su tako pozitivno iznenađeni! Mislim da, kad radiš vjenčanja, treba biti nenametljiv i neprimjetan – kaže u jednom dahu. A kako je cijela priča krenula? Pa, nije tako davno! — Sve je krenulo, lagano, u osnovnoj školi, kad sam sa starim analognim aparatom ‘fotkala’ ekskurziju te su svi profesori bili oduševljeni mojim fotkama, to mi je otvorilo oči i navelo na još veći interes. Od toga je krenulo malim stopama, kroz srednju školu. No mojim dolaskom u Dubrovnik, na studij Mediji i kultura društva ljubav i interes za fotografiju je drastično porastao! Profesor Đorđe Obradović dao mi je prvi profesionalni DSRL aparat koji je služio studentima za vježbu, praksu

i slično. Tako sam i ja pomalo usavršavala svoje fotografsko znanje. Kroz događaje i studentske novine je krenulo i kad me je gostujuća profesorica Lee Anne Pack pozvala u Ameriku na razmjenu studenata, otvorio mi se jedan sasvim novi svijet – kaže, prisjećajući se studentskih dana, te nam je podijelila i američka iskustva. — Tamo sam puno naučila radeći kao fotoreporter u novinama i u skoro tri mjeseca stekla sam dosta znanja i učila s izvrsnim fotografima poput Breta Hartmana koji je urednik fotografije za TED i ima mnogo porteta poznatih ličnosti, Joe Coca koji ima svoj foto studio u Fort Colinsu. Upijala

Ovakvih besplatnih seminara za naprednu fotografiju nedostaje u Hrvatskoj. Utoliko mi je draže što sam bila i što jesam član Fotosofije

sam neprestano znanje i praktični rad. Na takav način se primjerice sad radi u Fotosofiji – kaže, uz napomenu kako je zapravo bitno stalno se razvijati te kako su foto druženja izvrsna prilika za to, jer osim što se ohrabrite oko korištenja nečeg novog, ujedno se uči ili usavršava već postojeće znanje. — To je hobi bez kraja, malo skup – ali vrijedi. Doduše, moj hobi mi je ujedno i posao od kojeg živim, i koji iznimno volim – kaže, te dodaje kako su njezina iskustva s mladencima uglavnom jako pozitivna. Naime, ljudi prepoznaju njen stil, što joj je kaže, veliki kompliment. A na pitanje koji su joj najdraži mladenci i ostaje li u kontaktu sa svojim ‘modelima’, kaže da nije lako izdvojiti jer su joj svi dragi. — U kontaktu sam sa svim svojim bivšim mladencima. Na kraju svakog vjenčanja me uvijek izgrle i izljube, i to me jako veseli i daje mi volju i želju za ići dalje, upoznati novi par, novu priču. Uvijek se trudim da jedni drugima ostanemo u dobrom sjećanju. A najdraži mladenci? Joj, svi su mi dragi... Ali kada bih morala izdvojiti, to bi bio jedan par iz Nizozemske. Inače su veliki ljubitelji tetovaža, te smo se prvi put ‘uživo’ upoznali u tattoo radionici gdje su tetovirali prstenje i kasnije, obučeni u svakodnevnoj odjeći, su se vjenčali na maloj intimnoj plažici u prisustvu matičara, organizatorice vjenčanja i mene. Njihova snažna ljubav i emocije su prešle na sve nas. Zbilja nešto predivno – prisjeća se Željka, ističući kako voli prenositi intimu kroz svoje fotografije, ali kako ne voli previše ‘intervenirati’ u fotografije i izgled ljudi na njima. — Svatko je lijep na svoj način. Za mene je fotografija stvar emocije, stvar onog istinskog trenutka – zaključuje Željka.


• 6. SRPNJA 2016.

