Page 1

DUBROVAČKI TJEDNIK #243 Srijeda, 15. lipnja 2016. • Cijena 7 kn

SRI HELLEN MILLAR

HRVATSKA POBIJEDILA TURSKU

Na Lovrjenac stiže ženski Hamlet

PET SUB NED PON UTO

MARKOSOV ‘SENTIMENTO’

Jače se navijalo u gradu nego na Parku prinčeva!

 STR. 62

ČET

Glazba je lijek koji povezuje ljude

 STR. 46

 STR. 52

OGROMNA STIJENA OPET UDARILA U KUĆU OBITELJI KREČAK

Stravična smrt prijeti s padina Srđa

Gromada je 2012. godine pala na krov, a 2016. pukom srećom zaustavila se u prozoru. Opasnost po život i dalje postoji, a nitko ne reagira! METEOROLOZI PORUČILI

Ni Baba Vanga ne bi pogodila prognozu  STR. 22

PREVLAKA PRED RJEŠENJEM

Konavljanima milijunske odštete?  STR. 6


2 Oglas

15. LIPNJA 2016. •


Aktualno 3

• 15. LIPNJA 2016.

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Petra Žuvela Hrvoje Curić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 15. 6. 2016. Broj 243 Godina 5.

www.dulist.hr


4

Aktualno

PUKOM SREĆOM NIJE BILO STRADALIH, A PRIJETNJA I DALJE POSTOJI

Kad ćemo shvatiti: obronci Srđa donose smrt! Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Moj sin se popeo na brdo iznad kuće i pronašao mjesto s kojeg se stijena odvalila. To je otprilike na 100 metara visine. A još tri kamena samo što nisu krenula!

Nastavlja se naša agonija pod padinama Srđa. Ne znam smijemo li više ovdje živjeti – kaže Krečak

U panici nisam znao što se događa. To je bilo strašno. Ni u ratu nisam čuo takvu eksploziju kakav je to udar bio. Ogromna je materijalna šteta, ali Bogu hvala nikome ništa nije bilo Stijena koja je u prvim minutama utorka 14. lipnja pala na kuću obitelj Krečak još jednom je građane Dubrovnik podsjetila kolika nam smrtonosna prijetnja s obronaka Srđa prijeti. Ipak, tužna je činjenica kako se ni danas, baš

kao ni prije četiri godine kad se dogodio gotovo identičan incident, nitko nije osjetio prozvanim i odgovornim nešto poduzeti kako bi se izbjegle ljudske žrtve i materijalna šteta. Podsjetimo, u noći s ponedjeljka na


Aktualno 5

• 15. LIPNJA 2016.

Turiste sa seks cruisera nećemo pustiti da orgijaju po Stradunu! — Željko Raguž ZAMJENIK GRADONAČELNIKA DUBROVNIKA

utorak, desetak minuta iza ponoći, uslijed obline količine kiše s obronaka brda Srđ odronula se velika stijena, koja se potom strovalila niz padina, udarila svom silinom u asfalt Jadranske magistrale (pritom ostavivši poveći krater!) te svoj put završila u prozoru obiteljske kuće Ivuše Krečka, usput srušivši još i nekoliko ograda. Kako nam je kazao Ivuša Krečak, udar se dogodio taman kad je legao u krevet.

‘Ni u ratu nije bilo tako!’

— U panici nisam znao što se događa. To je bilo strašno. Ni u ratu nisam čuo takvu eksploziju kakav je to udar bio. Ogromna je materijalna šteta, ali Bogu hvala nikome ništa nije bilo. Supruga i ja smo bili sami u kući, sinovi nisu bili tu. Stijena je ostala na prozoru sobe. Sreća je u nesreći da u tom trenutku nitko nije bio u njoj – prepričava nam događaj Krečak. — Moj sin se popeo na brdo iznad kuće i pronašao mjesto s kojeg se stijena odvalila. To je otprilike na 100

metara visine. A još tri kamena samo što nisu krenula! – kaže Krečak, koji je od ranog jutra pokušao stupiti u kontakt s gradonačelnikom ili županom, ali bez uspjeha. — Nema odgovora. Tražio sam i dizalicu kako bih maknuo tu stijenu, ali svi peru ruke kao Pilat. Opet ću morati sve sam. Jedino su mi pomogli ljudi iz Hrvatskih cesta, čija ovo nije ingerencija. Skočili su i dali ruke što su mogli – ističe Krečak.

‘Ponovila se 2012.’

Igrom nesretnog slučaja, Krečkova kuća je već bila pogođena velikom kamenom stijenom i to četiri godine ranije, točnije 16. lipnja 2012., kad je stijena u padu polomila nekoliko stabala, taj put preskočila cestu, odbila se o ogradu ceste, okrznula ogradu parkirnog prilaza te poput projektila probila krov kuće. Srećom, krovna konstrukcija uspjela ju je zaustaviti. — Ponovila se 2012. godina, premda smo kroz četiri godine imali još

Igrom nesretnog slučaja, Krečkova kuća je već bila pogođena velikom kamenom stijenom i to četiri godine ranije, točnije 16. lipnja 2012.

ovakvih sličnih situacija na mojoj i susjednim kućama. Tada sam tužio, a na kraju sam platio i sudske troškove i procjenjitelje. Više neću tužit, koga više tužit u ovakvoj državi?! Nastavlja se naša agonija pod padinama Srđa. Ne znam smijemo li više ovdje živjeti. Možemo se jedino moliti Svetom Antunu – zaključio je ogorčeni Krečak.

Tiče se svih nas

I zaista, prvo je pitanje kad će i tko konačno preuzeti odgovornost za ovakva zbivanja koja tek pukim slučajem još uvijek nisu odnijela ljudske žrtve. Jer ovo se ne tiče samo obitelji Krečak, njihovih susjeda i stanovnika grada pod magistralom. Ovo se tiče i drugih Dubrovčana, pa i Župljana i Konavljana, koji tom dionicom magistrale prolaze svakodnevno, više puta dnevno. Tiče se i gostiju grada i drugih slučajnih prolaznika, posebno onih iz inozemstva, čija bi potencijalna smrt čak i jače odjeknula u svijetu. Tiče se svih nas. Prije četiri godine stijena je pala u 10 sati ujutro, ‘u po bijela dana’, a ovog utorka deset minuta iza ponoći, u mrkloj noći. Nema pravila, nema najave. Kad je riječ o odronima na magistrali svi nosimo ‘glavu u torbi’. Pitanje je samo čija će stradati prva.


6 Aktualno

15. LIPNJA 2016. •

NASLJEDNICI I DUUDI ZA ISTIM STOLOM

Prevlaka pred rješenjem, vlasnicima uskoro milijunske odštete? Nakon desetljeća pravnih eskapada, cijeli slučaj završio je na Ustavnom sudu

Početak gradnje jednog turističkog megakompleksa zasigurno bi učvrstio hrvatsku poziciju u rješavanju i morske granice, pa bi jednom za uvijek mogle prestati neosnovane želje i pretenzije s raznih strana Prevlaka, najjužnija točka Republike Hrvatske i predmet dugogodišnjeg spora između privatnih vlasnika zemlje i države, mogla bi uskoro konačno prestati biti ruglo koje svi izbjegavaju i postati poželjni turistički raj za elitu.

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Naime, prema informacijama s kojima raspolaže DuList, pregovori između bivših vlasnika oko 100 hektara zemljišta na tom poluotoku, odnosno milijun metara četvornih zemlje i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom su u poodmakloj fazi, a

obje strane su iskazale interes za rješavanjem ove stoljetne zavrzlame.

Gredelj: Želimo tršišnu cijenu

Na predjelu Prevlake još od ratnih vremena postoje planovi za turistički kompleks, no razvoj tog poluotoka kočili


Aktualno 7

• 15. LIPNJA 2016.

su bivši vlasnici zemljišta, koji su tvrdili kako im je zemlja bespravno oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Nakon desetljeća pravnih eskapada, cijeli slučaj završio je na Ustavnom sudu koji je presudio u korist jednog od vlasnika, a presuda je po prirodi primjenjiva zapravo na njih sve. Bivše vlasnike zemljišta, njih 29, zastupa odvjetnik Vladimir Gredelj, koji nam je u telefonskom razgovoru potvrdio kako je nedavno razgovarao s predstojnikom DUUDI-ja Tomislavom Bobanom, te kako su i njegovi klijenti, ali i taj Ured iskazali volju za jedinstvenim riješenjem. — Tomislav Boban i ja smo nedavno održali sastanak. Ja sam opunomoćenik bivših vlasnika poljoprivrednog zemljišta na poluotoku Prevlaci. To je 29 obitelji i oni su se usuglasili da više ne inzistiraju na povratu zemljišta nego su spremni prihvatiti isplatu vrijednosti zemljišta po realnoj cijeni i prepustiti to RH za potrebe turističkog kompleksa. Želimo da tu bude jedan elitni turizam, a oni su se složili da ne inzistiraju da zemlja ne bude raspačana okolo nego na koncu i da RH ima koristi od toga. Na neki način zadovoljili bi interese bivših vlasnika da im se nadoknadi šteta koju su pretrpjeli oduzimanjem zemlje, ali s druge strane bi RH imala mogućnost projekta na cijeloj Prevlaci koji bi bio turistički itekako zanimljiv – kaže Gredelj. Na upit o kojim novcima je riječ, Gredelj je rekao kako je zahtjev da se ide ka tržišnoj cijeni nekretnine. — Ne pristajemo na stari Pravilnik kojim je Hrvatska pokušala prevariti vlasnike zemlje. Poanta je u tome da je odluka Ustavnog suda (2013. godine) vlasnicima zemlje dala za pravo da su sva tijela u postupku radila onako kako nisu trebala i sve je vraćeno na početak na Odjel za imovinsko-pravne poslove Dubrovačko-neretvanske županije. Ta cijela procedura bi trajala sada dosta dugo i zbog toga smo inicirali razgovore s DUUDI-jem, a oni su isto spremni na drugačije rješenje nego prije. Mi smo predložili sudsku nagodbu i prekinuli bi postupke pod uvjetom da RH kaže da će zemlju platiti po tržišnim cijenama – kaže Gredelj te ističe kako za njihove zahtjeve sada ima puno više sluha. — Oni su prije htjeli primijeniti neki Pravilnik o naknadi, a ja sam tada to nazvao legalizacijom pljačke. Tada su nudili 80 lipa po metru kvadratnom u obveznicama na rok od 20 godina – prisjetio se Gredelj koji je na naše opetovane upite odbio iznijeti svoju procjenu vrijednosti zemljišta. — Iz DUUDI-ja su rekli da su spremni o svemu razmisliti – rekao je ovaj

odvjetnik te najavio kako bi se uskoro trebao održati tematski sastanak na kojem ‘će biti dani neki odgovori’.

Milijun kvadrata

Kratka verzija problematike oduzetog zemljišta na Prevlaci mogla bi se sumirati na način da sve skupa seže još u vrijeme Austro-Ugarske koja je izvornim vlasnicima zemljište oduzela po vrijednosti koji su državni činovnici tada sami odredili (od zauzimanja 1914. do odbijene odštete 1917. godine). Međutim, vlasnici novac (većinom) nikad nisu uzeli, a eksproprijacija nikada stoga nije provedena, a 1955. godine jugoslavenske vlasti zemlju su oduzele, a vlasnicima pristup zabranile. Nakon Domovinskog rata 1997. godine na snagu stupa Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za komunizma, a bivši vlasnici pokušavaju doći do izgubljenih parcela. Godine 2013. Ustavni sud poništava rješenja Ministarstva pravosuđa i sve vraća na ponovni postupak što je bivšim vlasnicima otvorilo platformu za pregovore i nadu da će zemlju dobiti natrag ili za nju pravičnu naknadu. Iako je malo vjerojatno kako će za svoje parcele dobiti 300 eura po metru četvornom, odnosno ukupno više od dvije milijarde kune, čini se kako je novo vodstvo DUUDI-ja puno više voljno razriješiti ovaj gordijski čvor od ranijih garnitura vlasti, no s obzirom na financijsku sliku države za očekivati je kako će obveznice na rok od 20 godina država nuditi bez obzira o tome kakva nagodba bude na koncu postignuta. Vrijedi istaknuti kako je Tomislav Boban za jedan nacionalni medij (navodno) izjavio kako je pitanje Prevlake riješeno, na naš upit za komentar cijele situacije dobili smo tek šturi odgovor u kojem se navodi kako je ‘u tijeku rješavanje imovinskopravnih

Tomislav Boban i ja smo nedavno održali sastanak – Vladimir Gredelj

Tomislav Boban

odnosa, a po okončanju kojih će se krenuti u realizaciju gradnje turističkog kompleksa.’ Vrijedi istaknuti kako se još prije četiri godine spominjalo kako je Prostornim planom uređenja Općine Konavle na Prevlaci predviđena zona ugostiteljsko-turističke namjene vrste T-1 (hotel) i T-2 (turističko naselje) površine 27 hektara s maksimalno predviđenih 1 800 kreveta. Također su predviđene i dvije lokacije za izgradnju marina, svaka kapaciteta 200 vezova. Idejni projekt Park Prevlaka predviđao je pak obnovu bastiona Prevlaka sa sadržajima kao što su ekskluzivni restoran, umjetnička galerija, muzej, noćni klub, kasino… Planirana je i gradnja hotela paviljonskog tipa, kategorije 3–4*, kapaciteta 600 kreveta, s brojnim sadržajima kao što su restoran, caffe-barovi, putnička agencija, suvenirnica, banka, pošta, trgovine, polivalentne dvorane – različiti sportski sadržaji, unutrašnji i vanjski bazen, manifestacije, kongresni sadržaji. Projektom je predviđen i adrenalinski park iznenađenja, pontonska marina Oštro s 300 vezova i pratećim sadržajima te hotelom od 5*, kapaciteta 800 kreveta, koji se nalazi u neposrednoj blizini tvrđave i s kojom čini cjelinu ponude ove lokacije (ugostiteljstvo – hotelijerstvo – zabava – kongres – wellness). Ipak, s obzirom na cijenu zemljišta, ovo sve skupa ipak zasada spada u kategoriju – živi bili pa vidjeli, a ne treba zaboraviti ni kako još uvijek ostaje otvoreno pitanje morske granice s Crnom Gorom. No početak gradnje jednog turističkog megakompleksa zasigurno bi učvrstio hrvatsku poziciju u rješavanju i tog dijela, pa bi jednog za uvijek mogle prestati neosnovane želje i pretenzije s raznih strana...


8 Aktualno

15. LIPNJA 2016. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 13. 6. do 19. 6. 2016. Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 20. 6. do 26. 6. 2016. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

ŠTO MLADI DUBROVAČKI POLITIČARI MISLE O KRIZI VLASTI?

‘Juniori’ se slažu: Naši stariji kolege se ne ponašaju odgovorno!

Za komentar aktualne krize vlasti u Hrvatskoj odlučili smo pitati članove mladeži dubrovačkih političkih stranaka. Odazvali su nam se Ivana Stanić (HNS), Rafaela Gurdulić (DUSTRA), Davor Mrša (SDP) i Pero Milković (HDZ) Od kada je 22. siječnja Vlada premijera Oreškovića dobila povjerenje većine saborskih zastupnika svako malo izbijaju nove nesuglasice zbog kojih raste nepovjerenje između Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista. Tenzije i nesuglasice kulminirale su u svibnju zbog mogućeg sukoba interesa Tomislava Karamarka, potpredsjednika Vlade RH. Uslijedilo je višetjedno prepucavanje, prijetnje te pozivi na ostavke. Situacija je još uvijek neriješena, neizvjesno je slijede li nam novi izbori ili preslagivanje. Stoga smo za komentar aktualne krize vlasti u Hrvatskoj odlučili pitati članove mladeži dubrovačkih političkih stranaka. Odazvali su nam se Davor Mrša (SDP),

Piše Hrvoje Curić Foto DuList/Vlada RH

Pitam se kada će mladi stvarno doći u politiku, a ne samo mahati zastavicama – Pero Milković

Pero Milković (HDZ), Rafaela Gurdulić (DUSTRA) i Ivana Stanić (HNS). Zanimalo nas je jesu li za izbore ili preslagivanje, te što je od toga po njihovom mišljenju u interesu države. Misle li da se u ovom slučaju političari ponašaju odgovorno bilo je naše drugo pitanje, dok se treće odnosilo na uključivanje mladih u politiku, odnosno smatraju li ovo dobrim motivom za uključivanjem mladih u politiku. — Nikakvo preslagivanje s aktualnim političkim čelnicima koji su trenutno na vlasti ne dolazi u obzir. Mislim da se ne bi postiglo ništa bolje od ovog što je trenutno. Novi izbori bi po meni bili najbolje rješenje. Političari koji su u aktualnoj vlasti ne ponašaju se

politički odgovorno upravo zato što većina tih političara nije direktno birana na izborima već su dovedeni od strane MOST-a i HDZ-a. Smatram da je situacija u politici već dugo vremena odličan motiv da se mladi uključe u nju. Pogotovo posljednjih desetak godina jer su u politici stariji akteri koji su dugo tu i pustili su svoje korijene – mišljenja je Davor Mrša iz SDP-a. S druge strane, Pero Milković iz HDZ-a smatra kako bi novi izbori bili prevelik trošak. — Ako govorimo o interesu države, po meni, to je preslagivanje, jer su novi izbori prevelik trošak. Političari se u ovom slučaju ne ponašaju odgovorno, oni se sastaju sa strane i svak nešto


Aktualno 9

• 15. LIPNJA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe) Izložba ‘Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave’: 9–16, utorkom zatvoreno. Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik

u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18

svaki dan Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016. Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

MINISTAR OREPIĆ U DUBROVNIKU

Mladi se boje politike prvenstveno u velikim strankama na nacionalnoj razini – Rafaela Gurdulić

Hrvatska je postala sukreator sigurnosne politike EU

svoje vuče, a to po meni nije nimalo odgovorno – ističe Milković. Na pitanje je li ovakva situacija motiv mladima za većim uključivanjem u politiku odgovara: — Trenutna situacija nije motiv mladima da uđu u politiku. Nije mi jasno kako uopće mladih i ima u politici s ovakvom situacijom u državi. Svi se prepucavaju unutar stranaka i gledaju kako će što duže ostati na pozicijama. Svi kažu trebaju nam mladi u politici, ali ja se uvijek pitam kada će mladi stvarno doći u politiku, a ne samo mahati zastavicama – govori nam Pero Milković. DUSTRA-ina Rafaela Gurdulić osobno smatra kako bi trebali ići na nove izbore, ali... — U interesu države je vjerojatno preslagivanje, iako bi po mom osobnom mišljenju trebali ići izbori. Mislim da se političari ne ponašaju odgovorno. Pa oni sami znaju u kakvoj je situaciji naša država, a ponašaju se kao djeca u vrtiću. Danas imamo situaciju gdje jedni od drugih traže ostavku, što po meni nije nikako ponašanje za politički vrh. Trenutna situacija definitivno jest dobar motiv za mlade da se uključe u politiku, iako mislim da se mladi sami boje politike prvenstveno

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić rekao je u ponedjeljak u Župi dubrovačkoj kako Hrvatska iz pasivnog promatrača preuzima ulogu aktivnog sudionika u kreaciji sigurnosne politike Europske unije i jugoistočne Europe, te kako se Republika Hrvatska pozicionirala kao prijateljska i humana, a posebno sigurna zemlja. Također je istaknuo kako humanost i sigurnost u nijednom trenutku ne smiju biti napušteni kada se razmatraju pitanja poput migracija i nadzora granica. – Hrvatska iz pasivnog promatrača preuzima ulogu aktivnog sudionika u kreaciji sigurnosne politike Europske unije i jugoistočne Europe. Za vrijeme intenzivnog vala, kroz Hrvatsku je prošlo više od 686 tisuća migranata koje je Hrvatska zbrinula humanim pristupom riješavanju problema. U isto to vrijeme u Hrvatsku je ušlo više od 14 milijuna turista odnosno ostvareno je preko 78 milijuna noćenja. To ukazuje na vitalnost i sposobnost Hrvatske. Hrvatska se pozicionirala kao prijateljska i humana zemlja, a posebice sigurna zemlja – rekao je Orepić. Hrvatski ministar unutarnjih poslova sastao se u Župi dubrovačkoj s Dimitrisom Avramopoulosom, povjerenikom EK za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, a nakon sastanka Avramopoulos je istaknuo kako se s migracijama nijedna zemlja u EU ne može nositi sama.

Političari se ponašaju upravo suprotno, kao da se ovo trenutno događa u nekoj drugoj državi – Ivana Stanić

Nikakvo preslagivanje s aktualnim političkim čelnicima koji su trenutno na vlasti ne dolazi u obzir – Davor Mrša

u velikim strankama na nacionalnoj razini, poput HDZ-a i SDP-a. Osjetila sam to na svojoj koži, svatko vuče na svoju stranu i nema se prava ni glasa ni mišljenja, a to je po meni najveći problem – istaknula je Rafaela Gurdulić. Još jedna dama među političkom mladeži, HNS-ova Ivana Stanić, izbore vidi kao jedino moguće rješenje. — Izbori su i jedino moguće, ali i pravo rješenje za trenutnu političku situaciju u Hrvatskoj. Mislim da se preslagivanjem neće ništa postići. Sadašnja Vlada nije pokazala nikakve rezultate, što i ne čudi jer da bi se do rezultata došlo potrebna je stabilnost, a ovoj proširenoj koaliciji upravo je to nedostajalo od prvog dana. Ne ponašaju se odgovorno. Ponašaju se upravo suprotno, kao da se ovo trenutno događa u nekoj drugoj državi i oni samo usputno komentiraju tu situaciju. Mislim kako je upravo ovakva situacija izvrstan motiv za mlade. Ovo što se događa na političkoj sceni je pravi primjer neozbiljnosti i neodgovornosti političara iz Domoljubne koalicije i MOST-a prema građanima koji su im izglasali povjerenje. Politika bi trebala brinuti za dobrobit građana, a ne biti sebi svrha – izjavila je Ivana Stanić.


10 Aktualno

15. LIPNJA 2016. • POSTIGNUT DOGOVOR ZA PREVLAKU Državni ured za upravljanje državnom imovinom i bivši vlasnici zemljišta na Prevlaci mogli bi uskoro postići dogovor nakon čega će početi gradnja velikog turističkog projekta na najjužnijoj točki RH.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

GRADONAČELNIK ODOBRIO RADOVE DO 15. RUJNA NA 16 GRADILIŠTA

Tko ima dozvolu za štemanje u sezoni?

Na adresu Grada Dubrovnika pristigla su 23 zahtjeva za izvođenje zemljanih radova i radova na izgradnji konstrukcije građevine. Dva zahtjeva su odbijena, za četiri je dano odobrenje za osiguranje gradilišta do 23., odnosno 30. lipnja, a o jednom (Pašalićeva marina u Gružu) se još nije odlučilo Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Turistička sezona i građevinski radovi dvije su oprečne stvari koje u gradu kao što je Dubrovnik nikako ne idu pod ruku. Svjedoci smo kako se brojni građevinski zahvati, posebno javni radovi ponajviše zahuktaju tijekom travnja i svibnja kad nam je sezona već počela (posebno jer težimo

njenom produljenju). S približavanjem lipnja, točnije sredine tog mjeseca sve se učestalije počinje postavljati pitanje tko smije raditi, što i gdje? Srećom (posebno po brojne posjetitelje grada, ali i hotelijere, iznajmljivače, ugostitelje...) 15. lipnja stupa na snagu zabrana ‘teških’ građevinskih radova,

koja odlukom Grada Dubrovnika traje do 15. rujna. Naime, sukladno Odluci o načinu i vremenu obavljanja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika, razlikuju se tri zone, ‘A’, ‘B’, i ‘C’. Pod zonu ‘A’ spada područje koje obuhvaća gradski kotar Grad, ‘B’ područje koje obuhvaća gradske kotareve: Ploče iza Grada, Pile-Kono, Montovjernu, Lapad i Gruž, dok pod ‘C’ spada područje koje obuhvaća naselja: Komolac, Mokošicu, Novu Mokošicu, Prijevor, Rožat, Sustjepan, Trsteno, Zaton, Lozicu, Orašac, Gornje i Donje Čelo, Lopud, Suđurađ i Luku Šipansku. U sve tri zone zabranjeno je


Aktualno 11

• 15. LIPNJA 2016. PREVRTLJIVO LJETO Iako je najavljeno dugo, toplo, pa čak i vrelo ljeto, meteorolozi s Gorice poručili su kako nitko ne može znati unaprijed što nas čeka, osobito nakon prošlotjednog pljuska.

izvođenje zemljanih radova i to radova iskopa s pomoću strojeva ili uporabom pneumatskih čekića i kompresora i prijevoza iskopanoga materijala te radovi na izgradnji konstrukcije građevine što uključuje prijevoz betona mikserima i uporaba betonskih pumpa za gradilišta uz gradske prometnice kojima se odvija javni gradski prijevoz. Sukladno odluci obrtničkoinstalacijski radovi koji se obavljaju s pomoću alata na električni pogon (električne bušilice, brusilice i sl.) na području ‘A’ ne smiju se izvoditi u vremenu od 14 sati do 9 sati sljedećeg dana, dok se građevinsko-obrtničkoinstalacijski radovi koji se obavljaju alatima na električni pogon (električne bušilice, brusilice, male betonske miješalice i sl.) na područjima ‘B’ i ‘C’ ne smiju izvoditi u vremenu od 15 sati do 8 sati sljedećeg dana.

