Dubrovački dnevnik br. 261

ARHEOLOŠKI LOKALITET IZ

DOBA EPIDAURA GRCA U SMEĆU

Okoliš hotela Albatros je zapušten, a tamo su pronađeni rimski mozaici

stranica 16

Koliko su dubrovačka dječica sigurna u školama stranica 8 stranica 4 INTERVJU S

CRVENOG KRIŽA

Tomislav Moretić: Želim ojačati Interventni tim i potaknuti volontiranje

stranica 20

ROSA MARIA MASCARELL, ŠPANJOLKA I DUBROVAČKA

VODIČICA:

O ‘Libertasu’ bi svijet mogao učiti od nas, a mi smo ga slabo brendirali stranica 24

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3

Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Držite lopova!

Piše Vjera Šuman foto: MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Sretna je okolnost što, barem na jugu, none i mame još uvijek i znaju i pripremaju domaće njoke. Problem mlađoj generaciji nije kad im none zamrznu domaće njoke, pa da imaju kad zatreba, nego kad majke u brzini između odvođenja klinaca u vrtić, školu ili na sport, jurnjave na posao, pranja robe i spremanja kuće, odjure u butigu i kupe gotove njoke, koje su bezobrazno skupe. Naravno, ako govorimo o kvalitetnim njokama. Ispitivanje riječkih profesora pokazalo je kako domaće njoke, od proizvođača do butige poskupe, uglavnom u butizi, za 65 posto. Što je još jedna ‘uobičajena’ stimulacija kupovanja domaćih proizvoda. Ali svo zlo s tim, kad bi se radilo samo o njokama. U Sloveniji je jedan trgovački lanac na mjesto deterdženata poznatog proizvođača stavio natpis: ‘Ne držimo više njihove proizvode jer su bezobrazno digli cijene.’ Možda ne tim riječima, ali to je smisao. I svaka im čast zbog toga. Svjetski pokret Osvetnička štednja čini upravo to. Odricanje od proizvoda koji nisu neophodni, bilo da se radi o još jednoj čokoladici, čipsu ili novoj majici bez koje, ruku na srce, možemo.

Dobar je to način promišljenog kupovanja i štednje u vremenima kad inflacija divlja i ‘pljačkaju’ te svi redom. Ipak, ovaj novi trend teško će zaživjeti u Hrvatskoj u kojoj se prevelik dio stanovništva, ne samo umirov-

ljenici, odavno odrekao svega što nije neophodno, a često i neophodnog. Jer jednostavno nemaju čime platiti. Svakodnevna poskupljenja u butigama tjeraju ih na osobni bojkot jer jednostavno ne mogu kupiti ni ono najpotrebnije. Uopće nisu u stanju osvijestiti kako iz dana u dan žive sve bolje i bolje. Za očekivati je kako će naši političari to sve slabije kupovanje po butigama proglasiti pametnim članstvom u pokretu Osvetnička štednja. Logično, što bi drugo moglo pasti na pamet onima koji ne šeću po butigama, ni pijacama jer imaju pametnijeg posla, kao i besplatne objede? Zato ministar Primorac ne želi odgovoriti na pitanje bi li on mogao živjeti s 10 eura na dan. Istovremeno imamo predviđanja povećanja inflacije i poskupljenja hrane za nekih 4,1 posto u idućoj godini. Vrag zna zašto se uvijek takve prognoze pokažu pogrešnima jer inflacija na kraju bude znatno veća. Pa sad vi krenite u Osvetničku štednju.

UZagrebu se digla dreka oko najave pripreme kurikuluma za Zdravstveni odgoj koji bi bio izborni predmet u školama. Nešto slično kao što ima Rijeka. Odmah su se dežurni dušobrižnici pobunili i najavili kako će to biti zadiranje u privatnost djece, rodni odgoj i tolerancija pedofilije. Kaptol je najžešće reagirao, uz već poslovično Grmoju. I to je u redu, svi imaju

pravo iznositi svoje mišljenje o određenom programu. DP -ovci su isto tako digli glas protiv tog i takvog ‘zdravstvenog odgoja’. I sve bi to bilo u redu, kad bi oni pred sobom imali prijedlog tog kurikuluma. Ali komisija koja bi se trebala baviti izradom kurikuluma još nije održala prvi sastanak, a kamoli iznjedrila bilo kakav prijedlog. O čemu se tu radi? Zašto svi oni nemaju strpljenja pričekati da se barem napravi neki prijedlog pa tek onda reći kako je to loše, nedopustivo, kako ulazi u intimu djece. DP, čija se članica, koju je Penava stavio u komisiju za ispitivanje žrtava Drugog svjetskog rata, slikala naga za Playboy, što nije nikakav problem ni Penavi ni Kaptolu. Ne kažem da jest problem, ali jest u kontekstu njihovih stavova. Ispada kako je najbolje da djeca sve što ih zanima saznaju na društvenim mrežama, na Youtubeu ili od jednako tako ‘informiranih’ prijatelja. Ili što je još strašnije, od predatora svih vrsta na društvenim mrežama. Dečki dragi, vrijeme je

da shvatite kako živimo i vremenu interneta koji ima puno prednosti i koristi, ali je jednako tako ‘opasan’ za djecu koja ništa ne znaju o načinu kako se zaštiti od svih vrsta napada. I teško razlikuju istinu od laži. Za vidjeti što sve mogu ‘naučiti’ na internetu, dovoljno je malo prosurfati neka moguća pitanja klinaca i šokirat ćete se. Možda je vrijeme da i vodstvo Kaptola, kao i svi ti silni sakupljači političkih bodova, malo više istraže bespuća interneta i saznaju kakve su posve krive, bolesne i nimalo primjerene informacije dostupne djeci samo jednim klikom. Živimo u 21. stoljeću i stvarno je vrijeme to shvatiti i dobro razmisliti kako je tajenje istina koji klinci ionako odavno znaju, opasna blasfemija.

Takvim načinom razmišljanja, ni najmanje me ne bi iznenadilo traženje ukidanja interneta od ovih vrlih i glasnih ‘dušobrižnika’. Dušobrižnika koji, kako se čini, sve osim sebe samih, smatraju ‘bolesnim i amoralnim’. Zašto ne?! Talibani su ga upravo ukinuli. Što ne bi i naši veliki ‘moralisti’? S druge strane, kakav će biti prijedlog tog Zdravstvenog odgoja doista je teško nagađati. U komisiju su uglavnom, koliko je dosad poznato, uključeni stručnjaci, a ne stranačka ekipa. Sve to, znamo iz iskustva, nije unaprijed garancija dobrog programa. Ali barem pričekajmo prijedloge, koji nakon toga ionako idu na javnu raspravu. Nekako mi se čini kako svi ovi unaprijed protivni, najčešće spadaju u red onih koji itekako imaju što ‘skriti’, dok se javno zaklinju u čednost, moral i brigu za našu djecu. Znate onu, tko ne laže i ne vara, ne pada mu na pamet unaprijed vikati: ‘Držite lopova’. Sličnu ‘igricu’ imali smo i s onim čuvenim ‘popisom nemoralnih’ u Gradu. Pa dokle ćemo se baviti stvarima kojima se bave talibani, umjesto stvarnim činjenicama i stvarnim problemima? I ozbiljnom brigom o pravim problemima i pravima ljudi, posebno djece. Problema, kojih je sve više. Eto vas.

ŠTO ĆE BITI S VODOM KOJU PIJEMO?

Ekološka bomba prijeti izvorištu

Omble!

Intenzivirali se radovi na kamenolomu, struka: ‘On ne smije biti

u zoni sanitarne zaštite!’

Kamenolom je tu već nekoliko godina, no u posljednje se vrijeme aktivirao. Od rujna su se na području kamenoloma radovi intenzivirali. Stigli su radnici, tu je i mehanizacija, a u posljednje vrijeme, kako nam tvrde izvori, čuju se i eksplozije

Odluka iz 2019. jasno kaže - ni u III. zoni nema eksploatacije kamena

Ekološka bomba koja se nalazi u mjestu Začula u Općini Ravno, na području Bosne i Hercegovine, prijeti izvorištu Ombla kojim se napaja najveći dio dubrovačkog područja. Riječ je u naravi o dva kamenoloma koji su spojeni u jedan, koji se nalaze u slivu Omble, u zoni sanitarne zaštite, a koji se prema važećim zakonima i regulativama obiju država, tamo ne bi ni smjeli nalaziti. Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta Ombla, među ostalim, zabranjuje se podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Ova odluka je podržana i u BiH međunarodnim konvencijama o zaštiti prekograničnih voda. No, na terenu i u praksi stvar izgleda bitno drugačije.

INTENZIVIRALI SE RADOVI, STIGAO I NOVI

VLASNIK?

Kamenolom je tu već nekoliko godina, no u posljednje se vrijeme aktivirao. Od rujna su se na području kamenoloma radovi intenzivirali. Stigli

su radnici, tu je i mehanizacija, a u posljednje vrijeme, kako nam tvrde izvori, čuju se i eksplozije. Vlasnik kamenoloma bio je GP Pušina, no u posljednje vrijeme se spominju i promjene u vlasništvu, o čemu se još uvijek ne zna puno. Zanimljivo je i kako je koncesiju za ovaj kamenolom potpisao sad već bivši ministar Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Željko Laketić čije se ime u bh. medijima spominje u kontekstu otvaranja više istraga i podizanja optužnica. Njegovo se ime spominje i u slučaju tragedije u Donjoj Jablanici kada su katastrofalne poplave aktivirale klizište pri čemu se urušio kamenolom na tom području, a smrtno je stradalo 19 osoba.

ONEČIŠĆENJA BUŠOTINOM DIREKTNO IDU U VODU

Ono što posebno brine je to što se kamenolom nalazi na propusnom, krškom terenu ispod kojeg se nalaze podzemne rijeke, kao i veliko jezero, iz ko-

Za komentar na ovu temu smo upitali stručnjaka – umirovljenog inženjera građevine Tomislava Pavišu koji je također konstatirao kako se kamenolom ne može nalaziti na tom području i kako predstavlja prijetnju izvorištu. No, upozorava kako je to tek jedan od potencijalnih problema s područja susjedne BiH

Piše Ivona Butjer Mratinović

Ono što posebno

brine je to što se kamenolom nalazi na propusnom, krškom terenu ispod kojeg se nalaze podzemne rijeke, kao i veliko jezero, iz kojih voda otječe u izvorište Omble. Kako su upozoravali iz društva ‘Zelena brda Začula’, na tom su području provedena istraživanja metodom bojenja te su pokazala vrlo brzo obojenje rijeke Omble, od svega nekoliko sati do par dana. To znači kako bi bilo kakvo onečišćenje koje bi se dogodilo na području Začule, direktno i gotovo trenutno stiglo u Omblu!

jih voda otječe u izvorište Omble. Kako su upozoravali iz društva ‘Zelena brda Začula’, na tom su području provedena istraživanja metodom bojenja te su pokazala vrlo brzo obojenje rijeke Omble, od svega nekoliko sati do par dana. To znači kako bi bilo kakvo onečišćenje koje bi se dogodilo na području Začule, direktno i gotovo trenutno stiglo u Omblu!

Ovo je posebno alarmantno u kontekstu nedavne bušotine koja se također pojavila na području kamenoloma. Naš sugrađanin pronašao je bušotinu te je u nju ubacio po tri kamenčića, a po zvuku je jasno kako su oni upali direktno u vodu. Video je objavljen na portalu Dubrovački dnevnik, pa se pojavila opravdana bojazan kako bi teški metali ili kemikalije, ako bi došli do bušotine, dospjeli u vodu koju pijemo.

I to čak nije nerealan scenarij jer na području ima i otpada, a naravno kako pitanja otvaraju i sami radovi na kamenolomu.

DRUGA ILI TREĆA ZONA ZAŠTITE – KAMEN SE NE SMIJE EKSPLOATIRATI

Ono što jest sigurno je to kako se sporni kamenolomi nalaze u zoni sanitarne zaštite. No, tumačenja o kojoj se točno zoni radi, mijenjala su se s godinama. Prema starijim mapama, kamenolom se nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite. Prema elaboratu iz 2018. godine, koji je izradila tvrtka Ekotours iz Zagreba, sporni kamenolomi su smješteni u tre-

ću zonu. No, bez obzira na tumačenja, i u drugoj i u trećoj zoni je zabranjena eksploatacija kamena. Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je u svibnju 2019. godine usvojilo Odluku o zaštiti izvorišta Ombla. Njome su utvrđene i mjere zaštite, temeljene na već spomenutom elaboratu Ekotoursa. Navedeno je kako je u toj zoni, među ostalim, zabranjena podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, osim geotermalnih i mineralnih voda. Ovdje u pitanju nisu vode, nego vapnenac. Prijašnjih se godina područje u kojem se danas nalaze kamenolomi svrstavalo u drugu zonu sanitarne zaštite, za koju vrijede još stroža pravila. No, čak i kao područje u trećoj zoni, ovaj sporni dio Začule nalazi vrlo blizu granici s drugom zonom.

VELIKI DIO TREBINJSKOG PODRUČJA

PRIJETNJA JE NAŠOJ VODI

Za komentar na ovu temu smo upitali stručnjaka – umirovljenog inženjera građevine Tomislava Pavišu koji je također konstatirao kako se kamenolom ne može nalaziti na tom području i kako predstavlja prijetnju izvorištu. No, upozorava kako je to tek jedan od potencijalnih problema s područja susjedne BiH.

Pritom podsjeća na to kako se najavljenim nacrtom novog prostornog plana Grada Trebinja uskoro predviđa širenje grada na vanjski rub II. zone sanitarne zaštite izvora Ombla u širi prostor sela

Kamenolom u Općini Ravno

Inspektorat u svom odgovoru

Vodovodu navodi kako planirana eksploatacija kamena ‘neće znatnije utjecati na izvorište rijeke

Omble, ali su Vodnom suglasnosti propisne i dodatne mjere zaštite izvorišta Omble’. Nije sasvim jasno kako je zaključeno da planirana eksploatacija neće znatnije utjecati na izvorište, ako je ona zabranjena u III. zoni sanitarne zaštite

Kamenolom se u prijašnjim mapama svrstavao u drugu zonu sanitarne zaštite

Gomiljani, a spominje i projekt izgradnje Aerodroma Trebinje. Kako kaže, zbog svega toga treba težiti novim mjerama zaštite pitke vode, a ne samo provođenju administrativne kontrole.

Što se tiče samog problema eksploatacije kamenoloma u Začuli, Paviša kaže kako je to rezultat neodgovornog ponašanja investitora, a kritizira i izjavu gradonačelnika Mata Frankovića koji je za medije govorio kako se odlagalište Grabovica nalazi u III. zoni sanitarne zaštite. Paviša izražava bojazan kako bi taj argument mogli koristiti i investitori na kamenolomu u Začuli te također spominje problem ‘premještanja’ spornih područja iz II. u III. zonu sanitarne zaštite, a kao primjer navodi upravo Grabovicu.

