Dulist #146

DUBROVAČKI TJEDNIK #146 Srijeda, 23. srpnja 2014. • Cijena 7 kn

SRI FRAJLE PITAJU

‘Tko se to meni zaljubio?’

STR. 52

MODA U GRADU

ČET

PET SUB NED PON UTO

OSMA BILA NOĆ

Ljepotice okupljene na jednom mjestu

Festa uz Sevkine hitove

STR. 54

STR. 58

PAO ‘LEX VLAHUŠIĆ’, ORLIĆ DOBIO BITKU

Gradonačelniče, što sad?!

STR. 4

PRIVATIZACIJA HOTELSKE TVRTKE

Prodaja Maestrala ‘državna tajna’

STR. 8

VODOVOD BILJEŽI PAD PRODAJE

Zbog skuplje vode Dubrovčani se manje peru?

STR. 6

2 Oglas

23. SRPNJA 2014. •

ATLANT POSLOVNI CENTAR

2

2 m 0 0 m 1 0 0 1 55 DO 3 DO D 7 O I D V 2 O O N A T S VI m / O R N U E A 0 0 ST NA: 2.8 OIG E J N C Č E JES M T S ESTA O J N M Ć H MOGU PARKIRNI A NAJM

Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, tel. 020 35 87 88, info@apc.hr, www.apc.hr

Aktualno 3

• 23. SRPNJA 2014.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

LOKALNA AMNEZIJA

On sad šizi Ipak, kako zaboraviti da su baš oni (i hadezeovci i esdepeovci) pred pola godine udruženi u Dubrovački dogovor zdušno dignuli ruke za gradonačelnikov nerealni proračun u kojeg je uvrstio cjelokupnu zaradu od zidina Grad Dubrovnik je u krizi! Gradski proračuna je neodrživ, zaustavljaju se projekti, ništa od kupnje ljetnikovaca, ništa od postavljanja eskalatora Gružanima, za rješenje problema s garažom potrebno je dizati novi kredit, a Zavod za obnovu je doveden pred financijski slom. I sve je to maslo Društva prijatelja dubrovačke starine.

A Vlahušić... On je prisiljen braniti se ovakvom retorikom. Uostalom, ništa mu drugo i ne preostaje, jer pravna bitka koju je između redaka najavio, a kojom bi krenuo u razvrgavanje ugovora (kojeg je sam potpisao) može potrajati i do kraja njegovog mandata.

Da, već je negdje izjavio kako umjesto Gradu sada 15 milijuna kuna odlazi u Zagreb, pri tom se praveći kao da je Dubrovnik na južnoj hemisferi i nema veze s Republikom Hrvatskom. Tih 15 milijuna kuna koje šaljemo u mrski

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Ana Prohaska Vlahinić, Mia Njavro, Nikša Miletić

Zagreb, zaboravio je spomenuti, odnosi se na porez na dodanu vrijednost.

Isto tako zaboravit će spomenuti kako je radio račun bez krčmara i prenapuhao Gradski proračun, a nekako će mu promaknuti činjenica kako je upravo Zakonom za kojeg se hvalio kako je njegovog uma djelo, on sam dakle, skinuo Zavod za obnovu s državnih jasala.

No vratimo se na početak. Ustavni sud srušio je Lex Vlahušić, točnije članak 36. Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika. Time se stavila točka na i samovolji gradonačelnika koji je mislio kako se zakoni mogu donositi s tri telefonska poziva prema Zagrebu. E pa pravosuđe u ovoj državi nekog vraga i radi.

I baš ta odluka dala je krila lokalnoj oporbi, odnosno ex vladajućima, kako iz koje perspektive tko gledao, da opali rafalnu paljbu po Vlahušiću.

Grad je u krizi. I sve je to maslo Društva prijatelja dubrovačke starine. Gradski proračuna je neodrživ, zaustavljaju se projekti, ništa od kupnje ljetnikovaca, ništa od postavljanja eskalatora Gružanima, za rješenje problema s garažom potrebno je dizati novi kredit, a Zavod za obnovu je doveden pred financijski slom.

A Vlahušić... On je prisiljen braniti se ovakvom retorikom. Uostalom, ništa mu drugo i ne preostaje Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Božo Lasić, Varina Jurica Turk Marketing Željka Krstulović

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik Ariana Koši Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Hadezeovci i esdepeovci sinkronizirano su najavili pressice, u svega minutu razlike, i dok su jedni (esdepeovci) tražili od Vlahušića preuzimanje odgovornosti, hadezeovci su tražili njegovu ostavku s čela Grada.

Ipak, kako zaboraviti da su baš oni (i hadezeovci i esdepeovci) pred pola godine udruženi u Dubrovački dogovor zdušno dignuli ruke za gradonačelnikov nerealni proračun u kojeg je uvrstio cjelokupnu zaradu od zidina.

Zar se za tako jednu kolektivnu blamažu i jeftino politikanstvo također ne bi trebala snositi odgovornost? Ili će se svih 16 vijećnika propalog Dubrovačkog deala pretvarati kako su nenadano zahvaćeni vrtlogom kolektivne amnezije i da to izglasavanje zapravo nije bilo ništa drugo doli rad za opće dobro.

A kad smo kod spominjane ‘odgovornosti’, zar nije apsolutno zabrinjavajuće što ni Vlahušić neće odgovarati zbog forsiranja Zakona kojeg je sam skrajao i time povrijedio načela vladavine prava, kao ni ministrica kulture Zlatar Violić. Ona je, ne zaboravimo pristala na radikalne izmjene, a da vjerojatno nije uspjela pročitati sve članke zakona do kraja, ali i saborski zastupnici (a bilo je i našijeh ruku tamo) koji su žestoko branili stavove predlagatelja i izglasali Zakon o obnovi.

Adio Vam

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 23. 7. 2014.

Broj 146 Godina 3.

www.dulist.hr

4

Aktualno

USTAVNI SUD SRUŠIO ‘LEX VLAHUŠIĆ’

Gradonačelniku šamar od 40 milijuna kuna

Gradonačelnik Andro Vlahušić kod donošenja gradskog proračuna za 2014. godinu unaprijed je prejudicirao i usvajanje Zakona u Saboru, budući da je isti izglasan nakon usvajanja proračuna, kao i prihode koji će se, kad zakon stupi na snagu, sliti u gradsku blagajnu Pao je ‘Lex Vlahušić’, a s njim je ostala i neutažena želja dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića o preuzimanju gradskih zidina iz ruku Društva prijatelja dubrovačke starine. I cjelokupnog prihoda od prodaje ulaznica na zidine, koji je u 2013. godini iznosio skoro 70 milijuna kuna. Naime, Ustavni sud ukinuo je članak 36. Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika kojim je bilo predviđeno da upravljanje i gospodarenje dubrovačkim gradskim zidinama preuzima

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvone Pandža

Grad Dubrovnik te da se raskine ugo- izglasan nakon usvajanja proračuna, vor Grada s Društvom prijatelja dubro- kao i prihode koji će se, kad zakon stupi vačke starine o upravljanju zidinama. na snagu, sliti u gradsku blagajnu. U Davna je to želja gradonačelnika, koji je proračunu za ovu godinu planirano je svoju namjeru pokušao progurit i kroz da će se od zidina u gradsku blagajnu zakonske okvire. Bez uspjeha. Zidi- sliti 80 milijuna kuna. nama i dalje upravlja DPDS, a Vlahušić je ostao ‘kraći’ za 20 milijuna kuna. Propala ‘izgledna mogućnost’ No, treba spomenuti kako je gradona- — Povećanje rashoda od 20 milijuna čelnik Andro Vlahušić kod donošenja kuna planira se zbog izgledne mogućgradskog proračuna za 2014. godinu nosti da će u 2014. godini Grad Dubrovunaprijed prejudicirao i usvajanje nik preuzeti upravljanje gradskim zidiZakona u Saboru, budući da je isti nama, pa su na tom projektu planirane

Aktualno 5

• 23. SRPNJA 2014.

Neću ja o tome razmišljati, dovoljno mi cigla pada po glavi od ideja — Andro Vlahušić, GRADONAČELNIK DUBROVNIKA

SDP-OVA KRITIKA ‘Odgovoran je Vlahušić’

Najveća odgovornost je na gradonačelniku Andru Vlahušiću i ministrici kulture Andrei Zlatar Violić, budući da je inicijativa za izmjenama Zakona o ugroženoj spomeničkoj cjelini Dubrovnika krenula od gradonačelnika, odnosno od HNS-ove linije – rekao je Mladen Gojun, predsjednik dubrovačkog SDP-a.

Pa iako je SDP dio Vlade, koja je i predložila Saboru zakon, a vladajuća većina ga i izglasala, Gojun za svoju stranku nalazi opravdanje – u povjerenju prema koalicijskim partnerima budući da se ‘nema razloga preispitivati svaku odluku’.

donacije u iznosu od 20 milijuna kuna u svrhu obnove kulturne baštine, a sukladno ostvarenju očekivanih prihoda od ulaznica na gradske zidine – istaknuto je u objašnjenju povećanja rashoda u odjelu kulture u proračunu Grada Dubrovnika za 2014., dok je Grad računao da će od zidina uprihoditi čak 80 milijuna kuna, što je uvršteno u proračun.

Sad je, nakon odluke Ustavnog suda postalo izvjesno kako Grad Dubrovnik očekuje još jedan rebalans proračuna, budući da Vlahušić mora odnekle namaknuti nastali manjak.

Pa iako, prema tvrdnji nove ravnateljice Zavoda za obnovu Dubrovnika, odluka Ustavnog suda neće utjecati na realizaciju programa ZOD-a za ovu godinu, ostaje činjenica kako će sredstva za obnovu u idućoj godini biti dosta manjkava. Naime, da je kojim slučajem Ustavni sud presudio drukčije, Vlahušić bi ZOD-u trebao dati 50 posto prihoda ostvarenih od prodaje ulaznica na zidine. Kad bi prihod ove godine bio jednak lanjskom (iako ga je gradonačelnik već unaprijed uvećao na 80 milijuna kuna), a riječ je o 68 milijuna kuna, Gradu bi nakon plaćanja PDV-a (iako Vlahušić smatra kako ga Grad ne bi plaćao da je preuzeo zidine) ostalo 52,36 milijuna kuna pa bi pola tog iznosa u 2015. godini išao ZOD-u. No, kako upravljanje zidina ostaje u rukama DPDS-a, polovina novca ide Gradu, polovina DPDS-u, pa će se iz gradske blagajne prema ZOD-u

Nakon odluke Ustavnog suda postalo izvjesno kako Grad Dubrovnik očekuje još jedan rebalans proračuna, budući da Vlahušić mora odnekle namaknuti manjak od 40 milijuna kuna!

Odluka Ustavnog suda RH nema utjecaja, odnosno neće utjecati, na realizaciju Programa ZOD-a za 2014. Iva Carević Peković

sliti tek oko 13 milijuna kuna. A pro- Puno više začuđuje kako je jedan ovajekata obnove je mnogo, izmjenama kav zakon mogao proći instance kao što Zakona Zavod je ostao bez sredstava su Ministarstvo kulture, Vlada i Sabor Države...

– komentirao je Tajnik DPDS-a Niko Kapetanić.

Pola meni, pola tebi, pola meni...

— Mi ćemo i dalje nastaviti brigu o Naime, izmjenama Zakona o obnovi spomeničkoj baštini, a politiku ostaugrožene spomeničke cjeline Dubrov- viti nekome drugo. Ovo nam je novi nika, određeno je da za programe motiv za nastavak obnove na cjezaštite kulturnih dobara sredstva osi- lokupnom dubrovačkom području, gurava Grad Dubrovnik od ukupnog a isto tako i otvara mogućnosti za neto prihoda u visini od najmanje 50 prave pregovore. Hajdemo vidjeti posto neto prihoda koji Grad Dubrov- što ovom gradu stvarno treba i koja nik ostvari od prodaje ulaznica za obi- je to politika obnove spomenika koju lazak gradskih zidina. Kako Grad neće trebamo provoditi i onda ćemo sve dobiti cijeli prihod od prodaje ula- stvari lagano riješiti. U pregovorima znica za zidine, tako će ZOD-u pripa- koje trebamo provoditi, je li s ovom sti 50 posto manji iznos od planiranog. ili vjerojatnije s nekom drugom vlaPa iako zakon navodi i to kako će ostali sti legalno izabranom u Dubrovniku, osnivači (Država i Županija) osigurati mislim da će se postići jedan dugorosredstva za rad Zavoda i obavljanje čan način obnove spomenika – rekao njegove djelatnosti ako sredstva koja je Kapetanić.

Grad Dubrovnik osigurava po osnovi Do zaključenja ovog broja DuLista prodaje ulaznica značajno podbace nismo dobili komentar gradonačeliz objektivnih razloga na koje se nije nika Andra Vlahušića na odluku ustavmoglo utjecati, nije baš izvijesno da će nih sudaca, kao ni odgovor na pitanje se takvo nešto i dogoditi. Tim više nije hoće li nastaviti pregovore s DPDS-om. jasno definirano što spada pod znača- Sastanak, doznajemo, nije još zatražen jan podbačaj sredstava od prodaje ula- (barem ne do popodnevnih sati 22. srpznica, a i zbog činjenice da su Državi i nja), no moglo bi se pretpostaviti kako Županiji zakonskim izmjenama sma- će pregovori krenuti u smjeru Zavoda njeni osnivački udjeli, i to upravo iz za obnovu Dubrovnika, i financiranja financijskih razloga. Pitanje je hoće li te ustanove ubuduće.

Zavod za obnovu uspjeti ostvariti program za ovu godinu, koji je zbog privreHDZ I ‘LEX VLAHUŠIĆ’ mene obustave primjene zakona sve do ovog tjedan bio na ledu.

‘Gradonačelnik bi trebao dati — Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2014. donesen je ostavku’ Ovo je po tko zna koji put da se na sjednici Upravnog vijeća Zavoda za djelovanje gradonačelnika pokaobnovu Dubrovnika održanoj 28. travzalo kao iznimno štetnim za grad, nja 2014. te nije uvjetovan sadržajem osporenog članka 36. Iz tog razloga mislim da bi bilo najbolje da gradoodluka Ustavnog suda RH nema utjenačelnik Dubrovnika pokaže odgocaja, odnosno neće utjecati, na realivornost i podnese ostavku – izjavio je predsjednik dubrovačkog HDZ-a zaciju Programa ZOD-a za 2014. Prihod Mato Franković, na konferenciji za od prodaje ulaznica za obilazak zidina može se utvrditi tek istekom kalendarmedije povodom odluke Ustavnog suda. ske godine pa će se sukladno tome i — Zalažući se za neustavan zakon Program ZOD-a za narednu godinu prilagoditi tada utvrđenim sredstvima za gradonačelnik je ugrozio funkcioniranje proračuna Grada Dubrovnika, financiranje istog – navela je ravnatejer planirana sredstva od zidina neće ljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva biti prihod ovogodišnjeg proračuna.

Carević Peković.

Doveo je u pitanje i funkcioniranje za Zavod za obnovu Dubrovnika koji ‘Politiku ostavljamo drugima’ je isključivo radi ovoga zakona ostao Ovakva odluka Ustavnog suda nas u bez državnih sredstava neophodnih Društvu puno ne iznenađuje. To pokaza funkcioniranje Zavoda – rekao je zuje kako je Ustavni sud profesionalno Franković. doradio posao i pokazao kako je Hrvatska u konačnici ipak pravna država.

6 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 21. 7. do 27. 7. 2014.

Ljekarna ‘Gruž’ od 28. 7. do 3. 8. 2014. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati.

Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

ZABILJEŽEN PAD PRODAJE UNATOČ TISUĆU NOVIH PRIKLJUČAKA

Zbog skuplje vode Dubrovčani se manje peru?

— Neovisno o tome što iz dana u dan imamo povećanje broja potrošača, pa i lani smo imali tisuću novih priključaka, evidentno je smanjenje potrošnje od 5 posto – ističe Mišković, dodavši kako su se, pa i puno ekstremnije stvari, događale i u bogatijim europskim zemljama. Kao primjer naveo je jednu njemačku pokrajinu gdje je povećanje cijene vode dovelo do 30-postotnog pada prodaje.

— Kod nas se srećom u tolikom razmjeru nije dogodilo, ali u svojim planovima i analizama računamo da će pad potrošnje biti u trendu i dalje. Nadamo se da će se zadržati na ovoj razini – ističe Mišković.

Vodovod Dubrovnik lanjsku godinu završio je Na s padom jednojprodaje od najvećih vodesvjetskih od 5 posto, iako se na sustav javne stranica odvodnje za rezervaciju priključilo smještaja, tisuću novih potrošača Booking.com, već tjednima je moguće napraviti rezervaciju za bilo koji dan

‘Možemo krenuti i od sebe samih’

Prema sadašnjim pokazateljima u 2014. godini pad prodaje trebao bi ostati na prošlogodišnjoj razini, no krajnji rezultat ovisit će i o gospodarstvu Piše Andrea Falkoni Račić Foto Shutterstock Images LLC

Dubrovčani su prošle godine odlučiti uštedjeti na vodi zbog poskupljenja cijene ove dragocjene tekućine. Sve to osjetio je na svojim leđima

17.045 priključenih kućanstava

i Vodovod Dubrovnik, jer je zabilježen pad prodaje vode od skoro 5 posto. No, prema riječima direktora Vodovoda Dubrovnik Pera Miškovića, takvo nešto se i očekivalo s obzirom na povećanje cijene, budući da su cijene morale biti usklađene s troškovima koje cijena vodnih usluga treba pokriti.

Prema sadašnjim pokazateljima u 2014. godini pad prodaje trebao bi ostati na prošlogodišnjoj razini, no krajnji rezultat ovisit će i o gospodarstvu. Točnije prekretnicu u postotcima i brojkama može predstavljati broj turista, koji će boraviti na dubrovačkom području.

— Građani, a možemo krenuti i od

PAD 300 tisuća kuna manje

U 2013. godini broj priključaka javne vodoopskrbe iznosio je 19.967 (poslovni prostori 2.922, stambeni prostori 17.045). I dok je u 2012. godini Vodovod od prodaje vode utržio ukupan iznos od 5.543.833 kune, taj iznos lani je bio 5.272.344 kune, što je za 271.539 kuna manje.

Aktualno 7

• 23. SRPNJA 2014.

DUBROVAČKI MUZEJI

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9–18 Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9–18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno

sebe samih, kod svakog poskupljenja počnu više voditi računa o potrošnji, bez obzira o čemu se radi, pa makar to bila i voda koja je nužna za život u svakom pogledu. Vidimo da sve usluge manje više poskupljuju, no recimo rijetko kada se gleda i pazi na potrošnju kad su u pitanju mobiteli, pa možda čak i kad je u pitanju struja – govori Mišković, dodavši kako će trebati i nekoliko godina da se ljudi naviknu, te da se ritam potrošnje ustali.

— Ovakav trend mogao bi trajati nekih 5 godina dok se ljudi ne naviku, naravno uz uvjet da ne bude nekih šokovitih skokova cijena – govori Pero Mišković, dodavši kako će se kod svakog novog poskupljenja, ako ih bude, uvijek prvenstveno voditi računa o građanima, odnosno kućanstvima.

— Voda je nekima skupa, a nekima nije – rekao je direktor Vodovoda Dubrovnik, dodavši kako prosječno kućanstvo mjesečno potroši 10 do 15 tisuća litara vode pod tlakom, a za tlačenje vode Vodovod potroši 3 milijuna kuna struje godišnje. Kad se sve to preračuna, objasnio je, dođe se do podatka o vrlo niskoj cijeni litre vode, koju mnogi u trgovinama plaćaju daleko skuplje.

— Trudimo se da voda ipak ne bude

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8–20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno

skupa. I uvijek je pitanje tko će podnijeti teret – gospodarstvo ili kućanstva. Mišljenja smo da gospodarstvo može nositi taj teret pa smo i kod zadnjeg poskupljenja to prevalili na njih, dok se cijena domaćinstvima lani nije mijenjala – govori Pero Mišković.

A usklađivanje cijene vode s troškovima radi se sukladno zakonskim propisima. Pa iako je zakon predvidio i mogućnost smanjenja cijene, ukoliko su prihodi za 5 posto veći od rashoda, takvo nešto teško je očekivati s obzirom na veliki ciklus investicija u dubrovačkom Vodovodu.

— Brojne investicije Vodovod ne može podnijeti bez cijene vode, takvi su i novi zakonski propisi sukladno kojima na za investicije nitko ne može dati niti lipu. Jedini izvor financiranja nam je dakle cijena vode – zaključio je Mišković.

Iako je voda osnova života, silni troškovi Dubrovčane su primorali na štednju. Pa iako se ušteda može napraviti na brojne način, primjerice zatvoriti špinu dok se sapunaju ruke, ili peru zubi, a ne puštati je da curi, ne možemo ne zapitati se na koji način to građani rade. Na čemu štede – pranju rublja, tuširanju, kupanju u kadi, zalijevanju đardina...

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2014. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim stalnim postavima i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

STATISTIKA

TZ: Nema srpanjske rupe

Rezultati turističkog prometa na dubrovačkom području za prvih petnaest dana srpnja bolji su u dolascima za 14 posto i u noćenjima za 10 posto

‘Srpanjske rupe’ nema u Dubrovniku. Barem tako tvrde u TZ Grada Dubrovnika. Naime, trend povećanih turističkih dolazaka i noćenja nastavljen je u gradu Dubrovniku i u srpnju, te se, ističu iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, ne može govoriti ni o kakvoj ‘srpanjskoj rupi’ koja se spominje u drugim hrvatskim turističkim regijama.

U prvih 15 dana srpnja u Dubrovniku je boravilo 68.442 gostiju, a ostvarili su 275.889 noćenja. Rezultati turističkog prometa na dubrovačkom području za prvih petnaest dana srpnja bolji su u dolascima za 14 posto i u noćenjima za 10 posto. Najviše dolazaka i noćenja bilježe dubrovački hoteli u kojima je u prva dva tjedna boravilo 37.468 gostiju (5 posto više nego u dva tjedna srpnja 2013.) koji su realizirali 146.804 noćenja (četiri posto više nego u isto vrijeme u srpnju 2013.).

U strukturi prednjače inozemni gosti, jer je udio hrvatskih državljana svega 3,5 posto. Privatni smještaj, koji je kapacitetom dosegao hotelski, bilježi povećanja u dolascima od čak 39 posto, u privatnim sobama i apartmanima boravilo je 21.375 gostiju, a ostvarili su 83.628 noćenja, što je 30 posto više nego u prva dva tjedna 2013.

Prvi na listi dolazaka su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva s 10.175 dolazaka i 54.447 noćenja, odnosno oko 19 posto udjela u ukupnom prometu. Slijede Norvežani, državljani SAD-a, potom Švedjani, Australci, Francuzi, Rusi, Nijemci, te Finci, dok su na desetom mjestu domaći gosti.

8 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

ČUDAN RAZVOJ PRIVATIZACIJE HOTELSKE TVRTKE

Prodaja Maestrala državna tajna?!

Unutar investicije traži se i podizanje kategorizacije hotela na minimalno četiri zvjezdice u roku od tri godine, što će se pokazati vrlo ambicioznim ciljem za svakog ulagača

Država je odlučila prodajom većinskog dijela dionica Hotela Maestral namaknuti dio kapitala za investiciju u kutinsku Petrokemiju. Ipak, nejasno je zašto se od javnosti kriju uvjeti prodaje Država je odredila prodajnu cijenu svog udjela u dionicama Hotela Maestral na 168 milijuna kuna te odredila uvjete procesa privatizacije. Međutim, kako saznaje DuList, ti su uvjeti poprilično neuobičajeni, a nisu ni javno objavljeni. Takva misterioznost posljedica je odluke Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) da se uvjeti ne objavljuju javno, već se o njima obaviještavaju samo zainteresirani kupci.

Po svemu sudeći, jedan od uvjeta je ulaganje od 200 milijuna kuna u trogodišnjem razdoblju i to kapitalom koji mora biti oslobođen kreditnog tereta.

Jednostavnom matematikom rečeno, ulagač od prvog dana mora imati spreman iznos od ukupno 380 milijuna kuna kreditom neopterećenog kapitala.

Također, unutar te investicije traži se i podizanje kategorizacije hotela na minimalno četiri zvjezdice u roku od tri godine, što će se pokazati vrlo ambicioznim ciljem za svakog ulagača (npr. Hotel Adriatic trenutno nosi dvije zvjezdice i trebao bi ih u kratkom roku poduplati).

Gdje je ‘due diligence’?

Posebno je zanimljivo što se nigdje u uvjetima CERP-a ne spominje proces

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

18

zainteresiranih za kupnju Maestrala

‘due diligence’, inače jedan od ključnih koraka u kojem bi zainteresirani ulagači proveli uvid u stanje tvrtke, odnosno procjenu ugovaranja s komercijalnog, financijskog i pravnog stajališta.

Upravo je ‘due diligence’ alat za izbjegavanje ‘mačaka u vreći’, neizvjesnih stanja i eventualnih sporova, od čega zbog cjelokupne netransparentnosti strahuju ulagači.

A upravo bi jedan od takvih ‘mačaka u vreći’ mogao biti dug Hotela Maestral prema Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koji navodno iznosi oko 40 milijuna kuna, dospio je na naplatu i teku mu zatezne kamate. Budući vlasnik dionica zapravo bi osim hotela dobio i taj ne tako mali dug, koji po financijskim izvješćima Hotela Maestral predstavlja ‘veliki teret’ tvrtci i stvara ‘neizvjesnost od moguće blokade’. Upravo stoga je nejasno zašto država nije javno objavila

Aktualno 9

• 23. SRPNJA 2014.

uvjete natječaja.

Netransparentnost privatizacije unosi nemir i među zaposlenike.

Naime, u uvjetima ne postoji nikakva socijalna klauzula koja se odnosi na zaposlenike, od zadržavanja broja radnika do pitanja otpuštanja, što bi inače bilo očekivano. Navodno bi se na taj dio trebalo gledati tek pri odabiru najpovoljnijeg ponuđača, naravno tek kao sekundarna stavka nakon cijene, što će kasnije radnicima ostaviti jako malo taktičkog prostora za pregovaranje s novim vlasnikom.

Predstavnik radnika u Nadzornom odboru i predsjednik Radničkog vijeća u Hotelima Maestral Matko Munitić zabrinut je načinom kako se trenutno odvija proces privatizacije. Smatra kako sve skupa ide prebrzo.

— Jako smo skeptični prema tempu i načinu na koji se odvija ovaj dio procesa privatizacije Hotela Maestral.

Zašto je tempo odjednom ubrzan u ‘petu brzinu’? Kao da se nekome pogoduje, voda preusmjerava na jedan mlin, ali mi to ne znamo. Nas kao radnike nije nitko o tome kontaktirao i isključeni smo iz te priče, iako je u našem slučaju riječ o državnoj tvrtci, u kojoj radnici još imaju pravo glasa. Nažalost, tempo privatizacije se ubrzava u srcu sezone, kad se ne može dobiti realna slika o tvrtci, uvlači se nemir među radnike. Ovo što se događa nije prirodan proces kakav bi trebao biti i u svakom slučaju je nepovoljno za radnike – ističe Munitić.

Vrijedi podsjetiti i kako se svojedobno spominjala i ponuda radnika za privatizaciju hotela. Radničko vijeće prije nekoliko godina provelo je anketu koja je pokazala kako 93 posto radnika nije podržalo tu ideju pa se od nje odustalo.

Da je Munitić na dobrom tragu potvrđuje i izjava šefa Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladena Pejnovića, koji je istaknuo kako država prodajom dionica u 50-ak tvrtki želi namaknuti sredstva za financiranje dokapitalizacije kutinske tvornice gnojiva Petrokemije. Sam Pejnović složio se s procjenama stručnjaka kako trenutno nije pravo vrijeme za prodaju dionica.

Uz sve to, bitno je naglasiti kako će budući kupac većinskog udjela automatski preći prag od 25 posto i morat će dati javnu ponudu ostalim dioničarima za preuzimanje tvrtke, a ostaje pitanje hoće li im ta cijena biti prihvatljiva. Bolji poznavatelji prilika u Hotelima Maestral navode kako bi po ovoj vrijednosti hotela cijena jedne sobe (a trenutno ih ima 468) bila preko 70 eura po sobi.