U opravdanim okolnostima gradonačelnik može odobriti izvođenje radova suprotno odredbama Odluke

Svako pravilo ima i iznimku

Svi obrtnički radovi koji ne proizvode buku i prašinu mogu se izvoditi na sva tri područja u redovnom radnom vremenu. U gradskoj odluci također se navodi kako na pojedinačni zahtjev investitora ili izvođača, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu može izdati odobrenje za jednodnevni prijevoz i uporabu betonskih pumpi u vremenu od 6 do 9 sati po posebnom režimu. Naravno, svako pravilo ima i iznimku pa tako i ovo. Naime, u opravdanim okolnostima gradonačelnik može odobriti izvođenje zemljanih radova i radova na izgradnji konstrukcije građevine suprotno odredbama članka 3. ove odluke, a rješenje o svakom pojedinačnom slučaju, na temelju odobrenja gradonačelnika,donosi nadležni Upravni odjel. Prema podacima dobivenim iz Gradske uprave do ovog utorka, 14. lipnja pristigla su čak 23 zahtjeva za izvođenje odlukom zabranjenih radova. Dva su zahtjeva odbijena. Riječ je o zahtjevu privatnog investitora (podaci nisu dostavljeni) koji je tražio dozvolu za građevinske radove u ulici Iva Dulčića. Druga odbijenica dana je Importanne Resortu za izvođenje građevinskih radova u sklopu hotela Royal Blue. Gradonačelnik Andro Vlahušić još uvijek (barem do zaključenja ovog teksta u utorak, 14. lipnja) nije donio odluku hoće li dozvolu za izvođenje radova tijekom sezone dati poduzetniku Franju Pašaliću. Riječ je, naravno,

Zabrana izvođenja ‘teških’ radova stupa na snagu 15. lipnja

OPASNOST PRIJETI SA SRĐA Stijena koja je u prvim minutama utorka 14. lipnja pala na kuću obitelj Krečak još jednom nas je podsjetila kolika nam smrtonosna prijetnja s obronaka Srđa prijeti.

o radovima na izgradnji Marine Gruž koji dozvolu imaju do 15. lipnja, a hoće li se isti nastaviti u sezoni ovisi dakle o odluci koja bi, kako doznajemo, trebala uslijediti nakon sastanka s investitorom.

A tko je dobio zeleno svjetlo?

Za četiri zahtjeva dana je tek nazovimo je djelomična dozvola do 23., odnosno 30. lipnja. Naime, privatnom investitoru u Zatonu za izvođenje građevinskih radova dano je odobrenje samo do 23. lipnja i to radi osiguranja gradilišta, a iz istih razloga dozvole su do 30. lipnja dane Lapad graditelju d.o.o. za gradilište u Lapadu, Gradimatu d.o.o za radove u ulici Miroslava Krleže te Hotelu More. Preostalih 16 zahtjeva je dobilo zeleno svjetlo, a među njima su i tri zahtjeva privatnih investitora na lokacijama Ulica Vatroslava Lisinskog, Od Nuncijate te u Štikovici gdje je navedeno kako su investitori ishodili potpise susjeda. Čak osam pozitivnih rješenja, prema listi dostavljenoj od strane Grada Dubrovnika, dobila je tvrtka Alfaplan d.o.o, a tri se dozvole odnose na gradilišta na Lopudu. Riječ je o obrtničkim radovima, radovima sanacije na samostanu Gospe od Špilice, na Dominikanskom samostanu, također na Lopudu izvodit će se radovi sanacije i obnova kamene plastike, dok će se u sportsko-rekreacijskom parku izvoditi uređenje pješačkih staza. Ova tvrtka dobila je zeleno svjetlo i za uređenje okoliša u Komolcu, kao i za građevinsko-obrtničke radove na Lichtensteinovom putu, te ulicama Vlaha Bukovca, Kardinala Stepinca i Biokovskoj. Za građevinsko-obrtničke radove ‘pod Dubom’ dozvolu je dobila i gradska tvrtka Čistoća, a tvrtka Cestar d.o.o radit će na lokaciji Gornja sela – Orašac. Tolo trade d.o.o. izvodit će građevinske radove u Lozici, građevinsko-obrtničke radove u ulici braće Andrijića izvodit će Građevinar-Quelin d.d., dok je Ljetnikovac Natali d.o.o za istoimeni objekt dobio dozvolu za građevinsko-zidarske radove. Iz Gradske uprave napominju kako zaprimanje zahtjeva nije nužno niti obvezujuće da će isti biti i odobreni, a i oni koji su odobreni mog biti i ukinuti ukoliko se investitori ne budu pridržavali obveza iz zaprimljenog tješenja nadležnog upravnog odjela.

POBUNA USPJELA

Karmenaši protiv radova u sezoni

Stotinjak stanovnika Karmena te vlasnika apartmana i šest ugostiteljskih objekata u tom dijelu Grada prosvjedovalo je u ponedjeljak kod trafostanice iza Katedrale. Željeli su spriječiti građevinske radove u ulicama u kojima žive i rade, a koji su trebali početi tog jutra. Uspjeli su svojom blokadom osujetiti radove na raskopavanju ulica zbog postavljanja kabela za struju. Strahovali su kako će se radovi ‘razvući’ kroz ljetnu sezonu i time im onemogućiti normalan život i rad. — Očito u Gradu Dubrovniku nisu dobro organizirani kad ovako nešto žele provesti, kopati ulicu usred sezone. Navodno imaju dozvolu za radove do 14. lipnja, kako ne bi ušli u vrijeme zabrane radova, a danas je 13. i nemoguće je 100 metara iskopa završiti u dva dana. Nije nam jasno zašto se to radi – rekao je Ante Vlašić, predsjednik Ceha ugostitelja pri Županijskoj komori Dubrovnik. — Tim radovima izravno bi bilo ugroženo poslovanje ugostiteljskih objekata i apartmana, a ponajviše život stanovnika Karmena. Postoje alternativna rješenja, ne mora se nužno raskopavati. Na kraju krajeva, imali su cijelu zimu za radove, a sad su se sjetili. Zalažemo se za to da se infrastrukturni radovi obavljaju u zimskom razdoblju kad nikome ne smetaju – istaknuo je Vlašić. — Nismo u mogućnosti sebi dopustiti luksuz da ne radimo u vrijeme sezone. Koji su to radovi koji će se završiti u dva dana? Ometaju život, rad, spavanje. Ogorčeni smo i zato smo jutros svojim tijelima zaustavili početak radova. Neka postave kabel u zrak do studenog, a onda neka kopaju. Nismo protiv radova, ali ne mogu se upropaštavati naši životu – rekao je Ivica Dabrović. Svojim prosvjedom uspjeli su odgoditi radove do kraja sezone.


12 Aktualno

15. LIPNJA 2016. •

UMIROVLJENI PROFESOR POVIJESTI MARINKO JURICA

Zapeli smo u turizmu, a u Gradu ti nema tko pribit crevje! Uvijek sam s mojim učenicima imao lijepe i otvorene kontakte. Netko ako ne nauči nekoliko puta, a ti ga prozivaš i prozivaš, onda mu ‘zaprdiš’ jedinicu. Kažem ‘pokaži mi Italiju na karti’, a on je traži na drugom kraju Europe! Pa mora barem nešto naučiti Razgovarao Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža/privatni album

Marinko Jurica poznati je dugogodišnji profesor u dubrovačkim srednjim školama. Najdublji i najdugotrajniji trag ostavio je u Nautici Pomorsko-tehničke škole, ali s jednakom ljubavi svoj je posao profesora povijesti obavljao i u konavoskim školama, a potom i u Muzičkoj školi, sjemeništu te Klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića. Upravo mu je ta institucija, zbog njegovog velikog doprinosa radu škole, sredinom svibnja dodijelila posebno priznanje, a s lijepim dojmovima pamte ga njegovi učenici i u drugim školama. Rođen u Karmenu 1. travnja 1931. godine ovaj vitalni 85-godišnjak za DuList se, između ostalog, prisjeća svojih preko četrdeset godina u prosvjeti, kao i dubrovačke sportske povijesti, ali se osvrće i na političku situaciju u gradu pod Srđem te na svoje velike ljubavi – glazbu i slikarstvo. U kojim ste školama radili u svom radnom vijeku? Počeo sam raditi 1955. godine u tadašnjoj sedmogodišnjoj školi u Cavtatu, gdje sam predavao povijest i njemački. Tako sam stekao početno iskustvo. Jer za sve one doktorate U Karmenu i Pustijerni, u mojoj zgradi u ulici ‘od zatvora’ je i znanstvena sve prazno. U mom se bivšem portunu legu pantagane, sve znanja trese ruši. Što nisu tamo otvorili neki studentski centar, da bate početi ‘od mladost bude u Gradu? Grad odumire kužine’. Isto kao što ugostitelj

trebat znat prat pjate i što je kamara, pa nek poslije bude doktor turizma! Ali i u ono doba, baš kao i danas, u toj skuli svakih nekoliko godina provodile su se neke reforme. Bilo je to doba socijalizma kad se strane unutar Partije nisu mogle uskladiti. Evo sad se govori o kurikulumu. Što oni misle, od malog djeteta napravit filozofa? Pa ne može se u bocu od litre surgat dvije! Dijete mora proći svoj razvitak. Pa nije učenik prvog srednje sposoban čitat ni Dantea! To je literatura za maturante, pa čak i za studente koji se tim specijalno bave. Ma u tim su programima uvijek bili kazini. Kako je izgledalo Vaše iskustvo u Cavtatu? To se tad zvalo radničko sveučilište, predavalo je nas nekoliko Dubrovčana. Sjećam se da smo išli u Konavoska brda. Tomislav Kuljiš bi na konjićka stavio akumulator pa smo preko epidiaskopa držali predavanja u tim malim selima, podučavali povijest i pokazivali slike. Austrija je izgradila lijepu zgradu osnovne škole u Uskoplju, gdje je prolazila pruga. Također i u Stravči. Ipak, godine 1974., kad je sazrela situacija, a imao sam i sreće, prešao sam u Nautiku. Tamo su me dočekali kolege Tecilazić, Tolja, Bulić. Tamo je bilo lijepo, ali je uskoro formirana tzv. Šuvarica. S tim da su me uvijek zvali sa strane, pogotovo u Muzičku školu te u sjemenište. Trojica mojih đaka iz sjemeništa su danas svećenici. Kad je Klasična gimnazija krenula s radom dobili ste i njihov poziv? Da, neko sam vrijeme i tamo predavao, ali sam se uskoro vezao samo za Pomorsku školu i u njoj sam dočekao


Aktualno 13

• 15. LIPNJA 2016.

penziju 1996. godine. I nakon odlaska u penziju sam honorarno predavao u Nautici te u Muzičkoj školi, tako da sam uvijek imao par sati za predavati. A ja sam volio glazbu i bavio se likovnim pa mi je to bila jedna jako lijepa promjena. Još ljepše je bilo u sjemeništu, posebno mi je figurao natpis ‘silentium’. Odmah osjetiš klasični duh. Pa bi se prije početka i na kraju škole izmolila neka molitvica. Vladala je lijepa i posebna atmosfera, osjećao sam se drukčije nego u drugim gradskim školama. Često nas je posjećivao biskup Želimir Puljić, također i fra Bonaventura Duda, imali smo zanimljiva predavanja. Neki Vaši đaci iz Pomorske škole pamte Vas kao strogog profesora. Mislite li da je to točno? Mislim da nisam bio strog, možda tek u okvirima onog što pedagogija diktira. Uvijek sam s mojim učenicima imao lijepe i otvorene kontakte. Netko ako ne nauči nekoliko puta, a ti ga prozivaš i prozivaš, onda mu ‘zaprdiš’ jedinicu. Kažem ‘pokaži mi Italiju na karti’, a on je traži na drugom kraju Europe! Pa mora barem nešto naučiti! Bilo je tad mangupa. S mnogima sam ostao u sjajnim odnosima. Povijest je česta tema u Hrvatskoj, a mnogi je vole zloupotrijebiti. Što mislite o podjelama, na primjer ustaše-partizani i sličnom? Nakon ratova pobjednik piše povijest i kad je to tako onda se sva slava njemu pripisuje, a kako kažu latini, ‘vae victis’, jao pobijeđenima. Čini se kao da je ponekad povijest neka vrsta ‘ping

ponga’. Onda na kraju kažu ‘neka povijest utvrde povjesničari’. A za zaključiti povijest treba odmak od 200–300 godina. Pa još danas imamo segmente iz doba Napoleona o kojima ne znamo dovoljno. Ili 19. stoljeće, koje je zanimljivo zbog formiranja nacionalne svijesti, Ilirizma, borbe za jezik i prostor. A kako smo uvijek bili na granici s turskim i istočnim elementom, uz sve religijske odnose, na ovom je prostoru uvijek bilo povuci-potegni. A ovo prepucavanje ustaše-partizani… Treba otkriti sve počinjene strahote, i jednih i drugih, jer to je normalno za čovječju dušu. Ali neki danas to koriste za ‘osvajanje’ političkih poena. A jedan čovječji život vrijedi koliko i cijela zemlja. Ako si ubio jednog, kao da si ubio stotine. Ta su prepucavanja narodu dozlogrdila. Narod se bori za svoju egzistenciju, a da ne govorimo o demografskoj slici. Hrvata je sve manje, ljudi sele vani. Jedan je europski čelnik izjavio kako je njima korisnije da Hrvat u njegovu zemlju dođe sa svojom mladom obitelji nego sam. Na primjer, Kanađani su poduzeli ‘humani gest’ kad su u izbjegličkim kampovima birali samo inženjere, liječnike, školovane. Povijest je puna migracija. Kad su Avari prodrli, mi smo njima bili dodatak. Oni su se onda povukli, a mi ostali. Tada je velik broj Ilira s kopna prebjegao na otoke, kao što je narod bježao na otoke za vrijeme invazija Turaka. Ostanimo na temi povijesti, ali dubrovačke, i to sportske. Kao mladić ste sudjelovali u aktivnostima brojnih sportskih klubova u Gradu? Tako je. Sjećam se, na primjer, boksačkog prvenstva grada 1950. godine, ispred pilotjere kod tadašnjeg Kluba pomoraca. Boksali smo i s vojnicima JNA, nastupali za Prvi Maj. Inače, prvi nastup imali smo u Podgorici, meč između Gimnastičkog društva Dubrovnik i Budućnosti. Sjećam se da sam tada tukao prvaka Crne Gore Perovića, a meni je bilo petnaest godina. Jednom smo protiv zagrebačke Lokomotive u Kupu Hrvatske boksali u Remizi. Izbacili su travanje vanka, a unutra postavili ring! Pobijedili smo ih, a ja sam kao osamnaestogodišnjak tukao Trošelja u lakoj kategoriji, do 62 kilograma. Imao sam dvadesetak mečeva i nisam izgubio nijednom. Ma nije to kao danas one slobodne borbe i tajlandski boks, nego klasični boks, bila ga je beleca vidjet, tu estetiku, brzinu, talent. Pratili smo tada najbolje svjetske boksače, znali smo i za Maxa Schmelinga i za Joea Louisa. Osim boksa, koji je u to vrijeme bio jako popularan, bavio sam se i krosom, u čemu sam bio višestruki prvak. Naša lakoatletska ekipa trčala je na

Imao sam dvadesetak mečeva i nisam izgubio nijednog. Ma nije to kao danas one slobodne borbe i tajlandski boks, nego klasični boks, bila ga je beleca vidjet, tu estetiku, brzinu, talent

stadionu na Lapadu, ali i na Bosanci, discipline na 100, 200 i 400 metara. Kako bih rekao, idu dani… Ma bilo je tu svega lijepoga. Neizostavna tema je, vjerujemo, i košarka. Oni koji su Vas gledali kako igrate ističu: ‘Marinko Jurica je mogao skočiti s krova na krov!’ Je li to točno? Jest, jest… U košarci sam se najviše zabavio. Na igralištu na Jezuitima, dok pokojni Pero Matana i društvo nisu zaključili da treba urediti veliku ledinu na Pustijerni, gdje smo igrali utakmice. Znali smo mi košarkaši ići i na radne akcije, gradnju autoputa Bratstva i jedinstva, Zagreb – Beograd. Onda smo se mi Dubrovčani uspjeli snaći pa smo igrali košarku za reprezentaciju našeg autoputa. Igrali smo u Novoj Gradiški protiv reprezentacije Novog Beograda. Samo da škivamo, da se ne kopa! Vratimo se u današnjost. Pratite li lokalnu politiku? Pratim, ali su me u neka doba štufali ti njihovi nastupi, odnosi, podvaljivanja, uvrede. To se pretvorilo u neprohodnu šumu. Jedan šija, a jedan vozi! Nikako da stisnu ruke jedan drugom i kažu: ajmo sad skupa riješiti problem. Pa nama tone nacija, mladost ide vanka! Dubrovnik je imao toliko poduzeća, od Radeljevića do TUP-a, a sad svega toga nema. Bacili smo se u turizam, koji je postao monokultura, i to ne samo ekonomski, već i arhitektonski i kulturno. Sve za turizam! U redu, ali što ako jednom negdje pukne metak, svi bi bili zatvoreni! Šteta što Grad ne potiče razvoj malih pogona, koji bi proizvodili elemente za veću industriju. Izgubili smo se u turizmu. A kad dođe sezona nema tko raditi,

Prepucavanje ustaše-partizani neki danas koriste za ‘osvajanje’ političkih poena. A jedan čovječji život vrijedi koliko i cijela zemlja. Ako si ubio jednog, kao da si ubio stotine. Ta su prepucavanja narodu dozlogrdila. Narod se bori za svoju egzistenciju


14 Aktualno

85

godina navršio je u travnju Marinko Jurica

Atletska momčad Fiskulturnog društva ‘Jug’ 1948. godine na prvenstvu Dalmacije u Šibeniku. Jurica sjedi treći s lijeva.

ako ne dođu ljudi sa strane. A mnogi su priučeni, bez ugostiteljske škole. A za turizam treba biti visoko obrazovan. Zapeli smo u turizmu, kao jug SAD-a u pamuku, koji je Ameriku podigao, ali ih je s druge strane i uništio. Dubrovnik je uvijek bio poznat po zanatima, a i trgovina je cvjetala. Trebamo imati raznovrsnost. Međutim, na prijestolje gospodarstva zasjeli su vlasnici trgovačkih lanaca, koji nemilo iskorištavaju malog proizvođača, i kupe vrhnje. Nisu osvojili samo Dubrovnik, već i Hrvatsku i Europu. To je opća pojava. Mislim da je u tom pogledu Grad propao. A u isti taj Grad je krajem 19. stoljeća dolazilo jako puno poduzetnika s juga Italije, Puizi koji su podigli sve na višu razinu. Otvorili su radnje malog poduzetništva, a toga danas nemamo. Danas ćemo kupiti ombrelu, ali kad se slomi nećemo je odnijeti na popravak u Prlende. Posebno je šteta što se ništa nije poduzelo po pitanju života u gradu. Na primjer, u Karmenu i Pustijerni, u mojoj zgradi u ulici ‘od zatvora’ je sve prazno. U mom se bivšem portunu legu pantagane, sve se ruši. Što nisu tamo otvorili neki studentski centar, da mladost bude u Gradu? Grad odumire. Je li turizam potpuno konzumirao grad i građane? Jest, ali dogodila se korjenita društvena promjena. Starije stanovništvo pomalo ‘putuje’ na Boninovo, a mladi

se uglavnom orijentiraju na turizam i pomorstvo. Mnogi su svoje stare kuće prodali budzašto, možda nadodali malo kredita, pa su izvan grada kupili neki stan. Grad se mrvi iznutra. Nakon potresa 1979. godine govorilo se da ćemo mi odseliti, a da će se te kuće obnoviti, urediti i useliti naše ljude iz inozemstva, koji bi se htjeli vratiti u svoj rodni grad. To je bila ideja, ali onda je počeo rat. Kad ste odselili iz Karmena? Odselili smo 1989. godine. Mnogi iz tih kuća su preselili u zgradu u Gružu, u Ulici Stjepana Cvijića. Tako je pošla i moja mati. A ja sam finuo u zgradama Solidarnosti jer je Nautika uzela kredite i krenula graditi stanove. Kad govorimo o politici, niste spomenuli našeg gradonačelnika Vlahušića? A što ću govoriti? Našao se u prilično nebranom grožđu, a oni oko njega nisu imali snage još bolje grad postaviti na noge. Vidim da se trude, ali to nije dovoljno kako bi se zadovoljile sve potrebe, pa i kulturne. Pa mi danas nemamo neki reprezentativan prostor za koncert. Jedino nas ljeti spašava Knežev dvor. Volite ići na koncerte? Išao sam u muzičku školu godinama i ‘udarao’ po sastavima na sve bande. Od toga sam kao student dobro živio. K’o lord, u ono doba gladi! Studentska menza je koštala 800 dinara mjesečno, a ja bih samo subotom i nedjeljom navečer na plesnjacima toliko zaradio svirajući jazz. I uz to bih još pokrio sebi trošak kamare. Malo klavir, malo stipendija. Studirao sam u Splitu, onda Zagrebu pa u Zadru. U Zagrebu sam bio na pravu, ali trebalo je otići u JNA godinu dana, pa sam se nakon toga prebacio na povijest u Zadru. S

15. LIPNJA 2016. •

povijesti sam tako dočekao penziju. Član ste Društva prijatelja dubrovačke starine, koje već godinama vodi borbu s gradonačelnikom Vlahušićem po pitanju upravljanja zidinama. Kako se Vama to čini? Član sam od prvih dana, još od vremena Lukše Beritića, kad su prostorije bile u Rozariju preko puta Dominikanaca. Ako Društvo fantastično radi, svi se zalažu i rezultati se vide, onda ih pušti neka rade! Ono što DPDS da Gradu je lijep doprinos i oko toga ne treba uvijek voditi borbu. A DPDS dosta daje Grad, treba im skinuti kapu. Treba nam biti drago što ima takvih vrijednih entuzijasta, koji zbilja paze do najsitnijih detalja koje možda ljudi ne vide. A koliko toga još imaju za učiniti, ne samo po Gradu, nego i u Stonu, Elafitima, pa kroz restauraciju umjetničkih slika. Jako obiman posao. A što se tiče novaca, budite sigurni da se tu nitko nije okoristio, da je dignuo ni pola kune! U to sam potpuno siguran. Danas sam član Savjeta DPDS-a i na godišnjim izvještajima se u kunu vidi gdje je i zašto svaka kuna otišla. Nema smisla radi solada stvarati o njima odbojnu sliku. Koji su ideali vodili vas prve članove DPDS-a u danima osnutka? Htjeli smo očuvati zidine, jer su bile raspukle na puno mjesta, zapuštene, obrasle u bršljan. Zidine su lice našeg grada, temelj grada, našeg života, kulture i pomorstva. Počelo je sa zidinama, a kasnije su došli na red i sakralni objekti, palače. Bile su to velike i teške rabote, jer nije bilo građevinske tehnike. U DPDS-u su se okupili pametni ljudi, baš kao i u društvu Dub, čiji sam također bio član, a čija povijest seže još iz doba Austro-Ugarske. Nažalost

Starije stanovništvo pomalo ‘putuje’ na Boninovo, a mladi se uglavnom orijentiraju na turizam i pomorstvo. Mnogi su svoje stare kuće prodali budzašto, možda nadodali malo kredita, pa su izvan grada kupili neki stan. Grad se mrvi iznutra

Marinko Jurica iz boksačkih dana


Aktualno 15

• 15. LIPNJA 2016.