Oglas 55


56 DuList IN

6. SRPNJA 2016. •

CAVTATSKI LJETNI KARNEVAL

Ples, pjesma, limena glazba, žongleri i vesela dječica I ove godine bile su neizostavne povorke cavtatskih i župskih mažoretkinja

Zahvaljujući Karnevalskog udruzi Dominali iz Cavtata i Cavtatskim Mamama, i ove godine cavtatski karnevo je uspješno održan

Cavtatski ljetni karneval obilježio je vikend iza nas na maloj, ali svjetski poznatoj rivi. U dva dana dobre zabave, moglo se vidjeti mnoštvo predivnih, redom zanimljivih i kreativnih maski, te osjetiti ono pozitivno karnevalsko ludilo. Okupljene je zabavljala grupa Ljetno kino, no i plesno akrobatska

udruga ‘Crowd Control’, plesna škola Zumba, ulični teatar HRAM, te žongleri, bubnjari i akrobati SARASWATI. Naravno, i ove godine bile su neizostavne povorke cavtatskih i župskih mažoretkinja, a tijekom vikenda mogao se čuti, osjetiti i vidjeti čak i flamenco, te uživati u ludom vatrometu. Zahvaljujući Karnevalskog udruzi Dominali iz Cavtata i Cavtatskim Mamama, i ove godine cavtatski karnevo je uspješno održan, a najmlađe su posebno oduševili veseli akrobati i žongleri!


DuList IN 57

• 6. SRPNJA 2016.

DUBROVAČKA VJENČANJA U CAVTATU I ZAGREBU

Zablistale Mirta i Frenči uz šarmere Petra i Paola Šarmantni pak ‘zagrebački’ par vjenčao se u intimnoj atmosferi, a uz Mirtine dugogodišnje prijateljice, stigao tek uski krug prijatelja obitelji Šuica

Frenči je zablistala u efektnoj i zanimljivoj vjenčanici, dok je Paolo svojim odijelom, stavom i osmijehom kojeg nije skidao s lica oduševio sve oko sebe Protekli vikend obilježile su dvije prekrasne svadbe poznatih dubrovačkih lica! U subotu su se, točno u podne, u crkvi svetog Nikole u Cavtatu vjenčali hrvatski vaterpolo reprezentativac Paolo Obradović i njegova dugogodišnja djevojka, Frenči Greguš. U Zagrebu su se pak, u crkvi svete Katarine, vjenčali odvjetnica Mirta Šuica, kćer europarlamentarke Dubravke Šuice i mladi poduzentik Petar Caktaš. Cavtatski slavljenici su, nakon jednostavnog i prekrasnog obreda, slavlje nastavili u hotelu Croatia uz svečanu večeru i brojne uzvanike i prijatelje prekrasnog mladog para, koji cijeli dan nije skidao osmijeh s

lica! Frenči je zablistala u efektnoj i zanimljivoj vjenčanici, dok je Paolo šarmirao sve svojim odijelom, stavom i osmijehom kojeg nije skidao s lica. Šarmantni pak ‘zagrebački’ par vjenčao se u intimnoj atmosferi, uz rodbinu i najbliže prijatelje. Obred je održao don Stanko Lasić, a iz grada je, uz Mirtine dugogodišnje prijateljice, stigao tek uski krug prijatelja obitelji Šuica. Među uzvanicima tako su bili Antun Kisić sa suprugom, Dubravka Marunčić, Nila Miličić Vukosavić i Sebastijan Vukosavić, Teo Andrić sa suprugom, Mario Obuljen, Tomislav i Romana Ivušić, Jozo Serdarević, Anita Malenica… Mirta je blistala u jednostavnoj, ali jako

GORE Paulo i Frenči DOLJE Petar i Mirta

efektnoj čipkanoj vjenčanici, dok je Petra krasilo skladno odjelo i osmjeh kojeg nije skidao s lica… Dodajmo i to kako je veselu atmosferu, za nešto više od stotinu uzvanika, nastavljenu u Hotelu Westin, ‘pojačao’ popularni Jole. Mladencima želimo puno zdravlja, sreće i ljubavi u bračnom životu!


58 DuList IN

6. SRPNJA 2016. •

TVRTKA STORM MEDIA U DUBROVNIKU

Novi korak u budućnost oglašavanja

Kreativni mladi tim – Katarina i Ante – pomoći će vam i oko web stranice, društvenih mreža, multichargera…

Cilj je da reklama ne traje predugo, budući da se na taj način gubi koncentracija i pažnja potencijalnog konzumenta proizvoda ili ponude. Jednostavno rečeno, što je kraći, video je efektniji!