380

milijuna kuna morat će uložiti budući vlasnik, ukoliko ispoštuje sve uvjete CERP-a

Nisu ‘strateški interes’

Podsjetimo, Vlada RH donijela je 2013. godine odluku kojom je dio tvrtki u svom vlasništvu proglasila ‘tvrtkama od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku’, a sve druge, njih 41, među njima i Hotele Maestral d.d., stavila na bubanj u namjeri da isprazne državni portfelj i rasterete se mogućih daljnjih zaduženja. Zadatak rasprodaje dobio je CERP, osnovan u srpnju iste godine kao nasljednik ukinutog AUDIO-a. Tada je prihod Maestrala bio 47,8 milijuna kuna s gubitkom od 2,2 milijuna kuna.

Tada je (listopad 2013.) vrijednost dionica iznosila 17,32 eura.

CERP je 24. veljače 2014. godine na svojoj internetskoj stranici objavio skupni javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 68,25 posto dionica (brojem 352.002) Hotela Maestral d.d. koje se nalaze u vlasništvu Republike Hrvatske i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

Tada je isticano kako, prema podacima Zagrebačke burze, temeljni kapital te tvrtke iznosi 103,1 milijun kuna, nominalna vrijednost dionice 200 kuna, dobit 1,7 milijuna kuna, a ukupne obveze 78,2 milijuna kuna.

Do roka 26. ožujka pristiglo je 57 pisama interesa međunarodnih i domaćih ponuditelja za kupnju paketa dionica četiri državne tvrtke, međutim budući da dionice Hotela Maestral kotiraju na burzi, nije se moglo saznati tko je imenom iskazao interes baš za tu tvrtku. Saznali smo ipak da je zainteresiranih bilo 18, među kojima su se spominjali obitelj Lukšić, Dubrovačka biskupija i Atlantska plovidba. CERP je potom 23. svibnja pokrenuo drugi krug javnog prikupljanja ponuda, u kojem su zainteresirani pozvani da otkupe ponudbenu dokumentaciju i podnesu obvezujuću ponudu. Kao rok se neslužbeno spominje sredina rujna.

PET HOTELA Vrijednost nekretnina 350 milijuna kuna

Nas kao radnike nije nitko o tome kontaktirao i isključeni smo iz te priče, iako je u našem slučaju riječ o državnoj tvrtci, u kojoj radnici još imaju pravo glasa – ističe Munitić

Hoteli Maestral d.d. je turističko društvo u Dubrovniku s procijenjenom vrijednosti nekretnina od 350 milijuna kuna i temeljnim kapitalom tvrtke od 103,1 milijun kuna koje posjeduje i upravlja s pet hotela s jedinstvenom lokacijom duž jedne ulice u zaljevu Lapad. Hoteli su građeni između 1935. i 1965. godine. Pojedini hoteli su obnovljeni poslije Domovinskog rata (Komodor, Splendid i Uvala), dok su Adriatic i Vis djelomično renovirani.

ŠEF REFORMISTA

Čačić: Nećemo rušiti Vladu

Utemeljitelj Inicijative za osnivanje Narodne stranke – reformista Radimir Čačić izjavio je u Osijeku kako reformisti ne namjeravaju rušiti Vladu iako ona ne odgovara dovoljno očekivanjima građana. Čačić je rekao da Hrvatska više nema snage ni vremena za ideološke sukobe, koji postaju ozbiljno štetni.

Ocijenio je da ideološka polarizacija, koja je suštinski samo alibi za nesposobnost, postaje opasna i štetna. Smatra kako je došlo vrijeme za ljude koji nude rješenja, i to ne samo na razini programa, nego i na razini onoga što su već u životu radili i što je provjerljivo u njihovim biografijama.

Na novinarsko pitanje hoće li biti još prebjega iz HNS-a, Čačić je odgovorio kako je za svaku političku opciju važno da bude zastupljena u Hrvatskome saboru, posebice u fazi nastajanja, ali nije posebno važno ima li pet ili deset zastupnika, nego tko su ti ljudi i kakav im je doprinos u Hrvatskome saboru.

— Stvarni utjecaj broja zastupnika dolazi do izražaja kada ulazite u politiku s namjerom da rušite ili formirate vlast – istaknuo je Čačić, dodajući da je vlast formirana, a reformisti ne namjeravaju rušiti Vladu.

— Smatramo da je ova Vlada izabrana, ali, nažalost, nedovoljno odgovara očekivanjima građana – poručio je Čačić.

10 Aktualno

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

23. SRPNJA 2014. • PAO LEX VLAHUŠIĆ Ustavni sud srušio je članak 36. Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika. Padom ‘Lex Vlahušića’, zidine ostaju na upravljanje DPDS-u.

ISTRAŽILI SMO

Evo koliko javnog novca dobiju razni festivali i manifestacije

Ponekad tijekom godine dođe do organizacije dobrih i korisnih projekata koji se nisu stigli prijaviti na javni poziv, a radi se o izvrsnim festivalima koje ne želimo propustiti i uskratiti im sufinanciranje, pa postoji mogućnost da gradonačelnik zaključkom odobri iznos dotacije – Grad Dubrovnik

Piše Nikša Miletić

Dubrovnik se kako u domaćoj, tako i stranoj javnosti često predstavlja kao grad kulture umjetnosti, priredaba i festivala. Svako događanje, od onih

Aktualno 11

• 23. SRPNJA 2014.

KOME JAVNI NOVAC Dubrovnik je oduvijek bio poznat kao grad kulture, a prema podacima do kojih je došao DuList javnim novcem financira se njih više desetaka. Iznosi variraju od par tisuća do pola milijuna kuna.

najmanjih, pa do najvećih naravno košta, a organizatori pomoć (gotovo) uvijek traže u lokalnoj i/ili regionalnoj samoupravi. DuList je stoga odlučio provjeriti, točno koliko je tko, i za što dobio. Upiti o prirodi i iznosima manifestacija koje financiraju poslani su stoga na četiri adrese, Županiju DN, TZ Dubrovačko-neretvanske županije, Grad Dubrovnik te TZ Grada Dubrovnika. Obzirom kako je sve njihove odgovore teško pobrojati unutar jednog napisa, zadržat ćemo se samo na onim značajnijim iznosima potpore.

Koliko je kojoj manifestaciji i/ili festivalu mjesto na ovoj listi procijenite pak sami.

TZ Županije – 250 tisuća kuna

Kako se da iščitati iz njihovog odgovora TZ Dubrovačko-neretvanske županije financira ukupno 20 manifestacije s iznosom od 250 tisuća kuna. Čini se kako direktno financiraju samo Dubrovnik FestiWine i to s iznosom od 50 tisuća kuna, dok se preostali iznosi dijele na 19 manifestacija kroz lokalne turističke zajednice. Manifestacije koje dobivaju od 10 tisuća kuna pa na više su Korčulanski barokni festival 2014. godine 30.000,00 kn, isto toliko dobio je 17.

MARATON LAĐA, Mirisi Božića u Konavlima 15.000,00 kn, a toliko je dobio i Kinookus Food Film Festval. 531.

Lastovski Poklad dobio je 10.000,00 kn, kao i recimo BIG GAME FISHING – SWORD FISHING CROATIA, Međunarodni Open jazz festival, Festival Riječi & Glazba, te Epidaurus festival Cavtat 10.000,00 kn.

Županija DN – milijun kuna

Kako su nam odgovorili iz Županije DN, njihov proračun za Program javnih potreba u kulturi iznosi milijun kuna, a među manifestacija na koje ide najveći dodatni dio nalaze se Dubrovačke ljetne igre sa 650 tisuća kuna, te Maraton Lađa sa 200 tisuća kuna. Kroz njihov upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku financira se ukupno 15 manifestacija od čega njih osam dobije više od 10 tisuća kuna. Na prvom mjestu je FestiWine čiji je ukupni trošak 409 tisuća kuna. Od toga je, kažu iz Županije, 300 tisuća kuna sponzorstva i donacija, a 109 tisuća kuna iz proračuna. Četiri manifestacije imaju rezervirano po dvadeset tisuća kuna i to Kinookus Ston, Terra

Madre Balkan, Festa od vina te Mirisi Božića, dok će njih tri dobiti po deset tisuća kuna – Noći vina, Karneval fest Dubrovnik 2014 te Festival hrane i vina.

‘Kriteriji za sufinanciranje manifestacija su njihova kvaliteta, prepoznatljivost i tradicija’, poručili su nam iz Županije.

Grad izdvaja najviše

‘Sufinanciranje kulturnih manifestacija iz gradskog proračuna definirano je prvenstveno Programom javnih potreba u kulturi kojega sukladno zakonskim propisima svake godine donosi Gradsko vijeće nakon provedenog javnog poziva. Sve pristigle prijedloge najprije razmatra nadležno Kulturno vijeće i ocjenjuje ih temeljem svojih kriterija’, odgovorili su na naš upit iz Grada Dubrovnika.

Kako doznajemo, u njihovom programu ukupan iznos je veći od 4 milijuna, što ne uključuje financiranje ustanova u kulturi na koje ide više od 53 milijuna kuna.

Manifestacije koje su iz Grada izdvojili kao značajnije su Međunarodni strukovni skup ‘Najbolji u baštini’ 85.000 kuna, Glazbeni festival Park Orsula – 80.000 kuna, Manifestacija Festa 2014 udruge ‘Festa’ – 50.000 kuna, Revija filma ‘Biciklino’ udruge ‘Čovjek na zemlji’ – 50.000 kuna, ‘Dubrovnik Tap Festival’ – 40.000 kuna, Dubrovnik Wine & Jazz Festival – 35.000 kuna, Dani kršćanske kulture u organizaciji – 33.500 kuna, Ciklus koncerata Glazbene radionice Sorgo – 30.000 kuna, Laus akademija udruge ‘Zvuci tišine’ – 30.000 kuna, Ciklus komornih koncerata Dubrovačkog gudačkog kvarteta pod nazivom ‘Dubrovački glazbeni salon’ – 20.000 kuna, Izložba Iva Grbića – Portreti s Dubrovačkih ljetnih igara – 20.000 kn, Koncerti u sklopu Lopudskog ljeta u organizaciji Dubrovačkog klavirskog tria – 17.000 kuna te Le Petit Festival du Theatre – 14.300 kuna. Osim ovih manifestacija kroz svoje upravne odjele za turizam i poduzetništvo te obrazovanje, šport i socijalnu skrb financira se još deset ‘značajnijih manifestacija’ i to redom – Dubrovnik karneval fest sa 100.000,00 kun, Festival vina i gastronomije 50.000,00 kuna, isto toliko dobiju i Uskrsni sajam, Dubrovnik FestiWine, te KUD Sv. Juraj Osojnik ‘’Mali festival folklora i baštine’’. Društvo s Osojnika za ‘Priče iz salačkih komina’ dobije

SKUPA VODA Poskupljenje vode nagnalo je Dubrovčane na štednju. Vodovod, naime, bilježi pad prodaje vode od 5 posto. No, pitanje je na čemu građani štede – pranju robe, zalijevanju vrtova, tuširanju...?

Kriteriji za sufinanciranje manifestacija su njihova kvaliteta, prepoznatljivost i tradicija – Županija DN

450

tisuća kuna iznos je koji za Novu godinu izdvaja TZ Grada Dubrovnika

Noći Uvale, Gruža, Batale, Ploča, Zatona, itd. dobiju 50.000,00 kuna, isti iznos koji dobije i Dubrovačka trpeza

dodatnih 20.000,00 kuna, a isti iznos dobije Terra Madre.

Kako proizlazi iz njihovog odgovora Noći Uvale, Gruža, Batale, Ploča, Zatona, itd. dobiju 50.000,00 kuna, isti iznos koji dobije i Dubrovačka trpeza.

Božićni sajam koji traje nešto više od mjesec dana naveden je u odgovoru, ali za njega nije naveden iznos, dok se iz Grada Dubrovnika za Doček Nove godine 2015. izdvaja 150.000,00 kn.

Kome novci Vlahušićem potpisom?

Zanimljivo je istaknuti kako se izvan program potreba u kulturi tri manifestacije financiraju odlukom Andra Vlahušića.

‘Ponekad tijekom godine dođe do organizacije dobrih i korisnih projekata koji se nisu stigli prijaviti na javni poziv, a radi se o izvrsnim festivalima koje ne želimo propustiti i uskratiti im sufinanciranje, pa postoji mogućnost da gradonačelnik zaključkom odobri iznos dotacije’, pišu iz Grada te ističu kako je na taj način Festival ‘Midsummer Scene’ na Lovrijencu dobio 130.000 kuna, Festival ‘Aklapela’ 50.000 kuna, te Festival ‘Ana u Gradu’ 30.000 kuna.

TZ Grada Dubrovnika – 2,5 milijuna kuna

Turistička zajednica Grada Dubrovnika za potpore raznoraznih manifestacija i festivala izdvaja nešto više od 2,5 milijuna kuna. Od ukupno 40-ak stavki valja izdvojiti program Nove godine na koji ide 450 tisuća kuna te Ljeto u turističkim mjestima 320 tisuća kuna.

Božićni program dobio je 100 tisuća kuna, isto kao i Dubrovačke ljetne igre, ali i već spomenuti Midsummer scene, te zimski program Linđa. Za Dubrovačku noć TZ izdvaja 80 tisuća kuna, za Dubrovački karnevo daju 70 tisuća kuna, što je i iznos koji izdvajaju za Gradsku stražu. Za Lapadsku noć daju 65 tisuća kuna, 55 tisuća dobije Dubrovnik fest, a po 50 tisuća kuna dobije Ulicama našeg Grada, Dubrovnik zimi te Uskrs u Primorju. Po 30 tisuća kuna iz proračuna TZ-a Grada izdvaja se za Festu sv. Vlaha, Uskrs u Gradu, nešto zavedeno kao Gostujuće skupine, Dubrovačku trpezu, Sportske manifestacije, Festu Dubrovnik, i Simfonijski orkestar dok pet tisuća kuna više dobiju Najbolje hrvatske klape i Jadranske igre.

12 Aktualno PREZENTACIJA NOVOG TAKSI SUSTAVA

Fijasko u hotelu Petka

P r e z e n tac i ja n ovo g ta k s i sustava, pretvorila se u pravi fijasko.

U hotelu Petka prošlog tjedna okupili su se pročelnik Milan Perić, predstavnik tvrtke Intenda iz Zagreba (koja je zadužena za instalaciju sustava) Ivan Demoli, zamjenik gradonačelnika Željko Raguž, dok je gradonačelnik Andro Vlahušić otkazao dolazak.

Izlaganje je od starta bilo u napetoj atmosferi. Među taksistima koji su se odazvali bili su i Božo Miletić, Tonći Bebić, te Ivica Smoljko, predsjednik udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika.

Božo Miletić predao je više od 100 zahtjeva taksista koji žele raskinuti ugovor koji su kako kažu ‘prisilno potpisali’.

— Bili smo prisiljeni potpisati. To nam je uvjetovano i rečeno nam je da nećemo dobiti produljenje koncesije ako ne potpišemo – rekao je Smoljko, koji je prekinuo izlaganje Demolija na samom početku nakon što je ovaj izjavio kako su taksisti dobrovoljno preuzeli sustav.

— Ugovor je potpisan jer smo morali potpisati. Trebao je potpisati samo tko je htio, a ne ovako – rekao je Miletić.

Milan Perić i Željko Raguž za vrijeme prezentacije nisu puno uzimali riječ već su se brinuli da stvari ostanu u redu. Cijeli događaj osiguravala su dvojica zaštitara, a taksisti su već ranije odbili doći. Na prezentaciji ih je bilo svega dvadesetak, koji su mahom izrazili svoje negodovanje u vezi novog sustava.

23. SRPNJA 2014. •

POTICANJE PODUZETNIŠTVA

U Tvornici ide mlijeko. Dok r

To je iznos na koji dobar dio ljudi nije računao i po meni ubija smisao ovakvog poticanja poduzetništva U Dubrovniku po dobrom starom običaju teče med i mlijeko. Naime, za sve one koji misle suprotno, gradonačelnik Andro Vlahušić ponovno je stao spremno pred kamere kako bi ih uvjerio da (Grad) Dubrovnik apsolutno SVE može, zna, da, i plati. Tako bi se ukratko mogao sumirati nedavni obilazak (novo)uređenih prostorija bivše zgrade SDK-a, u kojem je smještena tzv.

Tvornica ideja. Taj ‘poduzetnički inkubator’ kako stoji na službenim stranicama, je ‘projekt poticanja mladih poduzetnika početnika do 35 godina starosti u gradu Dubrovniku. Cilj je

Piše Nikša Miletić

okupiti mlada poduzeća na početku svog poslovanja te ih kroz određeno vremensko razdoblje osposobiti za uspješno poslovanje’, stoji na web stranicama Razvojne agencije DURA. ‘Inkubiranim poduzećima pruža se pomoć prvenstveno omogućavanjem besplatnog poslovnog prostora’, stoji među ostalim u opisu tog projekta, a gradonačelnik je u svom nedavnom obilasku otišao i korak dalje te uz med i mlijeko obećao – još malo meda. Zaboravio je doduše spomenuti kako je svim korisnicima prostora par dana ranije raskinuo ugovore. No, do toga ćemo

Aktualno 13

• 23. SRPNJA 2014.

eja teče med i rade kamere Prve dvije su bile besplatne, a treću godinu si plaćao 50 posto iznosa za najam i režije doći.

— Svatko tko ima ideju i dođe do nas dobit će kancelariju, apartman od 40 kvadrata i obrok od 10 kuna – poručio je tom prilikom Vlahušić na komentar jednog od korisnika prostora kako ‘ima problema sa zapošljavanjem mladih kolega na račun toga da je Dubrovnik skup grad’.

Vlahušić je istaknuo kako se smještaj može osigurati u hotelu Stadion, a prehrana u pučkoj kuhinji, odnosno restoranu hotela Gruž.

Raskinuti ugovori

Iako to sve skupa zvuči baš bajno, još jednom se pokazalo kako daleko od očiju javnosti stvari nisu baš tako blistave. Naime, kako doznaje DuList, svim tvrtkama koje su u Tvornici ideja nedavno su naprasno raskinuti ugovori koje su imali, a prema našim saznanjima, novi natječaj bit će raspisan krajem mjeseca. I upravo u tome leži ključ problema, obzirom da će se uvjeti drastično izmijeniti.

— Ja sam potpisala ugovor prošle godine. Prije su ugovori bili na tri godine. Prve dvije su bile besplatne, a treću godinu si plaćao 50 posto iznosa za najam i režije. Prema novom Pravilniku bit će jedna godina besplatna, druga će se plaćati 50 posto, a treća 60 posto iznosa– rekla nam je mlada poduzetnica koja je iz očitih razloga htjela ostati anonimna.

— Tu su me zakinuli za jednu godinu koju sam trebala još imati gratis – ističe ona te dodaje kako prema njezinim saznanjima nije cijena najma jedino što se mijenja, odnosno poskupljuje.

— Prema onome što sam čula uvjet za prijavu na novi natječaj bit će jedan zaposleni što dosada nije bio slučaj.

Mislim ja sam svjesna da su ovakvi uvjeti najma i svega jako dobri, ali ovo

je razlika od minimalno 10 tisuća kuna (ako netko već ima zaposlenu osobu) do nekoliko desetaka tisuća kuna za plaću (uz naknadno zapošljavanje).

To je iznos na koji dobar dio ljudi nije računao i po meni ubija smisao ovakvog poticanja poduzetništva – ogorčena je naša sugovornica.

Novaković: Ništa nauštrb korisnika

3

godine bilo je trajanje sada već raskinutih ugovora

Komentar ovih navoda tražili smo i od ravnateljice DURA-e, Andree Novaković, koja nam je potvrdila kako će se zaista mijenjati uvjeti korisnicima. Na naše upite, ‘Na koji način?’, te ‘Hoće li biti nauštrb korisnika?’ odgovara: — Ne. Dapače. Novi natječaj bit će objavljen do kraja ovog mjeseca. Bit će na našim stranicama i u tiskovinama. Onda će sve biti poznato – istaknula nam je Novaković te demantirala informacije koje su došle do novinara DuLista, o tome kako ‘prve dvije godine prostori za korisnike neće biti besplatni, nego će se druga godina odmah plaćati.’

— Ne, nipošto naušrb korisnika. Cilj je da se prostor u potpunosti da korisnicima na upotrebu. Zasada smo nažalost imali situacija kada to nije bilo dovoljno dobro definirano. Na kraju krajeva bilo je prostora koji su bili pod ugovorom, ali korisnici ih nisu koristili. To želimo izbjeći – rekla je Novaković te dodala kako joj je žao ako postoji korisnici prostora kojima ‘nešto nije u redu.’

— Pravilnik će biti javno objavljen i natječaj će ići u poveznicu s njime i sve će biti vrlo vidljivo i jasno. Ako netko ima nekakvu situaciju, neka mi se obrati za pomoć – poručila nam je ravnateljica DURA-e Andrea Novaković.

Svatko tko ima ideju i dođe do nas dobit će kancelariju, apartman od 40 kvadrata i obrok od 10 kuna – Andro Vlahušić

SABORSKI ZASTUPNICI

Matušić ponovno rekorder

Frano Matušić još se jednom iskazao u trošenju novaca hrvatskih građana poreznih obveznika.

Naime, Hrvatski sabor objavio je izvješće o statistici rada i troškovima zastupnika od 1. siječnja do 11. srpnja, a Frano Matušić (HDZ) drži neslavno prvo mjesto po ukupnoj potrošnji. Njemu je, naime, u prvih šest mjeseci i deset dana isplaćeno čak 113.639 kuna. U taj iznos nije uračunata njegova plaća (16.700 kuna). Kako stoji u troškovniku, za dnevnice mu je isplaćeno 15.220 kuna, za automobil 49.920 kuna, za cestarinu 9.314 kuna, za avion 21.767 kuna, za javni prijevoz 152,90 kuna, za hotelski smještaj 15.608 kuna te za ostalo 1.655 kuna.

Inače, troškovi zastupnika u prvom dijelu godine porezne obveznike koštali su ukupno 5,6 milijuna kuna.

KREDITI U ‘ŠVICARCIMA’

Udruga Franak: Nastavljamo bitku Udruga Franak poslala je priopćejne za javnost u kojem su istaknuli kako je pravna bitka za obeštećenje dužnika s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom samo djelomično završena.

— Visoki trgovački sud prihvatio je dio presude koji se odnosi na ništetnost promjenjive kamatne stope, za sve tužene banke osim za Sberbanku, a dio presude koji se odnosi na valutnu klauzulu CHF nije prihvaćen niti za jednu tuženu banku. Nastavljamo pravnu bitku za dio tužbenog zahtjeva koji je odbijen i preinačen, a odnosi se na valutnu klauzulu CHF za sve tužene banke te na ništetnost kamate za Sberbanku – poručili su iz Udruge Franak.

14 Aktualno

23. SRPNJA 2014. • 50.000 BLOKIRANIH! Krajem lipnja je zbog neizvršenih osnova za plaćanje bio blokiran 54.161 poslovni subjekt, s dugovanjem od 31,37 milijardi kuna, a u blokadi su bila i 316.964 građana, s dugovanjem od 27,89 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Kratke IZ HRVATSKE

RAZGOVOR S UGOSTITELJEM LUKOM MUSLADINOM

Svakog ožujka dižem kredit za iduću sezonu!

Zbog visokih nameta radnik je ugostitelju skup, a nema veliku plaću

Ugostitelj Luko Musladin za DuList govori o dobivenoj Zlatnoj kuni, ali i svim problemima na koje nailazi njegova struka u današnjim uvjetima poslovanja Tvrtka Ankora d.o.o. dobitnica je ovogodišnje plakete Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik u kategoriji malih trgovačkih društava temeljem rezultata 2013. godine. Tim povodom s vlasnikom Lukom Musladinom razgovaramo o toj nagradi, ali pretresamo i druge teme, od stolova i rada preko zime do konkurencije i visokih najmova.

Razgovarao Baldo Marunčić

Dobitnik ste plakete Zlatna Kuna temeljem uspješnih rezultata u 2013. godini. Kakav je osjećaj biti nositelj takvog priznanja? Šale se ljudi: danas Zlatna kuna, dogodine propast ili Remetinec! Razlika u rezultatima prošle i ove godine, kao i budućih, sve je to tu negdje. Prošle godine u sva tri lokala, konobi Ankora, restoranu Orsan te Pivnici Dubrava, povećan je kapacitet pa smo dobili

nešto više prostora za rad, a to je rezultiralo boljim financijskim rezultatima. I u budućnosti nam je plan povećanje kapaciteta. Kad smo počeli u Orsanu imali smo pedeset mjesta, sad ih imamo 150, a iduće godine, ako se napravi glavni dio restorana, imat ćemo preko 200 sjedećih mjesta, od čega stotinjak unutra. Ako nam dođe marina bit će dodatni financijski učinak. Osim toga, povećao se i kapacitet smještaja u gradu Dubrovniku i samim tim se nama povećava broj potencijalnih gostiju. Sve su to uzroci našeg rasta iz godine u godinu.

Vratimo se u 1998. godinu, na početak Vaše poduzetničke priče.

Aktualno 15

• 23. SRPNJA 2014.

KRENULA VOJNA PRIČUVA! Kuverte s pozivima na vojnu vježbu ili postrojavanje srednjoj i starijoj muškoj populaciji do kraja ove godine ponovno će se pojaviti i dolaziti na odabrane adrese. Za početak, na području Osijeka i

Te godine sam s mojim kumom Boškom Bečićem otvorio zajednički ugostiteljski obrt u Zatonu Velikom, Konobu Ankora koju držimo i danas. Iz toga sam kasnije osnovao svoju tvrtku Ankora d.o.o., a kako se javila potreba za jednom trgovinom u Zatonu, otvorio sam butigu koja još uvijek radi.

Nije joj se pripisivala blistava budućnost niti predstavlja neku zaradu, ali smo uveli dodatnu ponudu građanima Zatona i njihovim gostima. Ne morate za svaki šaraf ići u Grad. Ta butiga dosta znači ljudima. Potpisao sam novi, petogodišnji ugovor s najmodavcem, i želim ostati u tome, premda me posao odnio na drugu stranu.

Kako je izgledalo ugostiteljstvo 1998. godine, a kako danas?

Gotovo ništa više nije isto. Ta 1998. godina bila je, mogli bismo reći, poratna i bilo je puno lakše raditi nego danas. Danas se posao poprilično promijenio, dobili smo gosta koji u gradu ostaje dva do tri dana, a Zaton se pretvorio u spavaonicu. U tom kratkom vremenu gost nema vremena doći u restoran na vangradskom području.

Kako Grad raste, izvangradsko područje stagnira i propada. Ugostiteljstvo je danas postalo mukotrpan posao.

Imali smo nekad dovoljno radne snage, a danas muku mučimo za pronaći radnike. Osnovni je problem što se posao svede na tri do četiri mjeseca mukotrpnog rada i sve je teže naći čovjeka.

Najmanji je problem hoćemo li dobiti gosta, njih ima ljeti. Zimi ne, ali i tada se nešto napravi. Neka marenda, večera, glazba petkom i subotom u Pivnici na Babinom kuku. S tim se ne može skrpiti kraj s krajem, ali barem ostane dojam da se održava pogon, ne zatvara se lokal. Iako bi najbolje bilo otvoriti 1. svibnja, a zatvoriti 1. listopada. Tada bi najviše novaca ostalo meni. Jer sva zarada iz sezone uloži se tijekom zime u posao. Ja sam u listopadu i studenom bogat čovjek, a u ožujku mi banka pozajmi pola milijuna kuna kako bih mogao krenuti normalno u sezonu, platiti dobavljače, doprinose radnicima. Tako je kad radim u zimskom razdoblju s brojem ljudi koji je zimi i ljeti gotovo isti. Bez banke ne bih uspio. Pozajmicu vraćam od srpnja do listopada, a živim od onoga što ostane. Ne može se reći da se ne zaradi, ali nije ni blizu očekivanjima i predrasudama koje pojedinci imaju o ugostiteljskom poslu. U ovom poslu

morate uvijek biti među ljudima, a ne smijem ni promisliti na sve zamolbe za sponzorstvo klubova, udruga, škola.