Dub danas rudimentira. U Dubu su bili najpriznatiji Dubrovčani, od Federika Glavića pa nadalje. U moje doba Bruno Šišić, Maja Nodari, Mirko Đukić, Stefi Bogdanović. Bavili su se kulturnom zaštitom grada, objedinili sve što danas radi Zavod za obnovu, pošumljavao se Gradac, pa pod Lovrjencem, Ilijina glavica, popravljali brojne skalinade, sudjelovali u proslavi Kandelore i Feste svetog Vlaha. Međutim, stalno su nas tiskali u bandu. Posljednje što smo radili bio je popravak skalinadi na Gracu nakon bombardiranja u Domovinskom ratu. Sjećam se da nam je tada Šišić rekao kako ti borovi imaju kratak život. U doba Republike to je sve bio kamen, a onda su prije 150 godina zemlju u vrećama na leđima nosili na Gradac kako bi nasadili to drveće. Međutim, kako je korijenje plitko onda se svo drveće na Gracu okrenulo prema moru. Slikarstvo je Vaša velika ljubav? Itekako! Počeo sam slikati još kao gimnazijalac, a prvi put sam izlagao 1950. godine, na skupnoj izložbi u Sponzi. Već dvadeset godina sudjelujem i na likovnoj koloniji u Trnovici. Malo pengamo, malo zaveselimo i idemo ća. Klapa je klapa! Imao sam i nekoliko samostalnih izložbi, u Dvoru, Sponzi, na Babinom kuku, Sveučilištu, u Cavtatu, a posljednja 2010. godine u Galeriji Flora. Ne znam koliko sam ukupno naslikao slika, to su vaguni! Imate li u planu neku novu izložbu? Slikate li i dalje? Uvijek ponešto radim, ali nekako sam izgubio osjećaj u ruci. Popuštaju živci u prstima. Vidim to i kad sviram klavir. Sad samo ‘udaram’ sebi za vic.

NIKO KAPETANIĆ NOVI PREDSJEDNIK DPDS-A

Jaki smo onoliko koliko spomenika obnovimo

Malo vijeće čine Renata Andjus, Nevenka Grošeta, Niko Kapetanić, Maro Kapović, Toni Kursar, Božo Lasić, Hrvoje Macan, Ljubomir Merčep i Denis Orlić Niko Kapetanić izabran je za predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine za mandat koji traje dvije godine. Dopredsjednica DPDS-a i u naredne dvije godine bit će Renata Andjus, dok je za tajnika društva izabran Denis Orlić. Tim povodom, zamolili smo novog predsjednika za komentar, ali i za ‘presjek situacije’. — U stabilnim sustavima, zamjena predsjednika ne znači obično i promjenu u državama. Znate dobro kako ozbiljne države vode politiku bez obzira tko je na vlasti, a razlikuju se po tome jesu li za socijalu ili za razvoj kapitala. Tako je i ovdje. Predsjednik društva jedan je od devet jednakih, Društvom upravlja Malo vijeće, a Predsjednik artikulira njihove stavove. Tako da Predsjednik nije ono što mnogi mislu, vrlo važan lik koji sve odlučuje. Ali, da sukreira politiku, da – kazao je Kapetanić, dodavši koji su idući planovi DPDSa. — Promjene koje su već počele prije par godina, a koje sam potencirao jer mi je to bila želja, a na kraju je i prepoznato,

Ozbiljne države vodu politiku bez obzira tko je na vlasti, a razlikuju se po više socijali ili više za razvoj kapitala. Tako je i ovdje

jest da će Društvo biti onoliko jako koliko spomenika obnovi. Godinama je taj godišnji iznos za obnovu spomenika iznosio između 10 i 15 milijuna kuna. Prošle, 2015. godine, taj iznos se popeo na više od 30 milijuna kuna. Tako da smo mi potrošili sav iznos od prodaje ulaznica za zidine i iskazali 2 milijuna kuna minusa. To smo pokrili prenesenim sredstvima. Prva tri mjeseca taj iznos za obnovu naglo raste u odnosu na prošlu i očekujemo oko 40 milijuna kuna za obnovu spomenika. Tako da ćemo opet potrošiti više nego što smo uprihodovali. Hoću vam reći, to je politika Društva koju ću ja nastojati potencirati, a ne nikakve verbalne ‘začkoljice’ – kazao je Kapetanić, dodavši kako im je Grad prirodni saveznik. — Nećemo dolijevati ulje na vatru, no isto tako nećemo odgovarati na tvrdnje koje su po mom mišljenju čudnovate, poput one da tko podržava Društvo, ili je korumpiran ili je budala. One više govore o nekomu drugomu nego o nama. Nećemo se spuštati na tu razinu – ističe Kapetanić. MNJ/ZP


16 Aktualno

15. LIPNJA 2016. •

KREĆE GRADNJA I OBNOVA

Župski Sensatori otvara vrata 2018.! Na pripremi investicije angažiran je tim stručnjaka koji je započeo s pripremom potrebne dokumentacije kako bi se planirane investicije čim prije započele

Radni nacrt vizualizacije projekta

Novi luksuzni resort u Župi dubrovačkoj imat će standard 5 zvjezdica, a jumbo plakati već su osvanuli u Platu Hotel Sensatori Dubrovnik – opening 2018 – natpis je s jumbo plakata koji je ovih dana postavljen uz gradilište nekadašnjeg hotela Ambasador u Platu. Time je novi vlasnik Hotela Plat, tvrtka Karisma Hotels Adriatic (KHA), i službeno najavila veliko otvaranje budućeg luksuznog resorta u ovom dijelu Župe dubrovačke. S radovima na rušenju u ratu razrušenog hotela Ambasador počelo se, podsjetimo, još početkom travnja no isti su zbog turističke sezone obustavljeni budući da će postojeći kapaciteti ove hotelske kuće, 535 postelja, raditi u sezoni 2016. Kako je ranije najavljivano, rušenje se nastavlja s prvim danima listopada, a upravo će najveći zahvat budućeg

Piše Andrea Falkoni Račić Foto DuList/KHA

resorta s pet zvjezdica biti na mjestu nekadašnjeg Ambasadora. — Rušenje hotela Ambasador već je započeto ovoga proljeća, ali su radovi trenutno u mirovanju zbog turističke sezone jer su postojeći kapaciteti Hotela Plat d.d. u funkciji tijekom sezone. Tijekom jeseni, a nakon završetka turističke sezone očekuje se nastavak i dovršetak rušenja hotela Ambasador – rekao nam je voditelj projekta iz tvrtke KHA Bernard Zenzerović.

Plat s pet zvjezdica

No, detaljnije planove vezane za ovu investiciju iz tvrtke KHA za sad nisu mogli otkriti. — Na pripremi investicije angažiran

je tim stručnjaka koji je započeo s pripremom potrebne dokumentacije kako bi se planirane investicije čim prije započele. O samoj dinamici radova (faznosti), konkretnom pozicioniranju budućeg proizvoda na tržištu, početku gradnje, vrijednosti investicije i rokovima za investiciju moći ćemo više reći za 2 do 3 mjeseca. Ono što možemo u ovom trenutku potvrditi je da će budući proizvod imati standard 5*, te da očekujemo početak operativnog rada tijekom sezone 2018. – napomenuo je Zenzerović. Dodao je kako se KHA tijekom svog dosadašnjeg poslovanja dokazao kao kompanija koja je u svako društvo koje je preuzela uložila značajna sredstva


Aktualno 17

• 15. LIPNJA 2016.

u podizanje kvalitete turističkog proizvoda te dovođenje novih gostiju. — Sukladno tome planiramo značajnu investiciju i u Hotelima Plat d.d. gdje nam je namjera kompletno obnoviti i staviti u upotrebu sve raspoložive smještajne kapacitete kako one koji su trenutno u funkciji tako i one van funkcije. Sigurni smo da lokacija i ponuda Hotela Plat d.d. treba i može biti na puno većoj razini nego što je to sada slučaj – ističe dalje Bernard Zenzerović. Prema sadašnjim planovima, istaknuo je odgovarajući na naše pitanje, dio postojećih objekata bi se rušio i gradio iznova, dok bi se dio njih rekonstruirao.

Više zvjezdica, više zaposlenika

— Kao i u svim dosadašnjim akvizicijama KHA sigurni smo da će s obzirom na planiranu investiciju i povećanje broja smještajnih kapaciteta koji će biti u funkciji, postojati potreba za angažmanom znatno većeg broja zaposlenika od trenutnog broja zaposlenih – zaključio je Zenzerović. Inače, Hoteli Plat danas u funkciji imaju hotel Orphee, vile Evu i Feliciu sa smještajem u sobama i četiri vile s apartmanima: Anita, Barbara, Celia i Diana. Od neobnovljenih kapaciteta tu je hotel Ambasador, građen daleke 1972. godine koji se protezao na 9 katova s 302 smještajne jedinice, dva paviljona te dio sportskih i rekreacijskih sadržaja. Ukupno su izvan funkcije 853 kreveta. Nedugo nakon što je KHA kupila Hotele Plat, DuList je, podsjetimo, najavio kako će se Plat moći pohvaliti vrhunskim hotelskim objektom

Rušenje hotela Ambasador zaustavljeno je radi sezone, a nastavak se očekuje s jeseni

grupacije Sensatori. Riječ je o najboljem TUI-evom hotelskom brandu koji ulazi u Hotele Plat, a pored egzotičnih destinacija poput Meksika, Ibize, Jamajke, Egipta najbliži hoteli ovog branda na Mediteranu nalaze se u Grčkoj i otoku Kreti. Prema tadašnjim najavama i planovima tvrtke KHA platski visokokategornik trebao je imati oko 400 soba, restorane i popratne sadržaje, wellness i spa, a ono što će ga, najavljivalo se tada, odvajati od ostatka ponude na krajnjem jugu Hrvatske je to što će dio luksuznih soba smještenih u prizemlju hotela imati svoje vlastite bazene. Swim up sobe hit su ponuda

meksičkih Karisma hotela, a KHA je u svom prvom hrvatskom resortu, u Živogošću na manjem dijelu smještajnih jedinica uveo u ponudu sobe povezane s privatnim bazenima. Jesu li se planovi promijenili, znat će s kroz nekoliko mjeseci. Hotele Plat od Republike Hrvatske kupila je, podsjetimo, u svibnju 2015. godine tvrtka KHA četiri iza koje stoje koncern Agrokor, meksički hotelski lanac Karisma te jedan od najvećih svjetskih touroperatora TUI za 118 milijuna kuna. Provedena su ukupno dva postupka prikupljanja obvezujućih ponuda za kupnju dionica, a drugi Javni poziv za prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju dionica je objavljen 17. studenog 2014. temeljem Odluke Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju. U roku za podnošenje pisama namjere za iskazivanjem interesa za kupnju dionica Društva pristiglo je tada 9 pisama namjere. U postupku javnog prikupljanja ponuda za kupnju dionica društva Hotel Plat d.d. u obvezujućem krugu pristigla je ponuda društva KHA četiri d.o.o. za kupnju dionica u iznosu 118 milijuna kuna. Ponuđeni iznos za kupnju bio je 18 posto veći od početne cijene za kupnju 92,49 posto dionica, a na sjednici Upravnog vijeća CERP-a održanoj 12. ožujka 2015. godine prihvaćena je njihova obvezujuća ponuda. Time je društvo KHA četiri postalo novi vlasnik 92,49 posto temeljnog kapitala Hotela Plat, a ukupno u procesu restruktiranja i privatizacije Hotela Plat, Republika Hrvatska trebala bi uprihoditi 178 miljuna i 800 tisuća kuna.


18 Aktualno

15. LIPNJA 2016. • ZIKA PRIJETI EUROPI Jug Europe, prema zaključku znanstvenika sa Sveučilišta Umea, postat će plodno tlo za Zika virus, jer povišene temperature donose sa sobom priljev turista s američkih kontinenata koji su zahvaćeni virusom zike. Europi prijeti epidemija.

Kratke IZ HRVATSKE

Jaslice ‘pucaju po PODUŽA LISTA ČEKANJA ZA UPISE U DJEČJE VRTIĆE DUBROVNIK

Za jaslice na području grada i Mokošice pristiglo je 298 zahtjeva za upis. Upisano je 210 djece, na čekanju ih je 88 od kojih 25 djece kojima su oba roditelja zaposlena, dakle imaju prednost Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Dječji vrtići Dubrovnik i ove su godine suočeni s velikim brojem djece koja su na upisima ostala ‘ispod crte’, dakle neupisana. Najveći pritisak je na jaslice gdje je na čekanju za 10-satni program u gradu i Mokošici ostalo 88 djece, s tim da kod njih 25 oba roditelja rade, što znači da imaju punih 80 bodova za upis.

Kad je riječ o vrtićkim grupama, tu je situacija nešto bolja pa je ‘ispod crte’ u gradu i Mokošici ostalo tek jedanaestero djece, ali s 10 i nula bodova, na čekanju je ostalo i troje djece jasličke dobi za Zaton, a na Osojniku pravo na upis čeka četvero djece također jasličke dobi. Kako se navodi iz Grada Dubrovnika, od ukupno zaprimljenih

449 zahtjeva pet ih je odbijeno jer četiri roditelja nemaju prebivalište na području Dubrovnika, dok je jedno dijete bilo neodgovarajuće dobi za upis u jaslice. U Dječjim vrtićima Dubrovnik nadaju se kako će se u dogovoru s Gradom Dubrovnikom i ove godine pronaći zadovoljavajuće rješenje za upis svih s liste čekanja.

Necijepljena djeca neće biti upisana

— Nadam se da će se u dogovoru s Gradom Dubrovnikom ipak uspjeti iznaći


Aktualno 19

• 15. LIPNJA 2016. OPREZNO S NEPOZNATIM BROJEVIMA Zabilježen je novi pokušaj zlouporabe elektroničkih komunikacija i prijevare korisnika. Naime, prošlog tjedna uočen je povećan broj dolaznih

poziva iz numeracijskog opsega +882138774xx, a koji se korisniku prikazuju kao propušteni pozivi te se očekuje povratni poziv. HAKOM pozia na oprez.

šavovima’ neki prostor. Znamo iz iskustva da se puno roditelja prijavi, ali ih puno iz nekog razloga i odustane tako da je ta lista vrlo promjenjiva. Stanje jest takvo da su neka djeca na listi čekanja, ali mislim da će se ona uvelike promijeniti. Gradu je jako stalo da na listi čekanja bude što manje djece. Tako smo prošle godine otvorili četiri nove grupe pa se nadam da ćemo ih otvoriti i ove godine – govori nam Boja Milan Mustać, ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik, koja ističe kako za upis u vrtić pritiska nema, ali je zato velik na jasličke grupe. I ove se godine kod upisa otvorilo pitanje procjepljenosti djece. — Za mene je danas veliko pitanje procijepljenosti djece. U ovom trenutku na 450 zaprimljenih zahtjeva za upis imamo 50 djece koja nisu primila ni jedno cjepivo. Da bi dijete bilo primljeno u vrtić, odnosno jaslice uvjet je da bude uredno cijepljeno. Mi dosad to pitanje nismo postavljali zato što je procijepljenost djece bila dobra, ali u ovom je trenutku vrlo niska te u dogovoru sa Zavodom za javno zdravstvo i pedijatricama potičemo roditelje na cijepljenje. U zakonu jasno piše da djeca moraju biti uredno cijepljena da bi bila primljena u vrtić, a pravo roditelja je da razmišljaju o tome cijepiti ili ne cijepiti dijete. I ja imam jedan veliki upitnik vezano za cjepivo, pravo roditelja je da razmišlja ‘da ili ne’, ali da bi dijete ušlo u vrtić mora biti cijepljeno – objašnjava Milan Mustać. Na naš upit hoće li se necijepljena djeca upisati u vrtić odgovara:

Grad najavljuje uređenje novih prostora kako bi sva djeca s liste čekanja 1. rujna krenula u vrtić

Otvaranje novih grupa

— Dali smo im mogućnost da se cijepe do 1. listopada, nakon toga ta djeca

Na 450 zaprimljenih zahtjeva za upis imamo 50 djece koja nisu primila ni jedno cjepivo – Boja Milan Mustać

neće biti primljena – kategorična je ravnateljica Boja Milan Mustać. Iz Grada Dubrovnika, vlasnika ove javne ustanove, navode kako interes i porast broja djece raste iz godine u godinu, a sve je uzrokovanom nizom okolnosti kao što su duži radni vijek baka i djedova, doseljavanje mladih obitelji s djecom u potrazi za poslom i općenito visoka stopa zaposlenosti u Dubrovniku. — Suočen s velikim interesom za preškolski odgoj, a želeći da sva djeca čiji roditelji to žele, budu upisana u vrtić, Grad Dubrovnik je u suradnji s Dječjim vrtićima Dubrovnik, iznalazio načine smještaja djece u ovu predškolsku ustanovu. Samo u protekloj pedagoškoj godini uređena su tri vrtićka prostora, vrtić u zgradi POS-a II, vrtić u Zatonu i vrtić u iznajmljenom prostoru u Staroj Mokošici – navode iz Gradske uprave, naglasivši kako porast broja djece iz godine u godinu otežava prilagodbu državnom pedagoškom standardu. Situacija s listom čekanja bi se i ove godine trebala riješiti, uvjeravaju iz Grada Dubrovnika, uređenjem novih prostora kako bi sva djeca s liste čekanja 1. rujna bila upisana u vrtić. Jednako tako dogodine se planira dogradnja Dječjeg vrtića Palčica, s tim da će se dograđivati isključivo grupe i to njih osam, a s tim brojem Palčica će doći na maksimalnih 20 grupa. — S obzirom da tri grupe sad rade u pregrađenoj dvorani, kapacitet vrtića će se povećati za oko 100 djece – napominju iz Grada Dubrovnika, odavši kako b se s radovima trebalo krenuti u prvom dijelu 2017. godine, s rokom izgradnje od godinu dana. Ukoliko se ukaže potreba Grad Dubrovnik je sprema na nadogradnju još dvije grupe u Zatonu, a u planu je i dogradnja gruškog vrtića te Pčelice u Mokošici.

SASTALI SE HOTELIJERI

Mladi ne žele raditi kao kuhari i konobari Uz rezultate poslovanja u 2015. godini, na sjednici Strukovne grupe hotelijera ponovno su izneseni gorući problemi, a to se u prvom redu odnosi na kratku sezonu te nedostatak adekvatnog kadra. Najveći porast broja dolazaka i noćenja lani je ostvarila Župa dubrovačka (19 posto više dolazaka i 18 posto više noćenja), zahvaljujući otvaranju novog hotela Sheraton. Porast broja dolazaka i noćenja ostvarili su Dubrovnik i Konavle, a zabilježen je daljnji trend pada broja dolazaka i noćenja u Orebiću, prvenstveno zahvaljujući zatvaranju jednog od hotela na tom području. Nakon prezentacije rezultata na raspored su došle rasprave o gorućim problemima u hotelijerstvu. — Situacija je ove godine znatno lošija nego lani. Naravno da veliki problem predstavlja građenje marine odmah ispred hotela. No problem koji nas sve muči je nedostatak kadra. Ja znam da se o tome u medijima ne piše, ali ove godine nema ‘Slavonaca’. Nema mladih ljudi koji bi došli i radili u hotelu, što je ogromna zapreka u radu – izjavio je direktor hotela Lapad, ujedno i predsjednik Strukovne grupe, Željko Miletić, dodavši da je to vjerojatno najveći problem trenutno u hoteljerstvu. Na njega se nadovezao direktor hotela Sheraton u Župi, Damir Lukić: – Smanjili su se kriteriji zapošljavanja kako bi se uopće ispunio potrebni kadar, a i ne samo to, upitno je koliko mladih ljudi koji idu u ugostiteljske škole uopće radi u ugostiteljstvu. Uvjeren sam da je taj broj jako malen. Tijekom rasprave istaknuto je kako je zbog sezonskog karaktera rada u hotelima sve manji interes mladih ljudi za rad na mjestima konobara, kuhara te ostalog pomoćnog osoblja. Nedostatak radne snage mogao bi se nadoknaditi fleksibilnijom zakonskom regulativom vezanom za uvozne radne dozvole. Svi su se složili oko dva goruća problema o kojima ovisi daljnje djelovanje u turizmu, a to su pitanja kadra te uvijek upitno produljenje sezone.


20 Aktualno

15. LIPNJA 2016. • LIFTERI NA TRI PLAŽE Na samom početku kupališne sezone lifteri za osobe s invaliditetom u četvrtak su postavljeni na kupališta u Zatonu i Solitudu, dok je treći prethodno postavljen na plažu Copacabana. Troškove nabave i održavanja liftera snosi Grad Dubrovnik.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

VESELI SPLIĆO ANDRIJA LIPANOVIĆ NA REHABILITACIJI

‘U Dubrovniku je svatko spreman pomoći. Hvala vam na tome!’ Poliklinika Glavić prije nekoliko mjeseci pokrenula je drugu humanitarnu akciju s ciljem pomoći pacijentima s najtežim stupnjem oštećenja nogu. Na taj način, 15 pacijenata iz Hrvatske i susjednih zemalja, među njima i Andrija, dobilo je priliku besplatno se rehabilitirati na Lokomatu Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Kad su na Facebook Poliklinike Glavić stavili objavu o terapiji, u 24 sata preko 7 tisuća ljudi vidjelo je što je ‘novo lice neurorehabilitacije’

Naš Andrija upravo sada kreće za Dubrovnik na rehabilitaciju u Polikliniku Glavić. Zbog srdačnosti i ljubaznosti Dubrovčana uspjeli smo riješiti smještaj u Gružu. Andrija, želimo ti uspješnu sezonu! – napisali su 7. lipnja u Facebook grupi ‘Vjeruj i djeluj’ Splićani koji su se okupili kako bi pomogli svom sugrađaninu Andriji Lipanoviću, koji je upravo na terapiji robotikom u Dubrovniku, na najmodernijem rehabilitacijskom uređaju Lokomatu o čijem se učinku pročulo i puno dalje od hrvatskih granica. Ova grupa je u malo više od godinu dana uspjela organizirati pomoć Andriji, koji je nakon teškog i nesretnog pada sa zgrade na kojoj je radio ostao invalid, potpuno ovisan o drugima. No, uz pomoć razvijene tehnologije koju

nudi Poliklinika Glavić, njegovo stanje se poboljšava, a ostat će u Dubrovniku još neko vrijeme. Ovisno o terapiji, kaže uz osmijeh... A kako je veseli i optimistični Splićo uopće pristigao u Dubrovnik? Nakon prošlogodišnje uspješne humanitarne akcije u kojoj je čak 16 pacijenata iz Hrvatske i regije imalo priliku besplatno rehabilitirati ruke na neurorehabilitacijskom uređaju Armeo Spring-u, Poliklinika Glavić prije nekoliko mjeseci pokrenula je drugu humanitarnu akciju s ciljem pomoći pacijentima s najtežim stupnjem oštećenja nogu. Na taj način, 15 pacijenata iz Hrvatske i susjednih zemalja dobilo je priliku besplatno se rehabilitirati na Lokomatu, visokosofisticiranom robotskom uređaju, čija mjesečna rehabilitacija u nekim europskim poliklinikama doseže iznose i više desetaka tisuća eura. Uređaj Lokomat koristi se na način da osnažuje muskulaturu


Aktualno 21

• 15. LIPNJA 2016. STIGLI STUPIĆI! U Gradskoj upravi konačno su odlučili stati na kraj nepromišljenom i opasnom parkiranju u neposrednoj blizini pješačkih prijelaza. Tako su na nekoliko kritičnih točaka uzduž Puta Iva Vojnovića pored ‘zebri’

donjih ekstremiteta ojačavajući noge pacijenata, a sve s nadom za sprječavanjem komplikacija i postizanju mogućnosti samostalnog i sigurnijeg hoda. Kakva je bila Andrijina prva reakcija kad je čuo za ovu mogućnost? — Poliklinika je pokrenula akciju, a ja sam ju ‘shareao’ na svom Facebooku. Poslao sam sve papire i podatke, te stupio u kontakt s dr. Joškom Glavićem, koji me je od samog početka odlično primio i uputio u priču o Lokomatu. ‘Upao’ sam na besplatnu terapiju i na tome svima iznimno hvala – ističe Andrija. Kaže kako je trenutno smješten u stanu kod divne žene... — Smješten sam u stanu kod odlične drage žene, Luce Paskojević, a prije toga sam bio kod Marije Majkovice u Zatonu. Htio bih se objema zahvaliti na pomoći i stanu! Teta Luce je prva liga, baš kao i Marija. No, nažalost, iz ovog trenutnog stana morat ću izaći 20. srpnja, te opet tražiti novi stan, jer ne znam koliko će dugo trajati moj boravak u Dubrovniku – kaže Andrija, dodajući: — Terapija u kojoj rehabilitiram noge, ali i ruke, trajat će sigurno dva, a možda bude i treći mjesec. Stručno osoblje Poliklinike Glavić prati kako ide moj napredak, odnosno moje stanje, pa ćemo vidjeti dalje. Teško je naći smještaj, osobito meni, zato mi je

postavljeni stupovi, kako bi se onemogućilo nepromišljene vozače koji svoja vozila parkiraju na tim ‘osjetljivim točkama’, a čime ‘doprinose’ nepreglednosti prometa.

važno objaviti sve vani, u medijima – ističe, u njegova dva mjeseca prate ga dva Iva, otac i prijatelj. — Čini mi se kako je ovdje u Dubrovniku svatko spreman pomoći. Hvala vam na tome! – kaže Andrija, koji nam je, dok čekamo s njime prvi pokret na Lokomatu, rekao u šali:

‘Drugi put ću prošetati do Dubrovnika!’. Andriji možete pomoći i vi, dragi čitatelji! Ovo je račun na kojem možete pomoći: Andrija Lipanović: HR2823400093111746145 PBZ-swift code PBZGHR2X

ARMEO SPRING I LOKOMAT Terapije robotikom

Neurorehabilitacija robotikom dosada je bila nedostižan san za mnoge, iako su odavno spremni dati sve u borbi za oporavak i poboljšanje kvalitete života nakon određenih bolesti ili ozljeda. Organizirajući ovakvu rehabilitaciju Poliklinika Glavić daje Dubrovniku novu ulogu. Tako Dubrovnik postaje ne samo turističko nego i zdravstveno rehabilitacijsko odredište, ali i grad nade za one kojima je to najviše potrebno – ističu iz Poliklinike Glavić, a na svojim stranicama objasnili su i što uključuje terapija: ‘Program oporavka prvenstveno uključuje rad na suvremenim robotskim aparatima Armeo Spring i Lokomat koje proizvodi HOCOMA, najpoznatija svjetska kompanija za izradu neurorehabilitacijskih aparata. Osim rehabilitacije ruku i nogu, program uključuje i višesatnu fizikalnu terapiju, posebno prilagođenu svakom pacijentu, a sve s ciljem postizanja maksimalnog učinka i što bržeg oporavka.’ Inače, kad su na Facebook stavili objavu o terapiji, u 24 sata preko 7 tisuća ljudi vidjelo je što je ‘novo lice neurorehabilitacije’. Upravo to inspiriralo ih je za pomoć drugima kroz ovu, već drugu humanitarnu akciju.


