Page 1

VESNA MIOVIĆ

IVO RUDENJAK

NOVE KONCESIJE

Život između Dajte ugostiteljima Taxi Cammeo Sulejmana i Židova besplatne stolove nudi franšizu SRIJEDA, 6. STUDENOGA 2013. / BROJ 109 / CIJENA 7 KUNA

LIMENI LJUBIMCI LOKALNIH ČELNIKA

‘Pa ne mogu se voziti u karioli‘ CJEPIVIMA PROTIV BJESNOĆE ‘BOMBARDIRANI’ GRAD, KONAVLE, MOKOŠICA...

Ne dirajte ih! KRISTINA BARIŠIĆ I ANĐELA ČUMBELIĆ

Dvije princeze Pomorske škole


2

6/11/2013


6/11/2013

peškafondo

3

2050. Reakcije na izjavu zabočkog ministra Hajdaš Dončića kako prema Dubrovniku nema dovoljno prometa, pa onda ni smisla za nastavkom gradnje autoceste, nije bilo. Političari su, kao i obično kad se radi o ključnim odlukama za Grad, ostali suzdržani

PIŠE: BARBARA ĐURASOVIĆ ZNATE li što ćete raditi 2050. godine? Uf, znam, znam, gluposti pitam. Ne znate ni za sutra, a kamoli što ćete činiti, ako Bog da zdravlja, za 37 godina. Ipak, jedan nam je ministar prorekao budućnost i najavio kako ćemo se te, 2050. godine, voziti autocestom do Dubrovnika. Ministar Hajdaš Dončić, onako, sav nadobudan i ulickan naparadio se u udarnom informativnom terminu i obznanio najnovije planove ove Vlade. Vlada više neće graditi autoce-

ste. Nema gospodarske opravdanosti za trošenjem asfalta, pa tako nema ni potrebe za izgradnjom dionice do Dubrovnika. I naravno odmah su uslijedile reakcije... Naši političari našli su se strašno pogođeni i iziritirani ovim izjavama. Župan je odmah uputio protestnu notu. Vlahušić je uskočio u prvi avion za Zagreb i započeo lobirati nastavak gradnje 80-tak kilometara dionice od Ploča do Dubrovnika. Bupić, Miošić, Pravedan, Gjaja, Buconić, Šuica, Bulić, Muratti žurno su dogovorili zajedničku press konferenciju na kojoj su iznijeli jedinstveni stav. Zapravo napravili su nešto revolucionarno. Obznanili su kako će se sada svi vijećnici udružiti u Dubrovački dogovor II, koji će biti usmjeren samo k jednom cilju. Gradnji autoceste do Grada. Ako treba pokrenut će referendum, ako treba stat će prvi u prosvjednoj koloni, ako treba zajedno će pokucati na vrata Minaloviću, Liniću, Hajdaš Dončiću, Josipoviću, ako treba... Ma sve, samo da nam dadu pošteni bokun ceste, koje

uostalom zaslužujemo (ako za ništa drugo onda imajući u vidu solde koje Dubrovnik donosi Hrvatskoj...). A-ha. Cijeli ovaj gornji odlomak možemo objesiti mačku o rep. Reakcije na izjavu zabočkog ministra Hajdaš Dončića kako prema Dubrovniku nema dovoljno prometa, pa onda ni smisla za nastavkom gradnje autoceste, nije bilo. Političari su, kao i obično kad se radi o ključnim odlukama za Grad, ostali suzdržani. Župan je u više navrata govorio o potrebi za povezivanjem juga Hrvatske, ali kako nijedna njegova riječ ne dopire do Vlade vjerojatno se ohladio. Vlahušić ne smije pričati o ovoj temi jer su na vlasti ‘njegovi’, a i kad progovori optužit će najprije hadezeovce za pljačku. I tu završava njegovo uvjeravanje da Dubrovnik sada i odmah treba otrgnuti iz prometne izoliranosti. Bupić i Miošić su vjerojatno u nekom svom filmu. Vjerojatno pripremaju strategiju za prijevremene izbore u Gradu. Da su poslali bar kakvo priopćenje, pobrali bi simpatije dijela javnosti. Ostale bolje niti ne spomi-

njati. I upitno je je li njima uopće došlo do glava što nam je Vlada poručila. Šute i lokalni načelnici Knežić, Nardelli, Korda, kao da se autocesta ne tiče njihovih općina. A građanima je po običaju pun kufer svega. Zato oni najglasnije šute. Još kad je okrenulo na šilok najbolje je navuć’ krpatur preko glave i ostat u krevetu. Oni hrabriji flegmatično ispijaju kave i više u trach maniri komentiraju ministra. Uostalom, što drugo mogu. Teško je razmišljati i kako preživjet, a ne o 2050.-oj. Tužno nekako. ‘Ko živ, ko mrtav dotad... *** U jednom lokalnom mediju, jedan je novinar u svom dirigiranom uratku popljuvao DPDS zbog plaćenog oglasa na jednom gradskog portalu. Vjerojatno slučajno u duListu. U ISTOM tom broju tjednika i to samo par stranica nakon članka, DPDS je platio ISTI taj, kako ga novinar naziva, ‘pamflet’. Kojeg li uređivačko licemjerstva? Adio Vam VESNA MIOVIĆ

IVO

RUDENJAK Život između NOVE KONCESI JE Dajte ugostit Sulejmana i Žid ova besplatne eljima Taxi Cammeo stolove nudi franšizu SRIJEDA, 6. STUD

Čitajte nas na www.dulist.hr SLIJEDEĆI BROJ DULISTA U PRODAJI OD 13. STUDENOG

ENOGA 2013.

/ BROJ 109 /

CIJENA 7 KUNA

LIMENI LJUBIMC I LOKALNIH ČELN IKA

‘Pa ne mogu se voziti u karioli‘

CJEPIVIMA PRO TIV BJESNOĆE ‘BOMBARDIRA NI’ GRAD, KONAVLE, MOK OŠICA...

Ne dirajte ih!

KRISTINA BAR IŠIĆ I

ANĐELA ČUMBEL IĆ

Dvije princeze Pomorske škole


aktualno

4

6/11/2013

KRISTINA BARIŠIĆ I ANĐELA ČUMBELIĆ, DVIJE DJEVOJKE IZ POMORSKE ŠKOLE

Svi nas paze kao k Škola je odlična i meni je super u njoj. Naravno, ima poteškoća, ima i boljih i gorih predmeta, ima i malih problema s muškima, no ništa strašno. Dapače, super mi je i stvarno me čuvaju – kaže Anđela U OPISU Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik stoji kako su ‘skoro svi učenici muškog spola’, a svake godine, tu i tamo pojavi se i pokoja cura. Ove godine u jednoj smjeni je Kristina Barišić, četvrtašica rođena 6. studenog1995., a u drugoj prvašica Anđela Čumbelić, rođena 6. svibnja 1999. godine. Ove dvije dame pomorske škole ne susreću se jer su u različitim smjenama. Iako je jedna u smjeru Elektrotehničar, a druga Pomorski nautičar, ipak smo ih uspjeli ‘uhvatiti’ zajedno za duList. S obzirom kako je Kristina četvrti razred, pitali smo je je li kroz četiri godine školovanja s njom ikad bila još koja cura u školi. - Kad sam se upisala u srednju, u školi su bile još dvije djevojke, jedna je išla treći, a jedna četvrti razred srednje škole. Kad sam ja upisala treći razred, u prvi se upisala još jedna djevojka, no brzo se prebacila u Split. I eto, tako sam ostala sama u školi - kaže. Dok prolazimo hodnikom, svima se javlja. Kako i ne bi, kad je svi znaju... Pitamo je -

paze li je njeni kolege iz razreda? - Tu i tamo ima pomalo zafrkancije, no uglavnom su u redu prema meni. Dobri su, paze me, dobijem i marendu... Ma sve pet! - kaže.

POTPORA OBITELJI Inače, u razredu ih je čak 34 električara i zato je kaže ‘tako bučno’. A ona kao jedina cura u razredu priznaje kako im pomaže na satu, a dodaje i kako na ispitima postoji ‘timski rad’. Super je, dodaje, što srijedom nema školu, već praktičnu nastavu. Na pitanje sjedi li kao jedina djevojka u razredu u prvoj klupi u sredini, odgovara: - Haha, ma kakvi! Sakrila sam se u predzadnju klupu - smije se te dodaje kako i nije teško ići u ‘mušku školu’, a otkriva i svoje planove za budućnost. - Odlično mi je! Nije mi naporno niti teško. Malo jest, u biti, ali valjda je to normalno kad si srednjoškolac. Ono što planiram je upisati građevinu ili nastaviti elektroteh-

PRVAŠICA ANĐELA I ČETVRTAŠICA KRISTINA

niku, a gdje, to ne znam. Najvjerojatnije u Zagrebu. Već mi je jedan brat gore, pa mi neće biti teško preseliti se - dodaje. Inače, nije ‘sama’ cura ni doma. Točnije, ima dva brata i dvije sestre, pa je zato i odabrala elektrotehniku. - Zapravo sam prvo htjela građevinu, no eto odabrala sam elektrotehniku. Oba brata su tu završila pa su me ‘povukla za


6/11/2013

aktualno

5

PIŠE: MIA NJAVRO/FOTO: ZVONIMIR PANDŽA

kap vode na dlanu! kako zarazila ovim, tipično muškim, odabirom srednje škole.

NEMAMO PROBLEMA S MUŠKIMA

Odlično mi je! Nije mi naporno, niti teško. Malo je u biti, ali valjda je to normalno kad si srednjoškolac. Ono što planiram jest upisati građevinu ili nastaviti elektrotehniku, a gdje, to ne znam. Najvjerojatnije u Zagrebu. Već mi je jedan brat gore, pa mi neće biti teško preseliti se - kaže Kristina sobom’. Oni su mi i potpora i instrukcije kaže Kristina, koja živi u Cavtatu, a osim škole spominje i svoje hobije, vannastavne aktivnosti. Trenirala je odbojku osam godina, a sada svira saksofon. - Sviram već godinu dana u Gradskoj glazbi u Cavtatu. Inače, svirala sam nekoliko godina klarinet, pa mi nije bilo teško prebaciti se na sax - kaže, te dodaje kako

joj je i omiljena zanimacija šetnja s njenim zlatnim retriverom. Dolazimo u drugu smjenu, a čeka nas Anđela Čumbelić, prvašica Nautičkog smjera s Mljeta. Anđela inače živi u Ženskom učeničkom domu na Pilama, a doma u Sobru putuje svaki drugi vikend. ‘Dovoljno, preko zime!’ - smije se. Ova vesela plavušica ide prvi razred, a otkriva zašto se i

- Moj tata je radio kao Lučki kapetan na Mljetu. Inače smo iz Sobre. Gledajući njega cijeli život, što i kako radi, i ja sam se zaljubila u pomorstvo, te odlučila upisati Nautiku. Nije bilo puno razmišljanja i moji su to odmah prihvatili - kaže Anđela. Obiteljska ljubav nije prešla samo na nju. Anđela ima brata i sestru, a brat joj je također završio Pomorsko-tehničku školu Dubrovnik. Šteta što sad ne ide s njome u školu, da je može paziti, kaže, no dodaje i kako je dovoljno paze njeni Nautičari iz razreda. - Škola je odlična i meni je super u njoj. Naravno, ima poteškoća, ima i boljih i gorih predmeta, ima i malih problema s muškima, no ništa strašno. Dapače, super mi je i stvarno me čuvaju - kaže Anđela, a otkriva i kako su joj najgori predmeti za učenje fizika i matematika, te ponekad povijest, no kako je sve lakše kad su profesori sjajni. Na pitanje koji joj je najdraži predmet, odmah odgovara ‘Poznavanje broda!’. Stoga smo je pitali misli li možda upisati neki smjer u Dubrovniku poput ‘Upravljanje brodicama i lučicama’, na što odgovara da bi ipak radije u Split, kako bi mogla nastaviti sa smjerom Nautika. - Nautika mi je prvi izbor, naravno, ako uspije upisati u Splitu. Valjda neće biti problema oko toga - kaže. Inače, promislili smo kako je lako i jednostavno ići u muški razred s njih 28, kad imaš hobi kao što ga Anđela ima. - Treniram karate, već jako dugo, od malih nogu. Zato me svi paze u razredu - smije se i dodaje: - Budu nekad bezobrazni, ali to je valjda normalno. Samo na trenutke, inače su stvarno krasni prema meni, a vjerujem i prema Kristini - zaključuje Anđela.


6/11/2013

6

Izdvojeno

OTVARA SE ZA NOVU GODINU

TJEDNI SEMAFOR

Skromni načelnici

Prometna regulacija

Autocesta

Čelnici gradova i općina u županiji pokazali su se skromnima u odabiru automobila kojeg koriste u službene svrhe.

Nova prometna regulacija na Pločama, koja je na snagu stupila ovog ponedjeljka, neke sugrađane je oduševila, a neke zgrozila. Svakako, trebat će vremena za naviknut se!

Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je nedavno kako se autocesta do Dubrovnika neće graditi, barem u sljedećih 40 godina, zbog ‘premale koncentracije prometa i neisplativosti’.

ČESTITKE MLADIM RODITELJIMA

Andro Bušlje postao otac! ANDRO Bušlje i njegova odabranica dobili su ovaj tjedan kćer. Čestitke mladim roditeljima uputili su odmah iz njegovog kluba Jug CO, a pridružuje im se i redakcija duLista! Po d s j e t i m o , zlatni dubrovački vaterpolist Andro Bušlje oženio se prošle svojom dugogodišnjom kom Marinom Gnječ, iz Metkovića. Obred je

Obnavlja se Gradska kavana! SVI ljubitelji jutarnje kave u Gradskoj kavani morat će se u sljedećih dva mjeseca, možda malo manje - strpiti. Naime, Gradska kavana bit će zatvorena do Nove godine, kako nam je potvrdio i njen vlasnik Maro Hajdarhodžić. - Da, zatvaramo do Nove, čeka nas restauracija, malo osvje-

ženje interijera. Uskoro ćemo znati i detalje, a dotad samo kratko - nadam se kako će se promjene svidjeti Dubrovčanima i gostima - komentirao je Hajdarhodžić. U svakom slučaju, nestrpljivo čekamo novi sjaj jednog od omiljenih dubrovačkih okupljališta za kavu i ćakule!

PRIČE IZ SALAČKIH KOMINA

Od žetve do pogače

godine djevojrodom održan

u Crkvi svetoga Vlaha, nakon čega su uzvanici, među kojima je bila i cijela momčad VK Juga, nastavili slavlje u hotelu Palace.

VEĆ treću godinu za redom KUD ‘Sveti Juraj Osojnik’ organizira manifestaciju ‘Priče iz salačkih komina’. Ove godine na redu je priča ˝Od žetve do pogače˝, na Osojniku u nedjelju 10. studenog 2013. godine u 14 sati. - Pogledajte vršidbu s konjima na guvnu, pavanje i mjevenje žita u žrvnju. Kad pogače budu gotove zajedno ćemo ih provati uz bobicu, pancetu i ostale sočanske dalicije. Kao i prethodnih godina bit će tu i stari zanati i eko – placa s domaćim proizvodima. Naš je zadatak oteti zaboravu tradiciju i stare običaje. Pokušat ćemo dočarati kako su živjeli, radili i zabavljali se naši stari. Dođite i pogledajte! Vidimo se na Osojniku – kažu iz KUD-a.


6/11/2013

7

SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ

Autocesta do Dubrovnika

tek 2050.!? VLADIN odnos prema krajnjem jugu nije nikakva tajna, i ministri ne propuštaju priliku iskazati točno što misle o svima nama. Jednu takvu priliku opet je zdušno prigrabio ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić koji je gostujući u dnevniku jedne televizijske kuće ponovio kako

se autocesta do Dubrovnika neće graditi. Barem u sljedećih 40 godina. - Premala je koncentracija prometa, osim u dva ljetna mjeseca. Autocesta je isplativa samo ako se gradi europskim novcem, a može se realizirati između 2030. i 2050. godine.

PRIPOJENI TVRTCI RIVIERA ADRIA

Dubrovnik - Babin Kuk prestao postojati Od 31. listopada 2013. godine prestalo je postojati trgovačko društvo Dubrovnik - Babin Kuk d.d.. Razlog tome je pripajanje te tvrtke trgovačkom društvu Riviera Adria d.d. iz Poreča, koje tako postaje univerzalni pravni sljednik Dubrovnik - Babin Kuka, preuzimajući tako sve obveze i potraživanja. Ovim pripajanjem Dubrovnik-Babin Kuk d.d. postao je dijelom najveće i najjače turističke kompanije u Republici Hrvatskoj po prihodima i kapacitetima.


izdvojeno

8

6/11/2013

IZMEĐU 400 I 500 NJIH

Mladi za Susret katoličke mladeži PRVI sastanak volontera za Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) u Dubrovniku održan je u nedjelju 3. studenog, a na njemu je bilo prisutno između 400 i 500 mladih koji su ispunili dubrovačku katedralu. Molitvu na početku predvodio je predsjednik pododbora za volontere i animatore don Marin Lučić, nakon čega je pozdravio sve okupljene mlade, te ujedno predstavio i najavio don Hrvoja Katušića i Anu Marčinko koji su mlade ukratko upoznali s idućim velikim događajem za sve volontere, a riječ o prvom planinarskom križnom putu (PKP) u Dubrovačkoj biskupiji.

U SPONZI

EU PREDLAŽE

Manje plastičnih vrećica!

145. izložba ULIPUD-a U PONEDJELJAK navečer u Sponzi je otvorena 145. izložba Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika Dubrovnik. U mnoštvu radova, okupljena zainteresira-

na publika sigurno je našla neki motiv ‘za sebe’, a svi okupljeni su, vjerujemo, podjednako uživali u radovima dubrovačkih umjetnika s različitim motivima i tehnikama!

EUROPSKA komisija donijela je prijedlog smanjenja upotrebe laganih plastičnih vrećica. Svake godine više od osam milijardi plastičnih vrećica završi kao otpad diljem Europe te nanosi golemu štetu okolišu, osobito ribama i pticama koje gutaju čestice plastike. Neke su države članice u pogledu smanjenja upotrebe plastičnih vrećica već postigle izvrsne rezultate, a prijedlog Komisije državama članicama omogućuje da same odaberu najbolji način za ostvarenje potrebnog smanjenja. Mjere mogu obuhvaćati gospodarske instrumente, na primjer naknade, ograničenja vezana uz stavljanje na tržište, na primjer zabrane, ili pak definiranje nacionalnih ciljeva glede smanjenja.


6/11/2013

izdvojeno

9

LONELY PLANET NAJPOPULARNIJI svjetski turistički portal i izdavač turističkih vodiča Lonely Planet izdao je preporuke za 2014. godinu. Među njima se našla i Hrvatska, ali ne s nekom lokacijom ili prirodnom ljepotom, već s njima neobičnom ponudom smještaja - sobama koje izdaju uglavnom starije gospođe. 2014. godine obilježava se 20. put zaredom Međunarodna godina obitelji, pa su tom prigodom objavili članak s deset vrsta smještaja gdje ćete se osjećati ‘kao doma’. ‘’Siđete s autobusa ili trajekta bilo gdje duž hrvatske obale tijekom ljeta i prva stvar s kojom ćete se susresti neće biti tirkizno more ili konobe s mirisom srdela na gradele, već sobe-dame - često smežurane stare bakice - koje iznajmljuju sobe u svojim domovima.’’

Najbolje su ‘Zimmer frei’ bake

NE ŽELI ‘REGIONALNO’ RAZMIŠLJATI

Što Kalmeta misli o Dubrovniku? ZADARSKI gradonačelnik Božidar Kalmeta, nakon razgovora s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i europskih fondova Brankom Grčićem, poručio je kako Zadar ne pristaje biti dio jedinice pod nazivom Srednji i Južni Jadran. Zadar, kaže njegov gradonačelnik, traži da bude zasebno plansko područje i da ima status urbane aglomeracije. - Što mi imamo sa Pulom ili Dubrovnikom, kakve bi projekte mogli zajedno raditi da bi bili u istom planskom području? – upitao se Kalmeta, ističući kako se ne slaže se ni sa samom podjelom države na planska područja, jer Europa, tvrdi, takvu podjelu ne poznaje, već poznaje statističke regije.


6/11/2013

10

Aktualno VIJESTI • ŽIVOT • RAZGOVORI • POLITIKA

Radi se o cjepivu koji je živi virus bjesnoće. Ona je opasna za čovjeka ukoliko čovjek nepravilno rukuje s tom vakcinom. Nije uputno dirati je golim rukama. Trebalo bi imati neke zaštitne rukavice. Svaki virus koji je živ postoji mogućnost da u vrlo malom promilu slučajeva čovjek može oboliti od toga. Taj mamak je aktivan nekih četiri do pet dana, nakon toga je neaktivan i ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude ni životinje - Ivica Sučec MALO ili nimalo ljudi zna da je osim kiše na Dubrovnik i širu okolicu posljednjih dana padalo i nešto sasvim drugačije. Isto tako malo ljudi bi osim standardnih pomisli na tuču, snijeg ili neke druge prirodne pojave, pretpostavili kako je riječ o ampulama virusu bjesnoće. Da budemo točniji virusu bjesnoće u formi oralnog cjepiva za lisice. Naime, već treću godinu zaredom Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane provodi zračno rasipanje tzv. mamaka kojima se trudi iskorijeniti bjesnoću kod lisica. Hvalevrijedna inicijativa o kojoj se malo ili nimalo piše, osim kada vam to cjepivo padne pokraj kuće gdje ga lako može naći dijete, ili pak na stol dok jedete ručak!

PAS POJEO CJEPIVO U BOKSU Jedan naš čitatelj (podatci poznati uredništvu) ostao je zbunjen kada je njegov pas Teri povratio plastično pakiranje koje izgleda kao vrhnje za kavu, a u njemu se nalazila roza tekućina. - Malo je bolestan u posljednje vrijeme i ne puštamo ga

nigdje bez nadzora. To cjepivo je progutao u boksu, koji se nalazi odmah pokraj naše kuće. Poslije ga je zbog bolesti povratio. Pritom mu je to plastično pakiranje, koje je prilično osštro, razrezalo malo grlo - kaže nam ovaj Konavljanin držeći na ruci, njemu u to vrijeme nepoznatu supstancu. - Odnio sam to veterinaru pitati o čemu je riječ i doznao kako se radi o cjepivu za lisice koje se baca iz aviona - ogorčeno nam kaže on te dodaje kako mu je nejasno da se ima novaca ‘trošiti na ovakve stvari, ali se nema novaca za primjerice zaprašivanje protiv komaraca’.

IMUNIZIRANJE LISICA Kako doznajemo, riječ je o programu kojeg provodi Ministarstvo poljoprivrede ‘‘dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, dok se proljetna akcija provodi oko dva mjeseca nakon štenjenja lisica kako bi se procijepio i pomladak. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja’’,

AKCIJA ORALNOG CIJEPLJENJA LISICA – U

Ako ste doš protiv bjesn stoji na stranicima resornog Ministarstva u kojem nadalje objašnjavaju kako se to već provodi treću godinu zaredom a tzv. mamci se polažu zrakoplovom. ‘‘Na jednom četvornom metru zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 metara, 25 mamaka polaže se na površini od 1 četvornog kilometra, čime se osigurava udaljenost između dva mamka od 80 metara’’, kažu u Ministarstvu. No iz tog teksta ne može se zaključiti zašto su u posljednjih desetak dana mamci pronađeni u naseljenim mjestima, a iskustvo veterinara koje smo kontaktirali jasno govori kako šira javnost s ovom akcijom nije upoznata. - Ovo ljeto jedno takvo pakiranje palo je u Radovčićima čovjeku na stol dok je ručao. Imam taj uzorak u ambulanti, čovjek je donio pitati što je to - rekao nam je veterinar Boris Širok te dodao kako se ta akcija provodi svake godine u proljeće i jesen. Na naš upit veterinarka Sunčica Oštrić nam je potvrdila kako je slučajeva poput ovog iz Konavala imala više. - Imala sam nekoliko slučajeva, ljudi su mi donosili ta cjepiva. Ja se s time nisam prije susrela dok mi ljudi u posljednjih desetak dana nisu počeli donositi. Bilo je tu slučajeva iz Konavala, Grada, Mokošice - kaže nam Oštrić, koja nam je nakon potrage otkrila kako je zadnji

nalet vakcinacije rađen od 24. do 31. listopada, a kako je proglas ovogodišnjeg početka vakcinacije objavljen u Narodnim novinama, u broju 57/2013. godine.

GDJE SU MEDIJI? U tome (možda) ne bilo ništa sporno da Narodne novine itko čita u svoje slobodno vrijeme, (izuzev pravnih osoba koje traže ciljane stvari), te da je putem medija dana nekakva, ikakva obavijest kako će se ta akcija provesti. U potrazi za odgovorima kontaktirali smo i jednog od voditelja ove akcije, veterinara Ivicu Sušeca pri Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane. Na naš upit o tome zašto nije poslana nikakva obavijest Sučec nam je odgovorio kako su oni radili kampanju preko medija. - Mi redovno objavljujemo na svojim stranicama i preko ureda glasnogovornika to ide dalje. Bilo je na HRT-u video-spot prije početka distribucije, proslijedili smo na brojne institucije obavijest da će se to raditi. Objavljeni su letci na našem webu, gdje god smo mogli proslijediti informaciju mi smo to napravili. Činjenica je da su ljudi nezainteresirani za to dok se nešto ne dogodi, dok nešto ne nađu - kaže Sučec koji nam je poslao i opsežan izlist institucija kojima je obavijest poslana. No odgovor na pitanje tko je


6/11/2013

11

U NASELJENIMA MJESTIMA?!

