Prosvjetni radnici ponovno su u štrajku. U srijedu su se učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova odlučili na jednodnevnu obustavu rada, tražeći povećanje plaća. Smatraju da su kroz reformu koeficijenata zapostavljeni u odnosu na druge javne službe.
Ministarstvo obrazovanja tvrdi kako su učitelji od 2019. godine ostvarili povećanje plaće od preko 60 posto. Primjerice, učitelju osnovne škole koji nije napredovao, plaća je porasla s 886 eura u 2019. na 1487 eura u 2024., dok je učitelj savjetnik došao do 1928 eura.
Ova situacija evocira uspomene na 2019. godinu, kada je održan najdulji štrajk u povijesti hrvatskog školstva. Trajao je čak 36 radnih dana, učenici su izgubili mjesec i po’ dana nastave, a neposredno nakon toga došao je COVID-19 koji je obrazovni sustav bacio na koljena. Djeca su mjesecima bila zatvorena u kućama, učila preko televizije i online nastave, što je ostavilo dugotrajne posljedice na njihovo obrazovanje i socijalizaciju.
Nesporno je da prosvjetni radnici zaslužuju dostojne plaće. Međutim, danas, unatoč svemu, imaju solidna primanja i beneficije poput kraćeg radnog vremena te dugih kolektivnih odmora. Nastavno osoblje u nižim razredima često odrađuje manje od 70 sati mjesečno s učenicima. Kada se to usporedi s nenastavnim osobljem u školama, koje radi i tijekom ljeta i praznika, postavlja se pitanje – tko bi se zapravo trebao žaliti?
Ako se nastavi praksa ponavljanja štrajkova svakih nekoliko godina, obrazovni sustav će trpjeti još veće posljedice. Već sada vidimo učinke ranijih štrajkova i pandemije na kvalitetu obrazovanja. Ključno je pronaći održivo rješenje koje će zadovoljiti potrebe prosvjetnih radnika, ali i osigurati kontinuitet obrazovnog procesa
Dok i sami, kao društvo, tražimo bolja primanja, uvijek se nekako pozivamo na svoja prava, dok zanemarujemo i onaj jedan dosta bitan faktor, a to su naše radne obaveze. U konkretnom slučaju za postaviti je pitanje je li današnji učenik ‘teži materijal’ za obrazovati i odgajati ga,
nego nekada prije? Jest! Djeca su danas u ovom surovom kapitalizmu prepuštena babama i đedovima te rijetkim trenucima s roditeljima onda kada oni ne moraju raditi ili ih razvoziti po treninzima, kada ne čiste apartmane ili ne voze taksi u slobodno vrijeme kako bi mogli pokriti sve one troškove preskupog života. Kako bi mogli zaraditi, i za tu djecu, ali i za te nastavnike i profesore. Budimo realni, novac za plaće u prosvjeti ne raste na stablu koje domar onda prvoga u mjesecu obere i podijeli ubrano. Plaće u prosvjeti zaposleni i privreda moraju dobrano plaćati. I neka, to tako mora biti, ali treba se zapitati jesu li uvjeti rada i sama primanja toliko niska da je potrebno krenuti u štrajk? Brojni drugi, a posebno većina u privatnom sektoru još uvijek može samo sanjati išta više od one minimalne plaće jedva dostojne za život. I dok se u školama traže veće plaće, upravo ti isti iz škole koji traže veće plaće, traže i veće prebacivanje odgovornosti na roditelje dok su djeca doma. Čini se kako ne razumiju da su i roditelji preopterećeni, uglavnom ne zato što su bahati i grabe sve više, nego
iz puke potrebe za preživljavanjem. Radi toga što smo se iselili i što nas je sve manje, više nema po 28, 30 učenika u razredu, sada je gužva ako ih je 20. I unatoč takvom broju učenika, nižem od nekadašnjih pedagoških standarda, učitelji i dalje gledaju na svoja prava dok obveze zanemaruju. Obveza bi bila djeci prenijeti znanje umjesto da se svakodnevno roditeljima prenose sve veće obaveze pa tako roditelji, unatoč cjelodnevnoj nastavi i tijekom svojih radnih i obiteljskih obaveza, trebaju ispunjavati i tuđe obveze umjesto da to iznimno važno vrijeme kvalitetno provode sa svojom djecom. I tako vikendima, umjesto da roditelj odlazi s djetetom na druženje u prirodu, uglavnom treba s djetetom učiti i pisati domaće radove, odrađivati nečije tuđe zaostatke jer, eto, učitelji koriste svoja prava umjesto obaveze.
Jedna od takvih osoba koja nije gledala na svoja prava, a nije niti bila obvezna je bila Luce Popović koja nas je napustila ovoga ponedjeljka. Tete Luce, koja je poslavši dvoje djece u rat već dala svoj obol, u Domovinskom se ratu dodatno stavila
na raspolaganje napadnutom Gradu. Javila se Crvenom križu i kontinuirano je bila službeni predstavnik na brodu Aurora, koji je 1992. doživio tešku nesreću u Gružu gdje je ona zadnja napustila brod pobrinuvši se prije toga za brojne unesrećene. Osim uobičajenih administrativnih dužnosti, povjerene su joj bile i osjetljive zadaće – od prenošenja povjerljivih informacija za dubrovački SIS do dostavljanja ključnih poruka formaciji tzv. gerilaca na Snježnici. Mogla je i tete Luce u penziju, možda dobiti i status braniteljice, ali nije. Nakon rata je jedva dočekala raditi, a za crkavicu je radila u jednom dubrovačkom hotelu. Proganjala ju je tragedija potopljenog broda do posljednjeg dana. Kao jedna od rijetkih poštenih osoba, koja nije kalkulirala u životu, do kraja je svog života na svaku obljetnicu ove tragedije nosila cvijeće onima kojih više nema. A ono za što se izborila, opet se nije izborila za sebe, nego za druge, da se u Luci Gruž postavi spomen ploča za tragično preminule putnike. O takvim ljudima puno manje govore riječi, a puno više njihova djela.
USKORO RJEŠENJE VAŽNOG KOMUNALNOG PROBLEMA
Već krenuli prvi radovi, na Batahovini će se izgraditi benzinska pumpa za plovila!
“Načelno, planirano je da se s gradnjom započne odmah, kako bi benzinski servis mogao spremno dočekati sezonu na zadovoljstvo svih građana i posjetitelja grada Dubrovnika”, odgovorio je koncesionar
Nautičari, ribari, mali brodari i ostali vlasnici plovila u širem akvatoriju Južnog Jadrana već duže vrijeme imaju problem s opskrbom gorivom. Na užem dubrovačkom području postoje jedino crpke u ACI marini u Komolcu te Inina crpka na Orsanu, a jedina crpka za gorivo koja na ovom području može kvalitetno i istodobno opskrbiti više plovila jest crpka na otoku Korčuli. Sve su te crpke pod posebnim pritiskom tijekom turističke sezone, a kvaliteta opskrbe gorivom uveliko utječe na zadovoljstvo turista i njihov ukupni dojam o usluzi koju im nudimo, ali i na odluku o mogućem ponovnom dolasku u našu zemlju.
Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo je u prosincu 2023. godine izjavio da je još 2022. godine koncesija za izgradnju kombinirane pomorsko-cestovne crpke za gorivo na predjelu Batahovine dodijeljena tvrtki Adria Oil iz Rijeke. Pezo je tad ustvrdio kako tvrtka-koncesionar, nakon predaje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, vrlo skoro kreće u realizaciju tog projekta. Također, naglasio je i to kako na dinamiku realiza-
cije projekta utječu i odluke o ograničenju marži na fosilna goriva, kao i da je “investitoru svakako stalo da se projekt čim prije realizira“.