22 Aktualno

15. LIPNJA 2016. •

NAKNADNA PAMET

Politička odgovornost Neke su stvari nepovratno promijenjene i napokon počinjemo razgovarati o odgovornosti Ovaj tjedan bismo trebali doživjeti epilog političke sapunice: hoćemo li na nove izbore odmah ili malo kasnije. U svakom slučaju, svi se iznova učimo demokraciji i političkoj odgovornosti. Nevjerojatno je koliko je ljudi odjednom ostalo zatečena inzistiranjem na političkoj odgovornosti. HDZ je, čini mi se, već polako umoran od obrane neobranjivog. Nevjerojatno je kroz što sve moraju prolaziti HDZ-ovci u pokušajima da sruše vlastitu vladu, ne raspuste sabor i očuvaju kakavtakav ugled predsjednika stranke. Da ne bi žrtvovali najistaknutije stranačke članove u svakodnevnim TV sučeljavanjima, počeli su u emisije slati drugi i treći ešalon: junake lokalne politike, često nevične pravilima gostovanja u emisijama uživo. Premda su potrošeni već u svojim prvim nastupima, a nerijetko se i pošteno osramotili, njima ostaje zadovoljstvo pet minuta slave u lokalnim zajednicama. Tako je pred neki dan u Otvorenom boje HDZ-a branio bivši gradonačelnik Pleternice Franjo Lucić. Iako je Pleternica znatno manja od Metkovića, Lucić je bez imalo srama Metković nazvao ‘malom općinom’, Petrova optužio da ne zna ‘apostolate’ politike a ćuprijaše optužio da su ‘novi ljudi, željni entuzijazma i pozornosti’. Nije Luciću bilo jasno tko je taj Most i tko je taj Petrov da postavljaju uvjete HDZ-u. Žalio se Lucić: ‘Kad smo ulazili u Vladu, uzeli su nam sva najbitnija ministarstva.’ Nedvojbeno je Lucić bio iskren. A sad stavite ovo u kontekst izjava o silnoj odgovornosti za Hrvatsku. Hm. Što god mislili o Petrovu i njegovim stranačkim zastupnicima, a Lucić kaže da Petrov ‘dolazi iz jedne male sredine, načelnik je dole bio u općini, u Metkoviću, a ovo je država, ovo je Vlada, ovdje treba pokazati odgovornost’ jedno je sigurno – neke su stvari nepovratno promijenjene i napokon počinjemo razgovarati o odgovornosti. Pa i onoj političkoj.

PITALI SMO METEOROLOGE: KAKVO NAS LJETO ČEKA?

‘Nismo vam Tko zna kakv

Piše Zoran Pucarić

Protekli tjedan pala je u jedan dan mjesečna količina kiše

HDZ je, čini mi se, već polako umoran od obrane neobranjivog

Dugoročnu prognozu vam niti jedan profesionalni meteorolog neće reći. Ne valja pisati kakvo će biti ljeto, 100 posto se ne može znati. Pretpostavke postoje, a u tim pretpostavkama mogu vam kazati, da – bit će dugo toplo ljeto


Aktualno 23

• 15. LIPNJA 2016.

m mi Baba Vanga! ve nas situacije čekaju’ ‘Za područje Hrvatske očekuje se ljeto uglavnom toplije od prosjeka i to u sva tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz). To su pokazale analize dostupnog prognostičkog materijala iz mnogih europskih i svjetskih centara za dugoročnu prognozu vremena obzirom da se srednja tromjesečna temperatura (lipanj, srpanj, kolovoz) za područje Hrvatske predviđa višom od klimatološkog srednjaka ili najmanje oko njega uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze’, kažu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda. Zvuči ozbiljno, pa smo odlučili, prvenstveno tragom našeg tradicionalnog ‘zivkanja’ meteorologa pred sezonu, a pomalo i zbog čestih upita naših čitatelja, ‘okrenuti’ stanicu na Gorici. Pitanje je bilo jednostavno: ‘Kakvo nas ljeto čeka?’. A odgovor – u najmanju ruku humorističan. S druge strane slušalice javio nam se Ivo Milić, dežurni meteorolog. Naše želje i nade da će biti dugo, toplo, sunčano... Je malo ‘spustio na zemlju’. Osobito ako

Za ovo doba godine, mogli bismo reći kako su pljusak i nevrijeme rijetkost, no ne i slučajnost

se sjetimo pljuska koji je protekli tjedan okupao (i potopio!) Dubrovnik, te donio u jedan dan mjesečnu razinu litara kiše po metru četvornom. — Za ovo doba godine, mogli bismo reći kako je to rijetkost, no ne i slučajnost – kaže nam, dodavši da ‘dođe jednom u par godina da se to dogodi, pljusne jako i u par sati padne više nego u mjesečnom prosjeku ovog doba godine’. — Dugoročnu prognozu vam niti jedan profesionalni meteorolog neće reći. Ne valja pisati kakvo će biti ljeto, 100 posto se ne može znati. Pretpostavke postoje, a u tim pretpostavkama mogu vam kazati, da – bit će dugo toplo ljeto, ali unutar njega – tko zna – kaže. Prisjetili smo se i ljeta 2014., koje je bilo ‘kriminalno’. — Da, bilo je izuzetno mokro, a eto, takva godina! Pojavile su te godine tri, četiri ciklone koje se inače ne jave u to doba godine, te nam je došlo jedno od najkišovitijih i najlošijih ljeta dosad. Ali i to prođe. No, to vam se ne može

DHMZ KAŽE Prosjek, prosjek, prosjek

Tijekom ljeta 2016. očekuje se da će biti uobičajeno kišno, dakle s količinom oborine uglavnom oko prosjeka. Budući je tijekom ljetne sezone uobičajena pljuskovita oborina, a mogući su i izraženiji pljuskovi i grmljavina vrlo lokalnog karaktera, prognozirana količina oborine vjerojatno će biti nejednoliko raspoređena. Isto tako, uobičajena količina oborine koja padne tijekom ljeta, osobito na području Dalmacije, je razmjerno mala pa je stoga lokalno moguća i manja količina kiše od prognozirane – analiza je Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ.

niti pretpostaviti – kaže nam. — Sinoptičari mogu kazati tri dana, tjedan dana unaprijed. Međutim, sve su to pretpostavke, a priroda je priroda. Trodnevna prognoza će vam reći 90 posto točno, sve ostalo vam je... A što da kažem, nismo vam mi Baba Vanga!’ – zaključuje kroz smijeh meteorolog Milić. • MNJ


24 Oglas

15. LIPNJA 2016. •


Promo 25

• 15. LIPNJA 2016.

NOVITETI U DAIKINU

Budućnost počinje novom generacijom Ugrađeni flash streamer u potpunosti čisti zrak od bakterija, virusa, plijesni i alergena u vrlo kratkom vremenu Inovacije, tehnološka izvrsnost i briga za okoliš predstavljaju glavne vodilje razvoja tvrtke Daikin u već više od 90 godina svoje povijesti. Najnoviji korak na tome putu je generacija klima uređaja naziva Bluevolution proizvoda koja donosi nove standarde na tržište. Bluevolution klima uređaji uključuju visoku energetsku učinkovitost (A+++), ugrađeni flash streamer

Udobnost u prostorijama omogućava generacija uređaja Bluevolution

koji u potpunosti čisti zrak od bakterija, virusa, plijesni i alergena u vrlo kratkom vremenu, a cjelokupni proizvodni program sadržava novu radnu tvar R32 koja ima 3 puta manji utjecaj na globalno zagrijavanje od trenutno zastupljenih radnih tvari na tržištu. Udobnost u prostorijama koju omogućava generacija uređaja Bluevolution, Daikin je vrlo uspješno povezao i s udobnošću upravljanja. Nova aplikacija ‘WiFi online’ omogućava upravljanje klima uređajem s bilo kojeg mjesta i prikaz potrošnje energije i to na dnevnoj, tjednoj ili godišnjoj osnovi. Tako možete imati dokaze o velikoj

energetskoj učinkovitosti klima uređaja na zaslonu pametnog telefona ili tableta. Odabirom Bluevolution doprinosite očuvanju okoliša. Postanite dio budućnosti već danas!

IZDVOJENO Obratite nam se

www.tehnoelektronik.hr Josipa Kosora 46 20000 Dubrovnik tel. 020 418 500


26 Aktualno

15. LIPNJA 2016. •

Crna kronika DILANJE NA OTOKU

Djevojka (20) i muškarac (45) uhvaćeni s travom

Korčulanski policajci su pretragom dvije kuće u Vela Luci otkrili dvoje dilera. Naime, policijski službenici Policijske postaje Korčula su prošli tjedan temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku, obavili pretragu kuće u Vela Luci koju koristi 20-godišnjakinja kada je pronađeno 8 komada zasađenih stabljika indijske konoplje visine 16 do 37 cm, drobilica s ostacima marihuane i 82 sjemenke cannabis marihuane. Dan nakon, također u Vela Luci obavljena je pretraga obiteljske kuće, osobnog vozila i plovila koje koristi 45-godišnjak, a kada je pronađena jedna stabljika indijske konoplje, 16 folija s ostacima marihuane, jedna cigareta mješavine duhana i marihuane, 60 sjemenki cannabis marihuane te manja količina marihuane i amfetamin speeda. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, a 45-godišnjak i zbog sumnje da je počinio kazneno djelo omogućavanja trošenja droga, dvoje osumnjičenih su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Zamračili tri milijuna OPERIRALI GODINAMA

41-godišnjak se sumnjiči da je kao odgovorna osoba trgovačkog društva s djelatnošću najma iz Dubrovnika u travnju 2011. s 39-godišnjakom dogovorio kupnju i korištenje računalnog programa s mogućnosti brisanja evidentiranih ugovora o najmu


Aktualno 27

• 15. LIPNJA 2016. U 19 NESREĆA 15 OZLIJEĐENIH U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 19 prometnih nesreća. Radi se o 6 prometnih nesreća s materijalnom štetom i 13 s ozlijeđenim osobama u kojima su 3 osobe teže, a 12 ih je lakše ozlijeđeno.

i više od a kuna PU DN sumnjiči dvojicu muškaraca za štetu državnom proračunu, jednom trgovačkom društvu i njegovim vjerovnicima, u iznosu većem od tri milijuna kuna. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 41-godišnjak je osumnjičen za više kaznenih djela i to zlouporabu položaja i ovlasti, utaja poreza ili carine, pogodovanje vjerovnika i povreda prava iz socijalnog osiguranja, dok se 39-godišnjak sumnjiči za pomaganje u utaji poreza ili carine. Naime, 41-godišnjak se sumnjiči da je kao odgovorna osoba trgovačkog društva s djelatnošću najma iz Dubrovnika u travnju 2011. s 39-godišnjakom dogovorio kupnju i korištenje računalnog programa s mogućnosti brisanja

Od početka travnja 2011. do početka ožujka 2016. iz evidencije ugovora o najmu izbrisano je 1682 ugovora po kojima je od korisnika usluge ista naplaćena u gotovom novcu

evidentiranih ugovora o najmu, te je u razdoblju od početka travnja 2011. do početka ožujka 2016. iz evidencije ugovora o najmu izbrisao 1682 ugovora po kojima je od korisnika usluge istu naplatio u gotovom novcu. Za to nije izdavao račune kako bi izbjegao obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost i umanjio legalno ostvarene prihode temeljem kojih mu se određuje obveza plaćanja poreza na dobit, a napominju i kako je u vrijeme blokade poslovnih računa obračunskim plaćanjima izmirivao vjerovnike ne poštujući redoslijed dospjelih ovršnih obveza, oštetivši vjerovnike koji su imali prvenstvo naplate. Navedenim radnjama oštećeno je trgovačko društvo, Državni proračun RH i više vjerovnika za ukupni novčani iznos od preko 3 milijuna kuna.

KOD TOMMYJA

Lančani sudar u Vukovarskoj U Vukovarskoj ulici, neposredno prije semafora na Tommyju prošli tjedan došlo je do lančanog sudara. Prema informacijama iz PU DN ova nezgoda nije prijavljena pa je stoga za pretpostaviti kako su se sudionici sami dogovorili. U sudaru su sudjelovali Libertasov autobus na liniji broj šest i navodno još tri automobila koja su naletjela na njega.

583 REPRESIVNE MJERE Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 583 represivne mjere od čega izdvajaju 256 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine i 17 mjera zbog vožnje pod utjecajem alkohola. 26-GODIŠNJI DILER

Mobitel i droga u ventilu

Policija je u Mokošici prošli tjedan u noći pronašla odbačeni mobitel i metalni ventil u kojem se nalazila 21 tableta exctasya, 7 grama MDMA i mobilni uređaj. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da jedan od pronađenih mobitela i droga pripadaju 26-godišnjaku protiv kojeg je policija podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

CRNA SRIJEDA

U jednom danu čak šest nesreća Čak šest nesreća dogodilo se tijekom prošle srijede i u noći sa srijede na četvrtak među kojima je i izlijetanje vlaka u Rogotinu. Dojavu o nesreći s ozlijeđenim osobama u željezničkom prometu zaprimio je Županijski centar 112 Dubrovnik u 08:42 sati. Potom se iza 11 sati dogodila prometna nesreća na Brašini u Župi dubrovačkoj gdje je uslijed sudara osobnog vozila i motocikla jedna osoba ozlijeđena. Promet ovim dijelom magistrale je, podsjetimo, jedno vrijeme bio obustavljen. Sudar vozila i motocikla dogodio se i u poslijepodnevnim satima, također u Župi, na Mišićima te je jedna osoba ozlijeđena. Nešto kasnije na cesti u Vrbici te na D-8 poviše hotela Adria dogodile su se nesreće bez ozlijeđenih osoba. Sve je završilo 9. lipnja iza ponoći kada je zaprimljena dojava o prevrtanju vozila na državnoj cesti D-8, na predjelu Duboke ljute.


28 Aktualno

15. LIPNJA 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

PRIJEMI ZA JUGAŠE

Šampanjac i čestitke za europske prvake

Bolnica mo i dug i liste ŠTO NAKON SANACIJE?

Kapetan Marko Bijač na prijemu kod župana rekao je da su igrači jako ponosni na rezultat koji su postigli DUBROVNIK E u ro p s k e p rva k e , vaterpoliste VK Juga CO, upravu kluba i stručni tim primili su proteklog tjedna župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Andro Vlahušić. Župan je Jugašima čestitao na osvajanju sve četiri titule u prošloj sezoni, posebno naglasivši izvanrednu igru koju su pokazali na završnom turniru Lige prvaka. Sa županom je na prijemu bila i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo. Kako javljaju iz Županije, predsjednik VK Juga CO Lukša Jakobušić istaknuo je da je Jug CO ovim uspjehom najuspješniji hrvatski klub ove sezone, ali i najuspješniji i u povijesti po broju osvojenih titula. Također, zahvalio se Županiji na stalnoj potpori, ali i županu osobno na njegovim dolascima na utakmice, kako u ovoj, tako i u prošloj, ne toliko uspješnoj sezoni. Kapetan Marko Bijač na prijemu kod župana rekao je da su igrači jako ponosni na rezultat koji su postigli te nadodao da je poziv velikog broja igrača Juga u nacionalnu reprezentaciju još jedan dokaz kvalitete. U Gradu Dubrovniku dočekali su ih šampanjac i pokloni, a čestitke su im uputili gradonačelnik Andro Vlahušić, njegova zamjenica Tatjana Šimac Bonačić i predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković, a prijemu je nazočio i resorni pročelnik Miho Katičić.

Dug Opće bolnice Dubrovnik danas iznosi 100 milijuna kuna, što prema riječima župana Nikole Dobroslavića pokazuje kako je pokušaj sanacije bivševlasti bio neuspješan ŽUPANIJA U posljednje tri godine Opća bolnica Dubrovnik generirala je novi dug od 40 milijuna kuna godišnje, što, kako je istaknuo župan Nikola Dobroslavić, pokazuje koliko je pokušaj sanacije bivše Vlade bio

neuspješan. Župan je, naime, u pratnji vršitelja dužnosti ravnatelja Marija Bekića obišao bolnicu prvi put nakon završene sanacije. OB D u b r o v n i k d a n a s i m a dug od 100 milijuna kuna, jed-

POVEZIVANJE S OTOCIMA

Korčuli hidroavionska pristaništa

Čestitke za sve četiri osvojene titule uprošloj sezoni

ŽUPANIJA Korčula i Lumbarda dobit će pristanište za hidroavione. Tim povodom Županijska lučka Uprava

Korčula za područje Grada Korčule te Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije za područje Lumbarde, potpisale su s tvrtkom European Coastal Airlines ugovore u svrhu realizacije hidroavionskog prijevoza i na ovom dijelu Županije. Kako javljaju iz Županije, slijedom provedenog natječajnog postupka te po ispunjenju zakonskih kriterija potpisani Ugovori odnose se na dodijelu u koncesiju dijela obala u Gradu Korčuli te Lumbardi, u svrhu realizacije hidroavionskog pristaništa.


Aktualno 29

• 15. LIPNJA 2016. O NAPOLEONOVOJ OSTAVŠTINI Međunarodna konferencija Europske udruge napoleonskih gradova, Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2016. te Projekt Putovima Napoleona teme su sastanka župana Niole Dobroslavića s Dijanom Katica, predsjednicom Uprave HF

Eko Etno Grupa i Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj ‘Klub članova Selo’ i Dubravkom Davidović, predsjednicom Hrvatske udruge za kulturne i turističke rute i koordinatoricom Europske udruge napoleonskih gradova za Hrvatsku.

ora smanjiti e čekanja nako kao na početku sanacije. — Sanirani iznos od 124 milijuna kuna pokazuje da je zapravo generiran novi dug, otprilike 40 milijuna kuna godišnje – rekao je župan Nikola Dobroslavić, dodavši kako će se zajedno s Ministarstvo zdravlja pokušati smanjiti dug. Osim smanjenja duga, Bolnica mora smanjiti i liste čekanja, ali i riješiti deficit kadra. Kako je istaknuo vršitelj dužnosti ravnatelja dr. Mario Bekić, dug kao i liste čekanja dijelom će se smanjiti i nabavkom nove opreme. — Dijelom dug nastaje i zbog vrste poslovanja tako da ćemo u najnovijem sustavu imati i jedinicu za centralno naručivanje pacijenata koja će profunkcionirati idući tjedan, a njezina informatizacija bit će gotova kroz mjesec, mjesec i pol dana. Organizacijom rada smanjit ćemo liste čekanja,

Potpora projektu iskazana je i Odlukom Županijske skupštine

OB Dubrovnik nužno mora riješiti i pitanje listi čekanja te deficit kadra

Uspostava hidroavionskih pristaništa na ovim lokacijama nastavak je aktivnosti na realizaciji hidroavionskog prijevoza koji Dubrovačko-neretvanska županija snažno podupire proteklih godina osobito s aspekta povezivanja Grada Dubrovnika kao županijskog središta s otocima. Potpora ovom projektu iskazana je i Odlukom Županijske skupštine o pokretanju aktivnosti u svrhu realizacije hidroavionskog prijevoza na području Dubrovačko-neretvanske županije, s ciljem jednobraznog

posebno za neke dijagnostičke pretrage gdje su se liste čekanja mjerile u mjesecima. Bolnica ima prostorno dobra rješenja, nabavlja se nova oprema, a želimo je podići i na veći kadrovski stupanj – istaknuo je među ostalim Bekić. Najavio je i potpisivanje ugovora s Ministarstvom zdravlja koje će bolnici darovati 124slojni MS CT-a koji će doći do kraja iduće godine. — S novim ustrojem kroz novi raspored rada i nabavku nove opreme doći će dijelom do smanjivanja dugova, ali i lista čekanja – rekao je Bekić, naglasivši kako se kroz poticajne mjere zdravstvenim djelatnicima moraju stvoriti bolji uvjeti rada kako bi se zaustavio njihov odlazak u inozemstvo. Bolnica je suočena i s deficitom kadra, što je posebno izraženo na Ginekologiji. No nedostaje i traumatologa, pedijatara te dijagnostičkog kadra.

postupanja lučkih uprava kojima je Županija osnivač. Osim ovom prilikom utvrđenih lokacija, hidroavionska pristaništa realizirana su na Lastovu i Vela Luci. S obzirom da je u ovom trenutku Dubrovnik kao središte Županije s hidroavinskim pristaništima povezan putem Zračne luke Dubrovnik, iz Županije se nadaju da će u skorom vremenu investitori prilagoditi svoje projekte važećim prostorno-planskim i zakonskim odredbama kako bi se pristaništa realizirala i na užem gradskog području.