Magnet smo za sve.

Zašto ste donijeli odluku da ipak radite preko zime?

Isključivo zbog radnika. Računao sam, ako imam lokal koji radi cijelu godinu, neću svake godine počinjati iz početka, neću tražiti ljude. Međutim, i dan danas to nije dobar potez. Ljudi dobiju bolju ponudu ili tako misle, možda su se i zasitili posla, i usred sezone odlaze. Kao vlasnik nemam nikakvog načina da ih zaustavim. Odu 1. kolovoza bez pardona, nekog obrazloženja. Može mi reći što god hoće, a ne mora ništa. Ne postoji kontinuitet radne snage.

Izvlače li nas radnici iz Slavonije?

Slavonija nam je dala puno dobrih i kvalitetnih radnika, ali i to se iscrpilo.

Nije im zanimljiv samo Dubrovnik, već i ostatak obale. Rastu potrebe u Splitu, Šibeniku, Zadru. Čujem da su neki već počeli dovoditi Poljake. Ne znam je li to istina, ali i to je neko rješenje.

Ugostitelji se žale i na visoke namete. Kakav je Vaš stav o tome?

Izuzetno veliki nameti jesu problem.

Država bi morala izaći u susret ugostiteljima s doprinosima na plaće. Tako bi plaća radnika imala nekog smisla.

Meni je radnik izuzetno skup, a on ne dobije veliku plaću. Sa svim doprinosima ona je skupa meni, a njemu ono neto što dobije nije Bog zna što. Pogotovo ako je radnik izvan Dubrovnika, koji mora platiti stan dvije ili dvije i pol tisuće kuna. Zato mi više ni nemamo Slavonaca u onom broju koji smo imali prije. Svatko je počeo afitavati, a mi im ne možemo dati toliko velike plaće da im pokrijemo stanarinu. Zato odlaze negdje drugo. U Splitu je smještaj triput jeftiniji, iako će i to rasti kako tamo raste turizam. Osim toga, najmovi su ogromni. U nekim trenucima toliko visoki da ih više ne možete plaćati.

Sve najamnine u Dubrovniku temeljimo na Stradunu. Svatko misli da može postići cijenu Straduna, a i one na Stradunu boli glava kako će platiti godišnji najam.

Nije li to pogubno za ugostiteljstvo?

Naravno, tu odmah dolazi do problema. Ili ću otići ili moram dizati cijene u astronomske visine pa mi gost

Dubrovnika, koji su odabrani za ‘probu’, a cilj je obnova sustava vojne pričuve u Hrvatskoj.

Ja sam u listopadu i studenom bogat čovjek, a u ožujku mi banka pozajmi pola milijuna kuna kako bih mogao krenuti normalno u sezonu, platiti dobavljače, doprinose radnicima. Tako je kad radim u zimskom razdoblju s brojem ljudi koji je zimi i ljeti gotovo isti. Bez banke ne bih uspio

Ne treba pretjerivati u ničemu pa tako ni u stolovima. Ali isto tako mora svatko razumjeti da smo se opredijelili za turizam, a ugostiteljstvo je sastavnica turizma. Mi druge prilike nemamo. Imamo ta tri mjeseca, ako gost nema stolicu za sjesti što smo napravili?

neće biti zadovoljan. To je apsolutno jedna lančana reakcija. Kad bi u jednoj kavi bila cijena samo nabave i prodaje, bez svih nameta, onda kava ne bi toliko koštala koliko košta danas. Koliki je najam tolika je cijena. Na Malom Stradunu na Babinom kuku imat ćete sličan najam kao i na Stradunu. Ista je stvar i s koncesijama na javnom pomorskom dobru. Sve to pritišće ugostitelje. Iz posla više ne možemo izvući dovoljno da sve to poplaćamo. Znam da zvuči kao kukanje, netko će mi reći: Što radiš ako ti ne odgovara? Pa radim, što ću drugo raditi?! Sve je usmjereno u turizam.

Imate tri lokala, a nijedan nije u povijesnoj jezgri, gdje su najveći problem ugostitelja stolovi. Je li ih previše ili premalo ili taman?

Ne treba pretjerivati u ničemu pa tako ni u stolovima. Ali isto tako mora svatko razumjeti da smo se opredijelili za turizam, a ugostiteljstvo je sastavnica turizma. Mi druge prilike nemamo. Imamo ta tri mjeseca, ako gost nema stolicu za sjesti što smo napravili? Povijesna jezgra možda jest pretrpana. Osobno se ne sjećam kad sam zadnji put bio tamo. Ugostiteljima u povijesnoj jezgri nije lako. Moraju platiti visoku cijenu najma, a ne mogu dobiti stol. Kako će onda platiti najam? Tu bi se trebao pronaći kompromis. Naravno da nije lako živjeti, a da vam pod prozorom vrvi. Dobro je da postoje klubovi u koje će se gosti preseliti nakon restorana. Ne možemo više reći da se nema nigdje za izaći. To je možda vrijedilo prije desetak godina, ali danas više ne. Jasno je da se sve vrti oko Grada. Da nije Grada i zidina, ne bi bilo gostiju u Orsanu, Zatonu i na Babinom kuku. Gosti nisu u Dubrovnik stigli radi hrane Luka Musladina ili bora u Orsanu, nego radi povijesne jezgre.

Ali ne može se zapostaviti vangradsko područje i sve događaje organizirati u povijesnoj jezgri. To nije dobro. Jer i mi ostali plaćamo turističke pristojbe, a sva događanja su u gradu. Uvijek se govori o slobodnom parkiranju zimi kako se može u gradu raditi, ali zašto ne dati slobodan parking oko Orsana ili Babinog kuka? Radimo cijelu godinu, a to se ne prepoznaje. Kad radiš cijelu godinu ispada kao da ti nije dosta.

Imate Pivnicu Dubrava na Babinom kuku, smještenu na Malom Stradunu, koji je prije Domovinskog

16 Aktualno rata s razlogom nosio to ime, zbog živosti koja je vladala. Zašto danas nije tako?

Taj prostor nije oživio. Ja sam na Babinom kuku od 2007. godine i od tada se stanje popravilo, premda je i sada dosta loše. Ne znam koji je razlog tome. Vlasnik, tvrtka Valamar, odnosno Dubrovnik Babin kuk d.d., izuzetno dobro skrbi o svim svojim hotelima, okolišu oko njih, rastu u svim segmentima, ali se nešto dogodilo u odnosu prema Malom Stradunu. Ja sam u njihovom najmu, ali ne znam zašto ne žele uložiti ništa u Mali Stradun, kako bi mu dali višu razinu. A sjećamo se kako je to bilo mjesto izlaska i za domaće i za strance, sve je bilo puno ljudima. U Pivnicu nitko neće doći slučajno, jer nema razloga doći na Babin kuk. Već samim tim što se tiče posla sam hendikepiran. Kad se gleda kapacitet hotela, vrlo mali postotak gostiju dođe na Mali Stradun. Jedan razlog su dobri izletni programi na kojima se zadrže, a drugi je što i hoteli imaju svoje sadržaje. Na kraju, magnet je i gradska jezgra.

Postoji li međusobna konkurencija među dubrovačkim ugostiteljima?

Imate li neprijatelja, nekog tko radi protiv ugostitelja?

Nema neprijateljstava. S velikom većinom imam sjajan odnos, od ugostitelja do dobavljača. Na svakodnevnoj smo vezi, pomažemo jedni drugima, imamo prijateljski odnos. Nisam ni od jednog svog kolege to osjetio niti

3

23. SRPNJA 2014. •

lokala u svom sastavu ima tvrtka Ankora

se ja tako odnosim prema kolegama.

Kad imam pun restoran goste uputim kod susjeda. U interesu mi je da ostanu u gradu, sutra će doći kod mene. Naš najveći neprijatelj su veliki najmovi i nemogućnost akumuliranja radne snage koju možemo koristiti.

Ugostiteljstvo je danas postalo mukotrpan posao. Imali smo nekad dovoljno radne snage, a danas muku mučimo za pronaći radnike. Osnovni je problem što se posao svede na tri do četiri mjeseca mukotrpnog rada i sve je teže naći čovjeka

Kakvi su Vam planovi za budućnost?

Prvenstveno želim završiti restoran Orsan u dijelu bivše jedrarnice. Riječ je o prostoru od 200 četvornih metara, a planiramo i glorijet te prekrasnu taracu s pogledom na gruški zaljev.

Uz to, dio restorana bi se pretvorio u kafeteriju, nešto slično kao što je i danas. Ali Orsan će ostati ono što jest.

Ljudi rado dolaze, druže se bez velikih opterećenja, kad idu na barku. S druge strane, u Gornjim selima na Ljupču je donekle započet projekt udobne seoske kuće s bazenom i popratnim sadržajima koja bi se iznajmljivala. Za to će trebati barem još dvije godine. To mi je zanimljivo, jer vidim da je dobilo veliki zamah kod nas. Novi projekt je DU Snack, potaknut Srdela Snackom gdje sam bio i u pregovorima, jer mi je ideja bila sjajna. Dobio sam na natječaju Sanitata prostor na ribarnici u Gružu, gdje možete doći da vam se nešto spremi i gotovo jelo odnesete kući. Ljeti bi se proširilo na vanjski prostor. Na žalost, dosta je kasno stigao taj natječaj tako da će se sve odgoditi za jesen. A ugostiteljstvo, to je posao koji ću gurati. Koliko god bio težak, drugoga nema.

SEZONCI POPRAVLJAJU STATISTIKU

Samo 1 na neo

Tijekom lipnja 2014.g. s evidencije HZZ-a na području Dubrovačkoneretvanske županije zaposlila su se ukupno 1.102 radnika što je 6,7% više u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec Piše Nikša Miletić

Nakon što je nedavno u javnost izašao podatak kako je brojka nezaposlenih pala ispod 300 tisuća prvi puta u dvije godine, zanimalo nas je kakva je situacija na dubrovačkom tržištu.

Prema podacima koje su nam dostavili iz dubrovačke podružnice HZZ-a, krajem lipnja 2014. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije je bilo evidentirano ukupno 6.609 nezaposlenih osoba. Uspoređujući s prethodnim mjesecom, nezaposlenost se

Aktualno 17

• 23. SRPNJA 2014.

10 osoba našlo posao određeno vrijeme! smanjila za 12.3 posto, ali u usporedbi sa lipnjem 2013. veća je za 4 posto.

Sagledavajući pojedinačna mjesta i gradove, situacija u Dubrovniku je nešto bolja ove godine, pa je tako u evidenciji HZZ-a zadnji dan lipnja bilo 2 248 nezaposlenih (2 282 u 2013. godini), dok je osjetno gora u Metkoviću sa 2 667 nezaposlenih (u odnosu na 2 391 nezaposlenog 2013. godine).

Najkritičnije žene i mladi

Analizirajući nezaposlene po spolu i dalje je veći broj nezaposlenih žena 3.636 s učešćem od 55 posto dok muškarci čine 45 posto ukupne nezaposlenosti. Nezaposlenih bez prethodnog radnog iskustva (koji traže prvo zaposlenje) bilo je 790 što je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine 14,8 posto više, a znači učešće od 12,0 posto među ukupno nezaposlenim osobama.

Smanjenje na svim razinama

Na sezonskim poslovima se zaposlilo 880 nezaposlenih osoba

1%

zaposlenih u lipnju ove godine bilo je na određeno

U strukturi nezaposlenih prema razini obrazovanja najveći je broj radnika sa SŠ zanimanjima do 3 godine i škola za KV i VKV radnike je 2.454 što znači učešće od 37,1 posto u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Potom slijede SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 1.783 ili 27,0 posto, s osnovnom školom 1.030 ili 15,6 posto, sa fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom 585 ili 8,9 posto, sa višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 422 ili 6,4 posto, s gimnazijom 244 ili 3,7 posto i bez škole ili nezavršene osnovne škole 91 ili 1,4 posto od ukupnog broja nezaposlenih.

Kako navode iz HZZ-a ‘došlo je do smanjenja broja nezaposlenih na svim obrazovnim razinama, a najviši se apsolutni pad bilježi kod osoba koje imaju srednju školu za zanimanja do 3 godine, a relativni pad kod osoba sa završenom srednjom školom od 4 i više godina.’

Samo 10 posto na neodređeno

Tijekom lipnja 2014.g. s evidencije HZZ-a na području naše županije

zaposlila su se ukupno 1.102 radnika što je 6,7% više u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, kažu iz HZZ-a, a prema vrsti zaposlenja, na određeno vrijeme su se zaposlile 1092 osobe ili 99,0 posto, dok se na neodređeno vrijeme zaposlilo svega 10 osoba ili 1,0 posto od ukupnog broja zaposlenih tijekom mjeseca lipnja 2014.

Najtraženiji konobari, sobarice, kuhari

Na sezonskim poslovima se zaposlilo 880 nezaposlenih osoba, a tijekom proteklog mjeseca većina osoba je zaposlena u djelatnostima pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane 384 (34,8 posto), trgovini 190 (17,2 posto) i u ostalim uslužnim djelatnostima 104 (9,4 posto). Ukupno od početka 2014. pa do kraja lipnja najviše se nezaposlenih osoba zaposlilo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja je sudjelovala s 42,0 posto u ukupnom zapošljavanju, poručili su iz HZZ-a.

Nezaposlenih bez prethodnog radnog iskustva (koji traže prvo zaposlenje) bilo je 790

18 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

NAKNADNA PAMET

Ustavni sud, proračun i preračun

Pomadore na akciji

BAROMETAR SPENZE DULISTA

Uz gradonačelnika kakvog imamo, ne može nam biti dosadno Zadnjih se dana u nekoliko intervjua gradonačelnik hvalio kako će u Grad vratiti silne milijarde kuna, i da ga zbog toga mnogi ne vole. Ipak to dovlačenje silnih milijardi u gradski proračun palo je na prvoj stepenici – iako Ustavni sud nije naveo kao neprijatelja koji ga pokušava onemogućiti u vraćanju solada Gradu, upravo su se oni drznuli ukinuti članak dopunjenog zakona o obnovi i sanaciji šteta od potresa. Na Androvu nesreću, Ustavni sud nije ukinuo i ostatak kaše koju su Andro i Andrea skuhali pa smo tako, umjesto milijardi kuna u proračunu, dobili Zavod za obnovu bez prebijene lipe na računu, a novci koji su nekada išli Zavodu ostat će u Zagrebu. A da skuhana kaša smrdi vidi se i iz reakcije lokalnog SDP-a koji se ogradio i od zakona i od nastalih posljedica premda je taj zakon donesen složnim ručicama partijskih drugarica i drugova.

Više sam puta ukazivao na neprihvatljiv odnos gradonačelnika prema gradskoj tradiciji. I s Bosanke je vidljivo da je taj sukob prvenstveno zbog solada: tim prokletim milijardama monopoly novca (a možda i pokojeg stvarnog solda). Premda su Miho i Ćićo održali zajedničku konferenciju na kojoj je grad pokušao prijeći preko teških optužbi izrečenih na račun Zaklade jasno je da školske udžbenike potrebitim učenicima neće omogućiti Androve milijarde nego Zakladini deseci tisuća kuna.

Isto tako, jasno je da rupu na računu Zavoda vjerojatno neće pokrpati Androve milijarde nego milijuni kuna koje je Društvo marljivo prikupilo.

Jedini problem je da to sada Grad mora pitati. Optuživati Društvo da nemaju niti jednog profesionalca za obnovu krajnje je licemjerno. Ako ni zbog čeg drugog onda zbog rezultata u toj istoj obnovi. Uostalom, čini se da ni Grad nema profesionalca koji bi namaknuo sredstva za Zavod za obnovu.

Piše Zoran Pucarić

U Tommyja je mlijeko na akciji za 4,99 kune, a ovaj tjedan su imali samo jaja Marinero koja u razredu L imaju značajnu nižu cijenu od inače promatranih brendova Piše Nikša Miletić

Isto tako, jasno je da rupu na računu Zavoda vjerojatno neće pokrpati Androve milijarde nego milijuni kuna koje je Društvo marljivo prikupilo

6,99

kuna košta kilogram pomadora u Konzuma

Nastavljamo i dalje s našim barometrom spenze. Ušli smo u 58. tjedan zaredom u kojem lovimo najpovoljniju kupnju za vas, pa tako više od godinu dana pratimo kretanje cijena osnovnih namirnica u tri najveća dubrovačka trgovačka lanca, kako bi vaša kupnja bila što jeftinija (koliko je to moguće u današnje vrijeme). Podsjetimo, u naša tri najveća centra, Pemo (Vukovarska), Tommy (Vukovarska ulica) i Konzum (Luka Dubrovnik) provjeravamo tako cijene kruha, mlijeka, jaja, šećera, brašna, ulja i kave, a

U Pema su cijene i dalje čvrsto zabetonirane, tako već tjednima nema nikakve promjene

Aktualno 19

• 23. SRPNJA 2014.

e, mlijeko i ulje ARTIKAL

22. LIPNJA

30. LIPNJA

7. SRPNJA

14. SRPNJA

21. SRPNJA

kruh

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

mlijeko

5,99 kn*

5,99 kn*

5,99 kn*

5,99 kn*

5,99 kn*

jaja

17,99 kn A/L 16,99 KN A/M

17,99 kn A/L 16,99 kn A/M

17,99 kn A/L 16,99 kn A/M

17,99 kn A/L 16,99 kn A/M

17,99 kn A/L 16,99 kn A/M

cukar

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

ulje

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

kava

15,99 kn

15,99 kn

x

15,99 kn

15,99 kn

6,50 kn

6,50 kn

6,50 kn

6,50 kn

8,90 kn

8,90 kn

8,90 kn

kukumari pomadore

28,90 kn

ARTIKAL

22. LIPNJA

30. LIPNJA

7. SRPNJA

14. SRPNJA

21. SRPNJA

kruh

5.99 kn*

5.99 kn*

5.99 kn*

5.99 kn*

5.99 kn*

mlijeko

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

4,99 kn*

jaja

15,99 kn L VRANA

15,99 kn L VRANA

15,99 kn L VRANA

16,99 kn XL VRANA

13,99 kn L MARINERO

cukar

5,99 kn

4,49 kn*

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5.69 kn

5.69 kn

5.69 kn

5.69 kn

5.69 kn

ulje

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

kava

13,99 kn*

13,99 kn*

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

kukumari

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

6,99 kn

pomadore

6,99 kn

9,99 kn

6,99 kn

9,99 kn

ARTIKAL

22. LIPNJA

30. LIPNJA

7. SRPNJA

14. SRPNJA

21. SRPNJA

kruh

7,49 kn

7,79 kn

7,79 kn

7,79 kn

7,49 kn

mlijeko

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

jaja

16,49 kn BIO PERFA

16,49 kn

16,49 kn

K+

K+

cukar

5,99 kn

4,49 kn*

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

6,29 kn

6,29 kn

6,29 kn

6,29 kn

6,29 kn

ulje

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

7,99 kn*

7,99 kn *

kava

16,49 kn

16,49 kn

13,99 kn*

16,49 kn

16,49 kn

kukumari

8,99 kn

4,99 kn*

5,99 kn

5,99 kn

pomadore

11,99 kn

12,99 kn

10,99 kn

6,99 kn*

od svih ovih namirnica odabran je po jedan artikl. Metoda odabira uvelike je ovisila o dostupnosti istog u sva tri centra zbog što bliže usporedbe, pa je kao uzorak uzet obični bijeli kruh, mlijeko Dukat 2.8 posto mliječne masti, jaja Galov (tip A/L i M/L obzirom da Pemo ima oba razreda, Tommy samo A/L, dok Konzum drži samo A/M jaja Galov), Šećer Viro 1 kg u Pema, šećer Premier u Tommyija, te šećer Kristal u Konzumu, brašno glatko Podravka TIP 550 1 kg, ulje Zvijezda suncokretovo 1 l, te kava jubilarnu Franck 175 grama.

Moramo napomenuti kako se cijene kruha u trgovačkom centru Tommy odnose na pekaru Babić koja posluje u sklopu centra.

U ovom tjednu pratimo kukumare i pomadore, glavne sastojke svake dobre salate.

U Pema su cijene i dalje čvrsto zabetonirane, tako već tjednima nema nikakve promjene. U Tommyja je mlijeko na akciji za 4,99 kune, a ovaj tjedan su imali samo jaja Marinero koja u razredu L imaju značajnu nižu cijenu od inače promatranih brendova. U Konzuma je kruh, nakon nekoliko tjedana izleta u 7,79 sferu, ponovno 7,49 kuna za štrucu.

Ulje im je i dalje na akciji za 7,99 kuna, kukumari stoje na 5,99 kuna, a pomadore su im ovaj tjedan četiri kune jeftinije i prodaju se za 6,99 kuna.

KOJE SMO ARTIKLE PRATILI Kruh obični bijeli 0.5 kg Mlijeko Dukat 2.8% Jaja (A/L i A/M) Šećer Viro 1 kg Brašno Podravka glatko Tip 550 1kg Ulje Zvijezda suncokretovo Kava Franck jubilarna 175 g ** Šećer Sladonija Stađun: kukumari i pomadore *Artikli koji su na akciji

20 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

BOLJE AKVARIJ NEGO KNJIGE

Manje je gorko kad ne morate jesti baš svaki dan

No daleko od 300-milijunske posude za ribice nalaze se stvarni ljudi, sa stvarnom djecom i stvarnim problemima. Zamislite jedan od tih problema je i kupnja knjiga za djecu — Što se tiče akvarija i knjiga, ako netko ima restoran i dijete, zašto bi mu Grad Dubrovnik kupio knjige? E pa nećemo to raditi samo zato što to Milan Bandić radi. Koji bi razlog bio da Grad izdvaja novce za knjige djece pomorskog kapetana – ustvrdio je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, odgovarajući na vijećničko pitanje o tome zašto Grad Dubrovnik planira gradnju akvarija umjesto da se ta sredstva preusmjere tamo gdje su potrebna.

Podsjetimo, prilikom svog obilaska radova na Batali, Vlahušić je među

Piše Nikša Miletić

Građanima je svejedno čiji su to novci, Grada ili Zaklade

ostalim istaknuo kako se ‘privatni investitor djelomično povukao, no kako to za Grad ne predstavlja nikakav problem’.

— Grad je spreman samostalno napraviti akvarij težak 300 milijuna kuna – rekao je Vlahušić, te istaknuo kako je sve to dio projekta jedinstvene dubrovačke kartice od koje će Grad moći napraviti akvarij. Sve je tada zaključio riječima: ‘Završena je bajka broj 2, počinje bajka broj 3’!

Natrag u stvarnost

No daleko od 300-milijunske posude za ribice nalaze se stvarni ljudi, sa

stvarnom djecom i stvarnim problemima. Zamislite, jedan od tih problema je i kupnja knjiga za djecu.

Povezano s njegovim nastupom na Vijeću ili ne, ali eto 15-ak dana kasnije u prostorijama Zaklade Blaga djela predstavljen je Pravilnik Grada Dubrovnika o subvencioniranju udžbenika učenicima osnovnih škola. Kako je rečeno na konferenciji za novinare tim ‘ublaženim’ pravilnikom ‘značajno su povećani cenzusi za ostvarivanje prava na besplatne udžbenike’, a rok za prijavu je 30. rujna.

— Uvažavajući ovogodišnju situaciju da će se morati nabavljati pretežito novi udžbenici, ove godine smo odlučili povećati cenzuse. Tako cenzus za samohrane roditelje iznosi 2000 kuna po članu obitelji, tročlanu obitelj 1 750, te četveročlanu obitelj 1 850 kuna po članu obitelji. To je skoro dvije tisuće kuna više od Grada Rijeke čiji je socijalni program usporediv s našim. Mi imamo najbolji program u Hrvatskoj – rekao je pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika Miho Katičić te dodao kako će se ove godine financirati 600 kuna za učenike od 1 do 3 razreda, 625 kuna za učenike 4. razreda, 5. i 6. razreda u iznosu 1025 kuna, i za učenike 7. i 8. razreda u iznosu od 1250 kuna.

Prema podacima jednog od najvećih internet servisa za kupnju knjiga, kompleti knjiga za osnovnu školu koštaju od otprilike 600 pa sve do 1800 kuna, a ovi iznosi subvencije pokrit će cjelokupne troškove za prva tri razreda (+-20 kuna), ¾ iznosa potrebnog za knjige za djecu u četvrtim razredima te malo više od pola iznosa za djecu u gornjim razredima osnovne škole.

Aktualno 21

• 23. SRPNJA 2014.

Upoznajte ‘pomorske kapetane’ i ‘vlasnike restorana’

Grad je spreman samostalno napraviti akvarij težak 300 milijuna kuna

4001

kuna plaća je zbog kojeg samohrana majka nema pravo na sufinanciranje knjiga

Koji bi razlog bio da Grad izdvaja novce za knjige djece pomorskog kapetana

Zašto je našem gradonačelniku u posljednje vrijeme omiljena analogija bogatstva i hedonizma baš zanimanje pomorskog kapetana i vlasnika restorana, zna samo on, no teško je zamisliti da su doneseni imovinski cenzusi prilagođeni baš za njih.

Dakle prema postojećem pravilniku samohrana majka (ili otac) nema pravo na subvenciju ako ima plaću jednu kunu veću od četiri tisuće kuna!

Kada je riječ o obitelji s jednim djetetom ukupni prihodi ne smiju biti veći od 5 250 kuna, dok za četveročlanu obitelj prihodi ne smiju biti veći od 7 400 kuna. Ako je riječ o obitelji s troje i više djece ukupni prihodi ne smiju prelaziti više od dvije tisuće kuna po članu obitelji, odnosno biti veći od najmanje 10 tisuća kuna (naravno samo roditelji smiju raditi). Uvjet uz to je da su sva djeca na redovitom školovanju.

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi kako baš nijedan pomorski kapetan na svijetu ne bi radio za te novce, sa popriličnom sigurnošću se može istaknuti kako nema nijedan u Dubrovniku. Dakle ili je u Pravilniku pobrkana novčana valuta pa je riječ o dolarima ili eurima, a ne o kunama, ili gradonačelnik opet vrti spinove kako bi skrenuo pažnju s činjenice da Grad ne izdvaja niti jedne jedine kune za ovaj program. Nije greška. Uz sve silne mikroasfalte, prozračne mostove i sustav imaginarnih žičara na kojima bi pozavidjele i svjetske prijestolnice, Grad Dubrovnik ne izdvaja niti kune svojih sredstava za knjige osnovnoškolaca. Naime, odgovarajući na novinarska pitanja pročelnik Katičić je potvrdio kako su sva sredstva donirana od strane Zaklade Blaga djela.

— Građanima je svejedno čiji su to novci, Grada ili Zaklade. Kad vanka rečemo da postoji institucija koja želi dati, a ne uzeti od Grada, nailazimo neću reći na zavist, ali divljenje – odgovorio je tom prilikom pročelnik Miho Katičić.

I možda je u pravu. Možda bi građanima bilo svejedno da kriteriji, bili oni najbolji u Hrvatskoj ili ne, ne znače da je (u Dubrovniku) praktički riječ o obiteljima koje jedva spajaju kraj s krajem. Možda bi im bilo svejedno da prosječna cijena najma stana (kad ga nađu bez uvjeta da isele tijekom sezone) ne odnese više od pola propisanih uvjeta.

I kad ne bi morali jesti baš svaki dan. Ili se prati. Možda bi im onda pogled na imaginarni akvarij bio manje gorak. Ali to je perspektiva koju gradonačelnik s plaćom od 21 tisuću kuna teško može sagledati...

BISKUPIJA DEMANTIRA, VJERNICI UZNEMIRENI

Ukida se Župa svetog Andrije?

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Ni u kojem slučaju se nije razmišljalo o ukidanju župe sv. Andrije, nego o drugačijem načinu pastoralne brige o toj župi – kazali su nam iz Dubrovačke biskupije

Dok među vjernicima kola glasina o ukidanju župe, iz Dubrovačke biskupije čvrsto demantiraju ikakvu pomisao o ukidanju župe koja je prije dvije godine proslavila 500 godina postojanja Vjernici Župe svetog Andrije posljednjih su nekoliko dana uznemireni zbog glasine koja se pojavila kako će biskup Mate Uzinić uskoro donijeti odluku o ukidanju te površinom jedne od najvećih župa u gradu s više od pet i pol tisuća vjernika. Preciznije, Župa svetog Andrije trebala bi biti pripojena Župi Velike Gospe u povijesnoj jezgri.