TUŽBA ODBIJENA - RADOVI POČINJU
Sad smo u 2025. godini, “pred vratima“ je Uskrs koji u našim krajevima tradicionalno predstavlja početak turističke predsezone. Ali, sve govori kako ni tijekom ove sezone vlasnici i korisnici plovila na Batahovini neće dobiti željno čekani objekt, nego će još jednu sezonu biti primorani osloniti se na strpljenje i dugo čekanje u redu za opskrbu gorivom. Dok uveliko traju pripreme za početak sezone, sve to je bilo povod da se obratimo koncesionaru spomenute crpke te izravno od njih doznamo hodogram dosadašnjih te planiranih aktivnosti na projektu. Kako objašnjava direktor riječke tvrtke Željko Mandarić, radi se o izgradnji platoa koji se djelomično oslanja na kopno, a većim je dijelom smješten na moru, na kojem će biti smještena buduća benzinska pumpa s pripadajućim sadržajima,
Kako objašnjava direktor riječke tvrtke Željko Mandarić, radi se o izgradnji platoa koji se djelomično oslanja na kopno, a većim je dijelom smješten na moru, na kojem će biti smještena buduća benzinska pumpa s pripadajućim sadržajima, shopom, ugostiteljskim objektom i trgovinom nautičkom opremom. Kaže kako projekt nije mogao krenuti prema planiranom roku jer su naišli na poteškoće.
“Rokove za izgradnju moći ćemo preciznije odrediti nakon što budu poznati rezultati geoistražnih radnji koji će odrediti uvjete temeljenja i način izvedbe platoa. Načelno, planirano je da se s gradnjom započne odmah, kako bi benzinski servis mogao spremno dočekati sezonu na zadovoljstvo svih građana i posjetitelja grada Dubrovnika. Idejni projekt možemo prezentirati javnosti odmah ili kad to predloži Lučka uprava”, tvrdi Mandarić
shop-om, ugostiteljskim objektom i trgovinom nautičkom opremom. Kaže kako projekt nije mogao krenuti prema planiranom roku jer su naišli na poteškoće.
“Iako nam je koncesija dodijeljena još u lipnju 2022., zatekao nas je upravni spor koji je pokrenuo drugi ponuditelj, a čija je ponuda po ocjeni davatelja koncesije ocijenjena nepovoljnijom. Isti je, odbijanjem tužbe, okončan tek u listopadu 2024. godine, te pravno formalno dobivena je koncesija u koristi naše ‘Adria oil’ tvrtke. Ujedno, time su konačno stvoreni uvjeti za realizaciju projekta. U tom smislu, odmah smo pristupili izradi projektne dokumentacije, odnosno prilagodbi i uskla-
đivanju s uvjetima pod kojim nam je dodijeljena koncesija i zatražili od nadležnog ministarstva izmjenu lokacijske dozvole”, odgovorio je Mandarić.
PLAN: BENZINSKI SERVIS DO SEZONE! Usporedno s navedenim, tvrtka je započela s geoistražnim radovima na kopnenom dijelu, a uskoro kreće provođenje istražnih radova u podmorskom dijelu. Kako navodi Mandarić, pristupit će se i izradi glavnog projekta s izvođenjem radova. “Rokove za izgradnju moći ćemo preciznije odrediti nakon što budu poznati rezultati geoistražnih radnji koji će odrediti uvjete temeljenja i način izvedbe platoa. Načelno, planirano je da se s gradnjom započne odmah, kako bi benzinski servis mogao spremno dočekati sezonu na zadovoljstvo svih građana i posjetitelja grada Dubrovnika. Idejni projekt možemo prezentirati javnosti odmah ili kad to predloži Lučka uprava. ‘Adria Oil’
Skeniraj QR kod i pogledaj video kako će izgledati pumpa na Batahovinii
petak, 21. ožujka 2025.
kao jedina naftna kompanija koja je u 100-postotnom domaćem hrvatskom vlasništvu ima mrežu od 40 benzinskih postaja diljem Hrvatske, gradnja i puštanje ove benzinske postaje je od strateške važnosti za našu kompaniju te dajemo maksimalne napore da bude puštena u rad što prije. No, konkretan datum ne ovisi samo o nama, nego o nizu ostalih upravno-pravnih i ostalih službenih tijela“, govori Mandarić. Prema podacima iz sredina u kojima je “Adria Oil“ već izgradila neku od više desetina svojih crpki za gorivo, valja se nadati kako će unatoč mogućim problemima na terenu, tvrtka iz Rijeke učiniti sve što može kako bi Dubrovnik što prije dobio crpku za gorivo. Snimke načinjene
Snimke načinjene grafičkom, odnosno računalnom simulacijom slikovito govore kako će na trenutačno neuglednom platou uz rijeku Omblu, između palača Stay i Kaboga te raskrižja za Sustjepan i dubrovački most, uskoro biti objekt čiji će izgled i funkcionalnost potpuno odgovoriti zahtjevima vlasnika plovila, ali i automobila
grafičkom, odnosno računalnom simulacijom slikovito govore kako će na trenutačno neuglednom platou uz rijeku Omblu, između palača Stay i Kaboga te raskrižja za Sustjepan i dubrovački most, uskoro biti objekt čiji će izgled i funkcionalnost potpuno odgovoriti zahtjevima vlasnika plovila, ali i automobila. Time će se riješiti još jedan nimalo zanemariv problem: otpast će potreba za izgradnjom benzinske pumpe na predjelu Parka Luja Šoletića, što je projekt za kojeg već duže vrijeme lobira kompanija Ina. Ovako, ekolozi i građani će biti zadovoljni jer će park ostati trajni ukras Gruža, a svi zainteresirani će dobiti nužno potrebnu i kvalitetnu crpku za gorivo.
Postojeće stanje
PONEDJELJAK, 24.3. doručak dana
Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama
UTORAK, 25.3. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
Menu dana
Gregada
Domaće ribarsko jelo
pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina
SRIJEDA, 26.3. doručak dana
Shakshuka jaja
Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem
Menu dana
Crni fettuccini sa morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
ČETVRTAK, 27.3. doručak dana
Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama
Menu dana
Teleći rižot
Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima
PETAK, 28.3. doručak dana
Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem
Menu dana
Brodet
Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom
SUBOTA, 29.3. doručak dana
Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom
Menu dana
Sarma
Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom posluženo uz pire krumpir
NEDJELJA, 30.3. doručak dana
Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
Menu dana
Dalmatinska pržolica
Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom
BAGERI SE JOŠ ČEKAJU
Opet problemi s Kuparima:
Investitor tražio etažiranje, država rekla ‘ne može’. Ide li projekt dalje?
Nedavno je održan sastanak između investitora luksuznog resorta Kupari i resornog Ministarstva, na kojemu je bilo riječi o specifičnim situacijama vezanim uz projekt na krajnjem jugu Hrvatske. Prema neslužbenim informacijama, dvije strane su našle zajednički jezik pa bi projekt trebao ići dalje
Prošli četvrtak je održan sastanak između investitora projekta luksuznog resorta u Kuparima i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U dogovoru sastanka posredovao je načelnik Općine Župa dubrovačka, Silvio Nardelli, ali u njemu nije sudjelovao.
„Ispred investitora će biti predstavnik investitora iz Hrvatske i Engleske te projektantski ured koji je angažiran, a to je tvrtka 3LHD“, rekao je za Dubrovački dnevnik Nardelli prošli tjedan ususret sastanka, a na pitanje hoće li na sastanku sudjelovati i nekadašnji ministar, a danas dioničar Ivan Paladina, rekao je kako neće i da za to nema razloga.