Piše/Foto DuList

Dubrovnik je za mnoge grane gospodarstva vrlo inspirativan grad i dobra podloga za razvoj kreativnih ideja. Na jednu od boljih ‘naletili’ smo nedavno, a osmislila ju je mlada, izvrsna ekipa iz Storm Media j.d.o.o sa


DuList IN 59

• 6. SRPNJA 2016.

sjedištem u Zagrebu. Bave se izradom i održavanjem web stranica, izradom i dizajnom loga i flyera, te promocijom preko društvenih mreža. Primarno se bave marketingom, odnosno promocijom raznoraznih turističkih ponuda preko njihovih uređaja, koje odnedavno postavljaju po gradu. O čemu se zapravo radi? Riječ je o samostojećim uređajima koji sadrže pet punjača, za android uređaje i tablete, te također za iPhone5 i iPhone6. Svaki od njih visok je metar i pol, te širok i dug 0,5 s 0,5 m. Iznad stalka s punjačima, nalazi se možda najzanimljiviji dio cijele priče, 24-inčni ekran na kojem možete predstaviti svoj restoran, prijevoznu službu, adventure park… Što god želite, a kako bi posjetitelji grada vidjeli što sam grad nudi kroz ovaj multicharger. – Na ekranima želimo gostima, turistima, klijentima ponuditi raznoraznu ponudu Grada s informacijama i kontaktima dok pune svoje uređaje, najjednostavnije rečeno – kaže nam Ante Prtenjača, predstavnik tvrtke u Dubrovniku, koji nam ističe i gdje su sve postavljeni ovi korisni i informativni ekrani: u Irish pubu The gaffe, LaundrySpin-u poviše Grada te restoranu Orsan, a konstantno dogovaraju i nove lokacije, na frekventnim mjestima na kojima se gosti zadržavaju malo dulje. — Sami uređaji povećavaju zadovoljstvo gostiju s obzirom na dostupnost punjenja svojih uređaja na mjestima gdje je to bilo nemoguće – kaže nam Ante. Inače, zanimljivi elektronički ‘totemi’, koji vam spašavaju situaciju ‘prazne baterije’, a uz to su i edukativni, ažuriraju se unutar 24 sata. Ukoliko vas pak zanima ovaj korak u budućnost oglašavanja, donosimo i nekoliko važnih informacija…

Efektne, brze i kratke reklame

Oglašavanje na mjesečnoj bazi je vrlo pristupačno, a cijene se prilagođavaju potrebama klijenata, ovisno o tome na koji se način želite oglašavati. Sva ponuda ujedno se postavlja na društvene mreže tvrtke Storm Media j.d.o.o, na Facebook, Instagram i njihovu službenu stranicu. Ažuriranje se može dogovarati na tjednoj, mjesečnoj bazi, to jest – kako klijentu odgovara. Što se tiče samog ekrana, kaže nam Ante, cilj je da reklama ne traje predugo, budući da se na taj način gubi koncentracija i pažnja potencijalnog konzumenta proizvoda ili ponude. Najbolja bit flyera ili videa ostvaruje se do nekih 20 ili 30 sekundi, odnosno, što je kraći, video je efektniji! Na ekranima se vrte slike, fotografije, interijeri, vanjski dijelovi objekata, uređenje… Sve što klijent poželi, a poznato

Sve skupa zamišljeno je za puno širu mrežu – zračne luke, morske luke i kolodvore, mjesta s velikim protokom ljudi ‘u muvingu’

je da ljude primamljuje vizualni dojam neke ponude. Uz to, mladi kreativci preporučuju i stavljanje kontakt broja, e-maila ili jednostavno samo adrese i lokacije ili pak samog loga na fotografiju, kao dodatni info o ponudi. Vaša reklama može se izvrtiti i do 200 puta u danu, odnosno 500, 600 puta na tri lokacije. Osim te tri, ekipa iz Storm Media j.d.o.o dogovara još zanimljivih lokacija, vrlo frekventnih i posjećenih. Grad im je, kažu, iznimno atraktivan jer u njemu se ‘ne gasi mobitel’. Odnosno, sama atraktivnost stare gradske jezgre Dubrovnika potiče na često fotografiranje mobitelom, stavljanje na društvene mreže, slanje selfija prijateljima… Za sve to, treba puna baterija, a upravo ovi uređaji to omogućuju. Iako se fokusiraju na one tipove turista koji ostaju dulje u gradu, jer oni mogu konzumirati predstavljenu ponudu, i gostima cruisera, s obzirom na brzinu i protok informacija, ovi elektronički uređaji itekako dobro dođu. Bit priče leži u tome da se ne stvara konkurentnost između klijenata. Upravo zato, ponuda je raznolika i nećete vidjeti deset puta zaredom reklame samo za gastronomsku ponudu. Tu su objekti i ponude različite tematike – od prijevoznika, zanimljivosti u gradu, poput vodenih sportova, buggyja, jet skijeva, pa sve do tura po gradu, ukratko – sve što se može