PROJEKT 4 M

Obuka ronilaca za kartiranje bioraznolikosti podmorja

ŽUPANIJA S ciljem jačanja kapaciteta u mapiranju i monitoringu morskih staništa u prekograničnom području u sklopu projekta 4M, organiziran je petodnevni trening u Petrovcu, u Crnoj Gori. Trening je organiziran u suradnji s Udrugom Sunce iz Hrvatske, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima priode Dubrovačko-neretvanske županije i Agencijom za zaštitu životne sredine Crne Gore, a obuku je prošlo 12 ronilaca, od kojih je pet hrvatskih i sedam crnogorskih predstavnika. Tijekom treninga sudionici su se upoznali s metodologijom kartiranja i načinima identifikacije vrsta i staništa te prikupljanjem podataka za potrebe ekološke mreže Natura 2000. Pored teorijske obuke, organizirao se i praktični dio prilikom kojeg su se ronioci obučavali za rukovanje sa opremom za istraživanja u podmorju te su prikupljeni i uspoređivani prvi podaci o morskoj travi Posidoniji, ribljim vrstama i morskim algama s područja uvale Pečin i lokaliteta Perazića do, Buljarice i ostrva Katič. U svrhu preciznog i standardiziranog provođenja monitoringa, sudionicima je prikazan video – terenski vodič za praćenje stanja morske cvjetnice Posidonia oceanica i Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja morskih staništa, koji su specijalno pripremljeni za ovu obuku i daljnja mapiranja na terenu, čiji se nastavak planira u razdoblju kolovoz/ rujan 2016. i travanj/svibanj 2017. na području Rt Arza-Platamuni. Tijekom srpnja 2016. planira se i petodnevna obuka ronioca eksperata, za prebacivanje i obradu prikupljenih podataka u geoinformacijskom sustavu. (GIS).


30 Aktualno

Vaše vijesti

15. LIPNJA 2016. • VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

BUDIMO SAVJESNI

Zanimljiva poruka u Ulici od Sigurate Na malenom komadu daske stoji natpis: ‘Ne bacajte ovdje smeće! Budimo savjesni!!!’

Pohvalna akcija kako ulice grada ne bi izgledale poput smetlišta

Na dnu Ulice od Sigurate nalazi se mala, ali hvalevrijedna poruka sugrađanima i okolnim ugostiteljima. Na malenom komadu daske stoji natpis: ‘Ne bacajte ovdje smeće! Budimo savjesni!!!’ Poruka je upućena drugim sugrađanima, ali i brojnim ugostiteljima koji svoj otpad ostavljaju pri dnu ulica. U svakom slučaju zanimljiva i pohvalna akcija kako ulice Grada ne bi izgledale poput smetlišta.

SEMAFORI KRAJ BAZENA

Čemu ‘puca za zeleno’ ako – ne radi?! Piše ‘Pritisni’ za zeleno svjetlo, ali nema nikakvog učinka jer ne radi! Čitatelj DuLista nas je upozorio na stanje ‘puce za zeleno’ na pješačkom prijelazu kod bazena u Gružu. – Piše ‘Pritisni’ za zeleno svjetlo, ali

nema nikakvog učinka jer ne radi! Tko je nadležan za održavanje ovih aparata koji kad rade mogu biti od pomoći, posebno nama koji uvijek negdje žurimo – ističe naš sugrađanin. A mi bismo dodali – nije ovo jedini…

Tko je nadležan za održavanje ovih aparata koji kad rade mogu biti od pomoći


Aktualno 31

• 15. LIPNJA 2016. Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

ZABORAVILA ZAKONE PRIRODE

Mokoška koka snijela – jaje s repom!

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Rat i mir Političari su uvijek odgovorni za rat! Oni imaju moć!

Naša čitateljica iz Mokošice poprilično se iznenadila kad je ovog vikenda u svom kokošinjcu pronašla neobično jaje. Naime, mokoško jaje ima ‘peteljku’, a kako nam kaže vlasnica, od istog je sastava kao i ljuska jaja. Inače, na Internetu se mogu pronaći slični primjeri ‘jaja s repom’. Tako je u svibnju 2012. godine objavljeno kako je jedna kokoš u mjestu Hukou u Kini ‘zaboravila zakone prirode’ i, baš kao već spomenuta mokoška koka, snijela jaje s repom. Dvije godine kasnije također u Kini, ali u selu Lingen, dogodio se sličan slučaj – koka snijela jaje s repom od tri centimetra. Možda je jaje bilo manje privlačno za pojesti, ali je bilo lakše za slomiti. Treće jaje pojavilo se opet u Kini 2015. godine. Znanstvenici ni danas nisu sigurni zašto dolazi do ovakve čudne pojave. Neki tvrde da sve skupa ima veze sa stresom.

Rat i mir su dvije stvarnosti u kojim se kreće ljudska egzistencija. Nema stoljeća, nema epohe u kojoj nije bio jedan ili više ratova. Radi se uglavnom o oružanom sukobu između zemalja ili između skupina unutar iste zemlje. Pojavljuje se s pojavom društvenih klasa, počev od robovlasničkog razdoblja, preko feudalizma, kapitalizma, komunizma, sve do danas. Grčki filozof Heraklit je ovo izjavio: ‘Rat je otac svih stvari!’ On je jednostavno ugrađen u ljudski život i narav pojedinaca i skupina. A Napoleon tek u progonstvu zaključuje kako je rat ‘barbarski zanat’ i kako će u nekoj budućnosti postati anakronizam... Budućnost pripada miru! Za mnoge učenije ljude, rat je nastavak politike, ali drugim sredstvima. Političari su uvijek odgovorni za rat! Oni imaju moć! Dovoljno se sjetiti Staljina ili Hitlera! Također je točno, kako je rat rezultat čovjekove opredijeljenosti za zlo, koje u njemu ono ‘čuči’, kao i dobro. A, svaki ratni sukob ima i svoje uzroke: npr. želja je nekog vladara ili vojskovođe da se silom dočepa tuđe zemlje i bogatstava, te pokori susjedne ili daleke narode. Ili želi da mu se pročuje ime, ili je u pitanju bahatost, kako bi se drugom sjelo za vrat, itd. Zapravo krajnji cilj svih ratova je zgrabiti bogatstvo, čiji je surogat novac. A ideologije? ‘One uvijek šute, kada novac pjeva.’ I danas smo svjedoci kopnenih i zračnih ratova. No postoje i pomorski, atomski, biološki, kemijski, munjeviti i totalni, pa psihološki, propagandni, novinski rat, itd. Kod nas već dugo postoji medijski, tj. propagandni-psihološki rat: ‘Mi ili Oni’, postojanje ustaške zmije, ako nosiš crno ustaša si, ako ideš u crkvu, kleroustaša, ako hoćeš podvaliti protivniku, crtaš kukasti križ na travi stadiona, kontroliranoga s osamdeset kamera, pojedine

Ideologije ‘uvijek šute, kada novac pjeva’

skupine uz pomoć medija ustaju protiv ministra kulture, jer udara (ne) vladine organizacije po špagu, javno protestiraju protiv proširenja, ali i korigiranja kurikularne reforme s akademicima desne opcije, itd. itd. Mnogi iz lijeve opcije, oduševljeni su prodajom hrvatskih zastava u Beogradu, jer brzo planu! Zaista, od starog neprijatelja, uvijek ostane nešto. Srbijanski ministar rada gosp. Vulin žali se EU: ‘Kako dopuštate da se trideset tisuća ljudi skupi na grobu hrvatskih nacista!’ Ne druže Vulin, grobu, već stratištu! A srbijanski partizanski poručnik je nedavno svjedočio o Bleiburgu: ‘Sve tragove njihovog uništenja treba ukloniti, kao da nikad nisu ni postojali. O tome ne treba pričati ni među sobom, ni kada se vratimo u svoja sela! Nikome! Ni braći, ni rođacima. Ni komunistima Ni sad ovdje. Ni poslije rata. Nikada, nikome. Jeste li zapamtili ove moje riječi...’ I dok rat uništava, mir izgrađuje. Rat ubija, mir oživljava. Mir je plod pravde. On počinje tamo gdje se čine dobra djela, gdje se čovjek opire zlu, mržnji i nečovještvu. Mir je nenazočnost rata, stanje neometanog reda i sklada. Samo uljudba, kultura znanost i vjera! U crkvenom jeziku mir znači i sve-mir.: Mir Vam ostavljam, mir vam dajem, rekao je Isus. Ili, bl. A. Stepinac: Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir! I konačno, u Evanđelju po Mateju (Isusov govor na Gori): ‘Blago mirotvorcima, jer će se zvati sinovi Božji!’ Mir treba htjeti, mir treba ljubiti. Ako se istinski želi, uvijek je moguć. Jer bez kulture mira, rat vreba iza svake zasjede. Nažalost, život je do sada pokazao: Mir se najbolje osigurava dobrim oružjem i još boljom obrambenom pripremom. ‘Si vis pacem, para bellum’. Hoćeš li mir, spremi se za rat.


32 Aktualno

Duplerica

1. NATJECANJE PK JUG

15. LIPNJA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Zapjenilo se u Gru


Aktualno 33

• 15. LIPNJA 2016. ‘NORMALNE’ KLUPE Uvijek je lijepo primijetiti kako nadležni prate, čitaju i slušaju što im građani poručuju. Takav slučaj su i klupe na čekaonici na autobusnom stajalištu preko puta skretanja s Puta Iva Vojnovića u naselje

užu!

Čokolino. Naime, nakon što smo sredinom svibnja na našem portalu prenijeli apel stanovnika tog dijela grada, odgovorni su reagirali, betonirali temelje i postavili klupe na normalnu razinu.

Uz veliku potporu roditelja i starijih plivača djeca su uspješno prezentirala plivačko umijeće, a većini je ovo bio i prvi nastup na natjecanju uopće – istakli su iz PK Jug

Foto Zvonimir Pandža

Prvo natjecanje Plivačke škole PK Jug održano je u subotu ujutro na bazenu u Gružu. Nastupilo je 160 djece uzrasta od 6 do 10 godina koji su članovi prve, druge i treće godine plivačke škole te grupe ‘ribica’. Najmlađi sudionici, članovi grupe ‘ribica’ nastupili su u disciplini 25m noge kraul, članovi 1. godine plivačke škole plivali su 25m leđno, a članovi 2. godine 50m kraul. Najstariji članovi plivačke škole nastupili su u disciplini 100m mješovito demonstriravši znanje sve četiri plivačke tehnike. — Uz veliku potporu roditelja i starijih plivača djeca su uspješno prezentirala plivačko umijeće, a većini je ovo bio i prvi nastup na natjecanju uopće – istakli su iz PK Jug. Bilo je zbilja zanimljivo u bazenu vidjeti najmlađe plivače, jer mnogima od njih bio je to prvi nastup na nekom natjecanju. Možemo reći kako je ovom prilikom ostvareni rezultat ipak bio na drugom mjestu.


34 Kultura

15. LIPNJA 2016. •

Ulicama moga grada

Lijep kao bambin O DUM NIKOVIM ZAPISIMA, GROBOVIMA, SVJETLOSTI I CRKVI SIGURATI I BAMBINU

Dubrovniku, koje o ovoj crkvici, kao i o samostanu i muzeju Sigurata brinu sva ova stoljeća. A dum Niko je već tada zapisao sve što se o njoj moglo i treba znati.

Placeta ili mali trg ispred crkvice Sigurata, ispred su stari grobovi bratovština

Bratovštine u Sigurati

Dum Niko će zapisati kako je krajem 17. stoljeća u ovoj crkvici podignut i oltar sa slikom Krštenja Kristova od Svetog Ivana Krstitelja, te napomenuti ‘u starini zvan Svetog Križa’ Zapisao Boris Njavro

U neko doba dana čudna neka svjetlost obasja oltar male, skromno i tiho skrivene dubrovačke crkvice od vjernika i puka nazvane skraćeno Sigurata, izvedenicu od njena punog službenog latinskog imena, smještenu i izgrađenu nekad davno na pola ulice koja se također zove po ovoj maloj crkvici Od Sigurate, ili Od dumana onako pučki i po naški, na pola skala od Prijekog do Pelina. Pisali su mnogi u naše doba o ovoj crkvici, o njenoj velikoj i burnoj povijesti, ponajviše prepisujući ono što je o njoj zapisao danas već davne 1929. posljednji rektor ove crkve dum Niko Gjivanović koji je istražujući u dubrovačkom arhivu mnogo pridonio rasvjetljavanju povijesti ove crkve kao i dumnama trećoretkinjama u

Nekad davno svaka imućnija dubrovačka obitelj imala se svog bambina kojeg bi ponosno iznosila za Božića i stavljala na središnje mjesto jaslica

Sunčeva svjetlost u neko doba dana, između krovova kuća na Prijekom, pronađe svoj put i osvijetli glavni oltar, skroman kakva je već i crkvica Sigurata, na kojem je slika Bogorodice s djetetom, malim Isusom. Dum Niko će zapisati kako je krajem 17. stoljeća u ovoj crkvici podignut i oltar sa slikom Krštenja Kristova od Svetog Ivana Krstitelja, te napomenuti ‘u starini zvan Svetog Križa’ bratovštine dubrovačkih zlatara, a sa strane su slike Svete Lucije i Svetog Andrije apostola. Na osnovu grobova ispred crkve Sigurata, dum Niko će u svom tekstu istražiti i povijest bratovština koje su se okupljale u njoj. Po njegovim zapisima, u ovoj je crkvi bilo sjedište bratovštine kovača i kotlara već u 14. stoljeću, a najvjerojatnije i od samog njenog početka. Najstariji sačuvani grob te bratovštine u ovoj crkvi, danas se nalazi ispred crkve, iz 1423. je godine, a najkasnija su dva groba iz 1808., također i danas vidljiva ispred crkve. Dum Niko će i pojasniti razloge tadašnje slike na oltaru, Sveti Ivan Krstitelj zaštitnik je kovača, u Bibliji je zapisano kako ga je Herod najprije bacio u okove, a zatim mu mačem odrubio glavu, a Sveta Lucija je tu zato jer je zaštitnica očiju, a oči kovača su zbog jake svjetlosti usijanog željeza i zbog iskri koje vrcaju pri kovanju veoma izložene opasnostima i bolestima. Zašto je tu na glavnom oltaru bila i slika Svetog Andrije dum Niko će pojasniti time što je taj svetac bio zaštitnik stolara, te navodi kako se i bratovština stolara, dubrovačkih maranguna, neko vrijeme okupljala u crkvi Sigurata. Nakon što je u potresu 1667. srušena njihova mala crkva Svete


Kultura 35

• 15. LIPNJA 2016.

Barbare (nalazila se između današnje Široke i Božidarevićeve u Ulici Vara), sjedište svoje bratovštine privremeno su premjestili u ovu crkvu zajedno s kovačima, dok se nisu preselili u svoju novu crkvu Svetog Josipa u Ulici od Puča.

Grobovi i zavjeti

Pribilježit će dum Niko Gjivanović kako je u crkvi Sigurata jedno vrlo kratko vrijeme boravila i bratovština češljara vune, zaštitnik kojima je bio nitko drugi do Sveti Vlaho. Potvrda tome možda su i sačuvani talački stolovi u muzeju u sklopu samostana, kao i činjenica kako su u ta davna vremena češljari vune bili ponajviše smješteni na Pelinama. A činjenica da je toliko bratovština upravo u ovoj maloj crkvici tražilo i imalo svoje sklonište i mjesto vjerske službe, još jedna je potvrda kolika je važnost i štovanje prema ovoj maloj i skrivenoj crkvici Sigurata dubrovačkog puka bilo u svim ovim davnim stoljećima. Dakle, neke od najstarijih dubrovačkih bratovština zasjedale su i imale vjerske službe ovdje, a sve je to potrajalo do 1808., kada pada Republika i kada Frančezi ukidaju sve bratovštine, čak i Antunine kao najvažnije, te zabranjuju ukopavanje unutar crkve, što je do tada bila tradicija. Tada se grobovi iznose iz crkvica i premještaju ispred, što je slučaj i sa crkvom Sigurata i grobovima ispred nje, na onom malom trgu ili placeti. Još je netko, osim članova navedenih bratovština, tražio svoj mir i zavjet u ovoj crkvi, i u davnim stoljećima, ali i nakon ukidanja Republike. Ova je crkva bila od davnine mjesto zavjeta dubrovačkih pomoraca i posebno njihovih supruga, što svjedoče brojni zavjetni darovi u slikama i srebru, nazvani i ‘brodovi i srca’. Mornari su se u crkvi Sigurata nekad zavjetovali za sigurnost svoje plovidbe, a supruge za vjernost svojih muževa dok plove morima. I oni su pronašli svoj mir i mjesto molitve u tišini ove male skrivene crkvice.

Aničin bambin

Sa strane glavnog oltara, u pomalo skrivenom dijelu ove crkve nalazi se ipak njeno najvažnije i u dubrovačkom puku najomiljenije obilježje, nešto kao mali oltarić, od puka nazvan Oltar bambina, s malim kipom Djeteta Isusa, ili Malog Isusa, kojeg je Anica Bošković, sestra znanog nam Ruđera, oporukom pisanom 19. lipnja 1803., godinu dana prije svoje smrti, a umrla je 13. 8. 1804., ostavila svojoj rođenoj sestri, dominikanki časnoj sestri Ozani tada na službi u samostanu Svete Katarine. Zapravo, tri se mala bambina nalaze u crkvici Sigurata, dva su ležeća umotana u

male kolijevke, a središnji je poseban stojeći mali bambin, Mali Isus u ružičastoj haljini, zbog čega se u puku taj oltar i zove Oltar bambina. Dolaskom Francuza 1808. ukidaju se svi ženski samostani, mnoge vrijedne stvari nestaju na razne načine iz njih, a mali Aničin bambin srećom njena sestra skriva i donosi u crkvicu Od Sigurate, gdje se nalazi i danas. Anica Bošković bila je jako vezana za tog bambina, o njemu je pisala svom bratu Ruđeru u njihovoj znanoj prepisci, a o njemu je napisala i nekoliko pjesama. Zanimljivo je još i ovo; bambin je do Sigurate došao iz ruka jedne od zadnjih dumna samostana Svete Marije od Kašćela, koja se zvala dumna Marija Katarina, te se ovaj Aničin mali bambin od tada zove i ‘bambin dumne Marije Katarine’.

Bambin i jaslice

Bambin je lutka koja predstavlja malo dijete bogočovjeka, zvali su ga i Mali Isus, a vezuje ga se i s prvim jaslicama, Betlehemom koji se izrađivale od lutaka. Nekad davno svaka imućnija dubrovačka obitelj imala je svog bambina kojeg bi ponosno iznosila za Božića i stavljala na središnje mjesto jaslica. U Gradu, za Božića bio je običaj da se okiti i iznese bambin, djetešce Božje, mali Krist izrađen od voska. U dubrovačkim kućama bambin je imao svoje mjesto najčešće u staklenoj kutiji, a na Badnjak se postavljao na mahovinu ili u umjetnu, ukrašenu špilju i bio mjesto štovanja i okupljanja cijele obitelji. I reklo bi se ‘lijep kao bambin!’ Treba znati kako je kićenje božićnog drvca ili jelke došlo do Grada s Austrijom. Po nekim tvrdnjama i danas je u Dubrovniku u privatnim i crkvenim zbirkama sačuvano ukupno devet bambina. U crkvenim zbirkama sačuvano je osam bambina, potiču od 19.

Pribilježiti će dum Niko Gjivanović kako je u crkvi Sigurata jedno vrlo kratko vrijeme boravila i bratovština češljara vune, zaštitnik kojima je bio nitko drugi do Sveti Vlaho

do prve polovice 20. stoljeća. Po jedan bambin se čuva u Katedrali, u Crkvi sv. Vlaha i u crkvi Domino, u samostanu od Sigurate čuvaju se tri, među kojima je i onaj iz ostavštine dubrovačke pjesnikinje Anice Bošković, dok se u franjevačkom samostanu Male braće nalaze dva. Zna se da se jedan primjerak još nalazi u Crkvi svete Marije od Špilice na Lopudu, te je jedan u privatnom vlasništvu. P.S. A za kraj ovog đira, zanimljivo saznanje vezano uz jednu nedavno objavljenu fotografiju, koju zbog toga objavljujemo i ovaj put. Kako vlasnici starih dobrih fotki, izvučenih iz ‘škatula od crevalja’ kako reče gospođa Zore Brajević, često i ne znaju baš sve likova na njima, objavili smo fotku s gosparom Zvonkom Regjom, njegovom Maruškom i znanim nam Mihom Martucijem, pitajući se tko je četvrti lik na njoj. I javila nam se naša draga Eta Kačić, znamo je iz Art radionice Lazareti, usmeno za pojasnit’ i mailom, napisavši da je to ‘gospar Zvonko Lasić, jedan od braće moga nona, a bilo ih je šest! Dakle, dundo Zvonko je završio višu hotelijersku školu u Beču (na toj školi bio je još i gospar Srećko Kristić), gdje je došao bez ikakvog znanja njemačkog jezika. Poslije dva mjeseca učenja već je polagao ispite na njemačkom. Kad je finuo školu, vratio se u Grad, radio u hotelu Excelsior, gdje mu je direktor bio kolega iz škole Srećko Kristić, a kasnije i kao profesor u ugostiteljsko – turističkoj školi u Dubrovniku, gdje je predavao ‘organizaciju rada’, matematiku i njemački jezik. Osim toga u slobodno vrijeme je vršio knjigovodstvene posle za neke gradske trgovce. Ova slika je s vjenčanja gospođe Olge i gospara Karla Capurso, a kako kažu neki iz moje familije, Zvonko Lasić je bio kum gosparu Karlu, a gospar Zvonko Regjo gospođi Olgi. Eto par crtica o mom dundu Zvonku, velikom gosparu u to doba, a i danas za sve one koji ga se sjećaju!’ Toliko Eta, a toliko i o crkvi Sigurata, a sad o čeljadi ove ulice…


36 Kultura

Bojim se da će moje slike praznog Grada postati unikatne MIŠO BARIČEVIĆ POVODOM ‘PENZIJE’, IZLOŽBE, LIKOVNOSTI...

No, u našemu Gradu uvijek ima događanja, ne fali. Ako ništa onda nove kućice, na Peskariji ili Mercedesi na Stradunu. Šareno je budali drago, zato sam ja više crno bijeli u zadnje vrijeme – smije se za početak Baričević, te dodaje i to kako je ‘poželio da ne bude klasično’. — Godina, godina je povod da drukčije donesem Svetog Vlaha. Ma manjeviše, ljudi me i znaju po Parcu! – kaže.

Volim se našaliti, kako je to napisao jedan povijesničar umjetnosti jednom poznatijem umjetniku od mene, da sam ‘slikar samorodnog određenja i neakademske obrazovanosti’. To me gusta!

Imam crteža još iz pete godine, od Ćira u Gružu do nekih smiješnih auta koji su bili u gradu, njih dva, tri. Tako da mi je to uspomena kad naiđem na njih. Pisao sam godine na slikama, kako je bio običaj tad stavljati na fotografije. Kasnije to pogledam i smijem se. Bome, to je bilo dječje, no to me je odredilo Piše/Foto Mia Njavro

Znam svoje mjesto u likovnoj umjetnosti grada. Nisam u vrhu, a nisam ni u dnu – kaže nam. Zatekli smo ga na kavi, nešto crtka na papir. Kaže, od malih nogu. S Mišom Baričevićem porazgovarali smo povodom njegove nedavno otvorene izložbe ‘Po zagovoru Svetog Vlaha’. Zašto sakralne teme, otkud stižu njegove ‘crtice’, što je sve proživio i doživio u slikarstvu te kako je kombinirao umjetnost i

ugostiteljstvo, no i što će sad kad ide u ‘penziju’ u teatru – sve je to otkrio za DuList. — Drago mi je da je bila ova lijepa izložba, kad sam ja zadovoljan, nije mi bitno koliko je ljudi bilo, kamera i ostalih. Kad ja nisam zadovoljan, nešto u meni vri. Ali, bilo je prekrasno! Inspirirala me Godina svetog Vlaha. Obično kad je takva lijepa obljetnica sve krene, pa u sredini godine nestane događanja.