„Sva provedena hidrogeološka istraživanja nedvojbeno dokazuju da se Grabovica nalazi u II. zoni sanitarne zaštite i da su na toj lokaciji mogu obavljati samo radovi sanacije, a nikako produživanje deponiranja novog otpada. Izjave koja decidno govore o Grabovici u III. zoni su štetne za budućnost javne vodoopskrbe Dubrovnika, jer se na rezultate elaborata pozivaju autori studije utjecaja na okoliš aerodroma Trebinje, a sutra vjerojatno i investitori kamenoloma Začula. Oni će te izjave nastojati koristiti u obrani svojih interesa i otežati usvajanje jasnih zaključaka da se navedeni objekti nalaze u II. zoni zaštite koji su utemeljeni na jasnim i čvrstim rezultatima dugogodišnjih istraživanja za potrebe izgradnje HE na Trebišnjici i HE Dubrovnik. Njih je za potrebe Vodovoda Dubrovnik izradio Energoprojekt Beograd 1991. godine, a revidirali su ih hrvatski stručnjaci hidrogeolozi“, izja-

vio je Paviša dodavši kako dubrovačko područje treba hitnu pomoć pri rješavanju ovih pitanja jer, kako upozorava, dubrovačka javna vodoopskrba ubrzano klizi u veliku neizvjesnost.

„Da bi se izbjegle nove krupne greške, potrebno je prihvatiti da se budući poslovi ovakve naravi do daljnjega moraju prepustiti Vladi odnosno nadležnim javnim poduzećima. Zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode u susjednoj državi moraju predlagati ovlaštene institucije vlada obje susjedne države“, smatra Paviša.

EKSPLOATACIJA KAMENA ZABRANJENA U III. ZONI, ALI ‘NEĆE ZNATNO UTJECATI NA IZVOR’ Dubrovački dnevnik još od srpnja upozorava na ovaj gorući problem. Prema nadležnima smo još tada poslali upite, ponavljali ih, no oni su uglavnom izostajali. Pravovremene odgovore dobili smo jedino od Vodovoda Dubrovnik koji zapravo nema nadležnost po ovom pitanju. No, kako su zaprimili upozorenja o postojanju kamenoloma, odmah su ih proslijedili na Hrvatske vode, Grad Dubrovnik, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine te od istih zatražili reakciju na navedeno, dok su od Općine Ravno također pismeno zatražili informaciju o eventualnim aktivnostima na tom području.

Kako su nam odgovorili iz Vodovoda, zasad su zaprimili obavijest od strane tamošnjeg inspektorata Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije. Oni su se očitovali kako je prostornim planom Općine Ravno na područjima Srnjak i Začula predviđeno vađenje vapnenca te su za ta eksploatacijska polja dodijeljene koncesije za dva investitora.

Nadalje se navodi da su obje tvrtke ishodile suglasnost Zavoda za zaštitu kulturno povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije, kao i vodne suglasnosti i okolišne dozvole. U obavijesti koju je zaprimio Vodovod Dubrovnik, bh. inspektorat navodi i da je ‘u postupku davanja Vodne suglasnosti Agencija za vodno područje slivova Jadranskog mora zatražila mišljenje Vodnogospodarskog odjela za dalmatinske slivove Hrvatskih voda, vezano za negativan utjecaj kamenoloma po režim voda i eventualna postojeća izvorišta voda, posebno na izvorište Omble’. U obavijesti inspektorata Vodovodu dalje stoji kako su, prema dostavljenom elaboratu izrađenom od strane tvrtke Ekotours, ovi kamenolomi smješteni u III. zonu sanitarne zaštite. Inspektorat u svom odgovoru Vodovodu dalje navodi kako planirana eksploatacija kamena ‘neće znatnije utjecati na izvorište rijeke Omble, ali su Vodnom suglasnosti propisne i dodatne mjere zaštite izvorišta Omble’. Nije sasvim jasno kako je zaključeno da planirana eksploatacija neće znatnije utjecati na izvorište, ako je ona zabranjena u III. zoni sanitarne zaštite.

Prema resornom

Ministarstvu smo uputili još dva upita – krajem srpnja i sredinom rujna. Upitali smo ih jesu li poduzeti određeni koraci te imaju li neka nova saznanja.

Na nijedan od ta dva upita, iz Ministarstva do danas nisu odgovorili. Dva upita smo adresirali na Općinu Ravno, no ni otamo također nisu odgovorili baš ništa.

INSPEKTORAT POTVRDIO: JEDAN INVESTITOR

JE ISHODIO SUGLASNOSTI!

U obavijesti bh. inspektorata koja je dostavljena Vodovodu stoji i da je jedan koncesionar nakon potpisivanja koncesijskog ugovora, pribavio ‘zakonom propisana odobrenja’. Time su, kako se navodi, ‘stekli pravo za eksploataciju predmetne mineralne sirovine i započeli s istom. Navode kako drugi koncesionar još nije ishodio potrebno odobrenje zbog čega ‘ne može vršiti eksploataciju dok ne ishodi nedostajeće odobrenje’.

„S obzirom na to da Vodovod Dubrovnik ima nadležnost isključivo nad zahvaćanjem vode s izvorišta na kojima ima koncesiju, među kojima je i Ombla te je odgovoran za isporuku pitke vode, sve zaprimljene informacije Vodovod je proslijedio na iste adrese kojima se obraća od početka ovog slučaja“, zaključuju iz Vodovoda u svom odgovoru na naš upit.

BEZ ODGOVORA

No, ostali odgovori su uglavnom izostali. Iz Ministarstva zaštite okolišta i zelene tranzicije su nam sredinom srpnja na naš upit odgovorili kako od institucija u Bosni i Hercegovini nisu obaviješteni ni konzultirani po pitanju eksploatacije kamena u kamenolomima, sječi šume i crpljenju vode, ali jesu od strane Vodovoda Dubrovnik, uz izraženu zabrinutost o utjecaju na izvorište Omble. „Po zaprimanju obavijesti Vodovoda Dubrovnik d.o.o., budući da se aktivnosti provode u neposrednoj blizini državne granice te s obzirom na izuzetnu važnost rijeke Omble kao izvorišta pitke vode za opskrbu stanovništva na području Grada Dubrovnika i šireg dubrovačkog područja, od nadležne Agencije za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru zatražena je žurna dostava očitovanja i informacija o trenutnom statu-

su svih aktivnosti koje su u tijeku ili su planirane, u vezi s predmetnim kamenolomima, provedenim okolišnim postupcima, izdanoj vodnoj dokumentaciji, a osobito o sagledavanju utjecaja na vodni režim rijeke Omble. Po zaprimanju očitovanja odlučit će se o daljnjim koracima u cilju zaštite vodnih resursa rijeke Omble“, odgovorili su tada iz Ministarstva.

Otada su prošla tri mjeseca, a problem ne samo da je još uvijek prisutan, nego se s radovima i bušotinom dodatno intenzivirao. Stoga smo prema Ministarstvu uputili još dva upita – krajem srpnja i sredinom rujna. Upitali smo ih jesu li poduzeti određeni koraci te imaju li neka nova saznanja. Na nijedan od ta dva upita, iz Ministarstva do danas nisu odgovorili.

Dva upita smo adresirali na Općinu Ravno, no ni otamo također nisu odgovorili baš ništa. Riječ je o međudržavnom pitanju pa bi Ministarstvo tu najprije trebalo nešto poduzeti, no hoće li se to i dogoditi i kada, zasad nije poznato.

TREBALO JE REAGIRATI JOŠ ‘JUČER’

Kamenolom u mjestu Začula nije tu ‘od jučer’. Već godinama se sječe šuma, odlaže otpad, priprema teren, no o tome se nije puno znalo, do danas. Ipak, građani, a i Dubrovački dnevnik, već mjesecima upozoravaju na intenziviranje radova, no ništa se konkretno ne događa, niti nadležni izvješćuju javnost o ovom problemu.

Vrijedi pritom spomenuti kako Hrvatska ne može izravno djelovati na unutarnje probleme susjedne države, no može apelirati, upozoravati, ali i tražiti da se poštuju međunarodne konvencije, koje obvezuju i BiH na čuvanje pitke vode kojim se opskrbljuje dubrovačko područje.

Sporna bušotina na kamenolomu

Na području se odlaže i otpad

Između fizičke zaštite i psihološke otpornosti

Od kamera do razgovora s djecom: Provjerili smo što zaista znači sigurnost

u dubrovačkim

školama

Grad Dubrovnik financira angažman zaštitara u osnovnim

školama i uvodi Plan sigurnosti. Stručnjaci ipak naglašavaju važnost razgovora, prevencije i psihološke podrške učenicima

Sigurnost u osnovnim školama postala je goruća tema nakon tragičnog događaja od 20. prosinca prošle godine, kada je u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko 19-godišnji napadač nožem usmrtio jednog učenika prvog razreda, a troje druge djece i učiteljicu teško ozlijedio. Nakon tog incidenta, diljem Hrvatske postrožile su se mjere zaštite u školama, a pitanje sigurnosti učenika i nastavnog osoblja našlo se u središtu interesa roditelja, javnosti i lokalnih vlasti. I dubrovačke osnovne škole nisu izuzetak. Grad Dubrovnik, kao osnivač sedam škola, izradio je Procjenu postojećeg stanja i analizu rizika te Plan sigurnosti, koji predviđa niz mjera – od povećanja broja zaštitara i edukacija djelatnika, do uvođenja dodatnih sigurnosnih sustava. „Plan sigurnosti je za svaku školu predvidio detaljan plan daljnjih aktivnosti i Grad Dubrovnik će, kao osnivač sedam osnovnih škola, postupati po donesenim planovima sigurnosti“, odgovorili su nam na upit iz Grada Dubrovnika o dodatnim mjerama sigurnosti bez iznošenja detalja. Nadalje dodaju kako je Plan sigurnosti za svaku pojedinu školu predvidio daljnje aktivnosti: edukacije djelatnika škola, uvođenje dodatnih mjera sigurnosti. U konačnici, Grad Dubrovnik će postupati sukladno propisanim uputama. Grad je potvrdio da će, do dobivanja potrebnih suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, sam financirati troškove zaštitara u školama, a sve škole već raspolažu sustavom videonadzora.

IZAZOVI U ŠKOLAMA

Svaka škola ima svoje izazove i rizike te svakoj školi se posebno pristupalo, pojašnjava pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić te dodaje kako je jedan od važnijih kriterija bio položaj škole u odnosu na lokalnu zajednicu.

„Primjerice OŠ Antuna Masle nalazi se u neposrednoj blizini šumskog predjela i rizici koje ta

škola ima različiti su u odnosu na školu primjerice u Karmenu, koja nema šumu, ali ima neke druge izazove u smislu težeg pristupa. Škole i osnivači su dobili smjernice Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i u određenom periodu morat će prilagoditi stvari koje nisu u skladu s dokumentom o procjeni sigurnosti“, najavio je pročelnik Brčić. Sukladno navedenom, povećan je broj zaštitara u odnosu na prošlu školsku godinu, a upravo je to bio najveći izazov za dubrovačke škole. „Svaka škola ima zaštitara, a brojke su vezane uz sigurnosne procjene tako da su neki u postupku ishođenja suglasnosti pa će u dogledno vrijeme dobiti osobu koja će biti zadužena za sigurnost. Sve dok ne dobiju ta sredstva, Grad Dubrovnik će osigurati financije za angažiranje zaštitarskih usluga. U Dubrovniku nije bilo lako naći zaštitare, jer su u jednom trenutku svi počeli tražiti te usluge, a i inače smo ograničeni s ljudskim resursima. Nekoliko puta smo raspisivali javne nabave, ali ipak u konačnici umiruje činjenica da je veliki broj ljudi, koji već rade kao zaštitari po školama, iskazao želju da se zaposle u školi, nakon što ona dobije suglasnost za financiranje“, kaže Brčić dodavši kako je važna i edukacija djelatnika koji moraju biti upoznati s planom postupanja u slučaju neželjene situacije.

DODATNE EDUKCIJE I PSIHOLOŠKA PODRŠKA

Dok Grad Dubrovnik ističe kako provodi sve propisane mjere i osigurava sredstva za zaštitare, u javnosti ostaje otvoreno pitanje koliko sama prisutnost zaštitara doprinosi stvarnom osjećaju sigurnosti učenika, roditelja i nastavnog osoblja. Dio roditelja pozdravlja dodatne mjere, smatrajući ih nužnima u vremenu kada se nasilje u školama sve češće problematizira. Drugi pak upozoravaju da zaštitari mogu biti samo privremeno rješenje te da sigurnost djece prije svega počiva na preventivnim programima, psihološkoj podršci i edukaciji o nenasilju.

Grad Dubrovnik, kao osnivač sedam škola, izradio je Procjenu postojećeg stanja i analizu rizika te Plan sigurnosti, koji predviđa niz mjera – od povećanja broja zaštitara i edukacija djelatnika, do uvođenja dodatnih sigurnosnih sustava

Piše Aida Čakić FOTO: Dubrovački dnevnik

„U Dubrovniku

nije bilo lako naći zaštitare, jer su u jednom trenutku svi počeli tražiti te usluge, a i inače smo ograničeni s ljudskim resursima.

Nekoliko puta smo raspisivali javne nabave, ali ipak u konačnici umiruje činjenica da je veliki broj ljudi, koji već rade kao zaštitari po školama, iskazao želju da se zaposle u školi, nakon što ona dobije suglasnost za financiranje“, kazao je pročelnik Dživo Brčić.

Psihologinja Tena Erceg Milković naglašava kako prisutnost zaštitara i djelatnika za sigurnost koji su zaposleni radi očuvanja tjelesne sigurnosti učenika i zaposlenika, kao i druge mjere sličnog cilja kod određenog dijela učenika i osoblja zasigurno doprinose većem osjećaju sigurnosti i zaštite te šalje poruku kako škola poduzima mjere i kako ima netko odgovaran. „No, prisustvo zaštitara bez potrebne pripreme djece, posebice mlađe, bez naglašavanja njegove uloge kao preventivne, može doprinijeti osjećaju anksioznosti, nesigurnosti i osjećaju kako je škola mjesto gdje uvijek treba biti na oprezu. Time se povećava vjerojatnost panike i šalje se poruka kako će se strašni događaji, o kojima su možda čuli, ponoviti. Nelagodu izaziva i upošljavanje zaštitara koji se često izmjenjuje, jer se tada ne razvija odnos s učenicima i osobljem. Sve to djeci i odraslima može otežavati svakodnevno funkcioniranje“, smatra psihologinja Erceg Milković.

Naglašava kako tjelesnu sigurnost neupitno treba osigurati i to dobro planiranim mjerama, a posebno ističe kako su važne smjernice imajući na umu psihološke posljedice uvedenih promjena i podršku u prilagodbi na njih.

POSTUPCI MORAJU BITI DOBRO

KOORDINIRANI

Svakako pomaže, ističe psihologinja, kada znamo korake djelovanja u stresnim situacijama i što možemo očekivati ako se nešto dogodi, kako si pomoći i kome se obratiti za pomoć.

„Korisno je imati razrađene planove postupanje u situacijama opasnosti i krize s kojima su upoznati svi kojih se one tiču što iziskuje i vježba-

nje tih koraka. Korisno je i poznavanje načela prve psihološke pomoći, po potrebi uključivanje i vanjskih stručnjaka za edukaciju. Dobro koordinirani postupci svih uključenih šalju poruku da se zna što se radi i time se doprinosi osjećaju sigurnosti. Važno je podsjećati da se visoko traumatski događaji, poput onog u zagrebačkoj školi, zaista događaju rijetko i s jednakom vjerojatnošću kao i na bilo kojem drugom mjestu primjerice na ulici, parku, trgovačkom centru i sličnim mjestima“, navodi psihologinja. Za nju je najvažnije da – „škola treba biti mjesto u kojemu se djeca osjećaju sigurno, prihvaćeno i slobodno se razvijaju sukladno svojim potencijalima.

