Page 1

DUBROVAČKI TJEDNIK #245 Srijeda, 29. lipnja 2016. • Cijena 7 kn

SRI MARIO ŠUŠIĆ

NEOBIČNI TANDEM - IVA I ICO OBERAN

Suha o Gradu i kultnoj Galeriji

Prvakinja, majstorica, jednostavno - prava fajterica!

 STR. 10

 STR. 46

ČET

PET SUB NED PON UTO

SVESTRANI EDI JERTEC

Pozitivna energija Porporele  STR. 52

SENZACIONALNO OTKRIĆE

Kava u Gradu ispod 10 kuna!

U našem ‘điru od kavana’ nigdje nismo naišli na cijene koje se spominju svaku sezonu po medijima i društvenim mrežama ČISTOĆA NEMOĆNA

Gružani ostali bez odlagališta

IZBORI U HDZ-U 17. SRPNJA

Šuica se priklonila Plenkoviću, a gdje su Putica i Bačić?

 STR. 16

ISTRAŽILI SMO TRŽIŠTE NEKRETNINA

 STR. 6

Kupili biste? Dvanaest tisuća eura za ‘kvadrat’ vile u Orašcu  STR. 20


2 Oglas

29. LIPNJA 2016. •


Aktualno 3

• 29. LIPNJA 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

Izmaklo kontroli MEĐU STOČIĆIMA

Postavio se poput Poncija Pilata, oprao je ruke i skinuo svaku odgovornost sa sebe

Biskupija je dala suglasnost obližnjem ugostitelju da tamo ispred vrata od Crkvice naprave svoju taracu i uvali dva – tri – četiri stola. Ma taman onoliko da priušte gostima što im nigdje u civiliziranom svijetu nije dozvoljeno, jedinstven ugođaj labanja i podrigivanja u vratima sakralnog objekta

Jesmo li dobili 60 novih stolica ili 60 novih stolova u povijesnoj jezgri? Složit ćete se to nikako nije ista stvar, jer ovih 60 stolova je zapravo minimalno još 240 novih stolica. I tako nam iz godine u godinu, a sad već i iz dana u dan, stanje na terenu, unutar zidina, debelo izmiče kontroli! Sjećate li se kako je gradonačelnik Vlahušić u listopadu prošle godine prijetio ugostiteljima ‘tko ne bude radio tijekom cijele godine neće dobiti javnu površinu na korištenje ni tijekom ljetnih mjeseci’. Sigurno se sjećate i kako je isti taj gradonačelnik samo mjesec dana od svoje prve prijetnje koju su ugostitelji dočekali ‘na noža’ ustvrdio kako u Grad neće ući nova stolica i kako zaustavlja svako daljnje širenje ugostiteljske djelatnosti po javnim površinama Grada. No u međuvremenu je gradonačelnik napravio na sebi svojstven način, jedan skeč. Izmislio je nekakvo višečlano povjerenstvo u kojem sjede gradski vijećnici i njegov zamjenik Raguž. Upravo to povjerenstvo sada raspravlja o javnim površinama i donosi odluke o broju stolica i stolova. Izdigao se iznad situacije, on, gradonačelnik, postavio se poput Poncija Pilata, oprao je ruke i skinuo svaku odgovornost sa sebe. A zahtjevi za proširenjem ili potpuno novim lokacijama pristižu i dalje na njegovu gradsku adresu. Uostalom, ugostitelji bi bili ludi da

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Hrvoje Curić Petra Žuvela

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

ne pokušaju dobit koji metar više javne površine, na koju će utrpati dodatne stolove. Među njima, ugostiteljima, vlada borba za goli život, jer više nije dovoljno imati restoran u povijesnoj jezgri, negdje unutar zidina, sad treba zauzeti i Stradun. Metar po metar, stol, stolicu. Nepisani pravilnik i prljavu pohlepu započeo je sam gradonačelnik. A onda će dogodine, barem je tako najavio, sve izbrisati. I krenuti licitirati. Tko da više. I možemo raspravljati do mile volje je li Grad pretrpan i zagušen stolicama, jesu li one pistacio zelene boje primjerene Stradunu ili se kušini na Gundulićevoj poljani nisu uklopili u ambijent... Jedno je sigurno, ništa se neće promijeniti. Suočeni s realnošću pritiska kapitala, kakav god on bio krupan ili manje krupan, sve je to potencirano neprimjerenom gramzljivošću gradske uprave. U Gradu se pogoduje svima, dok se o samom Gradu uopće ne vodi računa. Grad je zapravo nestao, pretvorio se u jednu ogromnu amorfnu masu, koja se ogadila domaćim ljudima tako da preko Straduna prolaze nevoljko, kad baš moraju. Guraju se i probijaju između tavolina i stolica na Poljani Paska Miličevića, Prijekome, provlače se ‘zamišljenom linijom’ od Lučarice prema placi. Što danas, gradonačelnik, ne pokreće akcije poput onih zimskih ‘vratimo naše ljude u grad’. Nije mu to potreba, naravno, jer danas je Stradun prepun turista namjernika s poludnevnih proputovanja za negdje dalje. Danas mu nije stalo do ljudi koji su ga birali i od kojih opet očekuje glas, ne bi li ga ponovo izabrali.

Da, i crkva (opet je namjerno pišem s malim slovom) se pridružila toj agresiji. Ona se, za razliku od gradske uprave nije materijalno okoristila. No s druge strane njihov su čin, oni rijetki preostali domoroci u zidinama, prozvali svetogrđem. Najviše para oči stanje ispred Crkve sv. Nikole na Prijekome. Naime, Biskupija je dala suglasnost obližnjem ugostitelju da tamo ispred vrata od Crkvice napravi svoju taracu i uvali dva – tri – četiri stola. Ma taman onoliko da priušte gostima što im nigdje u civiliziranom svijetu nije dozvoljeno, jedinstven ugođaj labanja i podrigivanja u vratima sakralnog objekta. I nažalost nitko se ne vraća na početak. Nije početak spomenutog ‘dogodine’ kad kreće navodna revizija stolova. Sve je započelo s Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre Dubrovnika koji se nije mijenjao od veljače 2007. godine. To nešto, taj nekakav dokument se zadnji put spominjao prije tri godine. Pa se na njega zaboravilo. Nema plana uređenja, a nema ni novih urbanističkih planova koji bi bili podloga za taj Detaljni plan kojim bi se uveo red. A zašto i bi? Jednostavno njemu, gradonačelniku, odgovara kaos. U kaosu on najbolje funkcinira, uvodeći neki svoj imaginarni (ne)red. I to u gradu koji se busa milijunskom zaradom, koji će ovih dana preraspodijeliti 25 milijuna kuna viška iz proračuna za 2015. godinu. I da mu je privatna tvrtka, previše je, a ne jedinica lokalne samouprave koja ne može i ne smije imati ‘nepredvidivu’ dobit. Ili je krivo sklepan proračun, ili je kriv onaj tko ga je predložio. Adio vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 29. 6. 2016. Broj 245 Godina 5.

www.dulist.hr


4

Aktualno

SKUP ILI JEFTIN KOFEINSKI NAPITAK?

(Ne)moguća misija: Kava u Dubrovniku za 10 kuna Par lokala koji se nalaze na samom Stradunu naplaćuje svoju kavu relativno skupo, ali svi ti iznosi uglavnom su za turiste

Punukani oštrim kritikama kako je Dubrovnik preskup i kako se precijenjuju cijene kave odlučili smo se prošetati gradom i zaobići te ‘notorne’ kavane koje svi spominju

Piše/Foto Hrvoje Curić

Svake godine početkom sezone mediji su preplavljeni napisima koji oštro kritiziraju cijene kava u turističkim gradovima. Najčešće se spominje Dubrovnik te preskupe kave na Stradunu. Objavljuju se slike računa koji


Aktualno 5

• 29. LIPNJA 2016.

Hrvatske ceste izrađuju projekt sanacije gromada sa Srđa i on će biti sveobuhvatan i pravo dugotrajno rješenje — Nikola Dobroslavić ŽUPAN prikazuju iznose od 30 ili 40 kuna za jednu kavu. Imena tih kavana su najčešće zamagljena, no itko tko je ikad proveo neko vrijeme u gradu zna da se radi svega o nekolicini kavana koje svoje stolove imaju baš na Stradunu. Grad ne čini samo Stradun već cijela njegova ljepota uskih uličica, tvrđava muzeja i bogate ponude za svakoga. Punukani oštrim kritikama kako je Dubrovnik preskup i kako se precijenjuju cijene kava odlučili smo se prošetati gradom i zaobići te ‘notorne’ kavane koje svi spominju.

Micro cijene

Za prvi posjet odlučili smo se uputiti na Bunićevu poljanu na kojoj je čak pet lokala. Sjeli smo za prvi slobodan stol te zatražili od konobarice veliki macchiato ili u nas popularno zvanu bijelu kavu. Kava i račun za nju su stigli vrlo brzo te je iznos bio 12 kuna. Nevjerojatno, ali nije bilo popusta za domaće jer, riječima konobarice, ‘kava je kava, svima isto poslužujemo i isto naplaćujemo’. Bunićeva poljana se nalazi veoma blizu Katedrale, odnosno svega minutu hoda od samog Straduna. Kako je to bio tek prvi lokal koji smo posjetili s razmišljanjem ‘Možda su oni iznimka’, nastavili smo dalje.

Utočište u Fontani

Hodajući ulicama za našu drugu kavu posjetili smo lokal ‘Fontana’, mnogima poznatu kao lokal za domaće. Ono što smo prvo primjetili jest kako je velika većina mušterija bila upravo stranci. Naručili smo kavu, onu istu bijelu, očekujući paprenije cijene jer očito taj lokal je pun turista preko dana. Kava je došla isto kao i račun s iznosom od devet kuna. Nikakav poseban popust, a ni paprene cijene za turiste. Kavu smo ispili, zahvalili se zaposlenicima i produžili dalje tražiti te preskupe kave u Dubrovniku.

S popustom za domaće

Treći lokal koji smo posjetili je Gaffe

Pub. Prepunjen turistima, bogato uređen i u potpunosti u drvu pretpostavili smo da je to baš taj lokal koji će nam masno naplatiti jednu kavu. Konobarica je odmah došla za naš stol i primila narudžbu. To je bio prvi račun koji je imao popust za domaću čeljad. Puna cijena kave je bila 13 kuna, a iznos za građane je 10 kuna. Iako postoji razlika u cijeni to još uvijek nije ona notorna kava o kojoj bruje svi mediji. Već malo u nevjerici, da se mogu popiti tri kave u staroj gradskoj jezgri nastavili smo naš ‘đir od kavana’. Sljedeći lokal za koji smo se odlučili je još jedan pub, Katie O'Connors, koji je uvijek popularan za strane goste. Sjeli smo na taracu za veliki drveni

Kava je kava, svima isto poslužujemo i isto naplaćujemo

stol i naručili kavu željno iščekujući visoke cijene. S kavom je došao račun u iznosu od 12 kuna, odnosno 10 za domaće ljude. ‘Pa zar ozbiljno?’, pomislili smo, još jedan lokal koji ne naplaćuje kavu previsoko. Naravno i oni imaju popust za domaće ljude, ali ni puni iznos nije ta visoka cijena koja svima smeta.

Tinel – turistička zamka?

Popevši se u ulicu Prijeko za oko nam je zapao, ne tako davno otvoren, Buzz Bar. Sjeli smo za mali stol odmah pored ulaza i naručili veliki macchiato. Kako je lokal okružen brojnim restoranima koji su prepuni turistima, promislili smo kako ćemo napokon naći

Pa gdje su te preskupe šalice crnog napitka?!

ono o čemu mnogi pišu, preskupu šalicu crnog napitka. Kava nam je stigla veoma brzo i iznosila je svega devet kuna. Ni Buzz nije bio jedan od tih skupih lokala, a nalazi se između velikog broja restorana i svega nekoliko metara od Straduna. Skoro obeshrabreni da ćemo naći iti jedan skupi lokal odlučili smo dati kavanama još jednu šansu. Svega desetak koraka od samoga Straduna, došli smo do Cafee Bara Tinel, odnosno domaćoj čeljadi znanog kao bivši Talir. Simpatičan prostor i pravi dubrovački ugođaj je morao biti siguran pogodak za ‘turističku zamku’ odnosno skupu kavu. Kava je stigla skupa s računom. Puni iznos je bio 17 kuna, što je ujedno najskuplja kava koju smo popili, ali popust za građane je iznosio šest kuna. Iako malo veća cijena za turiste to još uvijek nije bio dramatično velik iznos. Zahvalili smo se zaposlenima, ispili kavu, te se zadovoljno uputili u redakciju. Posjetili smo 6 lokala, čime smo u jedno jutro uvelike premašili dozvoljenu dnevnu dozu kofeina i na tome odlučili stati. ‘Mete’ su nam bile oni kafići koji su nam najviše zapali za oko kako blizinom Stradunu, tako i privlačnosti za strance. Ono što smo zaključili je da se kava u Gradu može popiti svaki dan bez da se plaća cijelo bogatstvo za nju. Par lokala koji se nalaze na samom Stradunu naplaćuje svoju kavu relativno skupo, ali svi ti iznosi uglavnom su za turiste. Uostalom što se tu razlikuje od brojnih omiljenih turističkih meka? To je i razumljivo jer piti kavu na Stradunu koji vrvi ljudima je luksuz. Ako se nekome pije kava jer ga treba razbuditi ili želi se odmoriti od sunca i gužve ili jednostavno želi proćakulat s prijateljem, on to može napraviti u nebrojeno puno lokala. Kave na Stradunu su luksuz i takve i trebaju biti, cijene su istaknute u meniju svakog lokala te je naglašeno gdje domaća čeljad ima popust pa ta kava od navodnih 40 kuna na kraju bude 16. Nema mjesta šokiranju i osuđivanju skupe kave, jer ono uvijek prolazi iz samo jedne stvari – neznanja, ali i zlobe.


6 Aktualno

29. LIPNJA 2016. • U GRADU IMA KAVE PO NORMALNOJ CIJENI Iako se svake sezone po raznim medijima mogu pronaći navodi o kavi od 40 kuna u Gradu, mi smo se uvjerili kako u povijesnoj jezgri itekako možete popiti kavu i za ispod deset kuna.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

PRESLAGIVANJA I IZBORI

Kakva im je politička sudbina ‘post Karamarko’? ostavci Tomislava Karamarka, jedini poručio kako ‘stranka ne može biti taoc jednog čovjeka’. Zvižduci koje je tada pobrao danas su utihnuli, a nakon Osnivača HDZ-a, pozivu na ostavku Karamarku su nedugo zatim uputili i ostali europarlamentarci. Među njima i Dubravka Šuica, dugogodišnja Karamarkova potpredsjednica. Na naš upit o tome gdje se vidi u nekakvoj budućoj Vladi HDZ-a, Šuica je za DuList istaknula kako će ‘prvo osigurati pobjedu gospodina Plenkovića, a onda razgovarati o Vladi’. — Željela bih znanjem i iskustvom sudjelovati u daljnjem jačanju i demokratizaciji, ne samo HDZ-a nego i Hrvatske. Ključni je trenutak za gospodarski oporavak. Mislim da se naša

Ne samo da sam podržala Andreja Plenkovića, nego sam aktivno sudjelovala u njegovoj odluci oko kandidature za predsjednika HDZ-a Tko tu koga, tko se kome zamjerio, tko je dovoljno, a tko previše desno, glavne su teme hrvatskog političkog života nakon raspleta situacije u Vladi i HDZ-u. Tomislav Karamarko dao je ostavku u Vladi i na mjesto predsjednika HDZa, Sabor se raspušta 15. srpnja, građani Lijepe naše ponovno će na izbore na jesen. No prije tih izbora dogodit će se i oni unutar Hrvatske demokratske zajednice koja, još uvijek obezglavljena, treba uvjeriti narod kako će novo

Piše/Foto Nikša Miletić

vodstvo biti puno kompetentnije ne samo od starog predsjednika, već i od Vlade SDP-a i Zorana Milanovića.

Ode Karamarko, dolazi Plenković?

Nakon ostavke Tomislava Karamarka prva osoba koja se nametnula kao njegov nasljednik (barem u medijima) je Andrej Plenković. Europarlamentarac, trenutno jedini najavljeni kandidat kojeg mnogi već dugo priželjkuju na tom mjestu predsjednika, je na Saboru HDZ-a, dok se još nije raspravljalo o

SDP Penić: Očekujem visoko mjesto

SDP-ov Davor Penić, koji u javnosti kotira kao dobar prijatelj sa Zoranom Milanovićem nada se ponovnom mandatu u Saboru. — Ne znamo hoće li biti ponovni kandidacijski postupak, to ćemo vidjeti na Glavnom odboru stranke. Sve ovisi o koalicijskim partnerima. Moja želja je da budem na listi, ali hoće li mi se želja ispuniti, ne znam – kaže Penić te dodaje kako očekuje visoko mjesto na listi. — HNS je možda u Dubrovniku dobar, ali u Županiji nije baš toliko jak – zaključuje Penić.


Aktualno 7

• 29. LIPNJA 2016. MUKE PO ZEMLJIŠTU Stanari gruških nebodra ostali su bez odlagališta otpada. Čistoća je, naime, spremnike morala maknuti na zahtjev vlasnika zemljišta, a nova lokacija – za sad ne postoji.

SVO BLJEŠTAVILO DUBROVNIKA U ULICI OD BOROVA Ulica Od borova još je jedna od gradskih ulica koja spada u rubriku ‘I ovo je Dubrovnik’. Bez asfalta, javne rasvjete i odvodnje uskoro bi je mogla presjeći i zgrada.

MOSTOV ZASTUPNIK Kristić: U svakom slučaju ostajem uz Most

Osim HDZ-ovaca, neizvjesna politička sudbina čeka i Mostovog Mara Kristića. — Ostajem naravno uz Most, mi ćemo na Nacionalnom vijeću donijeti odluke o tome kako će izgledati liste za sve izborne jedinice. Mislim da sam svoj posao obavljao korektno, nadam se da ću kao i prvi put biti visoko plasiran, ali ako tako i ne bude naravno pružit ću maksimalnu potporu – kaže Kristić. Na naš upit o tome hoće li se vratiti na radno mjesto u Županiju Dubrovačko-neretvansku, Kristić kaže kako o tome nije razmišljao. — Ja sam zastupnik u Hrvatskom saboru do trenutka dok se ne raspusti. Hoću li ići u Županiju ili na neko drugo radno mjesto tek ću vidjeti – kaže Kristić. Napominje i kako neće aktivirati opciju 6+6 koju ima kao saborski zastupnik. — I ja i svih ostalih 11 zastupnika Mosta ćemo se odreći te mogućnosti svakako. Ako prođe naš prijedlog svi koji nemaju uvjete za mirovinu, morat će to ‘napraviti’ po sili Zakona. Šest mjeseci pune plaće i šest mjeseci 70 posto plaće nećemo sigurno koristiti – kaže on. Upitan za komentar ‘prepucavanja’ Boža Petrova i Andreja Plenkovića oko moguće suradnje, Kristić odgovara kako treba pričekati rezultat izbora. — Mislim da je to možda krivo interpretirano, mi nismo spremni na koaliciju sigurno, ni s jednom ni s drugom strankom, ali oni će dobiti mogućnost suradnje u smislu provođenja reformi. Ovaj put su mogli vidjeti da ozbiljno mislimo po pitanju toga – kaže Kristić.

kampanja, koja će biti kratka, morati temeljiti na gospodarstvu, provedbi programa te malom i srednjem poduzetništvu, a ne osobnim interesima. Trenutno je moj jedini cilj da HDZ ima svog premijera i vjerujem u pobjedu – kaže Šuica. — Andreja vidim kao kvalitetnog i prosperitetnog političara, prepoznatljiv na inozemnoj i domaćoj političkoj sceni. On svojom osobnošću, bez obzira što predstavlja desni centar, može zahvatiti puno šire, pogotovo u urbanim centrima od Zagreba, Splita, Dubrovnika, Osijeka i Rijeke u kojima nismo uvijek polučili najbolje rezultate. Ne samo da sam podržala Andreja Plenkovića, nego sam aktivno sudjelovala u njegovoj odluci oko kandidature za predsjednika HDZ-a. Andrej je novo, moderno i proeuropsko lice i vjerujem da na čelu stranke može puno donijeti ne samo HDZ-u nego i Hrvatskoj – kaže ona.

Bačić: Premlad za mirovinu

HNS Dujmović: Još nisam načistu

Najviše kotirani HNS-ovac na prošloj listi koalicije Hrvatska raste bio je šef županijskog HNS-a Valentin Dujmović. Iako nije ušao u Sabor njegova šesta pozicija na listi činila ga je izglednim kandidatom. — Još nisam načistu ni sam sa sobom želim li biti na listi, to ćemo vidjeti. Nismo imali Odbor stranke, sve ćemo se uskoro dogovoriti – rekao je Dujmović koji je na prošlim izborima pozivao ljude da svoj preferencijalni glas daju zastupniku HNS-a iz Splita Srđanu Gjurkoviću.

kandidaturu, zasada je to napravio jedino gospodin Plenković – rekla

Putica: Prvo stranka

Njezina nepuća, saborska zastupnica Sanja Putica u šest mjeseci ove Vlade nametnula se kao prvi izbor HDZ-a bilo da je riječ o komentiranju tema za nacionale medije, političke ‘talkshowove’ ili bilo da je riječ o dobrim odnosima i prijateljstvom s bivšim predsjednikom Karamarkom. Ne smatra da će joj to biti problem pod novim vodstvom HDZ-a, o kome god da je riječ. — Što se tiče unutarstranačkih izbora treba pričekati tko će sve istaknuti

nam je Sanja Putica, a na upit vidi li se ponovno na listi, odgovara: — Svoje osobne interese nikada nisam stavljala ispred stranke, a stranka će odlučiti tko će najbolje zastupati naše interese. Ja sam osobno zadovoljna mojim saborskim mandatom jer sam dala sve od sebe, a satisfakciju mi je donijelo i to što sam mogla pomoći brojnim našim sugrađanima koji su me kontaktirali – rekla je Putica. Na upit vraća li se u Gimnaziju gdje je bila ravnateljica i hoće li aktivirati 6+6 status (šest mjeseci pune plaće i šest mjesci 70 posto plaće nakon okončanja saborskog mandata), Putica ističe kako o tome još nije razmišljala. — Mi smo zastupnici sve do konstituiranja novog Sabora, a onda ćemo o tome razmišljati – kaže Putica.

Svoje osobne interese nikada nisam stavljala ispred stranke – Sanja Putica

Još jedan zastupnik s juga Hrvatske trenutno gata svoju političku sudbinu nakon ovog prevrata. Riječ je o šefu Županijskog odbora Branku Bačiću, HDZ-ovom veteranu u posljednjih nekoliko saziva Sabora. — Ako ne budem kandidat za zastupnika za desetu izbornu jedinicu neću se sigurno umiroviti, premda sam stekao pravo na to. Smatram da su moje godine neprimjerene za bilo kakvu vrstu mirovine – odgovorio je na naš upit Branko Bačić. Napomenuo je kako će o kandidatima za sljedeće izbore odlučiti Županijski odbor stranke u kombinaciji s Predsjedništvom u Zagrebu.


8 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

Gradski info

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 27. 6. do 3. 7. 2016. Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 4. 7. do 10. 7. 2016. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Cijena vode raste, a očito nitko ne zna tko i pod kojim uvjetima živi u gradskim stanovima u ponedjeljak gdje su skinute, među ostalim, sve točke vezane uz proračun. Fasovala su tako vijećnička pitanja, kao i Odluka o autotaksi prijevozu, ali i preraspodjela viška od 25 milijuna kuna iz proračuna za 2015. godinu. Također skinut je rebalans proračuna, ali i izvršenje proračuna. Također s dnevnog reda skinuta je točka o zaduživanju Grada Dubrovnika u iznosu od 40 milijuna kuna za groblje Dubac, a na dnevni red nije uvršteno Povjerenstvo za plaže koje je zatražio Ivo Gjaja, kao ni raskidanje ugovora o koncesiji za tvrđavu Imperial. Među točkama koje su ostale, valja izdvojiti nekoliko detalja. Za početak, građanima će poskupjeti voda.

Posljednja sjednica Gradskog vijeća bila je ujedno i posljednja za vijećnika liste Srđ je Grad Ivana Viđena. Njega bi po zakonu trebala zamijeniti Dolores Lujić kao sljedeća na listi

Vlahušić: Kunu do dvije

Glasine kažu da su omjeri toliko dobri da se uložena sredstva mogu mjeriti s Euro jackpotom, no još nitko nije uspio pogoditi točan broj skinutih, izmijenjenih i dodanih točaka kako bi skupio dobitak Piše/Foto Nikša Miletić

U mnogobrojnim opcijama što se tiče igara na sreću ljudi uvelike preferiraju nekakvu varijantu lutrije, no po Dubrovniku odnedavno postoji i kladionica na broj točaka dnevnog reda Gradskog vijeća. Glasine kažu da

su omjeri toliko dobri da se uložena sredstva mogu mjeriti s Euro jackpotom, no još nitko nije uspio pogoditi točan broj skinutih, izmijenjenih i dodanih točaka kako bi skupio dobitak. Ništa različito nije bilo ni na sjednici

U jeku rasprave o davanju suglasnosti Vodovodu za 50 milijuna kuna vrijedan projekt pročistača za pitku vodu, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić prvi je put javno, iako sebi u bradu, izgovorio činjenicu da će cijena vode za građane zbog projekta pročistača porasti. Nakon svađe s HDZ-ovim Markom Potrebicom oko toga koja je svrha tog kredita ako su osigurana bespovratna sredstva, Vlahušić je izjavio kako će voda za domaćinstva poskupjeti za ‘kunu do dvije po kubiku’. — Mi danas imamo 25 milijuna kuna viška, ali zadužujemo najbogatiji grad u svemiru i okolici za 50 milijuna kuna – rekao je Potrebica. Vlahušić mu je


Aktualno 9

• 29. LIPNJA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe) Izložba ‘Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave’: 9–16, utorkom zatvoreno. Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik

odgovorio kako je Grad ‘samo jamac da će Vodovod vratiti sredstva’. Otvorila se i stara priča o ‘slovenskim tvrtkama za koje se i prije slanja ponuda znalo da će dobiti posao’, a gradonačelnik je izbjegao odgovor na pitanje koliko će koštati godišnje održavanje pročistača. Prema informacijama DuLista riječ je o milijun kuna na godišnjoj razini.