iskusiti u Dubrovniku, a raznoliko je i šareno. — U pravilu, korisnici ne stoje dugo na punjačima, pet do deset minuta, te pokušavamo da u tom najkraćem mogućem razdoblju vide sve reklame, flyere, videe… – kaže nam Ante, ističući kako je Dubrovnik pomno izabran zbog vlastite atraktivnosti, ali i velike koncentracije posjetitelja te najduljom sezonom u Hrvatskoj. — Ovu godinu smo svakako bazirani na Dubrovnik kako bismo usavršili djelovanje i tvrtku, te kako bi nam klijenti bili maksimalno zadovoljni. Želimo ostvariti određen broj klijenata, ne treba nam pedeset klijenata koji će nam samo uplaćivati bez povratnih rezultata, već se želimo koncentrirati kvalitetu. Nije poanta imati marketinšku tvrtku koja će ‘samo odraditi’, nego želimo i zaista ponuditi kompletan sadržaj i pozitivne rezultate od klijenata. Sve skupa zamišljeno je za puno širu mrežu – zračne luke, morske luke i kolodvore, mjesta s velikim protokom ljudi ‘u muvingu’, na mjestima gdje im treba informacija o gradu samom, ali i mjesto za napuniti bateriju od mobitela – zaključuje Ante, a mi mladoj ekipi iz Storm Media j.d.o.o želimo puno sreće i uspjeha u daljnjem radu i kreativnoj ideji koju pomalo, ali sigurno ostvaruju u Dubrovniku.


60 DuList IN

6. SRPNJA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Rakovi, nećete biti nezadovoljni. Na poslu će biti zanimljivo i šareno. Događat će se transformacije koje će vam osvježavati dan, ali i poneka rasprava koju ćete smatrati nepotrebnom. Vaš ljubavni život razvijat će se dobro

zdravlje ljubav posao

Ovan  21.3.– 20.4.

Lav  23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac  22.11.– 21.12.

Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u vašoj vezi. Budite diplomat. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje na vašu sreću.

Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnostima. Ipak, pokažite bar malo pažnje nekim darom kako vam kasnije ne bi bilo žao. Zavući se u mir vlastitog doma bit će vam glavna preokupacija. Možda to i nije najbolja solucija.

Vjerojatno ćete se dobro zabavljati. Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi s kojom rade, a koja će im unijeti veliku svježinu u život. Oni u duljim vezama bit će vrlo kreativni i odlazit će zajedno na vrlo zanimljiva mjesta. Uživajte.

Bik  21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica  23.8.– 22.9.

Jarac  22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Šarenilo koje sad živite reflektira se na vaše osobne odnose jednako raznoliko. Možete bježati, možete trpjeti, možete se ironično smijati. Razmislite o svojim ambicijama i planovima. Pokušajte biti što više realni, bit će vam lakše.

Bit će dovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami. Pogledajte malo bolje oko sebe i otkrit ćete da mnogo ljudi želi surađivati s vama. Potrebno je bolje osmisliti kvalitetniji plan.

Vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženiji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima. Možda još čekate odgovore na neka pitanja.

Blizanci  22.5.– 21.6.

Vaga  23.9.– 22.10.

Vodenjak  21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Na poslu će uslijediti odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Čuvajte se sunca.

Bit ćete vrlo atraktivni i poduzetni. U takvim okolnostima možete zavesti mnoge. Oni u vezama bit će pomalo nemirni. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Borite se, isplatit će se.

Nećete biti u očekivano ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjećati frustrirano, ali to ćete vrlo brzo zaboravljati. Ponašat ćete se nemarno i nekonvencionalno. Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Spustite loptu.

Rak  22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion  23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe  19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Ako pokušate malo više razgovarati s drugom stranom, naići ćete na nerazumijevanje. Zato je najbolje da šutite. Bit će zanimljivih poslova, a posebno onih uslužnog karaktera. Ponekad od svega nećete moći predahnuti. Redovno se opuštajte.

Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje. Većina glavnih poteza ovisit će o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke. Sreća da je tako, jer imate potrebu razviti neke svoje ideje.

Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Trebate se spustiti na zemlju. To je zdravo. Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati novi vjetar u leđa za vas. Samo smireno.


DuList IN 61

• 6. SRPNJA 2016.

DuTV program SRIJEDA 6. 7.2016. 16:00 FLASH VIJESTI informativna emisija 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA 16:35 OBZORI 17:00 HRANA I VINO 17:20 SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA 19:30 19:35 19:50 20:05 20:25 20:45 21:05 21:40 23:15

(Simsala Grimm) FLASH VIJESTI PUTOMANIA: JAPAN KURIOZITATI PRIVREDNI HR TRAGOM STARINE: DOMINIKANCI U DUBROVNIKU VIJESTI RADIO KOJI SE GLEDA FILMSKA VEČER: TRAGOVI IRISA FLASH VIJESTI informativna

emisija 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

LICA GRADA Lica grada je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

16:00 FLASH VIJESTI informativna emisija 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

(Simsala Grimm) 16:35 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK

NAPRIJED 17:05 HRANA I VINO 17:20 BAŠTINA: TOMO BUDISLAVIĆ 17:40 DUBROVAČKI NA KANTUNU OD 18:00 18:15 19:05 19:30 19:35 20:00 20:45 21:05 21:20 23:00 23:05 23:20 23:40

HRVATSKOG: GERMANIZMI VIJESTI TRI KRALJEVSTVA (87/95) NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm) FLASH VIJESTI MALI I VELIKI: DJEČJI VRTIĆ DUBROVNIK JEDAN NA JEDAN – UŽIVO iz DUTV studija VIJESTI KURIOZITATI FILMSKA VEČER: HEATSEEKER FLASH VIJESTI DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG: GERMANIZMI REVELIN TV TV PANORAMA: STRADUN

PETAK 8. 7.2016. 16:00 FLASH VIJESTI informativna

20:45 21:05 21:30 21:40 23:30 23:35 23:45

SUBOTA 9. 7.2016.

emisija 23:20 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

ČETVRTAK 7. 7.2016.

16:35 17:05 17:30 18:00 18:15 19:05 19:30 19:35 20:15

(Simsala Grimm) EUROPA U FOKUSU HRANA I VINO NOVE PRIČE VIJESTI JEDAN NA JEDAN PUTOMANIA: MAROKO, KUBA FLASH VIJESTI VETERINARSKA ORDINACIJA MALI FESTIVAL FOLKLORA I BAŠTINE – OSOJNIK VIJESTI NOVE PRIČE REVELIN TV FILMSKA VEČER: VRAĆANJE DUGA FLASH VIJESTI SPOT RUBRIKA TV PANORAMA: STRADUN

BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

15:50 FLASH VIJESTI informativna emisija 16:00 KLASICI NA DUTV-u: STRANCI 18:00 18:05 19:00 19:35 20:00 20:35 21:00 21:20 21:50 23:40

U VLAKU FLASH VIJESTI HRANA I VINO SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN DOM NA KVADRAT DUBROVAČKI TJEDNIK RADIO KOJI SE GLEDA TRAGOM STARINE GRAD GRAĐANIMA – GRAĐANI GRADU FILMSKA VEČER: VRISAK 3 FLASH VIJESTI informativna

emisija 23:45 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK

NAPRIJED 00:20 TV PANORAMA: STRADUN

NEDJELJA 10. 7.2016. VIŠE O MANJEM Emisija ima za cilj promociju nacionalnih manjina, ljudskih prava i poštivanja sloboda. Sugovornici su uspješni pripadnici nacionalnih manjina, koji će kroz emisiju govoriti o svom životu, privatnim i poslovnim usponima i padovima, Gradu i građanima, načinu na koji oni percipiraju svijet oko njih i grad u kojem žive

16:00 MALI I VELIKI: LITERATI 16:15 KURIOZITATI: NOVE EPIZODE

(2/25) 16:30 VETERINARSKA AMBULANTA 17:05 DUBROVAČKI TJEDNIK 17:40 GOVORIMO DUBROVAČKI 18:00 ’ZDENAC MILOSRĐA’ 18:45 BAŠTINA – Pracatovi vijađi 19:05 EUROPA U FOKUSU 19:40 JADRANSKI OTOCI NEKAD: BRIONI 20:10 CIKLUS: KRATKI FILMOVI 20:30 MALI FESTIVAL FOLKLORA I BAŠTINE – OSOJNIK