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

šli u kontakt s cjepivom noće javite se liječniku! trebao obavijestiti širu javnost da će se ti mamci sada bacati nismo uspjeli dobiti. Štoviše jednostavnom pretragom na Internetu lako je ustanoviti kako je posljednja obavijest o ovoj akciji na području Dubrovnika bila prošle godine - za prošlu 2012. godinu. Za 2013. godinu nema nikakvog spomena.

JAVITE SE DOKTORU! Na naš upit Sučecu o tome kako je moguće da ta cjepiva završe ljudima u objedu u Konavlima, ili pokraj obiteljskih kuća, ili ih pak ljudi nađu u središtu Grada, Sučec nam je odgovorio kako nema konkretnih saznanja. Ipak na samim stranicama Ministarstva poljoprivrede u sklopu objašnjenja programa vakcinacije među ostalim stoji: ‘‘Mamke postavljene u prirodi ne smije se dirati niti pomicati, no ukoliko se prilikom polaganja dogodi da neki od mamaka padne u dvorište ili naseljeno područje, preporuča se ukloniti ga u najbliži grm ili na rub šume, uz obvezno korištenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamak nije opasan za zdrav-

lje ljudi, no ako je vanjski omot mamka oštećen i tekućina s cjepivom je vidljiva, takav mamak više nije djelotvoran i u tom slučaju je poželjno staviti mamak u vrećicu, uz pomoć zaštitnih rukavica, i odnijeti ga u najbližu veterinarsku stanicu. Nakon kontakta s mamkom obvezno je pranje ruku i drugih izloženih di-

jelova kože vodom i sapunom, a ako je osoba došla u kontakt s unutrašnjim sadržajem mamka, odnosno cjepivom, preporuča se da se obrati svom liječniku opće prakse za savjet’’, stoji na stranicama Ministarstva. - Ako ima slučajeva da je netko došao u kontakt s tim mamkom, on se treba javiti svom liječniku. Čisto da se isključi neka opasnost koja može nastati kod kontakta s takvom vrstom cjepiva. Što se tiče domaćih životinja, to za njih nije opasno, ništa se neće dogoditi - rekao je

Sučec te dodao kako supstanca nije otrovna za ljude. - Radi se o cjepivu koji je živi virus bjesnoće. Opasan je za čovjeka ukoliko se s tom vakcinacijom nepravilno rukuje. Nije uputno dirati je golim rukama. Trebalo bi imati zaštitne rukavice. Svaki virus koji je živ postoji mogućnost da u vrlo malom promilu slučajeva čovjek može oboliti od toga. Taj mamak je aktivan nekih četiri do pet dana, nakon toga je neaktivan i ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude ni životinje - zaključio je Sučec.


aktualno

12

6/11/2013

BRZOPOTEZNIH PET ZA SDP-ovce OLEGA VALJALA I MLADENA GOJUNA

Predsjednički kandidati: Nap

Mladen Gojun i Oleg Valjalo kandidati su za predsjednika dubrovačkog SDP-a na predstojećim unutarstran Vedran Lendić, javnost lomi koplja oko toga tko će biti novi predsjednik. Valjalo kao ‘mladi lav’, ili Gojun kao s imaju priliku u ‘brzopoteznih pet’ objasniti što će i kako napra maksimalnoj kooperativnosti u pristupu svim problemima! To je formula uspjeha. Zapovjedni tonovi u kojima vlada jedan, i to ne uvijek najsposobniji, padaju kao kula od karata. I treće, u našem lokalnom SDP-u želim izgraditi ljude koji će u svakom trenutku biti spremni preuzeti upravljanje Dubrovnikom na zajedničku korist svih njegovih građana! Od samog početka poznat je moj stav prema ‘Dubrovačkom dogovoru’. On je bio loš potez i nije se trebao dogoditi. U suštini, čak i ako je njegova namjera bila podržavati odluke aktualne gradske vlasti koje bi za Dubrovnik bile dobre i povoljne, onda je SDP to mogao sasvim legitimno činiti i kao dio oporbe. Posljedica spomenutoga vođenja stranke dovela nas je u poziciju u kojoj se sada nalazimo. To je ono što moramo odmah mijenjati. Potrebno je sve ono loše žurno ostaviti iza sebe i iz iskustva vlastitih pogrešaka obnavljati snagu stranke. Možda nam je sve ovo bilo i jedno vrlo korisno iskustvo. Iskustvo koje će, duboko to vjerujem, služiti konstruktivnom izgrađivanju stranke za budućnost.

3.

OLEG VALJALO

Gotovo odmah poslije izbora za predsjednika gradske organizacije slijedi izborna konvencija na kojoj će stranački delegati birati potpredsjednike i sve ostale važnije ljude koji će, uz predsjednika, voditi dubrovački SDP. Smatram to ključnim postizbornim događajem i svu energiju ću usmjeriti da, koliko god to budem mogao, stvorim uvjete za formiranje jednoga kvalitetnog i stručnog tima ljudi. Već sam u svom izbornom programu naglasio da ne želim biti predsjednik lokalne organizacije koji će oko sebe imati skupinu pasivnih izvršitelja, nego nekolicinu aktivnih suradnika. Smatram da budućnost dubrovačkoga

1.

SDP-a leži u timskom radu u kojemu će talent svakoga člana stranke biti maksimalno valoriziran i upotrijebljen na korist čitave zajednice. Tri su glavne programske smjernice koje želim ostvariti. Prije svega, želim stranci u Dubrovniku vratiti dostojanstvo i ugled te ju u svakom smislu izgrađivati nabolje. Naravno, ova prva smjernica proizlazi direktno iz pogleda na poziciju u kojoj se SDP u Dubrovniku u ovom trenutku nalazi. Drugo, želim stvoriti jaku lokalnu organizaciju, sastavljenu od najboljih mladih i onih manje mladih članova, s neupitnom orijentacijom ka

2.

4.

Jedan od mojih osnovnih ciljeva jest stvoriti tim ljudi, jednu “reprezentaciju izvrsnih” koja će biti motivirana

jakom željom da za svoj grad i našu sredinu učini nešto dobro. Takve suradnike želim. Posebno je važno primijetiti to izgrađivanje tima koji je u svakom trenutku spreman na idućim lokalnim izborima preuzeti vlast, tj. tu treću, posljednju, ali vjerojatno i najvažniju, sastavnicu moga izbornog programa. Kad nje ne bi bilo, ne bi bilo niti konačnoga cilja. Taj cilj, cilj kojemu po prirodi stvari mora težiti svaka lokalna stranačka organizacija, jest preuzeti upravljanje vlastitim gradom kako bi svi ljudi u stranci zajednički učinili nešto bolje za druge, za svoje sugrađane. Nema sumnje da dubrovački SDP prvo mora proći svoju unutarnju katarzu, tj. jedno duboko unutarnje promišljanje i reorganiziranje koje će u prvi plan staviti maksimalizaciju potencijala koju u stranku donose svi članovi. Kako to dobro kažu ljudi u našim krajevima, kuću ne možete graditi od krova. Drugim riječima, povjerenje građana će doći sasvim logičnim slijedom ako mi ponajprije izvedemo one korake koji su nužni da bismo mi to povjerenje kao stranka zaista i zaslužili. Zato vam i kažem da mi moramo najprije pomesti ispred svojih vrata kako bismo i drugima pokazali što znači biti najbolji. Tu kvalitetu izvrsnosti onda prenesimo u javnu upravu i učinimo naš Grad boljim mjestom za sebe i našu djecu.

5.


6/11/2013

aktualno

13

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

puštamo Dubrovački dogovor

načkim izborima. Podsjetimo, nakon što je središnjica raspustila gradski odbor, a za povjernika je imenovan stara garda koja itekako ima uporište u stranačkom članstvu. Upravo zbog toga u ovom broju duLista obojica aviti u slučaju da postanu novi prvi čovjek gradskih SDP-ovaca. nik o svim strateškim odlukama će odlučivati svi članovi stranke. Također, model kandidiranja za kotareve, gradsko vijeće, gradonačelnika ili saborskog zastupnika iz Grada, ću promijeniti na način da će samo članstvo odlučivati koga želi kandidirati. Zašto bi listu za primjerice Gradsko vijeće krojilo par ljudi? Zašto primjerice naša organizaciju u Gružu, Lapadu ili Mokošici sama među svojim članovima ne izabere kandidata za vijećnika iz tog područja? To su promjene koje ću uvesti. Također, osnažit ću organizaciju na terenu, osnažit ću savjetodavna tijela koja će davati odgovore na pitanja koja su aktualna u Gradu i koja će sastavljati pojedine dijelove programa stranke.

MLADEN GOJUN

1.

Kada postanem predsjednik dubrovačkog SDP-a najpri-

PITANJA: 1. Što će biti vaš prvi potez nakon izbora? 2. Koje su glavne stvari koje želite mijenjati unutar stranke? 3. Hoće li SDP ostati unutar Dubrovačkog dogovora? (Objasnite i DA i NE) 4. Na koji način mislite povratiti ugled stranke nakon loših svibanjskih izbora? 5. Zašto bi građani Dubrovnika trebali dati povjerenje SDP-u?

je ću osnovati tim s kojim ću provesti sve ono što sam članovima obećao tijekom kampanje - povratak socijaldemokracije, promjenu modela odlučivanja, angažman znatno većeg broja članova, predstavljanje nove generacije stranačkih stručnjaka, novi pristup djelovanju na političkoj sceni, u Gradskom vijeću i u javnosti. Želim vratiti socijaldemokraciju u stranku. Dosadašnji način rada, koji se sveo na to da o svemu bitnome odlučuje par osoba, uništio je stranku i njen ugled među građanima. Kada budem predsjed-

2.

Osobno smatram kako je ulazak u „Dubrovački dogovor“ potez koji je, nakon katastrofalnih rezultata na lokalnim izborima, „zakucao“ za samo dno i SDP u Gradu i socijaldemokraciju na širem prostoru. Dovoljno je čuti po Gradu što građani misle o ovoj koaliciji - bili oni skloniji političkoj desnici ili ljevici. Većina ih s pravom smatra kako je to napad na demokraciju. Stoga za mene nema dvojbe - odlazimo u oporbu. No, kako već govorim članovima stranke, kada budem izabran za predsjednika dubrovačkog SDP-a neću sam, niti će to činiti gradski odbor

3.

s 15 ili 18 članova, donositi strateške odluke. A ova je jedna od takvih. Sazvati ću sve članove SDP-a u Gradu i dati im da glasaju jesu li za ostanak u „Dogovoru“ ili su za odlazak u oporbu.

4.

Reorganizacijom stranke ću načiniti preduvjete za „vraćanje ugleda“. Otklon, i to jasan i nedvojben, od svega onoga lošega što se u stranci dogodilo u posljednjih nekoliko godina, ali i od svih kreatora takve loše politike, dati ćemo građanima jasnu poruku da želimo vratiti socijaldemokraciju ne samo u stranku, nego i na političku scenu. Dakako, novi ljudi, nove ideje i novi model rada i odlučivanja u stranci dati će dodatnu snagu toj poruci.

5.

Zato što smo, unatoč svemu, dovoljno snažni da učinimo zaokret. Dovoljno smo samokritični da znamo kada smo pogriješili i kada smo zbog pogrešaka izgubili povjerenje građana. Svjedoci smo da naši politički suparnici to za sada nisu u stanju. Promjene i dolazak nove generacije doživljavaju kao osobni napad. Zato nam se politička scena i vrti oko svega par imena. A ta imena, unatoč političkim porazima i aferama, nikako da shvate da je vrijeme da se povuku. SDP ipak ima snage, hrabrosti i političke mudrosti za promjene. A to građani znaju nagraditi.


aktualno

14

6/11/2013

ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ O 2. MEĐUNARODNOM INVESTICIJSKOM FORUMU

Želja nam je bila da sami investito POVODOM predstojećeg, drugog po redu, Međunarodnog investicijskog foruma ‘Dubrovnik 2013., župan Nikola Dobroslavić odgovara za duList na nekoliko ključnih pitanja o ovom projektu. Od 7. do 9. studenoga, u hotelu Excelsior održava se Drugi međunarodni investicijski forum ‘Dubrovnik 2013.’. - Nakon uspješnog Foruma prošle godine, koji je ujedno bio i prvi takav forum u Dubrovniku, odlučili smo nastaviti s okupljanjem investitora i svih aktera značajnih za ulaganja i s time vezano zapošljavanje. Ovogodišnji forum, kojemu je ponovo pokrovitelj predsjednik Ivo Josipović, imati će dva panela - ‘Geostrateški položaj i

GRAD NE ODUSTAJE OD RUŠENJA ZGRADE U VUKOVARSKOJ ULICI

‘Zgradu je šteta rušiti, a Dobio sam obavijest od Grada Dubrovnika da su zainteresirani za kupovinu nekretnine. Kroz razgovor s gradskim službenicima sam stekao dojam kako njima to ipak nije toliko hitno. Točnije, da bi tek kroz godine ili dvije bili spremni to kupiti - rekao nam je Ravlić PREMDA je početkom prošlog tjedna tvrtka VIPnet u bivšoj zgradi Zagrebačke banke u Vukovarskoj ulici otvorila svoj

novi prodajni centar, ideja Gradske uprave o proširenju prometnog koridora rušenjem upravo te zgrade još uvijek nije prekrižena mogućnost. ‘Osvježeno’ zanimanje za ovu atraktivnu nekretninu priznali su nam iz Grada Dubrovnika. - Grad Dubrovnik uputio je pismo namjere sadašnjem vlasniku o kupovini nekretnine, bivše zgrade Zagrebačke banke. Prema starom, a i prema novom GUP-u, taj se kompleks nalazi u zoni proširenja prometnice, a svi daljni koraci obavljat će se temeljem nalaza sudskog vještaka kazali su. Podsjetimo, po rješenju iz prošlogodišnje Prometne studi-

je, koji je unesen i u GUP, Vukovarska ulica trebala bi postati dvosmjerna četverotračna cesta koja bi se spajala na ulicu Vladimira Nazora i čvorište na Ilijinoj glavici i u ulici Pera Bakića te time postala istočni izlaz iz Grada. Kako bi se takav projekt ostvario, nužno je prethodno ukloniti zgradu.

VLASNIK IZ MAKARSKE Iz javno dostupnih podataka u e-katastru može se saznati kako je trenutno jedini vlasnik ove zgrade na 175 metara četvornih Makaranin Dobroslav Ravlić. Ravlić je za duList kazao kako je zgradu u Vukovarskoj

ulici kupio od Zagrebačke banke, koja je u toj zgradi do prošle godine imala svoju poslovnicu. Tada je za istu nekretninu bio zainteresiran i nekadašnji trener zagrebačkog Dinama te trenutni izbornik alžirske reprezentacije Vahid Halilhodžić, o čemu je duList već pisao u veljači 2012. godine. - Ja taj prostor ne želim prodavati jer me zanima jedino najam. Međutim, dobio sam obavijest od Grada Dubrovnika da su zainteresirani za kupovinu te nekretnine. Kroz razgovor s gradskim službenicima na sastanku sam stekao dojam kako njima to ipak nije toliko hitno. Točnije, da bi tek kroz godine ili


6/11/2013

aktualno

15

U ‘DUBROVNIK 2013.’

ori govore o problematici ulaganja investicije u DNŽ’ te ‘Turizam: Strateško promišljanje gospodarskog razvoja i očuvanja prostora’. Na početku i tijekom panela ćemo imati i četiri prezentacije. Prvi će panel započeti prezentacijom ‘Položaj i investicijski potencijal DNŽ’ dok će na polovici panela biti održana prezentacija ‘Investicije u prometnu infrastrukturu na primjeru Zračne luke Dubrovnik’. Drugi će panel započeti predstavljanjem Strategije razvoja turizma DNŽ, a na polovici tog panela bit će prezentacija ‘Turistički trendovi na Mediteranu i razvoj golf turizma na primjeru projekta Golf Park Dubrovnik’. Razlikuje li se Forum od prošlogodišnjeg?

- Koncepcijski smo učinili drugačiji pristup nego prošle godine. Naime, nosioci ovogodišnjeg foruma su sami investitori - od ulagača u vjetroelektrane, investitora u turističke projekte, državnih projekatan - od luka do zračne luke i neprivatiziranih hotela, brodogradilišta, ulagača u poljoprivredu. Želja nam je bila da sami investitori govore o problematici ulaganja i sutradnji s lokalnom i državnom vlasti po tom pitanju. Glavni partner Foruma je Grad Dubrovnik, pa će tako i ove godine gradonačelnik Andro Vlahušić prirediti večeru za uzvanike, a glavni pokrovitelj je tvrtka ‘Dubrovački biser ’ Vicenca Blagaića. No, tu je i čitav niz drugih

sponzora i pokrovitelja. Stoga će Forum zaista biti skup gotovo svih ulagača na području Županije, a bit će tu i niz potencijalnih investitora. Što je Županija do sada učinila za poticanje investicija? - Preduvjet ulaganja bilo je donošenje prostornog plana. Nakon njega smo napravili i kataloge poslovnih, turističkih te zona nautičkog turizma te smo ih predstavili na nekoliko međunarodnih investicijskih foruma. Također, sami smo organizirali prvi međunarodni investicijski forum u Dubrovniku koji je privukao oko 150 predstavnika različitih tvrtki i korporacija. Pomogli smo osnivanje krovnih udruga vinara, maslinara i uljare te pčelara i

medara, pa smo ih uključili u međunarodne projekte koji su, zahvaljujući DUNEA-i, financirani iz fondova EU. U Bruxelless, Izrael, Poljsku, Italiju smo vodili i nekoliko gospodarskih delegacija iz Županije, pomagali smo jedinicama lokalne samouprave da se udruže u Lokalne akcijske grupe (LAG) kako bi lakše radili na komunalnim EU projektima, a neke smo od njih uključili u projekte kojim je realizirano preko 25 milijuna kuna za projekte odvodnje. Tijekom cijelog mandata imali smo otvorene kreditne linije za poticanje malog i srednjeg poduzetništva te obrtnika. Subvencionirali smo kamate na kredite, a i sada imamo sedam otvorenih kreditnih linija za njih. PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

a novac me ne zanima’ dvije bili spremni to kupiti - rekao nam je Ravlić.

‘GRAD MOŽE ŠTO HOĆE’ - Mene zapravo novac ne zanima, ja bih najradije da se ništa ne mijenja jer mislim da ta zgrada ima svoju vrijednost. Mislim da je potentna i da ju je šteta rušiti. Dat ću sve od sebe da se sagledaju sve mogućnosti tog prostora. Ipak, Grad Dubrovnik je moćan, ima mehanizme poput izvlaštenja, oni mogu što hoće - ističe Ravlić, koji se i inače bavi iznajmljivanjem poslovnih prostora. U Makarskoj tako, između ostalog, iznajmljuje poslovne

prostore Zagrebačkoj banci i VIPnetu. Zanimljivo, ZaBa je bivši vlasnik, a VIPnet trenutni najmoprimac zgrade u Vukovarskoj ulici. Ravlić ističe kako bi on osobno volio da se zgrada ‘ne dira’, a kao građevinar i projektant primjećuje da bi bilo bolje za proširenje ceste pronaći neko drugo rješenje. - Osobno ne znam nikoga ‘dole’, a moram reći da sam i potpuno ‘izvan politike’. Cijeli život se bavim najmom poslovnih prostora, u Makarskoj već gotovo 20 godina. Za Dubrovnik me veže jedino vjenčanje u hotelu Belvedere i ratna 1991. godina kada sam kao branitelj bio na dubrovačkom području - dodaje Ravlić.


aktualno

16

6/11/2013

RAZGOVOR S POZNATIM DUBROVAČKIM UGOSTITELJEM IVOM RUDENJAKOM

Dajte nam zimi besplatne stolo POZNATI dubrovački ugostitelj i predsjednik Ceha ugostitelja Ivo Rudenjak na kraju ovogodišnje turističke sezone, upozorava kako je vrijeme da Dubrovnik poradi na produženju sezone, jer nas i ove zime očekuje zatvaranje većine ugostiteljskih objekata u Gradu. -Veliki je problem zimski turizam jer ljudi nemaju zbog čega raditi. Naime, Grad, Županija i država trebali bi sufinancirati naš rad zimi. Neovisno je li riječ o hotelu ili restoranu. No, toga nema. Osobno sam razgovarao s gospodinom Matom Đurovićem, on zatvara sve svoje lokale, uključujući i Konavoske dvore. Iz kojih razloga? Jednostavnih, jer financijski to ne može

podnijeti. I to je istina jer se to i meni događa. Nemamo nikakav interes raditi zimi ako nam primjerice Grad ne pomogne tako da ne plaćamo najam stolova mjesec, dva ili tri. I Gradska kavana je zatvorena zbog obnove. Kad dođe brod u bilo kojem zimskom mjesecu, ljudi nemaju gdje popiti piće, kavu ili pak nešto drugo. Grad je potpuno mrtav. Danas na Prijekome rade svega tri, četiri restorana od njih 12. Za par dana zatvorit će i drugi lokali. I to nije dobro. Stoga apeliram i na Grad i na Županiju da sjednemo i da se dogovorimo, a ne da oni u svojim kabinetima kroje našu sudbinu. Dubrovačka trpeza uopće nije bila dobro riješena radi fiskalizacije.

Kao predsjednik Ceha ugostitelja i Udruge poslodavaca za našu Županiju, razgovarao sam sa Zagrebom, kao i sa Poreznom upravom u Dubrovniku. Svi su korektno odgovorili da će se tom prigodom dogoditi ono što Sveti Vlaho reče ili dragi Bog. Sve je rađeno, ja bih rekao, bez zakona.

KRAH TRPEZE ZBOG FISKALIZACIJE Koji je točno problem bio s dubrovačkom trpezom? - Problem je bio taj što se svako piće i hrana koji se izdaju moraju fiskalizirati. Ovo je bilo ‘šuš-muš’. Nije uopće bio fiskalne blagajne. I

to je razlog zbog kojeg veliki broj ugostitelja nije sudjelovao. Iz jedinog razloga što Porezna uprava i Ministarstvo financija nisu dali odobrenje da bi mi mogli biti sigurni da nam se neće ništa dogoditi. Pa imali smo slučaj da je našem jednom odličnom ugostitelju zbog sladoleda zatvoren lokal na 5 dana i propisana mu je ogromna globa. Jednostavno, bojali smo se da se to ne dogodi. Gospodin koji vodi poduzetništvo, profesor Perić rekao nam je kako je razgovarao s nekim iz Porezne u Zagrebu. Ja sam to provjerio, no to nije točno. On nije s nikim službeno razgovarao niti mi je mogao garantirati da ću ja dati 100, 200 ili 300 porcija besplatno, što sam uvijek voljan. Mi smo godinama davali sve moguće doprinose našem Gradu, Županiji i državi i nema razloga da ne bi i ovoga puta napravili stol koji bi bio bolji od boljega. Ali nas je bilo strah. No, gospodin Perić uopće ne komunicira s nama kako bi se dogovorili. Moje kolege su ozlojeđeni i nesretni jer nisu sudjelovali na trpezi. Na kraju krajeva, nije ni gospodin Perić ni Grad Dubrovnik izmislio Dubrovačku trpezu, nego upravo ugostitelji. Dakle, po svemu sudeći izgledna je situacija da će i ove zime većina ugostiteljskih objekata u Gradu biti zatvoreno? - Tko će jednom ugostitelju koji radi sa svojim sredstvima i sa svojom obitelji te plaća velike najmove i osoblje koje nije jeftino, reći da drži lokal otvoren šest mjeseci? Pa on gubi mnoštvo novaca. Ne smijem vam od straha reći koliko mi treba novaca za ovu zimu i za 20-ak ljudi koji rade kod mene. I svi ćemo mi te ljude poslati na berzu rada. S državom nemamo partnerski odnos. Pa i sam ministar je prije tri godine rekao ‘Šaljem na Jadran 2 tisuće inspektora kako bi kontrolirali ugostitelje i hotelijere’. Tada sam


6/11/2013

aktualno

17

RAZGOVARALA: ANA PROHASKA/FOTO: ZVONE PANDŽA

ove i radit ćemo cijelu godinu! nazvao inspekciju i pitao ih koliko uopće u Hrvatskoj ima inspektora. Odgovorili su mi da ih je 800. Znači, on nas je strašio. Ubrzo ćete se sastati i s ministrom Gordanom Marasom vezano za sve probleme koji vas muče? - Sastanak je planiram za slijedeći ponedjeljak. Na njemu će biti nekoliko uglednih obrtnika iz Hrvatske, a imat ćemo i okrugli stol na kojem

i unučadi. Imamo dobre odnose, ali nam je realizacija nula. Dajte ljudima šansu, dajte im 30 dana gratis stolove, dovedite mu četiri gosta kada Županija ili Grad dovodi goste. Pa ih jednom dovedite u mene, pa jednom u ‘Pera’, ‘Đura’, ‘Marka’ kako bi osjetili zajedništvo. Dubrovnik plovi dobrim jedrima, ali nedaće moramo staviti u kolosijek. Koje su to druge beneficije koje ćete tražiti od gradonačelnika?

će biti i predstavnici Udruge poslodavaca. Izložit ću sve nedaće koje tište nas obrtnike. Nama nije lako. Ne možemo primiti devize, ne možemo primjerice, ako imamo veliku grupu ljudi, uzeti pet osoba više te im platiti dva sata i naravno platiti porez na to. Jednostavno, sve nam se onemogućava. Ljudi poput gospodina Perića, koji bi nam trebali dati ruku, nas bagateliziraju i ne priznaju nas. Ali ako sam ja vezan za bivše hotelsko Dubrovnik onda ja imam sve privilegije. To je žalosno i sramotno!