Tko živi u gradskim stanovima?

Najava o prodaji cca 50-ak gradskih stanova dočekana je na nož. Potrebica je kritizirao cijelu odluku, a posebno se obrušio na činjenicu da Grad očigledno u svom vlasništvu ima stanove u kojima nema niti stanara niti stvari. — U jednom dijelu stoji da u prodaju idu stanovi oslobođeni od ljudi i stvari. Pa zar mi imamo takvih stanova?! Zašto u njima ne bi bili primjerice liječnici koji su nam u deficitu u bolnici! Prodajemo stanove u kojima ljudi stoje bez osnove – rekao je Potrebica te dodao kako se u prodaju ide u izbornoj godini. Vlahušić mu je odgovorio kako se na ovaj način želi ispraviti nepravda u kojoj dio obitelji koje su dobrog materijalnog stanja žive u gradskim stanovima i plaćaju tri ili 15 kuna po kvadratu dok 117 obitelji bez dovoljnih prihoda dobivaju subvenciju. Poseban trenutak u ovoj raspravi unio je kao i uvijek Pero Vićan. On je ustvrdio kako u ‘boljim stanovima žive pojedinci koji tamo ne mogu biti ni po kojoj osnovi’. — Neki su uz pomoć Grada i kupili drugi stan, ali još nisu izašli iz stana u kojem se nalaze – rekao je Vićan te istaknuo kako se mora znati imenom i prezimenom tko živi u gradskim stanovima.

Revizija svih stanara

Nastavno na odluku o prodaji, došla je na red i odluka o najmu stanova. Ona će, rekao je Vlahušić na sjednici, poslužiti kao temelj za reviziju stanara gradskih stanova. — Molim vas da podržite tu odluku o najmu temeljem čega bi mogli napraviti reviziju – rekao je Vlahušić te dodao kako će nakon toga podnijeti izvješće Gradskom vijeću. Vrijedi napomenuti kako je Vlahušić za govornicom govorio i ‘o jednom poznatom dubrovačkom sportašu koji je u međuvremenu legalizirao kuću, ali ga se ne može iseliti iz gradskog stana’.

U jeku rasprave o davanju suglasnosti Vodovodu za 50 milijuna kuna vrijedan projekt pročistača za pitku vodu, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić prvi je put javno, iako sebi u bradu, izgovorio činjenicu da će cijena vode za građane zbog projekta pročistača porasti

u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18

svaki dan

— Taj sportaš koristi medijsku poziciju da napadne gradonačelnika, a mi imamo informacije da taj gradski stan koji je dobio kao zaslužni sportaš čak i iznajmljuje – rekao je Vlahušić te potom, nakon što je ostavio malo toga razmišljanju, dodao kako tog ‘sportaša neće imenovati za govornicom’.

ponovno oprao ruke riječima da on time ‘nema Bože tebe ništa’, a Mato Franković je ustvrdio kako je tu riječ o dva branitelja koja su dobila pravo da izgrade ‘malo više od jednog stana’ na lokaciji koja izaziva prijepore. — Moramo biti svjesni kako su oni sve sporove dobili zasada, a kako su dobili tu lokaciju? Možda su bili dobri s nekim. Mi ne možemo UO naložiti da zaustavi sve, ali možemo umjesto ‘nalaže se’ staviti ‘predlaže se’. Ispod toga je sklonište i postoji milijardu razloga zašto ne. Oni su dobili akte grada koji su po njih povoljni i činjenica je da će navedena gospoda ipak izgraditi tu zgradu, a mi smo nemoćni. Mi možemo naložiti UO da stane do trenutka rješavanja sudskih sporova, ali bojim se da ćemo otegnuti agoniju koja se tamo odvija. Po projektu njihova septička jama je na samom ulazu u zgradu. Nije uvijek zbrinjavanje branitelja kvalitetno i pohvalno – rekao je Franković. Za kraj vrijedi spomenuti kako je posljednja sjednica Gradskog vijeća bila ujedno i posljednja za vijećnika liste Srđ je Grad Ivana Viđena. Njega bi po zakonu trebala zamijeniti Dolores Lujić kao sljedeća na listi.

Gradnja u Peytonu ide dalje?

Problem gradnje zgrade u Peytonu i dalje će biti kamen spoticanja na nekoliko razina. Naime Srđveci su na koncu izmijenili svoj originalni prijedlog kojim su tražili da se gradnja praktički zaustavi do okončanja sudskog postupka, te je sve skupa ostalo na ‘traženju izvida i žurnom sastanku’. — Mislim da Upravni odjel ne bi trebao dati dozvolu prije nego se okonča spor koji su pokrenuli stanari na adresi Iva Vojnovića 48/50. Zemljište na kojem se gradi je sporno i treba pričekati pravomoćnu sudsku odluku. Rečeno je da je naš zahtjev nezakonit jer ulazi u Upravni postupak. Mi ne želimo to napraviti, ali u pitanju je spor i Grad participira sa zemljištem koje je dao braniteljima koji tamo žele graditi – rekao je uvodno Kristić. Vlahušić je i od ove tematike

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016. Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.


10 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

RAZGOVOR SA SUVLASNIKOM GALERIJE, MARIOM ŠUŠIĆEM ‘SUHOM’

Svatko misli da je uzet kafić lagan posao i da su tu milijuni Butiganom. Kako gleda na početke davne 1995. godine, što su mu danas izazovi i zašto kafići u Gradu mijenjaju na desetke vlasnika rekao je u razgovoru za DuList.

Cijeli Grad se pretvorio u jednu pizzeriju ili restoran

Kako su izgledali vaši počeci? Đuro i ja smo otvorili Galeriju prije 21 godinu, tamo negdje 1995. godine. Počeli smo kao mali lokalčić i dva mlada, nadobudna, dubrovačka ugostitelja. Počeli smo s najjednostavijom izvedbom jednog dubrovačkog kafića gdje je bio đir za naše ljude. Kako je išlo vrijeme tako je Galerija postala kao jedno kultno mjesto koje je ostalo na životu i do danas. Te 1995. godine Galerija je imala 20-ak kvadrata, a jedan prijatelj mi je tada rekao kako je to najveća veleprodaja u malom kafiću. Kako je izgledala ta ‘95. u odnosu na danas? To su bile poslijeratne godine i to je naravo neusporedivo. Manje je turista bilo nego danas, ali Dubrovnik se tada obnavljao i to je bilo očekivano. Bilo je više populacije iz Zagreba i okolice, jer su bili super aranžmani sa smještajem. Bilo je puno više ljudi iz Hrvatske koji su dolazi na sedam dana. Dubrovnik je danas jedan tranzitni grad.

Počeli smo kao mali lokalčić i dva mlada, nadobudna, dubrovačka ugostitelja. Počeli smo s najjednostavijom izvedbom jednog dubrovačkog kafića gdje je bio đir za naše ljude Piše/Foto Nikša Miletić

Povijesna jezgra Dubrovnika odavno je praktički ostala bez svojih stanovnika, barem većine, a u velikom dijelu to se odnosi i na ugostitelje.

Među rijetkima koji je tu već godinama je Mario Šušić, poznatiji kao Suha, suvlasnik Galerije koji već 21. godinu taj kafić drži u partnerstvu s Đurom

Kako gledate na zatvaranje kultnih kafića, poput Talira? Krivo mi je, pogotovo što se tiče Talira. Ja sam tamo radio 1986. godine, išao sam u ugostiteljsku školu i paralelno radio u kafiću cijelu godinu. To su počeci mog rada, a gospar Frano, zajedno s Davorom Mustahinićem koji je tada bio voditelj me naučio raditi. Talir je i onda bilo je kultno mjesto, tada je jedini imao produženo radno vrijeme dok traju Igre, glumci su dolazili, kao i dan danas kad je pod


Aktualno 11

• 29. LIPNJA 2016.

imenom Tinel. Kako gledate na otvaranje novih jednokratnih kafića, u smislu čestog mijenjanja vlasnika i/ili koncepta poslovanja? Otkad smo Đuro i ja u Galeriji promijenilo se 10-ak vlasnika primjerice Trocadera, pet, šest vlasnika Casablance, nekoliko vlasnika Ludviga itd. Danas se kroz Grad otvara puno suvenirnica i restorana, a izgubili smo mladu populaciju koja je voljna izlaziti i zabavljati se u Gradu. Zašto svi ti vlasnici dolaze/odlaze? Svatko misli da je uzet kafić lagan posao i da to znači milijune i kamione para kao što je nekada davno bilo. To danas nije tako, problem je radna snaga, veliki najmovi, treba raditi kvalitetno, a ne možeš otvoriti objekt i točiti stock-colu! Koliko ljudi ima takvo razmišljanje? Pa dosta ljudi drži da su ugostitelji u Gradu dobrostojeći. Nitko ne vidi taj rad koji se ulaže i koji je jako naporan. Ljudi vide jako puno zalogajnica i restorana i misle pa i ja ću tako i za godinu dana kupit ću auto i gliser. Ima li granica tu? Mislim da nema jer se cijeli Grad pretvorio u jednu pizzeriju ili restoran. Kafića nema toliko puno novih. Rekli ste da Grad postaje tranzitni, je li tome kumovao ‘cruising turizam’ i kako gledate na smjer u kojem ide dubrovački turizam? Što se tiče kruzera, nisam njihov protivnik, ali jesam protivnik velikog broja odjednom. Dubrovnik to ne može apsolvirati. Dođe vam 10 tisuća ljudi plus hoteli i tu se onda ne može baciti iglica. Oni na tim brodovima imaju sve i nisu neki potrošači. Trebalo bi rasporediti te brodove po danima, ali začepljenje na ulazu u Grad nema nikakvog smisla. To je neizdrživo, ljudi nahrupe u isto vrijeme i to nije ugodno nikome. Kad vam gost plaća 500 eura sobu naravno da je nezadovoljan što ne može normalno u Grad, a kruzeraši su uglavnom dobri potrošači za suvenirnice. Što je po vama potrebno za uspjeti kao ugostitelj u Gradu? U prvom redu pozicija. Morate imati dobar brend koji je razvikan što reklamom što kvalitetom. Treća stvar po meni je ‘nabildani’ Trip Advisor, a četvrta stvar su ‘terijeri’. To su ubacivači koji fermavaju ljude na Stradunu i nekim čarobnim riječima ih dovedu

Problem je radna snaga, veliki najmovi, treba raditi kvalitetno, a ne možeš otvoriti objekt i točiti stock-colu! u tvoj objekt. Oni više vrijede naravno restoranima nego kafićima, naravno. Sa 120 ili koliko već restorana i zalogajnica vrijedi ona – kko prije djevojci, njegova djevojka. Zadnjih par godina neprestano se šire stolovi i stolice, kako vi kao ugostitelj gledate na to? Svaki magazin se pretvara u ugostiteljski objekt i dobije javnu površinu. Mato Đurović mi je jednom prenio iskustvo jednog velikog europskog grada u kojem, ako postoji naprimjer stotinu lokala, a ti želiš otvoriti restoran ideš na listu čekanja. Kad se nešto zatvori ti ulijećeš. Tako to funkcionira. Kod nas svi koji imaju minimalne tehničke uvjete dobiju što hoće. Pa ne može biti 300 lokala! Ima dosta torte, ali ne može biti dovoljno kolača za toliko objekata. Počevši od najmova, radne snage, javnih površina, nije to baš toliko profitabilno. Koliko vam je problem naći radnu snagu? Mi smo jedan od rijetkih lokala koji ima radnu snagu iz Dubrovnika. Skoro svi su naša čeljad, mada imamo ispomoć dobrih i poštenih momaka koji su sa strane. Kakva je današnja struktura gostiju po godinama? Mladosti više nema, tko, odnosno što ih mijenja? Po meni, financijska situacija. Ja imam kćer od 12 godina i ne znam koliko ću njoj za 5 – 10 godina novaca davati za izlazak vanka. Zaista to ne znam, roditeljima je teško to financirati. Prosječna plata je od 5–7 tisuća kuna, i nije lako iako dio Dubrovčana može nešto iznajmiti, bukirati ili nešto treće napraviti. Prije 2000. godine je bila po meni veća platežna moć, ljudi su bili manje zaduženi nego što su to danas. Nije bilo leasinga, kredita toliko itd. Danas ne znam kako ljudi uopće mogu financirati dvoje djece kad im reču subotom, mama, tata, mi idemo vanka! Para mi se da je 200 kuna puno, a vanka je to jako malo! Kako gledate na zimu u Gradu? Mi nikada nismo zatvorili, ali Grad je zatvoren cijeli. Ima preko 120 restorana, isto toliko suvenirnica, a ljudi su prodali sve i bave se apartmanima. Netko će reći kako su turisti istjerali

Smatram kako Grad treba raditi, ali da se zna granica. Ne može jedan puštati glazbu, a drugi zatvarati

ljude iz Grada. To nije točno, ljude su istjerale cijene kvadrata. Prije 20 – 25 godina se prodavao stan u Gradu i kupio bi se stan u Lapadu i ostalo bi još za jedan stan. Kvadrat je istjerao ljude, a nikakav turist ili škripa stolica. A na kućice? Bio sam skeptičan kad sam ih vidio i nije me gustalo, ali falio sam. Kad se to malo ušminkalo i ljudi vratili u Grad bilo je simpatično i bilo mi je drago. Moj prvi dojam je bio kriv. Koliko gradske vlasti imaju sluha za ugostitelje, recimo na primjeru Kafeterije? Bilo je govora da se Kafetarija radi na Stradunu. Ja nisam za to. To je jedna od najboljih predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ja sam tu predstavu gledao na Gundulićevoj poljani, mislim da nema potrebe zatvarati Stradun. Ljude koji tamo rade zatvarat? Pa kako uz najmove koje imaju? Tamo treba biti tišina za probe, izvedbe... Zašto na Stradun kad Dubrovnik ima fenomenalih lokacija za odraditi tu predstavu. Vi radite dosta s Australcima, kakvi su oni gosti? Pa, netko će ih voljeti, netko ne. Meni su dragi!(smijeh). To je razigrana mladost od 20 – 30 godina, a Dubrovnik im pada na četvrti dan njihovog putovanja po obali. Oni su dobri potrošači, jedu po restoranima, možda su malo glasniji kad popiju, ali svi su zapravo takvi. Mi s njima radimo 8–9 godina i u mene u lokalu nikad nijedan incident nije bio. Smatrate li da bi radno vrijeme dubrovačkih kafića trebalo biti kraće ili dulje? Radno vrijeme je uvijek bilo do ponoća. Smeta susjedima, smeta kanarincima... Mislim da je radno vrijeme do 2 ujutro korektno. Teško je izvedivo da se glazba ne čuje vanka jer su to sve mali lokali. U Zagrebu cijeli vikend sve ‘buba’ do četiri sata ujutro i to puno jače nego ovdje. U nas se događa da glazba svira kako je tko dobar s vlastima. Mi u ponoć smanjujemo zbog susjeda. Gore su apartmani i imamo jedan korektan odnos s njima. U drugim ulicama to baš i nije slučaj, ali što ćete. Ja sam u svakom slučaju da se radi. U kakvom ste odnosu sa susjedima i kolegama? U odličnim smo odnosima. Smatram kako Grad treba raditi, ali da se zna granica. Ne može jedan puštati glazbu, a drugi zatvarati.


12 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

Biskupija dala suglasnost za stolove ispred crkve BEZ NAKNADE, ALI UZ NEGODOVANJE GRAĐANA

Dubrovačka biskupija smatra kako postavljanje stolova desno od vrata crkve sv. Nikole na Prijekom ne predstavlja smetnju liturgijskim obredima jer se oni u ovoj crkvi služe jednom godišnje

Biskupija ne dobiva nikakve novčane naknade za to jer prostor ispred crkve predstavlja dio javne površine

Stol po stol, stolica po stolica i došlo se do potpunog kaosa u povijesnoj jezgri. Iz sezone u sezonu povećavaju se površine na kojima niču novi stolovi i stolice, sve se više zatrpava i Stradun i ulice koje su do jučer bile prohodne. Pa iako su krajem prošle godine gradonačelnik Andro Vlahušić i prvi komunalac grada, zamjenik mu Željko Raguž slavodobitno najavili kako u iduće tri godine nijedan ugostitelj neće dobiti novi stol, sve je palo u vodu kad se loptica navodno prebacila na Povjerenstvo Gradskog vijeća. Naravno, i u njemu sjede Raguž i Vlahušićevi ljudi uz gradske vijećnike. No, sve to, čini se, tek je bilo opravdanje za novih 60 stolica koje su dijelom i prije odluke Gradskog vijeća osvanule u Gradu. I dok se političati prepucavaju tko je kriv za kaotično stanje u povijesnoj jezgri, tko je postavio više stolova – Šuica, odnosno HDZ ili Vlahušić, ugostitelji zadovoljno trljaju ruke. Kako i ne bi kad, usprkos visokim cijenama najma javnih površina, na tim svim silnim stolovima i stolicama itekako dobro zarađuju. No, pitanje je gdje nam je granica? Je li nam više išta sveto? Odgovor na to pitanje možda najbolje daje slika s Prijekoga. Uz ‘amen’ Dubrovačke biskupije u večernjim satima se pred vrata (doduše zatvorena) u ovu izvorno predromaničku


Aktualno 13

• 29. LIPNJA 2016. TROŠKOVI ZASTUPNIKA

Koliko su potrošili Putica i Kristić?

Ne znam kome nešto može smetati ako Crkvi samoj ispred koje se nalazi to ne smeta – Raguž

crkvicu iznose stolovi. I nevažno je o kojem je ugostitelju(ima) riječ, činjenica jest da isti za korištenje javne površine uredno plaća najam i za to ima sve potrebne papire, dokumente, suglasnosti... Važan je upravo taj ‘blagoslov’ Biskupije koja u tome ne vidi ništa sporno. Iako, iz Biskupije napominju kako preferiraju da se stolovi postavljaju desno od ulaza. I postavljaju se desno od ulaza tijekom dana, ali je u večernjim satima slika bitno drukčija.

Nema smetnje liturgijskim obredima

— Dubrovačka biskupija smatra kako postavljanje stolova desno od vrata crkve sv. Nikole na Prijekom ne predstavlja smetnju liturgijskim obredima jer se oni u ovoj crkvi služe jednom godišnje, na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, što je izvan sezone. Stoga se suglasila kako ne postoji zapreka s njene strane za postavljanje stolova, preferirajući prostor desno od ulaznih vrata. Biskupija ne dobiva nikakve novčane naknade za to jer prostor ispred crkve predstavlja dio javne površine – odgovoreno nam je iz Dubrovačke biskupije na temu postavljanja stolova pred ovom crkvicom. No, dio dubrovačke javnosti ostao je zgrožen, jer smatra kako postavljanje stolova na sami ulaz u crkvu nije primjereno.

Ako ne smeta Crkvi, ne smeta ni Gradu

Za komentar smo upitali i zamjenika gradonačelnika Željka Raguža, koji u tome također ne vidi ništa sporno jer je Biskupija sama dala suglasnost. Na pitanje misli li je li to baš primjereno odgovara: — To je sad relativno. Ako je crkva dala suglasnost, tko smo mi da govorimo i sudimo nešto što je sama Crkva

Za nadati se je tek kako stolovi i stolice uskoro neće osvanuti i pred nekim drugim crkvama, primjerice pred ulazom u Svetog Vlaha, ili pak pred Kneževim dvorom

dala i rekla da se oni slažu s tim. Na bilo kojem dijelu grada kad Crkva da suglasnost mi smo samo ti koji to trebamo potvrditi. Nije se ovdje radilo o tome da Crkva nije dala suglasnost, a da je Povjerenstvo mimo njih dalo neku drugu odluku. Ne znam kome nešto može smetati ako Crkvi samoj ispred koje se nalazi to ne smeta – mišljenja je Željko Raguž. Za nadati se je tek kako stolovi i stolice uskoro neće osvanuti i pred nekim drugim crkvama, primjerice pred ulazom u Svetog Vlaha, ili pak pred Kneževim dvorom. Inače, na u ponedjeljak održanoj sjednici Gradskog vijeća povela se žustra rasprava upravo oko davanja javnih površina u najam. Mogli su se čuti i prijedlozi da se svi stolovi maknu sa Straduna. No, to se, dakako, nije dogodilo. • AFR

FESTIVAL DEMOKRACIJE Tko je stvorio šou?

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća povećan je broj stolova i stolica. Mogla se čuti i nevjerojatna teza gradonačelnika Vlahušića kako on ‘nije proširio broj stolova i stolica’, a po dobrom starom običaju okrenuo je ‘pilu naopako’. Na to je dosta žestoko reagirao predsjednik nadležnog povjerenstva Blaž Pezo. — Gradonačelniče vi se postavljate kao da ovaj problem nije postojao. Mi radimo tek nekoliko mjeseci. Vi ste sedam godina stvarali šou na ulicama i onda se hvalite odlukom iz 11. mjeseca 2015. godine kako više nema novih stolova i stolica. Sve smo odluke raspravljali barem na dva povjerenstva – rekao je Pezo te dodao kako sve njihove odluke vrijede samo za ovu godinu upravo kako bi mogli početi iznova za sljedeću sezonu. Nitko od vijećnika nije se posebice osvrnuo na činjenicu da je jedan od ugostitelja koji je tražio (a usvajanjem ove odluke i dobio) nove stolice i stolove na Stradunu gotovo tjedan dana prije nego što je odluka usvojena posadio svoje stolove. Bez kazne. Ma bez i makar simbolične opomene. • NM

Bivši saborski zastupnici Sanja Putica (HDZ) i Maro Kristić (MOST), za dolaske i odlaske na sjednice Hrvatskog sabora od 28. prosinca 2015. godine do 31. svibnja 2016. potrošili su ukupno 65.269,20 kuna. Putica je u svom kratkom mandatu imala ukupno 34.796,45 kuna troškova, od čega najveći dio otpada na troškove zrakoplovnih karata od Dubrovnika do Zagreba (i obratno) i to u iznosu 26.620,00 kuna. Za službena putovanja plaćeni su joj troškovi hotela u iznosu od 2.625,53 kune te dnevnice u iznosu od 1.102,92 kune. Zastupnica s krajnjeg juga Hrvatske potrošila je i 4.004 kuna za korištenje automobila, a na cestarinu 440,00 kuna. Svega par tisuća kuna manje u nepunih šest mjeseci potrošio je Maro Kristić. Točnije 30.472,75 kuna. Kristić je također za odlaske u Zagreb na sjednice Sabora i povratke doma najčešće koristio zračni prijevoz što je koštalo 25.578,75. Za prijevoz automobilom isplaćeno mu je 3.600,00 kuna, za cestarinu 440,00 kuna te javni prijevoz 850,00 kuna. Budući da Kristić nije bio na službenim putovanjima nije ostvario troškove hotela kao i dnevnice. Inače, SDP-ovci Darko Parić, je rekorder sa 67 tisuća kuna potrošenih uglavnom na gorivo te Davor Penić, sa svojih gotovo 55 tisuća kuna troškova. Penić je za put automobilom s otoka Korčule ‘nabio’ 41.550,00 kuna, dok je cestarina koštala 5.872,00 kuna. Putovao je i zrakoplovom na što je potrošio  4.174 kuna, te dodatnih 2.732,00 kuna za javni prijevoz.


14 Aktualno

29. LIPNJA 2016. • UKINUT DIO MJERA Hrvatski zavod za zapošljavanje privremeno je obustavio zaprimanje i odobravanje zahtjeva za dio programa mjera aktivne politike zapošljavanja. Među ostalim mjerama i one za stručno osposobljavanje, rad bez zasnivanja radnog odnosa i javne radove.

Kratke IZ HRVATSKE

I OVO JE DUBROVNIK

Zaboravljena ulica Od borova bez rasvjete i odvodnje, a uskoro će je presjeći – zgrada? u vidokrugu turista. Jedan ‘sjajan’ primjer takve ulice je ulica Od borova koja se nalazi nedaleko od Opće bolnice Dubrovnik. Tek letimičan pogled dovoljan je za ustvrditi kako tamo održavanja gotovo da i nema, javna rasvjeta je nepostojeća, kao i odvodnja, a zadnjem predjelu umjesto asfalta stoji ispucani beton u toliko lošem stanju da je kretanje s automobilom čak i po suhom itekakav izazov.