Kako neslužbeno doznajemo, investitori su pronašli zajednički jezik s resornim ministarstvom vezano uz probleme koji su se javili pri realizaciji projekta, pa se očekuje pozitivan ishod izdavanja lokacijske dozvole, što prethodi samom rušenju. Moglo bi se zato reći kako je sastanak urodio plodom. Nardelli nam pak govori kako je jedno sigurno, a to je da „resorno Ministarstvo lokacijsku dozvolu može izdati isključivo sukladno tekstu međunarodnog natječaja i idejnom projektu koji je napravljen za potrebe ishođenja lokacijske dozvole“.
KUPARI VIŠE OD TRI DESETLJEĆA PROPADAJU I PUNE MEDIJSKE STUPCE Vlasnik zemljišta na kojemu se nalaze derutni hoteli je Republika Hrvatska. Dio zemljišta na kojemu se nalazi hotel Grand je u zakupu, dok na preostalom, većem dijelu, investitor dobiva pravo građenja, a na ostatku pravo služnosti. Način je to na koji društvo Kupari Luxury Hotels ima pravo realizirati projekt luksuznog resorta, hotela, kongresnog centra i vila. Inače, riječ je o društvu koje je u većinskom vlasništvu kompanije HPL (Croatia) Ltd milijardera rođenog u Singapuru s malezijskim državljanstvom Dato’ Ong Beng Senga (79), dok manjinski udio ima Ivan Paladina, čovjek koji je kratko vrijeme obnašao dužnost ministra graditeljstva.
Paladina je svojevremeno punio medijske stupce zbog svoje dvojake uloge – zainteresiranog dioničara koji je svoj udio htio prodati, a u isto vrijeme je
bio ministar nadležan za realizaciju projekta. Cijela je priča završila na sudu kada su mediji pisali kako Paladina za svoj udio traži nevjerojatnih 67,5 milijuna eura, a da je sudski vještak isti udjel procijenio na oko pet milijuna eura. Paladina se i dalje navodi u službenoj vlasničkoj strukturi društva, a u registru stvarnih vlasnika upisan je s udjelom od 5,03 posto. Većinski vlasnik HPL (CROATIA) LIMITED ima 94,97 posto, a oni su cijeli projekt preuzeli od Rusa Sergeja Gljadelkina. Gljadelkin je pak 2015. godine potpisao s državom ugovor koji društvu daje pravo upravljanja prostorom u Kuparima na 99 godina. Odnosi se to na tri koncesije, od kojih je jedna koncesija za osnivanje prava građenja, druga za zakup hotela Grad i treća koncesija na pomorskom dobru za korištenje plaže. Sada sva ta prava umjesto Gljadelkina nosi malezijski milijarder Ong Beng Seng. Njegov hotelski partner za ovaj projekt je Four Seasons.
PARCELIRANJE, ETAŽIRANJE, FINANCIRANJE… Uhodani posao po kojemu Four Seasons radi diljem svijeta je gradnja hotela i popratnih vila. Te vile zatim sudjeluju u ‘vraćanju’ financijski zahtjevnih investicija kroz prodaju vlasništva, ali s nastavkom upravljanja istima u stvaranju turističkog sadržaja. Upravo je to poslovni model koji su htjeli preslikati i na Kupare. Međutim, u kuloarima se može čuti kako se baš na tom poslovnom modelu pojavio problem zbog hrvatske legislative. Po hrvatskim zakonima, za investicijsko financiranje projekata kod poslovnih banaka, potrebno je parceliranje i etažiranje. U slučaju investicije kroz kreditiranje, budući kupac bi morao imati etažirane objekte, a to je suprotno modelu kojeg je za projekt razradila država u kojemu vlasništvo ima RH, a investitor pravo gradnje, odnosno koncesije. Moglo se tada čuti kako su investitori bili suzdržani s početkom rušenja objekata, bez obzira na (ne)izdavanje lokacijske dozvole jer se radi o velikom trošku, pa je trebalo imati i razrađen cijeli sustav realizacije projekta. Prema neslužbenim informacijama, investitori su nakon sastanka ipak našli zajednički jezik s resor-
Vlasnik zemljišta na kojemu se nalaze derutni hoteli je Republika Hrvatska. Dio zemljišta na kojemu se nalazi hotel Grand je u zakupu, dok na preostalom, većem dijelu, investitor dobiva pravo građenja, a na ostatku pravo služnosti. Način je to na koji društvo Kupari Luxury Hotels ima pravo realizirati projekt luksuznog resorta, hotela, kongresnog centra i vila.
Piše Petra Srebrović foto 3LHD STUDIO
Prema neslužbenim informacijama, investitori su nakon sastanka ipak našli zajednički jezik s resornim ministarstvom, nisu odustali od projekta pa realizacija ne bi trebala biti upitna. Za komentar smo pitali predstavnika investitora Ivana Franića, koji je potvrdio kako su ‘u niskom startu’.
nim ministarstvom, nisu odustali od projekta pa realizacija ne bi trebala biti upitna. Za komentar smo pitali predstavnika investitora Ivana Franića, koji je potvrdio kako su ‘u niskom startu’.
PREDSTAVNIK INVESTITORA: „ČEKAMO
LOKACIJSKU“
“Strojevi su tu, gradilište je ograđeno i u tom je smislu sve spremno. Sada čekamo završetak postupka dobivanja lokacijske dozvole, čim to bude gotovo, idemo dalje u proceduru s rušenjem i dobivanjem daljnjih dozvola za realizaciju projekta”, izjavio je. Na pitanje jesu li imali problem s hrvatskim zakonodavstvom, odnosno parceliranjem i etažiranjem poručili su kako je to pitanje za resorno Ministarstvo. Zato smo poslali upit Ministarstvu pod kapom Branka Bačića, a oni su nam odgovorili kako oni „vode postupak izdavanja lokacijske dozvole za projekt Rekonstrukcija turističke zone Kupari I, ali da ne mogu davati de-
taljnije informacije o samom upravnom postupku“. „Međutim, naglašavamo da kad odnosno ukoliko lokacijska dozvola bude izdana biti će izdana sukladno prostornim planovima i pod uvjetima određenim sporazumom temeljem kojeg je podnositelj zahtjeva dobio pravo na realizaciju predmetnog projekta. Zahvat je planiran na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, a po izgradnji odnosno rekonstrukciji turističke zone, sa investitorom će se sklopiti ugovor o pravu građenja, pravu zakupa za hotel Grand, te drugim režimima (vodno dobro, pomorsko dobro, javna prometna i druga infrastruktura), a sve sukladno provedenom javnom natječaju”, zaključili su iz Ministarstva.
Na kraju, hoće li Kupari konačno doživjeti dugo čekanu realizaciju, vidjet ćemo po – bagerima. Prema neslužbenim informacijama, pozitivne su naznake za izdavanje lokacijske dozvole, pa bi i investitori vrlo skoro mogli krenuti s rušenjem.