Također, 77-godišnji don Jozo Njavro prema tome bi trebao biti umirovljen, dok njegov župnik pomoćnik David Pahor također odlazi u drugu župu van Dubrovnika.

— To je pogrešno, još neću u mirovinu – kazao nam je don Jozo Njavro u komentaru ovih glasina, potvrdivši kako i nadalje ostaje u Župi svetog Andrije. Informaciju kako se župa ukida nazvao je ‘lažnom’.

— Pričaju koješta. Bablje priče – kratko je dodao don Jozo Njavro, koji je ove godine obilježio i 50. obljetnicu svećeničkog ređenja.

Kontaktirali smo i Dubrovačku biskupiju i dobili šturi odgovor kako ‘don Jozo Njavro ove godine neće biti umirovljen’. Pritom se ne navodi kad bi mogla nastupiti smjena niti tko bi ga mogao naslijediti.

— Ni u kojem slučaju se nije razmišljalo o ukidanju župe sv. Andrije, nego

o drugačijem načinu pastoralne brige o toj župi. To se za sada neće dogoditi.

Ako i kad se to dogodi, vjernici, a i zainteresirana javnost, će o tome biti pravodobno obaviješteni – kazali su nam iz Dubrovačke biskupije. Ipak, zanimalo nas je koja je definicija ‘drukčijeg načina pastoralne brige o župi’.

— O načinu pastoralne skrbi još će se promišljati te zasada neće biti nikakvih promjena. Kad i ako ih bude, vjernici, a i ostala zainteresirana javnost, bit će pravovremeno obaviješteni. No, niti jedna opcija ne uključuje ukidanje župe – čvrsti su u stavu neukidanja župe u Dubrovačkoj biskupiji.

Podsjetimo, 1512. godine na Pilama je u preuređenoj predromaničkoj crkvi svetog Andrije najprije ustanovljena kapelanija, čiji su kapelani skrbili za vjernike od Orsule na istoku do ‘Tri crkve’ na zapadu. Inače, prvi spomen crkve u arhivskim se spisima bilježi još 1286. godine, dok je gradnja dovršena 1349. godine. današnji oblik dobiva nadogradnjom 1512. godine. Kapelanija prerasta u župu 1850. godine, a broj vjernika stalno raste. Danas se prostire na šire područje oko zidina povijesne jezgre, točnije od Ilijine glavice i Tri crkve na zapadu, Bosanke na sjeveru te Orsule na istoku.

22 Aktualno

23. SRPNJA 2014. • CIJENE KUĆA U HRVATSKOJ PALE Cijene kuća u Europskoj uniji porasle su u prvom tromjesečju prvi puta od sredine 2011. dok je Hrvatska zabilježila najveći pad od 9,7 posto,

Kratke PREGLED ZBIVANJA

stoji u izvješću europskog statističkog ureda.

Time je silazni trend nastavljen sedmo tromjesečje zaredom.

UDRUGA LJUBITELJI HRVATSKIH TRADICIJA I PRIRODNIH LJEPOTA PROSLAVILA ŠEST GODINA POSTOJANJA

‘Kad svi doprinesu, onda možemo ostvariti sve’ je otpad onaj koji uopće ne nastane’.

Također, imamo preko stotinu članova koji su više od pet godina u udruzi, a onima koji su napunili pet godina podijelili smo zahvalnice – ističe predsjednica udruge Nada Zanze, koja je udrugu osnovala još 2008. godine. Od tada do danas u aktivnostima udruge sudjelovalo je čak 7027 građana. Zanimalo nas je kako je sve počelo?

Shvatila sam da su mnogi putovali van granica, a malo njih je upoznalo Lijepu našu. Kad idete po Hrvatskoj i vidite puno toga što prije niste, ostanete očarani u kakvoj zemlji živimo

‘Družimo se i učimo’

Udruga Ljubitelji hrvatskih tradicija i prirodnih ljepota početkom srpnja proslavila je šest godina postojanja. Tim povodom s predsjednicom udruge prisjetili smo se početaka, ali i ukazali na niz vrijednih akcija Dubrovačka udruga Ljubitelji hrvatskih tradicija i prirodnih ljepota početkom srpnja na Lokrumu je redovnom godišnjom skupštinom proslavila šestu godinu postojanja.

— Odazvalo nam se sedamdesetak

Piše Baldo Marunčić

članova što je lijep broj. Podnijeli smo izvještaj o radu, produžili mandat potpredsjednici Mari Đerek te poslušali zanimljivo predavanje prim. dr.

Lenke Oremović ‘Što nam sunce daje?’, kao dio naše najnovije akcije ‘Najbolji

— Uvijek sam bila aktivna kao volonterka, a htjela sam se družiti s ljudima.

Meni je najbliža umirovljenička populacija pa sam pristupila njima, ali sam vidjela da mi tu nije mjesto. Željela sam se družiti na neki drukčiji način.

S osmišljenim izletima, ali i uključivanjem mlađih, kako bismo imali međugeneracijska druženja. Kći mi je rekla: pa ti si uvijek vodila neke udruge, formiraj svoju. I tako je krenulo. Počeli smo druženjem s prijateljima na otoku Supetru, a već nakon nekoliko dana tridesetak ljudi se učlanilo u udrugu i krenuli smo s osmišljavanjem edukativno-zabavnih izleta na kojima se družimo i učimo – prisjeća se Zanze, koja je nakon uspješne organizacije izleta oko grada i po županiji uskoro počela organizirati i višednevne izlete u druge dijelove Hrvatske, ali i van granica.

— Shvatila sam da su mnogi putovali van granica, a malo njih je upoznalo Lijepu našu. Kad idete po Hrvatskoj i vidite puno toga što prije niste, ostanete očarani u kakvoj zemlji živimo.

Već nakon godinu dana, 2009. smo napunili cijeli autobus za Slavoniju, to je bio veći korak – ističe Zanze, koja među mnogobrojnim izletima posebno izdvaja onaj na Unsku regatu.

— To je bila prva međunarodna regata na rijeci Uni, koja u hrvatskom dijelu protiče kroz Hrvatsku

Aktualno 23

• 23. SRPNJA 2014.

MORE JE ČISTO! Zavod za javno zdravstvo obavio je četvrto ispitivanje mora na 110 plaža, a na njih 106 more je bilo izvrsne kakvoće.

Dobra kakvoća utvrđena je na Porporeli, u

Kostajnicu. Sjećam se da smo na računu imali svega 4000 kuna. Kontaktirala sam neretvanske lađare koji su bili voljni sudjelovati na regati, ali nisu imali novaca za put, smještaj i transport lađe. Potom sam kontaktirala direktoricu kostajničkog TZ-a, koja je lađarima osigurala besplatni smještaj u hotelu, a mi smo u našem autobusu ostavili mjesta za lađare. Tadašnji metkovski gradonačelnik Gabrić Jambo obećao nam je dati 4000 kuna za transport lađe, ali smo na kraju sredstvima udruge to platili. Napravili smo veliku stvar jer je jedna mala udruga žrtvovala svoj novac za neretvanske lađare, koji se i sami bore za opstanak – govori nam Zanze. S obzirom na šaroliku ponudu izleta, predavanja i drugih događaja koje udruga organizira, zanimalo nas je otkud ideja za aktivnosti udruge.

— Pogledam na tražilici Google što se događa negdje u Hrvatskoj. Ako je blizu i interesantno, onda animiram članove. Imam sreću što uvijek uspijem ugovoriti jeftiniji prijevoz, ulaznice, smještaj ili hranu. Na primjer, kad smo išli u Split na ‘Lord of the dance’, gdje smo i autobus i ulaznice dobili dosta povoljnije, baš tih dana je bila akcija besplatnog vođenja po Splitu za građane. Priuštimo građanima da vrlo jeftino dožive nešto što bi sebi financijski mogli teško priuštiti – objašnjava nam Zanze.

Uspjeh ‘Zaboravljene razglednice’

Šira dubrovačka javnost udrugu Ljubitelji hrvatskih tradicija i prirodnih ljepota posebno je zapamtilo tijekom poučne i uspješne akcije ‘Zaboravljena razglednica’ u kojoj su djeca

NOVA TRADICIJA Maškarana vodička tura

— Nastojimo u Dubrovnik prenijeti običaj koji već postoji u dva grada u Europi. Maskirani vodiči vode grupe po gradu za vrijeme karnevalskih festa. Poznati dubrovački vodič Marojica Bijelić želi to pokrenuti i kod naših vodiča, koji bi dijelili maske grupi i điravali gradom maškarani. Tako smo i mi u vrijeme karnevala maškarani išli u obilazak grada. Želimo da to bude tradicija dubrovačkih vodiča jer je lijepo vidjeti maškarane ljude.

i zaposlenici osnovnih škola s područja županije poslali više od 5400 razglednica.

— Broj je sjajan, ali je poruka vrijednija. Jer oko 80 posto njih je prvi put napisalo razglednicu, imalo je u rukama. Bilo nam je bitno da djeca dožive taj odnos prema razglednici, kad je uzmete u ruku i razmišljate kome ćete je poslati, kakvu poruku će sadržiti. Mnogi od njih znaju poslati SMS, ali ne i razglednicu. Ne znaju adresu svoje none. To je bila naša dobra, a neplanirana akcija. Naime, unuka mi uvijek šalje razglednice, a unuk ne. Onda sam mu rekla: sad kad si na maturalcu pošalji mi razglednicu.

Potrajalo je, ali mi je na kraju poslao, a ja sam mu rekla: sad će dubrovačka djeca radi tebe slati razglednicu. Tako je krenulo i bilo je sjajno primljeno u školama. Poruke na razglednicama su bile prelijepe, tople, i odlučili smo akciju nastaviti i dogodine – govori Zanze, dodajući kako se oni od kojih se očekivala pomoć u provedbi akcije nisu odazvali.

— Hrvatska pošta se uopće nije odazvala, ni marke. Na web stranici su nabrojeni svi koji su dali 10 poštanskih maraka za akciju, a među njima je jako malo tvrtki. Tražili smo i od Atlantske plovidbe, ali nam nisu dali marku. A sigurna sam da su njihova djeca u školi bila uključena u akciju, koja je bez obzira na to uspjela – ističe Zanze.

— Čak je tih dana marka za razglednice bila jedina koja je poskupila, s 1,60 na 2,80 kuna – dodaje. Pred nekoliko godina započeli su i s akcijom ‘Uskršnja golubica’.

— Saznali smo da je ta tradicija izrade golubica od smokvine srčike u našim krajevima gotovo zaboravljena. Nekad davno su ljudi na selu nastojali sebi uljepšat život nečim što ih nije puno koštalo. Pelješac je poznat po tome, a mi smo htjeli naučiti članove naše udruge, ali i djecu Osnovne škole Ston, kako ih izrađivati. Već imamo dvadesetak mladih Stonjana koji su to naučili, a akcija se nastavlja i dogodine. Jednog dana će to zaživjeti, baš kao pome u Dubrovniku ili pengana jaja – objašnjava Zanze.

Odnos prema otpadu

Udruga je nedavno pokrenula novu akciju ‘Najbolji je otpad onaj koji uopće ne nastane’, kojom se želi osvijestiti građane o ovom aktualnom problemu.

— Na većem planu ne možemo puno,

Lozici, te Hotelu Bellevue u Orebiću. Zadovoljavajuća kakvoća utvrđena je na plaži Ušće Ploče u Pločama.

PROSVJED PROTIV APARTMANIZACIJE Na većem planu ne možemo puno, ali ovako među sobom možemo. Osvijestiti nas pet, pa pet drugih, i tako malo po malo

7027

građana sudjelovalo je u akcijama udruge od njenog osnutka

U udruzi nema stranaka

— U udruzi se družimo i tu nema stranačkih razmišljanja. Ako bi se ono malo vremena što provodimo družeći se bavili politikom, onda ne bi ništa dobili. Svatko ima pravo na svoje mišljenje i svoj stav. Prosvjedovala sam protiv apartmanizacije Srđa, to je moj osobni stav, a to je i pravo svakog građanina.

ali ovako među sobom možemo. Osvijestiti nas pet, pa pet drugih, i tako malo po malo. Kao udruga smo htjeli dati svoj doprinos, na uočljiv način djelovati na naše sugrađane. Ulaskom u EU smo prihvatili obveze u odnosu prema smeću i otpadu. Od Grada Dubrovnika smo za tu akciju dobili 19 000 kuna. Imali smo već nekoliko edukativnih radionica, u vrtićima i srednjim školama, ali nismo ni lipe potrošili jer su svi sudjelovali volonterski. U rujnu, kad malo ‘padne’ sezona novac ćemo iskoristiti za izradu platnenih vrećica, koje moraju biti takve da ih ljudi, kad ih dobiju, nose s ponosom.

Inače, najljepša akcija bila je odlazak na Grabovicu. Kad dođete tamo, vidite to smeće, shvatite što zapravo proizvodite i da nas ta plastika najviše ugrožava, čovjek se zamisli – govori nam Zanze.

Ipak, zanima nas što Nadi Zanzi osobno znači udruga, koju je stvorila i brižno gradila sve ove godine.

— Udruga je dio mene. Njen sam osnivač i motor. Puno mi znači. Imam puno slobodnog vremena, a šteta je ne dati drugome, ako mu se može uljepšati dan, pomoći mu saznati ili vidjeti nešto novo. Udruga mi daje snagu – odgovara nam Zanze, koja kao ključ uspjeha udruge vidi u druženju.

— Ljudima fali druženje. Družili smo se u ratu, u skloništima pod granatama.

Mnogi su nakon toga bili materijalno ugroženi i opet su se otuđili. A druženje čovjeku treba jer je socijalno biće.

Tako smo se i mi našli. Razgovaramo, pričamo viceve, učimo, putujemo zajedno, družimo se. Mi kao udruga idemo malim koracima, doprinosom svakog člana. Kad svi članovi doprinesu, onda možemo ostvariti sve – zaključuje predsjednica udruge Nada Zanze.

24 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

VELIKI INVESTICIJSKI CIKLUS NA PODRUČJU OPĆINE

Hotelske obnove ‘drmaju’ Župu Samo jedan od tih objekata nažalost neće moći biti obnovljen, a to je Jadranka, gdje nisu riješeni imovinskopravni odnosi.

Tu će doći do nekog ulaganja, no nažalost ne u ovoj fazi Bolje je da se pripremi kompletna dokumentacija, riješe svi problemi vezani za konzervatorstvo, urbanizam, vlasništva, kako u budućnosti potencijalni investitor ne bi imao nekih problema, odnosno da točno zna što može, a što ne smije te da se sukladno tomu daju ponude

Ono što nas čini posebno zadovoljnima jest da je infrastruktura u novoj katastarskoj knjizi upisana kao vlasništvo općine Župa dubrovačka, tako da imamo nadležnost nad tim cestama i infrastrukturom, te ćemo biti aktivni sudionik svih događanja u Kuparima, odnosno – neće se moći dogoditi da investitor nešto napravi mimo nas, naglašava Nardelli Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Župa dubrovačka cvjeta, moglo bi se reći, a najviše je to osjetno u turističko-ugostiteljskom sektoru, odnosno u razvoju i obnovi hotela. Stoga smo o svim velikim hotelskim projektima razgovarali s načelnikom općine Župa dubrovačka, Silviom Nardellijem.

— Najznačajnije u ovoj godini za Župu dubrovačku zasigurno je dugoočekivana izgradnja hotela Orlando, koji je skoro i gotov, barem što se tiče grubih građevinskih radova. Radovi na Orlandu idu jako dobro, očekujemo da će završetak izgradnje oba hotela biti do kraja tekuće godine. Za Orlando, kao i za Hotel Mlini očekujemo da će

biti spremni za slijedeću turističku sezonu. Stvari štimaju i nema razloga da u to sumnjamo. Vjerojatno će biti dovršeni za Uskrs slijedeće godine – počinje načelnik. Naravno, to nisu sve župske hotelske gradnje.

— Paralelno s izgradnjom ova dva hotela, odvijalo se i ulaganje u Hotel Astareu. Naime, Hotel Astarea dobio je vanjski bazen, jedan plažni objekt, te se radila rekonstrukcija bungalowa ispod hotela, čime smo dobili nove smještajne jedinice uz obnovu postojećih – kaže Nardelli.

Vrlo značajno je što će se, osim Hotela Orlando, u turističkom naselju

Srebreno rekonstruirati svi objekti koji su u njihovom vlasništvu poput Galeba, Lovorke...

— Samo jedan od tih objekata nažalost neće moći biti obnovljen, a to je Jadranka, gdje nisu riješeni imovinskopravni odnosi. Tu će doći do nekog ulaganja, no nažalost ne u ovoj fazi, već nešto kasnije – kaže Nardelli.

Odmaralište ‘Srbija’

Ono za što se priprema projektna dokumentacija jest bivše odmaralište na području Srebreno, a radi se o tzv. odmaralištu Srbija, koje je dobilo novog vlasnika. Kreće ishođenje

Aktualno 25

• 23. SRPNJA 2014.

PO PRVI PUT

Jadranske igre u Župi

potrebnih dozvola te bi se tijekom ove godine moglo krenuti s rušenjem, odnosno, početkom radova ovog objekta na toj lokaciji, ističe načelnik.

Do kraja tekuće godine očekuje se i privatizacija hotelskog naselja Plat, koje je još u većinskom državnom vlasništvu.

— Vlada se odlučila na to da se ovaj posao napravi po završetku turističke sezone, da se ne ometa sezona.

Do Nove godine dobit ćemo i vlasnika turističkog naselja Plat. Samo jedan dio ovog kompleksa, oko 550 kreveta, je danas u funkciji, tako da, doduše ne baš za slijedeću, ali zacijelo u idućih nekoliko godina, možemo očekivati obnovu i tog turističkog kompleksa – kaže načelnik.

A što je s najvećim projektom?

Što se tiče Kupara, stvari se pomalo slažu, međutim još uvijek, nažalost, nije pripremljen kompletan materijal kako bi Vlada bila u mogućnosti raspisati međunarodni natječaj za ostvarenje prava gradnje na međunarodnom zemljištu, ističe načelnik.

— Sjetimo se da je donesen novi katastar za to područje, da su u najvećoj mjeri riješeni imovinsko-pravni odnosi. Radi se o Kuparima 1 ili ukupno 13 hektara, koje je u vlasništvu Republike Hrvatske. Ono što nas čini posebno zadovoljnima jest da je infrastruktura u novoj katastarskoj knjizi upisana kao vlasništvo općine Župa dubrovačka, tako da imamo nadležnost nad infrastrukturom, te ćemo biti aktivni sudionik svih događanja u Kuparima, odnosno – neće se moći dogoditi da investitor nešto napravi mimo nas – naglašava Nardelli.

— Pomalo se rješavaju sva pitanja

13

hektara ukupna je površina Kupara 1

vezana za Kupare te očekujemo da će se to riješiti kroz ovu godinu. Vlada je to najavljivala i nešto ranije, no realno to još sve skupa nije pripremljeno. Držim da je bolje da se pripremi kompletna dokumentacija, riješe svi problemi vezani za konzervatorstvo, urbanizam i vlasništva, kako u budućnosti potencijalni investitor ne bi imao nekih problema, odnosno da točno zna što može, a što ne te da se sukladno tomu daju ponude – kaže načelnik.

— Možda nije najbolje za reći, no držim da je situaciju nakon ovoliko godina bolje sagledati cjelovito.

Moram istaknuti kako je i Općini i Župi općenito veće zadovoljstvo što se radi Srebreno, jer je to značajniji kraj. Kazao bih i kako su Župljani puno osjetljiviji i emocionalno vezani za Srebreno ili pak Mline, te drže svojim ove krajeve, kao same centre Župe dubrovačke, dok su Kupari ipak malo izdvojen – zaključuje Nardelli.

‘Jadranske igre’, program natjecanja ekipa predstavnika svojih mjesta u tradicionalnim jadranskim disciplinama, prvi put će se održati i u Župi dubrovačkoj, i to u ponedjeljak 28. srpnja s početkom u 20.00 sati na plivalištu Gusar. Natjecanja se prenose uživo na 1. programu HTV-a.

U kombinaciji sa suvremenom scenografijom i jednostavnim pravilima igre, sudionici kao i publika moći će uživati u igrama poput letećeg vaterpola, mošarke, utrke magaraca, potezanja konopa i sl. Maksimalan broj ekipa je 8. Iz župske općinske uprave pozivaju sve zaintersirane koji bi htjeli sudjelovati u ovom zabavno-sportskom događanju da svoje ekipe prijave Odsjeku za društvene djelatnosti i kulturu Općine Župa dubrovačka popunjavanjem i dostavljanjem prijavnica najkasnije do četvrtka 24.07. Jadranskim igrama u 20 sati prethodit će Junior Jadranske igre koje će se održati u popodnevnim satima u kojima će sudjelovati učenici 4., 5. i 6. razreda.

PREDSTAVA ZA DJECU

Karius i Baktus

SREDIŠTE KUPARA Grand pod palicom konzervatora

S obzirom da je Hotel Grand konzervatorski zaštićen, njegova obnova razlikovat će se od obnove ostalih objekata. Hotel će biti u zakupu, te će se morati vratiti u prvobitni izgled sukladno konzervatorskim smjernicama.

Hotel Grand je davnih godina imao dio koji je kasnije uklonjen, a prema zahtjevu konzervatora, čak će se i taj dio morati vratiti u prvobitno stanje, ponovo izgraditi. Tako će hotel Grand dobiti još jedan aneks, kojeg je izvorno imao. On je središte Kupara i njegovi gabariti se ne smiju mijenjati, a zbog njegove starosti mora se obnoviti isključivo sukladno konzervatorskim smjernicama i Ministarstvu kulture. To je prvi hotel kojeg su gradili Česi na ovoj području. Dakle, ostaje takav kakav jest, pa čak i ‘stariji’.

U parku Striježice u Srebrenom u petak u 19 sati je održana lutkarska predstava ‘Karius i Baktus’ norveškog autora Thorbjǿrna Engerao u izvedbi Lutkarskog kazališta iz Mostara.

Predstava je napravljena prema popularnoj norveškoj dječjoj knjizi, a vrlo je korisna jer utječe na razinu zdravstveng odnosa prema higijeni usta u najranijoj dobi. Puna je nametjive didaktike i mudrosti za djecu.

Sljedeća lutkarska predstava za djecu ‘Vuk i kozlići’ održat će se 10. kolovoza, također u parku Srebreno. I ova predstva bit će besplatna za sve malene posjetitelje i njihove roditelje.

26 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

Crna kronika KAFIĆ NA METI

Provaljeno u ‘Lažnog svjedoka’

SUDAR KOMBIJA I MOTORA Na cesti od Ilijine glavice do Pila prošlog je petka vladao kaos i pravi prometni kolaps, a razlog je bila prometna nesreća kod Doma za starije i nemoćne na Pilama. Kako saznajemo iz OKC-a, u prometnoj nesreći sudjelovali su motocikl i kombi, a navodno nije bilo ozlijeđenih.

POLICIJA JOŠ TRAGA ZA POČINITELJEM

Zbog vandalizma na Kapelici pojačana ophodnja

U noći sa srijede na četvrtak provaljeno je u Caffe bar ITD, poznatiji kao ‘Lažni svjedok’ u ulici dr. Ante Starčevića blizu zgrade Suda.

Kako neslužbeno doznajemo ukradeno je nekoliko tisuća kuna.

Ovakva se djela ne rade iz namjere nego u afektu, vrlo često pod utjecajem alkohola

ČUDNI APETITI

S krađe kabela na pljačku banke!

Policijski službenici Policijske postaje Metković dovršili su kriminalističko istraživanje nad 54-godišnjakom, osumnjičenim za kaznena djela razbojništvo u pokušaju i krađa.

Naime, njega se sumnjiči da je u ponedjeljak, 16. srpnja, oko 8.45 sati, u banci u Metkoviću, dok je držao ruku ispod majice pretvarajući se da ima vatreno oružje, od djelatnika zatražio novac. Zaštitari su ga uočili i zadržali do dolaska policijskih službenika kada je uhićen i doveden u prostorije policije.

U sklopu kriminalističkog istraživanja također je utvrđeno da je u vremenu od 23. do 27. siječnja, iz otvorenog kanala u Ulici Andrije Hebranga u Metkoviću, otuđio električni kabel dužine 40 metara, u vrijednosti od oko 10 000 kuna.

Osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku.

Iako počinitelji još nisu pronađeni, iz policije naglašavaju kako se pojačavaju ophodnje, i to na mjestima na kojima bi se eventualno takvo nešto moglo dogoditi Policija još uvijek traga za počiniteljem(ima) divljačkog pohoda koji se u Zagrebačkoj ulici dogodio u noći 2. na 3. srpanj. Naime, niz Kaplicu je nepoznat netko polupao cijeli niz automobila. Bilo je tu polomljenih retrovizora, ostalih dijelova automobila, a ‘stradao’ je i jedan motor.

Pa iako počinitelji još nisu pronađeni, iz policije naglašavaju kako se pojačavaju ophodnje, i to na mjestima na kojima bi se eventualno takvo nešto moglo dogoditi. Posebno iz razloga

2.

srpnja oštećena su vozila

što se takva djela ne rade iz namjere nego u afektu, vrlo često pod utjecajem alkohola.

Tako se nekoliko dana prije događaja na Kapelici, dogodio sličan incident u koji su bili uključeno alkoholizirani stranci. Policija je brzo reagirala na dojavu građana te su počinitelji zatečeni u blizini mjesta događaja. Jedan od njih je odmah platio štetu vlasniku, dok je drugi zbog vrijeđanja uhićen.

U ovakcim i sličnim slučajevim prevencija je najvažnija.

Aktualno 27

• 23. SRPNJA 2014.

PODLEGAO OZLJEDAMA 26-godišnji Marko O., koji je 7. srpnja u kući u povijesnoj jezgri ubio majku te skokom kroz prozor pokušao počiniti samoubojstvo, preminuo je u Općoj bolnici

Dubrovnik. Kako saznajemo od zamjenika sanacijskog upravitelja Balda Božovića, podlegao je ozljedama zadobivenim u skoku s drugog kata.

OTOČKI KRIMINAL

Kod dva Lastovca pronađeno dvjesto grama ‘trave’ Obavljenom pretragom kuće koju koristi 47-godišnjak na Lastovu, pronađeno je ukupno 167,4 grama marihuane

LANČANI SUDAR NA VOJNOVIĆU

Vozio pod zabranom

Lančani sudar dogodio se u ulici Iva Vojnovića u večernjim satima nedjelje, nedaleko hotela Lero. U nesreći je lakše tjelesne ozljede zadobio motociklist, te je nastala veća materijalna šteta budući da su oštećena i tri parkirana automobila.

Naime, nesreću je skrivio 37-godišnji vozač Peugeota koji je upravljao vozilom dok mu je na snazi bila zaštitna mjera zabrane upravljanja.

Izgubivši nadzor nad vozilo skrenuo je u suprotnu kolničku traku, da bi pri povratku u onu kojom se prvotno kretao udario u motocikl koji se kretao u istom smjeru. Peugeot se potom nastavio nekontrolirano kretati cestom pri čemu je udario u jedno parkirano vozilo, a od siline udara oštećena su još dva parkirana automobila. Vozaču Peugeota za nesreću slijedi prijava.

UKRALA NOVAC I NAKIT

Kod 15 osoba pronađene su i oduzete manje količine droge i to marihuane, speeda, ecstasyja i tableta Policijski službenici Policijske postaje Lastovo su u subotu, 19. srpnja, oko 22 sata, u mjestu Ubli na Lastovu, zatekli 31-godišnjeg vozača sa 29,3 grama marihuane.

Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je drogu kupio od 47-godišnjaka. Obavljenom pretragom kuće koju koristi 47-godišnjak na Lastovu, pronađeno je ukupno 167,4 grama marihuane.