Susjedi ogorčeni

Tek letimičan pogled dovoljan je za ustvrditi kako tamo održavanja gotovo da i nema

Grupa suvlasnika je dobila parcelu i sad se javio problem jer oni na toj parceli, koja je zapravo na sredini ceste, žele napraviti dvije nove zgrade Piše/Foto Nikša Miletić

Dubrovnik, ‘najbogatiji grad u svemiru i okolici’ kako voli reći jedan gradski vijećnik daleko je od blještavila Straduna koje vrišti s pomno

kadriranih razglednica koje idu u svijet. DuList se već u nekoliko navrata uhvatio u koštac s predjelima grada koji su brutalno zanemareni jer nisu

U našem obilasku ulice metodom ‘kucaj pa tko otvori’ uspjeli smo razgovarati s troje susjeda. Iako su svi redom jako ljuti na stanje ulice, samo jedna naša sugovornica Nikolina Visković Kadijević pristala se fotografirati, gospar Dragan Vukić rado je razgovarao s nama uz uvjet da ga ne fotografiramo, a treći sugovornik pristao je razgovarati isključivo uz uvjet anonimnosti. — Ako je dosta ulica kroz grad napravljeno i sređeno, od javne rasvjete, do odvodnje itd. pa može se i za našu ulicu nešto napraviti. Zimi kad se vraćamo doma, kad je kiša to je prava adrenalinska atmosfera. Dosta ulica je dovedno u red, betonirano je, dovedena je javna rasvjeta, a u našoj ulici se nije napravilo ništa. Smatram kako bi morali napraviti sve što mogu u njihovoj moći. Ovdje bude mrkli mrak, automobili ‘šlajfaju’ kad je kiša, cesta je u katastrofalnom stanju – kaže Visković Kadijević. Napominje kako je prije nekoliko


Aktualno 15

• 29. LIPNJA 2016. PRIJEM PREDSJEDNICE Povodom Dana državnosti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović organizirala je prijem na kojem su prisustvovali i brojni Dubrovčani. U vrtu predsjedničke

rezidencije na Pantovčaku bile su tako brojne osobe iz svijeta diplomacije, ali i drugi iz javnog ili sportskog života.

U našu ulicu u 50 godina Čistoća nikad došla nije – Dragan Vukić

‘privatizirali’ javnu površinu. — Zašto se ne bi označio i asfaltirao jedan parking tamo? Na javne površine se ostavljaju barke i brodovi, i to bi trebalo na neki način regulirati – kaže on te vraća na svoju ulicu: — Ovdje kao što vidite nema nikakve javne rasvjete, kad pada kiša često bude bujica, ništa nije riješeno, a potrebna je samo politička volja – kaže nam on te dodaje kako ga je uz takvu blizinu šume strah i mogućeg požara.

Zgrade sijeku ulicu popola? ‘Privatni parking’ u Liechtensteinovom putu

godina u blizini te ulice i gorjelo, a to je ogromna opasnost za susjedstvo. — Nije vam svejedno, čekate da dođu vatrogasci, a može sve izgorjeti za čas. Imam dvoje male djece. Kad budu malo veća morat će se po mraku vraćati doma ili ih ja moram pokupiti. Naravno da ću ja ići po njih, ne želim da mi dijete dolazi kući samo bez javne rasvjete. Nismo građani drugog reda, mislim da bi i mi trebali to najosnovnije dobiti – zaključuje ona. Dragan Vukić nam kaže kako je u ulici Od borova više od četiri desetljeća, a postojeća infrastruktura napravljena je od strane mještana. — Mi smo se ovdje doselili 1968. godine, a većina ovih kuća je napravljena tijekom 60-tih godina. Cijelu ulicu smo sami napravili, sve ovo što vidite, kanalizaciju smo sami napravili i spojili na kanalizaciju Hladnice početkom 1970-tih godina. Tu

Lokacija buduće zgrade ‘s ukopom od 5 do 6 metara’

je sudjelovalo desetak kuća, a na isti način je napravljen i vodovod i struja. U našu ulicu u 50 godina Čistoća nikad došla nije – kaže on kroz cinični smiješak koji odaje nemoć. Treći susjed koji je bio voljan razgovarati s nama nije htio da ga imenujemo. Ipak, svoje viđenje problema stanara ulice Od Borova nam je spremno iznio. — Za početak bi trebalo urediti trotoar na obližnjem Liechtensteinovom putu gdje je bočarsko igralište. Tamo dosta ljudi šeta, i šetaju kučke, a ne bi bilo loše ni da komunalni redar prođe iza njih jer nitko nikada nije očistio za svojim ljubimcem. Trebalo bi na tom predjelu obilježiti parking mjesta pa i naplaćivati. Tu ljudi ostavljaju aute svakako, neki po godinu dana ostavljaju automobile bez tablica – kaže naš sugovornik te dodaje kako su članovi obližnjeg bočarskog igrališta

Nikolina Visković Kadijević

Ako je dosta ulica kroz grad napravljeno i sređeno, od javne rasvjete, do odvodnje itd. pa može se i za našu ulicu nešto napraviti – Nikolina Visković Kadijević

No osim komunalnog aspekta ova ulica ima i jedan sasvim drugačiji problem – pravne naravi. — Još 80-tih godina grupa građana,

odnosno stanari su dobili nalog od mjesne zajednice Montovjerna da probiju put o svom trošku. Sve je napravljeno i napravljen je put koji je vodio ka kućama na kraju ulice, ali ujedno je riječ i o požarnom putu. Kad je prošao rat ljudi su počeli podnositi zahtjeve za povrat zemlje i jedna obitelj je podnijela zahtjev za parcelama na kojima se nalazi ulica. Navodno su i dobili povrat zemlje jer put nije nikad ucrtan, iako postoji – kaže on te nastavlja: — Grupa suvlasnika je dobila parcelu i sad se javio problem jer oni na toj parceli koja je zapravo na sredini ceste žele napraviti dvije nove zgrade. Prema informacijama koje su meni dostupne to bi navodno bio i ukop od nekih pet do šest metara, njihova pozicija bi zaustavila ulicu na pola. Prema planu nakon zgrada bi išla tek nekakva pješačka staza – kaže naš sugovornik te dodaje kako je sve skupa u procesu dobivanja papira. — Ne znam kako bi onda i što u tom slučaju – zaključuje naš sugovornik.


16 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

NAKNADNA PAMET

Ministarska glupost i svemir su beskrajni ‘Mi jedni pod drugima jame kopamo. Pitamo se da li je svijetom ovladao vrag, to jest njegova igra, nema nam izlaza...’ Baš kad pomislite da se ova zadnja Vlada dovoljno blamirala u javnosti i da gore ne može, oni dodatno iznenade. Zadnja blamaža došla je od časne koja je, navodno, zamijenila nečasnu. Časna je ‘časno’ krenula: prvo je svojoj udruzi odobrila 400 tisuća kuna mjesečno, ali tu ne vidi ništa sporno, jer ona se ‘ne zamara zluradim namjerama, ali se kao građanin ove zemlje brine dokle je ljudska zloća i zloba spremna ići. Mi jedni pod drugima jame kopamo. Pitamo se da li je svijetom ovladao vrag, to jest njegova igra, nema nam izlaza...’ i to je valjda dovoljno: jednostavno – svatko tko sumnja u njen sukob interesa opsjednut je vragom. Budući opsjednutost vragom u sekularnoj državi spada u građanske slobode, ministrica dodaje: ‘Onima koje brine moj potencijalni sukob interesa: Zajednica Susret je udruga i o kojoj se, zahvaljujući googlu koji sve zna, može dosta toga pronaći na internetu… Ja sam bila predsjednica udruge dok nisam postala ministrica, a tada sam dala ostavku na to mjesto i izabrana je druga predsjednica. Kraći period, prije nego što sam postala ministrica, bila sam i ravnateljica ustanove i, kao ravnateljica potpisala aneks ugovora s MSPM. Danom moga imenovanja, dala sam ostavku i na mjesto ravnateljice u upravno vijeće ustanove imenovalo je ovu osobu na tu dužnost, s kojim sam ja kao ministrica, potpisala ugovor.’ Ne brinite ako niste ovo razumjeli, nisam ni ja. Pitate li se zašto je ministrica dodijelila novce i za nepostojeću ustanovu na Čiovu, ona objašnjava: ‘Ako Bog da da bude više korisnika, otvorit će se i Paučje i Čiovo. Neka dragi Bog svih blagoslovi, Majka Božja čuva, a Duh Sv. prosvijetli razum’. Nisam izjavu shvatio kao želju da korisnika ustanove bude čim manje, upravo suprotno. Stoga, kad bolje razmislim o naslovu, nisam siguran da je svemir beskrajan…

Gružani b Čistoća ne ODLAGALIŠTE O KOJEM JE OVISILO STOTINE LJUDI

Piše Zoran Pucarić

Rješenje je ili gradska parcela, koja ne postoji, ili odlagalište otpada na mjestu nekog parkirnog mjesta, što naravno nitko ne želi ustupiti

Časna je ‘časno’ krenula: prvo je svojoj udruzi odobrila 400 tisuća kuna mjesečno, ali tu ne vidi ništa sporno

Privatni vlasnici čestica zemlje traže nam micanje spremnika za otpad i to je njihovo pravo. Njihova je čestica zemljišta i mi tu ne možemo ništa. Upravo takva situacija se dogodila u Cvijićevoj ulici Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Čistoća Dubrovnik ostala je bez jednog odlagališta otpada na predjelu Gruža, točnije na križanju ulica Stjepana Cvijića i Đura Basaričeka.

Ovo odlagalište služilo je stanovnicima gruških nebodera, ali i šire, prema Nuncijati jer je mnogima bilo zgodno usput baciti i smeće. Kontejneri su uklonjeni jer su se nalazili na privatnom vlasništvu i Čistoća ih je po zakonu morala maknuti. No,


Aktualno 17

• 29. LIPNJA 2016.

bez kontejnera, emoćna SEZONA JE Pere li se Stradun?

Ovih dana stigle su na pritužbe sugrađana kako se, iako je sezona počela, Stradun ne pere. No, prema riječima direktorice Čistoće s pranjem se počelo. — Ove godine organizacija je drukčija nego lani, a nabavili smo i novo vitlo za pranje Pelina. S pranjem se počelo s tim da se jedan dan peru Prijeko i Stradun, a drugi dan Stradun i Ulica od Puča – objasnila je Nataša Gabričević.

stanovnici ovog dijela Gruža ostali su bez adekvatnog odlagališta otpada, a Čistoća je nemoćna jer ne postoje površine u gradskom vlasništvu na koje bi se mogli postaviti novi spremnici. Jedino rješenje je pronalazak gradskog zemljišta ili postavljanje novih spremnika na uštrb parkirnog mjesta. Da stvar bude još gora, dio građana nastavio je na divlje odlagati komunalni otpad na mjestu starog odlagališta bez obzira što spremnika više nema!

Parking ili odlagalište?

Cijelu situaciju objasnila nam je Nataša Gabričević, direktorica Čistoće, koja uvodno napominje kako se ova gradska komunalna tvrtka sve češće susreće sa sličnim problemima diljem grada. — Privatni vlasnici čestica zemlje traže nam micanje spremnika za otpad i to je njihovo pravo. Njihova je čestica zemljišta i mi tu ne možemo ništa. Upravo takva situacija se dogodila u Cvijićevoj ulici. S druge strane, odlagalište koje smo mi na zahtjev vlasnika uklonili koristili su mnogi stanovnici gruških nebodera, ali i stanovnici Nuncijate, svi oni koji su se tuda spuštali s magistrale... Na stotine ljudi – govori nam Gabričević naglasivši kako nažalost druge lokacije u ovoj ulici nema. Rješenje je ili gradska parcela, koja ne postoji, ili odlagalište otpada

na mjestu nekog parkirnog mjesta, što naravno nitko ne želi ustupiti. — Tražimo prije svega lokaciju u vlasništvu Grada Dubrovnika. Ja sam imala razgovor i s gospodinom Jadrušićem, gradskim vijećnikom koji i sam tu stanuje i on mi je objasnio da je sad izbor ili parking mjesto ili odlagalište otpada. A svi žele parking mjesto, iako je i odlagalište jednako bitno i mi smo tu nemoćni. I mi i Grad Dubrovnik, jer ne možemo izmisliti vlasništvo koje ne postoji – ističe dalje Gabričević.

Dajte im samo lokaciju

U većim gradovima imate situacije gdje spremnici moraju u stambenim zgradama unutar zgrade

Čistoća je, rekla nam je, spremna tu slati i manji kamion za odvoz otpada, samo da im ljudi daju lokaciju i dozvole postavljanje spremnika negdje ispred zgrada. — Problem je nedostatak prostora. Ne pravdam ni sugrađane ni Čistoću, ali definitivno ovaj grad ima pomanjkanje prostora. Svi žive od turizma i ljudima je bitno imati parkirno mjesto, ali i ti spremnici moraju negdje

biti. Vi u većim gradovima imate situacije gdje spremnici moraju u stambenim zgradama unutar zgrade – govori direktorica Gabričević. — U problemu smo i nije to jedina lokacija – zaključila je, dotaknuvši se primjerice i problema s odlagalištem na Nuncijati kojeg ne koriste samo stanari nego tko god tu prođe. Smeće se baca kroz prozor, a tome su primjerice u Splitu doskočili postavljanjem stupića kako bi se spriječio pristup automobilom. No, to u Dubrovniku zbog skučenosti prostora rijetko gdje dolazi u obzir. Na konstataciju kako se otpad u Gružu i dalje odlaže na starom odlagalištu iako spremnika više nema, govori nam kako Čistoća svejedno taj otpad pokupi. — Ljudi jednostavno to ignoriraju. Mi odmah šaljemo interventne timove i to je već postao Sizifov posao, jer imamo strahovito puno takvih intervencija – istaknula je direktorica Čistoće Nataša Gabričević.


18 Aktualno

Kratke PREGLED ZBIVANJA

29. LIPNJA 2016. • ZLATNI I SREBRNI JUBILEJ U nedjelju, 3. srpnja, u Crkvi svetog Andrije don Jozo Njavro obilježava zlatni jubilej, 50 godina službe u Dubrovačkoj biskupiji, te srebrni jubilej, 25 godina službe u župi Sv. Andrije. Misu u 11 sati

će tim povodom predvoditi dubrovački biskup Mate Uzinić, te će se tom zgodom otvoriti i pastoralni centar, kao i promovirati njegova knjiga ‘Putovi života’.

ŽELJKO ERAK PREDSTAVLJA UDRUGU ZA PROMICANJE PRIRODNIH ZNANOSTI

Dubrovnik će dobivati ekipe kao iz ‘Teorije velikog praska’ Piše Mia Njavro Foto Hrvoje Curić / Zaklada Caboga Stiftung

Sjetimo se da se Dubrovačka Republika, osim na trgovini i kulturi, oslanjala i na znanje. Ruđer Bošković i Marin Getaldić su samo neki od velikana znanosti koji su dosegli zvjezdani status svog vremena. Sve to je u meni isprovociralo želju da nešto promijenim Nedavno je Dubrovnik postao bogatiji za još jednu, sasvim neobičnu udrugu. U moru istih, ova se razlikuje zbog cilja kojeg bi se u najmanju ruku mogao nazvati nesebičnom – Udruga za promicanje prirodnih znanosti ima za cilj djeci, ljubiteljima prirodnih znanosti, omogućiti dodatno obrazovanje, uz to vrhunsko! Sve će se to odvijati u prostorima ljetnikovca Kaboga na Rijeci dubrovačkoj, a o cijelom projektu nekoliko riječi kazao nam je turistički djelatnik Željko Erak, inicijator projekta koji je oko sebe okupio izvrsnu ekipu profesora.

Što je vas kao grupu građana, te Vas osobno, ponukalo napraviti ovakav projekt? – pitamo ga. — Na ideju sam došao čitajući knjige s područja teorijske fizike. Shvatio sam da kroz vlastito školovanje nisam razvio alate da tu temu mogu pratiti u obujmu koje današnje vrijeme zahtjeva. A današnjica nam je uistinu najvećim dijelom ispunjena tehnologijom koja se zasniva na jezicima prirodnih znanosti. Rezultati koje grad Dubrovnik i naša županija ostvaruju na natjecanjima nisu niti na razini prosječnosti, a da ne govorimo o izvrsnosti. A sjetimo se da se Dubrovačka Republika, osim na trgovini i kulturi, oslanjala i na znanje. Ruđer Bošković i Marin Getaldić su samo neki od velikana znanosti koji su dosegli zvjezdani status svog vremena. Sve to je u meni isprovociralo želju da nešto promijenim – kaže nam Erak. Na pitanje koliko je teško danas


Aktualno 19

• 29. LIPNJA 2016. ZANIMLJIV ŠKOLSKI PROJEKT Ekonomska škola prezentirala je projekt ‘Teže je stvoriti trgovca nego suca’ u suradnji s partnerima, predstavnicima iz gospodarstva. Kroz projekt,

motivirati djecu uopće za učenje, a kamoli za ‘dodatnu’ nastavu, također ima spreman odgovor!

S pojačanom edukacijom treba početi i prije fakultetske dobi

— Mislim da je trenutak bolji nego ikada prije. Prirodne znanosti su sve popularnije. To nije samo trend kod nas već u cijelom razvijenom svijetu. U Japanu idu toliko daleko da njihovo ministarstvo znanosti šalje naputke dekanima fakulteta da ukinu humanističke i društvene znanosti. Iz naše perspektive to možda zvuči i malo ‘Orwellovski’, ali je jasno da taj trend leži na potrebi ali i na promjeni percepcije mladih ljudi prema prirodnim znanostima. Tržište rada se mijenja, a najtraženiji i najbolje plaćeni poslovi su vezani za znanost. Vjerujem da su mnogi srednjoškolci toga svjesni – dodaje, kazavši kako, da bi se postalo dijelom tog svijeta, s proširenom i pojačanom edukacijom treba početi dosta prije fakultetske dobi. Puno je načina za dobiti i prenijeti inspiraciju djeci da se više posvete fizici, kemiji... Kako ja to vidim imamo vanjske i unutarnje čimbenike. Vanjski su sve veća popularizacija znanosti putem svih vrsta medija. Uzmimo za primjer sitcom ‘Teorija velikog praska’, koja je za prirodne znanosti napravila jako puno. Dalje, živimo u vremenu velikih otkrića, samo putem LHC-a (Large Hadron Collider) potvrđene su neke stare teorije i postavljene neke nove koje znanost čine jako uzbudljivom. Znanstvenici postaju sve poznatiji i priznatiji članovi društva, a tech kompanije su magnet novim generacijama. Unutarnji čimbenici su novi i privlačniji modeli procesa učenja – ističe Erak, dodavši kako predavanja trebaju biti zanimljivija, potkrepljena pokusima koliko je god to moguće, te treba uključivati goste predavače, a i sama predavanja trebaju biti prožeta motivacijom, odnosno, da su djeca u svakom trenutku svjesna zašto uče to što uče.

Program je namijenjen talentiranima

— Kao udruga za promociju prirodnih znanosti naš utjecaj je vezan za unutarnje čimbenike i tu vidimo svoju snagu. Osim toga, kako je program namjenjen najboljima to bi također trebalo olakšati naš posao – dodaje.

Sve je veća popularizacija znanosti putem svih vrsta medija. Uzmimo za primjer sitcom ‘Teorija velikog praska’, koja je za prirodne znanosti napravila jako puno

uz pomoć partnera, među ostalim osiguravaju komplete udžbenika i školskog pribora za 10 učenika smjera prodavač koji na rang ljestvici prodavača ostvare plasman od 1. do 10. mjesta.

Smatra li kako je današnji, trenutni sustav obrazovanja na neki način zastario, te što misli o kurikularnoj reformi, kaže kako prvenstveno želi istaknuti kako njihov program ne bi bio u sukobu sa sustavom obrazovanja koji bi bio puno idealniji od trenutnog. — Ponavljam, mi želimo raditi s djecom koja su iznadprosječna na poljima prirodnih znanosti pa za doseg svog punog potencijala trebaju opsežniji program od onoga koji je namjenjen djetetu s prosječnim interesom. Mišljenje o kurikularnoj reformi nemam jer da bi ga stvorio trebao bi pročitati 3000 stranica stručnog teksta napisanog na tu temu. Ali da je reforma potrebna je nesumnjivo zato što je znanje, kao proizvod obrazovanja, promjenjiva kategorija – kaže Erak. Svakog dana neke teorije odbacujemo, neke proširujemo, a neke stvaramo kao potpuno nove, kaže, te zato misli da je ‘reforma kriva riječ jer nekako daje naslutiti kada se uvede da će opet jedno vrijeme postati statična kategorija’. — Mislim da reforma školstva treba biti stalni proces. Isto tako treba biti realan pa reći da nešto tako opširno nikoga neće zadovoljiti u potpunosti. Svatko će imati kritike na određene dijelove. Najvažnije je da uključeni u proces imaju sve potrebne reference da budu dio njega. Osobno smatram da kod kreiranja trebaju obratiti pažnju na društva koja već rade dobar posao na tom polju i da pokušaju u proces uključiti njihove pozitivne zaključke – kaže Erak, koji kao šećer na kraju predstavlja

i dvije dame uz pomoć kojih je i nastala ova hvale vrijedna ideja. — Ivona Milić Beran i Olivera Đorđević su cijeli svoj profesionalni život posvetile znanosti i izvan toga imaju potrebu i želju da dio svog slobodnog vremena potroše na istu pa to stvarno govori puno o njima. Dok je moja obaveza osigurati tehničke uvjete za rad udruge, njihov dio posla je kreiranje programa u suradnji s drugim stručnjacima. Svima koji imaju dodatna pitanja, a tiču se programa neka posjete našu stranicu www.prirodne-znanosti-dubrovnik.com gdje mogu saznati puno više o programima, a ako imaju pitanja za dame, mogu ih izravno kontaktirati i pitati sve što ih zanima – kaže Erak, dodavši i veliku zahvalu zbog suradnje sa zakladom Kaboga Stiftung koji su im glavni sponzori i u čijim prostorijama ljetnikovca Bunić Kaboga će se održavati predavanja. Od predavanja, za početak očekuju, kratko će – realizaciju ciljeva. — Glavni cilj je zainteresirati one najbolje na suradnju i tako iz godine u godinu. Kada imate kvalitetan materijal puno je lakše doći do vrhunskog proizvoda. Želja nam je popraviti rezultate na državnim natjecanjima, olakšati upis članovima na najbolje fakultete i stvoriti program stipendija. Međutim sada se želimo fokusirati na početak rada, a ciljeve ćemo usklađivati s potrebama na koje ćemo nailaziti – zaključuje Erak, a mi ovom vrijednom timu želimo puno uspjeha, dobar rad i u što kraćem roku sve bolje i bolje polaznike njihove škole prirodnih znanosti.

Tržište rada se mijenja, a najtraženiji i najbolje plaćeni poslovi su vezani za znanost. Vjerujem da su mnogi srednjoškolci toga svjesni


20 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

DONOSIMO: Ovo je dubrovačkih nekre

TURBO LUKSUZNI ‘KVADRATI’

Ukoliko želite kupiti luksuznu vilu s pogledom na more, samostojeća vila u Štikovici je prava za vas. Na prodaji je za 2.500.000 eura ili oko 8143 eura za ‘kvadrat’ Piše Andrea Falkoni Račić Foto Printscreen Njuškalo, Bazaar, Crozilla

Tržište nekretnina u Hrvatskoj stagnira već nekoliko godina, osjetan je pad prodaje, a cijene su u odnosu na razdoblje prije krize niže za čak 30 posto. No, prema riječima stručnjaka u Dalmaciji je priča nešto drukčija – bilježe se pozitivni trendovi u poslovanju, a cijene su stabilne. I visoke, dalo bi se zaključiti nakon tek letimičnog pogleda na ponudu nekretnina na području Dubrovnika i bliže okolice. Ovih dana pažnju javnosti privukla

je nekretnina u Boškovićevoj ulici, točnije stan od 160 ‘kvadrata’ koji se Dubrovačko-neretvanskoj županiji po pravu prvokupa nudio za milijun eura, ili 6250 eura po metru kvadratnom. No, za očekivati je kako će nekretnine unutar povijesne jezgre držati cijenu bez obzira na pad prodaje, pogotovo ako ima zainteresiranih kupaca. Stoga smo odlučili pretražiti nekoliko internetskih oglasnika (Crozilla.com, Njuškalo i oglasnik Bazaar) u potrazi

za najskupljim dubrovačkim nekretninama na tržištu. Na cijeni su i kuće i stanovi unutar zidina, ali i na Pločama, ispod Viktorije, te naravno vile u Zatonu, Lozici, Štikovici...

Od luksuznog imanja do apartmana

Našom pretragom otkrili smo kako se u Orašcu prodaje luksuzni posjed za 3.100.000 eura, odnosno 23.323.479 kuna ili ‘svega’ 12.400 eura po kvadratu! Kako je istaknuto u opisu oglasa, kuća se nalazi na dvije minute od Vrtova sunca, jedinstvena je u svom stilu, površine 250 ‘kvadrata’ na tri etaže. Tu su i dvije velike tarace površine 120 m2, s pogledom na more, a


Aktualno 21

• 29. LIPNJA 2016.

e deset najskupljih retnina MALE OAZE I otoci u ponudi

Na dubrovačkom području na prodaji su i otoci. Agencija Zambata u svojoj ponudi tako ima cijeli otok Tajan, otok Goleć (hrid), cijeli otok Crkvina te pola otoka Kosmeč. Ova četiri otoka zajedno čine oko 400.000 m².

u sklopu kuće imate sve potrebno za rekreaciju i opuštanje – salu za saunu i fitness i bazen površine 27 m2 s prelijevajućim efektom. Parking ne treba niti isticati, a kuća se prodaje s kompletnim namještajem koji je mješavina mediteranskog i afričkog stila. Imanje je udaljeno tek 600 metara od mora, s predivnim pogledom na Elafite. Tu je i vila u Zatonu koja se podaje za 18.709.875 kuna, odnosno oko

2.500.000 eura (9.615 eura po ‘kvadratu’). Riječ je o kompletno renoviranoj vili površine 260 m2 na zemljištu veličine 1800 m2 sa stoljetnim maslinama. Nešto nižu cijenu drži i kuća od 128 metara kvadratnih na Ilijinoj glavici čija je oglašena cijena oko milijun i 200 tisuća eura, odnosno oko 9375 eura za ‘kvadrat’. Riječ je o kamenoj kući površine 128 m2, na parceli od 756 m2. Sastoji se od prizemlja u kojem je stan 50 m2 te od kata površine 86 m2. Ukoliko želite kupiti luksuznu vilu s pogledom na more, sljedeća nekretnina je prava za vas. Samostojeća vila u Štikovici na prodaji je za 2.500.000 eura ili oko 8143 eura za ‘kvadrat’ (18.809.258 kuna). Nekretnina se sastoji od glavne vile i dva pomoćna objekta te garaže od 35 m2, a ukupna površina je 307,27 m2. Kako se navodi u opisu oglasa, vila je idealna za odmaranje, uživanje i stanovanje, te naravno za

Na ‘bubnju’ je i kuća u neposrednoj blizini Katedrale i Kneževa dvora koja se može kupiti za nešto više od milijun eura. Točnije po cijeni od oko 1.150.000 eura. Inače, zavedena je kao ‘novogradnja’ (!?)

iznajmljivanje turistima. Svi oni željni nekretnine unutar zidina u ponudi mogu naći podosta stanova i kuća različite kvadrature i cijene. Naravno u ponudi ima i nižih i viših cijena, a mi smo se dotaknuli samo onih najviših. ‘Za oko’ nam je tako zapela kuća na tri etaže na Stradunu čijih se 190 ‘kvadrata’ prodaje za milijun i pol eura, što znači da se za jedan ‘kvadrat’ treba izdvojiti oko 7800 eura. Kuća je kompletno uređena i opremljena, a u naravi predstavlja dva apartmana i dvoetažan stan. Sličnu cijenu drži još jedna kuća na Stradunu, a ista ima četiri apartmana i 195 m2. Njena cijena je 10.477.530 kuna odnosno oko 1.400.000 eura (po kvadratu nešto više od 7 tisuća eura).