Protekle godine, na izložbi s trojicom kolega, Škerljem, Grabovcem i Ligorijom, kazali ste kako ste ‘naslikali Grad kad svi odu’. Kakav je to Grad? Bojim se kako će to uskoro biti unikatne slike! Pomalo, cijelu zimu postaje ljeto i stalno je gužva. Napravio sam to iz nostalgije za mirnim Gradom. Fali mi! Ne znam što je to što me goni, vjerojatno to što čovjek mora biti zahvalan što se rodio u ovakvom gradu. Bez obzira što sam, rekli bi po vokaciji slikar, a volim se našaliti, kako je to napisao jedan povijesničar umjetnosti jednom poznatijem umjetniku od mene, da sam ‘slikar samorodnog određenja i neakademske obrazovanosti’. To me gusta! Ipak, taj ‘samorodni’ put traje dosta dugo. Od samih početaka bio sam sklon slikanju. Nisam išao u vrtić, ali sam stalno nešto crtao! Imam crteža još iz pete godine, od Ćira u Gružu do nekih smiješnih auta koji su bili u gradu, njih dva, tri. Tako da mi je to uspomena kad naiđem na njih. Pisao sam


Kultura 37

• 15. LIPNJA 2016. ‘MODRI OSMIJEH’ MARIJE ĐANOVIĆ Predstavljanje knjige za djecu ‘Modri osmijeh’ dubrovačke spisateljice Marije Đanović održat će se u petak, 17. lipnja, u 19 sati u Čitaonici Narodne

godine na slikama, kako je bio običaj tad stavljati na fotografije. Kasnije to pogledam i smijem se. Bome, to je bilo dječje, no to me je odredilo i postalo mi zanimanje. To je interesantna stvar! Naime, po zvanju sam ugostitelj. Dosegao sam neki nivo i u toj struci, međutim, mislim da je puno starija ova druga. Ova koja je stalno trajala, kao ona moja linija. A zašto nisam išao na Akademiju? Iz familijarnih razloga, a nije se ni imalo. A, da budem iskren, nisam bio ni neki đak (smijeh). I onda kad mi reču da je matematika slikarstvo! Mislim da je to velika zabluda. Ja sam uvijek imao matematiku jedan, a likovni pet! Doduše geometrija mi je išla, no brojke i formule... Meni su sve zadaće bile iscrtane. Na Vašem putu, tko Vam je dao osnove, potporu? Osnovu mi je dala prof. Mijatović Kovačević, draga žena koja je mene ‘gurala’ u likovnu grupu! Toliko da bismo nas dvoje dočekali drugu smjenu u Gimnaziji radeći likove od gline ili crtajući. Nije mi to bilo mrsko, osim što bih nekad igrao i nogomet! Kasnije sam naletio na Maslu, radio sam i mozaik s Dulčićem u Argentini, pa Trostmann, Škerlj s kojim sam se najviše zadržao. Znam svoje mjesto u dubrovačkom slikarstvu. Nisam napuhan, već mislim da sam u sredini i mislim da je moje mjesto dosta čvrsto u tom likovnom svijetu današnjice. Kakav je današnji svijet likovnog izričaja? Spaja se i instalacija i performans i fotografija i ostalo. U moje doba bio je foto klub i fotogalerija, u kazalištu je bio alternativni teatar, a danas dođete u galeriju i gledate fotografije! Ne govorim da to nije likovni izričaj, jest i ima mjesta za svih, samo ne valjaju netrepljivosti. Netko mrzi štafelarno slikarstvo jer se bavi performansom. Zašto? Vjerojatno zbog sredstava i ništa drugo. U večeri otvorenja izložbe, zakoračili ste u još jednom novom pravcu. Nakon godina i godina, otišli ste ‘u penziju’ u teatru. Kako je bilo raditi u Kazalištu Marina Držića? Zanimljiv je to put bio. Negdje u propitivanju svoje likovnosti, osim one klasicističke, jer sam počeo s klasikom, negdje ‘68. ili ‘69. napravio sam isto ovako veliku ‘izložbu crtica’. Ona

je bila za mene otkriće nove tehnike, no s druge strane sam doživio nešto i rekao sam sebi: ‘Nemoj, ideš za pomodarstvom! Gdje su tvoji lijepi krovovi? Tvoj Sveti Vlaho?’ To je trebalo biti pozitivno, istraživački. No onda vam to ide ovako – dvoje djece, egzistencija, rat, sve živo... Uvijek sam se bavio svime time, nisam bio izvan Grada. Bio sam i u Lera i u Lausa, aktivan koliko se moglo uz to ugostiteljstvo, koje traži cijeli dan. Kako su zime bile zime, onda se moglo, ali sad eto više nema zime. Tako da sam se uvijek tu negdje ‘petlj’o’. A u kući gdje sam se odgojio uvijek su bili intelektualci. Muž moje tetke bio je obrazovan, govorio par jezika, bio jedan od osnivača ‘Prijatelja starine’. Tako da sam i ključ od zidina imao. Nekad bi uvečer pošao zatvoriti kad on ne bi mogao. A to znači – cijeli krug! Ali nije problem zatvorit vrata, nego pregledat i je li tko ostao. Lijep dio života proveo sam na zidinama, ma vjerojatno je i to utjecalo na moje vizure i moju ljubav prema Gradu. Želim ga malo i iskrivit, no uvijek se vraćam, istinski, makar to više nije likovni interesantno otkad je zavladala fotografija. No, da se vratim na teatar – rekao sam sebi: ‘Što ću sad?’ Pošao sam u teatar i našao tadašnjeg ravnatelja Marina Gozzea. Vidio sam natječaj u novinama, i eto došao. Rekao sam: ‘Ma neće mene uzet!’ A ratno doba. I svaki dan sam išao pitati je li se tko javio. I nije i eto – uzeli mene. Tako da kad god mi netko reče da me netko provukao u kazalište, to nije istina. Radio sam i evo hvala Bogu, dočekao penziju! Imam puni staž, pola ugostiteljstvo, a pola teatar. Pošteno sam svoje odradio! A kolika će bit penzija, ne znam! Kakav je život u teatru, što Vam je najljepše za izdvojiti? Bilo je puno lijepih stvari i radio sam puno lijepih stvari, kao tehnički direktor. A bio sam ‘tu i tamo’ scenograf, Georgiju Paru za Služavke, te na još nekim predstavama, sjećam se ruskog baleta Pinokio. Teatar ima svoju draž i dao mi je širinu. Ono što sam ‘pimplao’ na izložbi, mojim crtežima, tamo sam morao na 12 metara i s velikim kistom. Dakle, dobio sam slobodu u širini poteza, ali ne u širini mašte. Zapravo, tamo sam bio i skučen. Tamo treba Van Gogh, a treba ga imitirat. Pa mi je Bog, jer to jest Božji prst, dao mogućnost da mogu izvući i kip – iz stiropora, stirodura, da mogu napravit rekvizit,

knjižnice Grad. Uz autoricu, u promociji će sudjelovati Maja Milošević, Renata Zlatković, Nike Nagy, Dječji zbor Dubrovnik, učenici OŠ Mokošica i Umjetničke škole Luke Sorkočevića.

sve od pituravanja do slikavanja. Eto tako sam sve radio.

Predstava kazališta nije kino! Pa 3D, ma ne ide. U kazalište čovjek ide vidjeti glumca na tri metra kako plače. Ako glumac to ne zna, nije dobro

Kako vidite teatar danas? Ima li dogodovština? Iskreno, malo me živciraju projekcije u predstavama. Predstava kazališta nije kino! Pa 3D, ma ne ide. U kazalište čovjek ide vidjeti glumca na tri metra kako plače. Ako glumac to ne zna, nije dobro. Nema ponavljanja! Ako je greška, greška je. A dogodovštine? Puno ih je! Od stavljanja utega u kufere da se ne može iznijeti na pozornicu, do nalijevanja vode u čizmu. Male bezobraštine za smijeh. Ajme kad je Niko Kovač pao s pozornice! Kaže inspicijentnica: ‘Nema Nika!’, a pao, eto, dobri naš Niko. Pa putovanja, po cijeloj državi – uvijek se događalo nešto smiješno.

‘PO ZAGOVORU SVETOG VLAHA’ Moj CT, puls, drukčija energija

Prilikom otvorenja izložbe u prostorima Društva prijatelja dubrovačke starine u Širokoj ulici, Mišo Baričević kazao je kako je ‘Po zagovoru Svetog Vlaha’ njegov CT, puls, drukčija energija. Radovi su nastali motivom Parca i njemu posvećene godine, slijedeći već dobro utabani put Baričevog izričaja, koji za fokus uvijek, ‘negdje i nekako’, ima dubrovački motiv. Izložbu je biranim riječima otvorio Antun Karaman, povijesničar umjetnosti, pročitavši tekst još jednog povijesničara umjetnosti, onog ‘malo starijeg’, Tomislava Šuljka: Kao u nekoj finoj mreži vremena, promiču događaji, ljudi, simboli. I bez naslova izložbe, gledatelj bi osjetio protok vremena nad kojim bdi jedan uzvišeni lik. I bez narativnog, realističkog opisa, gledatelj prepoznaje lik Svetog Vlaha, barjake, standale, moći i ljude koji promiču Stradunom, ne samo u ovom vremenu, već stoljećima. U gusto, minuciozno iscrtanoj potki, događaju se nama poznate scene Feste. Vrijeme protječe u beskrajnom nizu crtica koje ujedinjene predstavljaju izvanredno profinjen osjećaj autora za likovni sklad cjeline. Da bi razbio monotoniju te osnovne podloge bez broja crtica, Baričević vrlo hrabro, nenadanim akcentom neke dijagonale ili vertikale uzbuđuje gledaoca i upućuje ga u bit slike, a to je – osoban likovni doživljaj tog nečeg mističnog u prohodu vremena, tog nečeg tajnovitog pod zaštitom Svetog Vlaha. Naslov izložbe ‘Po zagovoru Svetog Vlaha’ sugerira naš put i način gledanja slike. No, bez obzira na naslov, bitno je ono uravnoteženo titranje koje nastaje minucioznim ispreplitanjem linija. Potezi kista su sigurni, a kompozicija cjeline je uvijek sačuvana unatoč, ponekad naglašenim, detaljima koji ponešto izravnije pripovijedaju o temi (mitra, biskupski štap, Grad u ruci sv. Vlaha i sl.) – dio je iz prekrasnog teksta gosp. Šuljka.


38 Kultura OBJAVLJENA ZBIRKA PRIČA

‘Usudi se željeti’ Valentine Vukman Zelić

15. LIPNJA 2016. •

‘Umjetnost ž Bruna Šiml U SALOČI OD ZRCALA

Valentina Vukman Zelić čitateljima je do sada znana kao autorica četiri zbirke pjesama, te kao amaterski likovni stvaralac i sudionik nekoliko izložbi Ovih dana objavljena je prva zbirka kratkih priča dubrovačke pjesnikinje i slikarice Valentine Vukman Zelić ‘Usudi se željeti’ u izdanju Društva dubrovačkih pisaca. Valentina Vukman Zelić čitateljima je do sada znana kao autorica četiri zbirke pjesama, te kao amaterski likovni stvaralac i sudionik nekoliko izložbi. Prošle godine imala je izuzetno posjećenu promociju svoje druge zbirke pjesama u Orebiću, u kojem je odrasla i provela djetinjstvo. Prozu je do sada objavila tek u zborniku Literat, te je ova njena prva zbirka kratkih priča u kojima ‘ujedinjuje boje života’ kako je u pogovoru o njoj zapisala Maja Milošević, vrlo ugodno iznenađenje za čitatelje u ove ljetne dane. Urednica izdanja je Sonja Smolec, s kojom je Valentina već surađivala u svojim prijašnjim zbirkama pjesama, a tehničku opremu knjige učinio je Zvonimir Lasić. Po najavama izdavača i autorice predstavljanje zbirke kratkih priča ‘Usudi se željeti’ trebalo bi se dogoditi vrlo skoro u Dubrovniku, gdje će i dubrovačka čitateljska publika konačno imati prilike upoznati ovu vrlo zanimljivu autoricu i njene predivne priče.

Jedna od najvažnijih ideja ove knjige jest da je svaka osoba rođenjem stekla pravo da voli i da bude voljena Autor literature za samopomoć, sociolog i televizijski voditelj Bruno Šimleša predstavio je novu knjigu ‘Umjetnost života’ te održao prigodno predavanje dubrovačkoj publici protekli petak u čitaonici Narodne knjižnice Grad. Događanje su organizirali Naklada Ljevak i Dubrovačke knjižnice Dubrovnik. U svojoj osmoj knjizi Šimleša progovara o svetosti života, ljubavi, obitelji, Bogu, zdravom razumu i o tome kako postati životni

umjetnik. Piše o ključnim životnim idejama objašnjavajući kako se može igrati u životu, ali ne i poigravati s njime budući da je život svet. Jedna od najvažnijih ideja ove knjige jest da je svaka osoba rođenjem stekla pravo da voli i da bude voljena. To pravo je neotuđivo pa autor u knjizi objašnjava kako se može privući ljubav te kako životna iskustva pretvoriti u neprocjenjive umjetnine, a od svojega života stvoriti remek-djelo.


Kultura 39

• 15. LIPNJA 2016.

života’ leše

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

Dubrovački muzeji pozivaju na koncert u povodu 10 obljetnice restauracije fortepijana majstora Antona Waltera

Hrvatski pijanist Hrvoje Jugović održat će koncert na fortepijanu u srijedu, 15. lipnja u 20 sati u Kneževu dvoru. ULAZ SLOBODAN

Stručni sastanak na temu međumuzejske i međunarodne suradnje

U srijedu, 8. lipnja održan je stručni sastanak na temu međumuzejske i međunarodne suradnje između Dubrovačkih muzeja i Instituta za zaštitu spomenika kulture i Muzeja Bitole iz Makedonije. Sastanak su predvodili ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać i direktor Instituta i Muzeja Bitole Zoran Altiparmakov. Na sastanku se razgovaralo o različitim oblicima međumuzejske suradnje, razmjene stručnih iskustava i znanja na potencijalnim zajedničkim projektima. Sastanku je nazočio stručni tim Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja.

U svojoj osmoj knjizi Šimleša progovara i piše o ključnim životnim idejama

Bruno Šimleša autor je knjiga popularne psihologije od kojih su ‘Ljubavologija’ (Naklada Ljevak, 2011.) i ‘Škola života’ (Naklada Ljevak, 2014.) bile među najprodavanijim knjigama u Hrvatskoj, prodane u više od 25.000

primjeraka. Diplomirao je sociologiju 2002. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zadnje tri godine, osim pisanja i držanja predavanja, vodi emisiju ‘Svaki dan, dobar dan’ na Hrvatskoj radioteleviziji.

Otvorene dvije izložbe u Kneževu dvoru

Izložba ‘Likovna baština obitelji Pejačević’ Izložba fotografija ‘Crna šuma’ autora Damira Hoyke


40 Kultura

15. LIPNJA 2016. •

PUBLIKA JE UŽIVALA U KONCERTU

Fedotov potvrdio zvjezdani status U petak navečer u Dominikanskoj crkvi dubrovačka publika uživala je u još jednom koncertu Dubrovačkog simfonijskog orkestra, ovaj put pod ravnanjem dirigentice Marije Ramljak, ali i uz gosta, jednog od najboljih ruskih violinista današnjice Maxima Fedotova. ‘Briljantni umjetnik’, ‘savršeni majstor violine’ i ‘ruski Paganini’, kako mu tepaju europski mediji, dobitnik je velikih međunarodnih violinističkih natjecanja. Profesor je violine na moskovskom konzervatoriju, a nastupa s vodećim svjetskim orkestrima i poznatim dirigentima. Inače, DSO i Fedotov izveli su djela L. van Beethovena i to Koncert za violinu i orkestar u D duru te Simfoniju br. 7 u A duru.

Profesor je violine na moskovskom konzervatoriju, a nastupa s vodećim svjetskim orkestrima

‘Briljantni umjetnik’, ‘savršeni majstor violine’ i ‘ruski Paganini’, kako mu tepaju europski mediji, dobitnik je velikih međunarodnih violinističkih natjecanja


Kultura 41

• 15. LIPNJA 2016.

FASCINANTNA IZLOŽBA U DVORU

‘Crna šuma’ Damira Hoyke

Razmišljao sam može li se iz toga lošega napraviti nešto dobro kako bi se spriječila katastrofa takvih razmjera u budućnosti. Htio sam napraviti fotografije koje će biti društveno aktivne Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Izložba fotografija ‘Crna šuma’ autora Damira Hoyke otvorena je u četvrtak u Kneževu dvoru, a prikazuje niz umjetničkih djela inspiriranih teškom tragedijom koja je pogodila Pelješac proteklo ljeto – požarima koji su poharali područje Trstenika. Možete ju pogledati sve do 3. srpnja ove godine. Cilj ove izložbe je putem fotografija

‘Crna šuma’ je izložba od općeg interesa kojima se prikazuju apokaliptični prizori nakon požara senzibilizirati javnost na posljedice neodgovornog ponašanja pojedinca, što su pri otvaranju istaknuli i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać te Nina Francetić iz Hrvatske vatrogasne zajednice, kao i načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović, koji je i službeno otvorio izložbu. — Čuo sam za požar i ljudska znatiželja me natjerala da pođem pogledati posljedice. Kada sam došao sve je bilo sivo i crno. Razmišljao sam može li se iz toga lošega napraviti nešto dobro

kako bi se spriječila katastrofa takvih razmjera u budućnosti. Htio sam napraviti fotografije koje će biti društveno aktivne i živjeti s ljudima – kazao je među ostalim Hoyka. Na taj način pokušao je pridonijeti nastojanju da se takvi događaji spriječe. Hoyka je svoju zamisao podijelio s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom (HVZ) u kojem je našao idealnog partnera za ovaj projekt pa se tako ova izložba predstavlja u raznim dijelovima Hrvatske čiji vatrogasci međusobno surađuju na najtežim požarima i drugim katastrofama.


42 DuList info

15. LIPNJA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘AP ARGOSY’ Brod je trenutno u luci Ust Luga

CITY OF DUBROVNIK

229 m

U luci Eemshaven

duljina MB ‘AP ARGOSY’

MIHO PRACAT

18. 6. stiže u luku Amsterdam

ORSULA U luci Tuzla

Tip broda: Panamax Izgrađen: 2012. u Kini Nosivost: 79.800 DWT Duljina: 229 m Širina: 32,26 m Glavni stroj: MAN B&W Snaga: 11.620 KW Brzina: 14 knots

SV NIKOLA I

21. 6. stiže u luku San Antonio

OLUJA

U luci Paranagua

ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Slavko Koncul Upravitelj stroja: Miho Lonac 1. časnik palube: Joško Oršulić 1. časnik stroja: Ban Željko 2. časnik palube: Damir Palunčić 3. časnik palube: Tonči Katičić 3. časnici stroja: Dino Mehmeti, Šapro Zvonimir Kuhar: Želimir Jurišić Vođa palube: Darijo Bjeliš Brodski mehaničar: Robert Žuvela Električar: Hrvoje Prka Kormilari: Branko Pribisalić, Maroje Piantanida, Milan Malvić, Joško Vučić Konobar: Ivo Hrdalo Pripravnik: Đani Stražičić

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

IMPERIAL

3. 7. stiže u luku Mombasa

AP DUBRAVA U luci Damietta


DuList info 43

• 15. LIPNJA 2016. ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 15. 6. do 22. 6. 2016.

AP ARGOSY U luci Ust Luga

AP JADRAN U luci Ust Luga

ZAGREB

U luci Ust Luga

AP DRŽIĆ

16. 6. stiže u luku Tianjin

LIBERTAS

20. 6. stiže u luku Geraldton, slijedi Shanghai 4. 7.

AP ASTAREA U luci Tuticorin

AP STON

U luci Chittagong

AP SLANO

U luci Bunati, slijedi Tuticorin 23. 6.

AP REVELIN

16. 6. stiže u luku Geraldton, slijedi Shuawik 3. 7.

AP SVETI VLAHO

17. 6. stiže u luku Shanwei


44 Oglas

15. LIPNJA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI

kuna. Kontakt: 092 125 3245

Prodajem

Traži

Renault Megane, 1.5 dci. Prešao 190 tisuća, potrošnja 5.5 litara. Na lijevom boku iza zadnjih vrata s vozačeve strane je lak malo nagrižen od sunca, stoga i ovakva cijena. Ima servisnu knjižicu, prije 10 tis. km mijenjan zupčasti. Cijena je fiksnih 3000 eura, a sve info na 091 44 77 101.

se cimer u apartmanu, u Mlinima. Cijena 1.500 kuna. Kontakt: 098 797 853

Iznajmljujem garažu u Mokošici (red

garaža poviše Panike) od 16 m2 sa garažnim vratima na daljinski, 700 kuna mj ili 7400 kn godišnje, pogodna za spremište ili auto. Zvati na 095 399 2747

Tražim cimericu u stanu, kuća između

Stare i Nove Mokošice. Stan je u neposrednoj blizini autobusne stanice i kompletno je opremljen. Kontakt: magdalena.surkovic@gmail.com

Trazi Prodajem Chevrolet Aveo 1.4 Sedan ABS, klima, 101 ks, 47.000 km, star 5,5 g. motor od Opel Astre, + zimske gume Goodyear. Kontakt: 099 682 5851

se cimerica za apartman u Cavtatu 750 kuna/mj. Kontakt: aromadbk@gmail.com

Iznajmljujem u staroj Mokošici na moru jednosoban stan s parkingom 2.000 kuna. Kontakt: 091 154 5917

Prodajem Opel Astra G, 2001, za dijelove ili popravak, 150.000 km. Motor dobar, limarija zdrava, bijela boja. Kvar u sustavu ubrizgavanja. Cijena 4.000 kuna. Kontakt: 091 178 7220

Tražim

Prodajem C2 VTR 16v automatik, crna boja, nove gume, 2003. godište, registriran do 15.12.2016. za 2.200 eura (16.500 kuna). Kontakt: 095 399 2747

Hitno tražim stan za dvije osobe na duže vrijeme ili samo za preko ljeta. Kontakt: dolar.iva@gmail.co ili 099 688 0955

Opel Astra 1,6 benzin u dobrome stanju reg. do 9. mj/16. Servo volan, šiber, metalik boja,alu felge, svjetla za maglu. Kontakt: 092 304 8163

Smještaj za radnike kapacitet za 50 osoba u Čilipima nasuprot zračne luke. Prednost imaju velike tvrtke. Parking uključen. Kontakt: ivan@pulic.hr

Prodajem VW Polo 1.6, 105 ks, 2008. godina, prvi vlasnik, 96.000 km, benzinac, registriran do 8/16. Kontakt: 091 733 6593

Tražim manju garsonijeru u Dubrov-

IZNAJMLJIVANJE Hitno tražim stan u Dubrovniku ili Župi dubrovačkoj. Kontakt: 091 523 3607 Iznajmljujem samo ženskim osobama.

Soba s krevetom, TV-om, ormarom i ogledalom. Upotreba kuhinje i kupaonice. Više informacija na 099 737 9707

Tražim stan na području od Stona do

Dubrovnika za dva mladića do 3.000

namješten stan/garsonijeru/ apartman, na području Zaton-Orašac na duže vrijeme. Plaćanje do nekoliko mjeseci unaprijed nije problem. Kontakt: 099 851 7828

Tražimo: stan, garsonijeru ili sobu za

dvije osobe na području grada Dubrovnika ili Mokošice tijekom sezone. Useljivo od 1.6.2016. Info: 098 906 7374, mail: lovro.budimir05@gmail.com

NEKRETNINE Prodajem kuću u Luci Šipan iza dvora za renoviranje vl. 1/1, 3 etaže cca 190 m2. za 80.000 eura. Kontakt: 091 154 5917 Prodajem garsonijeru u centru Gruža 33m2, 1/1 etažirano, uknjiženo vlasništvo 80.000 eura. Kontakt: 091 1545 917 Posebno profitabilna prilika za ljude koji raspolažu viškom novca, te ga žele investirati u budućnost djece, unuka ili svoje osobne umirovljeničke dane ili sl. opcije, a vezano za optimalno rješenje stambenog pitanja. Star sam 68 godina, te poslije smrti ostavljam posebno kavlitetan komforan tro soban stan od 90 m2, Dubrovnik – Nova Mokošica, po trenutnim cijenama nekretnina, vrijednost cca. 150.000 eura, što je višekratna dobit,jer ovakvom transakcijom proporcionalno uložen kapital višestruko profitira u odnosu na štednju istog u banci. Ova transakcija se definira kupoprodajnim Ugovorom s klauzulom doživotnog plodouživanja te upisuje kao teret, osnivanje zabilježbe osobne služnosti doživotnog plodouživanja u ZK suda, u protuvrijednosti od 50.000 eura, s tim da davatelj uzdržavanja dobiva navedenu imovinu u posjed,vlasništvo,1/1, u trenutku smrti primatelja uzdržavanja (sadašnjeg vlasnika stana). Kontakt: e-mail: ppioli722@gmail.com

niku, za mladi par preko sezone. Ispod 2.000 kuna. Uredni smo jako! Kontakt: grubisairena@gmail.com

Prodajem vrlo povoljno poljoprivredno obrađeno zemljište na Orašcu. Info na br.mob. 095 845 5763

Tražim cimera u dvokrevetnom apar-

Prodajem dvosoban stan u Mokošici. Kontakt: 098 951 4028

Iznajmljujem apartman 2–4 osobe u Mlinima. Kontakt: 098 797 853

Prodajem

tmanu u Mlinima. Kontakt: 098 797 853

Zaposlena majka sa djetetom (8 god.)

traži stan na duže vrijeme. Kontakt: 095 907 1724

Iznajmljuje se garaža u naselju Gorica potpuno uređena, struja i voda, automatska garažna vrata. Kontakt: 099 5995 490.

garsonijeru u Sarajevu, strogi centar, 22 m2, IV kat. Kontakt: 00387 61 896 753

MOTOCIKLI Prodajem novi akumulator za motor. Cijena 80 kuna. Kontakt: 098 968 5376. Prodajem Aprilia Atlantic 125, 2004 g.