- To najprije moram dogovoriti s Cehom. Moramo naći zajednički jezik,posebno s državom kako bi se uključila u nedaće koje prate ugostitelje i obrtnike. Kad dođe brod s 10 tisuća ljudi, stranac se gubi po Dubrovniku, ne može kupit devize, novine, cigarete, slike, jednostavno ljudi odlaze nezadovoljni. Mi smo protiv ljudi koji hoće ostaviti novac u Dubrovniku. To nije dobro. Mi moramo napraviti da taj novac ljudima uzmemo i da taj novac ostaje nama. Još uvijek lutamo, nemamo ideju niti viziju. Sinoć sam slušao gospođu Pavu koja kaže da treba ukinuti brodove. Za nas koji tu živimo ili za one koji iznajmljuju apartmane, to nije dobro. Omogućimo ljudima da rade i da stvaraju dohodak za sebe i za svoju obitelj, ali i za čitavu zajednicu. Ove sezone svjedočili smo velikoj akciji Porezne uprave u kojoj su zatvarani ugostiteljski lokali. Je li to bilo kontraproduktivno? - Prvo Ustav ne dozvoljava da se lokal zatvori. Meni je zagarantiran rad i tu nešto ne štima. Bio sam u Sloveniji, i oni to rješavaju s velikim globama. Mislim da su velike globe bolje rješenje. Treba vidjeti koliko jedan objekt ima stolova, zaposlenih ljudi, koliki promet može napraviti i koliki promet prijavljuje. Danas imamo 80 do 90 posto plaćanja karticama, pa se ne može govoriti o nekim prijevarama. Nema nekog porasta u odnosu na prošlo ljeto. Prihod je oko 20 posto veći, a toliko

BEZ VIZIJE I IDEJE Jeste li razgovarali s gradonačelnikom? - S gradonačelnikom imamo dobar odnos. I Udruga poslodavaca i Udruženje obrtnika i Ceh. Smekšali smo ga. I idemo s njime na razgovor kako bi nas zimi oslobodio plaćanja najma za stolove. Tražit ćemo i druge beneficije. Dubrovnik je puno bolji nego je ikad bio. Žalosti me što se više ne govori o golfu koji bi nam donio dosta novaca. Nema ništa od Luke Gruž ili Luke za mega jahte u Rijeci dubrovačkoj. Stojimo na mjestu, a to nije dobro. Dubrovnik nema pravi noćni klub, nema GO-GO girls. Meni to ne treba, ali stranac će tu doći. Nemamo casino. Dosta nam toga fali! Moramo dozvoliti investitorima ulaganje u različite projekte jer nam je novac potreban radi kredita, radi naše djece

je gostiju više bilo. Ministarstvo ima dobru ideju, ali je ne zna uvesti na način da s nama razgovara. Fiskalizacija nas je stavila u kolosjek pa mi sada ‘tučemo’ sve. Jednostavno smo se disciplinirali, i nikome ne pada napamet da nešto ne ‘tuče’. S druge strane zaštićen sam od mojih službenika jer ne mogu naplatiti ako ne izdaju račun. Ovo je dobra stvar koja se dogodila, zaboravimo što je bilo i krenimo naprijed.

‘NISAM NIŠTA UKRAO’ I Vaš lokal su zatvorili ovo ljeto? - To je bila greška. Tko će staviti neke novce u kasu ako ih je ukrao? To je ludost. Blagajna mora štimati ali se može dogoditi manjak ili višak iz milijun razloga. Zaboljelo me je kada se to dogodilo. To je za mene velika sramota. Ali ja nisam ništa ukrao. Nisam ja kriv što je moj konobar tukao kad nije trebao tući. Ali nema veze, platio sam globu. Još ne mogu sebi oprostiti. Došli su mi u isto vrijeme dvije kontrole, u Antunine i u Ragusu 2. Sve je bilo u redu, pa su mi kasnije našli 300 kuna. Kada se čovjeku do dogodi, on izgubi samopouzdanje, a nije kriv. Država ne oprašta i ima pravo. Ipak, ona bi trebala pratiti promet iz godine u godinu, a ne na ‘horuk’ reći ajmo sad 2 mjeseca na Jadran. Kako komentirate najave podizanja međustope PDV-a s 10 na 13 posto? - Zahvaljujem ministru Liniću jer je smanjenje s 25 na 10 posto veliki pomak. A podizanje na 13 posto je također u redu. U razgovoru s mojim kolegama na razini države, mogu reći da nitko ne smatra to udarom na nas. Primjerice, u Sloveniji je PDV 19 posto. Jesu li po Vašem mišljenju to razlog zatvaranja lokala tijekom zime? - Nije. Država bi po meni trebala odrediti neke regije u Hrvatskoj

koje nisu turističke i koje bi trebale plaćati paušal. U Austriji imate čak 90 posto paušala što je dobro. Mi se kunemo u Austriju i Njemačku - pa primijenimo nešto od njih. Odredimo do milijun kuna toliko, preko 2 milijuna kuna toliko, a preko 5 milijuna toliko. Za sve što prijeđe 3 milijuna kuna neka se vodi fiskalizacija, s sve do 3 milijuna kuna neka se plaća paušal. Tu bi više država dobila, a ne bi nikoga oslobađala plaćanja poreza. Zatvarate li Vi ovu zimu? - Radim punih 57 godina i ne pada mi napamet zatvoriti ni jedan dan. Rekao sam da bude otvoreno i kad otiđem prema gore. Ali ću biti primoran ostaviti samo jedan lokal. Možda ću malo smanjiti radne sate jer nema nikoga, nitko ne prolazi. Prošle godine dosta posla je bilo do 15. studenog, a sada je već 2. studenog promet opao. To mi nije dobar znak. Ali još uvijek ima turista po Gradu? - Ima. Oko 2700. Naš ulazak u Europu je veliki spas za sve nas. Posebno za one na Sjevernom Jadranu. Ljudi iz Bavarske ili Austrije za 2,3 sata mogu doći na more. I mi ćemo tu imati koristi jer će oni koji imaju 5 ili 7 dana odmora doći u Dubrovnik ili u Makarsku. Hrvatskoj što se tiče turizma predstoji velika budućnost. Samo moramo biti pametni i znati uzeti novac. U Dubrovniku nam fali ljudi. Imamo kapaciteta, ali nemamo dovoljno ljudi koji znaju što treba napraviti i kako uzeti novac, ne za sebe, nego za zajednicu i za državu. Kakva Vam je bila ovogodišnja turistička sezona? - Meni je prošla godina bila 20 posto bolja nego pretprošla, a ova do danas 22 posto bolja nego prošla. Što ne znači da neće skočiti ili pasti. Pitanje je kakva će biti ova dva zimska mjeseca. Naravno računamo na Božić i Novu godinu.


aktualno

18

6/11/2013

DOK GRAD RAZMIŠLJA O NOVIM KONCESIJAMA ZA TAKSIRANJE

Taxi Cammeo nu PIŠE: ANA PROHASKA/FOTO: ZVONE PANDŽA

KRAJEM 2011. godine duList je pisao o mogućem dolasku riječke tvrtke Taxi Cammeo na dubrovačko područje. Kako nam je tada najavio direktor Taxi Cammea na razini Hrvatske, Vladimir Minovski, prodor na dubrovačko i splitsko tržište trebao je krenuti prošle, 2012. godine te su „s predstavnicima dubrovačke gradske uprave vođeni tek informativni razgovori oko toga kada bi mogao biti raspisan natječaj za dodjelu novih koncesija“. Kako bi provjerili dokle su stigli s planovima ulaska na dubrovačko tržište,

što bi dovelo do smanjenja cijena taxi usluga na našem području, kontaktirali smo nadležne u Taxi Cammeu. - Iako je prvobitni plan bio širiti Taxi Cammeo na sve veće gradove u Hrvatskoj, nakon otvaranja četvrtog grada odlučili smo reorganizirati i optimizirati postojeću tvrtku. Umjesto na naglo širenje odlučili smo se za reprogramiranje naših ulaganja u već postojeće resurse i infrastrukturu te ulaganje u tehnologiju i modernizaciju kako bi podigli kvalitetu same usluge te trajno pozicioni-

rali svoje poslovanje i brend na tržištu. Kroz protekle dvije godine posvetili smo se planiranju i razvoju, te se u tekućoj godini vide i rezultati istog - odgovorila nam je Biljana Karanović, specijalist prodaje i marketinga te tvrtke. Na naše pitanje stižu li u Dubrovnik, dobili smo slijedeći odgovor:

NISMO ODBACILI PLAN ŠIRENJA - Hoćemo, ako za to bude zainteresiranih obrtnika, vlasnika licenci za taxi vozilo koji će ra-

diti pod brendom Cammeo kao franšizeri - istaknula je dodavši: - Plan širenja kao takav nismo odbacili, nego smo uložili dodatno vrijeme kako bi za njega pronašli najoptimalnije rješenje. Zbog toga u 2014. godini planiramo uveti novu vrstu širenja a to je ona kroz franšizu. Nakon 7 godina rada u taxi sektoru, Cammeo grupa sva je svoja stečena znanja, pozitivna i negativna iskustva, odlučila upakirati know-how paket. Cilj je da naši franšizeri budu uspješniji, efikasniji u ra-


6/11/2013

aktualno

19

udi franšizu USPOREDBE CIJENE TAXI PRIJEVOZA PUTNIKA Cammeo u Zagrebu: Osnovna tarifa : 15.00 kn START / uključena prva 2 km Svaki slijedeći km : 6.00 kn (Ovaj cjenik vrijedi i za noćne vožnje, blagdane i vikendom. Prijevoz prtljage se ne naplaćuje.)

Taxi Cammeo u Osijeku: Osnovna tarifa: 20.00 kn za relacije do 5 kilometara. Svaki slijedeći kilometar: 5.00 kn. (Ovaj cjenik vrijedi i za noćne vožnje, blagdane i vikendom. Prijevoz prtljage se ne naplaćuje.)

Taxi Cammeo u Rijeci: Osnovna tarifa : 20.00 kn do 5 km Svaki slijedeći km : 5.00 kn (Vrijedi za noćne vožnje, blagdane, vikendom i ne naplaćuje se vožnja prtljage.)

Cijene u Dubrovniku: Start: 25 kuna Vožnja: 1 km 8 kuna Čekanje: 1 sat 80 kuna du, da minimaliziraju troškove, da uspiju zaraditi natprosječnu hrvatsku plaću, te da postanu uspješni samostalni obrtnici. Projekt samozapošljavanja za svakog budućeg taksista koji se uključi u franšizu Taxi Cammea znači kompletnu podršku Cammeo grupe: podršku operatera Taxi Cammea koji će

primati pozive i proslijeđivati ih vozilima kao i korištenje taxi Navigator sustava čime je automatizirano informiranje putnika o dolasku i čekanju vozila. Taxi Cammeo će također za svakog svog franšizera osigurati financiranje vozila, te tehničko opremanje vozila. Uz marketing podršku koja uključuje oglaša-

vanje, na lokalnim i drugim medijima, Taxi Cammeo će kompletno educirati sve franšizere o načinu i pravilima poslovanja, a osigurat će i standardiziranu uniformu - zaključila je. U Gradu Dubrovniku izdano je 166 dozvola za obavljanje djelatnosti taksiranja, od kojih je 162 aktivno. Uz njih pet

taksista iz Općine Dubrovačko primorje i 10 iz Općine Župa dubrovačka također imaju dozvolu koja im omogućuje poslovanje na području Grada temeljem sporazuma.

JOŠ KONCESIJA U DUBROVNIKU Grad Dubrovnik također namjerava odobriti dodatne koncesije za obavljanje taxi djelatnosti, no broj novih koncesija ne iznose. - U planu je odobravanje još koncesija, uskoro će se raspisati javni natječaj za nove dozvole - ističu. Također je u planu i snižavanje cijena, i to putem Libertasovog pokaza: - Što se tiče spuštanja cijena, postoji dogovor između udruženja taksista i gradonačelnika da se građanima Grada Dubrovnika snize cijene za 50 posto uz predočenje valjanog građanskog pokaza JGP Libertas - dodaju iz Grada Dubrovnika te napominju kako s tvrtkom ‘Taxi Cammeo dosada nije pregovarano o njihovom ulasku na dubrovačko tržište’.


aktualno

20

BLOK UMIROVLJENIKA ZAJEDNO

‘Još jedno iživljavanje nad umirovljenicima’ NAKON što je u javnost izašla informacija kako gotovo 50 tisuća umirovljenika neće u studenom dobiti mirovine na vrijeme, oglasio se i BUZ, odnosno Blok umirovljenika zajedno. Priopćenje prenosimo u cjelosti. ‘’Naprosto je nevjerojatno da ikome u normalnoj državi uopće padne na pamet, a još nevjerojatnije je da se doista i obustavi isplata mirovina nekome, u ovom slučaju se radi o čak 50000 umirovljenika, i to samo zato jer po želji nekog ‘ministar genijalca’ isti nisu HZMO-u dostavili svoj OIB. Koliko državna birokracija može biti nesposobna, bahata, a bogme i poprilično glupava jasno je i iz činjenice da su do svakog OIB-a mogli doći i sami kontaktirajući pri tome opet jednu isto tako bahatu, i očito glupavu službu – upravu koja je po službenoj dužnosti građanima i određivala njihove OIBe te ih uredno svakom od njih dostavila na njihovu adresu stanovanja. Ako dakle ministarstvo financija odnosno Porezna uprava po službenoj dužnosti određuje i dodjeljuje identifikacijski broj svakom građaninu ili pravnoj osobi onda je i više no logično da je HZMO bez ikakvih problema mogao doći do OIB-a za svakog korisnika mirovine. Umjesto da se na takav način izađe ljudima u susret, posebno jer se radi o najugroženijoj socijalnoj skupini, država se kroz ministarstvo rada i mirovinskog sustava odlučila na treniranje strogoće bezrazložnim, a rekli bi i nezakonitim, nametanjem nekog stupidnog pravila po kojem svaki pojedinac HZMO-u mora dostaviti svoj OIB jer u protivnom ostaje bez svoje mirovine. U cijeloj ovoj groteski je posebno zanimljiva bahata izjava pomoćnice ministra rada i mirovinskog sustava koja bez pola muke kaže kako će, svima onima kojima su trenutno obustavljene, mirovine biti isplaćene zajedno sa zaostacima tek ‘kada ispoštuju svoju zakonsku obvezu odnosno dostave podatke o OIB-u’. Dotična očito nije ni svjesna kako bi ministarstvo odnosno HZMO prošlo na sudu (EU) ako dođe do neke tužbe od strane onih kojima je netko protivno svim Zakonima i njihovom Ustavnom pravu ukinuo odnosno stopirao isplatu mirovine. Hrvatska doista jeste od 1. srpnja punopravna članica EU što podrazumijeva i stanovita ponašanja usklađena sa navedenom činjenicom, no očito je da su mnoge glave u Hrvatskoj još uvijek u nekoj dalekoj prošlosti… u kojoj će očito je, i na žalost, mnogi od njih zauvijek i ostati. Pa što su to umirovljenici skrivili ovoj socijalno neosjetljivoj, a dodali bi sada već i nenarodnoj Vladi, kada se na ovakav bešćutan način okomila baš na njih.’’

6/11/2013

Kava na ak

PIŠE: NIKŠA MILETIĆ

U Pema je ovaj tjedan kava na akciji i dvije je kune jeftinija, narančini su na istom, dok je bijelo grožđe poskupilo nepunu kunu. U Tommyja i dalje nemaju jaja Galov u ponudi, a AM jaja od Vrane prodaju se po cijeni 17’99. Narančini su im gotovo duplo jeftiniji, a dok im je crno grožđe 12’99, a bijelo je kunu jeftinije. U Konzuma još uvijek imaju samo Kplus jaja te stoga i dalje ne pratimo njihovu cijenu, dok su im narančini kunu jeftiniji, a grožđa ovaj tjedan u ponudi nemaju.

U DVADESET i prvom smo tjednu lova za povoljnom spenzom. Više od pet mjeseci pratimo kretanje cijena osnovnih namirnica u tri najveća dubrovačka trgovačka lanca, kako bi vaša spenza bila što je jeftinija (koliko je to moguće u današnje vrijeme). Podsjetimo, u naša tri najveća centra Pemo (Vukovarska), Tommy (Vukovarska ulica) i Konzum (Luka Dubrovnik) provjeravamo tako cijene kruha, mlijeka, jaja, šećera, brašna, ulja i kave, a od

svih ovih namirnica odabran je po jedan artikl. Metoda odabira uvelike je ovisila o dostupnosti istog u sva tri centra zbog što bliže usporedbe, pa je kao uzorak uzet obični bijeli kruh, mlijeko Dukat 2.8 posto mliječne masti, jaja Galov (tip A/L i M/L obzirom da Pemo ima oba razreda, Tommy samo A/L, dok Konzum drži samo A/M jaja Galov), Šećer Viro 1 kg (Premier u Konzuma), brašno glatko Podravka TIP 550 1 kg, ulje Zvijezda suncokretovo 1 l, te


6/11/2013

BAROMETAR SPENZE DULISTA

21

kciji, narančini jeftiniji PEMO ARTIKAL

7. LISTOPADA

14. LISTOPADA 21. LISTOPADA 29. LISTOPADA 4. STUDENOGA

kruh mlijeko jaja

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

6,99

A/L 17,99 A/M X

A/L 17,99 A/M 16,99

A/L 17,99 A/M 16,99

A/L 17,99 A/M 16,99

A/L 17,99 A/M 16,99

šećer brašno ulje kava grožđe b/c narančini

6,49**

6,49**

6,49**

6,49**

6,49**

5,99

5,99

5,99

5,99

5,99

9,99*

9,99*

9,99*

9,99*

9,99*

15,99

15,99

15,99

15,99

13,99*

17,90/17,90

19,90/19,90

17,90/9,90

15,99/16,90

16,90/16,90

6,99

7,99

6,50

5,90

5,90

KONZUM ARTIKAL

7. LISTOPADA

14. LISTOPADA 21. LISTOPADA 29. LISTOPADA 4. STUDENOGA

kruh mlijeko jaja

7,49

7,49

7,49

7,49

7,49

7,19

7,19

5,99*

7,19

7,19

A/M 15,99

A/M 15,99

A/M X

A/M X

A/M X

šećer brašno ulje kava grožđe b/c narančini

6,99

6,49

5,69*

6,49

6,49

5,99

5,99

5,99

5,99

5,99

9,99*

9,99*

9,99*

9,99*

9,99*

15,99

15,99

15,99

15,99

15,99

14,99/14,99

14,99/14,99

X/X

15,99/17,99

X/X

10,98

9,99

7,99

6,99

5,99

TOMMY ARTIKAL

7. LISTOPADA

14. LISTOPADA 21. LISTOPADA 29. LISTOPADA 4. STUDENOGA

kruh mlijeko jaja

7,25

7,25

7,25

7,25

7,25

6,89

6,89

6,89

6,89

6,89

A/L 17,49

A/L 17,49

A/L 17,49

A/L 18,49 (VRANA)

A/M 17,99 (VRANA)

šećer brašno ulje kava grožđe b/c narančini

5,99

6,49

6,49

6,49

5,99

5,69

5,69

5,69

5,69

5,69

9,99

9,99

9,99*

9,99*

9,99*

15,99

15,99

15,99

15,99

15,99

11,99/X

11,99/12,99

11,99/12,99

X/X

11,99/12,99

6,99

4,99*

4,99*

5,99

3,99

kava Franck 175 grama. Moramo napomenuti kako se cijene kruha u trgovačkom centru Tommy odnose na pekaru Babić koja posluje u sklopu centra. Naš barometar objavljujemo tako svaki tjedan, uz dodatak sezonskih namirnica ovisno o njihovom stađunu, a još uvijek pratimo narančine i grožđe. U Pema je ovaj tjedan kava na akciji i dvije je kune jeftinija, narančini su na istom, dok je bijelo grožđe poskupilo nepunu kunu. U Tommyja i dalje nemaju jaja Galov u ponudi, a AM jaja od Vrane prodaju se po cijeni 17’99. Narančini su im gotovo duplo jeftiniji, a dok im je crno grožđe 12’99, a bijelo je kunu jeftinije. U Konzuma još uvijek imaju samo Kplus jaja te stoga i dalje ne pratimo njihovu cijenu, dok su im narančini kunu jeftiniji, a grožđa ovaj tjedan u ponudi nemaju.

Koje smo artikle pratili Kruh obični bijeli 0.5 kg Mlijeko Dukat 2.8% Jaja (A/L i A/M) Šećer Viro 1 kg Brašno Podravka glatko Tip 550 1kg Ulje Zvijezda suncokretovo Kava Franck jubilarna 175 g ** Šećer Kristal (Konzum) Stađun: grožđe bijelo/crno narančini *Artikli koji su na akciji


aktualno

22

6/11/2013

DSO BEZ ŠEFA DIRIGENTA

Homen nudi suradnju, Milat MAESTRO Robert Homen ovog ljeta izabran je za šefa dirigenta Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Homen, koji iza sebe ima bogato iskustvo i koji je bio zborovođa, a od 2005. i dirigent opere u HNK Zagreb, kaže kako je preuzeo svoju dužnost, no još uvijek nije potpisao ugovor o radu. Naime, rok za potpisivanje ugovora o stalnom radnom odnosu u trajanju od 4 godine istekao je 17. listopada, pa je sada zapravo u angažmanu DSO-a kao i svaki drugi gost dirigent. Kako se našao u ovoj situaciji ispričao je za duList. - Na natječaj za šefa dirigenta DSO-a koji je objavljen ovog ljeta, javili smo se maestro Tarbuk

i ja. Nakon što je orkestar iznio svoje mišljenje glasovanjem ( ja sam dobio 18, maestro Tarbuk 12 glasova, dok su 3 člana Orkestra bila suzdržana), Gradsko vijeće me je velikom većinom glasova potvrdilo za šefa dirigenta. U međuvremenu sam pogledao ugovor o radu koji se sklapa na 4 godine. Naime, nakon 4 godine DSO nema obvezu zadržati me na toj poziciji. S obzirom na to, kontaktirao sam tadašnju Upravu HNK-a i zamolio ih da mi izađu u susret i omoguće da na 4 godine obnašam dužnost šefa dirigenta u Dubrovniku, a da se po povratku vratim na svoje mjesto šefa opere u Zagrebu. Želio

sam sebi osigurati egzistenciju, a s obzirom da imam obitelj i malodobno dijete, nisam se mogao vezati za radno mjesto nakon kojega ne znam gdje bih mogao raditi. Tadašnja uprava potvrdila mi je mogućnost povratka nakon isteka ugovora o radu u Dubrovniku, ukoliko naravno budem izabran za šefa dirigenta DSO-a - priča maestro Homen dodajući kako se s HNK-om u Zagrebu počeo dogovarati prije nego što se uopće javio na natječaj.

‘ORKESTAR ME DOBRO PRIHVATIO’ - Smatrao sam da nije pošte-

RAVNATELJ DSO-a DAMIR MILAT

Treba tražiti renomiranog dirigenta DSO izgleda neće za šefa dirigenta potvrditi maestra Roberta Homena, ako je suditi prema odgovoru ravnatelja Damira Milata. Naime, na naše pitanje kako će Orkestar razriješiti nastalu situaciju s obzirom da je rok za potpisivanje ugovora o stalnom radnom odnosu istekao 17. listopada, odgovorio je: - S novonastalom situacijom ćemo upoznati Upravno vijeće ustanove, koje prema čl. 8 Zakonu o upravljanju javnim ustanovama u kulturi raspisuje i provodi natječaj za izbor Glavnog dirigenta. Mislim da je najbolje da nastavimo sa izradom programa za 2014. godinu, surađujući sa više kvalitetnih dirigenata, uz traženje renomiranog dirigenta koji će u budućnosti obnašati ovu funkciju, temeljem natječaja ili honorarno. Orkestar normalno nastavlja svoj rad – naglasio je Milat. Na pitanje hoće li se raspisati novi natječaj ili će se pak prihvatiti prijedlog maestra Homena da se imenuje šefom dirigentom kroz oblik ugovora o vanjskoj suradnji ili pak ugovorom o djelu, istaknuo je: - Maestro Homen je bio izabran temeljen natječaja, a njegovo nepotpisivanje Ugovora ne osigurava mu drugi način rada u orkestru. U orkestru postoje tijela koja će odrediti s kim ćemo i koliko surađivati. Mislim da to pravo pod jednakim uvjetima treba omogućiti, osim maestru Homenu, i svim drugim kvalitetnim dirigentima. Do sada je status šefa dirigenta DSO-a, naglašava Milat, bio uređen na različite načine. - Maestro Dražinić i Zlatan Srzić su bili u statusu šefa dirigenta na temelju natječaja, u radnom odnosu u DSO-u. Australski dirigent, maestro Nicholas Milton, je bio honorarni glavni dirigent, a danas dirigira mnogim svjetskim orkestrima. Honorarni Glavni dirigent je bio i maestro Tarbuk, koji je kvalitetno radio svoj posao - ističe. Napomenuo je i da se status šefa dirigenta u ostalim simfonijskim orkestrima uređuje ovisno o svakom pojedinom orkestru. - Ukoliko se radi o mjestu honorarnog Glavnog dirigenta, onda to mjesto po istim kriterijima treba biti ponuđeno svim zainteresiranima, kako domaćim, tako i inozemnim umjetnicima, te onda odlučiti kome dati tu funkciju - zaključio je ravnatelj DSO-a Damir Milat.

no javiti se pa naknadno ispitivati situaciju. No, 1. rujna HNK je ostao bez uprave, intendantici je istekao ugovor te se Grad Zagreb i Ministarstvo nisu uspjeli dogovoriti tko će je zamijeniti. Nisu postojali ni direktori opere, ni baleta ni tehnike te nisam imao s kime razgovarati o svojoj situaciji. U tom pravnom vakuumu našao sam se i ja i DSO koji je ipak morao staviti neki rok za potpisivanje ugovora. Bili su toliko ljubazni da su me zamolili da preuzmem određene koncerte kao šef dirigent, koji su počeli u rujnu, što sam ja naravno i učinio. No, do 17. listopada nisam uspio potpisati ugovor jer je intendant HNK Zagreb postavljen nekoliko dana ranije i bilo mi je nemo-


6/11/2013

aktualno

23

PIŠE: ANA PROHASKA

t traži renomiranog dirigenta stra, organizirati probe i koncerte i naravno dirigirati određenim brojem koncerata kroz godinu - ističe maestro Homen i napominje kako smatra da je to najbolje rješenje. - Sada nemam ovlasti uređivati način funkciniranja i rada Orkestra, jer nemam status šefa dirigenta, već sam tu kao i svaki gost dirigent - dodaje. Prema njegovom mišljenju u DSO-u je nužno provesti određene promjene.