Kuća ili stan?

Na ‘bubnju’ je i kuća u neposrednoj blizini Katedrale i Kneževa dvora koja se može kupiti za nešto više od milijun


22 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

IDEJNO RJEŠENJE

eura. Točnije po cijeni od oko 1.150.000 eura ili 8.715.377 kuna, što znači da jedan ‘kvadrat’ iznosi oko 6686 eura. Zanimljivo je kako se u oglasu, točnije u detaljima nekretnine, navodi da je riječ o novogradnji (!?). Kuća zapravo predstavlja petoetažni stan ukupne površine od 172,25 metra kvadratna. Kompletno je obnovljena 2008. godine, pri čemu se nastojalo zadržati izvorna obilježja nekretnine (možda je zato navedena novogradnja). No osim kuća u povijesnoj jezgri te vila u okolici na cijeni su i stanovi na Pločama. Tako smo naišli na stan u ulici Frana Supila koji se prodaje po cijeni od oko 6.692 eura po kvadratu. Stan je površine 130 kvadrata, izgrađen 1980. godine, renoviran 1998., a ima i taracu s pogledom i garažu, što je na Pločama itekako važno. Na cijeni je i trosoban stan na Pločama, koji se, kako se navodi u oglasu, nalazi u blizini same tvrđave Revelin. Njegovih 77 ‘kvadrata’ prodaje se po cijeni od 6.233,77 eura za jedan ‘kvadrat’. Ukoliko pak želite kupiti kamenu kuću na Pločama, s vrtovima, taracama i čak pet garaža, svakako ćete potražiti ovu nekretninu koja se prodaje za 18.686.675 kuna ili za nešto manje od 2,5 milijuna eura. Obiteljska kuća površine je oko 200 m2, s isto tolikom taracom, vrtovima od 385 m2, i s čak 5 velikih garaža.

Ovako će izgledati novi Belvedere! Ukoliko vas ne zanima stan, uvijek sebi možete kupiti otok. U nas ih se prodaje nekoliko

Luksuzno zdanje krasi moderna arhitektura

Idejno rješenje budućeg hotela izradio je studio 3LHD Architects Dubrovačka javnost i grad ski čelnici dobili su ovog tjedna uvid u budući izgled danas razrušenog hotela Belvedere, koji već godinama čeka svoju obnovu. Idejno rješenje budućeg hotela predstavnici investitora i projektanta predstavljeno je tako gradonačelniku Andru Vlahušiću. Kako javljaju iz Grada Dubrovnika, gradskim je čelnicima predstavljeno nagrađeno idejno rješenje budućeg hotel studija 3LHD Architects, koje je odabrano na međunarodnom javnom natječaju. Luksuzno, ali ne predimenzionirano zdanje, rečeno je na sastanku, krasi moderna arhitektura, a nakon rušenja postojećeg hotela novi objekt će se u potpunosti uklopiti u krajolik te postati jednim od najluksuznijih hotela na Mediteranu s nizom

potpuno novih sadržaja. Grad Dubrovnik pokrenut će potrebne izmjene prostorno planske dokumentacije kako bi se projekt realizirao u što kraćem roku. Hotel Belvedere prodan je, podsjetimo, u svibnju 2014. godine, na javnoj dražbi za nešto više od 12 milijuna eura. Kupac je bila tvrtka Vila Larus, odnosno ruski milijarder Viktor Vekselberg. Druga po redu dražba (jedna je odgođena) održana je u javnobilježničkom uredu Jožice Matko Ruždjak, a početna cijena od 24 milijuna eura sada je prepolovljena i to jedinom zainteresiranom kupcu. Inače, Vekselberg je poznat kao vlasnik bivšeg Labirinta, te kao vlasnik jedne od najveće privatne kolekcije Fabergeovih jaja koje je podijelio i na izložbi s Dubrovčanima. Također, vlasnik je vile u Lozici.


• 29. LIPNJA 2016.

Oglas 23


24 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

KARISMA HOTELS ADRIATIC I DUBROVAČKA BISKUPIJA

Obnova, promoviranje i očuvanje kulturne baštine

Bogata kulturna baština kojom upravlja Župa Velike Gospe sastoji se od Župne zbirke u čijem inventaru se nalaze kameni ulomci i mnogi drugi vrijedni predmeti koji govore o bogatoj povijesti otoka. A to je tek dio priče

Suradnja s Dubrovačkom Biskupijom kao jednim od bastiona očuvanja tradicije i kulture našeg kraja nam je izuzetno bitna

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić i Marinko Benić, član uprave Karisma Hotels Adriatic i direktor Hotela Koločep d.d. potpisali su danas Memorandum o suradnji s ciljem obnove, očuvanja i promoviranja kulturne baštine koja se nalazi na području Župe Velike Gospe na otoku Koločepu. Ovom suradnjom Hoteli Koločep d.d. obvezali su se financijski poduprijeti očuvanje, obnovu i prezentaciju kulturne baštine na području Župe Velike Gospe na otoku Koločepu. Istovremeno s obzirom na neprocijenjivu povjesnu i kulturnu vrijednost baštine, Hoteli Koločep će prvi put svojim gostima putem organiziranih obilazaka prezentirati navedenu baštinu. — Suradnja s Dubrovačkom Biskupijom predstavlja novi korak stvaranju što jače sinergije našeg hotela s lokalnom zajednicom, te dodatni zamah unapređenju javne turističke

infrastrukture Koločepa. Želim istaknuti važnost suradnje s lokalnom zajednicom, te činjenicu da Hoteli Koločep d.d već aktivno surađuju s lokalnom zajednicom – istaknuo je Benić.

Bogatstvo baštine otoka

Bogata kulturna baština kojom upravlja Župa Velike Gospe sastoji se od Župne zbirke u čijem inventaru se nalaze kameni ulomci i mnogi drugi vrijedni predmeti koji govore o bogatoj povijesti otoka. Nadalje tu se nalaze i mnogobrojne crkve među kojima ističemo Župnu crkvu posvećenu Uznesenju Blažene Djevice Marije (pučki Velikoj Gospi) iz 12. ili 13. st., crkva sv. Antuna Opata iz 14. stoljeća, crkva sv. Nikole koja je izvorno starohrvatska crkva iz 9. stoljeća s vrijednim freskama, crkva sv. Antuna Padovanskog.

— Na otoku se nalaze i drugi vrijedni arheološki lokaliteti, ostaci iz doba rimske vladavine, ostaci predromaničkih crkava, Napoleonova baterija, koji bi se nevelikim ulaganjima mogli popularizirati i učiniti dostupnima za turističko razgledavanje. Slijedeći ideju gospođe Nedjeljke Bobanović o ‘arheološkom parku’ na Koločepu, Dubrovačka biskupija pokrenula je inicijativu i pozvala na suradnju Hotel Koločep, Grad Dubrovnik, Konzervatorski odjel u Dubrovniku i TZ Dubrovnik, da svi u skladu sa svojim mogućnostima i u okviru svojih nadležnosti podrže inicijativu oživljavanja i popularizacije kulturnih dobara otoka Koločepa – naglasio je Tihomir Oreč, predstavnik biskupije. Prezentacija ovih vrijednih objekata, lokacija i predmeta posjetiteljima i gostima otoka Koločepa sigurno predstavlja korak dalje u njihovoj popularizaciji, obnovi i očuvanju. — Iako je Karisma Hotels Adriatic od 2013. do danas uložilo više od 100 milijuna kuna u akviziciju i obnovu Hotela Koločep svjesni smo da samo ulaganjem u cijelokupnu destinaciju i suradnju s okruženjem možemo ostvariti kvalitativne iskorake kakve svi zajedno želimo. Upravo zato nam je suradnja s Dubrovačkom Biskupijom kao jednim od bastiona očuvanja tradicije i kulture našeg kraja izuzetno bitna – dodao je Benić.

Karisma Hotels Adriatic (KHA)

KHA predstavlja zajedničku kompaniju poslovnih grupacija Karisma Resorts International, lidera u hotelskom menadžmentu koja u svom portfelju ima zavidnu kolekciju nagrađivanih hotela; Agrokora d.d., najveće kompanije u Adria regiji, a ujedno i vodeće u djelatnostima u kojima posluje na tržištima Središnje i Istočne Europe i TUI Hotels & Resorts, dio najvećeg svjetskog turoperatera TUI AG.


Aktualno 25

• 29. LIPNJA 2016.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Slijedi sanacija gromada na padinama Srđa

Hrvatske ceste izrađuju projekt sanacije tih gromada i on će biti sveobuhvatan i pravo dugotrajno rješenje

Uvala Lapad, sanacija padina Srđa, Centar za gospodarenje otpadom, izlijevanje fekalija... samo su neke od tema vijećničkih pitanja s posljednje sjednice Županijske skupštine. Tako je vijećnicu Kristinu Ćurčiju (SDP) zanimalo što je župan poduzeo po pitanju sigurnosti ceste ispod padina Srđa spominjući se nedavnog pada stijene na kuću Krečak. Župan je istaknuo kako je kontaktirao Hrvatske ceste koje imaju odgovornost za sve ono što se događa iznad ceste. — Hrvatske ceste izrađuju projekt sanacije tih gromada i on će biti sveobuhvatan i pravo dugotrajno rješenje – rekao je Dobroslavić, dodavši kako se trenutno radi na sanaciji stijena za koje se vidi kako su se odvojile i prijete padom. Teo Andrić (HDZ) postavo je pitanje

vezano za Uvalu Lapad. — Ušli smo u sezonu, jadno, otužno, ruglo dubrovačkog turizma. Što se tu uopće može napraviti i što se tu događa – pitao je Andrić. Dobroslavić se složio kako je riječ o svojevrsnom ruglu. — Koncesionaru su obveze do srpnja iduće godine dovršiti sve što je predviđeno prema lokacijskoj dozvoli. Uz tu gradnju mora održavati prostor urednim, i na to imamo prigovor te je upućen već drugi dopis o ispunjavanju tog dijela obveza. Ukoliko ih ne bude ispunjavao, bit će raskinut ugovor. Ne bismo to voljeli, i javno pozivam koncesionara da se striktno drži ugovora jer nećemo trpjeti opravdane prigovore naših sugrađana – odgovorio je Dobroslavić.


26 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

URBAN-WASTE

Novi projekt gospodarenja otpadom

ŽUPANIJA URBAN-WASTE (Urbane strategije gospodarenja otpadom u turističkim gradovima) novi je projekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, započeo s provedbom prvog lipnja ove godine. Financiran je kroz program HORIZON 2020 pod tipom akcije ‘istraživanje i inovacije’. Na projektu sudjeluje čak dvadeset i osam partnera iz ukupno trinaest zemalja (Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Portugal, Švedska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo).Vodeći partner je Regionalna vlada Kanarskih otoka, a Regionalna razvojna agencija DUNEA jedini hrvatski partner na projektu. Ukupan budžet iznosi više od četiri milijuna i dvjesto tisuća eura dok DUNEA ima udio od 87 tisuća eura. Kontribucija Europske unije u ovom projektu je sto posto. Cilj je razviti strategije za prevenciju i upravljanje otpadom u gradovima s visokim stopom turizma kako bi se smanjila proizvodnja te poboljšalo gospodarenje komunalnim otpadom. Razvijene strategije će omogućiti uvođenje otpada kao resursa u urbane metaboličke tokove turističkih centara, spriječiti rizik i korištenje zemljišta kao sastavni dio urbanog razvoja. Početkom lipnja održan je prvi projektni sastanak na otoku Tenerife, Kanari (ES), a sastanku je ispred agencije DUNEA prisustvovala Iva Pozniak, gdje je kroz kratku prezentaciju imala priliku predstaviti Dubrovačko-neretvansku županiju kao jedno od 11 projektnih pilot područja. Na sastanku se govorilo o daljnjim zadacima i predviđenim aktivnostima te o točnom vremenskom raspored za sljedećih šest mjeseci provedbe.

SVEČANI PRIJEM

Tratamenat uz

U Palači Sponza čelnici Županije okupili su predstavnike javnog i političkog života ŽUPANIJA Povodom Dana drža­ v nost i Re p u b l i k e H r va t s k e, sad već tradicionalno, čelnici

Dubrovačko-neretvanske županije u palači Sponza održali su domjenak za predstavnike političkog i javnog

OBILAZAK PRVOG PONTONA

Lučica na Batali do proljeća 2017.!

Ukupan budžet iznosi više od četiri milijuna i dvjesto tisuća eura

Na Batali je postavljen prvi od ukupno pet pontona u sklopu buduće komunalne lučice ŽUPANIJA Ponton na Batali na kojem je privezano 70-ak baraka obišli su prošlog tjedna župan Nikola Dobroslavić i ravnatelj Županijske

lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić. Tom prilikom je istaknuto kako je ovo prvi u nizu pontona u sklopu buduće komunalne lučice


Aktualno 27

• 29. LIPNJA 2016. JEZERSKI REGOČ Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije obavili su monitoring Natura 2000 vrste Jezerski regoč (Lindenia tetraphylla) na području Baćinskih

jezera. Prilikom provođenja monitoringa, treću godinu zaredom, zabilježene su tri jedinke. Monitoring se provodi u suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu.

Dan državnosti Posebno pamtimo i poštujemo žrtvu branitelja i njihovih obitelji života. Čestitavši svima Dan državnosti, domaćin, župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je 25. lipnja prije 25 godina Hrvatski sabor usvojio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti RH, kojom je Hrvatska postala neovisna država. — Time je ostvaren tisućljetni san hrvatskog naroda da ima svoju samostalnu državu. Okrunjen je golem napor brojnih naraštaja i ispunjena svrha znanih i neznanih žrtava danih za slobodu Hrvatske kroz njenu tešku povijest. No taj visoki cilj tražio je i nakon proglašenja samostalnosti nove žrtve za njenu obranu i potvrđivanje.

koja bi trebala biti gotova do proljeća 2017. godine, a za koju su ishođene i lokacijska i građevinska dozvola. — Sve ono što smo u proteklom razdoblju govorili to smo i napravili. Na pontonu je trenutno 70-ak baraka koje su se bile primorane premjestiti s poteza od Orsana do Fakulteta, iako je to bila obveza investitora luke nautičkog turizma sukladno Studiji utjecaja na okoliš. Mi smo bili primorani postaviti ovaj ponton i drago mi je što smo uspjeli i izašli u susret ljudima – izjavio je Dadić. Župan je također naglasio kako je pontonom hitno riješen problem ljudi koji su ostali bez svoga veza

Ako grad održi svoje obećanje, lučica će biti izgrađena – župan

Zato ne zaboravljamo zasluge naših branitelja, klanjamo se položenim žrtvama, zahvaljujemo njihovim obiteljima na podnesenoj patnji i žrtvi koju su dali. Posebno pamtimo i poštujemo žrtvu branitelja i njihovih obitelji iz naše županije – rekao je među ostalim Dobroslavić, a sve to, naglasio je obvezuje nas na predan rad za dobrobit ove županije i cijele nam Domovine. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa Ragusavecchia.

zbog gradilišta buduće mare Gruž. — Vlada je propustila vezati investitora, kao što je bilo predviđeno, da on skrbi o privremenom rješenju za ljude koji su izgubili svoj vez. Mi očekujemo da će Grad Dubrovnik održati svoje obećanje i sufinancirati Lučicu s 10 milijuna kuna. Postoje najave da će to biti 10 milijuna kroz 10 godina, što je teško izvedivo i nisam siguran da grad može prihvatiti tu obvezu toliko dugo, ali svaka donacija je dobrodošla. Ako grad održi svoje obećanje, lučica će biti izgrađena skupa s istezalištem baraka i drugim popratnim sadržajima koji bi bili idealno rješenje – zaključio je Nikola Dobroslavić.

DRUŽENJE S NOVINARIMA

Županov domjenak u vinariji Rizman

ŽUPANIJA Župan dubrovačko neretvanski Nikola Dobroslavić ovogodišnje tradicionalno druženje s novinarima i domjenak povodom Dana državnosti upriličio je u vinariji Rizman iznad Komarne. Udaljena, ali izrazito atraktivna lokacija vinarije s pogledom na Pelješki zaljev i budući Pelješki most bila je pravo otkriće dubrovačkim novinarima. Vinarija je u vlasništvu obitelji Štimac. S proizvodnjom vina na novom lokalitetu Komarna krenuli su 2012. godine, a danas se mogu pohvaliti jednom od najmodernijih vinarija u Hrvatskoj. Čitavu vinariju s lab oratorijem smještenu 6 i pol metara ispod zemlje opremili su sredstvima iz Iparda, europskog fonda. – Vinogradi se protežu na 22 hektara. Prinos od bijelog grožđa nam je 700 grama, dok je od crnog oko 500 grama – ispričao je naš domaćin Damir Štimac, brat poznatog nogometnog reprezentativca i bivšeg izbornika hrvatske reprezentacije Igora Štimca. Damir je s ocem i još jednim bratom podigao vinariju Rizman. Sa svojim bijelim Pošipom, crnim Plavcem malim i rozeom od Plavca malog trenutno proizvode oko 60 tisuća boca vina dok im je u budućnosti plan doseći brojku od 90 tisuća boca. Obitelj Štimac profilira svoju vinariju kao premium, a zanimljivost koju je istakao Damir Štimac je da je vinogorje Komarna, među rijetkima u Hrvatskoj, ekološki certificirano. Župan Nikola Dobroslavić se na kraju druženja zahvalio na korektnom praćenju rada Županije, te istakao kako se nada da se u istom sastavu vidimo i dogodine.


28 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

Crna kronika LJUBITELJ DOBRE KAPLJICE

Ukrao 180 tisuća kuna vina

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 59-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo krađe. Sumnjiči se da je u vremenskom razdoblju od studenog prošle godine do sredine lipnja ove godine iz otključanog podruma jednog ugostiteljskog objekta na području Dubrovnika iz rashladnih vitrina otuđio 82 boce skupocjenih vina i šampanjca čija se materijalna vrijednost procjenjuje na preko 180 tisuća kuna. Osumnjičeni 59-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

UKRAO NOVAC I KARTICE

Opljačkao staricu Policijski službenici Policijske postaje Metković dovršili su kriminalističko istraživanje nad 37-godišnjakom osumnjičenim da je u večernjim satima u utorak, 21. lipnja provalio u obiteljsku kuću na području Metkovića odakle je otuđio 1.400 kuna, osobne dokumente i bankovne kartice u vlasništvu 85-godišnjakinje. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo teške krađe policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

TUČNJAVA I PIROTEHNIKA

Dvojac iz Mok zbog nereda Hrvatska-Češ


Aktualno 29

• 29. LIPNJA 2016. U 17 NESREĆA SEDAM OZLIJEĐENIH U proteklom tjednu na području PU DN zabilježeno je 17 prometnih nesreća. Radi se o pet prometnih nesreća s materijalnom štetom i 12 s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno.

VIŠE OD 100 KAZNI I OPOMENA DNEVNO Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 725 represivnih mjera, 323 zbog prekoračenja brzine i 19 zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Iz prometa je isključeno 20 vozača i 2 vozila.

košice uhićen na utakmici ška Sva trojica su uz kaznenu prijavu za izazivanje nereda predana pritvorskom nadzorniku, a nakon izlaska pred Općinski sud u Dubrovniku pušteni su na slobodu uz mjeru zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima do okončanja postupka Dubrovačka policija privela je u nedjelju trojicu navijača za koje se sumnjiči za sudjelovanje u izgredima na stadionu u Saint-Etiennu u Francuskoj za vrijeme utakmice Hrvatske i Češke, doznaje se u utorak iz neslužbenih izvora. Informaciju o uhićenjima u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj nisu mogli potvrditi, već su sve upite preusmjerili na Ravnateljstvo policije. Kako se doznaje, jedan osumnjičenik uhićen je u Metkoviću, a dvojica u dubrovačkom predgrađu Mokošica. Sva trojica su uz kaznenu prijavu za izazivanje nereda predana pritvorskom nadzorniku, a nakon izlaska pred Općinski sud u Dubrovniku pušteni su na slobodu uz mjeru zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima do okončanja postupka. Inače, u vezi s izgredima u Francuskoj u Splitu su uhićena četvorica osumnjičenika koje je sudac istrage saslušao i odredio im istražni zatvor te jamčevinu za svakog od njih u iznosu od 40 do 60 tisuća kuna. Sva četvorica Splićana u dobi od 20 do 24 godine privedeni su u subotu na Općinsko državno odvjetništvo, a u nedjelju im je sudac

U vezi s izgredima u Francuskoj u Splitu su uhićena četvorica osumnjičenika

Jedan osumnjičenik uhićen je u Metkoviću, a dvojica u dubrovačkom predgrađu Mokošica

istrage nakon ročišta odredio jednomjesečni istražni zatvor i jamčevinu. Policija ih sumnjiči za kazneno djelo izazivanja nereda počinjenog iz mržnje prema većem broju osoba ‘uz uporabu oružja ili opasnog oruđa ili dovođenja u opasnost života ili tijela drugih osoba ili do dovođenja znatne imovinske štete’. Za to kazneno djelo izgrednici mogu biti kažnjeni od šest mjeseci do pet godina zatvora. Šibenska policija je, pak, privela 28-godišnjaka kojeg se također sumnjiči da je sudjelovao u neredima i nasilju na tribinama, da je remetio javni red i mir te poticao i druge navijače iz grupe na nasilje. Neredi na utakmici Hrvatska-Češka izbili su pred sam kraj utakmice u 86. minuti kada su na teren bačene baklje, te topovski udar. Utakmica je na kratko zbog toga bila i prekinuta. U Ravnateljstvu policije kažu da su do sada obradili znatan broj dojava građana, fotografija i video zapisa s utakmice, te da je ‘preliminarno izdvojeno više od 30 osoba, od kojih se određeni broj može izravno povezati sa sudjelovanjem u protupravnim ponašanjima na stadionu u Saint-Etienneu’.

NA KARASOVIĆIMA

Albanac pao s 14 kilograma trave

Zapljenom preko 14 kilograma marihuane na MCGP Karasovići nastavljen je niz zapljena većih količina droge na području PU DN. Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići u subotu, 25. lipnja, oko 17 sati, pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 39-godišnji albanski državljanin. Tijekom obavljanja granične kontrole posumnjalo se na krijumčarenje droge te je, temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku, obavljena detaljna pretraga vozila kada je pronađeno 12 paketa s ukupno 14 251 g marihuane. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, državljanin Albanije je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

POZLILO JOJ

Na Lokrumu preminula starija Dubrovkinja Starija Dubrovkinja preminula je u četvrtak ujutro na otoku Lokrumu, potvrdio je ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Mario Tevšić. — Starijoj ženskoj osobi pozlilo je u moru. Mi od ove godine imamo spasilačku službu Crvenog križa i oni su joj zajedno s Lokrumskim vatrogascima pritekli u pomoć. Upotrebljen je i defibrilator, ali nažalost bezuspješno. Pozvana je Hitna pomoć, ali nije bilo pomoći – rekao je Tevšić te dodao kako se svake godine dogodi nekoliko sličnih smrti.


30 Aktualno

29. LIPNJA 2016. •

Vaše vijesti SMEĆE NASRED ULICE

Pilari opet po svome

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

PSI NA PLAŽI NA KOJOJ NE BI TREBALI BITI

‘Kako odgojiti naše neodgojen i bezobzirne sugrađane?’

Nažalost, nije ovo prvi put da dobivamo fotografije s odlagališta kod dječjeg vrtića Izviđač iza hotela Hilton

Neodgovorni susjedi nastavljaju kršiti zakon

Opet neod g ovorni građani bacaju gdje i kako ne treba. Posebno bode oči dječji krevet nasred ulice – javljaju nam proteklog tjedna stanovnici Pila, čiji susjedi opet nastavljaju nekontrolirano i nezakonito odlagati smeće. Nažalost, nije ovo prvi put da dobivamo fotografije s odlagališta kod dječjeg vrtića Izviđač iza hotela Hilton. Kako nam kažu Pilari, djelatnici Čistoće se trude da odlagalište bude čisto jer tom ulicom Marijana Blažića svakodnevno prolaze roditelji s malom djecom te brojni turisti na putu od javne garaže do Grada. I unatoč svemu, njihovi neodgovorni susjedi nastavljaju kršiti zakon i ugrožavati zdravlje prolaznika.