Na stranicama 3LHD studia objavljeni su vizuali budućeg projekta u Kuparima
POSLJEDNJA GRADSKA
ŠKOLA U JEDNOJ
SMJENI Potpisan
ugovor o izvođenju
radova rekonstrukcije i dogradnje OŠ Mokošica
Potpisom ugovora o izvođenju radova rekonstrukcije i dogradnje OŠ Mokošica počinje realizacija ove kapitalne investicije u obrazovnu infrastrukturu kojom će se osigurati uvjeti i da škola u Mokošici, kao posljednja gradska škola, uđe u sustav režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Ugovor su u srijedu u Gradskoj vijećnici potpisali gradonačelnik Mato Franković i predstavnik izvođača radova Antonio Deranja, direktor tvrtke Texo Molior. Ugovorom vrijednim 9.235.174,77 eura s PDV-om izvođač se obvezuje završiti s izvođenjem radova najkasnije u roku od 14 mjeseci od dana uvođenja u posao. Za ovu kapitalnu investiciju u osnovnoškolsku infrastrukturu Grad Dubrovnik je, u okviru poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, osigurao cjelovito, stopostotno financiranje bespovratnim sredstvima u iznosu od 10.093.680,21 eura. -„U osam godina treća škola, a prije toga 35 godina niti jedna. To puno govori. OŠ Mokošica je posljednja škola u gradu koja nam je ostala u sustavu dvosmjenskog rada i realizacijom ovog projekta ta škola bi prešla u jednosmjensku nastavu“, rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković.
Za projekt rekonstrukcije i dogradnje škole značajna je i novoizgrađena spojna cesta Tamarić. Omogućuje lakše izvođenje radova na školi, olakšava prometovanje ovim dijelom Mokošice, a nakon dogradnje omogućit će se i uvođenje autobusne linije do škole.
MJERA 30 X 30 Uručen deseti po redu ugovor za pomoć mladim obiteljima
Gradonačelnik Mato Franković uručio je prošlog tjedna još jedan ugovor iz Mjere 30 x 30 za pomoć u rješavanju stambenog pitanja mladim Dubrovčanima. Ana Knežević dobila je nepovratna sredstva za nadogradnju obiteljske kuće u iznosu 30.000 eura.
Riječ je o još jednoj mjeri kojom Grad Dubrovnik pomaže mladima i mladim dubrovačkim obiteljima namjenskom ispla-
tom 30.000 eura za kupnju stana ili za gradnju/ nadogradnju stambenog objekta.
Ovo je deseti po redu ugovor iz prošlogodišnjeg javnog poziva, dok je nedavno raspisan novi javni poziv za Mjeru 30 x 30, kojom su i u 2025. godini osigurana sredstva za trideset mladih obitelji, ukupno 900 tisuća eura. Zahtjevi se mogu podnositi do iskorištenja osiguranih sredstava, odnosno
do 1. studenog 2025. godine, ovisno koja od navedenih okolnosti prije nastupi.
Mjera 30 x 30 dio je stambene politike priuštivog stanovanja Grada Dubrovnika, koji je prvi u Hrvatskoj, kao odgovor na problematiku stanovanja, osmislio vlastiti model pomoći nazvan „Dubrovačka stanogradnja“, u okviru kojeg je do sada pomogao preko 50 mladih dubrovačkih obitelji.
Otvoren boćarski dom ‘’Đuro Miletić’’ u Gospinom polju
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković otvorio je u subotu Boćarski dom „Đuro Miletić“ u Gospinom polju. Riječ je o važnoj investiciji u sportsku infrastrukturu Grada Dubrovnika, koja će klubovima omogućiti sudjelovanje u svim natjecanjima i natjecateljskim sustavima boćarskog sporta u Republici Hrvatskoj.
‘’Ideja o domu se rodila još na onom prvom turniru koji smo otvorili na Rašici i evo korak po korak došli smo na kraj, odnosno realizirali smo ovu impresivnu dvoranu. Nadam se da će služiti nasim boćarima, da će biti mjesto susreta, mjesto druženja i mjesto dobrih rezultata. Na nama je i dalje nastaviti služiti gradu”, ka-
zao je gradonačelnik Franković u ovoj prigodi.
U ime “Prijatelja sa Rašice”, Ivica Gvozden je gradonačelniku Frankoviću uručio zahvalnicu za realizaciju projekta koji je za boćare ostvarenje dugogodišnjeg sna.
Novo boćalište, unutar montažne dvorane, uključuje prostor za igru s četiri terena, spremište, tribine za gledatelje, prostor za igrače i suce te prostor za druženje u kojem će biti smještena kuhinja, spremište, WC te ulaz za igrače i suce. Svlačionice i sanitarije za igrače nalazit će se u montažnim kontejnerima pored dvorane. Vrijednost investicije je 466 tisuća eura s PDV-om.
Odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, ovaj boćarski dom nosi ime Đura Miletića, prerano preminulog Dubrovčanina, djelatnika Linđa i boćara, po kojem se zove i Međunarodni boćarski turnir. U prigodnom su programu tako nastupili veterani Folklornog ansambla Linđo, bivši plesači i prijatelji Đura Miletića.
Uz novi boćarski dom, Grad je u prethodnom razdoblju realizirao brojne važne investicije u sportsku infrastrukturu, poput nedavnog uređenja i opremanja vanjskih sportskih terena u Gospinom polju i izgradnje novog hangara i klupskih prostora VK Neptun, koje je pri samom kraju.
DDS PREDSTAVIO KANDIDATE
Pero Vićan ide u utrku za gradonačelnika, Terezina Orlić
za županicu
Dubrovački demokratski sabor predstavio je kandidate na predstojećim lokalnim izborima. Predsjednik DDS-a Pero Vićan kandidat je za gradonačelnika Dubrovnika, dok je kandidat za zamjenika Lukša Matušić. Kandidatkinja za županicu je Terezina Orlić, a kandidat za njenog zamjenika Drago Sršen. Podsjetimo, Vićan je jedna od najdugovječnijih dubrovačkih političara koji je na prethodnim izborima za čelno mjesto Grada ušao u drugi krug, s aktualnim gradonačelnikom Matom Frankovićem. Terezina Orlić predsjednica je Županijske skupštine i gradska vijećnica, a prije četiri godine također se natjecala na čelno mjesto Dubrovačko-neretvanske županije.
PRIUŠTIVO STANOVANJE
Koalicija ‘Slobodno’:
‘Gradili
bismo stanove,
dio u najam, dio u prodaju’
Kandidatkinja koalicije Slobodno (SDP, Srđ je Grad, Možemo!) za gradonačelnicu Dubrovnika Anita Bonačić Obradović i kandidatkinja za zamjenicu Petra Marčinko na konferenciji za medije predstavile su program koalicije na temu priuštivog stanovanja. Bonačić Obradović je naglasila kako bi to bile
zgrade za dugoročni najam, s tim da bi se jedan dio išao u prodaju. Prihod od prodaje bi se koristio za gradnju novih stanova. Dio prostora bi bio komercijalne naravi, od čijeg prihoda bi se dijelom opremale zgrade, a dijelom financirale buduće jedinice. Što se tiče proračunskog aspekta, u njemu bi tako
bio predviđen novac za gradnju, ali i upravljanje i održavanje tih jedinica.
“Financijski aspekt bi obuhvaćao prihod od imovine, prihod od prodaje imovine, donacije i izvore iz EU fondova te prihode od turizma”, dodala je te kazala kako je plan da se izgradi 100 stanova u četiri godine.