Protiv 47-godišnjaka podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, dok je 31-godišnjak prekršajno sankcioniran sukladno Zakonu

o suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

Osim navedene zapljene, tijekom proteklog vikenda policijski službenici su kod 15 osoba pronašli i oduzeli manje količine droge i to marihuane, speeda, ecstasyja i tableta koje se nalaze na popisu opojnih droga.

Radi se o osam hrvatskih i sedam stranih državljana kod kojih je droga većinom pronađena prilikom ulazne odnosne izlazne granične kontrole, gdje izdvajamo zapljenu od 28,9 grama speeda i 19,3 grama marihuane pronađene kod 22-godišnjeg državljanina BiH prilikom ulazne granične kontrole na graničnom prijelazu Metković.

Svi hrvatski i strani državljani prekršajno su sankcionirani sukladno odredbama Zakona o suzbijanju zlouporabe.

Uhićena ‘maserka’ iz Pitomače Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik dovršili su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakinjom iz Pitomače, osumnjičenom za kazneno djelo krađe na štetu 76-godišnjakinje.

Policija je sumnjiči da je 27. lipnja oko 12 sati, zajedno s još jednom ženskom osobom oštećenoj u njenom stanu na području Lapada u Dubrovniku nudila na prodaju masažere nakon čega je iz stana otuđila novac i nakit. Materijalna šteta iznosi oko 40 000 kuna.

28 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

POLJOPRIVREDA

Kako ‘podignuti na noge’ najznačajniju granu gospodarstva?

Ideja o uspostavi Centra kompetencije proizašla je sagledavanjem županijskih najznačajnijih grana gospodarstva

ŽUPANIJA U Palači Ranjina održan je prvi radni sastanak o osmišljavanju i uspostavi Centra kompentencije za agrume. Ideja o uspostavi Centra kompetencije proizašla je sagledavanjem županijskih najznačajnijih grana gospodarstva i usklađivanja sa Strategijom pametne specijalizacije koja je trenutno u izradi, a koju koordinira Ministarstvo gospodarstva.

Na sastanku je predstavljena i ideja osnivanja Centra kompetencije koji bi osim agruma, prvenstveno mandarine u djelokrug rada uključio i ostale značajne poljoprivredne kulture u našoj županiji te bi uključivao sve relevantne čimbenike iz javnog i privatnog sektora.

Uz ovaj Centar kompetencije, Dubrovačko-neretvanska županija s partnerima radi na idejama uspostave i Centra kompetencije u marikulturi te Centra kompetencije u kreativnim industrijama.

Na sastanku su sudjelovali dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, direktorica razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić, v.d. pročelnika za ruralni razvoj i poljoprivredu Ivica Prović, vanjski konzultant za izradu projektnog prijedloga Bojan Bojić, ravnateljica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku Mara Marić sa suradnicama, predsjednik udruge proizvođača ‘Mandarina’ Mijodrag Kiridžija, predstavnik tvrtke Kor Neretva Robert Doko te voditelj Poljoprivredne savjetodavne službe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Antun Kotlar.

POZNATI KOŠARKAŠ U ŽUPI

Nardelliju dres

Novčanu nagradu Župe dubrovačke, koja je progodom Dana Općine uručena njegovom ocu Ivici Tomiću, Ante je u potpunosti odlučio donirati za pomoć poplavljenim područjima u Slavoniji USRED NACIONALNOG PARKA

Bivši pomorac s

MLJET Mljetski isusovac p. Petar Nodilo, slavio je svoju mladu misu na otočiću sv. Marije na Mljetu u nedjelju, 20. srpnja u zajedništvu s mnogobrojnim svećenicima, rodbinom i prijateljima.

Posebnost ove mlade mise je i činjenica da je slavljena usred jednog nacionalnog parka, kao i da je prva na Mljetu nakon više od 200 godina.

Na početku župnik svih triju mljetskih župa don Mato Puljić pozdravio je sve okupljene, a posebno

mladomisnika, njegove roditelje, isusovačkog provincijala, te izrazio svoju radost zbog ovog velikog događaja slavlja mlade mise.

Propovijed je održao poznati isusovački propovjednik, trenutno na službi duhovnika Studentskog katoličkog centra u Zagrebu, p. Ike Mandurić. Upitao se ‘Čemu sve ovo?’ Zašto je Petar postao svećenik, ne bi li bilo puno bolje da je krenuo nekim drugim putem? Trebaju li nam danas svećenici, ma treba li nam uopće Crkva?’

Aktualno 29

• 23. SRPNJA 2014.

‘SVJETSKI’ SVATOVI Udruga Dubrovački primorski svatovi predstavila je protekli petak stare svadbene običaje dubrovačkih Gornjih sela sa odabranim dijelovima tradicionalnog petodnevnog vjenčanja s pjesmama,

pripovijetkama, zdravicama, običajima i plesom linđo, sa predstavljenom svatovskom trpezom.

Znanstvenici, sveučilišni profesori emeritusi i istraživači koji su sa članovima Udruge zaplesali linđo, dolaze iz gotovo cijelog svijeta:

Ante Tomića ŽUPA DUBROVAČKA Poznati košarkaš Ante Tomić posjetio je proteklog tjedna Općinu Župa dubrovačka i načelnika Silvia Nardellija. Tomić je, naime, u svibnju nagrađen nagradom Općine Župa dubrovačka za promociju općine u inozemstvu kroz ostvarene prestižne sportske rezultate u košarci.

Ante je iskoristio predah od napornih treninga u Barceloni, te se za vrijeme godišnjeg odmora, kojeg provodi sa svojom obitelji u Župi dubrovačkoj, došao zahvaliti na ukazanoj časti i dodijeljenoj nagradi Općine. Iskoristio je i priliku da načelniku pokloni dres sa svojim imenom i potpiše košarkašku loptu kao znak pažnje i zahvalnosti.

Novčanu nagradu Župe dubrovačke

koja je progodom Dana Općine uručena njegovom ocu Ivici Tomiću, Ante je u potpunosti odlučio donirati za pomoć poplavljenim područjima u Slavoniji.

Načelnik Nardelli pohvalio je plemenitu gestu i čestitao Anti na brojnim dosadašnjim sportskim rezultatima, a posebno na osvojenom prvenstvu Španjolske u lipnju gdje je proglašen najboljim pojedincem na parketu s čak 22 koša, te mu zaželio puno uspjeha i sreće u budućoj karijeri kao i privatnom životu.

Istaknuo je kako se Župa dubrovačka ponosi uspješnim sportašima poput Ante, ali i onima koji su već sad na dobrom putu da to jednog dana postanu.

Mađarske, Italije, Malezije, Filipina, SAD, UK, Izraela, Australije, Kanade, Turske, Portugala, Bugarske, Norveške i Francuske.

VIJEĆE ZA PREVENCIJU

Kako smanjiti stradavanje na cestama gospodarstva?

Na osvojenom prvenstvu Španjolske u lipnjuTomić je proglašen najboljim pojedincem na parketu s čak 22 koša

slavio mladu misu

ŽUPANIJA Prevencija stradanja u

cestovnom prometu s ciljem smanjenja smrtno stradalih prioritetan je zadatak Vijeća za prevenciju Dubrovačko-neretvanske županije u ovoj godini.

Vijeće za prevenciju će nastaviti poticati gradove i općine s područja županije na osnivanje Vijeća za prevenciju u njihovim sredinama te koordinirati njihov rad.

Budući da planirane aktivnosti Vijeća za prevenciju uključuju i prevenciju različitih oblika rizičnog ponašanja, Vijeće je raspravljalo i o prijedlogu Strategije prevencije poremećaja ponašanja djece i mladih DNŽ.

ZABAVA ZA VELIKE I MALE

Nije direktno odgovorio na postavljena pitanja, već je ukazao na činjenicu da danas kada bi mnogi željeli drugačije, sve više i više je mladih koji se okupljaju u crkvama, i sve više je mladih kojima su potrebni svećenici.

Usporedio je okupljanja mladih na različitim zabavama nakon kojih ostaje nered, te desetke tisuća mladih na okupljanjima duhovnog karaktera nakon čega ostaju iznimno pozitivni duhovni plodovi, spomenuvši se i nedavnog održanog Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku. Uz takvu potrebnu mladih za vjerom i Bogom dolazi i potreba za svećenicima, te je propovjednik pozvao mladomisnika upravo na tu zadaću donošenja Boga svim ljudima.

Mladomisnik se na kraju svima zahvalio, izrazivši nadu da će uspjeti ostvariti barem dio onoga što je propovjednik stavio pred njega kao zadatak.

Pater Petar Nodilo rođen je kao drugi

Usporedio je okupljanja mladih na različitim zabavama nakon kojih ostaje nered, te desetke tisuća mladih na okupljanjima duhovnog karaktera nakon čega ostaju iznimno pozitivni duhovni plodovi

od trojice sinova, 1975. godine na otoku Mljetu, u Babinom Polju gdje je i kršten 1977. godine. Majka Vjera je medicinska sestra, a otac Nikola pomorac. Petar je prve razrede osnovne škole završio na Mljetu, a kasnije razrede i srednju Pomorsku školu u Dubrovniku.

Nekoliko je godina radio na brodu kao konobar. U isusovački novicijat u Splitu ušao je 2006. godine. Nakon dvije godine novicijata, dovršio je u Zagrebu svoje filozofske i teološke studije, koje je već prije bio započeo, te je nakon toga obavio godinu prakse u isusovačkoj rezidenciji u Osijeku.

Od 2010. godine nalazi se na specijalizaciji iz teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu, a od jeseni ove godine bit će kapelan u poznatoj isusovačkoj župi u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Za đakona je zaređen u Dubrovniku 5. listopada 2013., a za svećenika u Zagrebu 21. lipnja ove godine.

Tekst i foto: Dubrovačka biskupija

Slano domaćin Jadranskih igara SLANO Jadranske igre će i ove godine u Slanomu okupiti natjecatelje u neobičnim sportovima i sve koji vole ovakvu vrstu zabave. U organizaciji TZO Dubrovačko primorje i Adria events-a u subotu, 26. srpnja na slanjskoj rivi bit će održana prva od tri večeri Jadranskih igara na dubrovačkom području. U 19 sati natjecat će se ekipe najmlađih, a u 20 sati snage i spretnost će odmjeriti oni stariji natjecatelji u letećem vaterpolu, mošarci, ribarskim kašetama, utrci magaraca i potezanju konopa. Organizatori vjeruju kako će i ove godine okupiti dobre ekipe i ostvariti dobru zabavu za sudionike i publiku. • LJŠ

30 Aktualno

23. SRPNJA 2014. •

Vaše vijesti

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavuljemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

ZAŠTO JEDNOSTAVNO KAD MOŽE KOMPLICIRANO? (2)

Gdje je odgovornost za prometne promašaje?

Kružni tok na Stanici Lapad bi bilo svakako jednostavnije, jeftinije, sigurnije i svim (pa i stranim) vozačima poznato rješenje

Nova prometna rješenja ne moraju uvijek biti i najbolja, a to se najbolje vidi dubrovačkim prometnim problemima koji bi se mogli puno lakše riješiti Nastavljamo s analizom dubrovačkih prometnih problema. U prošlom smo broju obradili njih tri, a u ovom još tri, ne manje važna.

Zašto se kod Doma zdravlja ne može skrenuti ulijevo prema Ilijinoj glavici (Splitski put) nego se treba okrenuti za 180 stupnjeva nakon otprilike 100 metara, kod crpke INA opet se okrenuti za gotovo isto toliko stupnjeva da bi se nakon sljedećih otprilike 200 metara došlo na željeni cilj kod mosta, tj. na cestu za Ilijinu glavicu (ulica Vladimira Nazora)?

Skretanje ulijevo kod Doma zdravlja (za 180 stupnjeva), vožnjom do INE,

Piše Vatroslav Ivušić, dipl. ing. stroj.

U svijetu se gradska raskrižja ulica u istoj razini rješavaju dvojako: semaforima ili kružnim tokovima

ponovno skretanje udesno te vožnja uzbrdo da bi se došlo do Ilijine glavice je vrlo zahtjevan, a potpuno nepotreban zahvat koji se jednostavno može riješiti otvaranjem skretanja prema Ilijinoj glavici kod Doma zdravlja semaforom koji bi omogućio prolaz u isto vrijeme kad se otvori prolaz iz smjera Grada prema Lapadu. Smjerovi Grad – Gruž i Lapad – Ilijina glavica bi se oba također uskladili s postojećim semaforom.

Ne treba niti posebno zaključivati koliko je, zbog izuzetnog opterećenja motora, nepotrebno zagađivanje ispušnim plinovima, kolika je nepotrebna

potrošnja goriva i osobnih vozila, a pogotovo autobusa i teško natovarenih kamiona, da se odvozi ova dionica, kod nagiba ceste od više od 10 posto.

Zašto se prilikom spuštanja iz smjera Ilijine glavice (ulica Vladimira Nazora) ne može skrenuti ulijevo u smjeru Lapada nego se mora spustiti otprilike 200 metara do crpke INA te okrenuti gotovo za 360 stupnjeva i opet vratiti za isti iznos metara do mosta da bi se moglo skrenuti u smjeru Lapada?

Ovo je također potpuno nepotrebno jer se isto skretanje iz smjera Ilijine glavice (ulica Vladmira Nazora) u smjeru Lapada može ostvariti kod prilaza mostu, a ne kod INE. Naime, vozila iz navedenog smjera koja idu u smjeru Lapada bi kod mosta morali propustiti vozila koja iz smjera INE idu prema Ilijinoj glavici (sada to isto čine kod INE, a pored toga ako se omogući skretanje navedeno u prethodnoj točki, takvih bi vozila bilo znatno manje), a vozila koja nastavljaju prema Gružu i kod INE moraju čekati da im vozila koja se nepotrebno vraćaju na most, a okreću za 360 stupnjeva, oslobode trak, kao što bi to morala i kod mosta. Uostalom, tako je to bilo sve do nedavno. I ovdje stoji napomena o nepotrebnom zagađivanju i trošenju goriva.

Zašto se, barem za vrijeme dolaska kruzera, taksistima i autobusima ne dopusti izravan izlaz iz područja Lučke uprave (sada ih spriječavaju teški pitari sa cvijećem) na ulicu Pape Ivana Pavla II u smjeru Grada nego ih se opet upućuje na obilazak, tj. Solsku bazu i kružni tok da bi se vratili na polazni položaj – ispred zgrade Lučke uprave i pravac prema Gradu?

Barem za vrijeme dolaska kruzera trebalo bi omogućiti što kraći (brži) izlaz iz područja Lučke uprave, a ne opet još jedan nepotreban obilazak.

U svijetu se gradska raskrižja ulica u

Aktualno 31

• 23. SRPNJA 2014.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

istoj razini rješavaju dvojako: semaforima ili kružnim tokovima. Niti jedno od navedenih rješenja nije idealno ali je bar za sada optimalno. Iskustva sa kružnim tokom kod Solske baze i kod pošte Lapad pokazala su vrlo dobre rezultate te nije jasno zašto nije primijenjeno i na Stanici Lapad nego je u svim navedenim primjerima izvedeno duže, teže i kompliciranije rješenje.

U broju 227. za svibanj 2014. HAK revija, (revija za članove Hrvatskog autokluba) na str. 14. i 15. vrlo detaljno su objašnjene sve prednosti kružnih tokova. Iznosimo neke detalje: U svijetu najviše kružnih tokova imaju Nizozemska, Njemačka, Australija, Švedska, Francuska i SAD, dakle svjetske automobilističke velesile. U Nizozemskoj, nakon rekonstrukcije raskrižja, broj prometnih nesreća smanjen je za 50 posto, a broj ozlijeđenih čak za 70 posto. U Hrvatskoj kružnih tokova ima oko 160. U 2011. godini broj prometnih nesreća na hrvatskim cestama s klasičnim raskrižjima bio je 42.443 (sa 385 poginule i 12.843 ozlijeđene osobe) dok je na raskrižjima s kružnim tokom broj nesreća u istom periodu bio 498 (s 2 poginule i 112 ozljeđenih osoba) što je 0,51 posto poginulih i 0,87 posto ozlijeđenih od svih poginulih odnosno ozlijeđenih osoba.

Dr. sc. Hrvoje Pilko sa Zavoda za cestovni promet u istom članku navodi i prednosti s ekonomskog aspekta, a to su manji troškovi građenja i opremanja, manji troškovi održavanja te znatno smanjeni vremenski gubici prolaza kroz raskrižje. Naime, raskrižje sa svjetlosnom signalizacijom iziskuje veliku početnu investiciju (u opremu oko 350.000 kuna), a kasnije i troškove održavanja – prosječno 20.000 kuna godišnje, tako da je raskrižje s kružnim tokom zaista optimalno rješenje.

Kružni tok na Stanici Lapad bi bilo svakako jednostavnije, jeftinije, sigurnije i svim (pa i stranim) vozačima poznato rješenje, a svakako je bolje od obilaska RK Minčeta, zgrade Grawe i Atlantske, kod već postojeće i do sada korištene najkraće ceste između zgrada Atlantske i Grawe. Koliko će se uzaludno potrošiti goriva i vremena na zaista nepotreban obilazak? Pored toga, postavlja se pitanje koliki su troškovi uređenja obilazne, a sada sporne ceste oko RK Minčete. Zar zaista u našem Gradu nema odgovornosti za sve ovakve nepromišljene, neracionalane i skupe cestovne zahvate, a u stvari promašaje?

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Tlak u auto-gumama i razina mora Danas mnogobrojni klimatolozi, meteorolozi, ekolozi, okrivljuju ugljik dioksid kao najodgovorniji plin za ‘fenomen staklenika’.

Skupa s metanom i još ponekim dovode do globalnog zatopljenja U blizini grada Napulja nalazi se ‘pasja špilja’. Kad čovjek uđe u nju, zgrozi se brojem kostura uginulih pasa. Ova pojava je posljedica gušenja životinja s ugljik dioksidom, koji negdje ‘izvire’ iz zemlje, a kao teži od zraka zadržava se pri dnu prostorije.

Nedavno, jednog vedrog jutra, šetali umirovljeni gospodin i njegov kučak u blizini manjeg potoka, što tiho žubori na periferiji grada Karlovca. Kučak iznenada potrči prema vodi potoka, naglo stane i izvrne se na bok, ne mičući se. Vlasnik životinje začuđeno požuri prema svom ljubimcu, čučne kod nepomičnog psa i istog trenutka izgubi svijest. Ugledaju ih slučajni prolaznici. Kučak uginuo, a čovjek u nesvjesnom stanju, ne reagira. Nakon dva dana u komi, premine u bolnici. Uzrok smrti: gušenje ugljik dioksidom. Inspekcijske službe i policija utvrdili su sljedeće: pri proizvodnji piva, služba zaštitite na radu karlovačke pivovare učinila je propust. Naime, kada ječmeni slad fermentira, stvara se uz alkohol i plin ugljik dioksid (kao i kod vrenja vinskoga mošta). I umjesto da se plin ekshaucijskim sustavom usmjeri u visinu, on se cijevima usmjeri u kanalizacijski sustav, pa u potok. I dogodila se tragedija. Ugljik dioksid spada u tzv. inertne zagušljivce. Bez boje je i mirisa, kiselkastog okusa. Nešto je teži od zraka i ne gori. Nije po sebi otrovan, ali potiskuje kisik iz zraka, pa se živo biće uguši.

Normalni je sastojak smjese plinova zraka u malom postotku: 0,039 posto. Kisika je 21 posto. Kada koncentracija ugljik dioksida poraste na 10 posto, gubi se svijest i prijeti smrt. Svaka živa stanica u svom metabolizmu proizvodi ovaj plin, pa tako i čovjek, koji ga izdiše. Biljni svijet ga na dnevnoj svjetlosti ‘uvlači’ u sebe. No, njega ima u termalnim vodama, gejzirima, te vulkanima, u ogromnim količinama. Ima ga u tunelima, jamama, podrumima, silosima, brodskim skladištima... Također je produkt

Protokol u Kyotu prije desetak godina okupio je političare kako bi se zakonski ograničila emisija stakleničkih plinova.

Potpisalo ga je 177 zemalja. I Hrvatska. SAD – nije

sagorijevanja fosilnih goriva. Svi motori s unutarnjim sagorijevanjem, najviše automobili, ispuštaju ga u zrak. Tu su i industrijski pogoni. Plin ima i korisnu primjenu: u proizvodnji šećera, gume, umjetnog leda i slično. U medicini u maloj količini stimulira disanje. Danas mnogobrojni klimatolozi, meteorolozi, ekolozi, okrivljuju ugljik dioksid kao najodgovorniji plin za ‘fenomen staklenika’. Skupa s metanom i još ponekim dovode do globalnog zatopljenja. Naime ogromno ispuštanje ugljik dioksida, nošenog zračnim strujama visoko u atmosferu, stvara deblju ‘kapu’, koja ne dopušta hlađenje Zemlje. I to po njima dovodi do otapanja leda na polovima i dizanja razine mora. A kakva je povezanost tlaka u automobilskim gumama i razine mora? Zagreb, na primjer, ima tri stotine tisuća automobila. A Peking?

Tokio, New York..? Svi koriste naftu. Svi na auspuh ispuštaju smjesu plinova, pa i ugljik dioksid. Ukoliko automobilske gume nisu napumpane o propisu, ne samo da se ista brže ‘habaju’, već se više troši goriva, pa je više i ispušnih plinova. A to su, prema stručnjacima milijuna tona stakleničnih plinova, samo zbog nedovoljnog tlaka u gumama. I to Zemlju brže zagrijava, tope se ledenjaci i diže razina mora. Protokol u Kyotu prije desetak godina okupio je političare kako bi se zakonski ograničila emisija stakleničkih plinova. Potpisalo ga je 177 zemalja. I Hrvatska. SAD – nije. Ostaje otvoreno pitanje: tko se uopće, danas Protokola pridržava?

Nastavlja se i dalje zagađenje zraka, vode, i hrane. Izgleda kako vlastima i bogatim, preventiva smrdi. Briga njih za budućnost!

‘Poslije nas potop’, mnogi od njih govore, ljubeći trenutno bogatstvo (poput Luja XIV).

Ljude, a posebno djecu treba učiti, naučiti i odgojiti! Uči se za život, a ne za školu! Učeni trebaju voditi zemlju (neuki slijediti). Odgojiti, znači ugladiti. A i dragi kamen ne svijetli ako nije uglađen! Odgoj i znanje su braća blizanci!

32 Aktualno

Duplerica

SVE LJEPOTE DIVLJE LIGE

23. SRPNJA 2014. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

‘Time-out dok ne p

Aktualno 33

• 23. SRPNJA 2014.

LIPANJ NAJTOPLIJI U SVIJETU OD 1880.!

Lipanj 2014. je bio najtopliji mjesec u svijetu od 1880. kada su se počela vršiti mjerenja, objavila je Američka agencija za ocean i za atmosferu.

prođe!’

Kombinirana prosječna temperatura površine kopna i oceana iznosila je u lipnju 16,22 Celzijeva stupnja, što je 0,72 stupnja više od prosjeka u 20. stoljeću za taj mjesec.

Smetnje ‘sa strane’ česta su pojava u sportu, a u takvim trenucima sportaši redovito ostanu pribrani. Ipak, Divlja liga je Divlja liga...

Foto Zvonimir Pandža

Sudac! Time-out dok ne prođe!

– vikali su Divljeligaši u subotu na kupalištu Bellevue u trenutku kad je iz mora izašla prekrasna osunčana ljepotica u oskudnom bikiniju. Trebali reći da je i sucu u tom trenu zviždaljka ispala iz usta, a i ekipa za zapisničkim stolom malo se pogubila s mjerenjem vremena za napad.

Očito ni 31. izdanje Divlje lige, natjecanja dubrovačkih kupališta u vaterpolu, neće biti ništa manje zanimljivo nego prošlih godina. Prijavilo se 27 momčadi, a kvalifikacije su pokazale da će u glavnom turniru biti jako zanimljivo i napeto, baš kao i oko terena.

34 Kultura

23. SRPNJA 2014. •

Ulicama moga grada O LJETNOM SMRADU PO GRADU DANAS I SJEĆANJIMA NA PLANSKU GRADNJU U ZAPISIMA LUKŠE BERITIĆA

Gradnja Grada sklada i mjere

Zapisao Boris Njavro

Crtež: Placa i Prijeko prije potresa

Ti „dobri ljudi“ vodili su nadzor i zemljišta i ulica i gradnje i ništa se nije smjelo ni započeti bez nazočnosti bar dvojice od njih tri! Država je mogla imati tako strogu kontrolu gradnje na Prijekom jer je zemljište bilo u njenom, općinskom vlasništvu ‘Dubrovnik je građen kao jasna urbanistička cjelina, iz zajednice ljudi, kraja i klime. Uz vidljivu sigurnost u urbanističkim odmjeravanjima koja su branila svaku pretjeranost i megalomaniju, gdje u prvi plan dolazi opći sklad i oplemenjivanje u svakoj pojedinosti, suzdržljivost, štedljivost, jednostavnost i odmjerenost. Zbog tog svega ovaj grad zrači skladom. Dubrovnik je građen kao u školjci, te se sa mnogim

mjesta unutar zidina otvara veličanstven pogled prema unutra, na gradski amfiteatar. Sve okolne ulice, iz svih njegovih kvartova i dijelova, kao neka urbanistička melodija, spuštaju se i vode u središte, na Placu, Stradun, gdje završavaju i postaju jedno, skladna cjelina!’ - zapisati će akademik, slikar i arhitekt Josip Seissel u svom predgovoru knjige Lukše Beritića „Urbanistički razvitak Dubrovnika“ objavljenoj

u Zagrebu 1958. godine.

Nešto užasno smrdi!

Godine 1327. donesena je odluka o početku gradnje novih općinskih kuća na Placi

Ovo bi svakako trebali pročitati ljudi koji danas vode Dubrovnik, oni koji svako jutro broje bezumno povećanje turista i nove postotke gostiju, oni koji u Gradu vide samo beskrajnu zaradu, bez imalo obzira na sam Grad, na njegovu povijest, sklad i odmjerenost, zaštitu baštine mu, koja nam je ostavljena na čuvanje od nekih davnih generacija koje su ovaj Grad voljele i čuvale. Današnjim političkim i inim skrbnicima Dubrovnika ni na kraj pameti nije briga o tome kako je u toj njihovoj suludoj trci za novcem, zaradom i profitom živjeti njegovim stanovnicima, ljudima koji su obilježje ovog Grada. Grad bez tih ljudi, nije Grad. Jer Grad je ‘zajednica ljudi, kraja

Kultura 35

• 23. SRPNJA 2014.

i klime’. A živjeti ljeti u Gradu, mjestu sulude pomame za zaradom raznih domaćih i svjetskih hohštaplera, nemoguće je. Vidljiv je taj suvremeni nesklad na svakom koraku, u svakom kantunu, u svakoj ulici Grada. Veliki irski pisac James Joyce napisao je još prije stotinjak godina ‘kako Rim bezočno prodaje leš svoje bake’, zamjerajući ponižavanje baštine i spomenika pred mahnitom željom za zaradom. Nešto slično olako će danas zapisati za Grad svatko tko imalo vidi oko sebe, ali i voli i osjeti ovaj naš Grad, ‘profit prostitucija’ koja pomalo već zaudara, smrdi na sramotu naše generacije. I zaista, u ove ljetne dane, smrdi na sve strane na povraćanje i pijančenje neugodnih mladih turista, na ulje iz kuhinjskih friteza koje se ne mijenja mjesecima, na lošu ribu i… Što sve ne! Zapravo, nešto u Gradu užasno smrdi! U svakom pogledu.

Regulacijom iz te 1296. godine, u 41. poglavlju 5. knjige Statuta donesen je konačan plan Dubrovnika zadržan sve do današnjih dana

Gradnja točno u centimetar

Tek oni krajnji kvartovi, Sveta Marija, dio Karmena i gornji dio Prijekog, uspijevaju opstati u nekom miru u ovom ljetnom kazinu Grada. Ulice na Prijekom, onaj njihov gornji dio, taj svoj mir uspio je donekle sačuvati. Prošli smo prve četiri ulice od Sponze, nakon Boškovićeve ili Od Buže, život djeluje mirnije. Tu smo u nastavku đira, od Dropčeve pa dalje do podno Minčete.