21:00 BUMBETA: GLAZBENA

RADIONICA 21.30 FILMSKA VEČER: DIVLJI I ŽESTOKI 23:15 GOVORIMO DUBROVAČKI 23:30 IZDVOJENI DOGAĐAJI SETEMANE 00:00 TV PANORAMA: STRADUN 23:10 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 11. 7.2016. 16:00 FLASH VIJESTI informativna emisija 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA 16:35 17:05 17:20 18:00 18:20 19:05 19:30 19:35 20:00 20:20 20:45 21:05 21:15 21:40 23:10 23:15 23:30

(Simsala Grimm) PRIVREDNI HR HRANA I VINO GRAĐANI O GRADU VIJESTI TRI KRALJEVSTVA NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA FLASH VIJESTI GOVORIMO DUBROVAČKI BUMBETA: GLAZBENA RADIONICA GLAZBENI IZBOR VIJESTI GRAĐANI O GRADU CIKLUS: KRATKI FILMOVI FILMSKA VEČER: VISOKI ULOZI FLASH VIJESTI SPOT RUBRIKA TV PANORAMA: STRADUN

UTORAK 12. 7.2016. 16:00 FLASH VIJESTI informativna emisija 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA 16:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 17:10 HRANA I VINO 17:35 TRAGOM STARINE 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

19.30 FLASH VIJESTI 19.35 PERUANSKO LJETO: OKUS ČUDA 20:10 DOM NA KVADRAT 20:35 OBZORI 21:00 VIJESTI 21:20 IZ SRCA EUROPE: Jakovčić i Šuica 21:55 KLASICI NA DUTV-u 23:25 FLASH VIJESTI informativna emisija 23:30 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN


62 Oglas

6. SRPNJA 2016. •


• 6. SRPNJA 2016.

Oglas 63


64 Zadnja

6. SRPNJA 2016. •

OPASNE LOKRUMSKE SKALICE

Ruzinavi prilaz moru

POGLED STRAGA 6 Aktualno

Ingrid Šaut muku muči s Hrvatskim Telekomom

Kroz pituru izbija ruzina i nisu u dobrom stanju. Zanima me samo hoće li se, s obzirom da je cijena podignuta na 100 kuna za kartu, te se otvaraju muzeji, izložbe i raznorazni sadržaji, makar ove skalice promijeniti? Foto Čitateljica

Na redakcijski e-mail DuLista nedavno nam se obratila čitateljica poslavši nam nekoliko fotografija željeznih skalica na Lokrumu, koje se nalaze s vanjske strane otoka prema otvorenom moru. — Skalice su samo prepiturane i predstavljaju opasnost. Naime, kroz pituru izbija ruzina i nisu u dobrom stanju. Zanima me samo hoće li se, s obzirom da je cijena podignuta na 100 kuna za kartu, te se otvaraju muzeji, izložbe i raznorazni sadržaji, makar ove skalice promijeniti kako bi domaći ljudi normalno ulaziti u more? – pita se čitateljica, a mi smo odgovor potražili kod ravnatelja JU Rezervat Lokrum, Maria Tevšića. — Pozivamo sve građane da se,

prilikom posjeta Lokrumu i ukoliko primijete problem, jave u Lugarevu kuću ili nekom od djelatnika rezervata. Naime, mi nismo u svakom trenutku upoznati sa svim problemima na otoku, ali sve tekuće probleme rješavamo u najkraćem mogućem roku, pa ćemo tako i ove skalice – istaknuo nam je kratko Tevšić u telefonskom razgovoru. Inače, još prošloga ljeta građani su se DuListu žalili na izgled i opasnost ruzinavih i polomljenih skalica, koje su ove godine izgleda, samo prepiturane.

Pozivamo sve građane da se, prilikom posjeta Lokrumu i ukoliko primjete problem, jave u Lugarevu kuću ili nekom od djelatnika rezervata – ističe ravnatelj

24 Aktualno

‘Građanska’ garaža još uvijek nedovršena 36 Kultura

Kreću Igre: 47 dana kulture pred nama

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 13. srpnja

Divlja Liga: Kamen Mali brani naslov

Čitajte nas na www.dulist.hr!

48 Sport

Dulist #246  

Dubrovački tjednik, 6. srpnja 2016.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you