Na plažu su došli labrador, pekinezer i dva velika crna psa

Iako je nedaleko baš od te plaže cca 250 m plaža za pse, a tabele su toliko istaknute da ih samo bezobzirni, sebični i zli, pokvareni ljudi ne primjete. Naravno dvije obitelji su napustile plažu Poštovani, imam jedno veliko pitanje, na koje nažalost mislim kako odgovora tj. rješenja nema, a to je: ‘Kako odgojiti naše neodgojene i bezobzirne sugrađane?’ – pita se naša sugrađanka uz popratne fotografije koje je

poslala na adresu DuLista, a u kojima se vidi iduća situacija: Jutros su se (25. lipnja) na novonasutoj plaži pored plaže Mandrač kupale tri obitelji s malom djecom. Potom su došle tri tzv. gospođe sa dva psa


Aktualno 31

• 29. LIPNJA 2016. Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

ne

Za život, obitelj i Hrvatsku Događa se snažna depopulacija. Dovedeni smo na rub demografske katastrofe

(labradorom i pekinezerom, čini mi se), iako je nedaleko baš od te plaže cca 250 m plaža za pse, a tabele su toliko istaknute da ih samo bezobzirni, sebični i zli, pokvareni ljudi ne primjete. Naravno dvije obitelji su napustile plažu, a potom i mi, jer su s druge strane, ali na tu istu plažicu došli tzv. gospodin i gospođa s dva crna velika psa. I što sad? Tko bi trebao reagirati, ko bi hi trebao kazniti, jer nažalost imaju i previše godina da bi se mogli preodgojiti?

Dvadeset prvog svibnja, u Zagrebu, održan je prvi nacionalni Hod za život. U ogromnoj koloni okupilo se petnaest tisuća, pretežno mladih obitelji. Zauzeli su stav kako je rađanje djece osnova prirodne snage naroda i države. A ljudski život je ugrožen u svojim temeljima što se ogleda u ‘epidemiji prekida života nerođene djece’. Pad nataliteta. Uz druge čimbenike, događa se snažna depopulacija. Dovedeni smo na rub demografske katastrofe. U mnogim hrvatskim mjestima vlada ‘bijela kuga’. Hrvatska također nema ni obiteljsku ni populacijsku politiku. Susjedi Slovenci ulažu duplo više u mjere obiteljske politike nego mi. ‘Kukurikavci’ koji su nedavno bili na vlasti ukinuli su obiteljske centre, jer podupiru i forsiraju rodnu ideologiju i sve oblike homoseksualizma, što pokazuju ‘parade ponosa LGBT-a’, u kojim sami prepotentno sudjeluju. Hod za život misli ispravno: najprije treba stvoriti preduvjete i uvjete za procvat života; Kazniti one poslodavce koji provode diskriminaciju mladih žena, posebno trudnica. Zalagati se za otvaranje vrtića i školovanje teta. Pošteno ih platiti! Ukazuju na tisuće zatvorenih škola, zbog malog broja đaka, a opet neke rade u turnusima. Djeca imaju tri mjeseca ljetnog odmora, a oba roditelja dva. Djeca predstavljaju najveću ljubav i sreću svojih roditelja, ona su ekonomsko dobro za cijelo društvo! Sutra će ta naša djeca za nas zarađivati mirovinu! I baš zato 75 posto žena odluči se iz ekonomskih razloga za pobačaj, a ostatak zbog snažnog pritiska okoline. I dok Hod za život naglašava kako je pravo na život temeljno ljudsko pravo iz kojeg proističu sva ostala ljudska prava, aktivistikinje ženske mreže Hrvatske, tj. feminističkog političkog saveza agresivno se zalažu za obranu prava na izbor (glede abortusa), za rodnu ideologiju, tj. unisex zahode. Djeca u školi trebaju imati seksualni odgoj u skladu s LGBT načelima i u skladu s ‘lijevom’ kurikularnom reformom. Mora se vježbati navlačenje kondoma na mrkvu ili bananu. Također im ukazati na ogromni značaj anti-baby pilula, spirala, sve

Djeca predstavljaju najveću ljubav i sreću svojih roditelja

zbog pomoći farmaceutskoj industriji, itd. I dodaju: sintagma Hod za život, obitelji i Hrvatsku je obični marketinški trik, prepun laži. I gle sada ovu ljevičarsko-neokomunističku bedastoću: uz već postojeće fašistoidne reakcionare, pojaviše se i radikalni kršćani! Potom feministkinje dodaju kako žena nije ‘kontejner’, a ev. promjena legislative glede pobačaja je direktan napad na njenu autonomiju, zdravlje i život. A liječnici bi trebali to prepoznati i spriječiti! Svaki liječnik je pročitao i potpisao ženevsku formulaciju Hipokratove zakletve: Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začeća... Ovo izjavljujem slobodno i svjesno, pozivajući se na svoju čast. Zato treba razumjeti priziv savjesti liječnika! A medicina kaže: spajanjem spermatozoida i jajne stanice u jajovodu, započinje život. O tome se temeljito studira na medicini, najviše u sklopu embriologije. Osobno mislim kako se prekid života nerođenog djeteta može izvršiti samo i isključivo iz medicinskih razloga: Kada je život trudnice, dokazano – ugrožen! Nažalost, sam akt pobačaja dovodi do snažnog stresa i šoka svih organa i psihe žene. Nakon prekida prve trudnoće postoji visok stupanj neplodnosti mladih žena! Tehnologija usmrćivanja ne rođene djece je raznovrsna: Kliješta, kirete, vakuum aspiratori, hipertonične otopine, carski rezovi za veće bebe, Ru 486, prostglandini itd. Glede kontracepcije (pilule prije, pa pilula poslije, spirale, spermatocidna sredstva imaju niz opasnih nuspojava: upale, tumori, embolije, krvarenja, perforacije, stenoze vrata maternice itd. Od svih metoda sprječavanja začeća, najbolja je tzv. Billingsova ovulacijska metoda, koja se ravna prema plodnim i neplodnim danima, ili kalendarska Ogino-Knausova metoda. I u nuždi kondom, kao kontracepcijsko sredstvo. Finalmente: abortus nije ‘čišćenje hrpe stanica’, kako većina misli. Mlade treba odgojiti pa kvalitetno educirati pri planiranju obitelji. Pobačaj nije izlaz. Trudnica je kraljica. Poštedi malenoga. Imaj srce, jer srce nerođenog djeteta ima samo tebe! Izaberi život!


32 Aktualno

Duplerica

29. LIPNJA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Upeklo k’o u paklu TOPLINSKI VALOVI U GRADU


u!

Aktualno 33

• 29. LIPNJA 2016. VOLE DUBROVNIK VIŠE OD 40 GODINA Helmut i Rosa Groeber, Bavarci iz Muenchena, u Zaton Mali dolaze preko 40 godina, a njihovu ljubav prema Dubrovniku nisu zaustavile niti ratne godine. U kući obitelji Puljizević, njihovih

domaćina, proveli su kažu neka od najljepših ljeta. Zbog ove lijepe obljetnice TZ Grada Dubrovinka uručio im je prigodne poklone uz želju da se viđaju još mnoga ljeta.

Vrijedi se prisjetiti svih liječničkih savjeta za zaštitu od vrućine, na primjer piti dosta vode ili nositi kapu ili šešir, držati se hlada…

Foto Zvonimir Pandža

Možda nisu ispunjeni svi parametri u Državnom hidrometeorološkom zavodu, ali nama se ovih dana čini kao da je toplinski val prešao preko Dubrovnika. Tražio se hlad i čaša vode, po suncu je bauljao samo onaj tko treba. Vrijedi se prisjetiti svih liječničkih savjeta za zaštitu od vrućine, na primjer piti dosta vode ili nositi kapu ili šešir, držati se hlada… Ipak, kako se da zaključiti iz naše fotografije, nekima u Gradu danas vrućina nije zasmetala već su spremno šetali gradskim ulicama i uživali u vrućem vremenu.


34 Kultura

29. LIPNJA 2016. •

Ulicama moga grada

Dumne i njihove delicije O ČELJADI, DUMNAMA, ZGODAMA I IGRAMA DJECE OD SIGURATE

Zapisao Boris Njavro

I tako smo došli sjećanjima Nikše Krželja opet na Prijeko, u donji dio Od Sigurate, ulice u kojoj je živio. Vraća nas Nikša iznova na Stradun, za novi početak, s desne strane ove ulice i parnih brojeva kuća, prvo od broja 2, kuće koja je također izgorjela u bombardiranju Grada tog 6. prosinca 1991. godine. Tu je nekad živio gospar Andro Pavlović, pravnik u Općini, i supruga mu Slavica, znana babica u nekadašnjem rodilištu na Pilama koja je porodila mnoge klince Grada. Kao izbjeglice za vrijeme Drugog svjetskog rata tu je doselila obitelj Dilberović, dio koje je i nekadašnja važna karika priče nekadašnjeg 8.c razreda nekadašnje osnovne škole ‘Miše Simoni’ na Pločama, Suad zvani Sutko, a kako je mucao zvali bi ga i Tutko, jer je tako ispalo kad bi se sam predstavljao. Naš Sutko nekad je bio ponajbolji igrač nogometa naše generacije u Gradu i šire, a kako je cijela ekipa u razredu igrala sjajno, bili smo ponajbolji i na svim školskim natjecanjima. Sam bi Sutko znao sve predriblati, pa i golmana, te nekome iz ekipe dodati loptu pred prazan gol, pa smo često zahvaljujući njemu postajali strijelci i zvijezde škole bar na jedan dan. Vezano uz ovaj kućni broj, Nikša se prisjeća još jednog stanara ove zgrade, Livia Pjerotića, doktora pulmologa,

Nije bilo televizije, svi smo se igrali vanka. Ma isto smo činili škerce, krale bi se naranče u fratara, a tek kad su počela zvona na ulazu u kuće, zazvoniš i bježiš

koji je tu u prizemlju imao i svoju ordinaciju, a uz to je bio i sjajan gitarist, te bi u slobodno vrijeme u ordinaciji davao repeticije za gitaru. Na narednom broju 4 živjela je obitelj Dabelić, kasnije su to prodali nekome tko je dalje to sve prodao nekome, te je sada i to hostel. I tako krenusmo na gornji dio Od Sigurate.

Branko Kardum

Sad smo već na gornjem dijelu ulice Od Sigurate, koja je nešto kraća od dosadašnjih ulica na Prijekom koje smo obišli, jer na pola je sijeku preko Ulice Mala Plovani skalini, gore kod crkvice. Iako je ovdje nešto manje kuća nego u ostalim ulicama, samim tim i nešto manje kućnih brojeva i manje čeljadi i nekad, a naravno i danas, ipak je tu jako zanimljivih likova našega Grada. Za početak jedan od najomiljenijih likova Grada, Branko Kardum, tu je rođen i tu je proveo djetinjstvo i mladost, odmah gore do crkvice na broju 18, sin jedinac, kasnije se oženio za sestru znanog nam Muhe Ovčine, te preselio na Mrtvo zvono. Branko je rođen 1951., a umro je, kako to već biva, nenadano i neočekivano prije nekoliko godina. Svi koji ga se sjećaju, a to su sve znani i veliki likovi Grada, evo tek navodim riječi Nikše Hrdala i Igora Žuvele, reći će za Branka kako je bio duša od čovjeka, predrago biće, dio balice i osoba koja je voljela društvo, sjajan nogometaš i dobar igrač ‘na puca’, ali ‘malo nervozan kad bi počeo gubit’, sve bi tada pobacao, i table i puce!’ Često bi sa svoga Prijekog navraćao Iza Roka, volio bi kad bi ga zvali ‘Rokaš’, kao što je to volio i njegov najbolji prijatelj Vlaho Kemija Bruer, na


Kultura 35

• 29. LIPNJA 2016.

Sutko Dilberović i Zage nekad Matijević odavno Kristić

žalost također pokojni. Znao bi Branko ostat’ s Rokašima u igri dugo u noć, pa bi mu otac s Prijekog dolazio po njega, tražit ga po placetama Iza Roka, jer tad nije bilo mobitela kao u ova naša vremena. Priča sjećanja kaže i kako je nekad najgori policijot u Dubrovniku bio Krsto Kardum, tukao bi nekadašnje mladiće kad god i gdje god bi stigao, a jednom je pretukao do boli i Branka, iako mu je bio nećak. Svoj radni vijek počeo je Branko kao portir u hotelu Libertas, završio škole i postao kuhar, htio polagati i za slastičara, al’ nije stigao. Nakon što je odselio s Prijekog, tu je ostala njegova majka Slavica.

Čeljad i igre djece

U tom gornjem dijelu Od Sigurate spominju se u sjećanjima neke davne obitelji, kao Hranitelj iz koje je bio znani meštar za liftove, zatim obitelj Milat, djed i baka vaterpoliste Antonija koji je do njih često navraćao, pa obitelji Skaramuća, Skočibušić, Kostrenčić, Benzon, Bajan, Kisić, te još puno imena samaca koji su tu živjeli neko vrijeme u svojih nekoliko kvadrata. Tu je još uvijek na broju 11 obitelj Đula, iz koje nam je i Nino Đula, dugo godina glavni urednik tjednika ‘Globus’ i znani nam novinar komentator. U ovoj ulici s majkom je dugo živio i Toto Egehert, dragi lik, radio je u ‘Gorici’ kao pitur i pamtimo ga po tome što je često išao ulicom i sam sa sobom na glas pričao, valjda jer nije bilo nikoga pametnog za ozbiljan razgovor. Svakako, Toto, kako smo ga svi zvali, svima ostaje u sjećanju kao drago i dobro čeljade. Ovdje je nekad živio i Milan Vukanović, djelatnik na repetitoru na Srđu. Toliko o čeljadi, nekad i danas, a onda su se Nikša i Zore Brajević, uz kavu, počeli sjećati igara djece ovih ulica, spoja Od

Sigurate i Plovanih skalina, ali i ostalih s Pelina, svatko svoje generacije. ‘Svatko od nas dok smo bili djeca imao je svoju ulicu i znalo se tko je iz koje, ali družili bi se svi zajedno, na Prijekom, na Buži, na Pelinama, ma gdje li bi se već nalazili i igrali! Sve je tada bilo krcato djece, a mi muški, igrali bi se onom starom krpenjačom, udarali bi njom po zidovima na sve strane!’ počeo je Nikša, Zore nastavila ‘A kad se sjetim ringišpila na Tenisu, na Buži kako je danas zovu! Nije bilo televizije, svi smo se igrali vanka. Ma isto smo činili škerce, krale bi se naranče u fratara, a tek kad su počela zvona na ulazu u kuće, zazvoniš i bježiš. A mladost tek, kupanje na Banjama, tamo smo mi ponajviše s Pelina išli, a ako je neki mladić imao gondolu, on je bio frajer, vozio bi sve lijepe djevojke, a mi djeca uhvati se za kraj gondole, pa iz Porta tamo do Banja, Excelsiora i onda se kupaj… Bilo je nekog spirita, duha u nama, strašnih smo smjehova imali, ma se isto i poštivalo starije. I znalo se tko je gospar, to je nekad bio izraz za skladnost, a ne bogatstvo, kako je danas, čim imaš novac, odmah si gospar! Ma ke…’

Naše dumne

A onda se gospođa Zore prisjeti još nečeg, kao za oproštaj iz ove, Od Sigurate ulice, te smo krenuli za kraj pričom o dumnama, zbog kojih starija čeljad

Balkoni od Sigurate

Vazda bi nam dumne dale beškotina, kad bi došli do te naše male crkvice

ovu ulicu i zove Ulica od dumana. ‘Mi bi gore do naših Plovanih skalina redovno išli Palmotićevom, pa kroz Malu, jer su skalini u Ulici od Sigurate bili nekako visoki nama djeci. A bilo je i još nešto, kad bi se išlo Od Sigurate, nije se smjelo psovat’ ni neke šporke riječi govorit, jer to je vazda bila Ulica od Dumana i to se moralo štovat!’ priča Zore Brajević, nastavljajući Nikšina sjećanja i priču o ovom labirintu ulica podno Minčete. ‘Vazda bi nam dumne dale beškotina, kad bi došli do te naše male crkvice, jer to je bila baš naša crkvica, nas iz tih okolnih ulica, još od malena, kao dijete, to naučiš poštovat! Kad bi netko s Pelina ili tih naših ulica umro, tu je bila misa. A te naše dumne, vazda su nešto činile, češljale bi vunu, i toga se sjećam, pravile nam džempere, a od viška vune znale su nama djeci učinjet’ i male figurine za igrat se!’ Nastavlja Nikša ovo ugodno sjećanje na djetinjstvo: ‘Sva čeljad iz ove ulice za Uskrs, točnije na Veliku subotu, išla bi do naše male crkvice za blagoslovit jaja i hranu. Nekad bi časne sestre iz Sigurate, naše dumne za svoga blagdana, 6. kolovoza, okitile cijelu ulicu, ali toga iza Drugoga svjetskog rata više nije bilo. Tek starija čeljad o tome zna što reći. I još nešto, i u mojoj generaciji dumne su nam znale plesti džempere, najbolje na svijetu, svi bi ih kod njih naručivali i kupovali. A pravile su i nama slatko, pa bi prije Uskrsa svi dolazili za najesti se kolača kod njih, sve bi nas častile, svu djecu iz ulice i s Prijekoga.’ A za kraj, kao prava dama, završna riječ o ovim sjećanjima, gospođa Zore: ‘Mađ smo zvali naše svibanjske pobožne mise u crkvici Sigurata, sva bi se čeljad tad unutra i okolo skupila. A pravile bi nam i jedan poseban, predivan sok, zvali smo ga himber, od svega ukusnog i zdravog su ga činile, a kako tada nije bilo soka za kupit, mi djeca bi se tome jako radovala!’ Eto, toliko o ovoj ulici, Od Sigurate, a onda smo zajedno sjećanjima krenuli u Plovane skaline.


36 Kultura USUSRET ‘TINO PATTIERA’, MEĐUNARODNOM GLAZBENOM SPEKTAKLU

Dirigent NOAM ZUR: Zatvorite oči i uživajte u glazbi Zabilježeno je kako je Tino Pattiera kazao da je ‘La Gioconda’ bila jedna od njegovih najdražih opera, osobito zbog arije ‘Cielo e mar’. Obje stvari inspirirale su nas za nazvati program upravo ‘Cielo e mar’ Razgovarala Mia Njavro Foto DSO

‘Tino Pattiera’, međunarodni festival opernih arija koji se održava od 1. do 6. srpnja ove godine, deveti po redu i treći u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, dovodi i ove godine mnoštvo priznatih imena glazbenog svijeta. Glazbeni direktor festivala je izraelski dirigent Noam Zur koji živi i radi u Njemačkoj, no nastupa po cijeloj Europi i svijetu u najprestižnijim dvoranama. Maestro Zur će dirigirati koncertima, a na festivalu će nastupiti uspješni pjevači: sopranistica Liana Aleksanyan (Austrija), mezzosopranistica Marisa Martins (Španjolska), tenor Hugh Smith (SAD), bariton Ionut Pascu (Rumunjska) i dubrovačka pijanistica Stefani Grbić. Mi smo, ususret festivalu, zamolili gospodina Zura za razgovor. ‘Tino Pattiera’, kroz svojih devet

godina postojanja, već je postao i priznat i tradicionalan festival uz izvrsna imena. Što će publika moći doživjeti, osjetiti, poslušati..? Jako sam sretan što ove godine mogu predstaviti troje solista koji nikad prije nisu nastupili u Dubrovniku! Oni su Liana Aleksanyan, Hugh Smith te Ionut Pascu, uz Marisu Martins koju je publika izvrsno prihvatila protekle godine. Što se tiče programa samog, svaki koncert i svaka večer ima poseban naziv i poseban ‘osjećaj’, baš poput protekle godine. Primjerice, 1. srpnja imat ćemo koncert u Dvoru, gdje slavimo ‘teatralnost’ opere, uz osobitu pažnju koju posvećujemo odnosu literature i glazbe. Na primjer, bez Beaumarchaisa ne bismo imali librette za ‘Nozze di Figaro’, ili pak ‘Barbiere di Siviglia’. Svaki skladatelj obojao je osjećaje i karakteristike njihovih djela te se nadamo kako ćemo moći istaknuti nešto od toga u ovoj večeri. Drugog dana osjetit ćemo predivni recital u kojem slavimo ‘fin de siècle’, kraj


Kultura 37

• 29. LIPNJA 2016. ‘LIBRO SVETOGA VLAHA’ Studentski teatar Lero premijerno je, u nastavku svoga programa namijenjenog najmlađima, u četvrtak navečer predstavio scenski recital ‘Libro svetoga Vlaha’

20 stoljeća. Prva polovina večeri bit će posvećena francuskoj glazbi. Ove godine tenor Hugh Smith i mezzosopranistica Marisa Martins uz pratnju pijanistice Stefani Grbić izvest će djela četvorice kompozitora s početka dvadesetog stoljeća. Riječ je o djelima Debussyja, Fauréa, Poulenca i Straussa. Veseli me čuti ih kako predstavljaju svaki svoj dio, a posebno sam ushićen činjenicom što će dubrovačka pijanistica Stefani Grbić, koja je na nas ostavila snažan dojam protekle godine, dati svoj obol večeri. Pred Dvorom nastupamo 5. srpnja, tek nekoliko koraka od mora... Zabilježeno je kako je Tino Pattiera kazao da je ‘La Gioconda’ bila jedna od njegovih najdražih opera, osobito zbog arije ‘Cielo e mar’. Obje stvari inspirirale su nas za nazvati program upravo ‘Cielo e mar’, te posvetiti večer glazbi koja govori nebesima, moru, cijeloj prirodi. Naravno, na bilo kojem koncertu možete jednostavno zatvoriti

Jako sam sretan što ove godine mogu predstaviti troje solista koji nikad prije nisu nastupili u Dubrovniku! Oni su Liana Aleksanyan, Hugh Smith te Ionut Pascu

u izvedbi poznate pripovjedačice bajki, Lerove dugogodišnje članice Jasne Held, kao prinos značajnoj i važnoj identifikacijskoj sastavnici Dubrovnika i njegova puka.

oči i uživati u ovim predivnim komadima. No, upravo na ovom posebnom mjestu, uz zvukove orkestra te pjevače, uz miris mora, večer će zaista – postati posebna. Zaista, program je jako bogat. Postoji li nešto što biste mogli posebno izdvojiti? Uvijek se trudimo napraviti svaki koncert posebnim događajem za posjetitelje te smo vrlo ponosni na odabir programa. Teško mi je odgovoriti na to pitanje jer mi je to kao da pitate roditelja koje mu je dijete najdraže. Nadam se da smo uspjeli iznaći tu pravu ‘mješavinu’ komada svakog koncerta, kako bi svatko dobio nešto u čemu će uživati. Prava ljepota ovih gala koncerata jest u tome da, ukoliko vam jedna arija ne odgovara, druga je odmah ‘iza ugla’. Ono što osobno iščekujem je recital, no to ima i svoje pomalo egoistične razloge – to je jedini koncert u kojem ću moći sjesti straga, opustiti se i uživati zajedno s publikom. Nakon što sam završio s planiranjem cijelog programa, moj dio u ovoj večeri je gotov (smijeh). Uz titulu ‘glazbeni direktor festivala’, dolaze i neke odgovornosti. Prvenstveno, čast mi je dobiti i imati ovakvu odgovornost. Nevjerojatno zadovojlstvo je bilo protekle godine predstaviti festival, a nastojat ćemo da on raste iz godine u godinu i da svaka godina bude bolja nego prethodna. Kao glazbeni direktor, odgovoran sam za sve programe, dirigiram svim koncertima, no i pronalazim soliste. Pronaći pravu kombinaciju pjevača – to je težak posao, jer se glasovi moraju

slagati, ali uz njih i osobnosti i tako dalje. A uz to moramo paziti i na to koji repertoar mogu izvesti s ovim orkeestrom. Kad se ‘slože’ glasovi, odnosno pjevači, repetorar dolazi sam od sebe. Bilo u Dubrovniku ili bilo gdje u svijetu. Kako je raditi i stvarati s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom? Uvijek je zadovoljstvo biti i raditi u Dubrovniku. Prošlo je tri godine našeg zajedničkog rada, a sretan sam što mogu ove glazbenike smatrati kako prijateljima, tako i dijelom svoje obitelji. Nadam se da tako i oni mene vide. Moram dodati i to kako je ovdje radna atmosfera apsolutno fantastična i vrlo kooperativna, čak i kad treba određeno razdoblje za dobiti ‘konačni proizvod’. Za to služe probe, a mi uspjevamo uživati u njima. A kada svatko radi za isti cilj i kad se stvaraju pozitivne emocije za koncert, znam da je cijeli proces uspješan.

U ZNAK SJEĆANJA Tko je bio Tino Pattiera?

Međunarodni festival opernih arija ‘Tino Pattiera’ nosi ime i organizira se u znak sjećanja na svjetski poznatog opernog pjevača, tenora Tina Pattieru, rođenog 1890. u Cavtatu. Tino Pattiera bio je veliko i slavno ime europskih i svjetskih opernih kuća prve polovice 20. stoljeća. Bio je prvak Kraljevske saske dvorske opere u Dresdenu te član Berlinske državne opere, a često je nazivan nasljednikom velikog Enrica Carusa.