U svom dijelu ‘Urbanistički razvitak Dubrovnika’ Beritić je dosta tog napisao o i Prijekom, o načinu i strogoj kontroli izgradnje i planiranju svakog dijela ovog kvarta. Danas, kad se to čita u ova naša luda vremena, za ne povjerovati je kako su tada ljudi brinuli i voljeli ovaj Grad. Beritić nas u svojim istraživanjima vraća u sredinu kolovoza 1296. godine, kada se dogodio veliki požar u kojem je izgorio cijeli novi i veliki dio starog dijela Grada, te je nekih tridesetak dana nakon te tragedije donesena vrlo važna odredba o izgradnji novog dijela Grada, kojom je reguliran predio Prijeki, danas znani kvart Prijeko. Regulacijom iz te 1296. godine, u 41. poglavlju 5. knjige Statuta donesen je konačan plan Dubrovnika zadržan sve do današnjih dana. Tom odredbom određuje se izgradnja ulica od crkve sv. Nikole širokih tri sežnja u pravcu zapada, današnja ulica Prijeko, te da se iznad nje grade kuće od istoka prema zapadu, široke i duge tri sežnja, što bi bilo 6,144 puta 6,144 m. Sežanj je stara povijesna mjera koja ima dužinu raspona ruku. Između dvije kuće mora se učinit kanal, zvan ‘gatales’ ili ‘gatti’, širok tri palma, 76,8 cm, a ulica između kuća mora biti široka 10 palma, što bi bilo 256 cm, što je vidljivo i točno mjerljivo u svih današnjih 14 ulica kvarta Prijeko. Točno u centimetar!

Plan kuće na Placi prije potresa 1667.

Komisija ‘dobrih ljudi’

14

je ulica kvarta Prijeko

Svih tih 14 ulica izgrađeno je po toj odredbi i u ravnoj crti, osim ulica Od Sigurate i njene produžene ulice Plovani skalini, jer te ulice zaokružuju crkvicu Preobraženja, koja je dakle postojala i prije ove odredbe. Na svim kućama ovih 14 ulica Prijekog zabranjena je gradnja vanjskih stepenica i balkona, jer bi to zahvaćalo prostor ulice, točnije zbog nečijih privatnih interesa smanjivalo zajednički prostor.

Odvodi nužnika svake kuće morali su se zidati samo pod zemljom, kako ne bi nečistoća tekla po ulicama. U suprotnom, slijedile bi velike kazne i rušenja, pa čak i oduzimanje dobivene dozvole, o čemu su brinule građevinske komisije osnovane već u drugoj polovini 13. stoljeća. Ako bi pak došlo do nesuglasica susjeda oko gradnje i dogradnje, konačnu procjenu donosili su ‘dobri ljudi’, komisija od tri člana, ‘trojica od najboljih ljudi u Gradu’ koje je određivao sam Knez. Ti ‘dobri ljudi’ vodili su nadzor i zemljišta i ulica i gradnje i ništa se nije smjelo ni započeti bez nazočnosti bar dvojice od njih tri! Država je mogla imati tako strogu kontrolu gradnje na Prijekom jer je zemljište bilo u njenom, općinskom vlasništvu. Sasvim drugačije je bilo u nekim drugim dijelovima Grad, gdje je zemljište bilo privatno, te su tamo bile i moguće neke građevinske intervencije bez kontrole države i ‘dobrih ljudi’. Ali i tamo su oni navraćali ako bi počela neka dogradnja. Pa čak i Knez s pratnjom osobno!

Kod Beritića nalazimo podatak kako su se kuće, tada u vlasništvu države,

dakle ‘općinske’, sa strane prijekog u potezu od Sponze do Vetranićeve ulice gradile s pročeljem arkada poput onih na današnjoj Sponzi. Iza tih ‘općinskih’ zgrada, na samom Stradunu, Placi, prije potresa iz 1667. postojala je manja ulica tada zvana Između polača, slično kao niz zgrada s druge strane Place, u ulici zvanoj Od polača. Trešnja iz 1667. potpuno je uništila tu ulicu na Prijekom, a i arkade ispred zgrada u tom nizu od Sponze. Beritić je nešto zapisao i o početcima gradnje te Ulice između polača na Prijekom. Godine 1327. donesena je odluka o početku gradnje novih općinskih kuća na Placi, na općinskom zemljištu, umjesto dotadašnjih drvenih kuća. I to na potezu od današnje Sponze do današnje Vetranićeve ulice. Ponuđena su dva prijedloga, rušenje postojećih i na njihovom mjestu gradnja novih kuća ili gradnja novih kuća ispred postojećih.

Od 120 vijećnika 68 ih je glasovalo za rušenje starih i gradnju novih kuća, te je tako izgrađena i ova Ulica između polača, nestala u potresu iz 1667., a da je prihvaćen drugi prijedlog, danas bi Stradun bio puno uži. Tada je, točnije 1363. izgrađena i crkva Svetih Petra, Lovrijenca i Andrije, po tri mučenika iz Boke kotorske, koja se nalazila na mjestu gdje je danas banka, po sred Place, Straduna, između ulica Vetranićeve i Petilovrijenci. Kako je tada Dubrovnik izgledao može se vidjeti na slici u Dominikanaca. Eto, toliko iz zapisa velikog čuvara Grada, o tome kako se Grad gradio sa skladom i mjerom, volio i pazio i čuvao. Nekad. Svakako ne danas.

36 Kultura

RAZGOVOR S KOORDINATORICOM PROGRAMA GLAZBENOG DIJELA IGARA, NIKOLINOM PUTICOM

U svom životu imam hranu, i imam glazbu!

‘Oblikovatelji sjećanja’ su bili avantura, arheološko istraživanje, a ideja o kojem je krenula upravo od Marije Tonković, da napravimo izložbu ljudi iza scene. Kad smo pogledali sve to i kad sam počela malo po malo ‘kopati’, iznenadila sam se, kaže Nikolina Razgovarala Mia Njavro Foto DLJI / Mia Njavro

Unutar Dubrovačkih ljetnih igara djeluje ‘tim’ ljudi koji u svakom segmentu surađuju zajedno, bilo da se radi o glazbi, dramskom programu ili pak izložbama. Ove godine, Igre su otvorene jednom atraktivnom izložbom i jednim sjajnim koncertom – ‘Oblikovatelji sjećanja’ i Sudar Percussion. Iza oba događaja prvog dana Igara stoji Nikolina Putica, djevojka koja je svoj prvi intervju dala upravo za DuList.

Većinom sam se na Igrama bavila jazzom, a sad imam priliku upoznavati i klasiku. Radi se o jednom sasvim novom iskustvu

Već godinu dana dio ste Dubrovačkih ljetnih igara. No, već imate određeno iskustvo u glazbenoj produkciji?

Na Dubrovačkim ljetnim igrama radim kao koordinator programa glazbenog djela, no bavim se i s dosta ostalih detalja i projekata, s obzirom da zapravo svi u organizaciji rade sve.

Inače, završila sam Umjetničku akademiju u Splitu, pa sam se zadnjih deset godina pronašla u glazbenoj produkciji, sasvim slučajno me život tamo odvukao. Zapravo, ne bih se izrazila riječju ‘produkcija’, možda je to više organizacija i koordinacija. Inače, moje radno iskustvo započelo je kroz Runjićeve večeri u Splitu, pa se nastavilo kroz jazz festivale i rad u različitim teatrima

Kultura 37

• 23. SRPNJA 2014.

ZBRIKA PJESAMA ‘KRIK SLOBODE’ Svoj ljetni nakladnički đir Društvo dubrovačkih pisaca nastavlja objavljivanjem zbirke pjesama ‘Krik slobode’ autor koje je Pero Vukasović Peca, dobro nam znan iz svakodnevnog đira Gradom.

Četvrta je ovo zbirka Pecinih pjesama, podijeljena u četiri tematska bloka, u kojima autor pjeva o Gradu, ljubavi, ratu i životu. Ilustracije za knjigu uradio je Josip Joško Škerlj, a prijelom i opremu knjige potpisuje Nedim Meco.

10 godina u glazbenoj produkciji

S otvaranja izložbe ‘Oblikovatelji sjećanja’

u Zagrebu i evo, vratila sam se doma i život me odveo u Dubrovačke ljetne igre, gdje radim već drugu sezonu... Što se tiče glazbenog programa, on zadržava ‘štih’ Igara, no ipak ove godine donosi i nešto mekšu glazbu, van klasike, tu su i Nnenna Freelon, Bojan Šercar, Sudar Percussion...

Ovogodišnje Igre su, ukratko, klasična glazba s pojedinim izletima u modernije glazbene pravce, jazz, neke varijante jazza i popa. Tu je i Sudar Percussion, kojeg stilski uopće ne znam kako bih opisala, ali koji su bili sjajan uvod u ovogodišnje Igre. Oni su svi klasično obrazovani glazbenici koji su određenom fuzijom obrada došli do svog osebujnog stila, te su zaista spektakularni, bar meni osobno. Oni su baš tip glazbenika koji su na neki način performans sam po sebi. Čarolija i kolaž glazbe!

Tu je i izložba ‘Oblikovatelji sjećanja’, koju ste ‘odradili’ u ulozi kustosice, uz autoricu stručne koncepcijske izložbe, Mariju Tonković?

To je bila avantura, arheološko istraživanje, a ideja je krenula upravo od Marije Tonković, da napravimo izložbu ljudi iza scene. Kad smo pogledali sve to i kad sam počela malo po malo ‘kopati’, iznenadila sam se... Pa kad krene istraživanje, Tošo Dabac, Edo Murtić... To je bila avantura za posložiti! Samim tim da su tako veliki ljudi radili u to vrijeme dokumentarističku fotografiju, odnosno, da su bili unajmljeni od Igara, te umjetnici koji su radili vizuale u smislu plakata, te

ostali vrijedni ljudi... Bio je to razlog za zaljubiti se u sve to, te sam, naravno, prihvatila izazov rada na ovoj izložbi.

A proces je stvarno bio dugotrajan i zahvaljujem se svim ljudima ponaosob, te svim institucijama koje su nam izašle u susret. Nažalost, arhiva 1991. je gotovo izgorila, te smo se morali obratiti HAZU. Na našu sreću, neke institucije se još uvijek guše u papirima, a uz pomoć Muzeja za umjetnost i obrt, koji su digitalizirali sve, pa su nam posudili iz Male braće materijale, pa smo iskopali i našu arhivu... Realno, ova izložba bi se mogla raditi još deset godina jer je toliko materijala i programa... Možda iduća bude za 75. Igre!

JUPA NA IGRAMA U sklopu filmskog programa ‘Ljetne igre iz arhiva Hrvatske televizije’ i u suradnji s Kinematografima Dubrovnik premijerno je prikazan dokumentarno – filmski kolaž ‘Jupa na Igrama, 20. srpnja u ljetnom kinu Slavica. Filmski program nastavlja se dalje uz slobodan ulaz 23. srpnja.

i klasiku. Radi se o jednom sasvim novom iskustvu, privlačnom, učim se s organizacijske strane, ali i definitivno je drukčija pozicija. Svakako, divno je!

Glazba je magična. Na taj način uspijevam kombinirati te dvije ljubavi.

Uspjela sam ih uskladiti i nadam se radu i ostvarivanju još ovakvih planova.

Naime, smatram Dubrovnik gradom gdje se ovakve pozicije mogu razvijati, da se svake godine može nešto zanimljivo napraviti. Igre kao institucija su zanimljive, a ima se materijala za izložbe svake godine, kao i za glazbene festivale. Igre trebaju ulaziti i izlaziti iz svakodnevnog života, kao što već rade godinama. Moramo imati balans među ljudima i među festivalom...

Da smo imali neki prostor koji bi fizički mogao primiti tisuću izložaka, napravili bismo ‘Oblikovatelje sjećanja’ u jednom prostoru.

Međutim, zaista smo prikupili dosta toga...

Zašto dvije lokacije?

Da smo imali neki prostor koji bi fizički mogao primiti tisuću izložaka, napravili bismo ‘Oblikovatelje sjećanja’ u jednom prostoru. Međutim, zaista smo prikupili dosta toga... Stavljali smo čak i fotografije u dva reda. 110 fotografija i oko 40 plakata...

Kako kombinirate glazbu, kao vašu primarnu poziciju u kulturi Igara, te likovnu umjetnost?

Likovna umjetnost dio je mene oduvijek, to sam i završila, to je moja velika ljubav, a likovnu umjetnost, odnosno povijest umjetnosti sam i predavala.

To nikad neće izaći iz mene. Glazba je pak nešto bez čega ne mogu. U svom životu imam hranu i imam glazbu. To je nešto u meni konstantno prisutno, jer većinom sam se na Igrama bavila jazzom, a sad imam priliku upoznavati

Plakat Igara iz 1950. godine

38 Kultura

23. SRPNJA 2014. • DUNDO NA IGRAMA U suradnji s Kinematografima Dubrovnik, te iz programa ‘Ljetne igre iz arhiva Hrvatske televizije’ u srijedu navečer, 23. srpnja, održat će se u Ljetnom kinu Slavica

premijera dokumentarno – filmskog kolaža ‘65.

GODINA DUNDA NA DLJI, HRT, 1950. – 2014.’.

Sljedeća izvedba održat će se 10. kolovoza, također u Kinu Slavica. Početak je u 21 i 30.

PREDSTAVA GEORGIJA PARA IZVEDENA NA IGRAMA

Od hedonista do mizantropa – Timon Atenjanin Mrtav je vrli Timon, sjećanje na njega i dalje živi. U svoj grad me pustite i ja ću donijeti maslinu s mačem. Rat nek mirom rodi, rat mirom da se spriječi!

Timon odlazi iz sfere dobrog bogataša u nasilnika ostavljenog od svih. On je ‘nježno biće koje baca kletve na svih’. Podsjeća uvelike na kralja Leara, još jednu povrijeđenu shakesperijansku ličnost Piše Mia Njavro Foto DLJI

‘Timon Atenjanin’ Williama Shakespearea u režiji Georgija Para izveden je u sklopu dramskog programa 65.

Dubrovačkih ljetnih igara 20. i 21. srpnja pred brojnom publikom u atriju Poslijediplomskog središta i u parku kampusa Sveučilišta u Dubrovniku.

Predstava koja je umalo bila otkazana,

pa je ipak vraćena u dramski program, premijerno je izvedena lani, na Splitskom ljetu, gdje je, kao i u Dubrovniku, doživjela pohvale kritike i oduševljenje publike.

Novcem plaća glas o sebi

Inače, radi se o jednoj od najrjeđe izvođenih Shakespeareovih drama, a iako je smatraju grubom, gorkom i ciničnom, njezine teme novca, pohlepe i

obijesti danas postaju sve zanimljivije.

Ove teme Shakespeare je postavio cijelom svijetu, svim korumpiranim društvima svijeta, svim lihvarima i hvastavcima, koji su u ovoj predstavi posebice istaknuti, dok je Timon dobar bogataš u doslovnom smislu riječi, onaj koji nije ni pohlepan ni škrt, već prostodušan, a novac rasipa doklegod može i na koga god može. Timon je primjer romantičarske želje za likom plemenitog mizantropa, on je simbol renesansnog duha. Međutim, Timon odlazi iz sfere dobrog bogataša u nasilnika ostavljenog od svih. On je ‘nježno biće koje baca kletve na svih’. Podsjeća uvelike na kralja Leara, još jednu povrijeđenu shakesperijansku ličnost... Inače, u drami postoje tri važna lika koji su dobili vlastito ime: Timon, Alkibijad i Apemant, dok su većina ostalih likova tek oni koji stvaraju situacije. Timon Atenjanin je glavni i naslovni lik, bogataš koji svoje blago nemilice troši na bogate gozbe i još bogatije darove prijateljima, izaziva oprečne komentare sugrađana – neki ga kude, kao senator

Kultura 39

• 23. SRPNJA 2014.

POMRČINA U četvrtak, 24. srpnja s početkom u 21 i 30 održat će u Lazaretima Pomrčina, Lerovo prvo uprizorenje nekog od tekstova Ruđera Boškovića i pjesama i prikazanja Anice

Bošković u hrvatskom kazalištu. Pomrčina je još jedan Lerov okušaj scenskog propitivanja dubrovačke književne i kazališne baštine.

3

su glavna lika u predstavim, Timon, Alkibijad i Apemant

PREMIJERNO U SKOČIBUHI

Stižu ‘Romeo i Giulietta’!

DOLJE Nikša Arčanin sjajno se snašao u ulozi žene

koji mu posuđuje novac zgražajući se nad tolikom rasipnosti, a neki mu se dive. Ali što je najvažnije, glas o njemu prešao je granice Atene, a njegova ljubav prema prijateljima izaziva divljenje čak i u onih koji mu zamjeraju odnos prema novcu. Timon svojim novcem plaća glas o sebi, lasku, divljenje. On svoj novac ne troši na druge već na sebe. Timon plaća hranu vlastitoj taštini, a kada mu ponestane vlastita

TKO JE ‘IZA DJELA’?

Ansambl predstave

Režiju i dramaturšku obradu ovog rijetko izvođenog Shakespeareova djela potpisuje Georgij Paro, scenografiju Dinka Jeričević, kostimografiju Dijana Kosec Bourek, glazbu Gordan Tudor, oblikovanje svjetla Miljenko Bengez i zvuka Tomislav Luetić. U ulozi Timona je sjajni Vilim Matula, a nositelji ostalih uloga su: Vladimir Posavec Tušek, Filip Radoš, Mijo Jurišić, Goran Marković, Trpimir Jurkić, Sreten Mokrović, Arijana Čulina, Žarko Radić, Nenad Srdelić, Josip Zovko i drugi.

Vilim Matula kao uništeni Timon

Frano Mašković i Sreten Mokrović

novca bez imalo skrupula, posegnut će za imovinom svojih prijatelja. Na kraju cijele priče, Timon odustaje i od sebe i od svih, a prije nego umire, komunicira s ljudima nagovarajući ih isključivo da napadnu i unište Atenu, taj njemu omraženi grad u kojem su ga svi prezreli.

Iz određenog kuta čitanja Timon Atenjanin može predstavljati nezgrapnu cjelinu od dva dijela, posebice u Dubrovniku, gdje se publika i fizički odvaja od scena, seleći se na drugu lokaciju. No, bez obzira na to, publika se mogla ‘uživjeti’ u djelo.

Prva dramska premijera 65.

Dubrovačkih ljetnih igara, ‘Romeo i Giulietta’ Williama Shakespearea u režiji Jagoša Markovića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, održat će se u petak, 25. srpnja u 21.30 sati u renesansnom ljetnikovcu Skočibuha na Boninovu, najavili su na konferenciji za medije intendant Krešimir Dolenčić, redatelj Jagoš Marković i Damir Jerković, predstavnik Croatia osiguranja koja je pokrovitelj predstave 21. srpnja u Festivalskoj palači.

‘Romeo i Giulietta’ Williama Shakespearea bezvremenski su naslov kojim Igre obilježavaju 450. godišnjicu Shakespeareova rođenja, pokušavajući istražiti teme vrijednosti ljubavi i grešnosti mržnje. Na Dubrovačkim ljetnim igrama ovaj komad je prvi put izveden 1962. u režiji Franca Zefirellija i izvedbi Old Vic Theatre Company iz Londona, a zatim ponovno 1986. u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, a na programu se zadržao tri sezone.

— Čini mi se da je Dubrovnik najbolje mjesto na svijetu baš za komad o ljubavi, baš za Romea i Giuliettu jer on je sam od ljepote i od ljubavi sazdan, i od nekog metafizičkog zaborava, kao i Skočibuha koja je i simbol ljepote i ubijanja ljepote, zaborava ljepote, vrijednosti, a opet veličanstvena, mirna, u nekom svom vremenu. Da se sjetimo ljubavi, da se sjetimo koliki je grijeh mržnja, da strasti proživljavajući s likovima kroz katarzu postanemo bolji, bliži dobru u sebi – rekao je povodom premijere redatelj Jagoš Marković.

Nakon premijere 25. srpnja, na programu su još tri izvedbe, 26., 27. i 28. srpnja s početkom u 21.30 sati u ljetnikovcu Skočibuha.

40 Kultura

23. SRPNJA 2014. • TARTUFFE Nagrađivani Molierov ‘Tartuffe’ u režiji Krešimira Dolenčića izveden je 16. srpnja u prepunom atriju Poslijediplomskog središta u Dubrovniku, čime je završeno dvodnevno gostovanje studenata Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Molierov

klasik o varalici koji se infiltrirao u bogatu obitelj, ‘Tartuffe’ u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi studenata završne godine studija glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu komedija je o raspadu suvremene građanske obitelji.

DIOBANA OBA U OTOKU

Dvojni portreti Nikoline Japunčić i Mie-Marie Škode

Prijateljice u publici

Ovaj četvrtak u Galeriji Otok otvorena je izložba Diobanaoba, dvije mlade dubrovačke autorice, Nikoline Japunčić i Mie-Marie Škode. Nikolina i Mia-Maria predstavile su se serijom dvodjelnih portreta, na kojima jedna uvijek slika lijevu, a druga desnu stranu slike. Svaku od slika prati tonski

Neuobičajeno ime ‘diobanaoba’ nastao je baziran na principu spajanja polovica istog motiva, kao asocijacija na dvojnost, dvije strane koje postoje u svemu

Poseban gost večeri bio je glumac Goran Bogdan Nikolina, Mia-Maria i Goran

zapis i možete ih pogledati sve do 28. srpnja, od 11 do 20 sati. Poseban gost večeri bio je glumac Goran Bogdan.

Mia Maria Škoda i Nikolina Japunčić završile su studij restauracije na Sveučilištu u Dubrovniku. Neuobičajeno ime ‘diobanaoba’ nastao je baziran na principu spajanja polovica istog motiva, kao asocijacija na dvojnost, dvije strane koje postoje u svemu.

Ono što smatramo uspjehom jest da mi to volimo, da nam ide i da se nama sviđa. To je prvenstveno ono što volimo i radimo. Imaš sreće kad se baviš nečime što voliš, kada hobi i posao predstavljaju istu, sjajnu stvar.

Tako da mislimo da smo već uspjele, jer ta ideja postoji već par godina, a sad je realizirana nedavno su istaknule umjetice za DuList, koji im želi još puno uspješnih izložaba.

Kultura 41

• 23. SRPNJA 2014.

KOMEDIJA V. Utorak navečer za dubrovačku publiku označila je Komedija V. u režiji studentice Morane Novosel, koja je pod vodstvom mentora Matka Sršena i s petočlanim ansamblom izvela jedno od najpopularnijih Nalješkovićevih satiričnih djela. Naracija Nikole Nalješkovića uglavnom

se svodi na pomalo vulgarno, ali svakodnevno ponašanje Grada, smještenog u renesansno doba i pomalo voajerski u središte obiteljskog sukoba.

Peta i šesta komedija obrađuju, žanrovski kao klasična farsa, život u dubrovačkoj kući, kroz temu nevjernog muža gospodara.

Neobična izložba ‘običnog’ motiva AUTIĆI JOSIPA IVANOVIĆA U SEBASTIANU

Marin Ivanović predstavio je očev rad

Neka djela su čak nastajala metlom – u čemu sam se i sam uvjerio kada sam jednog dana oca vidio kako metlom nanosi boju. Eto do čega je dogurala umjetnost, našalio se Marin Ivanović

Detalj s izložbe

Josip Ivanović

Izložba Josipa Ivanovića pod imenom ‘Autići’ otvorena je 17. srpnja u galeriji Sebastian, a među ostalima, izložbu je otvorio njegov sin, Marin Ivanović, kazavši kako se radi o neobičnom postavu sasvim običnog motiva – autića’.

— Supstrat motiva nije samo u priči ili formi, ovi autići unutar često zamagljene okoline simboliziraju ubrzanost života. Neka djela su čak nastajala metlom – u čemu sam se i sam uvjerio kada sam jednog dana oca vidio kako metlom nanosi boju. Eto do čega je dogurala umjetnost – našalio se Marin Ivanović.

Stariji Ivanović kazao je kako je svoju prvu izložbu u galeriji Sebastian imao 1993.godine.

— Tada sam predstavio prpošne svijetle forme kupača. Davno je bilo to doba, mnogo se toga od te izložbe izlizalo, mnogo prijatelja se promijenilo ili izgubilo i to sam sâm doživio u posljednjih 20 godina. Tako i ova izložba predstavlja vožnju za stjecanjem, za preživljavanjem i za promjene – istaknu je autor.

Autor, koji je uz to proslavio svoj 53. rođendan, je najavio i izradu skulptura.

42 Kultura

23. SRPNJA 2014. • DANAK LJUBAVI Dubrovački ogranak Matice hrvatske organizira predstavljanje knjige ‘Danak ljubavi – Pjesme’ Feđe Šehovića u srijedu, 23. srpnja u 21 sat u atriju Poslijediplomskog središta. Na promociji će sudjelovati

predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna Čučić, akademik Luko Paljetak, Antun česko i autor Feđa Šehović. U popratnom programu nastupit će Edi Jertec i Ivica Karaman.

VEČER ETNO-JAZZA S BORNOM ŠERCAROM

Jazziana Croatica u Kazalištu Marina Držića

4

mlada glazbenika čine Jazzianu Croaticu

Upravo je Šercar prva osoba koja je u Hrvatskoj zasvirala tzv. bottlephone, te kao duo s gitaristom Antom Gelom nastupao diljem Europe i Južne Amerike

Voditelj Jazziane Croatice, skladatelj, bubnjar i udaraljkaš Borna Šercar djeluje u Hrvatskom baroknom ansamblu, Simfonijskom orkestru HRTa, Zagrebačkoj filharmoniji, Vojnom simfonijskom puhačem orkestru, Orkestru HNK u Zagrebu i drugima Koncert Borne Šercara i Jazziane Croatice, iako najavljen u amfiteatru Excelsa nekretnina na Srđu, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, održan je 21. srpnja u Kazalištu Marina Držića. Jazziana Croatica, koju čine vrsni jazzisti, saksofonist Vojkan Jocić, pijanist Zvjezdan Ružić, kontrabasist Tihomir Hojsak i bubnjar Borna Šercar, sastav je originalnog etno-jazz zvuka, osnovan sa željom očuvanja hrvatske glazbene baštine, a upravo je baština inspiracija za njihovu originalnu jazz glazbu, koja bi trebala biti autohtona i imanentna podneblju i vremenu u kojem nastaje. Nažalost,

možda zbog lokacije, a možda zbog kiše, Kazalište Marina Držića bilo je poluprazno, no ipak to nije spriječilo Bornu i ekipu da zasviraju punim žarom.

Borna Šercar, voditelj Jazziane Croatice, skladatelj, bubnjar i udaraljkaš, djeluje u Hrvatskom baroknom ansamblu, Simfonijskom orkestru HRT-a, Zagrebačkoj filharmoniji, Vojnom simfonijskom puhačem orkestru, Orkestru HNK u Zagrebu i drugima. Inače je zanimljivo dodati kako je upravo Šercar prva osoba koja je u Hrvatskoj zasvirala tzv. bottlephone, te kao duo s gitaristom Antom Gelom nastupao

diljem Europe i Južne Amerike, svirajući upravo na bocama napunjenim tekućinom!

Ansambl Jazziana Croatica osnovao je 2009. godine i, kako sami kažu, želja im je očuvati hrvatsku glazbenu baštinu s raznim folk utjecajima i nametnuti nove standarde u domaćem jazz izričaju stvarajući zvuk autentičnog podneblja, odnosno brend koji će nesumnjivo reći da je riječ o hrvatskom proizvodu.

• 23. SRPNJA 2014.