„Potrebno je ‘graditi’ takvu školsku klimu u kojoj će djeca, ali i odrasli međusobno moći reći kako se osjećaju i dobiti podršku i resurse za dalje. Djeca će i nakon jednog ili više takvih razgovora na tu temu možda i dalje imati pitanja, nedoumice i neugodne osjećaje. Važno je da imaju prostor za izraziti ih kroz otvoren razgovor. To se ne događa preko noći i to ne može osigurati nekoliko stručnih suradnika koji, uz sve ostale poslove, često i sami ne primaju podršku i vođenje u tim procesima“, smatra Ercegović Milković. Uz mjere zaštite, navodi psihologinja, koje bi trebale biti razrađene i djeci objašnjene uz učenje, potrebno je razvijati zaista podržavajuću školsku atmosferu koja doprinosi razvoju psihološke otpornosti, odnosno sposobnosti čovjeka da se nosi i uspješno prevladava životne izazove, teškoće i promjene.

„Takva se sposobnost razvija kada imamo dobre odnose s drugima, odnose u kojima se osjećamo prihvaćeno i podržano, od strane roditelja,

nastavnika, vršnjaka, drugih važnih osoba, kada znamo prepoznati i imenovati svoje osjećaje, kada imamo osjećaj kontrole u svom životu i vjerujemo u rješivost problema. Zato je potrebno ulagati upravo u to - u osnaživanje i ulaganje u sve one koji čine jednu školu, a to su učenici, učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i ostalo osoblje. Sve to treba jačati kroz aktivnosti i programe koji se tiču mentalnog zdrav-

lja i prevencije nasilja, to jest socio-emocionalnih vještina“, zaključila je za Dubrovački dnevnik psihologinja Tena Erceg Milković. Ostaje za vidjeti hoće li angažman zaštitara i pojačana sigurnost u dubrovačkim školama, zajedno s mjerama predviđenima Planom sigurnosti, dugoročno pridonijeti smanjenju rizika i većem osjećaju sigurnosti, ili će biti tek početni korak prema sustavnijim rješenjima.

Psihologinja Tena Erceg Milković naglašava kako prisutnost zaštitara i djelatnika za sigurnost koji su zaposleni radi očuvanja tjelesne sigurnosti učenika i zaposlenika, kao i druge mjere sličnog cilja, kod određenog dijela učenika i osoblja zasigurno doprinose većem osjećaju sigurnosti i zaštite te šalje poruku kako škola poduzima mjere i kako ima netko odgovaran.

PONEDJELJAK, 13.10. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 14.10. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA, 15.10. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

ČETVRTAK, 16.10. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Punjena paprika

s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

PETAK, 17.10. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 18.10. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

NEDJELJA, 19.10. doručak dana

Chia puding

sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Za vrijeme Good Food festivala od 06.10. do 19.10. imati ćemo svakodnevno u ponudi:

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Posebna sushi ponuda

OMAKASE MIKS – 35,90 €

Proljetna rolica s lososom – 2 kom

California tuna – 4 kom

California kozice – 4 kom

Raznolika kombinacija

kuhanih i sirovih rolica s lososom, tunom i kozicama

VRTNI MIKS – 29,90 €

California vegan – 8 kom

Maki avokado – 6 kom

Aromaki vegan – 6 kom

Svježe i lagane veganske rolice s avokadom i raznolikim povrtnim punjenjem

HRSKAVI ZALOGAJI – 33,50 €

Shaké fry roll (losos) –8 kom

Hrskavi maki tuna – 4 kom

Tempura kozice – 2 kom

Toplo i hrskavo – prženi losos, tuna i tempura kozice u hrskavom omotaču

SVJEŽI ULOV – 35,90 €

Aromaki tuna – 6 kom

Unagi rola (jegulja) – 4 kom

Nigiri losos – 4 kom

Izbor svježih rolica i nigirija s tunom, lososom i jeguljom

OTVOREN NIZ GORUĆIH PITANJA

Župan Pezo: Nećemo dopustiti da kamenolom Začula ugrozi

Omblu,

a dežurna apoteka bi mogla izvan Grada

Sjednica Županijske skupštine otvorila je brojna pitanja, od kapitalnih infrastrukturnih projekata i zaštite okoliša, do demografske politike i sporta

Održana je treća sjednica Županijske skupštine, koja je otvorena uobičajeno vijećničkim pitanjima.

Teo Andrić (HDZ) zatražio je od župana Blaža Peza komentar na recentna događanja u Morinju kada je prilikom polaganja vijenaca u logoru, hrvatskoj delegaciji zabranjeno fotografiranje. Pezo je kazao kako su odmah po dolasku upozoreni kako je ‘atmosfera zategnuta i da nikad nije bilo lošije’.

„Očito u Crnoj Gori prevladavaju snage koje se nisu suočile s istinom, s onim što su učinili, a velikosrpska politika ih opet vodi na krivi pravac. Naša pozicija ostaje jasna i čvrsta, a od pitanja poput odštete za logoraše nećemo odustati. Morat ćemo cijelo vrijeme s jednim okom paziti što se tamo događa, jer nas ovakve politike vraćaju 20, 30 godina unazad“, rekao je Pezo.

KAMENOLOM ZAČULA: GOSPODARSKI INTERES NE SMIJE BITI IZNAD ZAŠTITE PITKE VODE

Antun Bašić (MOST) aktualizirao je pitanje kamenoloma Začula u blizini granice s BiH, koji se nalazi u zoni zaštite izvorišta Ombla. Podsjetio je kako je 2018. godine kamenolomu odobrena eksploatacija od strane institucija BiH, unatoč zakonskoj zabrani takvih radova u toj zoni. „Razumijem da kamenolom generira prihode za Općinu Ravno, ali vjerujem da ti prihodi nisu presudni. Možemo li pronaći način da se ti prihodi kompenziraju, a da se kamenolom zatvori?“, pi-

tao je Bašić.

Župan Pezo potvrdio je da su Županija, Vodovod i Hrvatske vode zajednički istražili slučaj. „Dobili smo očitovanje Hrvatskih voda i inspektora iz Hercegovačko-neretvanskog kantona. Tvrde da se radovi odvijaju u III. zoni, gdje je to po njihovim zakonima dopušteno. Međutim, prema našim zakonima – nije. Zato ćemo zatražiti da rudarsku ekspertizu, na koju se oni pozivaju, pregleda naš tim. Ako se naši uvjeti ne ispune, tražit ćemo zatvaranje kamenoloma. Nećemo dopustiti ugrožavanje izvora pitke vode“, poručio je Pezo i otkrio kako idući tjedan ide u Općinu Ravno, gdje će se održati sastanak na ovu temu. Moguće ukidanje dežurstva apoteke u Gradu Antonia Knežević (MOST) pitala je župana Blaža Peza planira li se uspostaviti stalna dežurna ljekarna. Naglasila je kako bi to trebala biti apoteka izvan povijesne jezgre grada, gdje bi bilo parkirnih mjesta, posebno naglašavajući činjenicu kako je uvedena zona posebnog prometnog režima, zbog čega je sada dijelu ljudi onemogućeno prometovanje do apoteke kod Zvonika. „Imamo novi momenat zone prometovanja oko Grada, što dosad nije bio slučaj i to ćemo morati uzeti u promatranje jer je to dodatna otegotna okolnost za podizanje lijekova u Gradu. Prokomentirat ćemo i vidjeti možemo li tome doskočiti, pa neće biti dežurstva u povijesnoj jezgri nego na drugim mjestima. To je organizacijska stvar koju ćemo razmotriti i odraditi“, odgovorio je Pezo.

Pero Jerković stavio je mandat u mirovanje, a umjesto njega, u Županijskoj je skupštini prisegnuo Nikica Hajvaz. On je vijećnik iz kvote Mosta.

Piše Petra Srebrović

Pezo: Imamo novi momenat zone prometovanja oko Grada, što do sad nije bio slučaj i to ćemo morati uzeti u promatranje jer je to dodatna otegotna okolnost za podizanje lijekova u Gradu.

TISUĆU EURA ZA NOVOROĐENO DIJETE

Vijećnik Perica Pušić (HSS) podsjetio je na predizborno obećanje o isplati tisuću eura za svako novorođeno dijete.

„To obećanje stoji i ući će u novi proračun“, potvrdio je župan.

Ivo Karamatić (SDP) predložio je tematsku sjednicu o poljoprivredi, posebno upozorivši na teško stanje za uzgajivače mandarina.

„„Pitanje je ima li u ovakvim tržišnim uvjetima smisla ići u berbu mandarina. Nažalost, istu dilemu su imali i vinogradari. Otužna je stvarnost koju jedni i drugi žive. Temeljno je pitanje za koga ulažemo u infrastrukturu navodnjavanja“, rekao je Karamatić.

Pezo se složio s idejom o tematskoj sjednici, dodajući kako je Županija svjesna problema već ranije bila dogovorila sastanak s ministrom o problemima uzgoja, distribucije, skladištenja i otkupa mandarina, no planove je poremetila pojava svinjske kuge, zbog čega je ministar otkazao posjet Neretvi. Pezo je pak najavio kako će se u Zagrebu sastati s državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede i s njim razgovarati o problemima koji muče neretvanske poljoprivrednike. Karamatić je upozorio i na deponij u Čapljini, ko-

ji pri svakoj neveri, kako je rekao, „legalno zagađuje Neretvu“.

„O ovoj informaciji nisam bio upoznat, ali ćemo na temelju dosadašnjih iskustava s kamenolomima i drugim projektima hitno obavijestiti nadležne institucije“, odgovorio je Pezo.

SPORT U FOKUSU

Marin Mataga (DP) podsjetio je na projekt izgradnje sportske dvorane u Stonu i obnovu igrališta na otocima te predložio da se slični projekti realiziraju i na području Neretve.

„Sport i sportska infrastruktura su mi bliski i isticao sam u kampanji da ću se time baviti. Imali smo uspješan projekt AKTIV, u sklopu kojeg će se izgraditi dvorana u Stonu i još 11 terena na otocima. To nam je bio dobar put i pokazatelj, pa je ideja tako nastaviti i dalje. Imali smo sastanak s ministrom u Zagrebu na tu temu. Mogućnosti su nam puno veće i iskoristit ćemo ih. Pružili smo ruku kroz kolegij gradonačelnika i načelnika da oni nađu poziciju, definiraju u što bi utrošili sredstva, a da će Županija odraditi kompletnu dokumentaciju za projekt. To će biti fokus mog budućeg rada i siguran sam da ćemo napraviti korak naprijed“, odgovorio je Pezo.

Nove tri “harmonike” u voznom parku Libertasa, od 2018. godine nabavljen 71 autobus

Libertas Dubrovnik d.o.o. nastavlja s procesom pomlađivanja voznog parka i podizanje kvalitete usluge. Prošlog tjedna su u sjedištu društva u Komolcu, u prisustvu gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića i suradnika, preuzeta tri nova zglobna autobusa tvrtke Iveco, koja će biti raspoređena na linijama za Mokošicu i Cavtat.

Dužine 18 metara, ovi autobusi marke Iveco (tip Urbanway) opremljeni su najsuvremenijim dizelskim E6 motorom i tehnologijom blagog hibrida, koja se primjenjuje pri pokretanju autobusa čime se smanjuje potrošnja i utjecaj na okoliš. Ukupnog su putničkog kapaciteta 125 mjesta te mjestima za osobe sa smanjenom pokretljivošću i mjestom za dječja kolica. Njihovom nabavom Libertas će na raspolaganju imati ukupno devet zglobnih autobusa.

-„Cilj ove investicije je povećati kvalitetu i dostupnost javnog prijevoza našim sugrađanima, osobito u vrijeme turističke sezone kada često dolazi do manjka mjesta na najfrekventnijim linijama. Ovim projektom osiguravamo kontinuitet pomlađivanja voznog parka i povećanja broja novih autobusa“,

rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Podsjetio je kako su od 2018., godine do danas Libertas i Grad Dubrovnik nabavili ukupno 71 novo vozilo, od kojih je 29 autobusa nabavljeno zahvaljujući bespovratnim europskim sredstvima. Gradonačelnik je najavio da će uskoro u Libertas stići 14 novih električnih autobusa ukupne vrijednosti veće od 11,7 milijuna eura, čime će se nastaviti započeti proces elektrifikacije i digitalizacije javnog prijevoza. Njihova nabava također je sufinancirana bespovratnim europskim i nacionalnim sredstvima, a broj novonabavljenih vozila javnog gradskog prijevoza popet će se na 85.

„Kapacitet novih autobusa i činjenica da imaju četiri ulaza dodatno će olakšati ukrcaj i iskrcaj putnika. Novi autobusi bit će raspoređeni na linijama 1A i 10 i nadamo se da će građani, korisnici naših usluga, biti zadovoljni novim vozilima. Nastavljamo ostvarivati naš strateški cilj da da Libertas ima najmlađi vozni park u Hrvatskoj“, poručio je direktor Libertasa Pero Milković. Primopredaji novih zglobnih autobusa prisustvovao je i direktor tvrtke Autobus d.o.o. Robert Vrhovski.

Objavljena javna nabava za energetsku obnovu dvorane

Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjima u sportsku infrastrukturu energetskom obnovom Sportske dvorane u Gospinom polju. Natječaj je otvoren do 21. listopada, a radovi će trajati šest mjeseci od uvođenja odabranog izvođača u posao. Ukupna procijenjena vrijednost javne nabave iznosi 2.998.598,10 eura (+ PDV ), a za ovu svrhu Gradu je već odobreno bespovratnih 1.676.290,37 eura u okviru Poziva „Energetska obnova zgrada javnog sektora“ Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Planirana energetska obnova zgrade obuhvaća obnovu fasade i zidova prema negrijanim prostorijama, zamjenu preostale vanjske stolarije, modernizaciju tehničkih sustava uključujući ugradnju dizalica topline, ventilacije i klimatizacije, te zamjenu klima komore. Osim toga, predviđena je zamjena unutarnje rasvjete suvremenom LED rasvjetom, ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode, postavljanje fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije te izgradnja dviju punionica za električna vozila snage 2x22 kW. Izgradnjom pristupnih rampi osigurat će se i pristupačnost objekta za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.

U zgradu gradskog bazena

ugrađeno dizalo za osobe s invaliditetom

Završeni su radovi ugradnjie dizala za osobe s invaliditetom u zgradu gradskog bazena. Novo je to ulaganje u sportsku infrastrukturu Grada Dubrovnika.

Dizalo povezuje veliki (Olimpijski) bazen i mali bazen, koji često koriste osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjenje pokretljivosti i djeca s poteškoćama u razvoju, a njegovom ugradnjom korisnicima se olakšava pristup bazenu.

Vrijednost ove investicije, koja uključuje nabavku dizala i njegovu montažu i ugradnju, iznosi 43.056,23 eura (s PDV-om) te je u cijelosti financirana iz gradskog proračuna. Nositelj investicije je Javna ustanova Sportski objekti Dubrovnik.