38 Kultura

29. LIPNJA 2016. •

Otisak vremena na bogatoj izložbi u Dvoru IZNIMNA I VRIJEDNA VEČER BOŽA LASIĆA, DINA LOKASA I MARKA ŠARINIĆA

Ova večer bila je prilika vidjeti i knjigu istoimenog naziva, ‘Dubrovačke medalje i plakete – otisak vremena’, koju su vrijedno i marljivo radili Lasić i Dino Lokas

Kao dio numizmatike, koja je jako razvijena, medaljarstvo možda nije toliko zanimljivo. Ali se sve više i više ljudi počinje baviti time – također i dubrovački likovni umjetnici. Primjerice, tu je i izvanredan rad kipara Kockovića Piše/Foto Mia Njavro

U ponedjeljak navečer u Kneževom dvoru otvorena je iznimna i po svemu neobična izložba ‘Dubrovačke medalje i plakete – otisak vremena’. Cilj izložbe bio je predstaviti dio numizmatike ponešto zaboravljen, ali svakako važan – veći broj medalja

vezanih uz Dubrovnik. One datiraju u širokom vremenskom rasponu, od 15. stoljeća pa sve do današnjih dana, a posjetitelji su mogli vidjeti 200 ostvarenja više od 40 domaćih i stranih autora. To je svojevrsni presijek madaljarstva u Dubrovniku, za koje će Lasić

reći kako je dijelom zapostavljeno. — Kako ga pokrenuti? Kao dio numizmatike, koja je jako razvijena, medaljarstvo možda nije toliko zanimljivo. Ali se sve više i više ljudi počinje baviti time – također i dubrovački likovni umjetnici. Primjerice, tu je i izvanredan rad kipara Kockovića, ‘Mojsije’ – kaže Lasić. Dio izloženih medalja pripada fundusu Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja, no veći dio njih dolazi iz privatnih zbirki kolekcionara i numizmatičara Boža Lasića i Marka


Kultura 39

• 29. LIPNJA 2016.

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

Otvorenje izložbe ‘Lica rata’

Šarinića, kao i drugih kulturnih ustanova i društava, te pojedinaca. Ono što je prilikom otvaranja Božo Lasić istaknuo jest kako su predstavljene medalje isključivo vezane uz Dubrovnik – ili kovane za njega, ili pak kao djelo nekog od majstora Dubrovčanina. Lasić je posebno istaknuo velikog dubrovačkog medaljara i kipara Pavla Dubrovčanina, a koju donosi veliki kolekcionar i stručnjak za medaljerstvo i numizmatiku Marko Šarinić. — Prikazana je i zlatna medalja Prijenos ruke svetog Stjepana iz Dubrovnika koja je u 17. stoljeću vraćena Mađarima. Tim povodom kovan je niz medalja, a upravo ta zlatna medalja nikad nije bila prikazana u Dubrovniku, manje je poznata i raritetni je primjerak – kazao je Lasić, dodavši kako se radi o priznatom i vrsnom medaljaru koji je tvorac moderne medalje te je radio i sa samim Donatellom.

Istoimena knjiga i vrijedno djelo

Ova večer bila je prilika vidjeti i knjigu istoimenog naziva. ‘Dubrovačke medalje i plakete – otisak vremena’, koju su vrijedno i marljivo radili Lasić i Dino Lokas, kustos Kulturno-povijesnog muzeja i autor ove izložbe i to čak tri godine. Prikupili su, kažu, 98 posto medalja iz Dubrovnika. — Ponosan sam na nju jer sam ju radio tri godine, zajedno s gosparom Lokasom, koji se skrbi o numizmatičkoj zbirci u Dubrovniku. U tom razdoblju, postali smo bliski prijatelji. Uhvatili smo dosta medalja koje su izdane u vezi Dubrovnika i dubrovačkih autora. Radilo se intenzivno i nije bilo jednostavno – kaže nam Lasić. — Gospar Lokas zbirku Dubrovačkih muzeja oplemenjuje i mislim da će nakon ovoga Dubrovački muzeji redefinirati zbirku i popuniti je, nadam se i zbirkama kolekcionara koji će, ako se počne raditi, s vremenom svoje

zbirke deponirati upravo u Muzejima. Drago mi je da su se Dubrovački muzeji otvorili privatnim kolekcionarima, jer je velika stvar da kolekcionari izađu vanka sa svojim zbirkama kako bi pokazali sve ono što su cijeli život skupljali. Kolekcionarima nije cilj u samom skupljanju nego da te zbirke izložimo i da ih netko i vidi. Stoga je dobro da su Dubrovački muzeji to prepoznali kao što se u svijetu sve više prepoznaje značaj privatnih kolekcionara – rekao je Božo Lasić, naglasivši kako su imali veliku pomoć ravnateljice DUM-a Pavice Vilać, a izložbu je sufinanciralo i Društvo prijatelja dubrovačke starine. Likovni postav izložbe potpisuje Ivona Michl kustosica Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. Strast prema numizmatici i medaljarstvu, ‘kombinirana’ s ljubavlju prema povijesti... Staje li ikad ta želja, potraga za novim djelima? – pitamo Boža Lasića. — To vam se tako dogodi! Teško je i skoro nemoguće objasniti. S numizmatikom sam se počeo baviti kad sam imao otprilike 14 godina. Uveo me dr. Babić, poznati dubrovački numizmatičar, pa sam tako i sam počeo. Nažalost, dio zbirke mi je izgorio u ratu. Pa sam počeo ispočetka, pa malo medalje... One su na neki način otisak događaja, nešto između fotografije i knjige, svakako vrijedan spomen – zaključuje vrijedni kolekcionar.

Dubrovački muzeji i Hrvatski povijesni muzej imaju čast pozvati vas na otvorenje izložbe ‘Lica rata’ u petak 1. srpnja 2016., u 19 sati u Tvrđavi Imperijal na Srđu. Na dan otvorenje izložbe, zahvaljujući razumijevanju Žičare Dubrovnik, omogućen je prijevoz na Srđ i natrag od 18 sati. Prigodna cijena povratne karte iznosi 10 kuna.

‘Dubrovačke medalje i plakete – otisak vremena’

naziv je izložbe Dubrovačkih muzeja, koja je otvorena u Kneževu dvoru. Izložba predstavlja veći broj medalja vezanih uz Dubrovnik, a datiraju se u širokom vremenskom rasponu od 15. stoljeća pa sve do današnjih dana. Na izložbi je predstavljeno više od 40 domaćih i stranih autora s oko 200 ostvarenja.

Krenule su radionice iz ‘Male škole brodogradnje’

Održana je prva od planiranih deset radionica izrade dubrovačke gondole u organizaciji Pomorskog muzeja. Radionice se održavaju na Lokrumu pod vodstvom preparatora za drvo Željka Ćatića u suradnji s udrugom Trabakul i Igorom Hajdrahodžićem, na kojima će se izraditi model dubrovačke gondole u prirodnoj veličini, dužine 4 m. Radonica je predviđena za djecu školske dobi od 10 do 15 godina.


40 Kultura

29. LIPNJA 2016. •

KONCERT U KNEŽEVU DVORU

Marija Grazio i DSO Pijanistica Marija Grazio održala je koncert s DSO-om

slav Fačini. Marija Grazio, dubrovačka pi­­ja­ni­s­ ti­ca, profesorica klavira u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, dobivanjem nagrade kritike Darko Lukić, u duu s violistom Markom Generom, potvrdila je svoju odličnu reputaciju komornog glazbenika. Osnovala je Glazbenu radi­ onicu Sorgo koju od 2001. godine vodi s kolegom Aljošom Lečićem, promovi­ rajući sveobuhvatno dubrovačku glaz­ benu baštinu u razdoblju od predkla­ sike do modernog doba, davajući naglasak na glazbeni suvremeni izri­ čaj i njene glazbenike.

Osnovala je Glazbenu radionicu Sorgo koju od 2001. godine vodi s kolegom Aljošom Lečićem, promovirajući sveobuhvatno dubrovačku glazbenu baštinu Dubrovački simfonijski orkestar održao je proteklog tjedna koncert s

pijanisticom Marijom Grazio u Kneže­ vom dvoru, a ravnao je maestro Tomi­

‘DUPLO’ PREDSTAVLJANJE PROTEKLOG PETKA

Izložbe Vlada Marteka i Milisava Vesovića

Izložbi ‘Sjeti se života’ povod je promocija istoimene mape Vlada Marteka, kao homagge Borisu Demuru

Proteklog petka, dubrovačkoj publici u jednoj su se večeri predsta­ vila čak dva velika umjetnička imena. Izložba ‘Sjeti se života pjesnika’, likov­ nog umjetnika i pisca Vlada Marteka otvorena je u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, dok je izložba ‘Pogled iza’ umjetničkog fotografa Milisava Veso­ vića otvorena u Atelijeru Pulitika. Izložbi ‘Sjeti se života’ povod je pro­ mocija istoimene mape Vlada Mar­ teka, kao homagge Borisu Demuru. Na izložbi fotografija ‘Pogled iza’, foto­ grafa Milisava Vesovića široj javnosti poznatog po radovima kao što su pri­ mjerice omot albuma Filigranski ploč­ nici grupe Azra, performans Tomislava Gotovca: Ležanje gol na asfaltu, potom po kultnoj fotografiji Tito u Zagrebu iz 1976., prikazani su neki od najboljih autorovih radova, a ostaje otvorena do 31. srpnja 2016. godine.

Na izložbi fotografija ‘Pogled iza’ prikazani su neki od najboljih autorovih radova


Kultura 41

• 29. LIPNJA 2016.

PREDSTAVLJANJE CD-A

Uglazbljeni stihovi Luka Paljetka Radi se o duplom CD-u

Stihovi našeg sugrađanina, akademika Luka Paljetka, predstavljeni su u izvedbama mnogih znanih izvođača Nedavno objavljen dupli CD kolekcije ‘Gold collection’ u izdanju

Croatia records na kojem su predstavljeni uglazbljeni stihovi našeg sugra-

U GALERIJI FLORA

‘Mogu li ostati’ Ane Požar Piplica Izložba je otvorena do 6. srpnja i može se pogledati svaki dan od 18 do 22 sata U Galeriji Flora proteklu nedjelju otvorena je izložba ‘Mogu li ostati’ umjetnice Ane Požar Piplica. Riječ je o pločama od voska koje su nastajale posljednjih 18 godina, a vosak je uglavnom skupljan u crkvama i samostanima od dogorjelih svijeća. Izložba je otvorena do 6. srpnja i može se pogledati svaki dan od 18 do 22 sata. Ana Požar Piplica rođena je 1968. godine, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Miroslava Šuteja 1997. Živi i radi u Dubrovniku.

đanina, akademika Luka Paljetka u izvedbama mnogih znanih izvođača bit će predstavljen dubrovačkoj publici u četvrtak, 30. lipnja u Art radionici Lazareti s početkom u 21 sat. Uz gospara Luka Paljetka sudjelovat će njegov prijatelj akademik Tonko Maroević, autor popratnog teksta u knjižici CD-a, naslovljenog ‘Slavlje zvuka u čast Luka’, zatim autor glazbe za mnoge znane nam Lukove pjesme gospar Đelo Jusić, tu će biti i Lukov prijatelj i također autor glazbe mnogih njegovih stihova Darko Matičević, zatim klapa Maestral koja će također izvesti neke uglazbljene Lukove pjesme, program će voditi Boris Njavro, a očekuju se još neka iznenađenje, poput sudjelovanja Lukova prijatelja iz Kune pelješke, znanog vinara Iva Špalete koji će to večer sve posjetitelje počastiti svojim likerima i vinima. Ovom svečanom prigodom predstavnik izdavača Croatia records poklonit će određeni broj primjeraka Lukova CDa posjetiteljima ove lijepe večeri u Lazaretima.


42 DuList info

29. LIPNJA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘MIHO PRACAT’ Brod trenutno plovi prema luci Sepetiba gdje se očekuje 6. 7.

AP JADRAN

229 m

U luci Ust Luga

duljina MB ‘MIHO PRACAT’

ZAGREB

U luci Gijon

ORSULA U luci Tuzla

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2008. u Kini Nosivost: 79.898 MT Duljina: 228,99 m Širina: 32,26 m Dubina: 18,59 m Glavni stroj: Wartsilla-YMD7RT-Flex50-B Snaga: 11.620 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Leon Bjelokosić Upravitelj stroja: Baldo Smrdelj 1. časnik palube: Nikola Hajdić 1. časnik stroja: Ljubomir Brailo 2. časnik palube: Vlaho Andreuzzi 2. časnik stroja: Božo Mekišić 3. časnik palube: Giulio Šoletić Glavni kuhar: Davor Nazor Vođa palube: Milan Miletić Brodski mehaničari: Ivo Burmas, Marko Kvesić Elektroničar: Mario Milošević Kormilari: Dubravko Rilović, Antun Obadić, Valentin Klarin Mornar: Neđo Beno Konobar: Baldo Vuličević Pripravnici: Karlo Tomaš, Luka Vidović

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP DUBRAVA MIHO PRACAT

U luci Damietta

6. 7. stiže u luku Sepetiba

OLUJA

U luci Paranagua

IMPERIAL SV NIKOLA I

U luci San Antonio

4. 7. stiže u luku Mombasa


DuList info 43

• 29. LIPNJA 2016. ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 29. 6. do 6. 7. 2016.

AP ARGOSY U luci Ust Luga

CITY OF DUBROVNIK U luci Ust Luga

AP DRŽIĆ

AP SLANO

23. 7. stiže u Djen Djen

U luci Tuticorin

AP ASTAREA U luci Singapore

AP STON

U luci Chittagong

AP SVETI VLAHO U luci Kaliorang, Kohsichang 8. 7.

AP REVELIN 7. 7. stiže u luku Shuawik

LIBERTAS

9. 7. stiže u luku Qingdao


44 Oglas

29. LIPNJA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Chevrolet Aveo 1.4 Sedan

ABS, klima, 101 ks, 47.000 km, star 5,5 g. motor od Opel Astre, + zimske Goodyear. Kontakt: 099 682 5851

frižider, mašina za robu. I da je gazda pošten čovjek. Zvati na 091 797 6086

Ženska osoba hitno traži garsonijeru

na duže vrijeme. Kontakt: 097 910 8272 ili 323 010

Prodajem Renault Twingo, ‘98. godi- Tražim hitno stan, sobu, garsonijeru

Prodajem Istranku 5,5 s timunom, dobro očuvana, sa zimskom i ljetnom tendom i trajlerom, vrlo povoljno. Kontakt: 098 244 199 POSAO

šte. Dogovor oko cijene. Sve ostale informacije nazvati na broj: 097 637 9542

na području Dubrovnika za 2 ženske osobe. Kontakt: 091 566 5273

Tražim posao, idealno u noćnoj smjeni.

Prodajem Opel Astru diesel, god. proizvodnje 2007. U odličnom stanju. Kontakt: 098 244 153

NEKRETNINE

Tražim sezonski posao u turizmu. Kon-

Prodajem

Opel Corsu 98. godina, ispravna i registrirana godinu dana, ima centralno zaključavanje i električne podizače stakala, cijena pet tisuća i petsto kuna. Kontakt: 095 878 8109

Prodajem VW Polo 1.6, 105 ks, 2008.

godina, prvi vlasnik, 98.000 km, benzinac, registriran do 8/16. Kontakt: 091 733 6593

Prodajem Renault Megane, 1.5 dci. Prešao 190 tisuća, potrošnja 5.5 litara. Na lijevom boku iza zadnjih vrata s vozačeve strane je lak malo nagrižen od sunca, stoga i ovakva cijena. Ima servisnu knjižicu, prije 10 tis. km mijenjan zupčasti. Cijena je fiksnih 3000 eura, a sve info na 091 44 77 101 IZNAJMLJIVANJE Ozbiljna obitelj iz Slavonije s dugogodišnjim boravištem na području grada traži najam kuće na području Župe, Čilipa ili Konavala. Ako imate ili znate nekog tko bi mogao imati molila bih da nam se javite na br. 091 50 00 618 ili 098 969 2202 Pedagoginja sam u župskom vrtiću i

moram iseliti do 10. 7., a treba mi stan na minimalno godinu dana! Do jeseni bi u stanu bio momak sa mnom, a onda on mora u Zg na par mjeseci dovršiti doktorat pa bih ostala sama. Uredna su mi primanja, korektna sam i znam lijepo brinuti o prostoru. Imam mačku koja se okotila prije 1,5 mjeseci, mačići (naučeni na pijesak) će kroz srpanj ići u svoje nove obitelji (već je dogovoreno kamo), a ona na sterilizaciju. Trebala bi nekakva taraca ili vrt za mačku, a za mene minimalno 35 m2, štednjak,

Prodaja

građevinskog zemjišta u Konavlima, blizina mora, blizina zračne luke, 1/1, asfalt do lokacije, struja,voda, telefon. Sve informacije isključivo na mail lucijav93@gmail. com ili mob.: 095 831 2716

Zagreb-hitno i vrlo povoljno prodajem kuću 47 m2 s okućnicom 370 m2. Ponude na mobitel: 095 196 4715

Prodajem kuću u Luci Šipan iza dvora za renoviranje vl. 1/1, 3 etaže cca 190 m2. za 80.000 eura. Kontakt: 091 154 5917 Prodajem garsonijeru u centru Gruža 33m2, 1/1 etažirano, uknjiženo vlasništvo 80.000 eura. Kontakt: 091 1545 917

Čuvar, pomoćni pekar i sl. Kontakt: 099 6962 656

takt: 099 6962 656

Spremačica s dosta radnog iskustva nudi pomoć u obliku čišćenja, peglanja odjeće itd. u suprotnoj smjeni od posla. Kontakt: 098 959 2222 Nudim usluge čišćenja kuće, stanova i ostalo u popodnevnim satima. Kontakt: 091 145 8178 RAZNO HIT PONUDA KREDITA U KUNAMA PO KTA 6,49%, OBUSTAVE DO 65%PRIMANJA. N.G. D.O.O. 095/824–1894

Kupujem Piagio Liberti 50 cca. Kontakt: 098 9404 187

Prodajem polukoncertni klavir – STIENGL, engleska mehanika, restauriran kod HEFERER – obitelji manufakturne vrijednosti – HITNO! Kontakt: 098 860 796

Prodajem Aprilia Atlantic 125, 2004 g. prvi vlasnik u vrlo dobrom stanju, garažiran, kufer. Kontakt: 091 795 3240

Prodajem biciklu za curice CAPRIOLO, ružičaste boje malo korištena. Kontakt: 099 220 2699

PLOVILA

Kupujem metalni stol, cca 60x70. Kontakt: 098 756 235

MOTOCIKLI

Vrlo

očuvan, pažen, održavan brod vrhunskih maritimnih osobina s dva radna Yanmara 2×200 KS, 670 sati rada, servis uredan. Webasto, frižider, VHF, novi fish finder Humminbird Combo 950 8", bow thruster Vetus (1.5 KW) 2 kabine, gorivo 700 litara, voda 250 litara, novi akumulatori 3x 12V/180 Ah, Phoenix-Inverter-180VA-1200VAEN. Sve potrebne info za zainteresirane i ozbiljne kupce kao i slike mogu se dobiti na tel +385(0)91 523 4870 i na e-mail stabiledamir1@gmail.com. Popust na gotovinu kupcima koji imaju novac.

Prodajem knjige za 1 razred (OŠ LAPAD). Kontakt: 098 9404 187 Prodaje se Peavy set bubnjeva, 2011. godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. U set su uključeni bas bubanj, high, middle i floor tom, doboš, hi-het činela i ride činela, te stolica koja ide u kompletu. Set ima sve potrebne standove. Bubnjeve prodajem samo na području Dubrovnika (ne šaljem u druge gradove). Kontakt: 091/344–9511 (može i SMS), u vezi cijene Soboslikarski obrt PENGATUR obavlja

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865


Oglas 45

• 29. LIPNJA 2016. Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

OBAVIJEST O SMRTI Tužnim srcem javljamo obitelji, prijateljima i znancima da je dana 24. lipnja 2016. godine, nakon kraće bolesti, u svojoj 66. godini života preminuo naš otac VICKO MARUNČIĆ. Pogreb dragog nam oca održan je u ponedjeljak, 27. lipnja 2016. godine na groblju Boninovo. Za njim tuguju: njegovi sinovi TONKO, BALDO i VLAHO te ostala obitelj. Molimo biti oprošteni posjeta žalovanja.

SJEĆANJE NA VOLJENOG SINA I BRATA

LUKU LUKŠIĆA 29.

6. 1976. - 29. 6. 2016.

Dragi naš Luka, prošle su 24 tužne godine otkada si nas napustio, vrijeme nije ublažilo tugu i bol, niti izbrisalo sjećanje na sve one sretne trenutke koje smo proveli s tobom. Pamtit ćemo te po tvojoj dobroti, ljubavi, osmjehu i vedrini koju si nam pružao. Neka te Bog čuva, a mi ćemo u svojim srcima. Tvoji, mama, tata i sestra soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. Kontakt: 098 957 6052

USLUGE Poduke iz matematike. fizike i kemije za osnovnu i srednju školu daje profesor s višegodišnjim iskustvom u podučavanju. Kontakt: 091 958 3688 ili e-mail dalmacija444@gmail.com Poduka iz gitare/note, ljestvice, akordi. Kontakt: 098 860 796

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI SLATKI ŽIVOT – UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA: www.udruga-slatki-zivot. hr, e-mail: slatki.zivot@du.t-com.hr. U spomen na pok. Klaru Pitarević, umjesto cvijeća, obitelji Stijepa Brzice, Mile Nenadića i Marija Brzice prilažu 300 kuna, u spomen na pok. Klaru Pitarević, umjesto cvijeća, Mireja i Igor Muhoberac prilažu 200 kuna, u spomen na pok. Klaru Pitarević, umjesto cvijeća, Katja i Željko Jaković prilažu 200 kuna. Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. POSEBAN PRIJATELJ: u sjećanje na dragog i dobrog Đura Miletića, umjesto cvijeća, Marina i Fani Levi prilažu 300 kuna. Udruga POSEBAN PRIJATELJ se zahvaljuje na donaciji. LIGU PROTIV RAKA darovali su: umjesto vijenca za pok. Josipa Filipia 100 kuna prilaže Mato Jelavić, za uspomenu na pok. Josipa Filippi 100 kuna donira Mario Tovarac, za uspomenu na pokJosipa Filippi 100 kuna donira Pero Tovarac, za pok. Ljubicu Sambrailo 300 kuna prilaže Suzana Drobnić, za uspomenu na voljenog prijatelja Maria Jakovljevića, 8.a prilaže 700 kuna, umjesto vijenca za pok. Vlaha Petroni – dundo Vlaho i obitelj prilažu 200 kuna, umjesto vijenca u spomen na pok. Franicu Čagalj obitelj rođaka Iva Ljepotice prilaže 300 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiroračun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051

Ured ovlaštenog inženjera geodezije ILIJA PENDO Močići 6, 20213 Čilipi mob.: 098 / 777 – 181

UMRLI (21. – 29. 6. 2016.) MUŠAN (Alije) ČUSTOVIĆ (1926.) NIKOLA (NIKŠA) FRANUŠIĆ (1952.) ANE JARAK, ud. Iva, rođ. Kolunđija (1926.) BORO BAĆE, HRVATSKI BRANITELJ (1949.) STANE SEPER, rođ. Tripković VICKO MARUNČIĆ (1950.) MARA BORO, rođ. Oberan (1922.) IVO VOJVODIĆ, pok. Frana (1929.) BRANKA LUČIĆ (1950.) ANE URLJEVIĆ, rođ. VIOLIĆ

U sklopu izrade parcelacijskog elaborata diobe čestica: 934 na 934/1 i 934/2 te 1393 na 1393/1 i 1393/2, i promjene oblika čestice 932 K.O. Ljuta temeljem Rješenja o utvrđivanju građevne čestice od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju DNŽ-e, prema čl. 9 Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, koji je napravljen u skladu sa odredbama ZUP-a, poziva nositelje prava na navedenim i susjednim česticama koje graniče s navedenim česticama K.O. Ljuta na utvrđivanje granica dana 07. 07. 2016. u 15 sati na predmetnim česticama, dok će se predočenje elaborata obaviti u prostorijama ureda 11. 07. 2016. od 10 do 11 sati.


46 Sport IVA OBERAN USUSRET VELIKOM NATJECANJU U FINSKOJ

Prvakinja, majstorica, jednostavno – fajterica Dok ja putujem, mora netko voditi i usmjeravati druge, a rade se zaista kvalitetni treninzi. Zato je u Župu stigao priznati ukrajinski trener Kyrill Vertinsky

Radi jako puno. Najradije uopće ne bi izlazila iz dvorane, daje 300 posto od sebe i nema milosti čak ni za svoja dva brata, Draga i Marina. Kod nje je ovako: bacit će vas na glavu, pa ćemo poslije piti kavu Piše Mia Njavro

Vrijedna, marljiva, fajterica, izvanredna. Sve je to Iva Oberan, nasmijana šesnestogodišnjakinja (i pol!), odlikašica Turističke i ugostiteljske škole, ali i svjetski zapažena sportska predstavnica naše županije. Prije svega nekoliko mjeseci, Iva je dobila vrijedno priznanje – ona je najuspješnija ženska športska nada. Ta nagrada DNŽ ju je, kaže, iznimno dirnula i prirasla joj srcu. O tome kako je nositi ovu titulu, kako se priprema za Finsku, za natjecanje na koje putuje već u četvrtak, no i kako je imati najbližu potporu Ivana Oberana, oca i trenera, ispričali su nam njih dvoje, vrijedni sportski tandem grada i Župe. Počeli smo

sa svježim informacijama, jer nabrojati sve Ivine medalje i priznanja... E za to će vam trebati malo više od deset prstiju! Krećemo na put u Vantu, u Finsku. — U petak i subotu je natjecanje, a krećemo u četvrtak. U petak i subotu je pojedinačno, a u nedjelju ekipno natjecanje. Imat ćemo dobru ekipu – uz veliki osmijeh će Iva, dodavši kako će imati i dobro društvo – Anđelu Violić i Ardijana Sufaja, koji su također osvojili plasman za Europsko prvenstvo. Njih dvoje iz JK ‘Dubrovnik 1966’ su zajedno s Ivom bili na pripremama u Poreču, a zaista su izvrstan odabir za predstavljanje naše države na ovom velikom sportskom događaju.