NUŽNE SU PROMJENE

guće doći do njega. Proceduralno sam prvo morao ići kod direktora koji tada još uvijek nije bio imenovan. I gdje smo sada? Nisam potpisao ugovor iz meni opravdanih razloga, premda sam s najboljom namjerom pristupio svemu. Odradio sam svoj dio posla, dirigirao koncertima koji su primijećeni i koji su dobili dobre kritike, a sam Orkestar me je iznimno dobro prihvatio. Stoga sam uputio pismeni dopis i ispriku DSO-u i Gradskom vijeću s obrazloženjem zbog čega nisam potpisao ugovor. Također, ponudio sam da i dalje vršim tu dužnost bez obzira što je rok za potpisivanje ugovora istekao jer sam se uhodao u posao, dogovorio sve s HNK-om u Zagrebu kako bih

mogao održati kvalitetu Orkestra, te kreirati umjetničku politiku o čemu zapravo i odlučuje šef dirigent – naglašava i dodaje kako se nada da će se DSO pozitivno očitovati na njegov dopis. U njemu je predložio da se njegov status kao šefa dirigenta uredi kroz oblik ugovora o vanjskoj suradnji ili pak ugovorom o djelu.

ŠEF DIRIGENT NIJE RADNO MJESTO - Inače, u svijetu mjesto šefa dirigenta nije funkcija poput radnog mjesta, već je to umjetnička funkcija. Naime, kada se inzistira na radnom mjestu dolazi do toga da obično ljudi ne mogu, kao što nisam mogao

ni ja, iz egzistencijalnih razloga doći na to radno mjesto na kojem nemaju budućnosti, te se na te natječaje jave nedovoljno afirmirani mladi dirigenti bez iskustva. Ugovorom bez radnog mjesta dirigenta uz sebe vezuju i Zagrebačka filharmonija i Simfonijski orkestar HRT-a, ali i drugi inozemni orkestri. Na kraju krajeva, to je financijski isplativije jer kada se oduzmu doprinosi, takvi oblici ugovora su povoljniji i za Grad i za Orkestar. Ne vidim prepreku i očekujem odluku Orkestra da me se imenuje šefom dirigentom, a moj status definira kroz oblik vanjske suradnje ili pak ugovora o djelu, kako bi mogao kreirati umjetničku politiku, brinuti se o načinu rada Orke-

- Orkestar je preopterećen, a kvaliteta bi se mogla postići reorganizacijom. Ponavlja se sličan program, gotovo isti, jer je neizvedivo u tako kratkom roku pripremiti 3 koncerta jednake kvalitete. Smatram da je potrebna preraspodjela na način da se jedan koncert reprizira dan za danom, bez da se imaju druge probe, jer paralelno nije moguće kvalitetno spremiti dva,ponekad čak i tri programa i izvesti ih u pet dana! Plan imam samo trebam početi raditi kao šef dirigent u okviru čega ću biti zadužen za kreiranje umjetničke politike i preustroj tehničkih elemenata koji su bitni za Orkestar. I na kraju krajeva, imam brojna poznanstva, radio sam s izuzetnim dirigentima, te u Dubrovnik planiram dovesti renomirana dirigentska imena koja bi svojim radom pripomogla održavanju razine i kvalitete koji pripadaju DSO-u. Povezao bi ih i s renomiranim glazbenim institucijama i gradovima kako bi mogli tamo nastupati, a ne negdje gdje koncerti nemaju neku težinu. Jer ako imate zadovoljne ljude, imate bolji zvuk. Zadovoljni ljudi na zadovoljnom mjestu će muzicirati, nezadovoljan čovjek će misliti samo o svom nezadovoljstvu – zaključio je.


život

24

6/11/2013

Lucija Franić Novak, eTnologinja i dobitnica Nagrade Iva Josipovića

Ono što smo dobili od p Lucija Franić Novak nedavno je odlikovana od strane predsjednika RH Iva Josipovića za izniman doprinos u svom području djelovanja; zaslužila je ovu nagradu za kulturu, iznimno i svestrano promicanje vrijednosti hrvatske tradicijske i suvremene kulture, te njeno približavanje široj europskoj javnosti i svijetu. No, što je točno njeno područje zanimanja, teško je odgovoriti, s obzirom na širok spektar njenog djelovanja kroz čak dvadeset godina rada. - Polje rada je postalo veliko i široko. Moja kreativna žica koju sam oduvijek nosila došla je konačno na svoje i pomogla mi u osmišljavanju novih programa. Sav moj rad ležao je na postojećom etnološkim znanjima i onim koje sam tek stjecala, pošto se znanja neprestano razvijaju. Na meni je tada bio novi zadatak - prenijeniti tradicijska znanja i vještine drugima, te ista prikazati u svjetlu suvremenosti. Umjetnički - kreativni potencijal i onaj znanstveni pokazao se u pravom smislu kao neophodan i uspješan - ističe Franić Novak, predstavljajući se za duList. Rođena je u Dubrovniku usred vrućeg ljeta 1965. kao drugo dijete u obitelji od sedmero djece, kaže. Nakon osnovne i srednje škole u Dubrovniku, krenula je na studij etnologije u Zagreb. Pred Domovinski rat je kao stipendistica Dubrovačkog muzeja počela raditi u Muzeju Rupe. Rat je donio promjene u njenom životu. - Promijenila sam zaposlenje, mjesto boravka i dogodilo se i rođenje drugog sina. Novo mjesto otvorilo se u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu i postao moj životni izazov. Kao kustos po zanimanju imala sam tada velike mogućnost u izboru načina rada, kreirati svoje samostalne programe, ustvari raditi potpuno drugačiji posao od kustoskog. Rast na znanstvenom polju išao je paralelno s radom u NS

Dubrava i predstavljao je za mene novi izazov. Iako se u mom životu dogodio tragičan događaj koji mi je odnio supružnika 2001. godine, ni tada nisam posustajala. Rad i odgoj djece bio je moj zadatak. Tako sam upisala poslijediplomski studij na Odjelu za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i obranila magistarsku temu ‘Pučko svilarstvo u hrvatskim krajevima’, a lanjske godine i doktorirala na istom odjelu na temu ‘Etnološki vid očuvanja, popularizacije i prezentacije hrvatske tradicijske kulture’ - ističe, dodajući:

Dubrovkinja u Zagrebu - Etnologija nije samo prošlost, već sastavni dio sadašnjice i naše budućnosti. Sve ono što smo dobili od svojih predaka u naslijeđe treba čuvati i vjerno prenositi narašta-

jima kako bismo što bolje očuvali svoj kulturni identitet. - Kao Dubrovkinja nastanjena u Zagrebu promatram kulturu kao živi organizam koji se neprestano razvija, traje, često transformiran, čuva od zaborava i prenosi drugima. Istina je da se možemo pohvaliti velikim udjelom u UNESCO-vom popisu zaštićene materijalne i nematerijalne baštine. I to je odlično! Nismo li prvi u EU, a peti u svijetu? Sve nas to čini veselim i ponosnim s obzirom da smo mala zemlja s velikim različitostima u bogatstvu očuvane kulture. Nekada sam zabrinuta za nastavak, iskreno ću Vam reći, jer se mi znamo uspavati kad mislimo da smo neko dobro zaštitili. Zaštititi znači: očuvati, vjerno prezenirati i popularizirati određeni segment u ovom slučaju tradicijske baštine. Ako se neki tradicijski obrt ili zanat ili tekstilna vještina vjerno ne prenosi, ako nema određene

smjernice prema zanimanju i tržištu ili uz to nije priznata na razini države kao hrvatsko dobro koje se može učiti od stručnih osoba u bilo kojem dijelu Hrvatske, a ne samo u lokalitetu nastanka, onda je to pogrešno - kaže.

Nošnja za Manneken Pisa Dvadeset godina rada u etnologiji nije mala stvar, a Franić Novak posebno ističe tri projekta, koje je realizirala u suradnji s matičnom institucijom, odnosno ‘bruxelleski projekti’, kako ih zna nazvati iz razloga što ih je sve realizirala u srcu Europe od 2009 do 2011. godine. - Projekt ‘Građa - tajanstveno žensko pismo’ u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu pokazao je europskoj publici prekrasan, specifičan i minuciozan vez, građu iz Dalmatinske zagore


6/11/2013

život

25

Piše: Mia Njavro

predaka moramo čuvati na našem tečaju veza - kaže Franić Novak. Treći projekt rodio se nakon višekratnog posjeta Muzeja glazbenih instrumenata (MIM), po građi koju čuva prestižnog i trećeg u svijetu specijaliziranog muzeja. - Moja savjesnost i lucidnost nije imala mira u prigodi razgledavanja muzeja, već je bila zaposlena ispravljajući legende s lokalitetima ‘Jugoslavie’ na ‘Croacia’ - kaže. Po povratku u Zagreb odlučila je zajedno s ravnateljem otkupiti šest inovativnih tambura u obiluk licitara majstora Marijana Novaka i predati ih tamošnjem muzeju. - Naš poklon ostavio je muzealce bez daha, a interaktivni koncert Goranovaca i konferansa poznatog

i njegovu primjenu na svakodnevnim tekstilnim rukotvorinama koju su napravili mladi u našim dizajnerskim radionicama. Izložba je postavljena u prestižnom Muzeju odjeće i čipke. Ideja za drugi projekt je nastala u prilici posjeta bruxelleskog muzeja Kraljevska kuća na centralnom gradskom trgu. Razgledavajući eksponate iz prošlosti i sadašnjosti grada, zapazila sam da kipić bruxelleske maskote Manneken Pis nema hrvatsku nošnju. Tada sam se raspitala za uvjete darivanja, te odlučila izraditi dječačku nošnju iz okolice Vinkovaca

etnomuzikologa dr. sc. Joška Ćalete, sve uzvanike, uglavnom akreditirane predstavnike raznih zemalja, bez teksta - kaže. Pojašnjava i kako je raditi u Narodnom sveučilištu Dubrava, odnosno od čega se sastoji njen dnevni, te godišnji rad. - Stručni rad višeg stručnog suradnika zaduženog za programe tradicijske kulture u NS Dubrava ima svoj stručni okvir. Strategija kulturno-obrazovne ustanove daje mi smjernice u radu, teme su djelomično prilagođene zajedničkim manifestacijskim prigramima kao što su oni božićni, uskrsni, ili

uz druge nadnevke godišnjeg kalendara. Moja sloboda se sastoji u kreiranju posebnih radionica ili tečajeva posebno onih na teme iz hrvatskog narodnog rukotvorstva, koje osobno mogu ponuditi na natječaj Gradskom uredu za kulturu, obrazovanje i sport. Osim toga zadužena sam za stručnu skrb oko folklornog amaterizma grada Zagreba, s posebnim naglaskom na koordiniranje Folklornih događanja koja se odvijaju od veljače do lipnja svake godine. Stručna briga uključuje godinji rad oko pružanja stručne pomoći folklorašima na probama i vrednovanje njihovog nastupa na smotri uz pomoć stručnog tima folklorista, etnologa i muzikologa kaže. Kao etnolog radila je na više projekata s raznim partnerima i stručnim suradnicima, recimo ‘Svilarstvo u hravatskim krajevima’, ‘Obnova ruha otoka Mljeta i njegova primjena na tekstilnim rukotvorinama’, ‘Vile u hrvatskoj tradiciji’… - Trenutno radim na EU stručnom projektu s četiri zemlje partnera koji bi trebao iznjedriti zanimanje proizvođača hrvatskog tradicijskog nakita od perli. Svaki projekt je zasebna priča i nosi svoje priču. Meni su posebni bili ‘bruxelleski’, jer su mi omogućili da puno toga naučim i vidim, pružili su mi mogućnos osobnog napredovanja i rasta na svim poljima. Rezultat su bile ideje koje sam pretakala u projekt, te njegovu realizaciju, koja je uz brojne birokratske teškoće, iznjedrila uvijek sjajnu priču o Hrvatskoj, o nama kao svestranim, stručnim, ali i radišnim ljudima - ističe Lucija.

Puno toga je ‘‘hrvatsko’’ Često se događa svojevrstan rad ‘u fušu’, pri izradi recimo tradicijskog nakita. Zanimalo nas je na koji način se etnolozi ‘bore’ protiv toga, odnosno kako popularizirati

tradicijsku baštinu, a pri tom izbaciti nekvalitetan rad. - Tradicijska baština se može popularizirati samo ako to rade stručne osobe koje znaju raditi. U recimo tekstilnom rukotvorstvom, u kome nestručnjaci doprinose da se ‘tradicija izmišlja’, događa se da se kompletnoj narodnoj nošnji dodavaju elementi i dijelovi nošnje koji po ničemu nisu tradicijski. Često puta se brka suvenir sa dijelom tradicijskog ruha. Kod nas se u državi malo ili nimalo polaže na dodatnu edukaciju i usavršavanje u dijelu tradicijske baštine. Postoje seminari folklora koji su nedovoljni kroz neformalno obrazovanje. Mišljenja sam da bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo više potaknuti i formalno obrazovanje o tradicijskoj baštini u kroz osnovno, srednjoškolsko i akademsko školsvo. Primjeri nam mogu biti brojne škole i akademije posebno u istočnoj Europi - ističe Franić Novak. Brojne tradicijske vještine i znanja nisu još uvijek predmet stručnih načina popularizacije, a time kao takva ni zaštićena, niti se mogu pravilno popularizirati. Stoga postoji puno toga što nosi naslov ‘hrvatsko’. Hoće li se uvoditi posebni standardi koji se bave tradicijskim vještinama, odnosno hoće li se raščistiti trenutna situacija, Franić Novak odgovara kako se trenutno radi na tom projektu. - Trenutno smo u radu na projektu koji će pružiti svu stručnu potporu novom zanimanju - izrađivač hrvatskog tradicijskog nakita od perla i uvrstiti ga na ljestvicu postojećih zanimanja. Tada svatko neće moći prodavati replike hrvatskog tradicijskog nakita, već onaj tko ima obrazovanje, položen ispit i i zanimanje, koje će se obnavljati svake tri godine. Za ovo nam je odličan primjer susjedna Mađarska koja kao zemlja partner dokazuje kako se kulturna baština čuva posebno u segmentu tradicije - zaključuje Franić Novak.


crna kronika

26

Crna kronika

6/11/2013

U METKOVIĆU

POLICIJSKA POSTAJA GRUDA

Dva mladića Pet Albanaca krala zlato pokušalo preći granicu POLICIJSKI službenici Policijske postaje Gruda tijekom proteklih nekoliko dana u dva su navrata zatekli ukupno pet državljana Albanije koji su pokušali ilegalno ući u Hrvatsku. Jedan od njih zatečen je prilikom kontrole prometa u četvrtak, 31. listopada oko 10.25 sati u mjestu Gruda, Konavli, i to u osobnom vozilu albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 22-godišnji državljanin Albanije. Radi se o 30-godišnjaku, za kojeg je prekršajnom obradom utvrđeno da je državnu granicu između Crne Gore i Republike Hrvatske prešao tog jutra i to pješice preko brda Debeli Brijeg, a u čemu mu

je pomogao spomenuti vozač. Ostala četvorica u dobi od 26 do 36 godina zatečeni su istog dana, oko 14 sati u mjestu Palje Brdo u Konavlima. Utvrđeno je da su u RH ušli također tog jutra, ilegalno, pješice, preko brda Debeli Brijeg. Petorici državljana Albanije doneseno je Rješenje o protjerivanju iz RH, određena im je zabrana ulaska i boravka u RH u trajanju od jedne godine, te su predani graničnoj policiji Crne Gore, dok je 22-godišnji vozač uz optužni prijedlog zbog pomaganja u nezakonitom prelasku državne granice doveden na Prekršajni sud u Dubrovniku.

POLICIJSKI službenici Policijske postaje Metković dovršili su kriminalističko istraživanje nad dvojicom mladića u dobi od 21 i 22 godine osumnjičenim za kazneno djelo teške krađe. Naime, njih dvojica su u vremenu od 28. do 31. listopada ove godine došli do obiteljske kuće u Mlinskoj ulici u Metkoviću koja je u vlasništvu 47-go-

dišnjakinje i kako nije bilo nikog kod kuće, provalili kroz balkonska vrata, te iz unutrašnjosti kuće otuđili zlatni nakit čija se materijalna vrijednost procjenjuje na oko 30 tisuća kuna. Protiv osumnjičenih slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu u Metkoviću.

KORISTILI KRIVOTVORENE DOKUMENTE

Albanci na Grudi i u Stonu Policijski službenici Policijske postaje Gruda i Policijske postaje Ston tijekom proteklog vikenda zatekli su dvoje državljana Albanije u dobi od 33 i 45 godina koji su u dva odvojena slučaja pokušali ući, odnosno izaći iz RH korištenjem krivotvorenih putnih isprava Albanije. Oni su uhićeni i dovedeni u prostorije policije na kriminalističko istraživanje, nakon čega su zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krivotvorenje isprave, uz kaznenu prijavu predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, nakon čega su dovedeni u nadležno državno odvjetništvo.


6/11/2013

crna kronika

27

Tjedno izvješće

Dvanaest prometnih nesreća Tijekom proteklog tjedna na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je dvanaest prometnih nesreća u kojima je 6 osoba lakše ozlijeđeno. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici poduzeli su 572 represivne mjere od čega izdvajamo 283 mjere zbog prekoračenja brzine, 14 zbog vožnje pod utjecajem alkohola i osam zbog vožnje prije stjecanja prava na upravljanje. Iz prometa je isključeno 27 vozača i pet vozila.

35-godišnji razbojnik

S broda na rivi u Slanome

Prijetio trgovkinji iglom Ukrao alat

vrijedan 5 tisuća kuna

Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 35-godišnjakom kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo razbojničke krađe. Osumnjičeni je 16.

listopada u kasnim popodnevnim satima, uz prijetnju trgovkinji da će je ubosti iglom, iz registar kase u trgovini u Ulici dr. Ante Šercera u Dubrovniku, otuđio 4

tisuće kuna. Osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston 31-godišnjak se sumnjiči da je počinio kazneno djelo krađe. Naime, osumnjičeni je tijekom noći s 11. na 12. listopada s broda koji se nalazio privezan na rivi u Slanom, zajedno s 21-godišnjakom i 22-godišnjakom za kojima se još uvijek traga, otuđio kamenoklesarski alat oštetivši 51-godišnjeg vlasnika za iznos od 5 tisuća kuna. Osumnjičeni 31-godišnjak je uz posebno izvješće, predan pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske.


6/11/2013

28

Županija KONAVLE • DUBROVAČKO PRIMORJE • ŽUPA DUBROVAČKA

NITKO IH NE MOŽE ZAMIJENITI

Sjećanje na one koji više nisu s nama BLAGDAN Svih svetih i Dušni dan je vrijeme u godini kada naša sjećanja na one koji više nisu s nama postanu intezivnija. Uspomene ožive trenutke koje više ne možemo vratiti i lica ‘onih koje nitko ne može zamijeniti’ i ne preostaje ništa drugo osim obilaska vječnih počivališta naših dragih, svjetla svijeća, cvijeća i molitve za njihove duše. Tako je i u Dubrovačkom primorju bilo u danima prije i na sam dan spomena na umrle. Na blagdan Svih svetih služene su svete mise po župama u Primorju, a na Dušni dan svete mise su služene na

grobljima. I bez obzira na skupoću, neimaštinu i sve prigovore na socijalne nedaće u kojima živimo, za najljepše krizanteme i lampione moralo je biti jer to je jedino što pokojnima uz svete mise možemo namijeniti. A svakako bi im bila radost kada bi svoja vječna počivališta vidjeli u cvjetnom ruhu, obasjana plamenovima svijeća. A od svega najdraže bi im bilo znati kako je svaki cvijet položen na grob i svaka svijeća upaljena iz ljubavi i poštovanja prema njihovoj sjeni, a ne iz pukog običaja. ljš

PROŠETAJTE NOVOM VINSKOM CESTOM

‘Pelješac - vin TURISTIČKA cesta ‘Pelješac - vinsko carstvo’, provedena u u okviru županijskog projekta Razvoja ruralnog turizma kojemu je glavni cilj objedinjavanje, razvoj i promocija ukupne ponude ruralnog turizma naše regije, otvorena je proteklog tjedna u Stonu. Osnivanje tematskih turističkih cesta i razvoj tradicijskih poljoprivrednih proizvoda, kao baze agroturizma okosnice su ovoga projekta, a na otvaranju su su sudjelovali župan Nikola Dobroslavić i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić. Župan Dobroslavić u uvodnom je izlaganju naglasio potencijale i važnost ruralnog turizma za gospodarstvo naše županije te ulogu vinarstva u razvoju ruralnih prostora, posebno Pelješca. Na sastanku je također istaknuta važnost

objedinjenog nastupa na tržištu ali i činjenica da će se ustrojavanjem jedinstvene turističke

PRIMORSKI UMIROVLJENICI

Na izletu

ŽELJA za putovanjima i druženjima ne prestaje umirovljenjem, a to nam svako malo potvrde primorski umirovljenici. U organizaciji Umirovljenika Dubrovnika, podružnice Slano, prošloga tjedna su otišli malo u inozemstvo - u susjednu nam BiH i vratili se puni pozitivnih dojmova, raspoloženja i oduševljenja viđenim u obilasku Rame i ramskih jezera. Zapravo, cilj izleta je bio Šćit, destinacija nezaobilazna u obilascima sakralnih i et-


6/11/2013

29

nsko carstvo’ nova atrakcija

ceste na prostoru Pelješca uvesti red u označavanju i podići ukupna ponuda na veću razinu.