Luna Polić Barović imenovana predsjednicom

Uprave DURA-e

Na skupštini društva Dubrovačke razvojne agencije DURA d.o.o. dosadašnja predsjednica Uprave, Ana Marija Pilato Krile, razriješena je s te funkcije, a za novu predsjednicu Uprave društva, s četverogodišnjim mandatom koji započinje 1. studenoga 2025. godine, imenovana je Luna Polić Barović.

Istodobno, Ana Marija Pilato Krile imenovana je članicom Uprave društva, također na mandat od četiri godine, s početkom od 1. studenoga 2025. godine.

Završeni radovi obnove sportskog igrališta

“Mokošica na moru”

Grad Dubrovnik završio je radove na obnovi sportskog igrališta u Mokošici, poznatog kao “Mokošica na moru”, a koji su izvedeni u sklopu redovnog održavanja.

Tijekom radova uklonjen je postojeći asfaltni sloj, sanirana su napuknuća uporabom posebne armaturne mreže za asfalt te je nanovo asfaltirana cjelokupna površina igrališta uz iscrtavanje sportskih terena. Uređeni su i obojeni zidovi tribina, sanirano je ogradno pletivo, a uklonjeni su i manji uočeni nedostaci.

Radove je izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja d.o.o., sukladno troškovnicima za održavanje.

Što se trenutno događa na arheološkom lokalitetu iz doba Epidaura?

Okoliš Hotela Albatros u Cavtatu zapušten je i pun smeća, a na toj su lokaciji pronađeni rimski mozaici

Turisti koji prolaze između cavtatskih hotela Albatros i Epidaurus iznenađeni su zapuštenošću tog prostora. Na toj su lokaciji prije nekoliko godina pronađeni rimski ostaci, a na njoj se planira gradnja još jednog hotela, pa smo provjerili što se trenutno događa

Područje između hotela Epidaurus i Albatros u Cavtatu, gdje se nalaze teniski tereni, zapušteno je i puno smeća. Kako je to moguće, još smo uvijek u sezoni, a tom rutom, s obzirom na to da se nalazi između dva hotela, i dalje prolazi ogroman broj turista?

Da bismo na ovo odgovorili, trebamo se vratiti četiri godine unatrag, točnije u proljeće 2021. godine. Tada je na spomenutoj lokaciji tijekom izvođenja pripremnih radova uoči predstojeće izgradnje hotela Albatros 2 pronađeno vrijedno arheološko otkriće. Radnici su uočili podni mozaik iz rimskog doba, a potom su arheolozi i konzervatori izašli na teren. No, tijekom našeg posjeta navedenoj lokaciji, nismo uočili nikoga. Prostor je i dalje zapušten, a vlasnici hotela (Albatros i Epidaurus u vlasništvu su tvrtke Hoteli Cavtat iza kojih stoji Joško Marić) postavili su tablu gdje se pravdaju svojim gostima da lokacija nije u reprezentativnom stanju, jer još uvijek traju iskapanja zbog vrijednog otkrića.

Pokušali smo doznati traju li znanstvena istraživanja i što će u budućnosti biti s ovom lokacijom, no to se na prvu činilo puno lakše nego što će se pokazati. Prvo smo se obratili splitskom arheologu Josipu Burmazu čija je tvrtka Kaducej d.o.o. vodila prve radove.

-Bili smo u Cavtatu vrlo kratko, na samom početku, pa vam nemam što reći. Bolje da se obratite kolegici Neli Kovačević Bokarica koja je preuzela istraživanja – kratko nam je poručio Burmaz.

Odmah smo joj se obratili.

-Hotelski investitori radili su idejno rješenje, ali su im konzervatori uvjetovali probna arheološka istraživanja. U istraživanjima su se

koristile sonde kako bi se utvrdilo ima li kakvih skrivenih ostataka. Pronađeni jesu nekakvi ostaci arhitekture i mislim, ali nemojte me skroz uhvatiti, da je sada investitorima kazano kako bi se čitavo područje trebalo istražiti. Ali iskreno, ne znam što se trenutno događa, najbolje bi bilo da se obratite Marti Perkić iz Konzervatorskog odjela te da kontaktirate investitore. Uglavnom koliko je meni poznato istraživanja bi se trebala nastaviti – kazala nam je Kovačević Bokarica.

MASONSKI OBIČAJI

Za kraj smo je pitali koliko je nalazište potencijalno vrijedno.

-Ja vam to ne smijem govoriti, molim vas, obra-

Piše Maro Marušić FOTO: Grgo Jelavić/PIXSELL

Pronađena skulptura iz Cavtata nestala je i ne zna se gdje se nalazi. Našao je je Ted Falcon-Barker

„Znam da su rađena arheološka istraživanja, ali o detaljima nisam službeno obavješten. Što se pak tiče investicije, mi im još nismo izdali nikakve dozvole. Ja osobno nisam za gradnju na tom području, ali tamo je turistička zona uvrštena puno prije mog dolaska na mjesto načelnika. Da sam u međuvremenu pokrenuo neke izmjene prostornih planova, oni bi tužili Općinu za opstruiranje“, kaže načelnik Oćine Konavle Božo Lasić

tite se konzervatorima – završila je arheologinja.

Odmah smo zvali Martu Perkić, kojoj nije bilo drago što joj zvoni privatni mobitel.

-Odakle vam moj broj?

-Gospođo Perkić, kakvi bismo mi to bili novinari da u digitalnom dobu nismo u stanju doći do nekog broja?

-Kako god, ja ne smijem davati nikakve izjave, molim vas da se obratite službenim putem preko Ministarstva kulture – poručila je Perkić. Naravno da smo poslali upit konzervatorima u Dubrovniku, no oni po dobrom, starom, masonskom običaju ništa nisu odgovorili. Uostalom, zato smo i zvali Perkić. No da se vratimo na sami lokalitet i podvučemo crtu što u biti znamo, a to, nažalost, nije puno. Poznato je da to područje ima arheološki potencijal pa su provedena probna arheološka istraživanja da se uopće utvrdi ima li nečega i je li vrijedno, te da se projekt buduće izgradnje, ako dobije potrebne dozvole, prilagodi vrijednosti lokaliteta. To je zasad sve. Ne znamo još, ustvari, ni koliko je nalazište vrijedno, ni hoće li se vršiti daljnja istraživanja. Inače, u prostornim planovima ovaj lokalitet se vodi kao turistička zona gdje je dozvoljena gradnja hotela, no oni bi se, ako sutra bu -

du gradili nove smještajne kapacitete, trebali uskladiti s mjerama zaštite arheološkog lokaliteta. Sad nas pak interesira što je s lokacijskim i građevinskim dozvolama, pa smo se obratili načelniku Općine Konavle Božu Lasiću. -Znam da su rađena arheološka istraživanja, ali o detaljima nisam službeno obavješten. Što se pak tiče investicije, mi im još nismo izdali nikakve dozvole. Ja osobno nisam za gradnju na tom području, ali tamo je turistička zona uvrštena puno prije mog dolaska na mjesto načelnika. Da sam u međuvremenu pokrenuo neke izmjene prostornih planova, oni bi tužili Općinu da opstruiranje. Na kraju krajeva, o potencijalnoj gradnji na tom području puno bi više mogli reći konzervatori pa njih pitajte. Moje mišljenje jest da, ako se ikad tu bude gradio hotel, u sklopu njega treba lijepo prezentirati pronađeni rimski mozaik i druge ostatke ako se u međuvremenu nađu – rekao nam je načelnik Lasić.

GRAĐEVINSKA DOZVOLA BI ZNAČAJNO POVEĆALA VRIJEDNOST KOMPLEKSA

Vrlo je zanimljivo i da investitori traže dozvole za gradnju novog hotela pored već izgrađenog Hotela Epidaurus koji je sve samo ne za elitni turizam. Naime, obnova mu ne bi lo-

Prostor kraj Hotela Albatros gdje su pronađeni rimski ostaci

Vrlo je zanimljivo i da investitori traže dozvole za gradnju novog hotela pored već izgrađenog Hotela Epidaurus koji je sve samo ne za elitni turizam. Naime, obnova mu ne bi loše došla o čemu često govore gosti hotela na Google Mapsu. Ukupna ocjena Epidaurusa tamo jest prosječnih 3,9, a hotel trenutno ima 3 zvjezdice. Je li možda vlasnicima važno dobiti građevinsku dozvolu kako bi sutra sve zajedno u paketu prodali nekom novom investitoru?

še došla o čemu često govore gosti hotela na Google Mapsu. Ukupna ocjena Epidaurusa tamo jest prosječnih 3,9, a hotel trenutno ima 3 zvjezdice. Je li možda vlasnicima važno dobiti građevinsku dozvolu kako bi sutra sve zajedno u paketu prodali nekom novom investitoru? Ta bi građevinska dozvola itekako povećala cijenu čitavog kompleksa. I od tvrtke Hoteli Cavtat tražili smo komentar na čitavu temu, ali bili su prilično šturi.

-Vezano uz vaš upit o planiranoj gradnji hotela na lokaciji Albatros 2 u Cavtatu, želimo istaknuti kako u ovom trenutku nemamo relevantnih informacija koje bismo mogli podijeliti o samoj izgradnji. Postupak izrade projektne dokumentacije te ishođenja svih potrebnih dozvola je u tijeku, kao i nastavak arheoloških istraživanja na predmetnoj lokaciji – kazali su nam iz Hotela Cavtat. Ne znamo puno što se trenutno događa, a bogme ne znamo mnogo ni što se događalo prije dvije tisuće godine. Ono što znamo jest da je na mjestu današnjeg Cavtata postojao rimski grad(ić) Epidaur, ali uspoređujući njegove pronađene ostatke s primjerice Naronom ili Salonom, odmah nam je jasno da ih nema puno, niti su atraktivni kao tamošnji. Zašto je to tako, pokušali smo odgonetnuti u razgovoru s Brunom Bijađijom, kustosom-pedagogom Dubrovačkih muzeja koji je doktorirao na temu “Arheološki tragovi nastanka, razvoja i pro-

pasti rimske kolonije Epidaur”. Za početak ga pitamo zašto sveukupno ima poprilično malo ostataka iz rimskog doba Epidaura kad okolna antička naselja (Narona, Salona, Risan, pa čak i Polače na Mljetu) imaju znatno više. Epidaur, na kraju krajeva, nije bio rimska selendra, jer mu sigurno ne bi gradili akvadukt i dovodili vodu iz udaljenih područja.

-Epidaur je tijekom povijesti jako slabo istražen, iako je riječ o rimskoj koloniji. Što uopće znači rimska kolonija? To je naselje rimskih građana, više ili manje osoba koje nemaju rimsko građansko pravo. Rimski građani u njemu vladaju vojnom i političkom moći, prilagođavajući prostor prema potrebama svoje kulture i tehničkim dostignućima – govori nam Bijađija.

Zna li se koliko je rimski Cavtat imao stanovnika?

-Ne zna se točno. Bilo je pokušaja stranih arheologa da na temelju veličine akvadukta i drugih pronađenih ostataka pokušaju izračunati ukupnu brojku, ali zaista teško je točno reći. Procjene se kreću oko dvije tisuće stanovnika, iako nitko to sa sigurnošću ne zna. Također, sigurno se mijenjao broj stanovnika tijekom razdoblja. Nije isto govorimo li o prvom ili trećem stoljeću.

Pitamo ga zašto su Rimljani gradili upravo na tom mjestu ako nije bilo vode u blizini. -To je zanimljivo pitanje koje sam često sam

Tabla kojom se vlasnici hotela pravdaju gostima

sebi postavljao. Odgovor je Konavosko polje. Sve rimske kolonije na Jadranu su u blizini neke velike obradive površine, pa tako i Epidaur. Naravno, oni bi više voljeli da je poluotok Rat ravan, ali znali su se prilagoditi, pa su tako gradili i tamo, ali i u obližnjim područjima poput Donjeg Oboda o kojem vi pišete. Ipak glavni dio, odnosno urbani centar Epidaura bio je na Ratu, a Donji Obod je bio kao predgrađe. Čak postoje indicije da se forum nalazio otprilike gdje je današnji Hotel Supetar, ali to je druga tema, nećemo sad u širinu. Isto tako gore poviše na groblju sv. Roka najvjerojatnije je bio hram posvećen Jupiteru –otkriva nam ovaj znalac cavtatske povijesti.

ARHEOLOG-ŠANER ISKAPAO PO CAVTATU

Nešto se o Epidauru zna, no puno toga je misterij. Postavlja se pitanje zašto se tako slabo istraživao, zar arheolozi ne bi trebali biti sretni da kopaju po Cavtatu?

-Dubrovnik dugo vremena ima problem s arheolozima, tek nakon Drugog svjetskog rata stručni ljudi nalaze zaposlenje u Gradu i to vrlo polako i stidljivo. Posljedično se nisu vršila arheološka istraživanja koliko su trebala plus što se tiče Cavtata otegotna okolnost jest da je stalno naseljen, pa je tim teže vršiti iskopavanja. Ako je dobar dio rimskih ostataka ispod zemlje, vrlo je teško u urbanoj jezgri doći do njih. Dobar dio istraživanja koji se proveo u Cavtatu bio je loš i nestručan primjerice onaj britanskog amaterskog arheologa Teda Falcona-Barkera odmah iza Drugog svjetskog rata, odnosno pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Taj ‘istraživač’ najbolje svjedoči koliki je bio kaos u Dubrovniku u arheološkoj struci tog vremena. Objavio je knjigu „1600 years under the sea“ 1960. tiskanu u New Yorku. U njoj govori o svojim istraživanjima u Epidauru te donosi fotografiju glave mladolikog muškarca iz uvale Čista luka. N. Cambi iznio je mišljenje da glava pripada mladom muškarcu s kraćim tipom arhajske frizure, te se stoga može datirati oko 510.–500. godine pr. Kr., no ne zna se gdje je danas – ističe Bijađija. Ipak unatoč manjkavim istraživanjima, među dosadašnjim pronađenim ostacima Epidaura ima i jako vrijednih poput onoga gdje se spominje ime Publije Kornelije Dolabele, poznate povijesne ličnosti.

-Dolabela je bio rimski vojskovođa i namjesnik rimske provincije Dalmacije od 14. do 20. godine. Poznat je po gradnji ceste od Salone prema unutrašnjosti. U Cavtatu su pronađena dva natpisa na kojima se nalazi njegovo ime. Jedan na poluotoku Rat, drugi na Donjem Obo-

Pronađeni rimski mozaik pokraj Hotela Albatros (foto: čitatelj Dubrovačkog vjesnika)

du. Prvi je vezan uz neku građansku aktivnost po svoj prilici izgradnji akvadukta, a ovaj drugi koji je pronađen još u 16. stoljeću na području Donjeg Oboda govori kako zajednica Gornjeg Ilirika postavlja spomenik u čast Dolabeli. Moram kazati da je Dolabela, među svim njegovim ostalim poslovima, bio zadužen i za uvođenje štovanja carskog kulta koji se događa u Rimskom carstvu, a prije u doba Rimske Republike takvo što je bilo strogo zabranjeno, odnosno da se neka osoba štuje kao bog. Kako nam kaže Bijađija, najvažniji rimski ostaci iz Epidaura čuvaju se u Zbirci Baltazara Bogišića u Cavtatu.