Ivi je ovo zadnja kadetska godina, a lani je nastupila na dva kola. — Prošli smo dva kola, nastupili ekipno i uzeli srebro, te svjetsko srebro! Ove godine prošli smo pet europskih kupova – Italija, Češka, Njemačka, Poljska i Zagreb. Četiri su bila kriterijska i tu smo uzeli kriterij za prvenstvo Europe – u dahu će oboje, i Iva i Ivan, nadopunjujući se. Iva je sad druga na europskoj rang listi i peta na svjetskoj rang listi. Kadetska državna prvakinja priča nam koliko se toga promijenilo u godinu dana. Kad je uslijedilo pitanje je li kao otac, Ivan strog trener, odjeknuo je gromoglasan smijeh – pa mora malo biti strog. Ništa strašno, kaže Iva, koja u svom ocu vidi veliku potporu, ali i uzor. Ovakvu simbiozu dva sportska talenta rijetko gdje se može vidjeti, a vidljiva je pri baš svakom Ivinom izlasku na tatami. Iva funkcionira na taj način. — Kad se bori, gleda gdje sam ja u publici, pratim li. To nam oboje puno znači. Naime, nitko ne može raditi s Ivom na način na koji ja radim, jednostavno, točno znam kako se osjeća i je li spremna – kaže Ivan Oberan po Gradu dobro znan kao Ico. Ma ponekad se dogodi i da nije na tribinama, a što onda? – pitamo Ivu. — Bolje da je tu – kaže kratko, dodavši kako se osjeća sigurnije. Vraćamo se na Finsku. Ivini uspjesi ne dolaze preko noći, za njih je morala jako puno puta ‘opaliti’ o tatami. No, kako ističe Ivan Oberan, nema previše forsiranja – bar ne s njegove strane! — Nema tu treninzi, treninzi, treninzi. Ma moram ju i stopirati, brenzat čak! – kroz smijeh će, dodavši kako je izuzetan radnik. Iva jednostavno – živi za judo. — Kod Ive nije toliko stvar talenta, radi, zaista daje sve od sebe. Najradije uopće ne bi izlazila iz dvorane, daje 300 posto od sebe i nema milosti čak ni za svoja dva brata, Draga i Marina. Kod nje je ovako:


Sport 47

• 29. LIPNJA 2016. KUP DALMACIJE Prva posada VK Neptuna u sastavu Pero Kukuljica i Vlaho Đivanović u dvojcu na pariće osvojili su zlato u juniorskoj B kategoriji na petoj regati Kupa Dalmacije u Kaštel Kambelovcu. Srebro je pripalo također drugoj posadi Neptunaša u dvojcu na pariće, bacit će vas na glavu, pa ćemo poslije piti kavu – kaže Ivan Oberan, dodavši kako je neke predstavnice velikih država dočekala spremna i potpuno ih ‘pomela’.

Fenomenalne predispozicije, volja i težak rad S obzirom da su često na putu, a oko 90 članova JK Župa dubrovačka odrađuje stalne treninge, Ivan Oberan odlučio je dovesti priznatog ukrajinskog trenera Kyrilla Vertinskyog, magistra kineziologije i predavača na slavnom Kineziološkom fakultetu u Zaporožju, a čija je žena bila prvakinja Europe u judu. Kako je s njime trenirati, pitamo Oberane? — Non stop plaču – ili ona ili trener – kroz osmijeh će Ico, kako ga mnogi znaju – Stalno moram tu balansirati – kaže nam. Budući da je on i predsjednik kluba, i trener, i tata, i vozač... Morao je dovesti ovako dobru pomoć. — Putovanja i sve ostalo iziskuju puno rada i zaista nemamo vremena. A gledajte, u klubu se plaća članarina, pa ne mogu djeca ostati bez trenera. Dok ja putujem, mora netko voditi i usmjeravati druge, a rade se zaista kvalitetni treninzi. Naravno, i Kyrill putuje s judokama, primjerice sad je bio u Poreču na pripremama, dok sam pak ja radio treninge. Ponosni smo na naš JK, imamo do 90 članova – kaže Oberan. U ugodnom razgovoru, Iva i njezin tata-trener stalno se nadopunjuju, pa ih pitamo funkcionira li to tako i – na treninzima? Doznajemo koliko su slični! — Voljni momenat nam je sličan. No, primjerice, ja sam s trinaest godina počeo trenirati, a ona je sa 16 i pol godina osvojila više medalja od mene! Bio sam seniorski reprezentativac, prvak države, ali u mlađim uzrastima, do 18 godina. S druge strane, nikad nitko u zadnjih pedeset godina nije imao europsku i svjetsku medalju kao Iva – kaže ponosni otac. Naime, Iva ima fenomenalne predispozicije i srećom, bez ozbiljnih je ozljeda koje bi je sputavale u njenim judo napredovanjima. — Ima malu ozljedu na nozi, prst, pa nisam odradila pripreme do kraja. No ne brinem se. Ništa nije slomljeno, no bilo je otečeno i modro – kaže Iva, koja radi kvalitetno, a uz to, dobiva savjete ‘iz prve ruke’. — Dosta pričamo i analiziramo svaki trening. Kad vidim kako se ponaša u borbama, padne mi na pamet što sam ja radio, kako sam ja reagirao... Ma mogu ja prezentirati i gard, i bacanje, ali ona je ta koja složi sve u svojoj glavi! Kaže mi: ‘Nemoj mi govoriti, ja se dobro osjećam!’

Dakle, ‘nema tu’ dok ona ne složi u glavi taktiku i ponašanje – kaže Ivan Oberan, a Iva nam otkriva i jedan zainmljiv detalj koji uvelike pridonosi njenom karakterističnom i nadahnjujućem nastupu. Naime, ona je izrazita dešnjakinja, sve radi s desnom rukom, ali gard je izrazito lijevi. Sve na lijevu stranu, kaže! Zato kad dođe na natjecanje, gdje dolaze predstavnice 35 zemalja, od Francuske i Italije, pa do Berlina i dalje, svjetska judo ‘krema’, Iva ih jednostavno svojim lijevim nastupom – ‘pomete’! Spomenuli smo već Draga i Marina, Ivina dva talentirana brata, 14-godišnjaka i 11-godišnjaka, ali oni za razliku od Ive, tu i tamo ‘eskiviraju’. — Ovako vam je to – ona ima temperaturu 38 i dođe na trening! Nema propuštanja. Neki dan, iskrenuo joj se prst na maloj nozi, ona ga je vratila, bandažirala i nastavila trenirati. A oni bi kukali i zauvijali još mjesec dana. E, tu leži razlika – smije se Ico Oberan, dodavši da sa svojim godinama, imaju vremna, ali treba i volje. Ivino vrijeme posvećeno je judu, školi, pokojoj kavi... Kako uspijeva sve to izbalansirati? — Dnevno treniram dva sata, no kad su pripreme, četiri, dva ujutro, pa dva navečer. Svaki dan, čak i subotom. Naravno, puno je lakše kad nema školskih obaveza – kaže ova drugašica HTT-a, koja je iznimno zahvalna i svojim profesorima, školi i kolegama iz razreda, koji joj izlaze u susret do maksimuma. Zahvalan je i Ico Oberan, objašnjavajući zašto judo nije lagan, kako fizički, tako i psihički.

juniorima Luka Grubišić i Lovro Čondić, te kadetu Marku Sršenu u skifu. Treće mjesto na Kupu Dalmacije izveslala je Neptunova prva posada Juniora A u dvojcu na pariće u sastavu Mato Tikvica i Patrik Papac.

Najdraža nagrada? Kada smo kao Hrvatska kadetska judo reprezentacija, kao najbolja ženska ekipa, osvojile ‘Dražena Petrovića’!

I kad padaš kao vreća, sve se isplati — Na neki način, trebaš biti mazohist. Pa vazda te netko gnječi, baca na glavu, skače po tebi, pa poluge, gušenja. Ubitačno je to, zamisli da te netko uzme ko vreću i sto puta baci na treningu. Nije to neki ‘lakši’ sport, ali – sve se isplati. Zato Iva ne propušta treninge! Ali, trening je i znati odmoriti sportaša, a ne samo ‘satirat i ubijat’! Sportaše treba dozirati, jer kad se povriijediš ode sve... Zato su, nakon natjecanja, pauze bar 15 dana, da se odmori glava i tijelo. Takvi pripremni, svakodnevni treninzi su kao da fića voziš 150 na sat – kaže trener. Iva će nam reći – sve su borbe teške. Ali, isto tako, sve su iza nje, a ona ‘gazi’ naprijed. Od Rusije i Gruzije, svjetskih velesila i predstavnica, onih koje su osvojile sva natjecanja u svojoj zemlji da bi došle do prvenstva, Iva ih je sve dočekala spremna. Ne zazire od nikog, reći će Ico.

Dosta pričamo i analiziramo svaki trening. Kad vidim kako se ponaša u borbama, padne mi na pamet što sam ja radio, kako sam ja reagirao... Ma mogu ja prezentirati i gard, i bacanje, ali ona je ta koja složi sve u svojoj glavi!

— Na tako velikim natjecanjima u pravilu ne smiješ napraviti grešku, a greške su sve sitnice i svatko će ih iskoristiti! No Iva ima i tehniku i pripremu i nije defenzivac, već fajterica – kaže Ico, a mi bismo dodali – carica! Carica koja je sa svojih 16 godina obišla cijelu Europu, osvojila sve do čega je mogla doći, upoznala i razvila mnoga prijateljstva, a uz to predstavila državu, grad i svoju Župu. No, taj put ponekad se činio tvrđi od samog tatamija na kojeg je toliko puta pala. Naime, Iva i njega ekipa, uključujući i njena dva brata, treniraju u gotovo nemogućim uvjetima. Čini se kako je ona: ‘Što je bolji sportaš, to su mu gori uvjeti!’, kod nas zaista – realna. Zato Iva i njen otac ističu kako jedva čekaju početak korištenja nove župske športske dvorane, a kad će i hoće li preseliti u nju, ne znaju. Imaju i velike želje i nadaju se ostvariti ih. Vrijedi ih spomenuti... — Nažalost, još uvijek nemamo mjesta ni uvjeta primiti reprezentaciju za ljetni kamp. Također, želja nam je, velika, napraviti memorijalni turnir za našu dragu Mateu Knego. Vjerujemo da bi došla cijela država, oko 500, 600 djece. No zasad je nemoguće uopće razmišljati o tome – kaže nam Oberan, koji je mišljenja kako je nužno perspektivnim sportašima dati stipendije. — Pa nema ih na stotine – ma, daj Bože da ih ima toliko! I taj segment mogao bi se bolje razvijati. Postoje djeca koja zavrjeđuju stipendiju, ipak su oni predstavnici u Europi, svijetu... Moram se zahvaliti sponzorima na nesebičnom pomaganju judokama u njihovim uspjesima – kaže trener Oberan. Za kraj vrlo ugodnog i smijehom ispunjenog sportskog razgovora, Iva nam je otkrila i planove za budućnost. Prvog dana iduće godine prelazi u juniorke, iako je već pozvana da s njima sudjeluje na natjecanju u Malagi u rujnu ove godine. Dakle, i više je nego spremna za prelazak! Iva se nalazi u kateogriji 57 kg, što je djevojkama njezine dobi najnormalnija građa, te je samim time, kao najčešća kategorija, s puno više konkurencije. No, nije joj teško držati kilažu, kaže: ‘Treninzi to odrade!’ A kamo će nakon lijepih godina u HTT-u? Vidi se i nada u Splitu. — Velika želja mi je biti trenerica! Htjela bih na Kineziološki fakultet u Splitu, a vidjet ću dogodine. U Splitu ima sjajan klub, Pujanke, te bih voljela studirati i trenirati. Vidjet ćemo – kaže ova simpatična judoka, prvakinja, majstorica...


48 Sport

29. LIPNJA 2016. •

USUSRET 33. DIVLJOJ LIGI

Što je Hamlet na Lovrjencu, to je vaterpolo u Portu

Nova Divlja liga je pred vratima. U najavi 33. po redu, evo tek malog podsjetnika na neke zgode i nezgode Porporela, posljednji dan kolovoza 1983. godine. Ljudi onoliko koliko ih može stati. Igra se finale Divlje lige. Teren opkoljen barkama s najvatrenijim navijačima. Sirene, trube, bubnjevi. Glazba s razglasa tada mlade dubrovačke rock grupe Crna udovica. Radio Dubrovnik izravno prenosi susret za treće mjesto u kojem Elita pobjeđuje Penatur 8:2. U prednatjecanju su otpale momčadi Danče, Excelsior, Boninovo, Mokošica, Libertas i KIKS (Kupalište ispod kina Slavice). Počinje finale. Sastaju se Bellevue ‘73

(Dragan Korda, Branko John, Draško Mijatović, Nikša Lale, Milo Valjalo, Nikša Garvan, Stjepko Bokarica, Zoran Milina, Maro Bokun, Dubravko Asić, Davor Pejar, Andrija Lasica, Vedran Smokvina i trener Tomo Udovičić) i Porporela (Toni Masle, Joško Šimunović, Lukša Rudelić, Dado Malohodžić, Lukša Malohodžić, Antun Čućević, Davor Mostahinić, Hrvoje Šimunović, Željko Milić, Maro Matana, Tonči Matković, Periša Farčić, Miloš Begenešić i trener Dragan Jovanović). Glavni i odgovorni kuhar Zlatko

Čerjan s pomoćnicima Perišom Obradovićem i Goranom Čolakom peče na gradelama oko 20 kilograma srđela i širuna. Tu su tri gajbe vina, mineralne vode, kruh. Sve je besplatno. Poslužuje se tko hoće.

Veliki majstori vaterpola

Spiker Murat Avdić već pomalo promuklim glasom najavljuje produžetke, jer je susret završen neodlučeno 5:5. Navijanje se pojačava. Više se ni zvižduci suca na čuju. Porporelaši posustaju, pa iskusna momčad Bellevuea ‘73. pobjeđuje 7:5. Slave pobjednici i poraženi... Međusobni susreti vaterpolskih družina s kupališta počeli su daleke 1922. godine. Povremeno se prekidali


Sport 49

• 29. LIPNJA 2016.

SVAKA POBJEDA - EUFORIJA Finale 30. srpnja

Tko će i u kojem sastavu igrat, to se ne zna ni kad počne liga. Svaka pobjeda donosi euforiju, rastu kod svake momčadi ambicije te počinje nova ‘opća mobilizacija’. Traže se tada pojačanja: tko to još nije zaigrao, a mogao bi. Tako je dok se pobjeđuje, i to sve do samog finala. Naravno, pod uvjetom kako je ostalo koje prazno mjesto u zapisniku, kako ekipa nije već igrala sa 16 igrača, koliko ih najviše može igrati jedno ljeto za jednu momčad. Uglavnom, svi sve rade kako bi nakon finala oni na skalinima svetog Vlaha podigli pobjednički pokal. Finale bi se ove godine trebalo, ako vremenske prilike dozvole, odigrati 30. srpnja u Portu.

i nastavljali. I kad su se početkom 80-ih godina prošlog stoljeća (tisućljeća) mnogi već bili pomirili s činjenicom kako je lijepa tradicija zauvijek prekinuta, Ivo Kolić je zasukao rukave. Priključili su mu se Dragan Jovanović, Miloš Begenešić, Srđan Kera, Nikša Rudelić, a kasnije i ostali kupači s Porporele. Skupili novac, kupili bare i plutače, napravili teren. Pokupili u Gružu, od Juga, pokoju staru loptu i kapicu te krenuli s natjecanjem. Tradicija se očuvala. Svake godine ‘po grada’ početkom srpnja, uskače u more, te počinje utrku za naslovom prvaka. — Više ih se prijavilo, nego što ih u Gradu zna plivat – znalo se napisat. Prate se sa stijena, iz barki i iz mora, zgode i nezgode ‘velikih majstora vaterpola’. Nađe se tu i pokoji stari iskusni lisac, znalac, ali to ne pomaže ako nema snage za plivat. Divlja liga prepuna je ‘kazina’. Događaj iz Šulića, u ljeto 1998. godine, svakako je na prvom mjestu. Igrali su Villa i Sovrnja Doli, sastavi koji su već imali po jedan poraz. Dakle, tko izgubi u toj utakmici – ispada. S tarace u Šulića, gdje je bio zapisnički stol, do terena je dosta daleko, teško je vidjeti tko ulazi u igru, a tko izlazi. Villa je vodila 4:2, a onda je, po priči njezinih igrača u igru ušao s kapicom broj četiri ‘jedan jaki igrač’. Pričali su, ‘Pliva k’o riba, ne možeš ga maknut, ni pored njega bilo što učinit’. Villa je izgubila. Sovrnja je prošla dalje. Nakon što je utakmica završila, nakon što su svi skinuli kapice, Villa se žalila. Uslijedilo je postrojavanje igrača Sovrnje Doli. Igrači Ville prolaze pored njih i zagledaju se u svakoga. ‘Jakog’ nije bilo. Godinama poslije, istina je otkrivena.

Igrao je Marinko Marić, Zagrepčanin, prvoligaški igrač, koji je poslije igrao i za Dubrovnik (Bellevue) u Prvoj ligi. Sakrio se bio iza barke, te ronio i ulazio u igru. Postigao bi pogodak, zaronio te ponovno, ‘mrtav-hladan’, stajao iza barke i gledao utakmicu, dok je kapicu s brojem četiri na glavu stavljao igrač uveden u zapisnik.

Više ih se prijavilo, nego što ih u Gradu zna plivat – znalo se napisat

Zaigrali u vrećama za smeće

— Ono što je Hamlet na Lovrjencu, to je vaterpolo u starom portu – ostalo je zapisano prije točno dvadeset godina. Porat, stara gradska luka, opasana zidinama, je mjesto gdje su do izgradnje gruškog plivališta igrali vaterpolisti Juga, nastupali plivači, gostovale najjače vaterpolske i plivačke reprezentacije svijeta, gdje su Jugaši i protiv takvih bili nepobjedivi gotovo punih 30 godina. Kultno mjesto, gdje, cilj je svakoga, zaigrati barem jednom. I igralo se, unatoč problemu s kanalizacijom. Uoči samog finala uzele bi se janke, pokupilo smeće, bacilo klaka (vapna).

OD 2013. Hoće li se naslov vratiti u Grad?

Nikad prije 2013. pobjednik Divlje lige nije bila momčad izvan Grada Dubrovnika. Prvi put je u povijesti naslov otišao vanka kad je cavtatski Kamen mali bio najbolji. Naslov pobjednika se od tada nije vratio u Grad budući je 2014. naslov osvojio FUN H2O Mlini, a prošle godine po drugi put najbolji bio Kamen mali.

Ono što je Hamlet na Lovrijencu, to je vaterpolo u starom portu

Rukom bi se odgurnulo od sebe ono što bi se našlo na putu te hitalo s loptom prema protivničkom golu. ‘Najgore’ je bilo 2004. godine. Na dan finala prolom oblaka iznad grada nakon više od dva sušna mjeseca. U Porat se slila sva nečistoća, kanalizacija se izlila, ali, unatoč tome, igralo se. Igrači su obukli vreće za smeće (Penatur i Porporela za treće mjesto), te uskočili u more. E, kad su oni skočili, moramo i mi te su skočili i finalisti, Copacabana i Montovjerna. Danas je, srećom, gradska luka neusporedivo čišća. I nitko ne postavlja pitanje može li se igrati. Sve je s usporedbom na tu završnicu 2004. godine ‘kristalno čisto’, a taj nastup najbolja je potvrda koliko onima što se prijave i igraju, znači Divlja liga. Nova Divlja liga je pred vratima. U najavi 33. po redu, eto tek malog posjetnika na neke zgode i nezgode. U ponedjeljak, 4. srpnja će se zaključiti prijave, koje se primaju do 20 sati u Caffe baru Giro. Koji dan poslije će se održati ždrijeb, a potom se kreće..


50 Sport

29. LIPNJA 2016. •

DUD BOWL TURNIR

Male teniske zvijezde u Dubrovniku Uoči otvaranja djeci je predavanje održao Mihovil Španja

U prvoj godini održavanja turnir je privukao djecu iz sedam zemalja svijeta, dok se taj broj u 2015. popeo na 20 zemalja i više od 120 djece Dubrovnik je ovih dana centar svjetskog tenisa za djecu do 11 godina. Riječ je o turniru DUDBOWL, koji je svečano otvoren u ponedjeljak navečer. Uz predstavljanje svih sudionika turnira i zemalja iz kojih dolaze, posebno za ovu prigodu, nastupile su mlade Župske mažoretkinje te plesači iz plesne skupine Convivo. Nakon svečanosti pripremljen je domjenak za roditelje i trenere, dok je za djecu pripremljeno ono njima najdraže – velike količine pizze. Inače, riječ je o turniru za djecu

Ovaj je događaj više od turnira

kojega je 2014. godine pokrenuo Tenis centar Dubrovnik. Od 2015. turnir se organizira se u dvije kategorije – do 11 i do 13 godina. O popularnosti ovog Turnira najbolje govori činjenica da je već u prvoj godini održavanja privukao djecu iz sedam zemalja svijeta, dok se taj broj u 2015. popeo na 20 zemalja i više od 120 djece. Turnir se igra po round-robin sustavu pa su svakom igraču omogućena minimalno četiri meča jer je u djetetovim sportskim razvojnim godinama najvažnije odigrati što veći broj mečeva. Dubrovnik DUD Bowl više je od običnog turnira, rast i razvoj djeteta u sportu i obrazovanju na najvišoj razini cilj je ovog turnira. Turnir na kojem se, uz tenis, organiziraju i stručna predavanja za djecu i odrasle, ali i popratne zabavne aktivnosti. Tako je uoči otvorenja edukacijsko predavanje održao proslavljeni dubrovački plivač Mihovil Španja.


• 29. LIPNJA 2016.

Oglas 51


52 DuList IN RAZGOVOR S ‘PORPORELAŠOM’ EDIJEM JERTECOM

Udruga Porporela je dobri duh Grada! Ljudi su osjetili dobru energiju festivala i rado nam se priključivali. Sad to već prerasta u međunarodni festival, te povezuje Dubrovnik i njegove gradove prijatelje i njihovu djecu kroz pjesmu, ples i glumu Razgovarao/Foto Hrvoje Curić

Grad i ljudi ne žive samo 40 dana ljeti već cijelu godinu!

Edi Jertec je dijete Grada. Odmah po završetku Akademije odlučio se vratiti u svoj Grad kako bi se brinuo za njega i dao mu sve što može ponuditi. Njegovim riječima: ‘Rođen sam tu, živim tu, radim tu i naravno kupam se tu na Porporeli!’. Kako je nedavno održan festival djece i mladih u organizaciji Udruge Porporela, odlučili smo popričati s Edijem kako bi udrugu i njeno djelovanje približili svima koji za nju još ne znaju. Što je to Udruga ‘Porporela’? Udruga Porporela je sraz ljudi koji dišu dušom i srcem za Porporelu i za Grad. Nastala je 1983. kao vaterpolo klub ‘Porporela’, jer u to vrijeme nije bilo

mogućnosti stvaranja udruge, pa je udruga postala tek 2005. Dijana Repeš i Željko Lale su tada osnovali udrugu kakva je ona danas. Ono što je bit Porporele i svega toga je Noć Porporele, Jet Set glamour, Ekskluziv party, koji su svojevrsno zafrkancija na bogate i poznate, a i dobra zabava. S takvim stvarima smo došli do jedne kvalitetne zafrkancije i tako nas ljudi prepoznaju kroz maškare, Noć Porporele, kroz jednu zafrkanciju i smijeh u ovom gradu – kad u njemu nema ništa. Kad je Dubrovnik prazan, kad nema studenata, nema turista, nema ljudi, nego smo samo mi tu u Gradu i toga fali ljudima. Jer Grad i ljudi ne žive samo 40 dana ljeti, već cijelu godinu. Iz nekog ‘bunta’ i odraza svega što je u Dubrovniku na političkoj i društvenoj sceni. Mi smo kao udruga morali reagirati ne vrijeđajući nikoga, a davajući svima do znanja što mislimo i na koji način dišemo. Mi dišemo za Grad, Porporelu i ljude u ovome Gradu. Sada je predsjednik Udruge Ivica Šimunović, pod čijim budnim okom nastavljamo raditi. Imate li neki fokus ili se jednako bavite sa više stvari? Udruga se bavi podjednako s više stvari. Ali nekako kroz sva djelovanja se provlači dobra zafrkancija, dobar štos koji će ljude nasmijati. Recimo, predivno je obući se u gusare i 16. srpnja, na dan Gospe od Karmena ić po gradu kao gusari, dijeliti rakiju po Stradunu te

pozvati ljude na Noć Porporele. To je jedna pučka zabava koja obiluje aktivnostima poput borbe za pršut ili pancetu, obaranja ruku, potezanja konopa te naravno, igara za djecu. Kako je za Vas izgledao početak u Udruzi, a kako sad izgleda? Mi smo imali svoje idole kada sam se ja pridružio. To su bili Srđan Kera, Željko Lale i slični. Mi smo za njima gorjeli i htjeli biti poput njih. Oni su bili ljudi koji su, isto kao i mi sada, nas djecu na Porporeli čuvali i bili netko na koga se djeca mogu ugledati. Tako i mi sada, ugledajući se na njih, nekako uživamo raditi i sve što radimo je volonterski. U udruzi postoji hijerarhija poput vojske, ali svatko sluša svakoga i svi iskazuju poštovanje jedni drugima. Tako se ponašamo i tako usmjeravamo djecu na Porporeli, jer roditelji znaju ako pošalju djecu na Porporelu, nema razloga za brigu jer će uvijek biti tu netko stariji tko će paziti na njih i pravilno ih usmjeriti. Festival umjeteonstva djece i mladih – kako je to sve počelo? Jedan sam od suosnivača i umjetnički direktor festivala. Kada sam se vratio s akademije zaposlio sam se u Kazalištu u kojem su postojale dvije dramske skupine: od prvog do četvrtog razreda osnovne i za srednju školu. Nije postojala grupa za učenike od petog do osmog razreda. Ponuđeno mi je bilo da se bavim time i ja sam pristao, jer da smo mi u ono vrijeme imali nekog tko bi radio na nama – bilo bi drukčije. Danas je to puno drugačije i djeca imaju puno više opcija. Naša prva predstava je bila ‘Ogledni sat’ u Kazalištu te je ona bila vrlo posjećena.