Ljubomir Nikolić, Anita Bonačić Obradović, Petra Marčinko
Terezina Orlić i Pero Vićan
ULAGANJA U OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Franković: ‘U dva mandata gradimo treću školu. Prije toga, u 35 godina, nije izgrađena
niti jedna’
Treća škola koja se gradi u posljednjih osam godina je novi objekt OŠ Mokošica. Završetkom navedene gradnje, sve škole na dubrovačkom području će ući u program jednosmjenske nastave
Gradonačelnik Mato Franković na društvenim mrežama je podijelio video u kojem se osvrnuo na ulaganja u osnovnoškolsko obrazovanje u protekla dva mandata. „U osam godina, treća škola, a prije toga u 35 godina, niti jedna. To puno govori“, objavio je u opisu videa. Kako je istaknuto u videu, u dva mandata je uloženo 27 milijuna eura u osnovnoškolsko obrazovanje. Osnovna škola Montovjerna prva je škola izgrađena u Dubrovniku, nakon 35 godina. Tri godine kasnije, otvorena je i nova škola u Karmenu.
U posljednjih osam godina, radilo se i na energetskim obnovama škola. Tako su energetski obnovljene zgrade OŠ Ivana Gundulića, Marina Držića te Lapad.
Treća škola koja se gradi u posljednjih osam godina je novi objekt OŠ Mokošica. Završetkom navedene gradnje, sve škole na dubrovačkom području će ući u program jednosmjenske nastave.
„U posljednjih osam godina započinjemo s gradnjom treće osnovne škole. Tako ulaže -
Gradonačelnik Mato Franković
mo u našu budućnost, ulažemo u našu djecu, nastavljamo kontinuirano, predano i posvećeno služiti i graditi u našem Gradu“, kazao je Franković.
„U posljednjih osam godina započinjemo s gradnjom treće osnovne škole. Tako ulažemo u našu budućnost, ulažemo u našu djecu, nastavljamo kontinuirano, predano i posvećeno služiti i graditi u našem Gradu“, kazao je Franković
Tako će izgledati Osnovna škola Mokošica
lorem ipsum dolor solet
Valentin Dujmović: Bit će
iznenađenja, a posebno ona dobra zaslužuju Dubrovnik, naši umirovljenici,
Gornja sela, potencijal je ogroman!
U utrku za čelno mjesto Grada Dubrovnika mogao bi krenuti i Valentin Dujmović, predsjednik Županijskog HNS-a i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda. Iako, kako kaže, još uvijek to nije prelomio, zajedno s timom aktivno priprema projekte i teme koje žele komunicirati građanima u razdoblju kampanje. Dujmović je 2017. u drugom krugu lokalnih izbora u Dubrovniku osvojio 5648 glasova ili blizu 40 posto. Iako samu kandidaturu u potpunosti ne potvrđuje te spominje ‘iznenađenje’’, o gradskim temama i idejama ne krije stavove i potvrđuje kako su u tijeku pripreme.
O kakvim iznenađenjima je riječ?
I ja volim iznenađenja, a Dubrovnik ih zaslužuje – posebno ona dobra! Ozbiljno razmišljam o kandidaturi, ali nisam još prelomio. Ako se odlučim, obećavam da ću zajedno s građanima donositi svježa i pametna rješenja. Iznenadit ćemo Dubrovnik – na najbolji mogući način! Sve ćemo otkriti navrijeme, ali jedan od fokusa su svakako umirovljenici, oni su srce našega grada, a često se zaboravlja koliko mogu pridonijeti društvu. Želim ih staviti u prvi plan – njihove potrebe, ali i njihove ideje. Imaju iskustvo, mudrost i energiju koju ne smijemo zanemariti. Kampanja bi bila pozitivna i afirmativna. Osjećam da nam u duboko podijeljenom društvu i svakodnevici punoj negativnosti nedostaje optimizma i zajedništva.
Kako to planirate postići?
Fokusirat ćemo se na praktične stvari – bolje uvjete za život naših građana, veću pristupačnost javnih usluga te, kako sam naveo, uključivanje starijih u odluke. Bit ćemo odlučni i fokusirani na rješavanje problema koji opterećuju naše sugrađane. Dubrovnik ima toliko potencijala, a često se vrtimo u istim okvirima. Imamo puno talentiranih ljudi, od mladih inovatora do iskusnih profesionalaca. Vrijeme je za drugačiji pristup – kombinaciju tradicije i modernih iskoraka jer vjerujem da možemo bolje.
Aktualni gradonačelnik pobijedio vas je 2017. u drugom krugu i na ovim izborima biste se opet trebali sučeliti s njim. Što je to što mislite da biste sada mogli raditi ili postići, a što tada već niste?
Tada sam pokazao da mogu okupiti ljude – 5648 glasova nije mala stvar! Sada imam više iskustva i konkretnije ideje. Dopustite da sam danas pametniji nego prije osam godina (smijeh). Ne fokusiram se na protivnike, nego na građane. Iznenađenje nije samo u
kandidaturi, nego u tome kako ćemo zajedno oživjeti Dubrovnik – i to ćemo učiniti praktičnim potezima.
Spomenuli ste umirovljenike. Često se kaže kako ih se političari rado sjete tek u pričama u kampanji. Bavit ćemo se svim generacijama naših sugrađana, ali poruka umirovljenicima je - dragi moji, vi ste snaga ovog grada! Imate što reći i što dati – nemojte to zaboraviti. Mladost nije u godinama, nego u srcu, a vi to najbolje znate!
Nije lako mladosti u ovom Gradu u jednoj stvari, a to je naravno priuštivo stanovanje. Svi o tome pričaju, kakav je vaš stav o tom nekretninskom sektoru i apartmanizaciji?
Dubrovnik je poželjan turistima, ali i dalje mora biti dom svojim građanima! Problematika prekomjerne apartmanizacije, posebno pretvaranja stanova u zgradama u apartmane za kratkoročni najam, ozbiljan je izazov za Dubrovnik jer ugrožava ravnotežu između turističke ponude i kvalitete života lokalnog stanovništva. Moj pristup bio bi uravnotežen, s naglaskom na održivost i pravednost, uz primjenu pozitivnih iskustava gradova koji su se uspješno nosili s ovim problemom, od Lisabona, Barcelone do New Yorka. Moj bi cilj bio osigurati da Dubrovnik ostane poželjan za turiste, ali i dalje dom svojim građanima. Vjerujem da apartmani imaju svoje mjesto u našem gospodarstvu, no nekontrolirana apartmanizacija ne smije ugroziti demografiju i zajedništvo. Iskustva drugih gradova pokazuju da je moguće pronaći ravnotežu – Dubrovnik može i mora biti primjer održivog turizma.
Svima su puna usta tog priuštivog stanovanja, ali i održivog turizma. Možete li reći što biste konkretno napravili po tom pitanju, u kojem smjeru vidite razvoj tog održivog turizma?
Upravo tu imamo izvrstan primjer ogromnog razvojnog potencijala! To su naša dubrovačka Gornja sela. U pripremi konkretnog programa djelovanja nazvali smo to ‘’tajnom izvan zidina’’.
Kao direktor Vodovoda Dubrovnik 2016. i 2017. godine, zajedno s drugim kolegama, završili smo izgradnju vodovodne mreže koja pokriva sela u zaleđu Dubrovnika. Tim su važnim projektom stvoreni temeljni uvjeti za razvoj turizma koji se razlikuje od masovne apartmanizacije u zgradama – turizma koji nudi autentično iskustvo, povezanost s prirodom i kultu-
Kao direktor Vodovoda Dubrovnik 2016. i 2017. godine, zajedno s drugim kolegama, završili smo izgradnju vodovodne mreže koja pokriva sela u zaleđu Dubrovnika. Tim su važnim projektom stvoreni temeljni uvjeti za razvoj turizma koji se razlikuje od masovne apartmanizacije u zgradama – turizma koji nudi autentično iskustvo, povezanost s prirodom i kulturom, a nalazi se na svega nekoliko kilometara od povijesne jezgre. Dubrovačka gornja sela mogu postati središte ruralnog i zelenog turizma.