-Bogišić je najzaslužniji što nisu izgubljeni. Da njega nije bilo, tko zna gdje bi sve završili, u Beču, Zagrebu, Budimpešti… - zaključio je Bijađija.

Eto, o Epidauru znamo malo, jer je arheološka struka u Dubrovniku dugi niz godina bila loše organizirana. No, ni danas ne znamo puno više, jer su dubrovački konzervatori pod Ministarstvom kulture zatvorena institucija koja teško komunicira s javnošću.

NOVOIZABRANI RAVNATELJ

Tomislav Moretić na čelu je

Crvenog križa Dubrovnik:

“Želim ojačati Interventni tim i potaknuti volontiranje”

Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik ima novo vodstvo. Nakon odlaska Marka Grgurevića, za ravnatelja je izabran Tomislav Moretić, dugogodišnji aktivni član, koji je itekako upoznat s time kako stvari unutar društva funkcioniraju. Iako mu je četverogodišnji mandat praktički tek počeo, provjerili smo što je novom ravnatelju prioritet, koliko je zadovoljan trenutnim stanjem unutar Crvenog križa, ali i kako je i sam postao njegov dio

Kakav je osjećaj doći na čelo dubrovačkog Crvenog križa, čiji ste dio već nekoliko godina?

Osjećaj je jako intenzivan, osjećam poštovanje i odgovornost za preuzimanje ove dužnosti koja je značajna jer je društvo prepoznato u Gradu. Općenito je Crveni križ prepoznat kao jedan faktor u društvu koji pomaže sveukupnom pučanstvu za poboljšanje kvalitete života, promicanje zdravlja, promicanje svih vrednota koje su utemeljene u Crveni križ –humanosti, volontiranja, solidarnosti. Tako da osjećam veliku odgovornost! A i svjestan sam pozornosti javnosti.

Preuzimate tu ulogu nakon dugogodišnjeg vođenja Živka Šimunovića i kraćeg preuzimanja

Marka Grgurevića, oni su donekle bili u fokusu javnosti, pogotovo Šimunović. Stvara li vam to pritisak?

Svjestan sam toga, takva je i funkcija. Svi moji prethodnici, i Živko i Marko, su plemeniti ljudi koji žive i rade i djeluju u skladu s načelima na kojima se temelji Crveni križ. Moje je da nastavim njihovim dobrim stopama, njihovim projektima koji su započeli, i jedan i drugi. Nastojat ću pratiti sve započete projekte, maksimalno ljude poticati, motivirati na humanost, solidarnost, volontiranje. Ako uspijemo raditi na novim projektima, bilo bi dobro, ali već kroz listopad ima toliko događanja da je već zahtjevno za pratiti.

Vaše imenovanje je još svježe, ali koji su prvi koraci koje planirate poduzeti?

Najviše bih se fokusirao na jačanje našeg Interventnog tima, u cijelom mandatnom razdoblju. Trebalo bi poraditi na brojnosti, obučenosti toga tima koji bi

trebao djelovati u kriznim situacijama, a svjesni smo da se mogu dogoditi danas, sutra. Interventni tim je već formiran, postoji, ali bih volio širiti bazu ljudi uključenih u rad tima i zaduženih za obuku tih ljudi. Imamo adekvatan lijep prostor u Ošljemu, u Dubrovačkom primorju, gdje je putem europskih fondova uređen prostor s odvojenim spavaonicama, muškim i ženskim, s velikom dvoranom. U blizini je igralište koje možemo koristiti za razne vježbe. Imamo mjesto, uvjete, ljude, našeg Luku koji vodi Spasiteljsku službu i jedan je od članova Interventnog tima. Na toj bazi treba graditi, okupljati ljude svih generacija koji bi mogli pridonijeti timu da bude stvarno jak jer bolje biti pripremljen za bilo koju situaciju nego čekati da se nešto dogodi i pitati se što ćemo napraviti. Ono što sam i predstavio na Odboru jest bila činjenica da moramo svakako poraditi na Inter-

„Nastojat

ću pratiti sve započete projekte, maksimalno ljude poticati, motivirati na humanost, solidarnost, volontiranje“

Piše Ivana Smilović foto Ivana Smilović, Crveni križ Dubrovnik

Novi ravnatelj posebno je ponosan na mlade članove

„Mislim da se i sam čovjek, ako učini dobro djelo, pogotovo putem volontiranja i humanosti, osjeća zadovoljno i ispunjeno“

ventnom timu. Što se tiče drugih projekata koji su započeti, oni su stvarno izvrsni. Naš projekt Crveni križ u Gradu je prepoznat na državnoj razini, kad sam bio na razgovoru u Zagrebu rekli su mi da su oduševljeni projektom, ali i na međunarodnoj razini. Radi se o projektu gdje se na našim punktovima nalaze volonteri i suradnici koji rade na prvoj pomoći, a nalaze se na više lokacija – ispred Sponze, svete Klare, zidinama, na Lokrumu… Turisti, kad to vide, osjećaju sigurnost. A mi jesmo turistički grad i maksimalno smo fokusirani na njega, a dosta turista reagira kad vidi punkt, slikavaju ga, a oni koji ne znaju pitaju o čemu se radi. Samim time rade promociju nama, ali i općenito destinaciji, koja se onda prezentira kao sigurna i kao da brine za svoje turiste na svim mogućim mjestima gdje je to potrebno.

Crveni križ je svakako uključen u dosta sfera društva, pa je dobro da je dio i turizma.

Tako je, tu smo. A treba spomenuti i brigu za građane treće životne dobi. Postoji naš Klub 65+ gdje se okupljaju, imaju razne radionice, a vodi ga naša kolegica Iva. Sad imaju i izlet. Uključeni smo u baš razne sfere društva, imamo i Klub mladih koji okuplja mlade cure i mladiće iz Grada koji već žive s volontiranjem i solidarnošću, što mene oduševljava. To je dio koji me baš razveselio kad sam došao ovdje. Naši kolege između 30 i 50 godina su naše male pčelice radilice. Imam divan, pozitivan dojam.

Često se govori da ljudima danas nedostaje empatije i da su većinom fokusirani sami na sebe. Jeste li zadovoljni brojem volontera?

Volontera nikad dosta! (smijeh) Drago mi je i da to mogu reći ovdje, kako bih doprli do što većeg broja ljudi. Mislim da smo sazreli kao društvo. Nismo više siromašno društvo, već pravo, koje može i ima snage i mogućnosti odvojiti vremena i naći način za volontiranje. Postoje različiti način, a nama je drago kada netko izabere Crveni križ kao jednu humanitarni izraz volje i želje. Mislim da će to biti dobro, da ćemo imati još više volontera s vremenom. Uvijek treba promovirati i poticati ljude. Mislim da se i sam čovjek, ako učini dobro djelo, pogotovo putem volontiranja i humanosti, osjeća zadovoljno i ispunjeno.

A pomoći je nekad puno jednostavnije nego što se čini.

Svakome je njegovo vrijeme dragocjeno. Svi mi imamo obitelj, neki imaju i djecu, posao, zaokupljeni smo. Moderno vrijeme je užurbano, kaotično, frenetično. Ali imamo vremena za društvene mreže, igrice… Ima viška vremena koje bi se moglo alocirati na plemenitiju stranu.

Tko se sve može prijaviti?

Svi su jako dobrodošli. Svatko ima nešto na temelju čega se može uključiti. Neke osobe mogu misliti da ne mogu ponuditi ništa važno, a nama mogu biti od velike koristi. Potičem, pozivam sve ljude svih uzrasta da se uključe u volontiranje u Crveni križ i da postanu naši članovi. Organizirat ćemo sve, edukacije, druženja kroz naše klubove. Bit će događanja i svakako će biti interesantno, a da ne kažem, usput, korisno.

Mlade ljude često također prozivaju da nisu zainteresirani, ali vi imate i Klub mladih. Ima ih, ima. Želio bih pohvaliti ove koji su kod nas u Klubu. Cijelo ljeto su sudjelovali u programu Crveni križ u Gradu mladi ljudi educirani za pružanje prve pomoći, uz učeničke i studentske ugovore. Uključujemo i tu mladu generaciju, a to je baš dobro, da se tako rano uključe, obuče za pružanje prve pomoći i da su tu, za taj prvi korak koji je često krucijalan. I ovim putem zahvaljujem na svemu što rade i pozivam ih da se uključe i više, ako mogu.

Popričajmo malo i o vašem putu. Kako ste postali dio Crvenog križa?

Postao sam član tako što sam se javio kao volonter najprije na tečaj prve pomoći. Tadašnji ravnatelj je bio Živko Šimunović, koji me uključio u Interventni tim gdje smo također prolazili kroz obuke i slično. Onda je došla korona. U koroni sam volontirao i zajedno s kolegama dijelio pakete pomoći, prehrane i higijene našim korisnicima. U ono vrijeme, kad je bio totalni lockdown, nije se znalo ni što ni kako. Baš je riječ o kriznoj situaciji. Bilo je nas za podijeliti pakete, ali nismo ni mi bili educirani za tako nešto. A potencijalno takvih stvari ima dosta. To je također dokaz da je iznimno važno jačanje Interventnog tima. Međutim, tada je sve odrađeno. Postojali su ljudi koji nisu imali mogućnosti, a i bili su u strahu, pa nisu dobivali redovno namirnice i higijenske potrepštine, pa smo mi to omogućavali. To je baš bilo upečatljivo iskustvo, ostavilo je na mene dojam i srećom je dobro prošlo. Nakon toga sam se uključio kao član društva, bio sam i član Nadzornog odbora, sudjelovao u skupštinama koje su uključivale i financije, koje su inače moja struka. Tako da sam upoznat i s tim dijelom funkcioniranja gradskog društva. Bio sam dio toga svega do Markovog odustajanja od funkcije, javio sam se na natječaj i prošao sve instance i bio u Zagrebu na Odboru i sve je prošlo u redu. S obzirom na to da sam postao ravnatelj, prestao sam biti član Nadzornog odbora jer se radi o funkcijama koje ne idu zajedno.

Znači li vaša nova uloga da ćete i dalje biti uključeni na terenu ili ste više vezani za ured?

Postati ravnatelj Crvenog križa nosi odgovornost, kao što sam rekao na početku. Odgovoran sam i predsjedniku, i Odboru, i članovima Skupštine, svim članovima društva, ali i zajednice, svi su mi ‘šefovi’! Tako se i osjećam, pogotovo sad na početku. Dat ću sve od sebe, truditi se, ne mogu biti na šest mjesta u isto vrijeme, ali napravit ću što god budem mogao – bilo to na terenu ili u uredu. Kad god osjetim da mogu nešto korisno učiniti, da to bude na dobrobit društva, naravno da ću to učiniti.

U objavi vašeg dolaska na funkciju spomenuto je i vaše sportsko iskustvo i da će vam to značiti. Bio sam dugo godina, a i još uvijek, samo je to sad više veteranski, član Veslačkog kluba Neptun. Počeo sam veslati još u osnovnoj školi. Svaki sport, pa i veslanje, uči disciplini, kontinuiranosti, navici na rad i dovodi do zaključka da rezultat ne može doći bez rada, ‘’preko noći’’. Ispred medalje i priznanja i dodjela stoje ogroman trud i rad koji dovode do ‘vrha’. Nisam baš bio neuspješan, ali nije to sada bitno. Mislim da danas djeca imaju drugačiji odnos prema sportu, više se gleda na profesionalizam, a dok sam ja bio dio toga svega, ipak je bilo drugačije. Ali nije to bitno, bavljenje sportom je uvijek nešto pozitivno iz čega se mogu samo dobre stvari naučiti i prihvatiti, kao i stvoriti jedan karakter koji u životu neće odmoći, već samo pomoći. To je dobar temelj za sve.

Što biste poručili onima koji su se nakon svega odlučili učlaniti u Crveni križ? Pozivam sve građane da se uključe, na koji god način im odgovara. Bilo kroz naš Klub 65+ za građane treće životne dobi, a mlađe pozivam u Klub mladih. Sve voljne volontiranja pozivam da nam se jave na naše kontakt telefone ili da se jave putem maila. Mogu nam se javiti s upitima i prijedlozima. Bilo bi nam drago, pa ćemo vidjeti kako ih možemo ukomponirati u naš rad i naše ciljeve. Nikoga ne treba biti ni strah ni sram, uvijek možemo naći korisno mjesto za svakoga.

„Odgovoran sam i predsjedniku, i Odboru, i članovima Skupštine, svim članovima društva, ali i zajednice, svi su mi ‘šefovi’! Tako se i osjećam, pogotovo sad na početku“

Novi članovi su dobrodošli, bez obzira na dob i svima će se naći nešto u čemu mogu doprinjeti

Novi ured donosi i nove odgovornosti

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

PRILAGOĐENI ZIMSKI FESTIVAL

Podignuta je optužnica protiv bivšeg ministra poljoprivrede Josipa Dabra. Ali što sad? Čovjek je ipak zastupnik Domovinskog pokreta, a u Saboru vrijedi jednostavno pravilo: ako dižeš ruku za Vladu, pozlatila ti se. Dakle, ako si usput iz auta ispalio par metaka pištoljem, rafalno kalašnjikovom izrešeto neku domovinsku pustopoljinu, podučavajući maloljetnog sina kako se koristi automatska puška, kakav je to kriminal? Ljudi se bave golfom, s djecom beru gljive, šparoge, surfaju, a Dabro, eto, voli oružje. Njegovom advokatu preporučuju obrambenu taktiku; Dabro je zapravo testiro sigurnosne standarde vozila u uvjetima rafalne paljbe.

To je sportska aktivnost, skoro kao paintball, samo s većim kalibrom. Premijer Plenković se neki dan čudio kako nekome na svadbi uopće padne na pamet ispalit signalnu raketu, smatrajući to nedopustivim.

I fakat, puno je opasnije ispaliti signalnu raketu na svadbi, nego rafal u polju. Raketa može pogoditi nevinog svata, a polje – pa što će polju bit? Premda bi se oboje moglo nazvat kulturnom tradicijom, obiteljskim druženjem, ali i političkim pragmatizmom. Jer, dok je Dabro u Saboru, šefova fotelja je sigurna. To što njemu prijeti kazna, to ne znači ništa. Kazna je u Hrvatskoj zapravo povlastica: ako si optužen, a ostaneš u politici, to znači da vrijediš. Srećom po Vladu, i pravosuđe je dovoljno fleksibilno – presude uvijek stignu taman kad istekne mandat. Dabro, magistar, ratnik, roditelj, vjernik i naravno, saborski glasač na daljinski upravljač. Njegova ruka već osam mjeseci donosi više koristi Vladi nego svi ministri zajedno.

A iz oporbe već stiže prijedlog: zašto ne vratit u Sabor i bivšeg ministra zdravstva, onog iz afere ‘mikroskop’? Pa nije to bila neka velika stvar. Niti sto tisuća kuna mita, što je to danas? Sitnica, gotovo mikroskopska. Za pokoru, može on mjesecima još obavljat društveno koristan rad; dizat ruku u Saboru, ko i kolega.