DuList IN 53

• 29. LIPNJA 2016. NENO BELAN NA STRADUNU Nakon ovogodišnjeg otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara već tradicionalno slijedi Dubrovačka noć, odnosno koncert ispred Crkve svetog Vlaha. Prema

Počeo sam razmišljati čega još fali, da se ne zaustavljaju stvari na toj jednoj predstavi, već da se cijelu godinu nešto radi. Tako je došlo do ideje da nastane festival. Prva generacija dramske grupe koju sam vodio je začetnik ideje festivala. Kasnije su nam se pridružili Zrinka Japunčić i plesni studio Lazareti, Umjetnička škola Luke Sorkočevića, plesni studio Step ‘n’ Jazz i drugi. Ljudi su osjetili dobru energiju festivala i rado nam se priključivali. Sad to već prerasta u međunarodni festival, te povezuje Dubrovnik i njegove gradove prijatelje i njihovu djecu kroz pjesmu, ples i glumu. Za što su mladi najviše zainteresirani? Mladi su najviše zainteresirani za rad. Znam, ne bih nikad rekao, ali to je istina. Na mladima treba raditi. Treba im dati sve od sebe jer ono što oni vrate je nemjerljivo, nema ljestvice koja to može izmjeriti. Jer kada se otvore i zainteresiraju za ono čime se baviš, bez obzira što je to, oni imaju toliko toga za ponuditi. Nije sve za svakog, naravno, ali bitno je pronaći ono što ih zanima i u čemu su dobri. Za svakog postoji ono nešto. Kakve su reakcije na rad udruge? Pozitivne svakako. Naravno, uvijek ima đelozih ljudi. Često nas zovu u 10 sati navečer da su djeca glasna. To je samo đelozija, jer ako nekome smetaju djeca koja pjevaju na Porporeli u 10 navečer pa onda ja neznam, k’ vragu sve. Je li udruga nailazila na probleme? Mi na neke veće probleme nismo nailazili. Mi preko đelozije prelazimo i ne zabrinjava nas previše. Prvi Grad Dubrovnik na čelu s pročelnikom Mihom Katičićem je stao iza nas i prepoznao nešto dobro. Samim time što je Odjel za kulturu stao iza nas znači da ljudi jedva čekaju kada će Porporela nešto napraviti i kada će se nešto na njoj dogoditi. Evo vidjeli ste Festival na Porporeli, ljudi iz Bad Homburga kada su vidjeli to, posebno su pripremili svoj bend koji bi došao tu i nastupio. Što je svima nama iznimna čast. Na dobrom putu smo i sve negativne stvari lako pređemo jer znamo zašto ih radimo.

Planovi za budućnost? Trenutačno prvo što dolazi je tradicionalna Noć Porporele, s kojom ćemo pokušati razveseliti domaću čeljad, ali i turiste. Postoje uvijek mogući eventovi poput Mojito partyja ili Uvalice koji nisu sigurni svake godine, ali se trudimo da ih bude. Porporela stalno radi, nisu samo djeca u pitanju, na što su ljudi generalno zadovoljni. Kada radiš pozitivne jednostavne stvari ljudi su uvijek spremni pomoć. Vraćam se na festival, ali moram spomenuti Nikšu Grljevića, Grlja naš kako ga zovemo, Maro Bore, Pero Đurić, Maro Hajdarhodžić, Edin Macanović. To su sve ljudi koji se bave ugostiteljstvom i to su ljudi koji uvijek nahrane našu djecu na Porporeli i pobrinu se da im ne prifali ništa na festivalu. Ima dobrih ljudi i ‘dobrih duhova grada’ koji su tu za nas. Naravno ne smijem zaboraviti gospara Nina Čučkovića koji izrađuje i daje Porporeli i djeci plakete kao nagrade. Prvu godinu nisam znao kako će ljudi reagirati kada bi ih zatražio pomoć, ali čim spomeneš da je sve u interesu djece oni daju sve od sebe. Ljudi prepoznaju iskrene namjere i koliko djeca uživaju u tome. Ima li u gradu mjesta za

informacijama iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, ove godine nakon otvranja 67. Igara Dubrovčane i njihove goste zabavljat će Neno Belan i Fiumensi.

Udruga se bavi podjednako s više stvari. Ali nekako kroz sva djelovanja se provlači dobra zafrkancija, dobar štos koji će ljude nasmijati stvari poput festivala češće od jednom godišnje? Ima, samo se treba dogovoriti s Gradom Dubrovnikom. Ima puno zimskog praznog hoda, i mislim da je bit svega baviti se djecom. Ne prepustiti ih ulici i slučaju, nego raditi s njima, pružiti im priliku da rade na sebi. Grad ima ljudi koji se bave djecom i treba im omogućiti da ta djeca pokažu što mogu. Na primjer, nešto poput Dječjeg HNK, nešto na čemu možemo inzistirati. Po meni je suludo da grad poput Dubrovnika nema niti jednu Akademiju, bilo umjetničku, glazbenu ili dramsku. Mislim da Dubrovnik to zaslužuje i treba. U gradu ima puno talentirane djece koja se mogu time baviti i u životu, a ne samo kao hobi. Ja sam siguran da bilo koji profesor, glumac, glazbenik ili slikar u svijetu, ako mu se pokaže prilika, neće odbiti priliku doći u Dubrovnik za rad na jednom semestru, radionici ili bar jednom predavanju. Nitko ne bi odbio takvu stvar samo ako mu se ukaže prilika.


54 DuList IN

29. LIPNJA 2016. •

DVADESETO LJETO POPULARNOG OPEN AIR FESTIVALA

Red rocka, red sporta na Puntiželi!

Koncert je prekinut zbog gledanja utakmice na velikom platnu, ali u žestokom ritmu i nastavljen nakon, nažalost, poraza Hrvatske. No, to nije spriječilo dobru atmosferu koja svake godine vlada u parku Striježice Foto Hrvoje Curić

Ljeto u Župi dubrovačkoj je službeno počelo! Otvorila ga je Puntižela, ove godine s velikom obljetnicom, čak dvadeset godina postojanja, ali i ‘sportskom dimenzijom’. Najpoznatiji rock festival na otvorenom u ovim krajevima spojio se nakratko s utakmicom Hrvatska – Portugal, pa je tako koncert prekinut zbog gledanja utakmice na velikom

platnu, ali u žestokom ritmu i nastavljen nakon, nažalost, poraza Hrvatske. No, to nije spriječilo dobru atmosferu koja svake godine vlada u parku Striježice, još od daleke 1996. godine. Od male zabave za dobru atmosferu, Puntižela se pretvorila u respektabilan festival na kojem rado nastupaju velike zvijezde bogate hrvatske glazbene scene,


DuList IN 55

• 29. LIPNJA 2016.

NOVI SPOT LEGENDARNOG GLAZBENIKA

Jurica Popović u Gradu

Ove godine nastupili su ZZ Mothers, Banditen Strasse, Porporela Sexy Show Band, Mystica, Consolidate, Material Damage, Feredon, Them Moose Rush, DISCIPLIN A KITSCHME te Kandžija i Gole Žene

Najpoznatiji rock festival na otvorenom u ovim krajevima spojio se nakratko s utakmicom

Legendarni hrvatski glazbenik i član grupe Gracia Jurica Popović objavio je videospot za svoj prvi singl ‘Ti i ja’ s novog albuma ‘Osobno’, a nama je posebno zanimljiv jer je sniman u Gradu. ‘Sve je lakše kada imate takav grad za partnera! Vratio mi se onaj isti osjećaj zadovoljstva kojeg sam imao snimajući pjesmu ‘Linđo’ prije 23 godine na ovim starim povijesnim ljepotama. Dok sam čekao početak snimanja spota, odgađan zbog kiše, prolazili su mi kroz glavu stihovi Ivana Gundulića iz njegove Himne slobodi. Duh tih stihova je potpuno promijenio moju ekspresiju u nekim scenama pred kamerom, jer mi je nametnuo osjećaj o važnosti slobode koju nam često suptilno oduzimaju. Ipak, vedro nebo je vratilo i vedrinu u spot!’ – kaže o novom videu Jurica, dodajući kako su sudionici spota bili svi oni koji su bili zainteresirani, a zatekli su se unutar gradskih zidina. U Dubrovniku boravi i Juričina supruga Matija Vuica, koja surađuje na projektu Midsummer scene.

GUETTA POSVETIO PJESMU REPREZENTACIJI

‘Ovo je za tebe, Hrvatska!’ bok uz bok s ‘lokalnim’ snagama. Ove godine nastupili su ZZ Mothers, Banditen Strasse, Porporela Sexy Show Band, Mystica, Consolidate, Material Damage, Feredon, Them Moose Rush, DISCIPLIN A KITSCHME te Kandžija i Gole Žene, a svatko u publici pronašao je nešto za sebe – od nogometa do dobrog zvuka...

Svjetski poznati DJ David Guetta na svom je YouTube kanalu objavio pjesmu posvećenu Hrvatskoj na Euru 2016, a spot je dosad pregledalo gotovo 35.000 ljudi. Spot je pun kockica i isječaka naših igrača s terena, a stihove pjesme otpjevala je mlada pjevačica u usponu Zara Larsson. Inače, Guetta je napravio spot za svaku reprezentaciju, no ‘naš’ je ipak poseban!


56 DuList IN

29. LIPNJA 2016. •

HOLLYWOOD U GRADU

Pile i Bokar ‘preselili’ se u doba Templara

Za ovaj povijesni spektakularni serijal tražilo se više desetaka statista, ali i ‘neuredan’ look, jer im je zadatak vjerno utjeloviti slavni viteški red

Ekipa sa seta testirala je eksploziju, te je tako pod Bokarom bilo i dima i vatre...

Set u Pilama, na kojem se snima povijesna serija Knightfall, pripremao se više od tjedan dana, a sam kraj priprema bio je vrlo ‘bombastičan’! Američka povijesna TV serija, čiju

produkciju potpisuje Jeremy Renner, televizijskoj publici poznat po remek djelima Osvetnici i Bournevo nasljeđe, prati događaje oko pada, progona i spaljivanja na lomači članova Reda Templara. Za potrebe serije izrađene su posebne kulise te su dovedene dvije posebne brodice. Osim toga, ekipa sa seta testirala je eksploziju, te je tako pod Bokarom bilo i dima i vatre... Za ovaj povijesni spektakularni serijal tražilo se više desetaka statista, ali i ‘neuredan’ look, jer im je zadatak vjerno utjeloviti Vitezove Templare, kršćanski vojni red osnovan 1118. godine.


DuList IN 57

• 29. LIPNJA 2016.

GODIŠNJA PRODUKCIJA PLESNOG STUDIJA LAZARETI

Plesni klubovi grada pokazali svoje emocije, talent i vrijedan rad!

Publika je uživala u svakom plesnom trenutko, od onih malenih pa sve do ‘seniora’

Sat vremena ugodne atmosfere okupljeni su ispratili s gromoglasnim pljeskom, a mi dodajemo: jedva čekamo iduće nastupe!

Foto Zvonimir Pandža

U svojoj izvedbi prikazali su mnoštvo plesova i koreografija

Plesni studio Lazareti održao je proteklu nedjelju svoju godišnju plesnu produkciju, kako bi publici prikazali sve ono na čemu su marljivo radili nekoliko mjeseci iza nas. U svojoj izvedbi prikazali su mnoštvo plesova i koreografija, ali i pustili kratki film s nastupa na Supertalentu. U goste su im stigli i Step’n’jazz, ovogodišnji finalisti Supertalenta, te Plesni studio 3V i Baletni odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića, svi s prekrasnim i različitim plesnim izričajima. Sat vremena ugodne atmosfere okupljeni su ispratili s gromoglasnim pljeskom, a mi dodajemo: jedva čekamo iduće nastupe!


58 Promo

29. LIPNJA 2016. •

ODLIČNA GASTRO PONUDA U ZATONU

Restoran Capo – oaza mira i domaćih specijaliteta Kombinacija prekrasnog ambijenta, domaćih specijaliteta i prihvatljivih cijena pun je pogodak Restoran Capo smješten je na prekrasnoj lokaciji u blizini mora, na samoj rivi u Zatonu Velikom. Savršen je za uživanje u prekrasnom ambijentu i domaćim delicijama. Ovaj restoran je prepoznatljiv po dalmatinskoj kuhinji i odabranim hrvatskim vinima. U ponudi su morske i mesne delicije kao što su riblje plate i mesni specijaliteti poput bifteka, punjenog ramsteka ili piletine s curry umakom. Također, nudi se i veliki izbor rižota i paste, kao što su tagliatelle sa lososom, rižot od gambora, tikvica ili crni rižot, ali i ljubitelji pizze će sigurno pronaći nešto za sebe. Ako se na kraju ručka ili večere želite zasladiti, moći ćete uživati u slasticama kao što su razne vrste palačinki, rozata ili panna cotta. Ljubazno osoblje ovog restorana sa zadovoljstvom će Vas ugostiti u svakoj

prilici, bilo da je riječ o ležernom ručku s obitelji i prijateljima ili poslovnom sastanku. Za organizaciju obiteljskih svečanosti, grupnih ručkova ili večera u posebnim prigodama ili poslovnih susreta nude se posebne pogodnosti i popusti. Uživajte s dragim osobama na taraci restorana s koje se pruža veličanstven pogled na zatonsku uvalu. Ukoliko želite pobjeći od gužvi i gradske vreve te tražite mjesto za odmor od svakodnevnih obaveza ili pak želite organizirati proslavu na mirnom mjestu, zasigurno ćete biti oduševljeni restoranom Capo. Kombinacija prekrasnog ambijenta, domaćih specijaliteta i prihvatljivih cijena pun je pogodak! Restoran se nalazi na adresi Gomila 2, Veliki Zaton, a svoje mjesto možete rezervirati na broj telefona 020 321 779.


• 29. LIPNJA 2016.

Promo 59

Uživajte s dragim osobama na taraci restorana s koje se pruža veličanstven pogled na zatonsku uvalu

Za organizaciju obiteljskih svečanosti, grupnih ručkova ili večera u posebnim prigodama ili poslovnih susreta nude se posebne pogodnosti i popusti


60 DuList IN

29. LIPNJA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Ribe, ovo je dobro vrijeme za ljubav, pa ako ste još sami, potrudite se izaći među ljude. Nije isključeno da ljubav nađete preko posla. Ono što radite razvijat će se dobro uz uvjet da se izborite za ono u što vjerujete

zdravlje ljubav posao

Ovan  21.3.– 20.4.

Lav  23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac  22.11.– 21.12.

Svakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo, ali ne uvijek i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po dinamici. Osobe suprotnog spola pozivat će vas u svoje društvo.

Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnosti koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Vremena su takva da ćete se trebati prilagođavati. Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije. Posvetite se onom što volite.

Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Informacije koje trebate dobiti stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet. Strpljen, spašen. Ljeto i ljetne zabave dolaze.

Bik  21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica  23.8.– 22.9.

Jarac  22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Ljudi će postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će se opet probuditi i izaći iz kuće. Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisiti o vašoj sposobnosti suradnje.

Male brige u privatnom životu bit će ublažene dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo ostati dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju.

Imat ćete osjećaj da ste povezani s cijelim svijetom, a to će na vas djelovati poticajno. Osobni odnosi razvijat će se u pozitivnom pravcu. Napokon ćete dočekati željene izazove kroz koje možete pokazati svoje talente.

Blizanci  22.5.– 21.6.

Vaga  23.9.– 22.10.

Vodenjak  21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovoditi u osobnom životu, mada će to biti velika promjena za vas. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite malo kooperativniji.

Dobit ćete za posao potrebne informacije i počet ćete raditi s određenom lakoćom. Mali napori bit će povezani s komunikacijama, ali sve ćete lakše izlaziti i s tom temom na kraj. Pokazat ćete se dorasli zadacima. Nekima ćete biti primjer.

Vaš društveni život će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem. Na poslu, sve što radite nekako će odlaziti u sjenu. Vjerujte.

Rak  22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion  23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe  19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Konačno će se drugi pokrenuti. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih stići će. To će razbistriti neke stvari u samoj operativnoj razini posla, pa ćete početi raditi lakše, jasnije i znat će se što je čiji zadatak. Neki uživaju s društvom.

U društvu voljene osobe vi ćete vjerojatno nalaziti utjehu i mir nakon burnih radnih sati. Oni koji su još sami teško da će nakon posla naći dodatnu energiju. Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada.

Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima, nije to za vas. Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života. Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom, se aktivira.


DuList IN 61

• 29. LIPNJA 2016.

DuTV program SRIJEDA 29. 6.2016.

16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

21:00 BUMBETA: CENTAR ZA MLADE

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

PUTUJUĆI SVIRAČI 16:35 EUROPA U FOKUSU 17:05 HRANA I VINO 17:30 NOVE PRIČE 18:00 VIJESTI 18:15 JEDAN NA JEDAN 19:05 PUTOMANIA: KINA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 20:15 EMERSHOW 20:45 VIJESTI 21:05 NOVE PRIČE 21:30 REVELIN TV 21:40 FILMSKA VEČER: TAJNE NISU VJEČNE 23:30 FLASH VIJESTI 23:35 SPOT RUBRIKA 00:45 TV PANORAMA: STRADUN

21:30 FILMSKA VEČER: VRAG NOSI

MEDVJEĐA KOŽA 16:35 OBZORI 17:00 HRANA I VINO 17:20 IZ SRCA EUROPE: Miglerina,

Picula i Šuica 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

PLAVOBRADI 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PUTOMANIA: IZRAEL 19:50 KURIOZITATI 20:05 PRIVREDNI HR 20:25 TRAGOM STARINE: ISUSOVCI U

DUBROVNIKU 20:45 VIJESTI 21:05 RADIO KOJI SE GLEDA 21:40 FILMSKA VEČER: SLUčAJNA

UBOJSTVA 23:15 FLASH VIJESTI 23:20 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

INFORMADUR CRNO TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

SUBOTA 2. 7.2016. 15:45 PREGLED PROGRAMA 15:50 FLASH VIJESTI 16:00 KLASICI NA DUTV-u: KNJIGA O

DŽUNGLI

ČETVRTAK 30. 6.2016. 15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

PEPELJUGA 16:35 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK

NAPRIJED 17:05 HRANA I VINO 17:20 BAŠTINA: DOBRO DOBRIČEVIĆ 17:40 DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG: ANGLIZMI 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA: PEPELJUGA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 MALI I VELIKI: ROCK BAND 20:00 JEDAN NA JEDAN 20:45 VIJESTI 21:05 KURIOZITATI 21:20 FILMSKA VEČER: TAJNA AFERA 23:00 FLASH VIJESTI 23:05 DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG: OTOMANSKA DOMINACIJA 23:20 REVELIN TV 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

PETAK 1. 7.2016. 15:58 PREGLED PROGRAMA

18:00 FLASH VIJESTI 18:05 HRANA I VINO 19:00 IZ SRCA EUROPE 19:35 DOM NA KVADRAT 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK 20:35 RADIO KOJI SE GLEDA 21:00 TRAGOM STARINE:

DOMINIKANCI U DUBROVNIKU 21:20 GRAD GRAĐANIMA: GRAĐANI

GRADU 21:50 FILMSKA VEČER: TRAGOM

NESTANKA 23:50 FLASH VIJESTI 23:35 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK NAPRIJED 00:10 TV PANORAMA: STRADUN

BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

ŠEST LABUDOVA 16:35 PRIVREDNI HR 17:05 HRANA I VINO 17:20 GRAĐANI O GRADU 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

ŠESTORICA KOJA SU OBIŠLA SVIJET 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 KULTUR INFO 20:00 BUMBETA: CENTAR ZA MLADE INFORMADUR 20:20 GLAZBENI IZBOR 20:45 VIJESTI 21:05 GRAĐANI O GRADU 21:15 POSLJEDNJA PLOVIDBA BARUNA GAUTSCHA 21:40 FILMSKA VEČER: ZODIJAK 23:20 FLASH VIJESTI 23:25 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

UTORAK 5. 7.2016.

SMRT JE KUM

DOMINIKANCI U DUBROVNIKU 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

DUBROVNIK

OTOCI SVJETIONICI

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

16:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 17:10 HRANA I VINO 17:35 TRAGOM STARINE:

15:55 PREGLED PROGRAMA 16:00 MALI I VELIKI: DJEČJI VRTIĆ

20:10 VIŠKI BRODOLOMI 20:30 EMERSHOW

PONEDJELJAK 4. 7.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

NEDJELJA 3. 7.2016.

16:15 KURIOZITATI: NOVE EPIZODE 16:30 VETERINARSKA AMBULANTA 17:05 DUBROVAČKI TJEDNIK 17:40 KULTUR INFO 18:00 ‘40 GODINA U KONGU’ 19:00 BAŠTINA: TOMO BUDISLAVIĆ 19:20 EUROPA U FOKUSU 19:50 JADRANSKI OTOCI NEKAD:

23:15 KULTUR INFO 23:30 IZDVOJENI DOGAĐAJI SETEMANE 00:00 TV PANORAMA: STRADUN

SNJEGULJICA I RUŽICA LICA GRADA Lica grada je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PERUANSKO LJETO: DUH I TRBUH 20:10 DOM NA KVADRAT 20:35 OBZORI 21:00 VIJESTI 21:20 SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN 21:50 POVRATAK U BATAAN film 23:25 FLASH VIJESTI 23:30 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN


62 DuList IN

29. LIPNJA 2016. •

TVRĐAVA SVETOG IVANA POSTALA PRAVO VJEŽBALIŠTE

Dubrovnik – sportski i aktivan grad!

Mi smo s treninga doznali i vrijedne savjete i odgovor na pitanje: ‘Koliko često vježbati?’ Minimalne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su 4 do 5 puta tjedno Sudeći po odazivu na nacionalni projekt ‘Aktivna Hrvatska’, koji se održao ovog ponedjeljka na tvrđavi Sveti Ivan, Dubrovčani su itekako aktivni! Do posljednjeg mjesta ispunjena tvrđava, pod vodstvom tima Kineziološkog fakulteta iz Zagreba, dokazala je koliko je Dubrovnik sportski nastrojen grad – od vaterpola pa do škole trčanja. Inače, ovaj zanimljiv projekt održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar – Kitarović, a njezina osobna izaslanica u Dubrovniku, saborska zastupnica Sanja Putica vježbačima je kazala snažnu poruku o sportu. Trening je trajao sat vremena, a vodili su ga Lukrecija Dragić, Ivan Antunović i Marin Ivančić, dok je program vodila Darija Mikulandra Žanetić. Projekt su podržali i glumci Midsummer Scene festivala zajedno s prvom ženom koja igra Hamleta u Hrvatskoj – Helen Millar. Vježbanje i edukaciju u Dubrovniku omogućili su Turistička zajednica i Grad

Dubrovnik, hoteli Valamar i Brilliant Events. A mi smo s treninga doznali i vrijedne savjete i odgovor na pitanje: ‘Koliko često vježbati?’ Minimalne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su 4 do 5 puta tjedno umjerenim intenzitetom ili pak 30 minuta 3 puta tjedno žustrim intenzitetom. To

Trening je trajao sat vremena

mogu biti vježbe aerobnog tipa (npr. hodanje, trčanje, planinarenje, vožnja bicikla, rolanje, plivanje) ili mogu biti vježbe svladavanja opterećenja (utezi, elastične trake, medicinske lopte ili vlastiti tijelo: čučnjevi, sklekovi, trbušnjaci). Naravno, najbolja je kombinacija i jednog i drugog tipa treninga!


• 29. LIPNJA 2016.

Oglas 63


64 Zadnja

29. LIPNJA 2016. •

GOLAĆIMA ‘SLOBODAN PROLAZ’

Prošla baba s kolačima

POGLED STRAGA 36 Kultura

Noam Zur: Uživat ćete na ‘Tinu Pattieri’!

Kako se vidi na slikama koje su nam ustupili naši čitatelji, mlade turistkinje nemaju nikakve inhibicije oko điravanja Gradom samo u (oskudnom) kostimu za kupanje Najavljene kazne za golaće i ostale neprikladno odjevene osobe na Stradunu ne postoje, a čini se kako su naši posjetitelji i ove godine poprilično slobodni u svom ‘dresscodeu’. Kako se vidi na slikama koje su nam

ustupili naši čitatelji, mlade turistkinje nemaju nikakve inhibicije oko điravanja Gradom samo u (oskudnom) kostimu za kupanje. Nekome se ne sviđaju, nekome sviđaju, no pitanje je bi li u ovom izdanju hodala svojim rodnim gradom!

14 Aktualno

Ulica Od borova je dio Dubrovnika! Ili ste zaboravili? 18 Aktualno

Što mislite, bi li u ovakvom izdanju hodale svojim rodnim gradom?

Zbog genijalne ideje, djeca će se razvijati u kemiji, fizici, matematici...

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 6. srpnja

Red sporta, red rocka na Puntiželi

Čitajte nas na www.dulist.hr!

54 DuList IN

Dulist #245  

Dubrovački tjednik, 29. lipnja 2016.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you