Županija je u osnivanje tematskih cesta krenula upravo s Pelješca, našeg najistaknutijeg

u u Rami no odredišta u BiH. Četrdeset umirovljenika iz Dubrovačkog primorja obišli su crkvu u Šćitu, samostan, Kuću mira i Etno-muzej koji ih je posebno impresionirao svojim sadržajem i eksponatima kojima je životno i potpuno uvjerljivo dočarano jedno prošlo vrijeme i način života na tim prostorima, te bogatstvo flore i faune čiji izlošci u muzeju zauzimaju posebno mjesto. U razgovoru s gospođom Jelenom Dobroslavić, tajnicom podružnice,

vinogorja. Cesta Pelješac – vinsko carstvo objedinjuje ukupnu ponudu ruralnog turizma našeg poluotoka. Tako su sudionici ceste sve vinarije i kušaonice vina, pelješki agroturizmi, konobe i restorani, ali i proizvođači suvenira, školjkari te spomenici kulture koji su prilagođeni za prihvat gostiju. Promidžbeni materijali, karte i katalozi koji su već u izradi tako će imati opisano preko stotinu različitih peljeških lokaliteta koje će budućim turistima biti dostupniji.

saznajem kako je pred njima već nekoliko isplaniranih izleta koje imaju namjeru realizirati do kraja ove godine. Gospođa Dobroslavić kaže kako organizacija iziskuje truda i vremena, ali joj nije žao niti jednog niti drugog, kada vidi koliko su izletnici sretni i koliko ta putovanja i njoj samoj pričinjavaju zadovoljstvo. Posebno je naglasila kako ih u ostvarivanju izleta uvijek novčano potpomogne Općina Dubrovačko primorje, na čemu su im iznimno zahvalni. Za sljedeći izlet u Zadar i Nin već se spremaju i vesele putovanju i druženju koje umirovljeničke dane znaju poprilično uljepšati. ljš

U okviru projekta uskoro će se duž cijeloga Pelješca postaviti nova jednoobrazna turistička signalizacija, a na ulazima na Pelješac i u centrima info table i panoi. Na sastanku je određeno da će TZ Općine Ston biti pravna osoba koja će zastupati Cestu, a izabrano je i izvršno tijelo ceste. Deveteročlano vodstvo nove Turističke ceste čine Jozo Barović, Jozo Rabušić, Anto Violić – Matuško, Anto Grgurević, Josip Antunović te načelnici peljeških općina Vedran Antunica, Vlatko Mratović, Jakša Franković i Tomislav Ančić. Županija ovaj projekt provodi u suradnji s partnerima, DUNEA, Obrtničkom i gospodarskom komorom, županijskom turističkom zajednicom i lokalnim općinama i turističkim zajednicama te strukovnim udrugama.


aktualno

30

6/11/2013

Naknadna pamet Piše: Zoran Pucarić, PR stručnjak

Na zidinama nema mikroasfalta, još. U idućih dvadeset godina zidine će donijeti više milijardi kuna, dovoljno za otkup i obnovu spomenika kulture, dvoraca, kuća, svega iz doba Republike. Povijest  se  ponavlja:  neće biti prvi put u tisućljetnoj dubrovačkoj povijesti da nešto dobro ustukne pred navalom surove, primitivne snage.  Vjerovao sam da ćemo nakon svih ovih godina uspjeti stvoriti zajednicu otpornu na takve napade, koja  će zaštiti  ono  najbolje i najkvalitetnije  što smo naslijedili od prethodnih generacija. No, kako se čini, etika već odavno ili ne postoji uopće ili je ima jako malo u političkom životu Grada.  S druge strane, čini  mi  se da većina gradske inteligencije na ovaj ili onaj način ovisi o gradskoj upravi bilo da je  na  gradskom proračunu,  u  gradskom prostoru,  ima neku  koncesiji ili  nešto slično.  Slavni dani  borbe za Grad,kada je gradska inteligencija pokrenula Ljetne igre kao odgovor na surovu, primitivnu snagu, izgleda, nepovratno su otišli.  Dugo vremena  sam pratio  rad Društva prijatelja dubrovačke sredine. I premda nisam bio njihov član, jer to mi prvenstveno udaljenost nije dopuštala, ponosan sam bio na njih i njihov rad. Ponosan da smo bar u nečemu bili jedinstveni u ovim krajevima, među rijetkima u svijetu. Zamislite civilnu udrugu kojoj je jedini interes  (bio)  zaštiti povijesnu baštinu,  proučiti je,  obnoviti, sačuvati, promovirati u svijetu. Zaštiti je od opasnosti prekomjerne komercijalizacije. Zamislite ljude koji to rade bez novčane naknade, a

In memoriam*: Društvo prijatelja preko računa im prolaze deseci milijuna kuna. Zamislite ljude koji pomno biraju izvođače radova koji  isto tako  s ljubavlju i  minuciozno  (premda  plaćeni, za razliku od članova Društva)  obnavljaju  i najmanji kamen  neke kapelice ili tvrđave. Zamislite udrugu koja će platiti obnovu  tuđeg inventara samo zato što je riječ o našoj  kulturnoj baštini poput  prozora na Kneževom dvoru ili vrata na Sponzi, koja će otkupiti neku zgradu unutar zidina u ime svih nas,  kako bismo ju sačuvali za neku buduću općekorisnu namjenu. Znam, svaki put kada to zamislite pojavi vam se pred očima onaj ovalni znak „Popravlja društvo prijatelja dubrovačke starine“. Znate li koliko su sati slobodnog vremena, znanja i mudrosti

članovi Društva uložili u sve to? A znate li koliko su novaca uložili u svu ovu ljepotu koja nas svaki dan okružuje i po kojoj smo poznati diljem svijeta? Ne znate? Ne znam ni ja. A ne znam jer se Društvo nije voljelo  hvaliti.  A valjalo se  brijemenu  akomodavat. U ova gruba vremena, kada se političari hvale kojekakvim nedomišljenim glupostima,  oni objavljuju samo štura godišnja izvješća, jer  izgleda, bila im je  tlaka razgovarati s novinarima. Bila im je tlaka organizirati tribine i okrugle stolove na kojima bi se pohvalili učinjenim, zarađenim, uloženim, otrgnutim od zaborava i spašenim. A imali su se itekako čime pohvaliti. Bila im je tlaka, a nije smjela biti… Da im nije bila tolika tlaka  kokolavati  javnost, da im nije bila tlaka biti malo veći političa-

ri (a nipošto im se ne može zanijekati da sve ove godine  nijesu bili političari), moglo je Društvo biti veće i od gradonačelnika i od gradske uprave. Nedodirljivo.  Jer proračun Društva  bio je  veći od dijela proračuna Ministarstva kulture namijenjenog za financiranje različitih kulturnih događanja u Hrvatskoj, onaj isti proračun koji tako svrbi našeg gradonačelnika.  Da su bili malo otvoreniji prema javnosti, nitko ih se ne bi usudio dirnuti, nitko se ne bi usudio predložiti izmjene i dopune zakona kojim se definira obnova i sanacija šteta od potresa kako bi ih se „maknulo“. Da su se malo više otvorili javnosti, da su malo više primijenili staru, dobru  dubrovačku diplomaciju, Dubrovnik je mogao biti svjetski restauratorski centar, svjetsko referentno središte u kojem će se raspravljati ne samo o žbuci koju su u Društvu otkrili, a koja  je  najbolje zamjenjivala staru dubrovačku zidarsku masu, nego i o brojnim drugim problemima i dostignućima svjetskih konzervatora i restauratora. Ima li boljeg mjesta na svijetu za to?   Moglo se Društvo nametnuti kao neizbježni sugovornik kad god je riječ o baštini u Hrvatskoj. Tolika je stvarna snaga Društva, samo da im nije bila tlaka sve ovo raditi, da bi trebalo biti gotovo nemoguće da bilo tko, tko nije član Društva, bude imenovan  pomoćnikom  ministra kulture zaduženom  za baštinu. Da su bili malo agilniji, svako mjesto u Hrvatskoj s nešto starijom kapelicom, a kamoli ne s nekim većim i značajnijim spomenikom kulture imalo bi jedno takvo društvo, a njihovi članovi dolazili bi na redovite radionice u Grad, naučiti kako se skrbi i o baštini i kako


6/11/2013

aktualno

31

KOLUMNA DR. BORISA SOKALA, SPEC. MED. RADA ju se čuva od ljudi nahvao. Republika je propala kada je ostala bez kvalitetnog ljudskog potencijala, kada se njeni diplomati više nisu mogli nositi s neprijateljem. Jesu li se članovi Društva pretjerano zatvorili u sebe i u svoje veličanstvene projekte da su zaboravili na vlastitu diplomaciju? Ima li Društvo nekog Marojicu Kabogu ili Nikolicu Bunića? Jer dubrovački dogovor očito nema pravi odgovor na problem koji se nadvio nad Društvom, a spiritus movens tog dogovora u Društvu vidi samo smetnju do novog izvora proračunskih prihoda. Samo nas nekoliko odluka koje su već u proceduri dijeli od pitara po gradskim mirima. Zaboravite nove projekte poput dovršetka obnove stonskih zidina ili Sokol kule, obnovu brojnih fortifikacija i ostalih spomenika iz vremena republike jer za to jednostavno neće biti novaca. A «velikodušno» prepuštenih deset ili dvadeset milijuna kuna neće imati tko koristiti, a niti će moći napraviti puno, jer Društvo nije skrbilo samo o gradskim mirima... Ukoliko se gradska inteligencija ne trgne i ne poduzme nešto na spašavanju rijetko kvalitetne građanske inicijative koja je u posljednjih šezdeset godina ostavila velikog traga, život Dubrovnika će ostati siromašniji, a proračun bogatiji. Još jednom ćemo potvrditi hrvatski paradoks da smo gladni, a opet siti svega. Samo negativna kampanja neće pomoći puno. Ukoliko nešto ne poduzmemo, moći ćemo samo konstatirati: Drago Društvo, neka ti je vječna slava i hvala! Ožalošćeni Dubrovčani i dubrovačka baština.

Ljekovita voda

SV. VINKO Fererski, zagovornik (zaštitnik) bolesnika i glasoviti propovjednik, rodio se 1350. godine u Valenciji. Naturalo, nije svetac postao s rođenjem, „jer sveci se ne rađaju, svecem se postaje“, (moto na HKR-u). Sa 17 godina ulazi u strogi dominikanski red. Potom, u Barceloni studira teologiju i filozofiju te nakon studija i zaređenja predaje na fakultetu logiku, a nešto kasnije, putuje po Europi, propovjedajući Božju rječ. Preminuo je u Vannesu, u Francuskoj, u 70-oj godini života. U Župi dubrovačkoj postoji samostan, a u crkvi dominikanaca u Dubrovniku, oltar i svečani kip sv. Vinka Ferarskog. Zanimljivo, pišu njegovi biografi, kako je u 40 godina samo jednom jeo, a meso nikada. Bio je istinski borac protiv ljudskih opačina (zlih djela), koja su onda (kao i danas), prelazile svaku mjeru. Nije se bojao progonstava, niti kleveta od strane sebičnih poluprimitivaca. Uostalom, „pasji lavež ne stvara mjesecu neugodnost“.

Sv. Vinko je bio i dobar psiholog i još bolji savjetodavac. U mudroslovnim knjigama zapisan je ovakav događaj, a koji se odnosi na čudotvorca, sv. Vinka Fererskog: Jednom, dođe mu neka žena, gorko se žaleći na svog muža da je mrzovoljan, grub, a bome, ponekada je i izudara. Naprosto nije u stanju više s njim izdržati. No, čvrsto vjeruje da sveti Vinko ima nešto, po čemu bi se vratio mir u njezinu kuću. „Pođi u naš samostan, rekao je svetac i kaži bratu na vratima da ti dade nešto vode iz samostanskog bunara. Kad tvoj muž dođe kući, uzmi gutljaj te vode, ali je pažljivo zadrži u ustima. Tada ćeš doživjeti veliko čudo!“ Žena vjerno učini što je Sv. Vinko rekao. Kada se muž vratio doma, ponovo je počeo pokazivati veliku nestrpljivost, zlovolju i agresiju naspram supruge. No, ona brzo uzme gutljaj tajnovite vode, stisne usta, kako je ne bi progutala. I gle, muž ubrzo zašuti i oluja u kući se izbjegne. I tako nekoliko dana! Žena je iskušavala ljekovitost vode i uvijek se dogodilo čudo! Uspijeh! Muž se jednostavno preobrazio, s njom je ljubazno razgovarao, čak hvalio njenu strpljivost i nježnost. Oduševljena zbog promijene u ponašanju svog muža, odjuri Sv. Vinku da ga izvjesti o izvrstnom učinku njegovog lijeka. A svetac, smiješeći se odvrati: „Kćeri moja! Nije voda koju sam ti dao iz samostanskog bunara proizvela to čudo, nego samo tvoja šutnja. Prije si znala svog muža prigovaranjem razbjesniti, a sad ga je tvoja šutnja smirila.“

I kao što rekoh, sveti Vinko je bio i dobar psiholog. Odmah je naslutio u čemu je suština njenog bračnog problema, pa joj propisao “učinkovit“ lijek. Znao je kako razne nesuglasice, razmirice, svađe i teške rječi stvaraju prvo pukotine, a onda i lomove u braku. Posljedica: Razvod partnera! A svi uzroci razvoda su uglavnom sitnice! (Tobože, nepodudaranje naravi i sl.). Zapravo, prevladava mišljenje kako nesuglasice u braku najčešće počinju kada žena previše govori, a muž premalo sluša. Žena nije svjesna, kako je šutnja njen najbolji ukras. Na finimentu, je li nijemu ženu muž ikada istukao? Ima još nešto: Žena se ne bi smjela srditi. Jer kada se srdi, mijenja spol. Ponekad, kao uzrok razvoda spominje se i bračna nevjera! Obostrana! Ako, recimo muž „trči“ za tuđim ženama, to je zato što je đavo u njih stavio žlicu meda. Ako pak, žena napusti muža, ili ga je sita ili nije. O bračnim i drugim obiteljskim problemima kvalitetan savjet i upute, mogu se dobiti u „Obiteljskim centrima“ svih hrvatskih županija. Čuveni ruski književnik Dostojevski (oženjen) jedanput je izjavio: „ Mnoge su me žene, koje čak nisu bile ni zgodne i nisu bile uzvišene (plemkinje ili mondene), često očarale.“ Plijenila ga njihova nježnost. Osjetio je da ženina nježnost mužu daje snagu, pogotovo ako je ukomponirana s dobrotom i šarmom. Finalmente: „Kakve su da su, žene su mudrije i bolje od muškaraca“, napisao je Meša Selimović.


duplerica

32

6/11/2013

KAKVA VOZILA KORISTE NAŠI LOKALNI ČELNICI?

‘Pa ne mogu se SJEĆA li se više itko 2000. godine kada je tadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić na svoj novi posao u Vladi dolazio na biciklu, a njegov kolega, ministar financija Mato Crkvenac, u starom Golfu? Ta su vremena davno iza nas, danas je gotovo normalno da političari voze skupe aute, najčešće se pravdajući kako ne bi bilo u redu predstavljati svoju državu u starim kramama. Mercedesi, BMW-i, Audiji ipak su puno reprezentativniji od običnog bicikla. Marina Lovrić Menzel (SDP), županica Sisačko-moslovačke županije, jedne od najsiromašnijih u Hrvatskoj, potrošila je 433 tisuća kuna za kup-

Luka Korda, načelnik Općine Konavle Volkswagen Passat

Za svakodnevni rad na terenu i sastanke u Dubrovniku koristi dva vozila, Peugeot star 18 godina s prijeđenih 300-injak tisuća kilometara i Ford star 10-ak godina s također velikom kilometražom. Korda ističe kako su, bez obzira na starost vozila, oba u dobrom stanju uz povremene popravke. Za protokolarne aktivnosti, ali i dalja putovanja (npr. u Zagreb) načelnik Korda koristi VW Passat. - Ne mogu se zaputiti Peugeotom ili Fordom za Zagreb pa stati na pola puta - objašnjava Korda te ističe kako do kraja mandata sigurno neće nabavljati novo vozilo.

Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika Volkswagen Golf 1.4

Kako smo saznali iz gradske uprave, gradonačelnik Andro Vlahušić svakodnevno koristi službeni automobil Volkswagen Golf 1.4 koji je 2009. godine kupljen preko leasinga. U ovom trenutku Grad Dubrovnik ne razmišlja o produljenju leasinga koji će uskoro isteći kupnjom novog automobila sličnih karakteristika, budući da trenutno službeno vozilo zadovoljava sve potrebe gradonačelnika Grada Dubrovnika. Iako moramo priznati kako smo očekivali da će iz gradske uprave spomenuti i onaj famozni BMW 525d, kojeg je svojedobno gradonačelnik koristio i u privatne svrhe, točnije za put u Split na ročište tijekom suđenja za aferu Šipan.

Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića Renault Clio (privatni)

Silvio Nardelli, načelnik Općine Župa dubrovačka Opel Vectra

Načelnik Nardelli vozi Opel Vectru, koju je općina kupila davne 1998. godine. - Koristim ga za službene potrebe od 7 do 15 sati. S obzirom na stanje vozila planiramo kupovinu novog. Opel je kupljen u prvom mandatu nakon osnutka općine - kazao nam je načelnik Nardelli, dodajući kako još uvijek nije odlučio koje vozilo bi moglo biti nasljednik Opela.

Božo Petrov za obavljanje svojih gradonačelničkih dužnosti i poslova koristi se svojim privatnim vozilom. - Vozim Renault Clio, star sedam godina. Grad Metković je imao službeno vozilo, ali ga je stukao mjesec dana prije izbora. Još 2008. godine bivša vlast kupila je vozilo Audi 6 Tiptronic 3.0, vrijedno 550 tisuća kuna, a i nakon toga su obavili neke dorade. I slupali su ga. Totalna šteta na vozilu. Osiguravateljska kuća bi ga trebala uzeti za 75 tisuća kuna, a za njega imamo neplaćenih računa 30 tisuća kuna. Znači za auto od 550 tisuća kuna na kraju nećemo dobiti ni 40 tisuća - objašnjava Petrov. Ističe kako nema šanse da bi Grad Metković išao u kupnju novog vozila, jer su uštede na vozilu trenutno oko 300 tisuća kuna godišnje.


6/11/2013

duplerica

33

PIŠE: BALDO MARUNČIĆ

voziti u karioli!’ Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačkoneretvanske županije Volkswagen Passat

Župan Dobroslavić svog je Passata naslijedio od bivše županice Mire Buconić. Kako saznajemo iz Županije, jako je zadovoljan s tim vozilom i dobro ga služi u protokolarnim aktivnostima ne pada mu na pamet nabavljati novo. Osim njega, Passat voze i njegovi zamjenici.

Vedran Antunica, načelnik Općine Ston Audi A4

Općina Ston rasprostranjena je od Žuljane do Zaton Dola, a za pokriti toliko područje načelnik Antunica koristi službeno vozilo Audi A4. - Vozilo je staro nekih 16 godina i s njim obilazimo općinu. Ne planiramo kupovinu novog, ovo vozilo nam je dovoljno, uz redovit servis - ističe Antunica.

Nikola Knežić, načelnik Općine Dubrovačko primorje Volkswagen Passat Caravan

nju novog Audija A6, te još 248 tisuća kuna za još jedno vozilo. I izazvala osudu javnosti i medija. Za dva auta potrošit će ukupno 681 tisuću kuna, bez obzira što joj više od 40 posto stanovništva županije živi na rubu siromaštva. Vratimo se ipak onima na vrhu. Vlada RH raspolaže s ukupno 40 službenih vozila. Tek za usporedbu, Vlada Kraljevine Norveške raspolaže s 23 vozila, dakle 17 manje od Hrvatske, a još bolji primjer su Finci, koji imaju tek 20 vozila. A obje države imaju nekoliko puta veći BDP i veći broj stanovnika (Norvežana je 4,9 milijuna, a Finaca 5,4 milijuna). Ma skromnost ni ne treba tražiti tako daleko. Kontroverzni načelnik Primoštena Stipe Petrina svakodnevno vozi 20 godina staru Renault Lagunu, koja je dosad prešla nevjerojatnih milijun i 150 tisuća kilometara. Zanimljivo je i da Državna revizija već godinama od Petrine traži da otpiše staro vozilo jer mu je vrijednost nula kuna, no Petrina se ne odriče vjernog druga. Nas je pak zanimalo kakva ‘kolica’ posjeduju naši lokalni čelnici i jesu li rastrošni po pitanju službenih vozila. Htjeli smo saznati i jesu li zadovoljni svojim voznim parkom i imaju li namjeru možda ga u budućnosti još i uvećati.

Đivo Market, načelnik Općine Mljet Mazda 6

Za obići cijeli otok načelniku Marketu potrebno je moćno vozilo. Općinska Mazda je osam godina stara i prešla je 300 tisuća kilometara. - Auto je već dotrajalo i bilo bi zrelo za zamjenu. Češće koristimo svoja privatna vozila. Od službenog vozila će svakako biti više troškova nego koristi. Budući da su vremena kakva jesu, a općina je u lošem financijskom stanju, ni na kraj pameti nam nije kupovati nešto novo - ističe Market.

Načelnik Knežić ističe kako je općinsko vozilo nabavljeno još prije njegovog mandata, i to ‘po pola’ s državom, jer se koristi i za udrugu Blage ruke i obilazak nemoćnih po manjim primorskim mjestima. Knežić dodaje kako općina ne namjerava kupovati novo jer nema otkud. - Imamo i jednog malo starijeg VW Golfa 3, koji je prešao oko 350 tisuća kilometara, a kojeg koriste komunalne službe. Iskreno govoreći, ljudi na funkciji, koji na primjer primaju strane goste ili moraju na sastanak u neko ministarstvo, ne mogu se voziti u kariolama! Tko ne drži do sebe, ne drži ni do drugoga - istaknuo je Knežić.


Ulicama moga Grada

34

6/11/2013

Davna podjela Gr ZAPISAO BORIS NJAVRO

- PRIJE nego imam poć’ u Grad, redovno ti pogledam na DuTV kakvo je stanje na Stradunu, pa tek onda, kad se uvjerim jel’ gužva il’ se može normalno u đir, odlučim. Krenem. Il’ odustanem! - priča Boris s porte Radio Dubrovnika neki dan u Prima. Zapravo, većina nas je to činila i ovo ljeto. Odustajala od đira zbog gužvi na Stradunu. Zbog naših dragih turista. I ostajala doma. Ne vidjevši Grad, ne učinivši đir po njemu i po dva mjeseca. Ma, cijelo ljeto. Baš tužno. Ponižavajuće odustajanje. Po želji naših političara. “Gradskih otaca“. Koji nam poručuju „Ostajte doma! Ne trebate nam još i vi! Činite nam dodatne gužve, bez potrebe. Zima je vaša, a ljeto pripada našim dragim turistima, povećanju brojki koje idu u nebo! To je novac od kojeg se živi, a ne vi, domaći!“ Prođe ljeto. Sad je lakše. Konačno. Došla jesen, sad će i zima i bura. Tad turista, kruzera i gužvi nema. Gradski oci sabiru brojke. I novce. Ostala je samo domaća čeljad. Njih… malo, jako malo. I nema gužve u điru, svak’ zna svakog, svakom kažemo „Adio, Kenova, Dobardan il’ Dobarvečer“! Iskreno, to mi je najljepši dio godine. Kad ostanemo sami i tako spokojni u svom životnom điru. Još kad bi one tri fine dame od lani iznova pokrenule akciju đira po Stradunu, na što su i one zaboravile, te dovukle i školarce do Grada, baš bi događaj Grada zimi i na buri bio divan. Samo naš. Da, pisali smo o Kino Sloboda, nekad. Malo kasnimo, al’ nalazimo jednu sta-

KINO SLOBODA, ULAZ, NEKAD...

ru fotku kako je nekad izgledao ulaz u to naše kino. Barem to, kao neka sjećanja…

PODJELA PO LUKŠI BERITIĆU Ajmo mi malo u davne godine. Kao i većina tadašnjih srednjevjekovnih gradova, i Dubrovnik je u to davno doba bio podijeljen na rajone, danas bi rekli kvartove, unutar obrambenih zidina. Većina većih i tada znanijih gradova - država bila je podijeljena u četiri rajona, quartieria, međutim Dubrov-

nik je bio podijeljen na šest rajona, sexteria, kao i Venecija, u kojoj je ta podjela zadržana do danas. Lukša Beritić u svom izuzetno vrijednom istraživanju koje je objavio 1956. godine pod nazivom „Ubikacija nestalih građevinskih spomenika u Dubrovniku“ navodi kako se u pisanim dokumentima ta podjela na seksterije, šest dijelova Grada bez navođenja naziva, spominje u odredbi o organizaciji vatrogasaca u slučaju požara, naknadno upisanoj u Statut iz 1309. godine. Nedavno je o ovome u „Analima“ pisala i vri-

jedna Ivana Lazarević, naravno šire i općenitije, istraživački, ali u ovom điru mi ćemo to ukratko, po gosparu Lukši Beritiću. A po njegovim istraživanjima, točni nazivi svih seksterija; Kaštio, Sv. Petar, Pustierna,Sv. Vlaho, Sv. Marija i Sv. Nikola, spominju se tek u zaključku Malog vijeća 24. svibnja 1344., kojim se određuju njihovi kapetani, po dva za svaki, osim za dva manja, Kaštio i Sv. Petar kojima se dodjeljuje po jedan kapetan. Ta imena seksterija nalaze se kasnije u još nekim dokumentima, ali vremenom


6/11/2013

Ulicama moga Grada

35

rada na kvartove

su se i mijenjala, prilagođavala novim gradnjama, prodajama i kupnjama, posebno gradnjom na novom mjestu novije crkve Sv. Vlaha. Kroz stoljeća ti nazivi seksterija donekle su „preživjeli“, te su i danas te podijele slične tim prvim, posebno kad dijelimo Grad na znana imena kvartova kako ih zovemo u ovo naše doba.

ŠEST SEKSTERIJA KVARTOVA Dakle, istražujući sve te stare spise godinama u Arhivu, Beri-

tić ih je ovako razgraničio: Seksterij Kastio najstariji je predio Dubrovnika, sa južne i zapadne strane ograničen je zidinama, a sa istočne završno uključivao je Zvijezdićevu ulicu. U njemu su bili samostani Sv. Marije i Sv. Andrije, a i danas, kao i tada, neki taj dio Grada zovu Od kaštela. Drugi seksterij također je najstariji dio Grada, zvao se Sv. Petra, nastavlja se na prvi od Zvijezdićeve i sa te zapadne strane davnim samostanom kojeg više nema, Sv. Šimun, te se do južne i istočne strane ograničava zidinama. Ime je dobio po crkvi Sv. Petra koja se u njemu nalazila i koja je bila prva dubrovačka katedrala i nadbiskupija. Ova dva dijela Grada danas ponajviše zovemo zajedno - Sveta Marija! U nastavku, uz zidine istočno i južno, je treći seksterij, Pustierna, koja ide od današnje Stuline ulice do tvrđave Sv. Ivan. Taj dio dograđen je i priključen uz prva dva seksterija, dakle tadašnjem Dubrovniku, u 9. stoljeću. U tom dijelu Grada, baš pri vrhu Stuline, ostaci su za povijest Dubrovnika vrlo značajne crkve Sv. Stjepana, koju od nedavno obnavlja Društvo prijatelja dubrovačke starine, među osnivačima kojeg je upravo gospar Lukša Beritić. Tu crkvicu znamo je i po legendi o našem parcu, Sv. Vlahu, koji je u njoj ukazao don Stojku 972. godine. I još nešto vezano za ovaj treći seksterij, početkom 17. st. na mjestu stare crkve Sv. Ivana sagrađena je crkva Gospe od Karmena, od kada se i ovaj seksterij zove Karmen. Ostala tri seksterija novije su dobi u odnosu na prva tri. Seksterij Sv. Vlaha predio je Grada od Široke

do zidina prema Pilama, a naziv je dobio po prvoj izgrađenoj crkvi u slavu našeg Parca, koja je prvo bila tu, te uz koju je 1290. sagrađen i samostan Klarisa. Kasnije su dograđivane i ostale zgrade, nastajale ulice, taj dio Grada nakon velikog požara iz 1370. počeo se zvati Garište, a danas ga ipak mnogi znaju nazvati Iza Roka. Peti seksterij se, kako Beritić navodi, naziva Sv. Marija, po katedrali Svete Marije Velike, a po nekim spisima i Od Place, te je obuhvaćao dio od Široke Placom do Dvora.