Moj pristup bio bi uravnotežen, s naglaskom na održivost i pravednost, uz primjenu pozitivnih iskustava gradova koji su se uspješno nosili s ovim problemom, od Lisabona, Barcelone do New Yorka. Moj bi cilj bio osigurati da Dubrovnik ostane poželjan za turiste, ali i dalje dom svojim građanima. Vjerujem da apartmani imaju svoje mjesto u našem gospodarstvu, no nekontrolirana apartmanizacija ne smije ugroziti demografiju i zajedništvo. Iskustva drugih gradova pokazuju da je moguće pronaći ravnotežu – Dubrovnik može i mora biti primjer održivog turizma.
rom, a nalazi se na svega nekoliko kilometara od povijesne jezgre. Dubrovačka gornja sela mogu postati središte ruralnog i zelenog turizma.
Time bismo rasteretili povijesnu jezgru, smanjili pritisak na stambeni fond i infrastrukturu u gradu preusmjeravanjem dijela turista u zaleđe, ponudili iskustva poput agroturizma, vinarija, pješačkih i biciklističkih staza te radionica tradicionalnih obrta, očuvali lokalnu zajednicu, omogućili selima gospodarski razvoj bez gubitka identiteta, uz zapošljavanje lokalnog stanovništva.
Koje su to konkretne mjere koje biste proveli po pitanju Gornjih sela?
To bi bili ciljani poticaji za obnovu starih kuća, subvencije i porezne olakšice za vlasnike koji stare kamene kuće pretvaraju u male obiteljske pansione ili seoske kuće za odmor, umjesto apartmana u zgradama. Što se tiče infrastrukturne podrške, uz već izgrađeni vodovod, ulagao bih u kanalizaciju, prometnu povezanost (npr. shuttle linije do grada) i brzi internet za digitalne nomade. Turistička zajednica morala bi imati zadatak stvoriti brend “Dubrovačko zaleđe – tajna izvan zidina”, s naglaskom na održivost i autentičnost, u suradnji s lokalnim proizvođačima maslinovog ulja, vina i hrane. Dubrovačka gornja sela imaju potencijal sličan regijama koje su uspješno razvile turizam u zaleđu, poput francuske Provanse, Toskane u Italiji i Sintre
u Portugalu.
Provansa, blizu obale Azurne rivijere, privlači milijune turista svojim ruralnim šarmom – lavandinim poljima, vinogradima i seoskim pansionima. Poput Provanse, dubrovačko zaleđe može ponuditi kombinaciju prirode, gastronomije i kulture, rasterećujući obalne gradove poput Nice ili Cannesa. Primjerice, Provansa je uvela “Route des Vins” (Put vina), što bismo mogli kopirati (da kopirati, zašto ne) s dubrovačkim vinima i maslinovim uljem.
I Firenca se suočavala s prekomjernim turizmom slično kao Dubrovnik, no Toskana je preusmjerila posjetitelje u zaleđe, u mjesta poput San Gimignana ili Chianti regije koja nude smještaj u obnovljenim seoskim kućama i agroturizam. Dubrovnik bi mogao slijediti ovaj model, nudeći “dan na selu” paket aranžmane. Sintra u Portugalu je dobar primjer. Blizina Lisabona omogućila je Sintri da postane oaza za jednodnevne izlete i boravak u ruralnim vilama, čime se smanjio pritisak na glavni grad. Dubrovačka gornja sela mogu postati slična destinacija za turiste koji žele mir, a da su i dalje blizu povijesne jezgre. Dubrovačka gornja sela su neiskorišteni dragulj koji može transformirati dubrovački turizam. Kao gradonačelnik, moj fokus bio bi na stvaranju održivog modela koji čuva grad za stanovnike, a turistima nudi više od apartmana u zgradama – nudi im priču, prirodu i autentičnost. Iskustva Provanse, Toskane i Sintra pokazuju da je to moguće.
Valentin
CRNA STATISTIKA
SAMOUBOJSTVA U
NAŠOJ ŽUPANIJI Debelo prednjače stariji muškarci,
psihologinja:
‘O osjećajima treba otvorenije govoriti’
Dubrovački dnevnik provjerio je kakve su brojke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, među kojom skupinom ljudi su najčešći počinitelji i kad je najosjetljivije doba godine
Samoubojstvo je jedan od najtragičnijih i najpotresnijih događaja. Međutim, s druge strane se proučava i kao društveni fenomen, ako se u obzir uzme kako je čovjek jedino živo biće svjesno ograničenosti vlastite egzistencije. Kako tvrde stručnjaci, spoznaja o tome kako si može oduzeti život, prisutna je već od djetinjstva. U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda. Kroz godine, bilježe se oscilacije u podacima, no pozitivan je trend od 1999. godine, otkad se kontinuirano bilježi pad broja samoubojstava. Međutim, svaki izgubljeni život je tragedija pa bi jedina zadovoljavajuća statistika bila ta koja bi pokazala da niti jedna osoba u nekom godišnjem periodu nije počinila samoubojstvo.
NAJMANJE SAMOUBOJSTAVA U KORONA GODINI Dubrovački dnevnik provjerio je kakve su brojke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Kako nam je odgovoreno, broj samoubojstava na području njihove nadležnosti je posljednjih pet godina prilično ujednačen. Dakle, u promatranom razdoblju od 2020. do ove godine, godišnje je 15 osoba počinilo samoubojstvo. Izuzetak je 2021. godina, kad je zabilježen pad. Tad je na području nadležnosti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske samoubojstvo počinilo 10 osoba. Zanimljiv je to podatak jer podaci inače pokazuju kako je tijekom 2021. godine porastao broj pacijenata koji se bore s depresijom, kao i slučajevi obiteljskog nasilja, pa i razvoda. Pretpostavlja se kako je sve to, na neki način, bio rezultat stresa izazvanog zbog boja-
zni po zdravlje zbog novog virusa, mjera koje su promijenile ljudsku svakodnevicu, ograničenja vezanih uz zabavu i razonodu te straha za vlastitu egzistenciju i egzistenciju vlastite obitelji zbog lošeg gospodarskog i financijskog stanja. Međutim, baš u toj godini, zabilježen je pad broja samoubojstava u našoj županiji.
NAJVIŠE SAMOUBOJSTAVA U NAJLJEPŠEM
MJESECU
Promatrajući broj samoubojstava po mjesecima, iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske županije su odgovorili kako se najviše samoubojstava događa u srpnju, a najmanje u – kolovozu. Ponovno interesantne brojke jer je za pretpostaviti kako bi srpanj bio mjesec kad je situacija u Dubrovniku ‘najživlja’ i najmanje depresivna – svi rade i zarađuju, egzistencija se ne dovodi u pitanje, puno je mjesta za zabavu te je pregršt sunčanih dana, a Sunce je najveći izvor vitamina D koji, opet, djeluje blagonaklono u ublažavanju simptoma depresije i lošeg raspoloženja.
„Analizom statističkih podataka može se primijetiti da se najveći broj samoubojstava događa tijekom srpnja (11), slijedi veljača (10), zatim siječanj i rujan (9), studeni (6), ožujak, svibanj i prosinac (5). Najmanje samoubojstava se dogodilo u kolovozu (2), listopadu (3), travnju i lipnju (4)“, odgovorili su iz policije.
Iz ovih podataka vidljivo je kako se najmanje samoubojstava događa u proljetnim odnosno ljetnim mjesecima, a kako, nakon srpnja, prednjače siječanj i veljača, što je očekivano.