Oglas 43

44 Pomorstvo

23. SRPNJA 2014. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘ORSULA’

Brod trenutno plovi prema luci Sorel

200

ZAGREB

U luci Wilhelmshaven, slijedi Ust Luga 25. 7.

metara je duljina MB ORSULA

U luc Liver

AP JADRAN

U luci Immingham

SV NIKOLA I U luci Houston, slijedi Mobile Tip broda: Laker Carrier Izgrađen: 1996. u kineskom brodogradilištu Shanghai Nosivost: 34.167 MT Duljina: 200 m Širina: 23,44 m Dubina: 14,89 m Glavni stroj: Mitsui MAN B&W 6S5-MC Snaga: 8.580 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kapetan Ivan Poropat Upravitelj stroja Nikola Pavlina 1. časnik palube Stipo Orhanović 1. časnik stroja Nikša Miloslavić 2. časnik palube Ante Biočina 2. časnik stroja Marijan Kardov 3. časnik palube Nikola Grošeta 3. časnik stroja Toni Kresić Glavni kuhar Marko Petranović Vođa palube Nikša Gavrilica, Đino Marinović Brodski mehaničar Slavko Didak, Veljko Strukan Elektroničar Bruno Lopac Kormilari: Boško Šarić, Nedo Rastočić, Nenad Drenovski Mornar Petar Zdjelar Konobar Damir Majić Pomoćni konobar Marko Dikenštajn Pripravnici: Vlaho Boro,Ivan Rožić, Hrvoje Miloslavić Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP ARGOSY

U luci Jorf Lasfar, slijedi Ust Luga 31. 7.

AP ASTAREA

Plovi za Mississippi gdje se očekuje 30. 7.

IMPERIAL

U luci Rio Grande, slijedi Kina 29. 8.

MIH

CITY OF DUBROVNIK U luci Jorf Lasfar

AP SLANO

U luci Port Kamsar, slijedi Indija 20. 8.

OLUJA

U luci Recife

AP DRŽIĆ

Plovi za new Orleans gdje stiže 24. 8.

Pomorstvo 45

• 23. SRPNJA 2014.

ATLANTSKA PLOVIDBA Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Papve Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 24.7. do 30.7.2014.

HO PRACAT

ci Ust Luga, slijedi rpool 28. 7.

AP SVETI VLAHO U luci Yangzhou, slijedi Shanghai

ORSULA

5. 8. stiže u Sorel, slijedi Otawa 8. 8.

LIBERTAS

2. 8. stiže u luku Kandla, slijedi Haldia

AP STON

U luci Muara Sabak, slijedi Vizag 27. 7.

46 Oglas

23. SRPNJA 2014. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem

Iznajmljujem opremljenu kuću sa okućnicom poviše Stare Mokošice, 120 m2., 3 sobe, dnevni boravak, kuhinja, kupaonica sa WC-om, parking ispred kuće. Kontakt 098 165 1708 ili 020 418 868

Prodajem

Ozbiljan mladi par, oboje zaposleni, traži manji stan/kuću na području grada na duže vrijeme od 1.10./1.11., uz obaveznu prijavu i povoljnu cijenu.

Kontakt 095 900 3482

Prodaje

Sobu s dva ležaja i upotrebom kupaonice do 15.9. tražimo na području grada Dubrovnika ili Župe. Kontakti: 098 944 6747 ili 091 505 0678

Volvo C30, 1.5. 100 ks, momentum, god. 2009., registriran do 2/2015, prešao 64.000 km, u odličnom stanju, garažiran, redovno servisiran, gume ljetne i zimske nove. Kontakt 020 437 004 ili 098 436 905 Beverly 250, 2004 g. registriran do 6/2015 u dobrom stanju uredno servisiran i održavan. Cijena 1.100 eura. Kontakt 098 428 262 se osobni automobil Volkswagen Pheaton 3.0 TDI, DU 407-FL, god. proizvodnje, 2005, kw 165, diesel-euro III motor, prijeđenih 307.398km, nije u voznom stanju. Vlasnik: CTBA d.o.o., Dubrovnik. Kontakt 020 412 912

IZNAJMLJIVANJE Mladi bračni par traži stan na području Župe dubrovačke, jednosoban i pristojno uređen. Mjesečni najam do 2.500 kuna. Zvati na 095 541 4481 (kontakt osoba Marija) Iznajmljujem

Hitno tražim stan na području Župe (do 2.000 kuna s režijama) u obzir dolaze samo Mlini, Kupari i Srebreno!

Zvati na 091 222 3496 Mladi par traži stan od 15.7. Kontakt 099 859 4125 Zaposlen

bračni par s djetetom od godinu dana traži namješten stan na duže vrijeme, u obzir dolazi i Mokošica.

Kontakt 098 932 7275.

potpuno opremljen stan u Zagrebu, 30m2, kvart Sigečica, 5 minuta od križanja Držićeve i Vukovarske, preko puta Green Gold centra.

Kontakt 099 674 1476

Tražim

Iznajmljuje

soban stan tijekom cijele godine, na području grada ili Mokošice. Kontakt 099 272 8500

se stan u Gružu, odlična pozicija, pogodna za radnike. Stan ima 3 spavaće sobe, 6 kreveta, te dnevni boravak s kuhinjom i banjom. Stan se iznajmljuje za tijekom cijele godine. Kontakt 098 942 4675

Tražimo stan s dvije spavaće sobe na području Dubrovačkog primorja na godinu dana. Kontakt 091 486 0012

Tražim

stan u Dubrovniku za dvije mlade zaposlene osobe na duže vrijeme. Kontakt miroslavkravat@gmail. com

Hitno tražimo jednosoban stan ili gar-

sonijeru, na području grada Dubrovnika! Kontakt 098 996 1420

Iznajmljujem dvokrevetnu sobu s banjom i kuhinjom u Mokošici. Parking osiguran, povoljno za sezonske radnike. Kontakt 020 453 173

sobu za 1 osobu ili stan za 2 osobe hitno! Samo u gradu Dubrovniku. Kontakti: 099 592 3161 ili 098 178 1741

Mladi bračni par traže u najam dvo-

Lakši invalid nudi besplatan podstanarski smještaj mlađoj ženskoj osobi, za pomaganje oko vođenja stana i svega ostalog. Više informacija na 091 529 5000 Tražim namješten stan za 2 osobe u Dubrovniku ili okolici Dubrovnika!

Kontakt 099 672 2823

Dajem u najam sobe i krevete u centru Gruža tijekom cijele godine. Za više informacija 098 942 4675 Mandaljena

– Župa, iznajmljujem apartman za dvoje u potpunost opremljen (Wi-Fi, Internet, dva kreveta s novim madracima, kuhinja, kupaonica, trpezarija, garderoba, TV, klima, sve uredno, čisto i funkcionalno). Mogućnost boravka do sredine 11. mjeseca.

Kontakt 098 980 8491

Bračni par, bez djece, oboje zaposleni,

traži stan na području Grada, Župe ili Mokošice, za duže vrijeme. Maksimalno do 2.000 kuna + režije. Kontakt 095 5091 541 ili 091 0617 1973

Traži

se garsonijera na području Dubrovnika od 1. listopada u blizini autobusne stanice i trgovine. Kontakt sambrailo.paula09@gmail.com

NEKRETNINE Prodajem namješten stan 43m2 s garažom 13,5m2 preko puta Arena centra. Papiri uredni bez tereta. Kontakt 098 195 1931 zvati u večernjim satima Maksimirska, stan 39 m2, blizu: Ekonomski, Prometni i Agronomski fakultet, prodajem za 59.000 eura ili mijenjam za Split. Kontakti 098 942 2273 ili 021 507 867 Prodajem kompletno namješten i vrhunski opremljen stan (garsonijeru) od 38 m2 u Bužanovoj, u novom, mirnom naselju, izgrađenom 2007. godine.

Nalazi se u blizini Heinzlove, Branimirove, Zvonimirove ulice, Kvatrića, Radničke (širi centar grada). U blizini je Ekonomskog, Prometnog, Šumarskog, Agronomskog, Veterinarskog fakulteta. Stan je malo korišten i kao nov.

Hrastovi parketi, Marazzi keramika, Duravit sanitarije, Hansgrohe armature, Geberit ugradbeni kotlić, Toshiba klima uređaj, Vailant bojler, video-portafon, protuprovalna vrata. U podrumu je pripadajuće spremište od cca 3 m2.

Kontakt 091 4977 481 KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam Njemačkog ovčara starog 2 god. cijepljen i čipiran. Za sve informacije javiti se na mail ines.spilj@gmail. com ili broj mobitela 091 594 4540.

POSAO Konobar/barman (25 god.) po struci, 7 godina iskustva, uglavnom sezonski rad, hoteli, restauranti, barovi, njemački i engleski tečno, normalan, brz, uredan, hitno traži posao. Kontakt 097 765 8151

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 47

• 23. SRPNJA 2014.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

RAZNO

Čistim apartmane u Cavtatu. Kontakt 095 904 6752

Kupujem udžbenike za 2. razred sred-

nje škole smjer računalni tehničar u strojarstvu. Kontakt 098 728 544

Prodajem knjige za 4. razred Ekonomske, smjer komercijalist. Kao nove, korištene jednu godinu. Kontakt 099 658 0654 Apsolventica germanistike i turkolo-

gije s višegodišnjim iskustvom u podučavanju daje instrukcije iz njemačkog i turskog jezika (svi stupnjevi) i engleskog jezika (niži stupnjevi). Oglas vrijedi za Župu Dubrovačku, Konavle i Dubrovnik. Cijena po dogovoru. Mobitel 098 972 8993

Prodaje se povoljno muzički instrument EKO BUZUKI. Kontakt 099 670 3937 Prodajem miješalicu za beton. Cijena 850 kuna. Kontakt 098 160 7012 Prodaje se super očuvana i jako malo korištena fotelja za masažu uz dodatak za nožni dio. Svaki dio ima svoj zasebni daljinski. Povoljno 2.000 kuna. Zvati na broj 091 527 6208 Prodajem mlade patate, s mogućnošću dostave, porijeklo Primorje. Kvalitetna sorta, pogodna za sve načine pripreme. Cijena po dogovoru. Za veće količine, poseban popust. Molim da se za narudžbe javite na broj: 098 195 1945 USLUGE Ako trebate pouzdanu osobu za čuvati dijete. Kontakt 095 881 1129.

Tražim ženu za čuvanje dvoje djece, prednost Lapad. Kontakt 098 9425 427

Mlađa cura s višegodišnjim iskustvom čuvala bi djecu. Mogućnost odlaska na plažu, u šetnju i slično. Kontakt 099 658 0654 Nudim usluge čišćenja apartmana na području grada. Kontakti: 092 261 7610 ili 092 303 1215 Tražim ženu za čuvanje dvoje djece.

Kontakt: tmusedbk@gmail.com

Sve probleme, kao i kvarove na računalima, otklanjam brzo i kvalitetno, a po Vašem pozivu. Mogućnost preuzimanja računala na Vašoj adresi, kao i dostava. Po uvidu u stanje, moguće je i trenutno rješenje problema na Vašoj adresi. Također rješavam sve probleme sa kućnim mrežama. Kontakt 099 670 2998 TEHNIKA Prodajem računalo iMac 17, version

10.6.8, originalnu (novu) apple tipkovnicu i apple miša, Mac Box Set (iLife, Mac OS X Snow Leopard, iWork) te Samsung USB Super Drive for iMac. Kontakt 331–819 (od 12 – 14h)

Prodajem električni pianino marke

HOHNER, star pet godina, malo korišten u izvrsnom stanju. Poklanjam i originalnu pripadajuću stolicu. Kontakt 099 220 2699

Prodaje se mobilni telefon ZTE blade G 4,5 inča, star 7 mjeseci, garancija još 17 mjeseci, radi na sve mreže, cijena 790 kuna, gel maska original gratis.

Kontakt 091 509 1983

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA udrugu roditelja djece s poteškoćama u razvoju Dubrovnik darovali su: Maro Marić donira 1.000 kuna, Davor Terzić donira 1.500 kuna, Niko Obradović donira 100 kuna umjesto vijenca u spomen na g. Bender, Dubrovačke knjižnice prilažu 400 kuna u spomen na suprugu našeg župana Nikole Dobroslavić Općina Ston prilaže 500 kuna u spomen na preminulog oca naše djelatnice Aleksander Žaja, Stanica za tehnički pregled ‘Atlas’ prilaže 500 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416–221 Udruzi ZAJEDNO DO ZDRAVLJA priložili su: u spomen na našu Jadru, Zoran i Majda s djecom uplaćuju 300 kuna, dragoj Jadranki umjesto cvijeća dundo Martin Butigan s kćerima 600 kuna. Ž.R. kod OTP Banke 2407000–1100302492. Tekst objave na fax: 312–300 ili email: info@zajedno-do-zdravlja.hr LIGU ZA BORBU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pok. Jadranku Prnjat Rođjović umjesto cvijeća prilažu 400 kuna Andrija i Mario Jović, umjesto cvijeća za pok.

Jadranku Prnjat prilažu 300 kuna Franica i Andrija Jović, u spomen na pok. Jadranku Prnjat prilaže 300 kuna Stanko Jović, u spomen na sestru naše drage Jasne prilaže 1.000 kuna Elite travel putnička agencija, posljednje adio našoj dragoj Jadranki Kanajet tete Nike i Eta prilažu 200 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020–321–051

48 Sport ODIGRANO 1. KOLO KVALIFIKACIJA 31. DIVLJE LIGE

Počelo je!

KVALIFIKACIJE, 1. KOLO Bilo je uzbudljivo u moru, ali i na suhom, gdje je ‘nerede na tribinama’ izazvala atraktivna kupačica koja je svojim prolascima izazivala uzdahe okupljenih Divljeligaša

Bellevue je u svakom pogledu opravdao ulogu domaćina prvih utakmica 31. Divlje lige i to ne samo prikazanim vaterpolom Pobjedom Turčina Danče nad Lozicom 7:5 u subotu 19. srpnja na kupalištu Bellevue otvorene su kvalifikacije 31. Divlje lige, natjecanja dubrovačkih kupališta u vaterpolu.

Nakon njih Sustjepan mali muo je s 5:4 bio bolji od Pasjače Popovići, a nakon stanke zbog prijenosa utakmice Hrvatska-Srbija trebale su se odigrati još dvije utakmice. Međutim, Ponta od žala s nedovoljnim brojem igrača nije mogla uskočiti u more protiv Plaže ispod Petke, dok je Vila Šeherezada slavila nedolazak Morske tarace Mlini. Bilo je uzbudljivo u moru, ali i na suhom, gdje je ‘nerede na tribinama’ izazvala atraktivna kupačica koja je svojim prolascima izazivala uzdahe okupljenih Divljeligaša.

Tko se nije oznojio?

Subota, 19. srpnja: Lozica – Turčin Danče 5:7 Sustjepan mali muo – Pasjača Popovići 5:4 Plaža ispod Petke – Ponta od žala 5:0/bb Morska taraca Mlini – Vila Šeherezada 0:5/bb Nedjelja, 20. srpnja: Luka Čilipi – Crvene stijene Orašac 2:11 Kolorina – Lukovica 8:4 Daksa – Čingrija 2:16 Sovrnja Doli – Striježica 5:11

Sport 49

• 23. SRPNJA 2014.

OTIŠAO ARSLAN Josip ‘Arslan’ Šutalo potpisao je jednogodišnji ugovor s turskom prvoligaškom momčadi Yuzme IYIK. Prema pregovorima s čelnicima kluba riječ je o dugogodišnjem projektu u kojem je Šutalo, kao turski državljanin, osnovna karika.

16

golova završilo je u mreži Dakse protiv izrazito raspoložene momčadi Čingrije

HANDABAKA NA ČELU BRIDŽISTA Pavo Handabaka izabran je za predsjednika Bridž saveza DNŽ na izbornoj skupštini održanoj 15. srpnja. Za tajnika saveza je izabran Srđan Golubović. U upravni odbor su izabrani i Velibor Puzović, Frano Jančić, Pero Jemo te Ana Čeović.

2. KOLO KVALIFIKACIJA Svi na Danče!

Srijeda, 23. srpnja: 16.15 sati: Pasjača Popovići – Ponta od žala 17.05 sati: Velika riva Doli – Turčin Danče 17.55 sati: Sustjepan mali muo – Plaža ispod Petke Petak, 25. srpnja: 16.15 sati: Gjivovići Dolphins – Vila Šeherezada 17.05 sati: Berdova vila – Čingrija 18.45 sati: Crvene stijene Orašac – Kolorina

Turčin Danče pobjedom otvorili Divlju ligu

Dan kasnije uslijedila su još četiri meča. Crvene stijene Orašac šokirale su Luku Čilipi s 11:2, Kolorina svladala Lukovicu 8:4, Čingrija razbila Daksu sa 16:2, a Striježice Sovrnju Doli s 11:5. Ni drugog dana nije nedostajalo atrakcije, od odličnih utakmica, skokova u more s obližnje stijene do ovacija igraču Sovrnje Dola Niku Šalji.

Nakon 1. kola Luka Čilipi, Lukovica,

Daksa i Sovrnja Doli više nemaju pravo na poraz, dok Orašac Crvene stijene, Kolorina, Čingrija i Striježice traže još jednu pobjedu za plasman u glavni turnir. Ponedjeljak i utorak bio je slobodan dan, a u srijedu 23. srpnja na Dančama slijede utakmice 2. kola kvalifikacija.

Niko Šalja demonstrira vezivanje kapice

50 Sport

23. SRPNJA 2014. •

NOVI USPJEH JUGOVE BUDUĆNOSTI

Mlađi kadeti: Kup je naš!

Izabranici Frana Karača u finalu su bili bolji od Mornara BS s 9:7

Mladi su Jugaši loše otvorili finale i u prvoj četvrtini bili u zaostatku dva gola, ali su već do poluvremena rezultat okrenuli u svoju korist Mlađi kadeti Juga osvojili su prvo mjesto na završnom turniru Kupa Hrvatske, koji se proteklog tjedna igrao u Splitu. Izabranici Frana Karača u finalu su bili bolji od Mornara BS sa 9:7 (1:3, 5:1, 1:2, 2:1). Četiri pogotka zabio je Miho Lončarić (ujedno najbolji igrač turnira), Petar Alamat dodao je 3, a Marko Žuvela 2.

Jedini drugoligaš na završnici VK Cavtat ostvario je još jedan sjajan

Jedini drugoligaš VK Cavtat ostvario je još jedan sjajan rezultat dohvativši četvrto mjesto

OPORAVAK NAKON OPERACIJE

‘Medo’ u bazenu!

Jugaš Paulo Obradović od ponedjeljka je započeo s ograničenim plivačkim treninzima nakon povratka s operacije u KBC Zagreb.

— Rehabilitacija protječe potpuno uredno. Za ovo postoperacijsko razdoblje oporavak motorike i funkcije ozlijeđenog koljena i brži od očekivanoga – kazao je službeni liječnik VK Jug CO dr.

Marko Margarittoni.

— Osjećam se odlično, ali znam da će proces oporavka biti dug i mukotrpan.

Neću žuriti samo da bih igrao, već ću se držati zadanog plana. Maksimalna ozbiljnost – kazao je Obradović.

Neću žuriti samo da bih igrao, već ću se držati zadanog plana – kazao je Obradović

rezultat dohvativši četvrto mjesto, što je podvig jednak onom u Prvenstvu. U meču za broncu bolji su bili vršnjaci Primorja EB s 15:9.

VK Jug CO je do zlatne medalje stigao pod vodstvom trenera Frana Karača i Joška Turka te u sastavu: Ivan Ljuban, Ivo Borovina, Boris Ivaniš, Mario Vuković, Antonio Gavranić, Nikola Šimunović, Miho Lončarić, Petar Alamat, Leo Cukrov, Miho Zelen, Marko Žuvela, Ivan Perić, Jakov Pulić, Marin Đžamaria i Luka Kirigin.

Cavtat je na ovom prvenstvu igrao u sastavu: Josip Duplica, Matej Butigan, Maroje Ursić, Ante Barišić, Maroje Čupić, Roko Vidović, Maroje Burđelez, Antonin Kralj, Karlo Šabić, Luka Grmoljez, Niko Guljelmović, Rino Kužnin, Teo Đurković, Matej Miloglav i Đivo Bobić, predvođeni trenerom Vlahom Lise.

Sport 51

• 23. SRPNJA 2014.

DOMINACIJA PK JUGA U SPLITU

Ekipni prvaci Dalmacije!

Mlade plivačice i plivači novim su sjajnim nastupom potvrdili da se u PK Jugu izvrsno radi Plivačice i plivači Juga ekipni su prvaci Dalmacije u ženskoj i muškoj konkurenciji. Sjajan uspjeh postignut je proteklog vikenda u Splitu na Mlađekadetskom prvenstvu Hrvatske za Regiju 1, najvećem natjecanju na razini države u ovom uzrastu. Ukupno je osvojeno 20 medalja, od čega četiri zlatne, sedam srebrnih i devet

20

medalja ukupno su osvojili plivači i plivačice PK Juga

brončanih.

— Ovo je hvalevrijedan rezultat, u bližoj prošlosti to nikome nije uspjelo. Što se tiče Juga ovo je napredak u odnosu na prošlu sezonu kada su plivači bili prvaci, a plivačice viceprvakinje – ističu iz PK Juga.

Medalje su osvojili: 400 slobodno: Ivana Maleš bronca, Michel Brassard srebro, 100 prsno: Katarina Nenadić bronca; Mario Šurković bronca, 50 leptir: Ivana Maleš bronca; Michel Brassard zlato, štafeta 4x100 slobodno: Katarina Matović, Rafaela Škrabo, Antonia Ljuban i Ivana Maleš – srebro; Michel Brassard, Mario Šurković, Dominik Duždević i Duje Čamo – srebro, 100 slobodno: Michel Brassard srebro, 50 leđa: Ivana Maleš srebro, 200 mješovito: Ivana Maleš bronca, štafeta 4x50 slobodno: Antonia Ljuban, Rafaela Škrabo, Katarina Nenadić, Ivana Maleš – srebro; Duje Čamo, Dominik Duždević, Mario Šurković i Michel Brassard – bronca, 50 slobodno: Michael Brassard bronca, 100 leđa: Ivana Maleš zlato; Antonia Ljuban bronca, 50 prsno: Katarina Nenadić bronca, 100 leptir: Ivana Maleš srebro; Michel Brassard zlato, štafeta 4x50 mješovito: zlato za žensku štafetu u sastavu: Ivana Maleš, Katarina Nenadić, Nikol Đuho i Antonia Ljuban.

PLASMAN KARIJERE

Konjuh 116. na svijetu!

U Istanbulu je naredala ukupno pet pobjeda, dvije u kvalifikacijama i tri u glavnom turniru

Dubrovkinja Ana Konjuh od ponedjeljka je 116. igračica svijeta! Do najboljeg rankinga karijere 16-godišnjakinja je došla sjajnom igrom na 250 tisuća dolara vrijednom WTA turniru Istanbul Cup, gdje je stigla do polufinala. Izbacila ju je petnaest godina starija 23. igračica svijeta Talijanka Roberta Vinci sa 6:4 i 6:2.

Vinci je pak u finalu sa 6:1 i 6:1 poražena od Dankinje Caroline Wozniacki.

Podsjetimo, nakon 3. kola u

Wi­mbledonu Konjuh je došla do 137. po­zicije, a sad je ostvarila još jedan skok. U Istanbulu je naredala ukupno pet pobjeda, dvije u kvalifikacijama i tri u glavnom turniru te postala prva 16-godišnjakinja u jednom polufinalu WTA turnira još od 2012. godine.

Konjuh sad na rasporedu ima turnir u prijestolnici Aterbajdžana Bakuu, a potom i posljednji Grand Slam turnir sezone US Open.

SKUPŠTINA ŽKK RAGUSA

Benić predsjednik, pronađen sponzor!

Na redovitoj izbornoj skup štini Ženskog košarkaškog kluba Ragusa dosadašnji predsjednik Skupštine kluba Mario Benić izabran je za novog predsjednika. Skupština je ujedno izabrala i dvoje potpredsjednika, igračicu Anelu Matić te Stipu Petričevića. Novi predsjednik kluba odlukom Skupštine objedinio je funkcije i (p)ostao predsjednik Skupštine.

Trener prve ekipe Zdravko Kitin iskazao je tom prilikom zadovoljstvo ostvarenim prošlosezonskim rezultatom.

— Izuzetno smo zadovoljni osvojenim mjestom, ali i igrom. Ispunili smo zacrtani rezultatski plan, a odigrali smo preko 60 utakmica, po čemu smo drugi u gradu, odmah iza Juga. Želja mi je da klub ubuduće bude među prvih 5–6 u Prvenstvu, a da se naglasak stavi na rad s mlađim kategorijama – kazao je Kitin, koji smatra kako su tri igračice raguse – Carmen Miloglav, Ivona Matić i Josipa Zovko – zaslužile poziv u reprezentaciju (Miloglav je jedina Dubrovkinja u reprezentaciji).

Tajnik kluba Stojan Kovačević požalio se kronično loše stanje klupske blagajne.

— Trener Kitin plaću nije primio već godinama, dužni smo i igračicama, skupi se dugova i za suce. Sve skupa oko 70 do 80 tisuća kuna koje moramo u ova dva mjeseca vratiti. Svake godine ista priča, a to se događa jer se treba pronaći dodatna sredstva od sponzora.

Do toga nije došlo – istaknuo je Kovačević te najavio drastične promjene u pozitivnom smislu. Klub je, naime, pronašao sponzora koji je spreman namiriti sve klupske dugove i osigurati sredstva za nesmetan rad.

52 DuList IN

Mi smo uvijek zaljubljene, u život i u glazbu!

RAZGOVOR S GLAZBENOM ATRAKCIJOM ‘THE FRAJLE’

5

tisuća CD-ova već je prodano, Frajle svi vole

Špancirfestu, a odsad i u Dubrovniku. Osim autorskih stvari, također su poznate i po raznim coverima koje redovito sviraju na koncertima. A rado su pristale i na intervju za DuList...

Inače, Frajle nemaju ništa protiv niti da ih se uda u Dubrovnik, makar jednu od njih, a ostale ostaju s njom!

Ono što smo mi htjele jest napraviti glazbeno djelo u više nastavaka, koje počinje ljubavnom pričom ‘Tko se to meni zaljubio?’ te cijela ljubavna priča može biti praćena po pjesmama. Od zaljubljivanja, ljubavi strasti, zajedničkog života, zatim probleme koje muče par, pa do raskida... Te pomirenja!

Djelujete kao uvijek zaljubljene, a pjevate pjesme o ‘različitim vrstama ljubavi’?

Pa istina, mi i jesmo uvijek zaljubljene, u život u osobe, u glazbu... Za samo stvaranje glazbe potrebno je puno zaljubljenosti, biti negdje između neba i zemlje. Naravno, nekad lupiš u zemlju, nekad i ne... Sve je to super, dokle god se stvaraju lijepe pjesme.

Uglavnom pišemo o stvarima koje nam se događaju, kao i ljudima iz naše okoline, te se oni sasvim neočekivano nađu u temama naših pjesama, kao na primjer u pjesmi ‘Tko se to meni zaljubio?’, koja je nastala kada se jedan mladi momak zaljubio u Frajlu Natu. I ona je njemu to rekla, to pitanje. Kada smo to čule, morale smo napisati pjesmu o tome!

The Frajle su četiri atraktivne djevojke iz Novog Sada koje su nedavno oduševile dubrovačku publiku nastupom u hotelu Argentina u sklopu programa ‘Zvijezde pod zvijezdama’.

Njihova glazba prošarana je raznim utjecajima, od ‘vojvođanskog tanga’, šansonijerskog ugođaja, akustične

Umorite li se često putujući posvuda, od nastupa, gužve, žurbe?

Ne! Imamo kondicije, a nastupe smatramo odmorom. Ako imate adekvatnu publiku, dobru opremu i dobru vibru, onda ništa nije problem! Ljudi, publika su ti koji daju energiju. Nekad im treba malo više snage za pridobiti ih, nekad su oni ‘jači’ od nas. Ma i kad smo premorene, s energijom pale, dogodi se da

Razgovarala Mia Njavro

glazbe... Ali prije svega, tu je nevjerojatna količina energije koju ‘isijavaju’. One su Marija Mirković, Nataša Mihajlović i sestre Jelena i Nevena Buča. Publici su poznate od 2009. godine, a svoju glazbu već su predstavile u većem dijelu Balkana pa ih se tako moglo vidjeti na Exit festivalu,

DuList IN 53

• 23. SRPNJA 2014.

50 GODINA IBRICE Dubrovački kantautor Ibrica Jusić proslavio je u subotu uvečer okruglu obljetnicu – pedeset godina nastupanja na skalinima Dominikanaca, mitskom mjestu njegove karijere.