ZADNJI, ŠESTI - PRIEKI Šesti seksterij Svetog Nikole nazvan je po prastaroj crkvici koja nosi ime tog sveca, izgrađenoj puno prije regulacije Grada 1296., te je kao zadnji dograđen i uključen u kompleks današnjih zidina. Ova crkvica, na dnu Prijekog prema Dominikancima i na pola Zlatarske ulice, izgrađena je početkom 12. st. na mjestu nekadašnje utvrde kralja Bodina, vladara Raške i Bosne, srušene 1105. g. Seksterij Sv. Nikole zauzima veliki dio Grada, u starim spisima nazi-

vaju ga i Prieki, jer je bio s one strane mora koje je tada davno dijelilo otočić s kopnom. Bio je tamo „preko“ ili „prijeko“ tada, prije 12. stoljeća, ali je naziv tog dijela Grada, Prijeko, ostao do danas. Prvo i najstarije naselje na otočiću kojeg zovemo Laus, Lavi i kako sve ne u raznim spisima, naseljavaju bjegunci iz tadašnjeg Epidaurusa. Preko uvale i morskog dijela, na kopnu je šumovito brdo, kasnije nazvano Srđ, koje se pomalo naseljavalo. Po zapisima u 11. st. počinje zasipavanje te vale, širenje Grada na padine Srđa, te 1296. pripajanje tog dijela nazvanog Prieki, dok planska gradnja počinje 1315. g. Prostor Grada mijenjao se, zidine su se proširivale i dograđivale, te predio Prijeko nakon raznih požara postaje novoizgrađena zona ravnih, strogo i pravilno izgrađenih paralelnih ulica i malih samostalnih kuća za slobodne pučane, građane. Svaka kuća ima svoje spremište, svoju konobu, svoju radionicu, malu trgovinu i svoj prostor za rad i život, novi prostor Grada Prieki do u detalj je vrlo racionalno iskorišten i izgrađen. I tako je postalo Prijeko!


6/11/2013

36

Kultura IZLOŽBE • KAZALIŠTE • KINO • KONCERTI

DR. SC. VESNA MIOVIĆ PRIPREMA KNJIGU

Dubrovčani su bili

RAZGOVARALA: ANA PROHASKA

DR.SC. Vesna Miović podarila nam je još jednu zanimljivu knjigu pod nazivom „Židovke u Dubrovačkoj Republici“. To je svojevrstan nastavak njenog znanstvenog rada u kojem se već dugo bavi proučavanjem Židova. Povodom izdavanja nove knjige, iskoristili smo priliku za razgovor s njom. Zašto ste se baš odlučili baviti proučavanjem Židovki u Dubrovačkoj Republici? - To se jednostavno dogodilo stjecajem okolnosti. Počelo je sa skupom koji je prije nekoliko godina bio u Jeruzalemu, na tamošnjem sveučilištu i na temu sefardske žene. Tijekom pripremanja referata, ta mi je tema postala privlačna i zanimljiva, a ispostavilo se i da ima dovoljno materijala u dubrovačkom arhivu za neku veću studiju. Ulovila sam se! Većina istraživanja temeljena je na izvorima iz Državnog arhiva u Dubrovniku, a knjiga je značajna jer se bavi životom Židovki koje inače nisu često predmet znanstvenog interesa. - Tako je. Uopće, ženu u povijesti je generalno teško istraživati, a ja, kad sam tražila literaturu, a uvijek se na ovim prostorima orijentiramo na Apeninski poluotok jer je on najlogičniji za uspoređivanje, vidjela sam da ima nešto literature, ali ne baš puno. Vidjela sam da ima znanstvenika koji otvoreno u svojim radovima govore koliko je teško doći do

podataka o sefardskoj židovskoj ženi. Ona je zapravo najmanje istražena tema u sefardskom svijetu. No, jednostavno se potvrdilo da je naš arhiv zaista bogat. Dio arhiva židovske zajednice se našao u arhivu. Naime, bračni ugovori koji su se sklapali, a inače su pisani na armenskom i hebrejskom jeziku, bili su u rukama privatnih osoba, a drugi u upravnim tijelima židovske zajednice. Međutim, kad god je određena osoba, inače član židovske zajednice u Dubrovačkoj Republici smatrala da bi joj možda trebala po-

moć izvan zajednice, ona bi taj dokument odnijela na registraciju. Naravno, prvo ga je trebalo prevesti na talijanski. Tumač bi zajamčio svojim potpisom da je prijevod vjeran i tako se našla određena količina gradiva u dubrovačkom arhivu. Uglavnom, to su dokumenti na hebrejskom koji su prevedeni na talijanski da bi mogli biti registrirani u notarijatu Dubrovačke Republike. Riječ je o bračnim ugovorima i ugovorima o izdržavanju udovica. Što nam možete reći o židovskoj ženi?

- Poslovni aspekt je bio iznimno važan. Jer židovska žena, kao i svaka druga u to doba, iz kuće je vodila poslove.

ŽENA JE VODILA POSLOVE Ona nije izlazila, nije sklapala ugovore, nema njenih potpisa, ona se nigdje ne pojavljuje. Ali strašno su dragocjene oporuke kojih nemamo puno u arhivu, ali su dovoljne za donošenje nekih zaključaka. Primjerice, suprug koji je na umoru postavlja se prema svojoj supruzi onako


6/11/2013

37

U O DUBROVAČKOJ REPUBLICI I OSMANLIJAMA

u dobrim odnosima sa Sulejmanom kon krštenja ponovno su ulazile u život. Kako su dubrovačke vlasti gledale na prekrštavanje? - Dubrovačke vlasti su na to gledale pozitivno. Ipak, bile su suzdržane. Bilo je nekoliko slučajeva pokrštavanja Židova prevarom, silom i sličnim metodama koje su funkcionirale po svijetu, no dubrovačke vlasti nisu na to dobro gledale, kao ni Crkva. Za razliku od Rima i Ancone, gdje se to redovito događalo.

UBRZO KNJIGA O GRADU I SULEJMANU

kako se ona pokazala u poslovnom svijetu. Ako se pokazala vješta on će joj ukazati veliko povjerenje, a ako se na polju posla pokazala nevješta, on će imenovati dvojicu ljudi koji će voditi poslove u njeno ime. Zanimljivo je proučavati i njihov miraz. One bi donijele miraz i on bi odmah bio unesen u posao. Zbog toga su kontrolirale posao. Zapravo, kontrolirale su svoj novac. A što je s udajom? Jesu li mogle izbjeći dogovoreni brak? - Ima slučajeva pokrštavanja u Dubrovniku. To je moj za-

ključak koji možda i nije točan. Po svemu sudeći, Židovi kad su sklapali brak, bili su stariji od žene 10 do 15 godina. Međutim, uočljivo je da su se vrlo mlade žene sa 17,18 ili 19 godina skoro u pravilu udavale za muškarce koji su bili gotovo 30 godina stariji od njih. Utvrđeno je nekoliko slučajeva židovskih djevojaka koje su se svojevoljno prekrstile, a bile su jako mlade. Može se pretpostaviti da su one jednostavno pobjegle u samostan od takvog braka. U samostan bi išle privremeno, tamo su učile vjeronauk, a na-

U svom znanstvenom radu bavite se proučavanjem odnosa Dubrovnika i Osmanskog Carstva. Pripremate li možda neku knjigu i iz tog područja? - Pripremam i to 16. stoljeće kojim se nisam previše bavila. Konkretno vremenom Sulejmana Veličanstvenog. Poklopilo se sa serijom koja se sada emitira. To je razdoblje jako zanimljivo. Inače, seriju rado gledam, jer u njoj ima dosta točnih stvari, naravno s naglaskom na harem jer je to zanimljivije gledati nego kako se tuku na bojnom polju. Normalno da ima odstupanja, no što se tiče interpretacije povijesnih podataka, jako su se potrudili. Kostimi i scenografija su također fantastični. Onda je zanimljivo poći u arhiv, tražiti, tražiti i naići na neku temu koju ste gledali u seriji. Inače, 16. stoljeće fantastično je vrijeme za Dubrovnik. Pisala sam o dubrovačkoj diplomaciji na Porti, ali uglavnom sam se usmjerila na arhivsko gradivo 17. i 18.

stoljeća. Ovo je nešto slično, ali će ispasti u potpunosti drugačije jer je riječ o potpuno drugačijem vremenu, u kojem je sve nabreklo od bogatstva. Imate osjećaj da se tkanine razlijevaju, zlatnici prosipaju. Zaista jedno prebogato vrijeme. Kakvi su bili odnosi između Dubrovnika i Sulejmana? - Odlični. Dubrovčani su s njime uspostavili odlične odnose dok je još bio princ. Dok je bio sandžak-beg, redovito su ga obilazili i uspostavili prijateljske odnose. Bili su u jako dobrim odnosima s njegovom majkom, pa kad je došao na vlast, imali su osiguranu poziciju. Odnosi Dubrovčana i Sulejmana cijelo su vrijeme bili dobri. Naravno bilo je trzavica, no uglavnom je sve funkcioniralo odlično. Dokle ste stigli s radom na toj knjizi? - Prošle zime istražila sam dosta toga u arhivu. Uglavnom sam s radom u arhivu završila, pa ću skoro početi pisati. Koliko će trajati, vidjet ćemo. Uvijek se u pisanju pokaže da treba još nešto istražiti, ali manje više to je to. U 16. stoljeću ima manje izvora, pa to olakšava posao. Pripremate li možda neku novu knjigu o Židovima? - Već dugo pripremam genealogiju židovskih obitelji u Dubrovniku. Ali to je jedan posao u koji mi je žao krenuti jer stalno isplutavaju nove serije koje bi trebalo pregledati. Sada radim sustavno na seriji Lamente del criminale, proučavam koliko su se Židovi pojavljivali na Kaznenom sudu. Posebno obraćam pozornost na podatke o obiteljima. Bila je to jedna značajna i jaka zajednica.


kultura

38

6/11/2013

Uskoro kreće produkcija, Nikša Kušelj u glavnoj ulozi!

Josipović podržao “Legen Posebnu pozornost autori filma, u kojem je nositelj glavnog muškog lika Nikša Kušelj, posvetit će vjernoj rekonstrukciji vremena u kojem se odvija priča o lopudskoj sirotici, uz puno poštovanje faktografije, povijesne i arhivske građe u tretmanu arhitekture, mizanscena, folklora, kostimografije, jezika (govora) i ostalih autentičnih karakteristika toga razdoblja Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je vodstvo produkcijskog tima dugometražnog animiranog filma “Legenda o lopudskoj sirotici” na čelu s autorom Rolandom Peharcem. Tijekom prijema predsjedniku je predstavljen filmski projekt kojim se želi očuvati i u širokoj javnosti popularizirati istinski biser hrvatske povijesne i kulturne baštine. Predsjednik Josipović ekipi produkcije uručio je pismo potpore.

- Nedavno sam u Dubrovniku prisustvovao obljetnici obilježavanja UNESCO–ve Konvencije o nematerijalnoj baštini gdje se raspravljalo upravo o tome kako očuvati i upravljati nematerijalnom baštinom na suvremen način. Predstavljanje legende animiranim filmom upravo je jedan od takvih primjera, način da se suvremenim medijem i jezikom ispripovijeda priča i njome u mladim ljudima probudi želja za upo-

znavanjem vlastitog nasljeđa. Vjerujem da će ovaj film naći put do ne samo domaće publike, nego i izvan granica naše zemlje, a time ujedno postati i ambasador hrvatske kulturne baštine- poručio je predsjednik. Film “Legenda o lopudskoj sirotici” priča je o tragičnim ljubavnicima koja ima nedvojbenu potvrdu u arhivima grada Dubrovnika u dokumentu iz 1483. godine. Neovisno o činjenici da se motiv temelji na stvarnom događaju, priča o Lopuđanki Mari ili lopudskoj sirotici tijekom vremena postala je narodnom predajom, a potom prerasla u legendu, čiju su ljepotu prepoznali velikani riječi poput Gundulića, Preradovića, Botića, Šegvića i Ročića.   Filmom se želi upozoriti na činjenicu da u hrvatskoj kulturnoj baštini postoji mnoštvo priča poput ove kojima prijeti istinska opasnost od padanja u

potpuni zaborav prije nego što budu na pravi način ispričane i predstavljene široj javnosti.

VJERNA REKONSTRUKCIJA VREMENA Posebnu pozornost autori filma, u kojem je nositelj glavnog muškog lika Nikša Kušelj, posvetit će vjernoj rekonstrukciji vremena u kojem se odvija priča o lopudskoj sirotici, uz puno poštovanje faktografije, povijesne i arhivske građe u tretmanu arhitekture, mizanscena, folklora, kostimografije, jezika (govora) i ostalih autentičnih karakteristika toga razdoblja. Kako nam je rekao autor Rolando Peharec, završena je predprodukcija, a službena produkcija počinje kroz 15 dana. - Dakle, završen je scenarij i knjiga snimanja od 200 stranica, a sada slijedi najveći dio


6/11/2013

kultura

39

ndu o lopudskoj sirotici” kupljanje dodatnih sredstava. - Javljamo se na sve natječaje i dalje, aplicirali smo za natječaj za kulturu Grada Zagreba, grad Dugo Selo obećao je sredstva, a u ožujku će biti raspisan natječaj HAVCa. Naravno aplicirat ćemo i za sredstva EU – naglasio je.

Zabranjena ljubav gospara i pučanke

posla – animiranje – dodao je. Glavni lik tumači Nikša Kušelj, dok je za Maru, dodao je, još uvijek otvorena audicija. Glazbu će pak pisati Alan Bjelinski. S obzirom da Peharec već neko vrijeme namjerava snimiti „Legendu o Lopudskoj sirotici“ no zbog nedostatka sredstava, osim vlastitih, u tome je bio onemogućen, te sada slijedi pri-

Legenda o zabranjenoj ljubavi gospara i pučanke temeljena na stvarnom događaju iz druge polovice 15. stoljeća. U trošnoj ribarskoj kućici na otoku Lopudu iznad uvale Šunj, s trojicom braće živi djevojka Mare. Roditelje su pokopali još dok je bila malena. Premda najmlađa, ona je braći i otac i majka. U susjednoj, isto tako trošnoj ribarskoj kućici žive Marina prijateljica Cvijeta i njezin brat Niko. Mara i Cvijeta lijepo se slažu i druže, baš kao i Marina braća i Niko, koji često zajedno odlaze u ribolov. Mare Nika smatra prijateljem, odnosno četvrtim bratom, pa se tako i odnosi prema njemu. Niko, međutim, prema

Mari ne gaji nimalo bratske osjećaje – fatalno je u nju zaljubljen. Niko osjeća njezinu nezainteresiranost i, koliko god mu to ne bilo pravo, strpljivo čeka, trudeći se malo po malo osvojiti njeno srce. Jednog sparnog ljetnog poslijepodneva, Marina braća i Niko

je posrijedi. Otisnu se čamcem u oluju i spaze nasukani bogataški jedrenjak. Popevši se na palubu jedrenjaka, otkriju besvjesno tijelo mladića. Nekako ga zajedno uspiju osloboditi konopaca u koje se upleo i drvene grede koja mu je pala preko nogu, te ga prebace u

odlaze u ribolov. Prema večeri, vrijeme se pogoršava da bi se tijekom noći prometnulo u strahovitu oluju. Spremajući se na spavanje, Mari se učini da je kroz nalete vjetra do nje doprlo ljudsko zapomaganje. Odustaje od počinka i odlazi Cvijeti koja je, ispostavilo se, također nešto čula. Ribarske kćeri, naviknute na prevrtljivu narav ljetnog vremena, odluče provjeriti što

svoj čamac i kroz oluju dopreme u Marinu kuću. Pred jutro ga uspiju zagrijati i vratiti u život. Nakon oluje, oko podneva, vraćaju se braća i Niko, živi i zdravi. Putem su navratili do Lopuda, gdje su doznali da je u oluji nestao Ivan, sin jedinac jednog od najbogatijih dubrovačkih vlastelina. Odmah shvaćaju kako su djevojke spasile upravo Ivana...


kultura

40

6/11/2013

TEATAR.HR OBJAVIO NOMINACIJE OBJAVLJENE su nominacije za jedine domaće nagrade u izvedbenim umjetnostima o kojima odlučuje isključivo publika. Ove godine među kandidatima se našla i Olja Lozica, u kategoriji redatelj /koreograf godine, te predstava Otac hrabrost ovogodišnjih Igara u vrlo zanimljivoj kategoriji – kao najprecjenjenija produkcija godine. Nagrada kategorije ‘najprecjenjenija produkcija godine’ se dodjeljuje predstavama čiji je doživljaj, po sudu publike, u golemom nesrazmjeru s medijskom i kritičkom recepcijom iste. Za nagradu mogu konkurirati sve predstave koje zadovoljavaju temeljne kriterije nagrade, bez obzira na žanr, format ili ciljanu publiku, odnosno za nju istovremeno konkuriraju i dramske i operne i plesne predstave, kao i one namijenjene djeci mladima i one namijenjene odraslima. Prije ovih nominacija, odnosno nakon jednomjesečnog prednominacijskog razdoblja, gledatelji su odabrali svoje fa-

Otac hrabrost i Olja Lozica za Nagradu publike vorite u deset kategorija, a o najboljima među njima odlučit će elektronskim glasanjem do

19. studenoga točno u 12 sati na adresi nagrada.teatar.hr. Imena dobitnika bit će objavlje-

na na ceremoniji dodjele koja će se održati 20. studenog u Velikom pogonu Tvornice Kulture.

IZLOŽBA U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU

Kako izgleda preobrazba biljaka? U PRIRODOSLOVNOM muzeju Dubrovnik otvorena je izložba „Preobrazba biljaka“. Izložbom studentskih radova Učiteljskog fakuleta Sveučilišta u Zagrebu prikazan je 21 cvijet izrađen od žice. Prostornom crtom, žicom, mogu se savladati određene proporcije i forme savijanjem, pletenjem i povezivanjem žice u određenu cjelinu. Autori izložaka su studenti Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a autor izložbe je akademski slikar-grafičar Luka Petrač. Izložba je realizirana sredstvima Grada Dubrovnika. - Crta kao likovni element javlja se u crtežu koji je naje-

lementarniji dječji izraz. Dijete crtom daje obris odabranoj

formi, ispunjava je ili je gradi nižući crtu do crte. Postoji i

prostorna crta, žica, kojom se može oblikovati u prostoru. Savladati određene proporcije i forme savijanjem, pletenjem i povezivanjem žice u željenu cjelinu. Najčešće studentski radovi prate tehničku nužnost, a to je gustoća žica kojom se postigla čvrstoća konstrukcije i stapke koja nosi cvijet, latice cvijeta oblikovane tanjom žicom ili čvrstom žicom sa ispunom tanjih žica koje čine prošupljen, prozračan volumen gdje prostor ulazi i prolazi kroz njega. U većini studentskih radova primjenjena je redukcija boje – istaknuo je Luka Petrač. ap


6/11/2013

feljton

41

POVIJESNE CRTICE IZ KONAVALA

Željeznica u Konavlima Gradnja pruge odvijala se u sklopu šire modernizacije juga Austro-Ugarske monarhije, kada je posebnim carskim ukazom od 7. srpnja 1898. bila odobrena gradnja željeznice u Hercegovini i Dalmaciji. Za Dalmaciju je bilo odobreno 11,6 milijuna kruna, uz period vraćanja od 60 godina PIŠE: BOŽO LASIĆ

U posljednje vrijeme sve je više ideja da se u turističke svrhe obnovi trasa željezničke pruge koja je funkcionirala u Konavlima od 1901. pa do 1968. godine, što je izravni povod tome da se podsjetimo vremena kada je ona puštena u funkciju početkom 20. stoljeća. Cjelokupna trasa kolosijeka vrijedna je divljenja obzirom na vrijeme i tehničke mogućnosti kada je građena. Građenja pruge bila je nevjerojatno teška jer je konfiguracija terena iziskivala nadljudske napore u realizaciji toga projekta. Na takvu tešku konfiguraciju nadovezivao se i nedostatak vode, kao i vrućina i hladnoća koje su prkosile graditeljima pruge. Ondašnja mehanizacija i tehnologija isključivo se oslanjala na manualni rad te su na gradnji bile angažirane stotine ljudi. Doslovno sve se moralo raditi ručno, a uzimajući takve okolnosti u obzir tunel u Mihanićima kao i ostala dva prema Vojskom Dolu moraju, a i izazivala su kod posjetilaca divljenjem, kao uostalom i sama trasa pruge koja se penje prema Konavoskim brdima. Gradnja pruge odvijala se u sklopu šire modernizacije juga Austro-Ugarske monarhije, kada je posebnim carskim ukazom od 7. srpnja 1898. bila odobrena gradnja željeznice u Hercegovini i Dalmaciji. Za Dalmaciju je bilo odobreno 11,6 milijuna kruna, uz period vraćanja od 60 godina. Željeznica je građena na zahtjev vojnih

krugova jer je imala izuzetni strateški značaj za AustroUgarsku monarhiju. Gradnja je trajala ukupno tri godine, što bi čak i za današnje vrijeme bio veliki uspjeh, a kamoli ne za ondašnje doba i tada dostupne tehničke mogućnosti. Pruga koja je prolazila kroz Konavle išla je do Zelenike u Boki Kotorskoj, a nadovezivala se na prugu Sarajevo - Dubrovnik. Sva naselja kroz koja je pruga prolazila u Konavlima znatno su prosperirala na gospodarskom planu, no nisu svi profitirali. Najvećim gubitnikom može se smatrati Cavtat, budući da su svi trgovački putovi krenuli u drugom smjeru čime je obrnuta dotadašnja situaciju u kojoj je sva trgovina iz Konavala vodila preko Cavtata. Kako je Cavtat gubio na važnosti tako su usputna mjesta poput Zvekovice, Čilipa i Grude dobivali na značaju. Otvarale su se trgovačke radnje mješovitom robom, zanatske radionice

i gostionice. O problemu izolacije Cavtata raspravljalo se i na Dalmatinskom saboru, ali ništa se konkretno nije poduzelo. Sama pruga puštena je u promet točno 16. srpnja 1901. Svečano okićeni vlak s kompozicijom došao je na Zvekovicu, a u vlaku je bio tadašnji ministar željeznice Austrougarske Heinrich Ritter von Wittek. Von Wittek bio je osoba koja je značajno doprinijela za razvoj željeznice u tadašnjoj crno-žutoj monarhiji, kako u pogledu izgradnje tako i na planu socijalnih prava zaposlenika na željeznici. Zajedno s ministrom u vlaku su se vozili biskup dubrovački dr. Josip Marčelić te kotorski Frano Uccellini. Nakon Zvekovice vlak je svečano dočekan i u Čilipima i Grudi, ali najzanimljivije je bilo u blizini Pločica. Naime, stanovnici Pločica, koji su očigledno uvidjeli značaj situacije i priliku koja je ona pružala, željeli su da se u njihovoj blizini uspostavi po-

staja gdje bi svaki vlak trebao stajati. No, njihove želje nisu bile u skladu s planovima željezničke uprave, koja je tu ulogu bila namijenila Grudi, smatrajući zbog blizine nepotrebnom još jednu postaju na Barama u blizini Pločica. Vjerojatno znajući kako će se u svečanoj kompoziciji voziti i ministar Wittek seljani Pločica uputili su brzojav u kojem su naglasili želju da se vlak zaustavi na Barama u namjeri kako bi ga tu svečano dočekali. Tako se uistinu i dogodilo, a svečanom dočeku nazočilo je preko 1000 mještana s Pločica i okolnih mjesta. Kao glasnogovornik mjesta tada je istupio tadašnji župnik don Antun Bačić, koji je u vlaku predao zamolbu ministru, u kojoj je naglašena želja za uspostavom željezničke postaje. Sve se ovo događalo u vrlo svečanom tonu uz pucnjavu pušaka i klicanje okupljenog naroda. Očito je i ovo pucanje moralo znakovito djelovati na ministra pa neće proći niti nepuna godina dana, a da vlak počne stajati podno Pločica. Na opću radost mještanina to se i dogodilo 1. svibnja 1902. I ova je mala epizoda dokaz o domišljatosti konavoskoga seljaka i njegovoj želi da sebi i svojima omogući bolji i ugodniji život. No, život nije ispunjen samo brigom već i veseljem i uživanjem, a držim kako bi ovu drugu komponentu naših života zasigurno obogatila avanturu obilaska željezničke pruge u Konavlima.


42

6/11/2013

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA • POSADA •BRODOVI

ČLANOVI POSADE:

Zapovjednik: kap Joško Dender, upravitelj stroja Nikola Ćorak, I. časnik palube Miho Dadić, I. časnik stroja Slavomir Nikolac, II. časnik palube Hrvoje Kulušić, II. časnik stroja Pero Borovina, III. časnik palube Marko Belin, III. časnik stroja Goran Čupić, glavni kuhar Jozo Matijević, vođa

palube Joso Bukarica, brodski mehaničar Edi Barčot, elektroničar Ivo Vojvoda, kormilari: Ivica Jović, Marko Marojica,Nedjeljko Margaretić, mornar Bore Mitrović, konobar Josip Mikelin Opara, pomoćni konobar Vlaho Kvestić, pripravnik Josip Redžović.