Piše Ivona Butjer Mratinović foto MALACHI COWIE/ PIXABAY, GORAN MRATINOVIĆ/DD
Ako se nalazite u teškoj situaciji te vas muče tamne misli, uvijek se možete obratiti za stručnu pomoć nekome od brojnih psihologa i psihijatara pa sve do udruga. Hitni psihijatrijski prijem radi 0-24 sata svih 365 dana u godini. Tu su i stručnjaci u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, kao i ekipirani tim Obiteljskog centra.
NAJČEŠĆI POČINITELJI MUŠKARCI
Naposljetku, brojke iz policije pokazuju kako će za samoubojstvom najčešće posegnuti muškarci, i to uvjerljivo. Najčešće su to ljudi iznad 60 godina. Što je dob niža, smanjuje se i vjerojatnost za takav korak.
„Statistički pokazatelji jasno pokazuju kako je najveći broj samoubojica muškog roda, njih 78 posto, dok je, prema dobnoj skupini, najveći broj samoubojica između 60 i 70 godina (15), potom onih u dobnoj skupini od 50 do 60 godina (14). Slijede oni u dobnoj skupini 70-80 godina (10), 80-90 (9), 4050 (8), 30-40 (7) i 20-30 (6)“, odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
NAKON STRESA DOGAĐA SE PAD
Podatke je prokomentirala klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić. Kako kaže, pad broja samoubojstava u 2021. godini zapravo i nije toliko iznenađujuć, kad se u obzir uzme kako funkcionira ljudska psiha.
„U stresnim situacijama se aktiviraju naše obrambene snage psihe i ‘guramo ono što nam je na programu’. Kad ta situacija prođe, onda se organizam opusti i otpusti tu navalu stresa. I tada često dolazi na naplatu. Tako je bilo tijekom korone, kad su ljudi nekako nastavljali dok je trajala, međutim, kad je prošla ta situacija, onda ‘padnu krila’, popuste obrane i dogodi se pad. Slično je bilo
i tijekom rata, kad će mnogi kazati kako smo se bolje nosili s određenim stresovima, nego kad je sve završilo“, izjavila je Raguž Staničić.
KAKO JUŽINA UTJEČE NA ZDRAVLJE
Što se tiče broja samoubojstava promatranog kroz razdoblja u godini, Raguž Staničić napominje kako, bez obzira na to što je srpanj vodeći mjesec, slijede ga siječanj i veljača. I to, zapravo, ne iznenađuje.
„Utjecaj vremena na naše zdravlje je područje koje nije dovoljno istraženo. Zasigurno je on puno veći od onoga što se dosad vjeruje i što je dosad istraženo. Dobro su to znali stari Dubrovčani koji su za vrijeme južine odgađali donošenje važnih odluka, znajući kako vremenske prilike na njih utječu“, kazala je klinička psihologinja.
Sjeća se i porasta broja samoubojstava 2019. godine u kratkom periodu kad je pet osoba u niti mjesec dana sebi oduzelo život. Raguž Staničić govori kako je u pitanju bio siječanj.
‘NEMOJ PLAKATI KAO NEKA CURICA’
Naposljetku, ne iznenađuje ni podatak kako muškarci debelo prednjače u ovom nesretnom činu. Raguž Staničić tvrdi kako se žene u prosjeku bolje nose sa stresnim situacijama.
„Kad se dogodi kriza u ljubavnim odnosima ili kad se dogode razvodi brakova, žene su te koje se puno lakše nose situacijom. Samostalnije su, brže
Udruzi Lukjernica
možete se javiti na broj telefona 097 659 0377 koji je na raspolaganju svakog dana od 10 do 16 sati. Također možete zvati i 099/3166634, 091/2816-237, 020/331-115. Također, u kriznim situacijama treba pričati i s obitelji, te bliskim osobama, a možete se javiti i na ove brojeve telefona: -Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Zagreb (radi od 0 do 24 sata): 01 2376 335 -Plavi telefon: 01 4833 888 -Psihološki centar TESA: 01 4828 888 -Udruga Životna linija neprofitna je organizacija s ciljem pružanja direktne savjetodavne pomoći suicidalnim i depresivnim osobama. Stručna je pomoć dostupna telefonskim putem na broju 0800 123 123 svakim radnim danom od 10 do 22 sati, kao i putem e-maila na adresi pomoc@pomoc.hr
se i lakše prilagode. Ima dosta situacija u kojima su muškarci, nakon propalih obiteljskih prilika i kontakata, razvoda i nekih drugih situacija, posezali za takvim ‘izlazom’, ako se to uopće izlazom može nazvati. Podaci pokazuju kako su muškarci, nakon prekida romantične veze, u tri puta većoj šansi kako će počiniti samoubojstvo, nego žene“, iznosi zabrinjavajuću statistiku. Zašto je to tako? Pogotovo ako se u obzir uzme kako se muškarci češće promatraju kao racionalniji spol koji bolje kontrolira emocije. No, Raguž Staničić podsjeća kako emocije nisu rezervirane za jedan, ženski spol. I ne znači kako ih muškarci bolje kontroliraju. Samo o njima češće šute. „Ja bih to povezala s načinom na koji se dječaci pripremaju na svoje spolne uloge. Često im se govorilo ‘nemoj plakati, kao neka curica, moraš biti jak, snažan, pravi dečko’. Dakle, iza ovih rečenica se krije poruka kako ne treba pokazivati emocije. I mislim kako to dovodi do ovakvih ishoda – nepokazivanje emocija koje znaju biti vrlo snažne dovodi do toga da se ne mogu nositi s njima, ne govore o njima, drže ih u sebi…“, govori Raguž Staničić zadovoljna što se ovaj trend ipak mijenja i što danas roditelji više potiču svoju djecu na pokazivanje emocija, neovisno o spolu, nego što je to prije bio slučaj.
‘U OBITELJI TREBA GOVORITI O SVEMU’ Naposljetku, cilj ovog, kao i svih tekstova na ovu temu, jest ukazati na problem i doprinositi njegovom rješenju. O pojedinačnim slučajevima samoubojstava, mediji ne bi smjeli izvještavati. No, ukazivati na ovaj problem, uz iznošenje statistike, uvijek je poželjno. Svatko će najviše pomoći ako obrati pažnju na sebi bliske ljude i ohrabri ih na traženje stručne pomoći.
„Temeljni problem leži u tome što značajan udio osoba koje su počinile suicid, nikada nisu zatražile stručnu pomoć. Oni se uglavnom suočavaju sa životnim izazovima, bez ikakve pomoći, za koje smatraju kako su bezizlazni i besmisleni. I to je taj ključni momenat u kojem se odlučuju na takav potez“, upozorava Raguž Staničić. Kako kaže, obitelj, koja je najčešće u kontaktu s pojedincem, trebala bi obratiti pozornost na člana koji se drugačije ponaša, koji se povukao, koji je promijenio ponašanje… U tim je situacijama jako važno reagirati, kako bi se spriječila tragedija. „Najvažnije od svega je komunicirati unutar obitelji, o svemu. Nažalost, puno je obitelji u kojima je glavna poruka – šuti, ne govori. I to je strašno, to je potpuno pogrešno i dovodi do ovakvih ishoda. Jer kada s nekim razgovarate, onda ćete vidjeti promjene, osjetit ćete kako nešto nije u redu“, govori. Bezizlaznost i besmislenost neke izazovne situacije osjećaji su koje osoba osjeća kada sebi odluči oduzeti život. No, Raguž Staničić naglašava kako i smisla i izlaza uvijek ima.