— Hvala svima, posebno mojim roditeljima

što su me rodili u Dubrovniku. Hvala i Gradu Dubrovniku što me godinama omalovažava. Što te ne slomi, to te ojača, a mene je Grad Dubrovnik ojačao – kazao je u zdravici sa šampanjcem u ruci 69-godišnji Ibrica.

— Pred 40 godina netko je pitao tadašnjeg

gvardijana Dominikanskog samostana zašto pušta da mu ‘mali musliman’ svira na skalinima, a ovaj mu je odgovorio: Neka svira, onda moji svećenici dok mole slušaju i poeziju – prepričao je jednu anegdotu iz svojih ranijih godina Ibrica okupljenim ljubiteljima njegovog opusa.

žele fizički kupiti naš CD, bez obzira što se može ‘downloadati’. Pa opet, sve su pjesme na YouTubeu i društvenim mrežama, te svatko nekako ima ‘svoju’ pjesmu.

Klasično pitanje za kraj – kako određujete svoj žanr glazbe?

Ma svaka od nas je različita, nekako smo sve u drukčijim sferama, pa opet tvorimo cjelinu... Glazbeno smo tango, ženski bećarac, swing, gypsy, balkan swing... No ni mi ne nalazimo pravi naziv za to. Ovisi od pjesme do pjesme.

Najbolje nas je jedan konobar nazvao – kazao je kako smo ‘vesela glazba’.

Naravno, ima nekih pjesama i koje nisu baš vesele. No, mi smo vesele i imamo širok spektar glazbe koja nas zanima!

Ćakula pred dubrovački nastup

imamo sjajnu publiku koja ‘digne’ i nas same. Publika u Dubrovniku je sjajna, posebna atmosfera i poseban ambijent... A uz to, posvuda smo nastupale i otprilike znamo kako publika diše, ali uvijek se radujemo gradu kao što je Dubrovnik. Znali smo da će nas dočekati i treći bis! Uz to, pjevati uz more je uvijek divno. Dolazimo opet!

Novi album izašao je prije nekoliko tjedana, nakon ‘Strane A ljubavi’, ‘Strana B ljubavi’?

Da, izašao je u Hrvatskoj i Srbiji. Izdavač je Aquarius Records. Trebao bi

izaći još u Sloveniji, Makedoniji te Crnoj Gori. Razmišljale smo o tome kako uvijek knjige imaju dijelove, filmovi imaju nastavke, serije imaju mnoštvo dijelova. Ono što smo mi htjele jest napraviti glazbeno djelo u više nastavaka, koje počinje ljubavnom pričom ‘Tko se to meni zaljubio?’ te cijela ljubavna priča može biti praćena po pjesmama. Od zaljubljivanja, ljubavi, strasti, zajedničkog života, zatim problema koji muče par, pa do raskida... Te pomirenja! Dinamika veze stavljena je na nosač zvuka. Inače, zanimljivo je dodati kako ljudi zaista

Posvuda smo nastupale i otprilike znamo kako publika diše, ali uvijek se radujemo gradu kao što je Dubrovnik. Znali smo da će nas dočekati i treći bis!

54 DuList IN

23. SRPNJA 2014. • GRAD IZ ZRAKA Dubrovački fotograf Dario Bandur nedavno se ‘bacio’ u video vode te je svojom GoPro kamerom snimio video naziva ‘A summer in development’, u kojem ‘glavnu ulogu’ imaju Dubrovnik i njegova svakodnevica, no i neke druge lokacije… -Budući da se planiram

baciti u snimanje, počeo sam prikupljati malo opreme, među ostalim i tzv. ‘quadcopter’ uz pomoć kojeg dobivam zračne snimke. Konkretno, ovaj video sam sastavio jer sam vadio umnjak i morao sam stati dva dana doma, uopće nije bio planiran – ističe Bandur.

ANDREA ZVONO OTVORILA BUTIK

Koliko ljepotica na jednom mjestu!

Andrea Zvono s prijateljicama

Radi se o dizajnerskim ‘komadima’ u raznim bojama i dezenima, što bi se reklo ‘ponešto za svakog’ Neven Ciganović u društvu ljepoticama

Petra Kovačević

Hrvatska Miss Universe Melita Fabečić, mlada pjevačica Petra Kovačević, TV celebrityji Renata Sopek i Neven Ciganović, dubrovački nogometaš Emir Spahić tek su neki od brojnih posjetitelja Dubrovačka modna kreatorica Andrea Zvono otvorila je u četvrtak popodne na drugom katu Pemo centra svoj butik, a na otvorenje su joj došle brojne poznate osobe iz svijeta mode, estrade i sporta.

Hrvatska Miss Universe Melita Fabečić, mlada pjevačica Petra Kovačević, TV celebrityji Renata Sopek i Neven Ciganović, dubrovački nogometaš Emir Spahić tek su neki od brojnih posjetitelja na otvaranju butika, u kojem se od proteklog tjedna mogu kupiti Andreini dizajnerski ‘komadi’ u raznim bojama i dezenima, što bi se

Andrea i Petra

Melita Fabečić

reklo ‘ponešto za svakog’. Uglavnom prevladavaju komadi u rigicama, koje su očito hit ovog ljeta. Topići raznih boja i dezena koštaju 250 kuna, kratke haljinice 750 kuna, dok duže haljine koštaju 1100 kuna.

Ljepota i moda idu ruku pod ruku

DuList IN 55

• 23. SRPNJA 2014.

NAGRADA KAŠAMA Na Večeri novih skladbi 48. po redu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, koja se održala u petak 18. srpnja na Trgu Stjepana Radića u Omišu treću nagradu stručnog povjerenstva dobio je Vicko Dragojević

umjetnički voditelj klape Kaše za skladbu Opet ćemo ploviti za Ragusu na tekst Jakše Fiamenga a u izvedbi klape Kaše. Sljedeću subotu klapa Kaše nastupa u završnici 48. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2014.

Ovako se slavi lijepo žensko tijelo!

POTPUNA KOLEKCIJA SITE AHMIĆ ‘PROVOCATIVE WOMAN’

Haljine su nosile Sarajke Hana Hadžiavdagić Tabaković i Jasmina Gutošić, ali i dubrovačke manekenke, među kojima i Adriana Đurđević i Nora Tomaš Modna dizajnerica Sita Ahmić predstavila je u toplu nedjeljnu večer na Copacabani svoju prvu kompletiranu kreaciju pod nazivom ‘Provocative Woman’. Haljine pod brendom ‘Design Sita A’ nosile su tako Sarajke Hana Hadžiavdagić Tabaković i Jasmina Gutošić, ali i dubrovačke manekenke, među kojima i Adriana Đurđević i Nora Tomaš. Raznih boja i dizajna, svakoj haljini je zajedničko slavljenje lijepe linije ženskog tijela...

Podsjetimo, tek pred koji mjesec Sita je u sarajevskom hotelu Hollywood održala i humanitarni modni sajam ‘Žena, ljepota, cvijeće’. Sita je upriličila

reviju na kojoj je prvi put predstavljena njena nova kolekcija, te izazvala oduševljenje i pobrala isključivo pozitivne komentare, kao nagradu za svoj trud – baš kao i na Copacabani!

Izazovna Jasmina Gutošić Foto: Nikša Miletić

Sita je u sarajevskom hotelu Hollywood održala i modni sajam ‘Žena, ljepota, cvijeće’

56 DuList IN

23. SRPNJA 2014. •

OTVORENA JE ORSULA!

Darkwood oduševio, Natali uljepšala Orsulu

Prepoznatljivog vokala, ali i pojave, Damir Urban je u ovih 20 godina neprestano potvrđivao kako je riječ o vrhunskom izvođaču. Svakim svojim nastupom u Dubrovniku uvijek je oduševljavao ovdašnju publiku

Darkwood Dub na sceni su od 1988., a ova beogradska grupa osvaja svojim čudnim spojem plesne i gitarske glazbe

Nakon neuspješnog pokušaja otvaranja ovogodišnje sezone na Orsuli s Mayalesima, dvodnevni program 18. i 19. srpnja označio je i početak koncertnih događanja na najljepšoj dubrovačkoj pozornici. Prvi ovogodišnji koncert na Orsuli održali su Urban & 4 i Darkwood Dub, dok jedan iza bio posvećen nešto mekšem zvuku Natali Dizdar.

Damir Urban sigurno je jedan od najznačajnijih hrvatskih rock glazbenika od samostalnosti države. Bilo kroz grupu Laufer, bilo u samostalnom radu uz pratnju ‘četvorke’, Urban je više od dva desetljeća član ‘prve lige’ hrvatske glazbe. Prepoznatljivog vokala, ali i pojave, Damir Urban je u ovih 20 godina neprestano potvrđivao kako je riječ o vrhunskom izvođaču. Svakim

11

nominacija za Porina za album Natali Dizdar svojim nastupom u Dubrovniku uvijek je oduševljavao ovdašnju publiku.

Darkwood Dub na sceni su od 1988., a ova beogradska grupa osvaja svojim čudnim spojem plesne i gitarske glazbe. Ime su izgradili čestim nastupima na underground sceni, od 1994. su počeli s objavljivanjem studijskih albuma, a prvi veliki uspjeh doživjeli su 1999. godine kada je objavljen album ‘Elektro pionir’, jedno od najboljih glazbenih izdanja objavljenih na području bivše Jugoslavije u zadnjih 20 godina.

Deset godina karijere

Gotovo je nevjerojatno da je proteklo već 10 godina od početka karijere zadarske pjevačice Natali Dizdar. Svi raznorazni televizijski reality showovi u Hrvatskoj nisu donijeli puno toga dobroga, ali su javnost upoznali s talentom Natali Dizdar koja je

praktično jedina iskoristila tu slavu da karijeru usmjeri u pravom smjeru. Da je Natali Dizdar jedinstvena pojava na hrvatskoj sceni svjedoči i ekipa koja je radila na njemom prvom albumu.

Gordan Muratović Coco producirao je album, a na njemu su sudjelovali i Arsen Dedić, Boško Petrović, Davor Viduka, Petar Beluhan i mnogi drugi.

‘Natali Dizdar’ je donio nekoliko hitova (’Ne daj’, ‘Zamijenit ću te gorim’, ‘Gazio si me’...), a za njega je Natali Dizdar dobila 11 nominacija za Porina. Jedinstvenim vokalnim sposobnostima Natali Dizdar puno desetljeće privlači publiku i kritiku. Jedna je od rijetkih novovalnih izvođačica koja uspješno plovi pop vodama bez da se je u iti jednom trenutku kompromitirala. To svakako duguje i odličnim glazbenicima s kojima radi, a koji će je na koncertu na Orsuli pratiti u njenoj izvedbi jazzy-popa.

DuList IN 57

• 23. SRPNJA 2014.

JEDNA OD NAJZANIMLJIVIJIH MLADIH GRUPA

Stray Dogg u subotu na Orsuli Neodoljivo sanjivi glas, sjajni tekstovi i divne melodije učinile su da je Stray Dogg ubrzo postao omiljeni bend svih ljubitelja kantautorske/ americana glazbe u cijeloj regiji

Ako i niste upoznati s njihovim radom, ovo je jedan od onih događaja na koji se isplati ‘riskirati’ i otići nepripremljen jer su Stray Dogg jedan od regionalnih bendova koje zvuče potpuno svjetski U subotu, 26. srpnja u parku Orsula svoj će koncert održati grupa Stray Dogg. Ulaznice za ovaj koncert koštat će 40 kuna za članove udruge Ambient Croatia, a 60 kuna za sve ostale posjetitelje. Ulaz u park bit će otvoren od 20 sati, a koncert počinje u 21.30.

Iako široj publici Stray Dogg možda nisu toliko poznati, ovaj koncert bi se mogao dugo pamtiti i prepričavati. Ako i niste upoznati s njihovim radom, ovo

Ono što su Nina Romić ili Lovely Quinces u Hrvatskoj, to je Stray Dogg u Srbiji

je jedan od onih događaja na koji se isplati ‘riskirati’ i otići nepripremljen jer su Stray Dogg jedan od regionalnih bendova koje zvuče potpuno svjetski, a slobodno ih se može nazvati i predvodnicima novog vala regionalnih glazbenika. Ono što su Nina Romić ili Lovely Quinces u Hrvatskoj, to je Stray Dogg u Srbiji. Neodoljivo sanjivi glas, sjajni tekstovi i divne melodije učinile su da je Stray Dogg ubrzo postao omiljeni bend svih ljubitelja kantautorske/americana glazbe u cijeloj regiji. No, da je priča o njemu probila i granice regije dokazuje i gostovanje jednog od najvećih svjetskih kantautora današnjice, Devendre Banhart u pjesmi ‘Time’ koju su Stray Dogg objavili na svojem drugom albumu ‘Fire’s Never Wrong’ objavljenom 2012. godine. Stray Dogg su posljednjih godina održali nebrojeno koncerata u regiji, ali i cijeloj Europi. Na svima ih prati vjerna četa fanova, a napokon će se i dubrovačka publika moći uvjeriti o kakvom se bendu radi.

EKSKLUZIVNI PARTYJI

Lost In A Moment Dubrovnik

Lost In A Moment naziv je serije ekskluzivnih partyja elektronske glazbe koje organizira poznata berlinska izdavačka kuća Innervisions.

Inicijalna ideja da se na jedinstvenim lokacijama promovira ono najbolje što Innervisions nudi, ali skrene i na neke druge DJ-e s godinama je doživjela potpuni uspjeh pa se Lost In A Moment ove godine održava na šest lokacija; uz Pariz, Rio de Janeiro, Amsterdam, Ibizu i Berlin, Dubrovnik je ove godine dobio čast da bude dio ove ekskluzivne priče i to na lokaciji Parka Orsule. Uz limitiran broj ulaznica tako će se u nedjelju, 27. srpnja održati prvi dubrovački Lost In A Moment uz nastup 7 DJ-a/producenata elektronske glazbe.

S Innervisionsa nam dolaze osnivači ove izdavačke kuće, Åme i Dixon, a kao gost će nastupiti i sve popularniji britanski DJ nove generacije, Ben UFO.

KORISNE INFORMACIJE

Kako do koncerta?

Ulaznice za koncerte moguće je kupiti pri dolasku na koncert ili u pretprodaji u kiosku na vidikovcu Park Orsula, cijeli tjedan prije koncerta od 0–24 sata. U dolascima je moguće koristiti redovne prigradske autobusne linije Libertas prema njihovom redovnom voznom redu. Također je moguće parkirati i na Dubcu pa pozvati kombi prijevoz na broj mobitela: 092–14.–8555, koji će grupe prebacivati do Orsule. Po završetku koncerta autobusom se spuštate doDupca po automobil.

58 DuList IN

23. SRPNJA 2014. •

LUDA NOĆ, BILA NOĆ

Svi su plesali na Sevkine hitove

Uz Severinine pjesme podjednako su uživale i mame i djeca i bake, a uz Zečića su isto tako u zanosu dizali ruke i muškarci i žene

ruke i muškarci i žene.

Mejaši su privukli pažnju onih najmlađih, pa je uglavnom za svakoga bilo ponešto.

Pojavljivanje slike Vinka Coce, na led ekranu, izazvalo je oduševljenje i veliki pljesak publike i prisjećanje na njegovo gostovanje na jednoj Biloj noći u Slanomu. Na šankovima se točilo i pilo, a čekao se red i na zalogaj s roštilja. Prve redove ispred pozornice zauzeli su oni najizdržljiviji koji su noć proveli ispred svojih omiljenih pjevača čekajući fotografiranje i autograme. Oko tri i pol tisuće posjetitelja, koliko ih je otprilike bilo na Biloj noći, u ponoć je dodatno razveselio veliki šestominutni vatromet. Oni željni igre na sreću, kupili su i listiće nagradne lutrije kako bi uz dobru zabavu imali dodatni razlog za uzbuđenje i iščekivanje. I nekima se

Osma Bila noć je iza nas. Festa od bile boje i dobre pjesme i zabave okupila je i ove godine veliki broj posjetitelja koji su uz Severinu, Zečića i Mejaše dočekali zoru na slanjskoj rivi. Društvo prijatelja Hajduka, već osmu godinu za redom organizira jednu od najvećih zabava u Županiji koja okupi publiku različite životne dobi. Uz Severinine pjesme podjednako su uživale i mame i djeca i bake, a uz Zečića su isto tako u zanosu dizali

i posrećilo. A i organizatori su zadovoljni, jer je još jedno veliko okupljanje i slavlje prošlo bez nereda i problema. Zahvaljuju svima koji su došli na Bilu noć, svim navijačima Hajduka, članovima Torcide i pokroviteljima događanja, posebno Županiji Dubrovačko-neretvanskoj, Općini Dubrovačko primorje, TZO Dubrovačko primorje i NK Hajduk i svima koji su na bilo koji način doprinijeli da bude kako je bilo, a bila je Bila noć. • LJŠ

Mali torcidaši

Dražen Zečić s obožavateljicama

Oko tri i pol tisuće posjetitelja u ponoć je dodatno razveselio veliki šestominutni vatromet

DuList IN 59

• 23. SRPNJA 2014.

NOĆ PORPORELE 2014.

Picula novi Knez, zvan ‘Neron’!

...ulicom Od puča uz obavezno stajanje i zdravicu kod legende Grada, brijača Hrvoja Čikata Čikija!

Dalje kroz Široku pa na Stradun, te preko Peskarije do Porporele Novi knez Porporele je Vlaho Picula, koji je preuzeo dosadašnju vlast od kneza Joza Mafijoza! Od osam navečer krenula je zabava – prvo povorka iz Karmena, predvođena upravo novim knezom, koji je odlučio ponašati se kao

16.

Picula oblači odijelo kneza

srpnja održava se Noć Porporele

I tako je Dubrovnik dobio svog Piculu, možda i slavnijeg od Tonina!

Neron prema Gradu.

Oni su uz veselje i smijeh, te povike hvale novom Knezu krenuli u đir pored Gospe, Dvora, pa preko Zelene place ulicom Od puča uz obavezno stajanje i zdravicu kod legende Grada, brijača

Hrvoja Čikata Čikija! Dalje kroz Široku pa na Stradun, te preko Peskarije do Porporele, gdje se odvio veliki čin primopredaje.

I tako je Dubrovnik dobio svog Piculu, možda i slavnijeg od Tonina!

60 DuList IN

23. SRPNJA 2014. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Balansirat ćete između dva stila ponašanja i života: jedan je otvoren i s nizom kretanja među ljudima, a drugi je povučen, okrenut obitelji i intimnosti veze. O vašoj sposonosti organizacije i šarmu ovisit će koliko ćete biti uspješni i kako će vam se kockice posložiti. Sve je moguće ako je u pravo vrijeme

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva. Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti. Ipak, i dalje će biti malih provokacija.

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju.

Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana.

Pokazat će se to kao pun pogodak.

Šarm i neobaveznost bit će vaši aduti za uspješno zavođenje. Ponekad ćete za druge biti neuhvatljivi. Kad se čini da ne može bolje, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko sebe da može. To ćete ovih dana i pokazati i dokazati.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Mnogi će provjerenim potezima pokušati ispuniti svoja ljubavna očekivanja.

Partner ili ona osoba koju pokušavaju osvojiti katkada će ih blokirati. Intenzivirat će se komunikacije i kontakti sa suradnicima iz drugih gradova.

Oni koji ne očekuju ništa spektakularno bit će zadovoljni. Oni koji maštaju o ljubavnim atrakcijama osjećat će se pomalo frustrirano. Boravak u prirodi osvježio bi one koji mogu, uzeti par slobodnih dana. Oni koji ne mogu, nakon posla neka prošetaju.

Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude. Učinkovitost kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će fascinantna.

Točno znate što hoćete.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Oni koji vole voljet će intenzivno, a druga strana će im uzvraćati malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju, jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Nećete zapostaviti niti jednu sitnicu. Vaša preciznost bit će pohvaljena.

Moguć je financijski dobitak.

Uživajte u društvu osobe koja vam je draga kad god možete. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će biti dobro.

U poslu ćete se mjeriti s drugima, a povremeno i nadmudrivati. Opuštajte se uz dobru glazbu.

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe iz svoje radne sredine.

Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Činit će vam se da ne možete mnogo utjecati na stvari. Što je najgore, bit ćete u pravu.

Vjerujte u ljepše sutra.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka.

Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Ipak, shvatit ćete da ne postoji garancija ni za što na svijetu. Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko suradnika.

Oni koji su još sami još uvijek će čekati svog princa na bijelom konju, ali će polako shvaćati da ga nema niotkuda.

Doći će do poboljšanja u vašoj radnoj sferi.

Neće to još biti bajka, ali bit će sasvim vidljivo da se stvari počinju sređivati. Postajete učinkovitiji. Dobivate vizije.

Nećete se mnogo isticati, ali to ne znači da ne žudite za ljubavlju. Dapače, povremeno će vas mučiti snažne čežnje.

Izdržite. Sve što je kockasto vas sputava.

Sad ćete biti u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi.

DuList IN 61

• 23. SRPNJA 2014.

DuTV program SRIJEDA 23. 7. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 AVANTURE KOMPASA I BUDILICE crtani film za djecu 16:15 POŠTAR PAT crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 17:00 OBZORI emisija iz kulture 17:20 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 BAŠTINA dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:05 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:32 PUTOMANIA putopisni prilog 19:45 EUROBOX magazin 20:15 DUBROVAČKI LIKOVNI UMJETNICI dokumentarna emisija 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 BAŠTINA dokumentarna emisija 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 23:05 FLASH VIJESTI informativni blok 23:07 TV PANORAMA

ČETVRTAK 24. 7. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 AVANTURE KOMPASA I BUDILICE crtani film za djecu 16:15 POŠTAR PAT crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:50 EUROBOX magazin 17:20 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 MALI I VELIKI emisija za djecu 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 DUBROVAČKI LIKOVNI UMJETNICI dokumentarna emisija 20:05 PEČAT krimi – serija 20:45 VIJESTI 21:00 MALI I VELIKI emisija za djecu 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 AZIL igrani film 23:05 FLASH VIJESTI informativni blok 23:07 TV PANORAMA

PETAK 25. 7. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok

VIŠE O MANJEM Emisija ima za cilj promociju nacionalnih manjina, ljudskih prava i poštivanja sloboda. Sugovornici su uspješni pripadnici nacionalnih manjina, koji će kroz emisiju govoriti o svom životu, privatnim i poslovnim usponima i padovima, Gradu i građanima, načinu na koji oni percipiraju svijet oko njih i grad u kojem žive.

16:05 AVANTURE KOMPASA I BUDILICE crtani film za djecu 16:15 POŠTAR PAT crtani film za djecu 16:50 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 17:10 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 GRUŠKE PRIČE dok. emisija 18:00 VIJESTI informativni blok 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:32 SNAGA MORA dokumentarna serija 20:00 LICA GRADA emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRUŠKE PRIČE dokumentarna emisija 21:20 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 STANDER igrani film 23:25 FLASH VIJESTI informativni blok 23:27 TV PANORAMA

SUBOTA 26. 7. 2014.

BAŠTINA je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena.

Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 16:55 OLIVER TWIST igrani film 19:00 PEČAT krimi – serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 20:30 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 20:50 AUREA FEST glazbena emisija 21:15 HAKERI krimi serija 22:05 SLUŽAVKE predstava KMD-a 23:15 FLASH VIJESTI informativni blok 23:17 TV PROGRAM

NEDJELJA 27. 7. 2014.

LICA GRADA je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

16:05 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:30 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičajnom govoru 17:50 LICA GRADA emisija 18:40 SNAGA MORA dokumentarna serija 19:05 HAKERI krimi-serija 20:00 ZRCALO emisija uživo, voditelj: Vido Bogdanović 20:45 DUBROVAČKE SALOČE dokumentarna emisija 21:15 FESTIVALSKI KANTUN emisija o Ljetnim igrama

21:30 ZLOBA igrani film 23:15 SPARTACUS serija 23:15 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 28. 7. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 AVANTURE KOMPASA I BUDILICE crtani film za djecu 16:15 POŠTAR PAT crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:55 PORTRET UMJETNIKA dokumentarna emisija 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 GRAĐANI O GRADU 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičajnom govoru 19:55 ZRCALO emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRAĐANI O GRADU emisija 21:20 GLAZBENI SPOTOVI 22:00 SLUŽAVKE predstava KMD-a 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:12 SPARTACUS serija 00:05 TV PANORAMA

UTORAK 29. 7. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 AVANTURE KOMPASA I BUDILICE crtani film za djecu 16:15 POŠTAR PAT crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:55 DUBROVAČKE SALOČE dokumentarni film 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 VIŠE O MANJEM dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 19:50 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:20 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI 21:00 VIŠE O MANJEM 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 ZLOBA igrani film 23:15 FLASH VIJESTI 23:17 TV PANORAMA

62 DuList IN

23. SRPNJA 2014. •

MATURANTIMA URUČENE SVJEDODŽBE

Dan za pamćenje

S osmijesima na licima maturanti su primili svjedodžbe iz ruku profesora koji su ih vodili kroz četiri godine školovanja

Generacija gimnazijalaca 2013./2014. na simboličan je način obilježila svoje školovanje

U vrtu hotela Park prošlog četvrtka je bilo svečano i veselo – dubrovački Gimnazijalci primili su svjedodžbe iz ruku profesora koji su ih vodili kroz četiri godine školovanja.

Tako je u Parku generacija 2013./2014. na simboličan način obilježila svoje školovanje, a sad ih čeka neki novi život, novi izazovi.

Ovo prigodom uručile su se i njemačke jezične diplome DSD, te jezične diplome za francuski i latinski jezik – EUROCLASSICA.

• 23. SRPNJA 2014.

Oglas 63

64 Zadnja

23. SRPNJA 2014. •

SAMOHVALA VRTLARA

Zeleni otoci i viseće graste?

POGLED STRAGA 21 Aktualno

Ukida se Župa svetog Andrije?

Dogradonačelnik Željko Raguž pohvalio se na nedavnoj konferenciji za medije o novim dostignućima Vrtlara koje su napravili zajedno marketing i prodaja, odnosno pristup novim klijentima poput hotelskih kuća i slično, pa sve do najvećih međunarodnih događaja koji se odvijaju u gradu. Direktorica Ana Matušić pohvalila se novim dostignućima Vrtlara, na primjer uređenje okoliša nove zgrade Atlantske plovidbe, zeleni otok ispred RK Minčeta, drvored u Ulici Stjepana Cvijića te održavanje 25 hektara javnih zelenih površina uz sve viseće graste i arle po Gradu.

Raguž je dodao i politikanstvo koje se u posljednje vrijeme pojavljuje u medijima, a vezano za odnos Boninovo – Vrtlar.

33

48 Sport

zaposlenih

— Je li vama normalno da na Boninovo možete doći i ishoditi sve usluge pogrebnog poduzeća a da ne možete kupiti vijenac, da vijenac kupujete u nekom drugom poduzeću? – kazao je među ostalim Raguž. Naime, ukidanjem cvjećare na Boninovu, koja nesumnjivo zbog svoje lokacije dobro posluje, kao i radionice vijenaca, koja dnevno proizvode 13 vijenaca u prosjeku, Vrtlar gubi dio vlastite zarade, a Raguž na to dodaje i kako grad ne želi ništa što im ‘nije isplativo’.

Također je dodao kako cvjećarnica ostaje u Vrtlaru na lokaciji Điva Natali.

U organizacijskoj jedinici javni nasadi ima 33 zaposlenih, a ukoliko se povećaju potrebe, uskaču im djelatnici iz Zatona, pa smo tako svi ista tvrtka, zaključila je među ostalim Matušić.

1. kolo kvalifikacija 31. Divlje lige: Počelo je!

59 DuList IN

Picula novi Knez, zvan ‘Neron’!

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 30. srpnja

Cvjećarnica ostaje u Vrtlaru na lokaciji Điva Natali. U organizacijskoj jedinici javni nasadi ima 33 zaposlenih, a ukoliko se povećaju potrebe, uskaču im djelatnici iz Zatona, pa smo tako svi ista tvrtka

Nikolina Putica o glazbi na ovogodišnjim Igrama

Čitajte nas na www.dulist.hr!

36 Kultura