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865


Oglas 45

• 15. LIPNJA 2016. Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

prvi vlasnik u vrlo dobrom stanju, garažiran, kufer. Kontakt: 091 795 3240

(pedikura, manikura, depilacija). Molimo zainteresirane da se jave na 095 865 2887

Prodajem Peugeot trekker 2003.g. Prešao 16.000 km. Kontakt: 097 726 2280 Kupujem Piagio Liberti 50 cca. Kon-

takt: 098 9404 187

PLOVILA Motosailer ‘Kornat 707’, motor ‘Beta Marine’ BD 1005–28 HP, hidraulična kopča ‘Delta’, jarbol (glavno jedro, genova, genaker, olujni flok). Fish finder ‘Garmin 340 C’, GPS, VHF, Magnetski kompas, Auto pilot ‘Simrad’. Jacijera s Danfos kompersorom, Cijena 11.000 eura. Kontakt: 091 586 7549 Prodajem Istranku 5,5 s timunom, dobro očuvana, sa zimskom i ljetnom tendom i trajlerom, vrlo povoljno. Kontakt: 098 244 199 POSAO Soboslikarski obrt PENGATUR obavlja

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Tražimo

žensku osobu za čišćenje apartmana u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: 091 655 8258

Ozbiljna i odgovorna osoba traži posao

održavanja okućnice, briga oko vrta i sličnih poslova. Molim samo ozbiljne ponude. Kontakt: 098 203 157

Tražim posao idealno u noćnoj smjeni. Čuvar, pomoćni pekar i sl. Kontakt: 099 6962 656

Tražim sezonski posao u turizmu. Kontakt: 099 6962 656

RAZNO Prodajem

acoustic gitaru IBANEZ odlična za 800 kuna. Kontakt: 095 85 33 497 Opuzen

Prodajem novi neraspakirani mobitel

Samsung Galaxy S6. Cijena 300 eura. Samo za ozbiljne kupce. Informacije na tel. 098 344 677

Studio

Glamour traži kozmetičarku

Prodajem dvije nove kacige za motor

jedna je manja za žensku osobu ili dijete a druga je normalne veličine. Kontakt: 098 242 634

U Hotelu Argosy ili okolici izgubljen je vjenčani prsten, zlatni, manji. S unutrašnje strane ugravirano je ‘ROCIO SIEMPRE CONTIGO 5–7–2014’. Vjerojatno i sami znate koliko mi znači, ima veliku sentimentalnu vrijednost za mene. Ukoliko ga vidite, javite se na 0034678797379 / David. Nudi se velika novčana nagrada. Hvala! Kolica za blizance, MacLaren, prva ruka, očuvana, malo korištena, laka za rukovanje, sklopiva. Cijena 900 kuna. Kontakt: 095 850 4508

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pokojnog Marija Šilju obitelj Drage i Nikše Matuško prilaže 300 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiroračun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051. DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na kolegicu Terezu Krajinović, umjesto cvijeća, 300 kuna uplaćuju Milica, Jake, Anđa i Kate, u spomen na dragog prijatelja gosp. Krsta Markovića, umjesto cvijeća, Ada i Jake uplaćuju 250 kuna, u spomen na pok. Borisa Maškarića, kolege iz Odjela flote Atlantske Plovidbe uplaćuju 280 kuna, Maja Sršen – donacija 100 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 020 416 221 ili dva.skalina@ du.t-com.hr.

ide u kompletu. Set ima sve potrebne standove. Kontakt: 091 344 9511 (može i SMS), u vezi cijene. Bubnjeve prodajem samo na području Dubrovnika (ne šaljem u druge gradove).

Kupujem metalni stol, cca 60x70. Kontakt: 098 756 235 Prodajem knjige za 1 razred (OŠ LAPAD). Kontakt: 098 9404 187 Prodaje se Peavy set bubnjeva, 2011.

godište, potpuno očuvan i jako malo sviran. U set su uključeni bas bubanj, high, middle i floor tom, doboš, hihet činela i ride činela, te stolica koja

Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. Kontakt: 098 957 6052

UMRLI (OD 8.6. – 15. 6.2016.) KLARE PITAREVIĆ rođ. Car (1932.) FRANO KULIŠIĆ (1939.) ĐURO BUTRICA (1943.) VLAHO PETRONIO pok. Antuna (1959.) JOZO STRAŽIČIĆ – BASTO (1939.) ANTUN GRBIĆ (1946.) JOSIP FILIPPI pok. Nikole (1954.) ELVIRA ROKOVIĆ rođ. Kalce (1930.) ANTUN HANZA pok. Luke (1938.) MARIJA JEIĆ rođ. Rusković (1936.) RADE MIKULIĆ (1936.) JAKOV GLEĐ pok. Marka (1942.) IVA TOLJ (1932.) MARA ĆORAK ud. Stanka rođ. Marić (1929.)

Krediti za zaposlene na određeno bez jamca, krediti za umirovljenike do 78 godine, N.G. D.O.O. 095 824 1894 USLUGE Dajem lekcije iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu, te iz kemije za studijske programe Akvakultura i Restauracija. Kontakt: lekcije. dubrovnik@gmail.com ili 095 8635 089 Lekcije iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu daje profesor s dugogodišnjim iskustvom u podučavanju. Kontakt 091 958 3688 ili email: dalmacija444@gmail.com


46 Sport NAVIJALO SE ZA ‘VATRENE’ SVIM SRCEM

‘Kockicama’ obojan Pariz, ali i Dubrovnik!

Iduću utakmicu Hrvatska igra u petak 17. lipnja u 18 sati na stadionu Geoffroy Guichard u Saint-Etienneu

I staro i mlado s puno strepnje pratilo je događanja na travi Parka prinčeva, s velikim uzbuđenjem pratio se svaki potez ‘Vatrenih’, uzdisalo se na svaku sjajnu priliku, hvatalo za glavu na svaki promašaj Foto DuList

10

tisuća hrvatskih navijača svjedočilo je pobjedi ‘Vatrenih’ protiv Turske na stadionu Park prinčeva u Parizu

Hrvatska nogometna reprezentacije prošle je nedjelje na stadionu Park prinčeva u Parizu pobijedila uvijek opasnu Tursku, i to pogotkom Luke Modrića te napravila prvi velik korak na Europskom prvenstvu u Francuskoj. Hrvati su, baš kao što je bilo očekivano, i ovaj put okupirali francusku prijestolnicu, te navijačkim pjesmama, ali i ‘kockastim’ dekorom, oduševili domaćine. Družili su se naši navijači s lokalcima, Policijom, protivničkim navijačima te drugim navijačkim skupinama, svakako na ponos nacije jer nije zabilježen niti jedan značajan incident. Treba napomenuti kako su hrvatski navijači do samog stadiona morali proći kroz čak tri prstena osiguranja, budući da je strah od terorizma u Parizu i Francuskoj velik. Mjere osiguranja su na najvećoj razini. Policija je bila raspoređena na svakom koraku, posebno u dijelu grada oko Eiffelovog tornja, gdje su naoružani ‘do zuba’ i patroliraju s psima tragačima. U tom je području uspostavljena i ‘fan zona’. Ulice su potpuno zatvorene i vozila uklonjena. Grad je bio pun hrvatskih navijača pristiglih iz svih dijelova Hrvatske, a oko deset tisuća sretnika imali su ulaznicu.


Sport 47

• 15. LIPNJA 2016. 24. IZDANJE ‘ČOKOLINA’! 24. malonogometni turnir na male barice ‘Čokolino 2016.’ u organizaciji AŠD Montovjerna počinje 11. srpnja, a prijave se primaju do 9. srpnja. Prijaviti se može na www.montovjerna.com, u prostorijama AŠD Montovjerna ili na broj mobitela 091 2255 239.

Jednako veselo i raspjevano bilo je i u Dubrovniku, gdje se utakmica gledala na već poznatim lokacijama. Najpopularnije su bile na Gundulićevoj poljani u Pizzeriji Castro, Puiškoj placi te u Uvali Lapad. I staro i mlado s puno strepnje pratilo je događanja na travi Parka prinčeva, s velikim uzbuđenjem pratio se svaki potez ‘Vatrenih’, uzdisalo se na svaku sjajnu priliku, hvatalo za glavu na svaki promašaj. Pravi urnebes nastao je kad je Hrvatska povela golom Modrića. Proslava se nakon utakmice proširila i na druge kafiće po Gradu, dok je na Stradunu održana i bakljada. Iduću utakmicu Hrvatska igra u petak 17. lipnja u 18 sati na stadionu Geoffroy Guichard u Saint-Etienneu. Protivnik je Češka, a ne sumnjamo da će atmosfera na stadionu, u Saint-Etienneu, ali i u Dubrovniku još jednom biti sjajna.

Proslava se nakon utakmice proširila i na druge kafiće po Gradu, dok je na Stradunu održana i bakljada

Hrvati su, baš kao što je bilo očekivano, i ovaj put okupirali francusku prijestolnicu, te navijačkim pjesmama, ali i ‘kockastim’ dekorom, oduševili domaćine

DUBROVNIK KUP: PRIJAVE DO 22. LIPNJA! Turnir u nogometu na male barice (3+1) ‘Dubrovnik kup 2016.’ započinje 24. 6. u organizaciji Udruge za šport i rekreaciju na igralištu OŠ Ivan Gundulić u Gružu. Prijave za turnir se primaju do 22. 6. 2016., a ždrijeb turnira je 23. 6.


48 Sport OSAM KILOMETARA

Dubrovnik RUN u Šumetu!

Treća ovogodišnja utrka Dubrovnik RUN lige ‘Šumet 8k’ održat će se 18. lipnja u 19 sati. Večernja utrka sastojat će se od dva kruga po 4 kilometra, a teren će biti kombinacija asfalta i makadama. — Za one koji ne znaju gdje je start: vozite glavnom cestom koja vodi uzbrdo od Komolca do Brgata i kod prvog skretanja s oznakom ‘Šumet’ skrenite lijevo i onda oko 1km ravno do sredine mjesta gdje je parking – mi ćemo vas čekati tamo! – poručuju organizatori. Prijave će biti otvorene na www.racecollector. com, a preuzimanje brojeva za utrku bit će pola sata prije utrke.

15. LIPNJA 2016. •

UDIČARENJE IZ BARKE

Rimac apsolutni prvak Nakon pregleda ulova pred Klubom pomoraca na Peskariji Rimac je zauzeo prvo mjesto, drugi je bio Davor Medo (Bobara Cavtat), a treći Marin Ljubenko (Pagar Blato)

KUP SVETOG ANTE

Četiri medalje Župljanima

Četiri medalje osvojili su članovi Judo kluba Župa dubrovačka na Kupu svetog Ante, koji se ove subote održao u Podstrani. Na turniru je pod vodstvom Ivana Oberana nastupilo šest mladih Župljana, a do medalja su došli Marko Vukorep zlato, Antonio Kisić i Paula Palameta srebro te Karlo Ćumo bronca. Još su nastupili i Tomo Kristović te Luka Plećaš. — Ovaj turnir poslužio je za stjecanje novih borbenih iskustava za naše mlade natjecatelje. Već krajem mjeseca očekuje nas nastup na još jednom turniru u Splitu, kao i klupsko polaganje za pojaseve – ističe tajnik JK Župa dubrovačka Ivica Didić.

Udičarilo se u akvatoriju između Lokruma, Danača i Porporele po ne baš najboljem vremenu

Član Orhana Mato Rimac prvak je Dubrovačko-neretvanske županije u udičarenju iz barke za seniore. Rimac je do prvog mjesta stigao na županijskom natjecanju održanom ove subote u organizaciji ARŠK Orhan. Nakon pregleda ulova pred Klubom pomoraca na Peskariji Rimac je zauzeo prvo mjesto, drugi je bio Davor Medo (Bobara Cavtat), treći Marin Ljubenko (Pagar Blato), a četvrti Enes Osmić (Felun Mlini). Mato Rimac prvak je Županije i ekipno, u timu s Ilijom Rimcem (ARŠK Orhan). Drugi su bili Davor Medo i Dubravko Gogolja (Bobara Cavtat), treći Marin Ljubenko i Ante Sardelić (Pagar Blato), a četvrti Enes Osmić i Ivo Žeravica (Felun Mlini). Udičarilo se od 8.30 do 12.30 sati u akvatoriju između Lokruma, Danača i Porporele po ne baš najboljem vremenu, a natjecanje su nadgledali predsjednik ARŠK Orhan Ivo Marčinko i predsjednik Županijskog saveza Mario Šljuka. Sveukupan ulov natjecanja bile su 44 važeće ribe, što je natjecateljima donijelo ukupno 3615 bodova. Najveći ulov zabilježio je slavljenik Mato Rimac sa 275 bodova. Natjecanje je završeno uz druženje i ručak u Klubu pomoraca.


Sport 49

• 15. LIPNJA 2016.

TRIATLON

Dubrovčani najbrži

PUT U RIO

Tucak računa na šest Jugaša

Vaterpolisti Juga CO Marko Bijač, Marko Macan, Luka Lončar, Maro Joković i Loren Fatović našli su se na popisu izbornika hrvatske vaterpolske reprezentacije Ivice Tucka za pripreme za nadolazeće Olimpijske igre u Riju. Osim Jugove petorke na popisu su se našli i Josip Pavić, Ivan Marcelić, Andro Bušlje, Damir Burić, Ivan Milaković, Ivan Buljubašić, Ivan Krapić, Boris Pavlović, Anđelo Šetka, Antonio Petković, Petar Muslim, Luka Bukić, Ante Vukičević te Sandro Sukno, koji je ‘do jučer’ bio suspendiran. — Ovim igračima ću pridodati i ljevorukog napadača Xavija Garciju koji već ima hrvatsko državljanstvo i izrazio je želju da nastupa za Barakude, ali do 18. srpnja ne smije nastupiti ni za jednu reprezentaciju i mi ćemo to poštivati – rekao je izbornik Ivica Tucak i izrazio uvjerenje da su to igrači s kojima može izboriti jedno od mjesta na pobjedničkom postolju.

POVRATAK OTPISANIH

GOŠK u Trećoj ligi Diklić je bio prvi u svojoj kategoriji te ukupno drugi u muškoj konkurenciji u olimpijskoj distanci, a Made Žeravica bila je najbrža žena u sprint distanci u svom prvom ovosezonskom triatlonu Dubrovački atletičari Jakša Diklić i Made Žeravica osvojili su prva mjesta na 3. podgoričkom triatlonu, koji se u subotu održao u Plavnici na Skadarskom jezeru. Na odlično organiziranoj utrci na kojoj su sudjelovali brojni triatlonci iz regije Diklić je bio prvi u svojoj kategoriji te ukupno drugi u muškoj konkurenciji u olimpijskoj

Utrka je održana u Plavnici na Skadarskom jezeru

distanci (1500m plivanje, 40km bicikl, i 10 km trčanje). Made Žeravica, kojoj je ovo bio prvi ovosezonski triatlon, bila je najbrža žena u sprint distanci (750m plivanje, 20km bicikla, i 5 km trčanje). Na natjecanju su sudjelovali i Ivo Dadić (8. mjesto na olimpijskom triatlonu) te Daniel Marušić (sedmi na sprint triatlonu).

NK GOŠK Dubrovnik 1919. kvalificirao se u južnu skupinu 3. Hrvatske nogometne lige nakon što je u dva susreta bio bolji od DOŠK-a. U Drnišu je bilo 0:0, dok je na Lapadu dubrovački sastav slavio s 3:0. Strijelci za ‘nebeskoplave’ bili su Ivanišević, Veraja i Cicijelj. Tako se ekipa Milana Petrovića nakon sezone u županijskom rangu natjecanja vratila u sustav HNL-a.


50 Sport

15. LIPNJA 2016. •

TURNIR PRVENSTVA DALMACIJE U RUGBY 7

Bravo za Invictus!

Sjajan je to rezultat za Invictus s obzirom da je riječ o freško osnovanom klubu, koji je odlično iskoristio organizaciju domaćinstva Foto Zvonimir Pandža

4

kluba nastupila su na Prvenstvu Dalmacije

Splitska Nada pobjednik je Prvenstva Dalmacije u ragbiju 7, koji se u organizaciji Rugby kluba Invictus u subotu popodne održao u Gospinom polju. Splićani su na turniru regije jug prvo mjesto osvojili ispred Sinjana, dok su domaći momci iz Invictusa na kraju bili treći. Četvrti su Šibenčani. Kako je turnir ujedno bio kvalifikacijski za Prvenstvo Hrvatske, prva tri kluba plasirala su se na završnicu koja

se 18. lipnja održava u Sisku. Sjajan je to rezultat za Invictus pod vodstvom trenerice Petre Drušković, s obzirom da je riječ o freško osnovanom klubu, koji je odlično iskoristio organizaciju domaćinstva kvalifikacija te na svom terenu u svom prvom nastupu u nekom službenom natjecanju izborio ovaj plasman. Turnir je bio prava promocija ovog atraktivnog olimpijskog sporta na jugu Hrvatske.

Splićani su na turniru regije jug prvo mjesto osvojili ispred Sinjana, dok su domaći momci iz Invictusa na kraju bili treći


Oglas 51

• 15. LIPNJA 2016.

NOVINA SA STAVOM

Srijedom jutarnju kavu provedite uz DuList

NAJČITANIJI

Okreni www.dulist.hr!

Budi informiran prije svih

Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr


52 DuList IN STIJEPO GLEĐ MARKOS USUSRET SENTIMENTU

Glazba je lijek koji povezuje ljude Povezivanjem glazbenih virtuoza i osoba s posebnim potrebama nastaje novi pristup u umjetničkom izričaju. Jednostavno, Sentimento pokazuje da glazbena umjetnost ima moć pozivati na ljubav i zajedništvo Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Dubrovnik je polazna točka, međutim, projekt će uključiti sve zemlje svijeta. Cilj nam je preći granice i već smo ih prešli

Sentimento je sasvim neobičan festival. Za razliku od festivala koji se organiziraju za potrebite, on je jedinstven po tome što oni kojima je potrebna pomoć sami kreiraju sadržaj. Iza sebe ima desetak radionica i seminara koji imaju zajedničku nit – glazbu. O cijelom konceptu, ideji, ali i motivaciji koja ga vodi, pričao nam je dubrovački tenor, Stijepo Gleđ Markos, koji je sa svojom suprugom Jelenom osmislio ovaj hvalevrijedni projekt. — Glazba je lijek, sredstvo pomoći. Sentimento na jedinstven način osobama s posebnim potrebama omogućuje integraciju u zajednicu kojoj doprinose i unutar koje komuniciraju kao umjetnici i stvaratelji. Festival ove godine rezultira samo s jednim koncertom. Ali taj koncert je važan. Mi na neki način ‘ovisimo’ o našim sudionicima jer su oni ti koji kreiraju sadržaj – kaže nam Markos. Uz pomoć glazbenih terapeuta, sudionici skladaju glazbena djela koja izvode svjetski poznati glazbenici. Povezivanjem glazbenih virtuoza i osoba s posebnim potrebama nastaje novi pristup u umjetničkom izričaju. Jednostavno, Sentimento

pokazuje da glazbena umjetnost ima moć senzibilizirati javnost, te pozivati na ljubav i zajedništvo. To je osnovna

nit vodilja onoga što Markos čini, a inspiracija koju ima da se iščitati bez da uopće znate o čemu se radi na festivalu. — Nit vodilja za Sentimento upravo je sam ‘sentimento’, osjećaj za one najpotrebitije. Sretan sam što imam talent kojeg sam dobio, te želju u srcu koja mi se javila da njime povezujem te dvije niti – ljude koji su, nažalost, ponekad na marginama društva, te vrhunske glazbenike – kaže nam Markos, dodavši kako je cilj Sentimenta ne kratkoročno, već dugoročno koristiti glazbu kao rehabilitaciju. — Promoviram mir i zajedništvo te da ljude na marginama uključim u zajednicu, da se javnost senzibilizira, te da se ljudi međusobno rehabilitiraju. Osobno, po mom iskustvu, glazbena rehabilitacija održana proteklog tjedna bila je obostrana. I onih koji su umjetnici, u ovom slučaju profesionalni glazbenici, i samih štićenika centara i udruga koji su dobili rehabilitaciju putem glazbe – kaže Markos, dodavši kako se Sentimento širi i dalje od

Ove godine središnji koncert festivala Sentimento koji će se održati ispred dubrovačke katedrale obilježava i sami početak ljeta 21. lipnja na svjetski dan glazbe


DuList IN 53

• 15. LIPNJA 2016. SHANI HAZAN Protekli tjedan u gradu je boravila Shani Hazan, Miss Izraela 2012. godine, a kako saznajemo, u Dubrovniku je proteklih

dana snimala promotivni materijal o Hrvatskoj za izraelsko tržište. Izraelska ljepotica prije Dubrovnika odmarala se na grčkom otoku Krfu,

a nakon Grada posjetila je i Split te slapove rijeke Krke.

SURADNICI FESTIVALA 2016. Ove godine središnji koncert festivala Sentimento koji će se održati ispred dubrovačke katedrale obilježava i sami početak ljeta 21. lipnja

Koga ćete poslušati na Sentimentu?

Domaćin festivala, tenor Stijepo Gleđ Markos izvest će neke od najljepših arija, klasika i evergreena u pratnji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Olja’zz band, te goste koncerta klasični glazbeni sastav Nota bene i francusku pjevačicu Anna K. Eaves. Poseban gost koncerta je američki kantautor i mirovni aktivist Nenad Bach koji će uz svoja autorska djela izvesti i novu kompoziciju koja će nastati na glazbenim radionicama u suradnji s osobama s posebnim potrebama. Ove godine poseban glazbeni gost Sentimenta je Nenad Bach, kantautor, producent, performer i mirovni aktivist koji sustavno promovira hrvatsku kulturnu baštinu u svijetu među istaknutim političarima, glumcima, glazbenicima i poduzetnicima. Na pozornici je nastupao s brojnim glazbenicima poput Bona Voxa, Bruce Springsteen-a, Leonarda Cohena i drugima. Profesora Osbornea i Bacha veže i suradnja s jednim od najvećih glazbenih imena Lucianom Pavarottiem te velika humanitarna aktivnost u pomoći stradalnicima rata tijekom devedesetih godina.

Dubrovnika, preko cijelog svijeta! — Dubrovnik je polazna točka, međutim, projekt će uključiti sve zemlje svijeta. Cilj nam je preći granice i već smo ih prešli: prošle godine imali smo suradnju s The Brodsky String Quartet, jednim od najjačih gudačkih kvarteta na svijetu. Prešli smo i ocean ove godine, došli do New Yorka i uključujemo Nenada Bacha, jednog od najvećih glazbenih promotora mira. Tu je i profesor Nigel Osbourne kojega ste već imali prilike upoznati prilikom rehabilitacije – ističe Markos. Zanimljivo je dodati kako se Osbourne, međunarodno priznati kompozitor koji je radio na operama i mjuziklima u suradnji s Royal Opera House, English

RADIONICE, SEMINARI I DOBRA VIBRA Tko je sve sudjelovao u osmišljavanju?