Hrvatska pošta krenula je s pilot projektom u kojem građani za 300 eura mjesečno, sami sebi razvrstavaju i dostavljaju poštu u svojim stambenim zgradama. Jer njiho-

vi poštari nekad i po nekoliko sati provedu tražeći loše obilježene ormariće, gurajući u njih kuverte s jednako loše čitljivim adresama, uz to još za mnoge poštare na nepoznatom - hrvatskom jeziku.

U HP-u su zaprimili više od tisuću prijava stanara pa se prijave više ne primaju. Interes je bio velik, jer uz dobrodošao dodatak svojoj penziji, neki vide zgodnu priliku da napakoste svojim manje simpatičnim susjedima. Već se zamišlja scenarij u kojem budući kućni poštar u smeće baca račune i opomene lajave susjede Mare koja ga je osramotila pred svima objavom kako ne čisti iza svoga kučka, a jedanput ga je napala i radi držanja starog frižidera u skalama tri mjeseca. Pa onda ona gospođa s trećeg kata, što se stalno dere na djecu jer skaču po stubištu; evo, neka se sad dere na telekom operatera, kad joj isključe - internet.

Naravno, nisu svi oduševljeni. Jedni viču da je sramota što državna firma plaća ljudima da rade poso koji su oni već platili kroz poreze. Drugi u pilot programu vide sjajnu budućnost i moguće rješenje problema ukupnog manjka radne snage. Očekuju da i komunalne firme muškim penzionerima daju ovlasti i za pisanje parkirnih kazni u svom kvartu. A pomogle bi im i njihove žene, otkrivajući s balkona službenim komunalnim kanočalima mjesta na kojima ne’ko krivo parkira, pa bi muž zvao pauka uz dogovorenu proviziju. Svakome dobro! Turistički stručnjaci tješe naciju kako se turizam oporavio, jer je deveti mjesec izvuko malo posustalu glavnu sezonu. Nije baš da su u svim posteljama spavali po dvoje, ali su zato blagajne bile - pretrpane. Toliko pretrpane, kaže anegdota, da je jedan ugostitelj solde moro prenosit u - vrećama. I taman kad su mu inspektori pokucali na vrata da ga nešto pitaju, on je u preši izbacio jednu takvu vreću, ali kroz krivi prozor, pa ravno u glavu pogodio jednoga od njih. Simbolično, reklo bi se. U Hrvatskoj soldi doslovno padaju s neba, samo obično pogode pogrešne ljude. Uz eto, neke sitne iznimke, ugostitelji su toliko zadovoljni da su odlučili tijekom Dubrovačkog zimskog festivala blagdanski kič podić na višu gastronomsku razi-

nu. Tako će, umjesto Puljiške pjace (vašarskih kućica) po Stradunu, tradicionalni čevapi, kobasice, burgeri i prikle građanima na raspolaganju bit na istoj lokaciji, ispred njihovih restorana i to uz prilagođene cijene, pa će se i nostalgičari za drvenim barakama nekako utješit.

Onima kojima ni prilagođene cijene nisu dostupne, preostaje nešto manje raskošno blagovanje na skalinima sv. Vlaha, uz dupli karton pod guzicom i blagdanskim sendvičem iz doma. S tihom nadom da će iduće godine i oni bit prilagođeni cijenama. Ako ih Bog do pogodi kakva vreća solada s početka priče.

Bilo kako mu drago, ne može se reć da ugostitelji sa Straduna nemaju empatije prema domaćim gostima. Oni drugi gazde, iz okolnih ulica, rado bi se pridružili, ali su daleko. Neki gradski besposličari kunduruju po Peskariji kako većina njih na kraju sezone vrijedne zaposlenike šalju doma da se odmore, a oni odlete u daleki Tajland na nekakve gastronomske edukacije. Tamo navodno mjesecima detaljno proučavaju noćni život i egzotične začine, koji nemaju baš veze s kuhanjem, ali su dobri za - inspiraciju.

ROSA MARIA MASCARELL, ŠPANJOLKA I DUBROVAČKA VODIČICA:

“Libertas“ je glavni dubrovački brend , iz njega

bi trebao učiti cijeli svijet, a nedovoljno je iskorišten

Naša sugrađanka, Španjolka Rosa Maria Mascarell skoro tri desetljeća živi u Dubrovniku. Novinarka je i licencirana turistička vodičica za tri hrvatske županije. Ima i hrvatsko državljanstvo i tvrdi da se Dubrovnik nije dovoljno brendirao niti iskoristio vrijedni slogan “Non bene pro toto libertas venditur auro“. Svjedokinja je razvoja našeg poratnog turizma, ima zanimljive stavove o gradu, a komentirala je i aktualni skepticizam dubrovačkih vodiča zbog konkurencije iz svijeta

Kako je to izgledalo kad ste došli u Hrvatsku? -Te 1997. je bilo depresivno i bez turizma: dosta toga zatvoreno i srušeno, ljudi bez posla, dosta tužno. Na kupanje bi došli neki Talijani te Nijemci koji su ranije dolazili, a Englezi su došli vidjeti što mogu jeftino kupiti... Turizma nije bilo, što me šokiralo jer sam došla puna iluzija da će se iz toga brzo izaći. Prvih godina je bilo teško i puno nerazumijevanja zašto sam došla iz zemlje gdje se dobro živi u zemlju iz koje bi mnogi pobjegli. Već 2000. je počelo biti bolje, most se završio 2002., a 2003. je došao Papa i tad su kruzeri počeli dovoditi Španjolce. I prije toga sam se susretala sa Španjolcima: bile su to obitelji UNPROFOR-aca iz BiH pa i agenti turoperatora koji su smatrali da je još prerano za grupe. Ipak, dolaze kruzeri Coste, ali nije bilo vodiča na španjolskom jeziku. Pozvali su me iz

Atlasa i pitali bih li prevodila tako da sam išla u pratnji hrvatskih vodiča i prevodila. Tad sam prvi put ušla u turizam i doznala nešto o samom gradu u zidinama kao što ih je nekad imala moja Gandia koja je južno od Valencije.

Sad je posebno aktualna bojazan domaćih vodiča zbog mogućeg dolaska vodiča izvan EU. Što mislite o tom dolasku?

-Prvo mali uvod: već sam kod nostrifikacije di-

plome novinara morala govoriti hrvatski te sam polagala povijest i politički sustav Hrvatske. Te 2003. sam mogla samo prevoditi ili biti vodičima pratitelj. Iako sam ovdje imala prebivalište, hrvatsko državljanstvo sam dobila 2005. i bez toga nisam mogla pristupiti tečaju za vodiča. Dvojila sam, ali me je ohrabrila prijateljica Katarina Komaić rekavši: “Daj položi to, toliko si se zalagala za ovaj grad i duboko ušla u njegovu povijest, šteta je ako ne učiniš iskorak i nastaviš raditi kao vodič”. Zahvalna sam joj što me nagovorila te sam položila 12 predmeta iz kojih sam naučila dosta o gradu. Nisam polagala španjolski niti povijest, ali smo mnogo naučili od profesorica i kolegica Pave Brailo i Ileane Grazio koje su nam usadile dodatnu ljubav prema gradu. Ja se zalažem za  otvoreno tržište, ali pod istim uvjetima! Svi koji bilo što žele raditi, moraju nostrificirati za sve struke, tako i za vodiče koji su vezani za lokalnu kulturu. Kao Španjolka, istovremeno i Hrvatica, ne mogu voditi, a da ne poznajem lokalnu kulturu. Zbog tura koje radim, vodič sam i za Splitsko-dalmatinsku te Šibensko-kninsku županiju, tamo sam išla, učila i polagala. Poštujem te zahtjeve i mora se polagati, više se ne mora imati hrvatsko državljanstvo, kao što sam ga morala imati. Međutim, poznavanje hrvatskog jezika i povijesti mora biti uvjet,

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

“Rečenica ‘Sloboda se ne prodaje ni za kakvo blago’ od prvog dana me je fascinirala i trebalo mi je dosta vremena da je shvatim: sloboda se različito tumači, ali je zapravo najvrjednija sloboda koju je ovaj grad postigao bila ona ekonomska. Jer Dubrovnik je imao dovoljno bogatstva da je svoju slobodu mogao kupiti. Danas bismo to svi htjeli, ali smo svi u kreditima i dugovima. Još uvijek tragamo za tim univerzalnim pojmom, a Dubrovnik je pokazao kako se ostvaruje”

te polaganje uz jednake uvjete za sve.

Vjerujete li kako će doći do reda na tržištu i kako će vodiči biti zaštićeni?

-Divljaluk nikamo ne vodi! Problem je ako se izmišljaju podaci, a ne drži se istine. Domovinski rat je vrlo osjetljiva točka! No, u Dubrovniku sam bila prije granatiranja, u ljeto 1991. i znam dosta o tome. Poslijeratne generacije su hrvatski državljani, ali koliko i oni znaju o ratu? Nisam baš sigurna... Hoću reći: nije stvar jesi li stranac ili ne, nego koliko netko zna. Test je uvijek ispit, ne porijeklo!

Licencu imate već 20 godina. Kakva su vam iskustva?

-Volim to i nije mi teško raditi. Pomogli su nostrifikacija i što sam novinarka sa znanjem iz povijesti. Već sam znala hrvatski, a praksa je bila sve zanimljivija. Kad povijest prenesete uz znanje, ljubav i strast, tad se gost ne vraća s podacima tipa “stoljeće to, stoljeće ono“ nego s općim dojmom da je posjetio neko stvarno posebno mjesto. Arhitektura je samo segment jer da bi grad postao biser Jadrana, mnoge su se generacije morale zalagati da kreiraju način života gdje ima mjesta za sve i gdje ekonomija cvjeta, a na prvom mjestu je zajednica. Mislim da je to danas važno prenijeti. Kao vodičica se trudim da ne idem u detalje i time zamaram goste, nego da ih uključim u poznavanje grada. To čini i

Europski pokret interpretacije baštine koji smatra da je potrebno izvući univerzalnu vrijednost svega što prezentiramo. Ovdje su to zajednica, zalaganje za mir i prijateljstvo te postizanje financijske samostalnosti, što vidimo iz natpisa na Lovrjencu “Non bene pro toto libertas venditur auro“. Rečenica “Sloboda se ne prodaje ni za kakvo blago“ od prvog dana me je fascinirala i trebalo mi je dosta vremena da je shvatim: sloboda se različito tumači, ali je zapravo najvrjednija sloboda koju je ovaj grad postigao bila ona ekonomska. Jer Dubrovnik je imao dovoljno bogatstva da je svoju slobodu mogao kupiti. Danas bismo to svi htjeli, ali smo svi u kreditima i dugovima. Još uvijek tragamo za tim univerzalnim pojmom, a Dubrovnik je pokazao kako se ostvaruje. Drugačiji primjeri su Split i Kotor: morali su od nekog tražiti financije ili odobrenje. Zahvaljujući ekonomskoj neovisnosti, Dubrovnik to nije morao nego je napravio sve što danas ima: kuće, zidine, institucije. Da, morao je davati, ali je uvijek nešto zauzvrat dobio: zaštitu, slobodni prolaz! To su velike vrijednosti.

Te se univerzalne vrijednosti i poruke mogu primijeniti i na današnje vrijeme.

-Uz to znanje shvaćamo da Dubrovnik postoji kako bi svijetu nešto važno rekao. Živimo u doba puno ratova, ali je grad više od 500 godina mogao ne biti u ratu. Znači, može se! Živimo u vrijeme kad mislimo da je naša najveća sloboda -

sloboda govora. Laž! Jer, čovjek je vlasnik svojih misli, ali je rob svojih riječi. Danas krivo tumačimo slobodu jer ne shvaćamo gdje je zapravo sloboda. U svemu tome vidim ljepotu koju pokušam prenijeti gostima, da shvate kako ovo nije filmski scenarij nego velika zajednica koja je imala svoje vrijednosti. I vidim da gosti sasvim drugačije na sve gledaju kad spoznaju kontekst. Stradun i zidine su lijepi, ali iz njih ne izvire agresivnost nego divljenje i poziv da se posjeti grad. Tu je i velika rasprava je li grad prepun turista ili ne. Osobno svakog shvaćam: ljude koji još žive unutar zidina i tisuće onih koji tu nažalost više ne žive jer su morali prodati svoje kuće kad nije bilo turizma. I to je fenomen: kažu mi da se grad pretvorio u veliki apartman. Da, ali ne jednako kao Barcelona i Venecija: kad nije bilo turizma ljudi nisu imali što za jesti i bili su prisiljeni prodati kuće, ali i kupili su jeftiniji stan van grada. Apartmanizacija je danas investicija, u Veneciji i Barceloni nije bilo rata i tu se dobrovoljno prodavalo ili prenamijenilo.

Zbog turizma je obala Španjolske betonizirana. Prijeti li ta opasnost Hrvatskoj?

-Zanimljivo da su mediji prije 20 godina upozorili na to. Nakon rata je uslijedila divlja gradnja, što nije dobro, ali su se ljudi morali snaći jer su morali dugo čekati na dozvole, nije bilo kontrole i gradilo se. No, sad je drugo vrijeme, urbanog plana mora biti i grad se mora širiti. Ali, dokle i kako? Pojedine građevine puno odudaraju i ne znam tko je to dozvolio. Sjećam se, kad sam gradila kuću u zaštićenom krajoliku Rijeke dubrovačke, konzervatori su imali brojne zahtjeve  o visini, vrsti krova i svega da bi potom u Rijeci nastala gradnja koju ja ne razumijem! Kako su takve kuće izgradili u zaštićenom krajoliku? Kriteriji mi nisu jasni.

Je li se u Španjolskoj gradilo nepoštujući lokalnu arhitekturu?

-U Španjolskoj se taj ‘boom’ dogodio 60-ih i 70ih. Jačao je turizam, gradonačelnici i političari su vidjeli priliku da se odjednom nešto napravi, a nisu definirali kriterije, nije bilo kontrole i lijepa ribarska naselja su postala Las Vegas na moru. Danas nema povratka.

Kako reagiraju Španjolci kad doznaju da je kroz povijest Dubrovnik bio jako povezan sa Španjolskom, a Miho Pracat bio osobni prijatelj kralja Karla V.?

-Njima je ogromno otkriće da se mala državica borila uz Armadu protiv Engleza. U toj tragediji je dosta žena na Lopudu ostalo bez muževa. Dubrovački su mornari pratili Kolumba u otkrivanju Amerike, Republika je imala 15 konzulata u Španjolskoj gdje generacije nisu ništa učile o SFRJ i povijesti velikog  dijela Europe. Znaju za Grčku, Tursku, Italiju i Francusku, ali za ovo slabo. A Dubrovnik je u svemu bio prisutan i morao

znati što se događa. Za slabije upućene Španjolce, sve to je ugodno iznenađenje. Tako mal, a tako samostalan.

Imaju li neke kritike?