43

6/11/2013

SLOBODNA PLOVIDBA 1. AP ARGOSY

Plovi za Ust Luga gdje se očekuje 8.11.

2. AP ASTAREA

U Puerto Cabello

3. AP DRŽIĆ

U luci Lianyungang, slijedi Singapore 17.11., India 22.11.

4. AP JADRAN

U luci Gdynia

5. AP SLANO

U luci Singapore, slijedi Kina 13.11.

6. AP STON

U luci Singapore 8.11.,slijedi Inchon 17.11, Kunsan 20.11., Ulsan 23.11.

7. AP SVETI VLAHO

U luci Singapore 7.11., slijedi Kandla 12.11., Mundra 14.11.

8. CITY OF DUBROVNIK

U luci Portbury, slijedi Ust Luga 14.11.

9. IMPERIAL

Plovi za luku Nihama gdje se očekuje 14.11.

10. LIBERTAS

Plovi za Gibraltar

11. MIHO PRACAT

U luci Tyne

12. OLUJA

U luci Salaverry

13. ORSULA

Plovi za Hull gdje se očekuje 11.11.

14. SVETI NIKOLA I

U luci Antonina

15. ZAGREB

U luci Liverpool

Gradski info DEŽURNE LJEKARNE • SERVISNE INFORMACIJE

DEŽURNE LJEKARNE

DEŽURSTVO LJEKARNIČKIH JEDINICA ZDRAVSTVENE USTANOVE LJEKARNE „DUBROVNIK“

Ljekarna „GRUŽ“ od 04.11. do 10.11.2013. Ljekarna „KOD ZVONIKA“ od 11.11. do 17.11.2013. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 7,00 sati slijedećeg dana. LUČKA UPRAVA DUBROVNIK DUBROVNIK PORT AUTHORITY Obala Pape Ivana Pavla II, br.1. 20 000 Dubrovnik Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857 e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA

SLUŽBA ZA TEŠKE TERETE

OD 6.11.2013 DO 12.11.2013

16.ATLANT FRAUKE

U luci Gdansk

17.ATLANT TRINA

U luci Napoli

Datum Ime broda

Vrijeme boravka Dolazak

09.11.2013 COSTA FASCINOSA

12:00

mb “LIBERTAS”

ATHENA (+2d)

Ukupno 17:30

Gruž

nedjelja 07:00

12.11.2013

Očekivani broj putnika

Odlazak

subota

10.11.2013 COSTA MAGICA

Lokacija

Ukupno 13:00

Gruž

utorak 19:00

14.11.13 06:30

Ukupno Gruž

Sveukupno

3.213 3.213

2.950 2.950

44 44

6.207

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

Tip broda: Panamax Duljina: 225 m, Bulk Carrier

Širina: 32,24 m,

Izgrađen: 2007

Dubina: 19,7 m

u koreanskom

Glavni stroj: MAN

brodogradilištu STX – B&W 7S50MC Nosivost: 75.510

Snaga: 10060 KW,

MT

brzina:14,5 knots

RSLUKA8838E

Stranica 1. od 1

29.10.2013


44

6/11/2013

Mali

oglasi PONUDA I POTRAŽNJA

AUTOMOBILI PRODAJEM Seat Leon 1.9 TDI, 2000.g, u odličnom stanju, 30 000 kn , nije fixno. Kontakt: 098 288 128 PEUGEOT 406, 16 benzin, 96 g, registriran godinu dana, dosta opreme, cijena po dogovoru. Kontakt: 0921474377 OSIJEK, prodajem Opel Merivu 1,6,benzinac, prvi vlasnik, 2005.g, prešla 49.950 km, redovno servisirana u Opel PSC Osijek (gdje možete provjeriti kilometražu), uredna servisna knjižica od svih servisa u PSCu, prva boja, golublje-plava, očuvana, registracija do 31.03.2014. Uz nju idu i četiri čelične felge, na kojoj se nalaze zimske gume s radkapama. Cijena po dogovoru i viđenju. Vozilo se može pregledati i isprobati gdje god želite. Kontakt: 091 760 3202 ili 031 560 550.

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 120 m2 zatvorenog, 130 m2 natkrivenog dvorišta i 20m kancelarije preko puta Robne kuće Srđ. Kontakt: 020 417 781, 091 519 2402

IZNAJMLJUJE se više stanova za duži boravak u Zatonu velikom. Kontakt: 098 9249 593 TRAŽIM povoljno ne namješten stan na duže vrijeme na području Grada. Kontakt: 098 621 981 IZNAJMLJUJEM stan u Popovićima (cca 70 m2) u zimskom periodu. Stan ima dvije velike sobe (pet kreveta), kuhinju + dnevni boravak, terasu i parking za više vozila. U cijenu od 2000 kn su uključene režije (centralno grijanje, struja, voda i internet). Kontakt: 098 272 096 IZNAJMLJUJE se soba za studente. Soba se nalazi u Lapadu ima zaseban ulaz, svoju kupaonicu, klimu, tv i Wi-Fi. Kontakt: 098 427 682 NA dulje vrijeme se izdaje opremljen dvosoban stan u Novoj Mokošici s osiguranim parking mjestom. Kontakt: 091 435 8501 MLADI bračni par, trajno zaposlen traži jednosoban stan na duži vremenski period uz obveznu prijavu na području Dubrovnika. Kontakt: 099 4332 999 IZNAJMLJUJEM 3 sobe s tri banje i kuhinjom na Pločama. Kontakt: 099 772 0958

CIJENA OGLASA 20 KN UPLATU IZVRŠITI NA IBAN: HR032407000-1100365865 OGLAS ZAPRIMLJEN DO PONEDJELJKA U 12 SATI BIT ĆE OBJAVLJEN U BROJU OD SRIJEDE. SVE INFORMACIJE NA TELEFON ILI NA E-MAIL

020 350 670

marketing@dulist.hr

IZNAJMLJUJEM apartman i stan, novo uređen u Župi dubrovačkoj, poseban ulaz parking, internet. Kontakt: 099 575 9787 TRAŽIM manji stan u Župi dubrovačkoj uvjeti: poseban ulaz, parking, prijava, ostava za alat, wi-fi, da nije skuplji od 1500 kuna a sve to na duži period i plaćanje unaprijed. Kontakt: 091 762 0748

PLOVILA BRODSKE tende, zimske, ljetne. Servis i popravak brodskih tendi. Kvalitetni nautički materijali. Povoljno, Lapad. Kontakt: 098 9046 906

POSAO MUŠKARAC 21. godina cvjećar po struci. Tražim posao cvjećara, vrtlara ili u trgovini. Kontakt: 095 870 0920 TRAŽIM posao rada u trgovini, brigu o starijima čuvanje djece čišćenje stanova u Mokošici i Dubrovniku ozbiljna ženska osoba. Kontakt: 098 135 6574 TRAŽIM bilo kakav posao, imam položen vozački. Kontakt: 091 186 2579 ISKUSAN kuhar i pizza majstor traži posao u svojoj struci. Kontakt: 092 1337 243 NEMATE posao, ili želite dodatnu zaradu? Treba vam samo osnovno znanje engleskog jezika i poznavanje rada na računalu! Zaradite novac iz fotelje! Kontakt: 098 164 1590 MLADIĆ 24, konobar/barman traži posao, višegodišnje iskustvo, brz, čist i uredan. Kontakt: 097 765 8151 BILO kakav posao, nije bitno imam i položeno za auto. Kontakt: 099 283 8382 MUŠKARAC, 21 godina, sa završenom ugostiteljskom školom, traži posao konobara ili pomoćnog kuhara. Kontakt: 095 517 1946 DEČKO iz Slavonije hitno traži

posao pomoćnog kuhara, konobara ili što drugo. Iskustvo u ugostiteljstvu. Odgovaran, pouzdan. Kontakt: 091 3422 364 TRAŽIM posao čuvanja djece na području grada i okolice. Kontakt: 092 196 4577

RAZNO POVOLJNO prodajem zatvore vel. Prozori 116x135 cm (6 kom), mali prozori 55x80 cm (4 kom), balkonska vrata 116x212 cm (4 kom), balkonska vrata 135x212 (2 kom), prozor 115x850 (2 kom). Svi zatvori su s duplim staklima i persijanama proizvodnja Slovenijales. Kontakt: 020 478 385 ili 091 784 2429. PRODAJEM dvosjed na razvlačenje skoro nov. Kontakt: 099 789 9307 PLASTENIK 10 x 4m, nov, s dvoja vrata, provjetravanjem, UV4 folijom, kompletan, s priborom za montažu, prodajem. Cijena 1.900 kn. Kontakt: 095 828 3436 PRODAJEM original Ray Ban sunčane naočale s futrolom. Kontakt: 099 670 3112 SVE banke na jednom mjestu, realizaciju u 48h, dovoljno 6 mjeseci staža N.G. d.o.o. Kontakt: 092 149 1642 ZIMSKE gume, 205/55/16, 4 kom. Pirelli, Snowcontrol II, vožene 2 sezone (cca. 5000 km), 1000 kn. Prodajem jer sam prodao auto. Kontakt: 099 210 2706

TEHNIKA PRODAJEM Samsung Galaxy 3 za 250 kuna i dekodiran na sve mreže. Kontakt: 095 594 1489 PRODAJEM ili mijenjam Samsung I 5800. Dekodiran na sve mreže. Cijena 270 kuna. Hitno. Kontakt: 095 594 1489 PRODAJEM photo printer HP Photosmart D7360 s 8 novih originalnih tonera. Kontakt: 091 200 2787 PRODAJEM Xperiu U, otključa-


45

6/11/2013

na za T Mobile i Bon Bon, stara godinu dana, 1200 kn. Kontakt: 098 985 9210

PODUKE PROFESOR drži poduke iz matematike i kemije za osnovnu i srednju školu. Kontakt: 091 958 3688 LEKCIJE iz engleskog i francuskog jezika za sve uzraste, povoljno, Mokošica. Kontakt: 099 677 5462 ODLIČAN mladi bend s iskustvom te s muškim i ženskim vokalom, zabavnim i narodnim repertoarom je na raspolaganju da vam uljepša najljepši dan iz snova, matursku zabavu i posebne prilike. Molimo dogovor na kontakt telefon ili e-mail: vnj_t@yahoo.com Kontakt: 095 558 4622

USLUGA SVE banke na jednom mjestu,

realizaciju u 48h, dovoljno 6 mjeseci staža N.G. d.o.o. Kontakt: 092/149-1642 PITURAVANJE, postavljanje knaufa, gletovanje, hidroizolacija, rustikalni kamen, uređenje interijera i eksterijera i ostali građevinski radovi, održavanje vrtova i poljoprivrednih zemljišta, uređenje dvorišta brzo i povoljno. Kontakt: 095 199 8059 PROFESORICA hrvatskog i engleskog jezika daje instrukcije iz oba predmeta, u obzir dolazi i matematika. Kontakt: 091 281 6237 ZA dobru obitelj ili pojedinca kvalitetno i pouzdano obavljat ću sve kućanske poslove. Kontakt: 098 9467244 PRUŽAM kvalitetnu i pouzdanu pomoć u domaćinstvu ako to sami niste u mogućnosti. Kontakt: 091 360 9062 ISKUSAN muški vokal zabavne i narodne glazbe traži bend za vjenčanja i nastupe po RH I BIH. Kontakt: 095 558 4622

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u duListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga. Svi materijali u duListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB

HUMANITARNI PRILOZI IVANI ŠVARC - POMOĆ ZA TERAPIJU U REHABILITACIJSKOM CENTRU SELCE uplatili na OTP-banku tk.rč.br.3203480017 Elite travel d.o.o 2.040 kn, obitelj Portolan, u spomen na pok. Anta Obradovića, umjesto vijenca prilaže 300 kn. Obitelj se svim srcem zahvaljuje i obitelji premilog izražava najdublju sućut.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE darovali su: U spomen na dragog susjeda gosp. Iva Golušića umjesto vijenca prilažu susjedi s Orkanskih visova 860 kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro–račun Udruge IBAN: HR 98 2340 0091 1103 43594 kod Privredne banke d.d., da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 7848 078. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

ZAVIČAJNA UDRUGA NEUM U DUBROVNIKU

OBAVIJEST Zavičajna udruga Neum u Dubrovniku obavještava sve svoje članove, potomke i simpatizere da će se Sv. misa zadušnica za sve svoje pokojne služiti u nedjelju 10. studenog 2013. s početkom u 16:00 sati u Crkvi Sv. Jakova. Sv. misu predvodit će don Ivo Šutalo, župnik u župi Studenci. Nakon Sv. mise upriličit će se zajedničko druženje. Ujedno obaviještavamo sve zainteresirane da će se zajedničko druženje i zabava održati 23. studenog 2013. (subota) u hotelu Valamar Lacroma (Babin kuk) s početkom u 19:00 sati. Veselimo se vašem dolasku. Za sve informacije možete se obratiti na mobitele: 098/954 1499 i 091/466 6444 Izvršni odbor Udruge

DVA SKALINA UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU DUBROVNIK U spomen na pok. gospara Iva Golušić, oca naše kolegice Petre, djelatnici Umjetničke galerije Dubrovnik prilažu 460 kn, u spomen na pok. susjeda Đura Vreću, umjesto cvijeća Ivo Lovrić s obitelji prilaže 150 kn, u spomen na oca našeg dragog prijatelja gosp. Pava Perić, umjesto cvijeća kolegice i kolege: Marita, Anka, Dube, Ankica, Jelica, Ana, Miro, Tonko, Braco i Srđan prilažu 500 kn, umjesto vijenca povodom smrti dragog nam prijatelja gosp. Boža Perić 200 kn, prilaže Gelda s obitelji, Miloslavić Pavo Tomislav donira 1.436,10 kn, N.N. donira 100 kn. Udruga zahvaljuje na donacijama. Žiro račun: 2407000-1100305036 Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416-221

DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK darovali su: Mara Raguž, u spomen na pok. Ružu Pavlović prilaže 200 kn, Stane i Niko, u spomen na pok. Mata Valjala, umjesto cvijeća prilažu 200 kn, Projektni biro Split, dar djeci Doma 4.000 kn. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro - račun Doma broj: 2390001-1100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax 416706. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima.


sport

46

Sport REZULTATI • NAJAVE • ANALIZE

RKHM DUBROVNIK

Ispali iz Kupa Rukometaši Dubrovnika ispali su iz Kupa Hrvatske, nakon što su na domaćem terenu u Gospinom polju izgubili od Metkovića 1963. s visokih 10:27 (6:10). Susret dva drugoligaša bio je donekle napet do 6:6, nakon čega Metkovci rade niz od 10 pogodaka. Dabo i Dabelić za bili su po 3 gola, Ćustović 2, a Žilić i Penava po jedan. Za goste iz Metkovića najbolje su odigrali A. Marić i Buntić s po pet golova.

A-2 HKL - JUG

Poraz u Jazinama Košarkaši Dubrovnika u 3. kolu južne skupine A-2 HKL izgubili su u zadarskim Jazinama od Sonik Puntamike s 85:68 (18:21, 25:11, 19:21, 23:15). Najbolji u sastavu trenera Ivana Vujičića bio je Božo Katić s 23 koša, a dvoznamenkasti su bili Kušt (19) te Marin (10). Dubrovnik s pobjedom i dva poraza drži četvrto mjesto, a u 4. kolu, u subotu 9. studenog putuje u Trilj kod Cetinke.

2. HOL - JUG

Slavila oba Splita Druga ekipa ŽOK Dubrovnika ovog je vikenda odigrala dvije domaće utakmice u južnoj skupini 2. HOL te upisala dva poraza. Najprije su djevojke trenerice Zine Urlić u subotu izgubile od trećeg sastava Splita 1700. Bilo je 3:0 u setovima (25:4, 25:19 i 25:14). Potom su u nedjelju izgubile od druge ekipe Splita 1700. s 3:1 (po setovima 25:22, 21:25, 25:21, 25:13). odbojkašice Dubrovnika II u tri kola imaju tri poraza.

1. ŽNL

Stonjani odnijeli sve U 8. kolu 1. ŽNL nogometaši Dubrovnika 1919. izgubili su pred praznim tribinama na Lapadu od SOŠK-a 1919. s 3:4. trostruki strijelac za Dubrovnik bio je Kočić, dok su golove za stonsku momčad zabili Vodopić (2) te Šimunović i Benić. Dubrovnik na ljestvici drži deveto mjesto u konkurenciji 13 klubova, a u idućem kolu gostuje u Orebiću.

HRVATSKA MMA LIGA

Perak poražen u finalu Dubrovački MMA borac Kristijan ‘Kličko’ Perak izgubio je u finalu Hrvatske MMA lige u poluteškoj kategoriji (do 93 kilograma) na manifestaciji koja je pred 4000 gledatelja održana u Zagrebu u Dražena Petrovića. Člana Gladiatora gušenjem je porazio Zagrepčanin Matej Batinić, član Ban teama.

6/11/2013

DERBI 6. KOLA JADRANSKE LIGE

Igrač viš U DERBI utakmici 6. kola Triglav Jadranske vaterpolske lige na prepunom bazenu Kantrida Jug CO je izgubio od Primorja EB s 14:10, po četvrtinama 4:3, 2:2, 2:1 i 6:4. Moglo bi se reći kako su Jugaši u egalu izdržali jedno poluvrijeme protiv ne baš raspoloženih Riječana, nominalno velikih favorita. - Prije utakmice održali smo sastanak i upozorili na početak utakmice, kada su nas u prošloj sezoni razbijali već u prvoj četvrtini. Držali smo se dvije četvrtine, naš dogovor rezultirao je dobrom igrom, dok smo imali snage. Međutim, sredinom treće četvrtine do izražaja je došla njihova klupa, veća kvaliteta. realno i objektivno su bolji od nas - kazao je trener Veselin Đuho. Vrijedi pohvaliti Jugove golove iz igre, ali je neobjašnjiva loša igra s igračem više i manje. Realizirao je Jug tek 3 od 14 prilika s igračem više, a s igračem manje uspio obraniti tek u 3 od 13 prilika. - Na tome još moramo raditi. To su dva segmenta igre koja su izuzetno važna. Vratar nam je bio na streljani, nismo imali dobar blok niti smo izlazili na njih dovoljno agresivno. To ćemo pokušati ispraviti kroz nastavak sezone, jer se mora bolje. A koliko može bolje, samo će vrijeme pokazati - rekao je Đuho. Kod Primorja proradila je udarna trojka Denes Varga - Sukno - Obradović, svaki po tri gola. U redovima Juga dvaput je zabio Janović, a još osam igrača po jedan gol. Vratar Bijač na kraju je zaustavio

sedam šuteva, tek jedan manje od kolege mu Vićana na drugoj strani. Đuho je unatoč porazu zadovoljan doprinosom mlađih igrača, kojima je u ovoj sezoni namijenio puno veću ulogu. - Ove godine će imati puno prostora. I Šutalo i Benić i Macan su odigrali dosta dobro, svi su postigli po zgoditak. Macan i Benić su se odlično nosili sa sjajnim centrima Raduom i Krapićem - istaknuo je Đuho. Dodaje kako, kao i proteklih


6/11/2013

sport

47

še, igrač manje... utakmice i pristup može odigrati još bolje nego na Rijeci ističe Đuho. Primorje EB nakon šest kola drži vrh ljestvice Jadranske lige sa stopostotnim učinkom, dok je Jug drugi. Jug će u 7. kolu TJVL u subotu, 16. studenog u 18 sati kod kuće dočekati HAVK Mladost, a potom u srijedu, 20. studenog u 19 sati na rasporedu je utakmica 1. kola Lige prvaka, a u Gruž stiže Olympiakos. - Skupina je malo preteška, s Reccom i Primorjem, i zaista to nismo očekivali. Mi ako želimo proći dalje, a naravno da želimo, moramo slaviti u svim domaćim utakmicama te ostvariti koju pobjedu na strani. Imamo

prije Olympiakosa Mladost, koju također ozbiljno shvaćamo, to nam je važna utakmica i ne smijemo kiksati. Potom i Olympiakos, znam većinu igrača, jer sam ih trenirao dvije sezone. Sad su se još pojačali s dva reprezentativca iz Vouliagmenija i bit će puno opasnija momčad nego prošle godine, a i lani smo se s njima mučili - najavljuje Đuho, dodajući kako nema boljeg poziva gledateljima da dođu na gruški bazen u narednim utakmicama. - Cijela momčad je praktički iz Dubrovnika, neka dođu pogledati naše momke i pomognu nam da krenemo s pobjedom u Ligu prvaka - ističe trener Juga Veselin Đuho.

6. KOLO TJVL

Primorje EB Jug CO

godina, Jug tempira formu za svibanj i lipanj, vrijeme završnica u svim natjecanjima. - Mi ćemo sve napraviti da tijekom sezone formu dignemo do maksimuma, kako bismo u najboljem izdanju dočekali najjače utakmice. Bit će i uspona i padova, jer ekipa je dosta

različita ove godine. Juga je oduvijek krasila kompaktnost, ali zadnjih sezona odlasci su djelovali da Jug više nije tako snažan. Imali smo Boškovića, koji je otišao i vratio se, pa su otišli Sukno, Vićan i Obradović. Potom i Joković. Teško je sad opet homogenizirati ekipu. Samo se uz jak trening, dobre

Rijeka, bazen Kantrida. Gledatelja 1300. Suci: Margeta (Kranj) i Štampalija (Šibenik) Primorje EB: Vićan (8 obrana), Radu (1), Peroš, Krapić, De. Varga (3), Sukno (3), Muslim, Petrović, Da. Varga (1), Obradović (3), Šetka (1), Garcia (1), Jelovina, Buljubašić (1). Trener: Ivan Asić Jug CO: Bijač (7 obrana), Vranješ, Bošković (1), Janović (2), Šutalo (1), Benić (1), Marković (1), Bušlje (1), Visković, Dobud (1), Marelja (1), Macan (1), Nižić, Goreta. Trener: Veselin Đuho Igrač više: Primorje EB 10/13, Jug CO 3/14 Peterci: Primorje EB 1/1, Jug CO 2/3 Četvrtine: 4:3, 2:2, 2:1, 6:4

Pratite nas na Facebook profilu www.facebook.com/www.dulist.hr

14 10


sport

48

6/11/2013

JADRAN GRAND PRIX

EUROCUP CLIO WORLD SERIES

Dva zlata za Šmid

Pulić najbolji u Aragonu!

NA PRVOM ovogodišnjem Grand Prix natjecanju koje se proteklog vikenda održalo u Splitu, Jugova plivačica, Slovenka Tanja Šmid je bila dvaput zlatna, na 400 i 800 slobodno i ujedno je najbolja natjecateljica mitinga i trenutno vodeća u utrci za Grand Prix Hrvatske. Žana Manenica je osvojila broncu na 50 slobodno, kao i Ivan Bilić na 200 prsno. - Medalje su se samo dodjeljivale u apsolutnoj kategoriji, Ana Lučić je otplivala normu na 800 slobodno u kategoriji mlađih juniora, a pohvalio bi sve jer su skoro u svim disciplinama popravili osobne rekorde - rekao je Jugov šef struke Borut Petrič.

MLADI dubrovački vozač Ivan Pulić ostvario je rezultat karijere pobjedom na stazi Aragon u Španjolskoj u posljednjoj utrci sezone u Eurocup Clio World Series by Renault. Mladom Puliću, sinu proslavljenog automobilističkog asa Nika Pulića, ovo je prva pobjeda u premijernoj sezoni ovog natjecanja. Tako se nakon 12 utrka Dubrovčanin našao na najvišem mjestu pobjedničkog postolja. Pobjeda ima još veći značaj ako se zna da je Croatia Junior Team by Niko Pulić skoro odustao od natjecanja zbog financijskih razloga.

KONKURIRA ZA NAGRADU „PIOTR NUROWSKI“

Konjuh opet među najboljima ANA Konjuh ušla je u najuži izbor za dobitnika prestižne nagrade „Piotr Nurowski“, koju treću godinu uzastopno dodjeljuje Europski olimpijski odbor najboljem mladom sportašu Europe. Nagrada EOO-a dodjeljuje se u znak sjećanja na predsjednika Poljskog olimpijskog odbora Piotra Nurowskog, koji je u travnju 2010. godine s poljskim predsjednikom Lechom Kaczynskijem poginuo u zrakoplovnoj nesreći. Uz Anu Odbor je među pet

ITF ISTANBUL

Poraz na Kramer Cupu

najboljih uvrstio još grčkog plivača Apostolosa Christoua, britansku plivačicu Abbie Wood te još jednu plivačicu, Litvanku Rutu

Meilutyte, kao i slovenski skijaš skakač, Cene Prevc. Odluku o pobjedniku EOC će donijeti u Rimu 22. studenoga.

KONJUH je izgubila susret drugog kola kvalifikacija ITF-ovog 50.000 dolara vrijednog turnira u Istanbulu, Kramer Cupa. Od nje je sa 7:6(1) i 7:6(7) bolja bila 23-godišnja Njemica Nina Zander, inače 447. igračica na WTA listi. Konjuh planira nastupiti i na 75.000 dolara vrijednom ITF turniru u Dubaiju. Kvalifikacije turnira igraju se od 9. do 11. studenoga, a glavni turnir od 11. do 17. studenoga.