Na ovogodišnjem Sentimentu, osobe s posebnim potrebama na području cijele županije bit će udružene u zajedničkom projektu. Na radionici koju izvode s velikim glazbenim rehabilitatorom Nigelom Osbourneom kreiraju novu kompoziciju koju će na središnjem koncertu 21. lipnja ispred Dubrovačke katedrale izvesti Dubrovački simfonijski orkestar i američki kantautor Nenad Bach. • Centar za rehabilitaciju Josipovac • Dom za odrasle osobe i rehabilitaciju Metković • Osnovna škola Marina Držića – škola s posebnim programom • Udruga Dva skalina • Udruga Leptirići, Ploče • Udruga Poseban prijatelj • Udruga Radost, Ploče • Udruga Rina Mašera • Udruga za Down sindrom DNŽ

National Opera, Theatre Berlin, te čija su djela izvodili ugledni svjetski orkestri i ansambli od Bečke filharmonije, Moskovske simfonije, BBC i Londonske simfonije, nakon aranžiranja za godišnjicu Beatlesa, sa sir Paulom McCartneyjem, ‘prihvatio posla’ raditi aranžman za naše centre, što je velika čast za Sentimento! Ovi važni i vrijedni ljudi prenose znanje, kako glazbeno, tako i edukativno i rehabilitacijsko, onima kojima upravo takav oblik pomoći treba. No, i oni sami uče od njih. Upravo na taj način šire se granice. — Sentimento je sve ono što može na

neki način pomoći, glazbena umjetnost jer glazba je sama po sebi medij koji nema granice. Ako je problem sa stihovima, ostaje melodija, notni zapis. U svakom jeziku on je isti i najbliža je čovjeku. Pogotovo danas, u vremenu društvenih i socijalnih nemira, glazba može biti lijek. Glazba uvijek povezuje ljude – zaključuje Markos, koji dodaje i to kako se već pripremaju za iduću godinu, kada će nastaviti dovoditi velika, zvučna imena te biti produkcijski još veći. Dotad, uživajte u prvom danu ljeta, 21. lipnja, kad će Markos upravo pred dubrovačkom katedralom održati prekrasan koncert.


54 DuList IN

15. LIPNJA 2016. •

DUBROVNIK I HANKO – GRADOVI LJUBAVI

Follow us on

Najmanji teata

Le Petit Festival du Theatre je boutique međunarodni festival za umjetnost i ljubitelje kazališta, koji se svake godine u lipnju održava u Dubrovniku Publiku je oduševio i glazbeno-plesni performans Jelene Popadić, ‘Čarobni dodiri stakla’

Osmu godinu zaredom, le Petit Festival du Theatre uveselio je Dubrovčane željne alternativnog izričaja, lijepe umjetnosti, a ove godine i dječje


DuList IN 55

• 15. LIPNJA 2016.

ar na svijetu Foto Zvonimir Pandža

Centar pozornosti bio je ‘Eurovision’, glazbeno natjecanje na kojem su dubrovačka djeca predstavila kontinente svijeta kroz dubrovačke kvartove

Follow us on

koje su skladane za ovu priliku, a zovu se: Mala iz Gruža, Orlando, Kruzeri, Usne Lapada, Mokošica i None. Svih šest pjesama skladala je Sanja Lasić. Osim ovog, publiku je oduševio i glazbeno-plesni performans Jelene Popadić, ‘Čarobni dodiri stakla’, a potom i glazbeno-plesni performans ‘Uronjene pjesme’. Nastupili su na njemu slovenski umjetnici Ana Mejač, Luka Ostrež, Voranc Boh, Ermin Tkalec, Aljoša Vrščaj, Vasya Štukelj i Pia Vatovec. Riječ je o multidisciplinarnom projektu koji povezuje brojne umjetničke forme te u njih unosi novi život oblikujući ih u cjelovečernji plesni performans. Umjetnici koriste poeziju najvećeg slovenskog pjesnika Francea Prešerna kao poveznicu između modernog flamenca i baleta, ali i klasične i moderne glazbe. Ova

JustZagreb

Umjetnici koriste poeziju najvećeg slovenskog pjesnika Francea Prešerna kao poveznicu modernog flamenca i baleta pjesme, romantičnog plesa te kreativnih umjetnika. Centar pozornosti bio je ‘Eurovision’, glazbeno natjecanje na kojem su dubrovačka djeca predstavila kontinente svijeta kroz dubrovačke kvartove. Šest kontinenata predstavljeno je pjesmama

moderna interpretacija gradi most koji povezuje tradiciju i moderno u jednu nedjeljivu cjelinu. Podsjetimo, Le Petit Festival du Theatre je boutique međunarodni festival za umjetnost i ljubitelje kazališta, koji se svake godine u lipnju održava u Dubrovniku.

JustZagreb

Logo — pozitiv


56 DuList IN

15. LIPNJA 2016. •

Večera s prvacima! PRIGODNO DRUŽENJE GENERACIJA JUGAŠA

Prisjetili su se onih koji su zaslužni za europske uspjehe Kluba, Dubo Staničić, Niko Matušić, Ivo Ivaniš, kao i počasni predsjednik kap. Ante Jerković

Svi prisutni su na poklon kao trajnu uspomenu na ovu iznimnu sezonu dobili staklenu kocku sa ugraviranim grbom kluba sa 4 zvjezdice koje simboliziraju 4 trofeja osvojena ove godine, ali i 4 europska naslova Tekst i foto VK Jug CO

VK Jug Croatia osiguranje najuspješniju sezonu u povijesti obilježio je prigodnom večerom u Valamar Dubrovnik President hotelu nazvanu ‘Večera s prvacima’. Uz podršku jednog od većih Jugovih partnera – Valamar, organizirano je prigodno druženje

generacija koje su vezane uz najveće uspjehe kluba. Tako je momčad koja je osvojila Kup i Prvenstvo Hrvatske, Regionalnu ligu te naslov prvaka Europe svoje uspjehe proslavila s dvjestotinjak uzvanika među kojima su bili bivši igrači koji


DuList IN 57

• 15. LIPNJA 2016.

su s Jugom osvajali europske naslove, kapetani mlađih kategorija koji predstavljaju klupsku budućnost, te navijači i prijatelji kluba. Bila je to večer prepuna emocija u kojoj su se igrači i ključne osobe u osvajanju europskih naslova 1980., 2001., 2006. i ove 2016. godine prisjećali događanja vezanih uz sama osvajanja, ali i ono što je tome prethodilo. Moderatori su bili predsjednik Lukša

Jakobušić koji se je osvrnuo na posljednje 3 godine u dugoj povijesti kluba te dopresjednik Željan Konsuo koji je u svom nadahnutom, zanimljivom i nadasve duhovitom stilu dao presjek kluba od 1923. s posebnim naglaskom na najtrofejnije godine kada su se osvajali naslovi prvaka Europe u Gradu. Minutom šutnje, nazočni su odali počast svima onima koji su doprinijeli da Jug postane ono što jest danas, a više nisu među nama. Svi prisutni su na poklon kao trajnu uspomenu na ovu iznimnu sezonu dobili staklenu kocku sa ugraviranim grbom kluba sa 4 zvjezdice koje

Minutom šutnje, nazočni su odali počast svima onima koji su doprinijeli da Jug postane ono što jest danas, a više nisu među nama

simboliziraju 4 trofeja osvojena ove godine, ali i 4 europska naslova, sa natpisom ‘Margitsziget, 4. 6. 2016. Budapest’, kao podsjetnikom na večer kada se Jug izdigao na jednu višu razinu.


58 DuList IN

15. LIPNJA 2016. •

SKORO KONCERT U ‘CIK ZORE’

Tko će prekrasnoj Ani Rucner činiti društvo na Srđu? Naša violončelistica gostovat će i na spektakularnom koncertu svjetski poznatog tenora, Jose Carrerasa, u pulskoj Areni 23. srpnja

Ove godine Ana će dočekati izlazak sunca svirajući s Oliverom Pooleom, za kojeg BBC izjavljuje da je ‘mladi Rubinstein’. Oliver je u Londonu, odakle i dolazi, svirao za mnoge poznate osobe, njegov je talent prepoznao i David Beckham I ove godine, na Srđu i na prvi dan ljeta i Svjetski dan glazbe Ana Rucner pozdravit će najljepše godišnje doba u najljepšem gradu na svijetu. Prije dubrovačkog koncerta, Ana je u Zagrebu ugostila mladog britanskog pijanista, Olivera Poola, s kojim će ovih dana snimati novu skladbu, a uskoro i novi spot, a osim značajnog ‘zagrebačkog’, čeka je i ‘dubrovački’, poznati projekt ‘Ana u Gradu’. S

obzirom da je ‘Pozdrav ljetu’ krenuo drugu godinu festivala Ana u Gradu, taj koncert ove godine obilježava svoj mali jubilej. ‘Pozdrav ljetu’ se već tradicionalno održava na u zoru veličanstvenom Srđu, u amfiteatru Excelsa nekretnina, uz prisutnost mnoštva turista, Dubrovčana i medija. Ove godine Ana će dočekati izlazak sunca svirajući s Oliverom Pooleom, za kojeg BBC izjavljuje da je ‘mladi Rubinstein’. Oliver je u Londonu, odakle i dolazi, svirao za mnoge poznate osobe, njegov je talent prepoznao i David Beckham i angažirao ga na svojoj promociji, a nedavno se družio i sa Stingom u Gruziji. Dodajmo i to kako će naša violončelistica gostovati i na spektakularnom koncertu svjetski poznatog tenora, Jose Carrerasa u pulskoj Areni 23. srpnja, što će joj biti velika čast i jedinstvena prilika, budući da je ovo zadnja Carrerasova svjetska turneja.


DuList IN 59

• 15. LIPNJA 2016.

DJECA SE OPROSTILA OD ŠKOLE

‘Gotovo je, gotovo’ na Stradunu

Dubrovačka mladost ovom je manifestacijom na Stradunu pokazala svoju kreativnost i talent izvodeći umjetničke točke iz područja glazbe, drame, poezije i plesa. Kolažni je to program iz proteklih manifestacija

Gotovo je, gotovo! – poručili su u petak navečer sa Straduna djeca i mladi Dubrovnika okupljeni u pojektu Forum mladih, koji djeluje još od 2007. godine. Stradun je bio pun veselja, pjesme i plesa! Dubrovačka mladost ovom je manifestacijom na Stradunu pokazala svoju kreativnost i talent izvodeći umjetničke točke iz područja glazbe, drame, poezije i plesa. Kolažni je to program iz proteklih manifestacija Foruma. Djeca i mladi na najbolji su se mogući način oprostili od još jedne školske godine koja je za njima.


60 DuList IN

15. LIPNJA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Lavovi, možda će vam katkad biti prenaporno na svim područjima, pa slijedite svoj unutrašnji glas kad vam kaže da malo treba stati. Općenito, vi ne stojite loše, ali su izazovi i iskušenja veći. Osobni odnosi uglavnom će biti solidni

zdravlje ljubav posao

Ovan  21.3.– 20.4.

Lav  23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac  22.11.– 21.12.

Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite. Vjerojatno će se mjeriti vaša postignuća u radu. Budite spremni na to.

Potrebno je primjeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Razmislite o svemu. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama. Gledajte gore. Nervozu liječite šetnjom.

Čekate da drugi daju svoj sud o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima. Oni će vas podržati, ali vi sami od sebe zahtijevat ćete još više. Ponekad će vaša očekivanja biti nerealno visoka. Budite tolerantni s partnerom.

Bik  21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica  23.8.– 22.9.

Jarac  22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Bit ćete spremni na mnoge ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama izlazit će na neka atraktivna mjesta. Ako vam se učini da je pred vama dug put, prihvatite to s veseljem, jer je isti dobar. Pročitajte knjigu.

Imat ćete dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im u emotivinom smislu nedostaje. Volite rad s ljudima, ali sada cijenite prije svega poslove koji su sigurni.

U svojim privatnim odnosima bit ćete otvoreni i opušteni. Spremnost da vjerujete drugima vratit će vam se na najbolji mogući način. Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj stručnosti i profesionalnosti.

Blizanci  22.5.– 21.6.

Vaga  23.9.– 22.10.

Vodenjak  21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Neki će povremeno osjećati nedostatak atrakcija, pa će rado smišljati događaje koji nemaju realno uporište. Ako vam je dosadno, pomozite nekom. Vjerojatno će se pokrenuti poslovi povezani s mladima ili zabavom. Vrijeme je da se pokrenete.

Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali oni su zanemarivi u usporedbi s dobrim utjecajima. Dobro ćete kormilariti sa zahtjevnijim i značajnijim temama. Neki će biti promaknuti ili će pred njih biti postavljeni zadaci. Posao vas drži u formi.

Na momente će vam se činiti da je moguće baš sve, a na momente da nije moguće ništa. Bit će potrebna dobra sposobnost prilagodbe kako bi izdržali sve ove raznolike izazove. Moguće je da ćete dobiti više posla. Uživajte u zajedničkim trenutcima s partnerom.

Rak  22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion  23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe  19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Osjetit ćete nervozu kad će trebati surađivati s drugima. Najviše zato jer s njihove strane neće sve izgledati profesionalno. Shvatite da nisu svi toliko uporni kao vi i da ponekad nekom treba progledati kroz prste. Zdravlje vam ide na bolje, osječate se poletno.

Pritisak koji će dolaziti iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušavati inače solidne osobne odnose. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu.

Uglavnom ćete više razmišljati o ljubavi, nego što ćete ljubiti. Koliko ste dugo maštali o velikim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje. Spremni ste za takvo nešto. Osječat ćete se sve bolje.


DuList IN 61

• 15. LIPNJA 2016.

DuTV program SRIJEDA 15. 6.2016.

16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

16:00 FLASH VIJESTI informativni program 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

16:35 17:05 17:30 18:00 18:15 19:05 19:30

(Simsala Grimm) 16:35 OBZORI 17:00 HRANA I VINO 17:20 IZ SRCA EUROPE: Ivana Maletić

i Davor Škrlec 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA 19:30 19:35 19:50 20:05 20:25 20:45 21:05 21:40 23:15

(Simsala Grimm) FLASH VIJESTI PUTOMANIA: NIZOZEMSKA KURIOZITATI PRIVREDNI HR TRAGOM STARINE: DUBROVAČKI TURIZAM VIJESTI RADIO KOJI SE GLEDA FILMSKA VEČER: POGLAVLJE 27 FLASH VIJESTI informativni

program 23:20 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA: STRADUN

ČETVRTAK 16. 6.2016. 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

(Simsala Grimm) 16:35 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK

NAPRIJED 17:05 HRANA I VINO 17:20 BAŠTINA: IGNJAT AMERLING 17:40 DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG: VULGARIZMI 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm) 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 MALI I VELIKI: LITERARNA RADIONICA 20:00 JEDAN NA JEDAN 20:45 VIJESTI 21:05 KURIOZITATI 21:20 FILMSKA VEČER: SATI 23:15 FLASH VIJESTI 23:20 DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG: VULGARIZMI 23:30 REVELIN TV 23:50 TV PANORAMA: STRADUN

PETAK 17. 6.2016. 16:00 FLASH VIJESTI

GOVORIMO DUBROVAČKI ‘Govorimo dubrovački’ emisija je kojom kroz interakciju s našim najmlađima, bilo učenicima osnovnih ili srednjih škola, gledatelje učimo ili podsjećamo na neke davno izgubljene riječi iz dubrovačkog govora.

(Simsala Grimm) EUROPA U FOKUSU HRANA I VINO NOVE PRIČE VIJESTI JEDAN NA JEDAN PUTOMANIA FLASH VIJESTI informativni

program 19:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 20:15 EMERSHOW 20:45 VIJESTI 21:05 NOVE PRIČE 21:30 REVELIN TV 21:40 FILMSKA VEČER: SITNE RIBE 23:40 FLASH VIJESTI 23:45 SPOT RUBRIKA 00:00 TV PANORAMA: STRADUN

SUBOTA 18. 6.2016. 15:50 FLASH VIJESTI 16:00 KLASICI NA DUTV-u: UPOZNAJ

UHO 21.30 FILMSKA VEČER: SMRTONOSNI PAD 23:15 KULTUR INFO 23:30 IZDVOJENI DOGAĐAJI SETEMANE 00:00 TV PANORAMA: STRADUN

PONEDJELJAK 20. 6.2016. 16:00 FLASH VIJESTI informativni program 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA 16:35 17:05 17:25 18:00 18:20 19:05 19:30 19:35 20:00

ME U ST. LOUISU TRAGOM STARINE ‘Tragom starine’ emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

18:00 FLASH VIJESTI 18:05 HRANA I VINO 19:00 IZ SRCA EUROPE: Ivana Maletić 19:35 20:00 20:35 21:00 21:20 21:50 23:25 23:30 00:00

i Davor Škrlec DOM NA KVADRAT DUBROVAČKI TJEDNIK RADIO KOJI SE GLEDA TRAGOM STARINE: MARKO MURAT GRAD GRAĐANIMA – GRAĐANI GRADU FILMSKA VEČER: SEKSI KOMEDIJA FLASH VIJESTI IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK NAPRIJED TV PANORAMA: STRADUN

NEDJELJA 19. 6.2016. 16:00 MALI I VELIKI: MODNA EKO

DUBROVAČKE SALOČE Što kriju današnje saloče, tineli, dnevni boravci, đardini i bilo koja mjesta u vašem stanu ili kući koja za poznata lica našeg grada imaju svrhu opuštanja, druženja, uživanja... otkrit će nam emisija Dubrovačke saloče.

16:15 16:30 17:05 17:40 18:00 18:45 19:05 19:35 20:10 20:30 21:00

RADIONICA KURIOZITATI VETERINARSKA AMBULANTA DUBROVAČKI TJEDNIK KULTUR INFO IZ ARHIVA DUTV-a: S CAREM NA KAVI BAŠTINA: IVAN AUGUST KAZNAČIĆ EUROPA U FOKUSU RADIO KOJI SE GLEDA CIKLUS: KRATKI FILM EMERSHOW BUMBETA: FESTIVAL TREĆE

20:20 20:45 21:05 21:15 21:40 23:20 23:25 23:40

(Simsala Grimm) PRIVREDNI HR HRANA I VINO GRAĐANI O GRADU VIJESTI TRI KRALJEVSTVA NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA (Simsala Grimm) FLASH VIJESTI KULTUR INFO BUMBETA: FESTIVAL TREĆE UHO GLAZBENI IZBOR VIJESTI GRAĐANI O GRADU: CIKLUS: KRATKI FILMOVI FILMSKA VEČER: SPY KIDS 2 FLASH VIJESTI SPOT RUBRIKA TV PANORAMA: STRADUN

UTORAK 21. 6.2016. 16:00 FLASH VIJESTI informativni program 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

(Simsala Grimm) 16:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 17:10 HRANA I VINO 17:35 TRAGOM STARINE: MARKO

MURAT 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA

19:30 19:35 20:10 20:35 21:00 21:20 21:50 23:30 23:35 23:45

(Simsala Grimm): GROB NA BREŽULJKU FLASH VIJESTI FLASH BY ANJA DOM NA KVADRAT OBZORI VIJESTI SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN KLASICI NA DUTV-u: DR. JEKYLL I GOSP. HYDE FLASH VIJESTI SPOT RUBRIKA TV PANORAMA: STRADUN


62 DuList IN

15. LIPNJA 2016. •

U REŽIJI HELEN TENNINSON

Ženski Hamlet na Lovrjencu! Midsummer Scene 2016. otvara izložba fotografija britanskog glazbenika, slikara i fotografa Bari Goddarda pod nazivom Midsummer Scene / Night Dubrovnik, od 19. lipnja do 6. srpnja u izložbenom prostoru DPDS u Širokoj ulici

Midsummer Scene festival postaje središte međunarodnog kulturnog zanimanja, a jednu od najljepših pozornica svijeta Lovrjenac od 21. lipnja do 7. srpnja posjetit će brojni zaljubljenici ambijentalnog kazališta P rvo g h rvat s k o g ž e n s k o g Hamleta, koji se igra na engleskom jeziku, željno iščekujemo. Lovrjenac i engleska glumica Helen Millar u jednoj

od najpoznatijih kazališnih uloga zasigurno će ljetnim noćima dati posebnu čar... — Hamletu sam htjela ponuditi drukčije mogućnosti bivanja ženom u ovom svijetu. Pitanje identiteta i onoga što on predstavlja, što je zdrav razum, ludost i čist um – ključno je hamletovsko pitanje. Pitanje Hamletovog spolnog identiteta odražava pitanja koja se postavljaju u drami o biti naše prirode i identiteta! – otkrila je Helen Tenninson. Glumicu Helen Millar hrvatska je publika imala prilike gledati u prošlogodišnjem izdanju Midsummer Scene festivala. Pripreme u Londonu traju tjednima, a glumica koja jednostavno obožava Shakespearea ne skriva

zadovoljstvo, ali i pozitivnu tremu pred jednu od najvažnijih uloga njezine dugogodišnje karijere. — Ženama se često ne daje prilika zaigrati muške uloge u klasičnim komadima, odnosno, ono što se tradicionalno smatra muškim ulogama. Stoga nisam bila sigurna da će mi se ta želja ikada ostvariti, ali to sam oduvijek priželjkivala. Dakle, kada mi se pružila mogućnost da ostvarim svoj san, bila sam presretna i nevjerojatno uzbuđena – to me uzbuđenje još drži! – otkrila je ususret dolasku u Dubrovnik Helen Millar i dodala: ‘Lovrjenac je čarobna pozornica. Inspiracije ne nedostaje, pogledate li oko vas povijest vam govori o kakvom se mjestu radi. Veselim se ponovnom dolasku u Dubrovnik i Hrvatsku!’ U predstavi na engleskom jeziku glavne uloge tumače Helen Millar te hrvatski glumac Filip Krenus. U sklopu festivala 28. lipnja na Lovrjencu nastavlja se uspješna suradnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom kada će izvesti baroknu i filmsku glazbu. Također istog dana predvečer u Domu Marina Držića pod nazivom Shakespeare susreće Držića, ansambl Hamleta čitat će prizore iz Držićevih komedija na engleskom jeziku te time najaviti 2017.-u godinu kad ćemo obilježavati 450. obljetnicu smrti najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. Midsummer Scene je projekt Grada Dubrovnika i TZ Grada Dubrovnika, a u produkciji i organizaciji Brilliant Events Dubrovnik i Honey -Tongued Theatre Productions London. Partneri Festivala su HEP, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Jadranski luksuzni hoteli, Zračna luka Dubrovnik, Hoteli Maestral i Dubrovačko-neretvanska županija.


• 15. LIPNJA 2016.

Oglas 63


64 Zadnja

15. LIPNJA 2016. •

‘Makeover’ WC-a na Pločama ZAHOD NA PLOČAMA

POGLED STRAGA 8 Aktualno

Mladi dubrovački političari o krizi vlasti

50 Sport

WC više nije sramota Grada, jer se karićari brinu o njegovoj čistoći Ako ste nedavno posjetili WC na Pločama dočekao vas je pravi horor. Zahvaljujući pisanju DuLista to više nije tako. Kako saznajemo od karićara na Pločama oni su preuzeli na sebe brigu o tome tko sve ulazi u WC te o njegovoj čistoći. – Neće više ljudi ulaziti i raditi svašta po WC-u. Pazit ćemo na to. I mi

ćemo se brinuti o čistoći kako više ne bi bio ruglo. Po noći će biti pod katancem kako ne bi morao netko dežurati cijelu noć u strahu da ga netko uneredi – rekli su nam karićari. Mi smo zabilježili fotografijama da to nisu samo puke izjave već da se konačno netko brine da on ne sliči na ruglo.

I Dubrovnik svoje ragbijaše ima! 12 Razgovor

Neće više ljudi ulaziti i raditi svašta po WCu, pazit ćemo na to

Umirovljeni prof. povijesti Marinko Jurica

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 21. lipnja

Mišo Baričević o svom životnom i likovnom putu

Čitajte nas na www.dulist.hr!

36 Kultura

Prije i poslije

Dulist #243  

Dubrovački tjednik, 15. lipnja 2016.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you