-Pitaju zašto 34 godine od početka rata Belveder još nije obnovljen, bode im oči nesklad zgrada na Pločama, nejasno im je kako je mogao nastati onakav Excelsior, nepojmljiv im je stil zgrada ispod magistrale, nejasno im je da se nije proširila cesta do tvrđave na Srđu, da nema brze ceste do aerodroma: hvata ih panika ako je zastoj, gledaju Google Maps i pitaju kako nema druge ceste. Pitaju i zašto je tako puno krivina do Pelješca, zašto fali oko 100 kilometara autoceste... Imaju osjećaj da je ovdje najskuplje i pitaju me kako je nama. Ja se pitam - zašto moramo plaćati svako parkirno mjesto? Jer, ima gradova gdje se parking plaća u zonama da se postigne kretanje, a ovdje je cijeli grad parkirno mjesto. To i njih čudi, jer ako uzmu rent-a-car, zašto moraju svugdje platiti parking? To je čudno za ovaj grad. Možda je onima koji mjesečno plaćaju to u redu, ali svi plaćamo porez i cestarine pa još i parkirno mjesto ako ga nađemo.

Što vas još gosti pitaju?

-Mic po mic, cijeli se grad naplaćuje. Ljudi su olako prihvatili to plaćanje parkinga, kao sad sam miran. Ali, nemaju siguran parking! Kad me gosti pitaju, kažem da mi nije logično da su cijene u Gradu i daleko izvan jednake. Puno se raspituju i oko cijena, ali im kažem da je dio stvarno formiran zbog ponude i potražnje, a dio je zbog transporta i zato što sezona nije cijelu godinu. Sjećam se godina i načina kako je država tretirala Dubrovnik kad nije imao turizam ni butige pa se moralo ići u Neum kupiti kod onih koji su ovdje zatvorili. Nisam protiv toga da svaka država zarađuje, pa i BiH, ali su Dubrovčani bili kažnjeni. Znači, nije bio dovoljan rat, nema turizma ni prihoda, još moraš kupovati u drugoj državi jer

“Ne koristi se dovoljno riječ ‘libertas’. Zapravo se banalno koristi: za autobuse (što stranci ne shvaćaju) i duže od 70 godina za Igre. Izreka ‘Non bene…’ s moje majice bi trebala biti brend jer je dokaz što je Dubrovnik najviše postigao: financijsku samostalnost u gospodarstvu. A to nitko ne brendira, osim jedne jedine butige od suvenira i majica! Nema ni magneta!”

ti tvoja država ne omogućuje da bolje živiš. Dubrovnik stalno doprinosi, ali nije baš prioritet, osim kad su Igre pa se dođu slikati.

Kako doživljavate odnos javnosti prema poslu vodiča?

-Neke agencije koje nas zapošljavaju često smatraju da nam je lagan posao. Naravno, nije tako: osim što se moramo obrazovati, dajemo puno više nego se ‘na prvu’ vidi da bi usluga uspjela. Zalažemo se energijom, vremenom, pameću, psihologijom. Posao nam je stresniji nego što možete zamisliti, nužna je ogromna energija u relativno kratkom periodu godine što stvara veliki stres jer ostatak godine nema sigurnih prihoda. Stoga ovo ima svoju cijenu. Naš posao nije lak i ne mogu ga svi raditi. I nije točno da lako zaradimo kao da ništa ne radimo. Česte su depresije i razočaranja. Jer, ako se ne uloži strast, novac se teško zaradi. Uz stalno obrazovanje treba imati kondiciju kao vatrogasci i čuvati se da izdržimo cijelu sezonu. Nažalost, kolege toga često nisu svjesne i krajem sezone su sve više po doktorima i bolnicama. Jer kad adrenalin padne, tad dolaze problemi koje su potiskivali.

Nosite majicu sa zanimljivim logom, “Non bene pro toto libertas venditur auro“, i tvrdite da Dubrovnik nije do kraja iskoristio svoj brend.

-Točno, i toga nije ni svjestan! Ne koristi dovoljno riječ ‘libertas’Zapravo se banalno koristi: za autobuse (što stranci ne shvaćaju) i duže od 70 godina za Igre. Izreka “Non bene…“ s moje majice bi trebala biti brend jer je dokaz što je Dubrovnik najviše postigao: financijsku samostalnost u gospodarstvu. A to nitko ne brendira, osim jedne jedine butige od suvenira i majica! Nema ni magneta! Jesu li ljudi odgovorni za grad shvatili koliko je bitna samostalnost koju je Republika imala? Dok to ne shvate i dalje ćemo prodavati grad biser Jadrana, a nitko neće znati kakav biser i što je njegovo najveće postignuće. U cijelom svijetu danas se govori da bi bilo idealno kad bi sve osobe bile ekonomski samostalne. To je sad trend i bilo bi idealno da se to brendira i pokaže kako je ovaj grad to bio postigao. Možda će opet, ako bude pameti?!

Mnogo putujete. Zašto je to, po vama, važno? -Da se shvati vrijednost nečega, nužno je putovati, vidjeti i shvatiti što imaš doma. Pitaju me je li mi draža Španjolska ili Hrvatska. Zašto moram birati? Dobrih stvari ima u obje zemlje i ne moram odlučiti niti bilo što omalovažiti. Svako mjesto ima svoj identitet i ljepotu.

Što možete reći o svojoj novinarskoj karijeri? -Radila sam za više novina u Španjolskoj, uglavnom kulturu i znanost. Po dolasku u Hrvatsku surađivala sam za novine Levante i  Las Provincias iz Valencije i El Mundo iz Madrida, jednu od  najvećih novina. Što se kulture tiče, iz Du-

brovnika sam izvještavala o Igrama.

I prije rata ste dolazili u Dubrovnik? -Da, u kolovozu 1991., dok još nije bilo granatiranja. Nitko nije vjerovao da bi moglo doći do rata, olako su govorili - nemoguće, mi smo zaštićeni, UNESCO to neće dozvoliti. Ali, znamo što je bilo. U ljeto 1992. zbog blokade nisam mogla ući, ali sam bila u dijelovima Hrvatske gdje se moglo doći da bih 1993. ušla i vidjela na što to sliči. Vjerovalo se da će se turizam lako vratiti, ali se trebalo čekati skoro desetljeće. Od 1993. sam počela izvještavati iz Dubrovnika za El Mundo i drugi novine o razvitku života u gradu.

Napišete li katkad ponovno tekst za El Mundo?

-Ne! Sad sam kroz posao turističke vodičice na neki način ‘novinar na terenu’. Jer da bih bila bolji vodič, trebam se informirati i ljudima prenijeti aktualne informacije koje oni traže. To je oblik novinarstva i to mi se čini puno zanimljivije jer imam interakcije s gostima koji sa svojim pitanjima traže dalje razgovor. Stoga mislim da nisam tako daleko od novinarstva, a čak je zanimljivije.

Šta se tačno desilo 1. oktobra hiljadu devetsto devedeset prve?

Povampirene ustaše banuše u Trebinje i bez suđenja zaklaše 19 bureka sa sirom

Tega 1. oktobra hiljadu devetsto devedeset prve ne ustaše svi poradi

Karađorđeve šnicle, već neki ustaše, samo zato što su Ustaše. Ustaše se, kapirate, zovu tako jer se ceo život rano ustaju iz postelja. Ne mogu da spavaju, a znate šta kaže naš narod od Smedereva, preko Bačke Palanke pa sve do Sremske Mitrovice – onaj ko slabo ćori i rano ustaje ima nečistu savest

Beše 1. oktobra hiljadu devetsto devedeset prve. Vredni žiteoci Trebinja rano su se probudeli, ali ne poradi odlaska na radno mesto, nego zbog opšteg slavlja kolosalnog versko-vojničkog praznika. Beše toga 1. oktobra utornik, vascelo okrugla obletnica slavlja našeg pravoslavlja odnosno svega lepoga šta on sa sobom nanaša, a šta je lepše od Karađorđeve šnicle? Beše toga 1. oktobra utornik, slaviće se dvestoti rođendan najlepše šnicle šta je čovečanstvo videlo. Bečka šnicla jeste lepa, ko se uopšte usudi tvrditi suprotan narativ, no nije ni do kajmaka ovoj našoj slavljeničkoj. Karađorđevu šniclu još tamo u osamnaestom veku porodio je glavom i utrobom sam Đorđe Petrović zvani Karađorđe. Karađorđe beše čuveni vožd Prvog srpskog ustanka protiv Osmanlija, a šnicla mu beše mnogo bitno napadajuće sredstvo u bitki s tiraninom.

Kako istorijski almanasi zapisaše, šniclu su Karađorđeve trupe turale Osmanlijama u pak sve naglas govoreći „Leotar prvak, Leotar prvak!“. Marica Živković, mnogo čuvena proročica iz Masloševa seoceta u srcu Šumadije, još je u detinjstvu prorokovala (a Marica je živela u sedamnaestom veku!) da će srpske trupe turajući Karađorđeve šnicle Turcima u šupak, jasno i glasno da istaknu futurećeg šampiona Premijer lige u fudbalskom konkursu leta 2002/2003. Prema rečima hrabrih srpskih branioca iz Odbrambeno-otadžbinskog rata s kraja osamnaestog veka, to će da bude Leotar iz Trebinja. Eto dragi čitaoci, kapirate zašto slavlje sv. Karađorđeve šnicle ima u Trebinju toliko sledbenika. Jeste da još uvek nisu postali sastavni deo Bosne i Her-

cegovine, samim time ne mogu ni da budu učesnici Premijer lige - niti bi to, ruku na herojsko srce, ikad voleli – ali proročke reči su proročke reči, a i titula šampiona jeste titula šampiona – proročkoj tituli šampiona ne gleda se u državu - pa šta je ne bi proslavili gde god da se Trebinje nađe? Šta se Trebinjana tiče, može Leotar da postane i šampion Devičanskih ostrva, a kamoli ne Bosne i Hercegovine, sve se pika.

USTAŠE RANO USTAŠE

Ali tega 1. oktobra hiljadu devetsto devedeset prve ne ustaše svi poradi Karađorđeve šnicle, već neki ustaše, samo zato što su Ustaše. Ustaše se, kapirate, zovu tako jer se ceo život rano ustaju iz postelja. Ne mogu da spavaju, a znate šta kaže naš narod od Smedereva, preko Bačke Palanke pa sve do Sremske Mitrovice – onaj ko slabo ćori i rano ustaje ima nečistu savest. E pa Ustaše imaju nečistu savest još od proleća četrdeset i prve. A kad se Ustaše rano probude, od Jasenovca pa sve do Gradiške stare, odmah startaju da posećuju mesare. Šta će da radi rano probuđena osoba sem da ode na tržnicu i posećuje onde pecaroše ili mesare?

No Ustaše su celo leto devedeset prve zanemarivali pecaroše i mesare. Mnogo interesantnija im je bila šopska salata. Šopale su tako Ustaše raznim izmišljenim salatama svoj narod sve im govoreći kako severno od Dubrovnika žive polupismena plemena koji kurac umaču u kajmak, pa ga turaju u uštipak, a postoje i oni koji ga oblepe kurtonom i turaju u pak. Pazite, kakve su te Ustaše nastrane pederčine i ogromni pacovski lažovi.

Piše Vragoljub Vučurević, zastavnik Vojske Republike Srpske i branioc Trebinja u Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1991.-1996. (Maro Marušić) FOTO Denis Kapetanović/ PIXSELL

Ustaše se prvo zaustaviše kod Restorana Drijen, gde drsko pokažu srednji prst Ženevskoj konvenciji. Štaviše, nije im bio dovoljan užasan ratni zločin šta pomešaše Karađorđevu šniclu s blitvom, nego docnije uzeše naoštrene noževe pa probodoše sve uštipke vičući pri tom na vasceo glas: Smrt uštipku, sloboda priklama!

Šopale su tako

ustaše raznim izmišljenim salatama svoj narod sve im govoreći kako severno od Dubrovnika žive polupismena plemena koji kurac umaču u kajmak, pa ga turaju u uštipak, a postoje i oni koji ga oblepe kurtonom i turaju u pak. Pazite, kakve su te ustaše nastrane pederčine i ogromni pacovski lažovi. A mi Srbi nikad ništa nismo turali u pak muškaraca sem Karađorđevih šnicla

A mi Srbi nikad ništa nismo turali u pak muškaraca sem Karađorđevih šnicla. Međutim, Ustašama nije bilo samo dovoljno šopati salatom svoj narod i izmišljati šnicelske laži, već su 1. oktobra učinili korak napred koji im mi, žiteoci Trebinja, nikad nećemo da zaboravimo, a bogme ni da oprostimo. Toga utornika ustaše Ustaše čak i ponešto ranije nego inače, zajebavši pri tom budionik petlića, uputiše se ka Brgatu Gornjem (ili Donjem, to me uvek naprosto smara, jer je Donji Brgat, tačno rečeno, severno od Gornjeg), pa pređoše granicu, i eto ih na Ivanici. Tamo obaviše pljačkaške opskrbne radnje, ukradoše cigara i pive - čim drugim da se opskrbljuješ na Ivanici sem cigara i pive – pa krenuše napred u ratne zločine. Prvo se zaustaviše kod Restorana Drijen, gde drsko pokažu srednji prst Ženevskoj konvenciji. Štaviše, nije im bio dovoljan užasan ratni zločin šta pomešaše Karađorđevu šniclu s blitvom, nego docnije uzeše naoštrene noževe pa probodoše sve uštipke vičući pri tom na vasceo glas: Smrt uštipku, sloboda priklama! Ma prikla tebi materina, ustašo jedna, kako te nije stid da se tako odnosiš prema našem poreklu! No, ni to im nije bilo dovoljno. Ustaške trupe krenuše potom dalje u još stravičniji pohod. Dole kad su banuli kod Ljubova, porazbacaše sve tegle meda koje je prodavaljka Miljenka poredala na štand, a nakon što ni našminkanim okom nije trepnula na mućke provokacije Pavelićevaca, Ustaše su joj sprejom ispisale posred štanda: Miljenka - slatka k’o med, hladna k’o led!

I nastaviše Ustaše dalje svoj barbarski pohod po Istočnoj Hercegovini. Dođođe do Volujca već dobro povampireni, pa izdvadiše spolni

ud iz donjeg dela uniforme i stanu pijano vikat imitirajući Vojislava Šešelja. -Veći naš kujac, nego vaš Volujac!

DVE STRATEŠKE TAČKE

Istina jeste da Volujac nije velik, pa ga Ustaše bez problema prođoše. No do tada, mi hrabri branioci Trebinja već smo znali da je počeo Odbrambeno-otadžbinski rat za odbranu otadžbine, pa smo stigli da ukopamo prvi rov. Postavili smo prvu liniju fronte u Hercegovačku ulicu gde su dve najvažnije strateške tačke za koje smo znali da će Ustaše pokušati da ih preotmu. Prva strateška tačka jeste buregdžinica naziva ’Dobro jutro komšije’ sa najboljim burekom od sira na vasceloj severnoj hemisferi, a druga važna strateška tačka jeste Grilarnica Tarana gde su se svojedobno pravile najlepše Karađorđeve šnicle u regionu. Danas to možda nije tako, ali u kolektivnoj memoriji ovdašnjeg naroda znamo kakvo mesto zauzima Tarana, pa će ustaše sigurno da udare u nj, jer bi tako izvojevali moralnu prednost. Pa da skratim priču i ne upilujem vas mnogo, Ustaše su probile liniju odbrane kod ’Dobro jutro komšije’, a nakon što su stavili buregdžinicu pod svoju kontrolu - bezočno su i bez ikakvog prava na suđenje - zaklali devetnaest bureka sa sirom. Videvši taj masakr na svoje oči s ajlajnerom prodavaljka Snežana je vrištala kao da peva Čajld in Tajm od Dip Parpla, a Ustaše su joj odmah poručile da ućuti inače će je da siluju s Karađorđevom šniclom u pičku, umesto u pak, što je najveće moguće oskrvnuće koje možete da napravite žiteocu Trebinja.