6/11/2013

sport

49

1. HMNL U 5. KOLU Prve HMNL momčad MNK Square je na domaćem terenu u Gospinom polju sinć izgubio od Uspinjače s 2:3. Square je bolje otvorio utakmicu golom Mata Šimunovića, ali je uskoro uslijedio preokret. Filip Ukalović je najprije izjednačio, a Tin Čirjak potom doveo u vodstvo Uspinjaču te se s 1:2 za goste otišlo na odmor. U nastavku opet prvi zabija Square, odnosno Šimunović, a 2:2 ostalo je do zadnje minute utakmice. Tada jednom brzom kontrom i golom Roberta Grbića gosti iz Zagreba dolaze do punog plijena. Square nakon ovog poraza zauzima treće mjesto na prvenstvenoj ljestvici s 9 bodova, iza

Square Uspinjača

prvog Nacionala (11) i drugog Murtera (10). Upravo će kod

2 3

Murtera biti iduće gostovanje Squarea idućeg vikenda.

3. HRL - JUG

Dubrovnik - Hvar 28:15 RUKOMETAŠICE Dubrovnika ostvarile su pobjedu u 1. kolu južne skupine 3. HRL. U utakmici protiv Hvara ostvarili su visoku pobjedu 28:15 (14:9). Djevojke trenera Pera Veraje na najbolji su mogući način debitirale u 3. HRL i relativno lako stigle do visoke pobjede, čime su potvrdile ovosezonske ambicije - Drugu ligu. Odlična je u redovima domaćih bila Petra Dičak s 11 golova, a pogotke su još zabijale i Martina Begušić 4, Ivana Varela, Kata Jozović i Iva Čolaković po 3, Martina Obšivač i Diana Pantović po 2 te Leonarda Šilje, Barbara Bušlje i Ida Haklička po je-

1-A HOL

Vukovarke dokazale kvalitetu ODBOJKAŠICE Dubrovnika upisale su novi, drugi uzastopni poraz u Gospinom polju. U subotu je u susretu 5. kola od njih bila bolja ekipa Vukovara s 0:3, po setovima 27:29, 21:25 i 14:25. Dubrovkinje su pružile odličan otpor u prva dva seta. U prvom su setu djevojke trenerice Mirjane Vreće imale i set loptu pri 27:26, potom i spasile tri set lopte gošći, ipak ne i četvrtu. U drugom setu Dubrovnik je držao vodstvo od 3 do 4 poena, ali nakon 5:0 serije Vukovarki bilo je teško vratiti se. U trećem setu potpuni pad domaće ekipe i potvrda pobjede za gošće iz Slavonije. Dubrovkinje nakon pet kola sa šest bodova iz četiri utakmice (po dvije pobjede i poraza) drže peto mjesto u konkurenciji sedam ekipa, a u 6. kolu u subotu, 9. studenog u 18 sati igraju još jednu domaću utakmicu. U goste im stiže drugoplasirani Rovinj.

ŠK DUBROVNIK

‘Cuger’ za 80. rođendan

dan. U sastavu su još bile i Ana Mojaš te Kristina Prkačin. U 2. kolu idućeg vikenda Dubrovki-

Pratite nas na Twitteru www.twitter.com/dulist_hr

nje gostuju u Vrgorcu. Sedam dana kasnije ugostit će Trogiranku.

ŠAHOVSKI klub Dubrovnik proslavit će 80. obljetnicu osnutka prigodnim brzopoteznim turnirom. Slavljenički turnir održat će se u subotu, 9. studenog, u 9 sati u prizemlju Narodne knjižnice Grad u Ulici od puča.


6/11/2013

50

NAGRADNA IGRA „MISLI RUŽIČASTO“ Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije organizira nagradnu igru „MISLI RUŽIČASTO“. Svi pojmovi u nagradnoj igri odnose se na istu temu – rak dojke (rano otkrivanje, rizični i zaštitni čimbenici te ostale činjenice o raku dojke), a možete ih pročitati na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije http://www.zzjzdnz.hr/hr/ programi_projekti/21-ch-0?&l_over=1.

Križaljku sa što više riješenih pojmova i kupon s podacima pošaljite najkasnije do 22. studenog 2013. na adresu:

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačkoneretvanske županije p.p. 58 20001 Dubrovnik uz naznaku „MISLI RUŽIČASTO“ Izvlačenje nagrada bit će 27. studenog 2013. u prostorima Zavoda za javno zdravstvo u Dubrovniku u 11,00 sati. Nagrade su osigurali: dmdrogerie markt d.o.o. i Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije: 1. - 3. nagrada – kupon-bon Zavoda za javno zdravstvo DNŽ (vrijednost 200,00 kn) i dm poklon paket 4. – dm poklon paket i poklon paket Zavoda za javno zdravstvo DNŽ 5.-10. nagrada – promotivni poklon paket Zavoda za javno zdravstvo DNŽ

Nagradnu igru možete pronaći i na portalu www.zzjzdnz.hr i u prodavaonicama dm-drogerie markt d.o.o. u Dubrovniku i Metkoviću.


6/11/2013

Vodoravno: 1. Vrsta masnih kiselina koje imaju antikancerogena svojstva; njima obiluje plava riba (tuna, skuša, srdela), sjemenke lana, orasi 2. Dijagnostička metoda izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi; u kombinaciji s mamografijom dobivaju se pouzdaniji rezultati 3. Pića u koja spadaju rakija, liker, vino...; prekomjerni unos ovih pića povećava rizik za rak dojke 4. Simbol promicanja svijesti o ranom otkrivanju raka dojke 5. Zajedničko ime za povrće kao što su kelj, brokula, kupus, raštika, rikula …; njihovo svakodnevno konzumiranje ima antikancerogeno djelovanje 6. Drugi naziv za tjelesnu aktivnost; svakodnevna aktivnost smanjuje rizik za rak dojke 7. Najčešći zloćudni tumor u žena 8. Kratica jednog gena čije mutacije povećavaju vjerojatnost nastanka raka dojke 9. Rendgensko snimanje dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene premalene da bi se mogle napipati 10. Postupak uzimanja uzorka tkiva za analizu Okomito: 11. Terapija za olakšavanje tegoba u menopauzi; dugotrajno uzimanje ove terapije povećava rizik za rak dojke 12. Debljina (gojaznost); povećava rizik za rak dojke 13. Humanitarna akcija prodaje cvijeća koja se svake godine održava u ožujku diljem Hrvatske s ciljem prevencije i ranog otkrivanja raka dojke 14. Mjesečni pregled dojki koji žena može obaviti sama

51


duList IN

52

duList IN ZABAVA • GRADSKA SCENA • MODA • NOĆNI ŽIVOT

6/11/2013

U OBILASKU NAJPOZNATIJE HERCEGOVA

Vjetrenica –

ZA ŠPILJU Vjetrenicu kaže se kako je ‘pogled u dušu zemlje’. Najpoznatija i najveća špilja BiH zaštićeni je spomenik prirode i popularno turističko odredište udaljeno od Dubrovnika malo više od uru vremena vožnje, preciznije 12 kilometara udaljenosti od Slanog prema Popovom polju. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine, a 1981. proglašena je geomorfološkim rezervatom prirode. Ova fascinantna prirodna pojava odmah na ulazu pokazuje kako je drukčija od ostalih špilja. Naime, snažan vjetar na ulazu i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, davna urušavanja stropova divovskih razmjera, te prosječnih, uglavnom oko 11 stupnjeva kako zraka, tako i vode u špilji tek su početak 6700 metara podzemnih kanala ovog specifičnog i mističnog svijeta. Ono što karakterizira Vjetrenicu su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vo-

dopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima. Može se reći kako je Vjetrenica podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu.

POČECI SPOMENA Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog pećinskog fe-

nomena zabilježeno je kod Plinija Starijeg u njegovom djelu ‘Historia naturalis’, 77. godine naše ere. Najveća otkrića vršio je češki speleolog Karel Absolon u vremenu od 1912. do 1914. godine, dok ju je prvi naučno opisao beogradski istraživač Mihajlo Radovanović 1929. godine. Kasnija istraživanja urađena su u vremenu od 1958. do


6/11/2013

duList IN

53

AČKE ŠPILJE

PIŠE: MIA NJAVRO FOTO: ZVONIMIR PANDŽA

– pogled u dušu zemlje 1961. godine, a od 2002. svake godine održavaju se speleoeloški kampovi, a krš Popovog polja je predmet modernih vrednovanje krškog krajolika.

ŠTO MOŽETE VIDJETI U VJETRENICI? Špilja je bila elektrificirana u dužini od 1.050 metara, staza s prekidima uređena do 1.730 metara, a otvorena je za turističke posjete od 1964. godine. U posljednjem je ratu oprema posve devastirana. Urađen je i projekt moderne elektrifikacije niskonaponskom strujom od čega je realizirano oko tristo metara rasvjete. Tako je Vjetrenica proljeća 2010. otvorila vrata turistima. Ono što možete vidjeti u Vjetrenici su pećinski kanali, koji imaju ukupno 6 kilometara a zadivljujući Glavni kanal zadire 2,5 kilometara u utrobu zemlje. Staze namijenjene po-

Pratite nas na Facebook profilu www.facebook.com/www.dulist.hr


duList IN

54

sjetiocima su jasno označene i osvijetljene. Među mnogim arheološkim pronalascima nalaze se i ostaci pećinskih medvjeda i leoparda, pećinski crteži čija starost se procjenjuje na deset tisuća godina. Središnja etaža Vjetrenice je Glavni kanal, koji se prostire horizontalno od početka do kraja. Iznad njega uzdižu se vertikalni kanali, dimnjaci, koji ga povezuju s topografskom površinom, a ispod njega nekoliko nižih sustava kanala poput Donje Vjetrenice i Absolonova kanala. Prvih 150 metara špilja je niska i većim dijelom orijentirana od sjeveroistoka prema jugozapadu, a potom se razvija u širok i prostran kanal koji od prostrane dvorane daljih šesto metara koljenasto slijedi glavni smjer od sjeverozapada prema jugoistoku, zatim ide na jug do kraja Skrivenog glavnog kanala. Od ulaza do Vrata nalazi se Prva dvorana, dugačka oko 40 metara, široka 10 do 15 metara. Završava Vratima, okruglastim prolazom promjera oko 2,5 metra, nastalim erozijom. Rogljasta dvorana uvodi posjetitelje bočno u Prostranu dvoranu Raskrsnicu, dugu preko 100 a široku između 10 i 15 metara. Vilino guvno zanimljiv je dio špilje, čija je mitološka povijest opisana u tekstovima poput onog Jakova Sorkočevića iz

6/11/2013

Zoološke karakteristike

Bogat životinjski svijet Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno više od dvjesto različitih životinjskih vrsta, od kojih više od 90 troglobionata (životinja potpuno prilagođenih na život u podzemlju), što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti. 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu. U Vjetrenici je do sada pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur leoparda (Panthera pardus), pronađen 1968. godine (nalaz South West Caving Cluba), te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Najcjelovitiji paleontološki opis pećine do sada je uradio Mirko Malez, 1969. godine. Taj cjelovit kostur, kao i još tri djelomična, izvađen je tokom istraživanja u rujnu 2007. i nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

1582. godine, gdje piše: ‘Žitelji tamošnjeg kraja kažu da u toj špilji žive nimfe koje mi u našem jeziku zovemo vile i da tu noću priređuju svoje plesove i u toj pećini da sviraju...’ Donja Vjetrenica splet je od ukupno 370 metara kanala. Niža je i pruža se na suprotnu stranu od Glavnog kanala, prema sjeverozapadu. Dopire pod ulaz u Vjetrenicu. U njoj je nekoliko stalnih jezera, mjesto za život na stotine i tisuće špiljskih

beskralježnjaka. Prelijepi oblici špilje su i Pjati - kaskadne kamenice koje vode do sporednog kanala čiju glavnu špilju čini fascinantna Zlatna dvorana, simbol Vjetrenice. Dva iznimno zanimljiva ‘stajališta’ su Tursko groblje i Hajdučki stol. Tursko groblje skupina je stalagmita nataloženih na glinenu podlogu koji oblikom podsjećaju na muslimanske nadgrobne spomenike, dok je pak Hajdučki stol umjetno napravljen kameni stol i nekoliko kamenih sjedišta gdje završava turistički dio staze, toga dalje nismo niti kretali, no čarobni i mistični svijet Vjetrenice sigurno ima puno toga za ponuditi i pokazati. Inače, Vjetrenica je kandidirana za UNESCO-ov spisak prirodne baštine, te je upisana na Smaragdnu mrežu (Emerelad network), nakon što je BiH pristupila Bernskoj konvenciji.


6/11/2013

duList IN

55

HALLOWEEN U DUBROVNIKU

Maškarani i studenti U ORGANIZACIJI udruge ESN Dubrovnik održan je Halloween party, večer posvećena Noći vještica. U dobroj atmosferi na zabavi uživali su domaći i strani studenti Sveučilišta u Dubrovniku, ali i gosti s

riječkog sveučilišta. Podsjetimo, udruga ESN Dubrovnik jedna je od najaktivnijih udruga studenata iz programa Erasmus u Hrvatskoj, a da se znaju zabaviti dokazali su i na Halloween Partyju.

JAM OF THE DEAD u Orlandu HALLOWEEN je kvalitetno i tematski proslavljen i u Orlandu, a zanimljivo je bilo slušati šestosatnu play-listu sastavljenu isključivo od pokojnih pjevača i po tko zna koji put uvjeriti se u njihovu neiscrpnu energiju i kreativnost. Maškarani i nemaškarani posjetitelji Orlanda mogli su krajičkom oka baciti pogled na foto galeriju od oko 4000 horor plakata iz sveukupne žanrovske i podžanrovske povjesti. Oni koji su to radili podrobnije dobili

su uvid u presjek stogodišnje ljudske paranoje, straha, fantastike i neobjašnjivog, no to je tema za neke druge stranice ili noćna sjela oko vatre. Iz jednostavnog razloga tradicionalni orlandov Paradižot Jam četvrtkom ovaj put je postao Jam of the Dead, u slobodnom prijevodu ‘Džem za mrtve. Kao i svaki put bez plana na bini su se izmjenjivali različiti glazbenici. Još uvijek nismo sigurni jesu li su to uopće

bile maske... Samhain je prošao. Svisveti i Dušni dan također. Pred nama je zima i još puno Orlandovih paradižota. Već ovaj četvrtak na bini će džemati najmlađi rokeri. Mislim da ne bi imali ništa protiv ukoliko bi im se pridružio netko od starijih. Za razliku od Kelta rock sjetva u Udruzi mladih Orlando još traje. Siniša Dragutinović


duList IN

56

6/11/2013

PRIGODAN NASTUP U LAZARETIMA

Proslavljeno desetl DUBROVAČKI DJ trojac Audiometric proslavio je prigodnom svirkom svoj 10. rođendan ovu subotu u Lazaretima. Denis Klepo - Baya, Milan Ratković – Lane i Đivo Bjelančić koji čine Audiometric, momci su koje redovito viđate po Stradunu već punih 10, odnosno 11 godina i koji marljivo kreiraju elektronsku glazbu i scenu u Dubrovniku te intenzivno rade kao DJ-evi. Kratko o povijesti projekta 2002. godine Baya stvara AUDIOMETRIC kao produkt dugogodišnjeg rada u laboratoriju za istraživanje zvuka i slike. Projekt dobiva ime po lokaciji na kojoj se nalazio prvi istraživački laboratorij (odjel audiometrije u zgradi stare bolnice u Dubrovniku). Od tada do danas intenzivno se radi na produkciji eletronske glazbe, koja se stilski oslanja na house, deep, tech, progressive, electro, pa čak i breakbeat. Audiometric punih deset godina uspješno i plodno djeluje ne samo na dubrovačkoj elektronskoj sceni nego i šire. Nei-

zostavan je dio svakog događanja i inacijative vezane za elektronsku glazbu prije svega svog rodnog grada Dubrovnika. Osim ljubavi prema glazbi i stvaranju iste, Audiometric je priča o prijateljstvu koja traje već puno desetljeće. Iako zbog različitih životnih i poslovnih poziva članovi Audiometrica


6/11/2013

duList IN

57

ljeće Audiometrica

nisu konstantno u Dubrovniku, u njihovoj se glazbi to ne moĹže osjetiti, naprotiv ona odaje sklad i dosljednost. Projekt Audiometric Ĺživi je

projekt koji svakim danom stvara nove glazbene vrijednosti i uveseljava poklonike elektronske glazbe, kako lokalno tako i regionalno...


duList IN

58

DUBROVNIK ZAOKRUŽIO LJETO

6/11/2013

‘Fancy’ party i ESN DUBROVNIK priredio je ovaj vikend Fancy Party u Sky Baru. Dobra glazba, dobra vibra i vesela ekipa recept je za nevjerojatnu zabavu, a ‘sređenu’ zabavu u Sky baru uz dubrovačke, dodatno su obogatili i uveselili i studenti – gosti iz Rijeke. Uz pregršt zanimljivih iznenađenja, još jedna nezaborav-

na noć, uz obilje dobre glazbe te nezaboravno društvo bili su dokaz kako u Dubrovniku ljeto još traje, makar što se zabava tiče. Inače, cijeli vikend protekao je u dobroj zabavi, a Dubrovčani su iskoristili činjenicu kako je produžen vikend te ludim zabavama ‘na sve strane’ zaokružili ljetnu atmosferu u Gradu.


6/11/2013

duList IN

ludi vikend

59


duList info

60

6/11/2013

duListnfo ‘Zapisi iz i KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

NAJAVE • DOGAĐANJA

IMPRESSUM GLAVNA UREDNICA Barbara Đurasović REDAKCIJA Andrea Falkoni Račić, Ana Prohaska, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić FOTOGRAF Zvonimir Pandža KOLUMNISTI Božo Lasić, Boris Njavro GRAFIČKA PRIPREMA Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin MARKETING Kristina Ostojić, Željka Krstulović TAJNIŠTVO Nikolina Matijaš JUST DUBROVNIK Kim Lucia Butigan, Ariana Koši Dubrovnik, 6/11/2013 Broj 109 GODINA III. Nakladnik: dulist d.o.o., ĆIRA CARIĆA 3, Telefon: 020 350 670, 020 350 671 i 020 350 672 Fax: 020 350 675 info@dulist.hr marketing@dulist.hr Izlazi jednom tjedno TISKARA ZAGREB, RADNIČKA CESTA, ZAGREB

KAZALIŠTE Marina Držića najavljuje gostovanje Kazališta PlayDrama iz Splita - ‘Zapisi iz nevremena’ don Branka Sbutege u izvedbi Trpimira Jurkića. ‘Zapisi iz nevremena’ igraju u subotu, 9. studenog u 20 sati. Rezervacije i kupovina karata na telefon 321 – 088, e-mail kmd.blagajna@gmail.com ili putem web servisa port.hr.

nevremena’

VOLONTERI SHKM-A

Planinarski križni put mladih Prvi Planinarski križni put mladih Dubrovačke biskupije, koji je ujedno i prvo okupljanje volontera SHKM-a. PKP se sastoji od dva dana hoda. Prvi dan započinje u 8 sati u Orašcu u svetištu Gospe od Orašca, nastavlja se preko Osojnika, Pobrežja, Petrova sela, Mokošice, sve do Nove Mokošice gdje će sudionici prespavati.

CULTURE CLUB REVELIN

Drugi dan se kreće iz Mokošice preko Nuncijate, Srđa do grada - katedrale gdje će se održati sv. misa u 18 sati. Na PKP su pozvani svi mladi od 15 do 30 godina, bilo da su se već prijavili za volontere ili ne. Za sve dodatne informacije kontaktirajte na mail mladi2014@gmail. com.

Besplatni koncert Ivana Zaka KAO uvod u spektakularnu zimsku sezonu Culture Club Revelin i Studentski zbor Dubrovnik pozivaju na brucošijadu uz jednog od najtraženijih pjevača u Hrvatskoj, Ivana Zaka. Koncert će se održati u subotu, 9. studenog, s početkom u 23 sata, a ulaz je besplatan.


6/11/2013

horoskop

OVAN

61

VAGA

Pravi ste osvajač pa su rijetki imuni na vašu kombinaciju ro-

Ako ste tek ušli u vezu, nemojte partneru govoriti baš sve što

mantike i strasti. Očekuje vas značajna osjećajna prekretnica.

mislite i osjećate. Samozatajnošću ćete mu biti zanimljiviji i po-

Samci se zaljubljuju. Često ćete biti u situacijama koje će vas oja-

ticati uzbuđenje u odnosu. Pritisci popuštaju pa ćete moći brže

čati, zbližiti s nekim osobama ili približiti cilju.

poslovati. Koncentracija vam je odlična.

BIK

ŠKORPION

Mogli biste se s partnerom svađati zbog novca. To će biti vrhu-

Obuzet će vas nesavladiva strast koju ćete teško moći kontroli-

nac krize - uskoro dolazi smirivanje. Silovito ćete krčiti put prema

rati, na što inače niste navikli. Vaša simpatija neće biti ništa manje

uspjehu, a imat ćete višak energije. Vodite računa o partnerovim

opijena osjećajima. Mogli biste sudjelovati u opsežnim projektima.

željama.

Odlično je vrijeme za nove početke.

BLIZANCI

STRIJELAC

Očekuju vas susreti kojima ćete se predavati bez razmišljanja.

Privlačit će vas osobe koje svojom duhovitošću i verbalnom

Hrabro ćete prići simpatiji kojoj će se svidjeti vaša inicijativa, pa su

energičnošću plijene pozornost. Nekima je moguće znakovito po-

pred vama nezaboravni tjedni strasti. Budite praktični i vodite se

znanstvo. Dotična osoba brzo će vas zavesti. Sredite dokumente,

opipljivim razlozima.

riješite zaostale poslove i ne prihvaćajte nove.

RAK

JARAC

Novi počeci na ljubavnom planu vratit će vam samopouzdanje.

Budite diskretni u iskazivanju osjećaja osobi koja vam se sviđa.

Steći ćete krug istomišljenika. Među njima bit će onih koji će vam

Bit ćete dvostruko zanimljiviji ako se poigrate s partnerovim str-

svojim utjecajnim položajem biti od velike koristi. Mogli biste do-

pljenjem i namjerno odgodite izlazak. U razdoblju ste koje će vas

biti očekivani novac ili honorar.

napokon nagraditi za prijašnja odricanja.

LAV

VODENJAK

Partnerove mane bit će uočljivije, a vaše dvojbe sve veće. Neke će

Pozitivne promjene u vašem ponašanju pridonijet će ostvarenju

mučiti sumnja u postojanje konkurencije ili će smatrati da zavre-

osjećajnog sklada. Posvetite dužnu pažnju najmlađima, ali i stari-

đuju više pozornosti. Poslovi idu svojim tijekom uz teškoće koje su

jim članovima obitelji. Zbog nepredviđenih okolnosti odustat ćete

sastavni dio posla. U ljubavi nastupa poboljšanje.

od nekih planiranih aktivnosti.

DJEVICA

RIBE

Privući ćete pozornost drugih. Predstoji li vam večernji izlazak s

Mogli biste ostvariti zanimljivu vezu na putovanju, seminaru

društvom - mogli biste upoznati nekog tko će vas se jako dojmiti.

ili nekom predavanju, a osobu koju ćete upoznati krasit će visoka

Bračni odnosi su sve bolji. Imat ćete jaku volju pa nećete biti spre-

educiranost i širina znanja. Pojačat će se vaša želja da nešto nauči-

mni svakome i u svemu popuštati.

te ili postanete bogatiji za novo poslovno iskustvo.


62

6/11/2013


6/11/2013

63

atlant poslovni centar

2

100 m O m D 5 5 0 D 0 2 DO 1 ST2ANOVI O 5 m / 5 R U I OD R/mCIJENA: 2.800 E V U O E N 0 .80 STA NA: 2 2

CIJE

Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Od Svetoga Mihajla 1, Dubrovnik, tel. 020 35 22 27, info@apc.hr, www.apc.hr


zadnja

64

PRSTEN ŽELJA NA PLOČAMA

Dubrovniku

‘zaključane’ sve želje

6/11/2013

POGLED STRAGA

20

aktualno

BAROMETAR SPENZE DULISTA - KAVA NA AKCIJI, NARANČINI JEFTINIJI

22

aktualno

DSO BEZ ŠEFA DIRIGENTA - HOMEN NUDI SURADNJU, MILAT TRAŽI RENOMIRANOG DIRIGENTA

38

NETKO je ‘zaključao’ dubrovačke želje! Naime, ovog vikenda fotografirali smo katanac na prstenu želja na Pločama. Zašto bi netko stavio katanac na prsten želja, ne zna se, no poznata je stara priča o njemu. Dakle, nekoliko generacija unatrag postoji zanimljiv običaj za zaželiti želju na ovom mjestu. Tako treba udariti donji prsten kako bi se on okrenuo na gornju stranu. Ako ostane gore želja će vam se ispuniti, a ako ga nađete u uspravnom položaju ne treba ga dirati jer to znači da se nekome ispunja želja. Zanimljivo je kako mnogi Dubrovčani itekako znaju za ovu ‘legendu’, dok je pak drugima potpuna nepoznanica. Je li nepoznati umjetnik ovim htio kazati kako je Dubrovniku ‘iscurila’ sreća, ili je ovo katanac ljubavi kakav se može naći na Boninovu (pa netko ne želi da mu se sreća preokrene), ili je pak ovo jednostavno nečija ideja glupave šale - ostaje nepoznanica.

kultura

JOSIPOVIĆ PODRŽAO “LEGENDU O LOPUDSKOJ SIROTICI” - KREĆE PRODUKCIJA, NIKŠA KUŠELJ U GLAVNOJ ULOZI!

52

duList IN

U OBILASKU NAJPOZNATIJE HERCEGOVAČKE ŠPILJE - VJETRENICA: POGLED U DUŠU ZEMLJE

okreni dulist.hr

duList #108  

Dubrovački tjednik, 6. studenog 2013.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you