No ispostaviće se da su bureci Ustaše došli glave. Beše im hrana teška, mnoštvo inzulina im se izlučelo unutar tela, pa Ustaše pozaspaše, i hrabri branioci Trebinja zadržaše kontrolu nad Grilarnicom Tarana. Beše to prva pobeda hrabrih branioca Trebinja u dugom i iscrpljujućeg Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ustaše - nakon što odspavaše poslije klanja bureka - opet ustaše, ali nikad više, ni tada, ni docnije nisu izvojevali pobedu u našem Trebinju. Zahvaljujući braniocima Trebinja i položenim životima bureka sa sirom, došla je sloboda, a sa njom i fudbalski šampionat Bosne i Hercegovine kojeg je Leotar u konkursu 2002/2003 premoćno osvojio potvrdivši proročanstvo Đorđa Petrovića zvanog Karađorđe i Marice Živković zvane Marica.

Od tada je prošlo mnogo leta, ali mi stanovnici Trebinja još uvek se svakog prvog oktobra sećamo šta se tega dana tačno dešavalo kroz istoriju, pa je tako i ove jeseni naš gradonačelnik Mirko Ćurić, u znak zahvalnosti svih građana Trebinja, uručio posthumna odlikovanja „Medalja zasluga za narod“ za devetnaest bureka sa sirom iz pekare ’Dobro jutro komšije’ koji su hrabro položili svoje masno postojanje za slobodno, neovisno i suvereno Trebinje.

9. listopada 2025. Dubrovački

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mia i Anita - predvečer se rado u đir Uvalom pohita

Rita i Stjepan - tata je sa voljenom kćerkicom presretan

Dragan i Antonia - posao su završili, sjeli su, popričali, malo se opustili

Šime i Niko - ugledni su dubrovački iseljenici iz New Yorka i Kalifornije, na odmoru u voljenom Gradu se rado i zajedničko piće popije

Vlaho i Dominko - što drugo reći, nego da se o najdražem Dubrovniku uvijek ima što reći

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

i Anči - drage prijateljice se katkad i na zajedničkoj kavi uspiju naći

Marla, Fahro, Anamaria i Davor - na iznenadne kratke obiteljske trenutke ni šef nema baš nikakav prigovor

Robert, Sara i Darija - lijepa i opuštena obiteljska fotostorija

Sonja, Zorana, Mark i Leonitri generacije, jako im gode trenuci opuštene šetancije

Lile

Nemanja, Matija, Orlando i Ana - za “odredište” šetnje Porporela je jednoglasno odabrana

LEGENDARNI TRANSALTANTIK

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

RMS “PANNONIA” Početkom prošlog stoljeća je povezivala

Dubrovnik s New Yorkom

Bila je u vlasništvu Cunard Linea koji je imao Carpatiju – brod koji je spašavao unesrećene s Titanica

Među prvim brodarima koji su se po završetku Prvog svjetskog rata u svojim plovidbama

Sredozemljem vratili u Dubrovnik je bio britanski Cunard Line. Jedan od brojnih brodova iz njegove doista impresivne flote bio je transatlantik PANNONIA koji je prvi put uplovio u grušku luku 25. veljače 1920. na putovanju iz New Yorka preko: Gibraltara, Alžira, Napulja, Messine, Palerma, Pireja, Patrasa, Dubrovnika i Trsta. Ponovo nam se vratio 19. rujna iste godine. Bilo je planirano uplovljavanje još i 5. prosinca, ali zbog loših vremenskih uvjeta samo je produžio mimo gradskih mira prema Trstu.

Sljedeće 1921. godine PANNONIA je 17. svibnja započela s putovanjima iz New Yorka tičući luke: Havana, Coruña, Gibraltar, Patras, Dubrovnik, Trst, Rijeka, a 22. listopada je isplovila iz New Yorka za Rijeku s ticanjem luka: Vigo, Gibraltar, Patras, Dubrovnik i Trst. Cijena putničke karte iz New Yorka do Dubrovnika u jednom smjeru je iznosila 200 dolara u drugom i 110 dolara u trećem razredu.

PANNONIA I SLAVONIA

PANNONIA je s navoza brodogradilišta John Brown & Co Ltd. u Clydebanku kod škotskog

Glasgowa kao novogradnja broj 348 porinuta u more u ožujku 1903. godine. Imala je 9851 bruto registarskih tona, bila je duga 148 i široka 18 metara, a mogla je prihvatiti 90 putnika u prvom, 70 putnika u drugom i 2066 putnika u trećem razredu. Dvije John Brown 3- cilindrične parne turbine trostruke ekspanzije preko dvije propele su joj omogućavale brzinu od 14 čvorova.

Transatlantik

PANNONIA prvi je put uplovio u grušku luku 25. veljače 1920. na putovanju iz New Yorka preko: Gibraltara, Alžira, Napulja, Messine, Palerma, Pireja, Patrasa, Dubrovnika i Trsta. Ponovo nam se vratio 19. rujna iste godine. Bilo je planirano uplovljavanje još i 5. prosinca, ali zbog loših vremenskih uvjeta samo je produžio mimo gradskih mira prema Trstu

Brod blizanac imena SLAVONIA je u isto vrijeme izgrađen u brodogradilištu James Laing Sunderland te je zajedno s njim u paru od svibnja 1904. godine naizmjenice preuzeo redovnu putničko- teretnu i poštansku prugu iz Trsta preko: Rijeke, Patrasa, Messine, Palerma, Napulja, Gibraltara do New Yorka.

PRODANA CUNARDU U ČIJEM JE VLASNIŠTVU

BILA I CARPATIA

PANNONIA je prvotno bila naručena za flotu brodara Furness Line, ali je tijekom gradnje prodana Cunardu koji je u to vrijeme od mađarske vlade dobio monopol za prijevoz emigranata iz luke Rijeka prema Americi. Tada je početkom 20. stoljeća britanski Cunard kao jedan od najvećih svjetskih brodara i sa svojim

ostalim brodovima održavao redovne putničko-teretne pruge iz Trsta preko Rijeke prema američkim lukama i to parobrodima: CARPATIA (sudjelovala u spašavanju putnika s TITANICA), CARMANIA , CARONIA , ULTONIA i SAXONIA PANNONIA je tijekom Prvog svjetskog rata plovila iz Glasgowa ili Londona prema New Yorku u najmu brodarske kompanije Anchor Line, a povremeno je korištena za prijevoz vojnih potencijala iz Kanade prema Francuskoj. Nakon rata je vraćena na svoju prijeratnu prugu pa je ponovo uplovljavala u grušku luku. Nakon 1921. godine PANNONIA napušta Sredozemlje te plovi između Liverpoola i New Yorka, a na svoje posljednje putovanje odlazi iz Brooklyna 18. travnja 1922. prema Plymouthu, Cherbourgu i na koncu Hamburgu. Tu je na ušću rijeke Elbe PANNONIA raspremljena te je 9. listopada iste godine završila u rezalištu brodova gdje je započelo njeno rezanje.

Početkom 20. stoljeća je britanski Cunard kao jedan od najvećih svjetskih brodara i sa svojim ostalim brodovima održavao redovne putničko-teretne pruge iz Trsta preko Rijeke prema američkim lukama i to parobrodima: CARPATIA (sudjelovala u spašavanju putnika sa TITANICA), CARMANIA, CARONIA, ULTONIA i SAXONIA.

PROJEKT SUFINANCIRAN EU SREDSTVIMA

Energetski obnovljena zgrada na adresi Liechtensteinov put 15 i 17

Urađena je toplinska izolacija na pročelju izvedbom ETICS

fasadnog sustava i izvedbu novih slojeva kosog krova i tavana

Stambena zgrada na adresi Liechtensteinov put 15 i 17 u Dubrovniku završila je radove na energetskoj obnovi zgrade. Radovi su sufinancirani sredstvima Europske unije.

Cjelokupna investicija iznosila je 183.467,29 eura od čega je od strane EU fondova sufinanciran iznos od 113.379,78 eura bespovratnih sredstava. Riječ je o sufinanciranju iz Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava “Energetska obnova višestambenih zgrada” koji je prethodno objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za projekte koji se financiraju iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026.

Zgrada se sastoji od devet funkcionalnih jedini-

ca na tri stambene etaže. Prije energetske obnove zgrada je bila energetski razred D po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. Radovi na zgradi obuhvaćali su izvedbu toplinske izolacije na pročelju izvedbom ETICS fasadnog sustava i izvedbu novih slojeva kosog krova i tavana.

Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/hlađenje zgrade za 72,43 posto te smanjenjem godišnje primarne energije za 49,53 posto. Proporcionalno sa smanjenjem potrošnje energije dolazi do smanjenja emisije CO2 za 49,53 posto, ali i smanjenja vlage u stanovima i povećanje udobnosti življenja u prostoru.

Stanje prije obnove

Stanje prije obnove

Zgrada će se nakon obnove svrstati u iznimno povoljan B energetski razred po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. Upravitelj zgrade je DOMOUPRAVA DUBROVNIK d.o.o. uz pomoć koje su stanari uspješno pokrenuli čitav postupak prijave na sufinanciranje iz EU fondova, kao i samu realizaciju projekta. Radove na objektu izvela je tvrtka RAKUŠIĆ CORPORATION d.o.o. pod nadzorom tvrtke DELTAGRAD d.o.o.

Projektant glavnog projekta je tvrtka BEST ENERGY SOLUTIONS d.o.o.

Uspješna suradnja završena je u ugovornom roku.

Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/ hlađenje zgrade za 72,43 posto te smanjenjem godišnje primarne energije za 49,53 posto

Stanje prije obnove

Novoobnovljena zgrada

Novoobnovljena zgrada

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik

Tel: +385 20 313 333

Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA

OD 10.10.2025. DO 16.10.2025.

Datum Vrijeme boravka Lokacija Očekivani broj putnika

Ime broda Dolazak Odlazak 10.10.2025

4 (MARELLA EXPLORER 2)

(+1d)

RSLUKA8838E CENTAR MASLINA

Sveukupno

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr 6.10.2025. Stranica 1. od 1

Vedran Batuš, u spomen na dragog susjeda Pera Lizunova prilaže 100,00 EUR; Obitelj Pikunić, u spomen na gospođu Maru Glavinić prilaže 100,00 EUR;

Sele i Božo Baletin, u spomen na našu dragu Jelu Mikuličku prilažu 50,00 EUR.

Udruga za Down sindrom DNŽ

Dragom rođaku Nikoli, umjesto cvijeća prilaže

50 eura Rina

U spomen na prijatelja i kolegu Pero Kozlica

100 EURa prilaže ŠLJAKA IGOR

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52 objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost - Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Svi su je voljeli. Oni manje izbirljivi – i više puta.

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

PREŠUĆIVANJEM SE

Prešućivanjem se djelo ubijalo I mene i djelo moje u javnosti Neznano je tako bilo u stvarnosti Javnim glasilima nije bilo stalo

Ništa moje tamo nije postojalo

Kao da sam krivac Bože im oprosti

Pjesništvo mi s težnjom smislu i nježnosti

Sve nepročitano tako je ostalo

Znanci mi i znalci u kasnoj mi dobi Poštuju ga hvale opiru se kobi Vremenu i mjestu tihoga ubojstva

Sada sve to ima neka nova svojstva Konteso uza me i dalje si brižna Odana tom djelu vrijedna nedostižna

3/8/25

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem FIAT 500 hybrid. Kupljen 4/2024, prešao cca 7500 km. Garaža, kao novi, svjetlo plavi -Tel. 099/206-76 60

Prodajem motor Gilera Runner, registriran do 07/26, bez ulaganja. Cijena 600 €. Mob: 091 636 2163

IZNAJMLJIVANJE

Tražim garsonjeru za dugoročni najam na području grada. Zaposlena, ozbiljna žena. Mob: 091 521 2844

Zaposleni bračni par s djecom traži u dugoročni najam dvosobni stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

PLOVILA

Prodajem novu opremu s motorom za barku Istranku. Cijena po dogovoru. Mob: 098 747 113

Prodaje se jedrilica Jeanneau Aquille dužine 8,65 m+spirun i krmena platforma 1,10 m te dodatna oprema. Vrlo povoljno. Mob: 098 427 600

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Prodajem prazan grob na groblju Velike Gospe u Rožatu. Mob: 091 451 7030

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Prodajem obiteljsku grobnicu na Dubcu. Mob: 098 160 8479

Prodajem zemljište (dvije par-

cele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice

ne 110m2

Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veliči-

kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten,

jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na

Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem dvije dječje bicikle. Mob: 095 850 8906

Prodajem peć na pelete, 10kw. Mob: 095 850 8906

Prodajem dobro očuvanu kožnu kutnu garnituru. Cijena po dogovoru. Mob: 091 586 3932

Prodajem maslinovo ulje, vrhunske kvalitete. Cijena 15 €/l. Mob: 091 586 3932

Poklanjam veliki kutni kauč na razvlačenje u ležaj za dvije osobe, očuvan. Mob: 098 1332 561

USLUGE RAZNO

Muškarac traži žensku osobu za upoznavanje i druženje na wocap. Mob: 097 638 2802

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Čistila bih i održavala apartmane, poslovne prostore, stubišta, ulaze i sl. na području Dubrovnika. Mob: 00387 65464573

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, košnja trave – mob: 091 614 3946.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 6.10. do 12. 10.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 13. 10. do 19.10.

preminuli

Josip Sekula (1948)

Janja Barbier (1939)

Ivo Bendeviš (1961)

Ivanka Stjepović (1976)

Vinka Kojić (1953)

Kate Amunić (1942)

Neđelka Zvone (1941)

Nike Valjalo (1950)

POZITIVNA STATISTIKA

Iz županijske Turističke zajednice objavili podatke za rujan: Turista je jednako kao i lani, zabilježen i lagani rast

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom rujna 2025. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 302.600 dolazaka i 1.212.059 noćenja, što predstavlja povećanje dolazaka za 2 posto, a noćenja za 1 posto u usporedbi s rujnom 2024. godine. Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine (220.728), Sjedinjenih Američkih Država (126.703), Njemačke (117.876), Poljske (96.108) i Hrvatske (57.846).

Prema vrsti smještaja, najviše noćenja u rujnu zabilježeno je u objektima u domaćinstvu - ukupno  511.079, što čini 42 posto ukupnog

broja. U hotelima je ostvareno  469.317 noćenja, odnosno 39 posto ukupnog broja.

U lukama je tijekom rujna evidentirano 8.924 dolazaka, što je 8 posto više u odnosu na rujan 2024., dok je broj noćenja porastao za 6,5 posto, na ukupno 62.411.

U razdoblju od siječnja do kraja rujna 2025. godine na području županije ostvareno je 1.980.777 dolazaka i 8.173.203 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to predstavlja porast od 1,5 posto i u dolascima i u noćenjima, izvijestili su iz županijske Turističke zajednice.

Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine (220.728), Sjedinjenih Američkih Država (126.703), Njemačke (117.876), Poljske (96.108) i Hrvatske (57.846).

foto grgo jelavić ‘ pixsell