„Pitanje smisla je jedno filozofsko pitanje na koje se stoljećima pokušalo odgovoriti, no na kraju ostaje kako odgovor leži u svakome od nas. Smisla uvijek ima i svatko unutar sebe može i mora pronaći određeni smisao. Kao i izlaz, uvjerenje kako izlaza nema, potpuno je pogrešno. Ponekad izlaze ne vidimo, no oni su uvijek tu, oko nas, ispred nas, blizu nas… Mada ponekad tek mislimo kako ih nema. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi netko sebi oduzeo život“, poručuje Raguž Staničić. Jer ima i smisla i izlaza. Sve ostalo je iluzija. Osobe koje ga ne vide ili jednostavno takve osjećaje prepoznaju u bliskim osobama, ne bi se trebale libiti zatražiti pomoć stručnjaka čiji je posao pomoći im potražiti smisao i pronaći izlaze.
Vesna Raguž Staničić, klinička psihologinja
NEPRAVOMOĆNA PRESUDA
Hoteli Royal tužili državu, tražili upis vlasništva kraj Elite, Sud: “Nije vaše!”
Radi se o manjem dijelu zemljišta između vile Elite i hotela Royal Princess za koje je ovo hotelsko društvo tražilo da se izmjeni iz pomorskog dobra u njihovo vlasništvo
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
Trgovački sud u Dubrovniku donio je ne pravomoćnu presudu kojom se odbija tra ženje hotelskog društva Royal s Babinog kuka da se upiše kao vlasnik na česticu zemlje između Vile Elita i Hotela Royal Princess, a u isto vrijeme da se s tog ze mljišta briše upis pomorskog dobra. Royal se na presudu može žaliti.
Društvo Royal Hotels & Resorts tužilo je Republiku Hrvatsku radi ispravka zemljiš no knjižnog upisa u svibnju 2024. godi ne pred Trgovačkim sudom u Dubrovni ku. Riječ je o katastarskoj čestici 391/1, manjem dijelu zemljišta između vile Eli te i hotela Royal Princess, a za koji je ovo hotelsko društvo tražilo da se izmjeni iz pomorskog dobra, u njihovo vlasništvo. Naime, u tužbi je traženo od Suda da utvrdi kako je pravni sljednik društva Royal, društveno poduzeće “Neptun” Hotelsko turističko poduzeće s.p.o.o. Dubrovnik bilo nositelj društvenog vlasništva s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja na tom zemljištu površine 54 kvadrata. Pozivali su se na to kako su vlasništvo stekli po pravilima pretvorbe društvenog vlasništva.
SUD: POMORSKO DOBRO NE MOŽE
BITI U PRIVATNOM VLASNIŠTVU
U tužbi su naveli kako sporno zemljište prema svojim obilježjima i izvornom statusu nikad nije bilo u općoj uporabi ni u funkcionalnoj vezi s morem. To su objasnili na način da u trenutku davanja Mišljenja povjerenstva za granice pomorskog dobra, prema svojim prirodnim obilježjima i izvornom statusu čestica nije bila pomorsko dobro jer tom trenutku, prema njima, nije bila u općoj uporabi, da to nije područje plaže niti obala uređena za kupanje.
Dodali su i kako je čestica bila predviđena kao građevinsko zemljište za turističku namjenu. Oni smatraju kako je upis pomorskog dobra na ovoj čestici zapravo izvlaštenje bez provođenja zakonom propisanog postupka izvlaštenja s naknadom.
Republika Hrvatska koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, u odgovoru na tužbu navodi kako je odlukom Vlade granica pomorskog dobra utvrđena ‘Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra’ iz 1999. godine. Dalje navode kako je pomorsko dobro opće dobro od interesa za državu i kako takva dobra nisu sposobna biti objektom prava vlasništva. Ističu i kako su nizom zakona, a među ostalim i Ustavom, svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro nevaljani i bez pravnog učinka, pa i da su upisani vlasnici dužni trpjeti upis pomorskog dobra. Trgovački sud u Dubrovniku navodi kako u prošlosti nije bilo obveze evidentiranja pomorskog dobra u zemljišnim knjigama, s obzirom na to kako se upis, kao i kod drugih općih dobara, provodio samo na zahtjev osobe koja za to ima pravni interes. Zato objašnjavaju kako nekretnina, odnosno zemljište koje jest stvarno pomorsko dobro, ima taj status i prije provedbe upisa. Pojasnili su kako je izostanak evidentiranja omogućio pogrešne upise prava vlasništva u zemljišnim knji-
gama, osobito nakon pretvorbe društvenog vlasništva.
NA PRESUDU MOGU ŽALITI
U konkretnom slučaju, navodi Sud, zemljište je bilo u statusu društvenog vlasništva s kasnije dodijeljenim pravom upravljanja i korištenja te je pretvorbom procijenjena u vrijednost društvenog kapitala tadašnjeg poduzeća Neptun. Objašnjeno je kako Sud nije ovlašten određivati granicu pomorskog dobra, ali da je ovlašten utvrditi je li neka nekretnina u statusu pomorskog dobra.
Zato, u vrijeme tužiteljeva stjecanja nekretnine odnosno njegovog pravnog prednika, zemljište nije moglo biti predmetom valjanog raspolaganja jer predstavlja pomorsko dobro i kao takvo je u nevlasničkom režimu, bez obzira na upise u zemljišnu knjigu.
Trgovačka društva nastala pretvorbom društvenih poduzeća nisu mogla steći pravo vlasništva na nekretninama u statusu pomorskog dobra, jasno je izrekao Sud. Royal državi mora u roku od 15 dana uplatiti troškove postupka u iznosu od 600 eura. Na ovu presudu imaju pravo uložiti žalbu.
Nekontrolirani turizam postao je biblijska pošast
Posjetili smo Barcelonu, grad
koji mrzi turiste , ali im za lovu sve prodaje, čak i dresove Reala
Sigurno se sada pitate pa kako sam to otišao u Barcelonu kada u posljednje vrijeme kukam u vezi putovanja, ali odgovor je jednostavan. Djeca. Djeca su ta koja vas često vraćaju u sistem. Želiš im nešto dati, u ovom konkretnom slučaju uspomene, pa ideš kontra sebe
U posljednje vrijeme nemam nikakve želje za putovanjima, turizam me odbija kao majica Iggyja Popa. Nakon korone sve je užasno poskupjelo, ali to je manji problem mojih turističkih odbijanaca, onaj znatno veći jest da u globalizaciji kojoj svjedočimo svaki grad užasno sliči jedan na drugoga. Potpuno je svejedno jesi li u Rimu, Londonu, Berlinu, ili kao ja prošli vikend, u Barceloni - gdje god da si se našao nema (pre)velike razlike – po centru bilo koje europske turističke destinacije su Bershka, H&M, Zara, a uokolo njih tajlandski, indijski, peruanski i svi ostali svjetski restorani. Autentika rijetka kao dribling u modernom nogometu. Ne samo da je trgovačko-ugostiteljska ponuda jednaka, nego što je najluđe od svega i ljudi su po tim gradovima potpuno isti, jedino po čemu se razlikuju je boja kože, ali pošto su u svakom od tih gradova i crnci, i bijelci, i Azijati (i njihovi miksevi) to hoće reći da su i ljudi koje srećete po tim gradovima ustvari isti, štoviše, čak se isto i oblače, imaju jednake frizure, usta, teniske… Svijet je u digitalnom dobu postao unificirano mjesto gdje sve međusobno nalikuje kao jaje jajetu, jedine finese su je li jaje proizvod kokoši s police ili iz podnog uzgoja. O turističkom udaru na lokalno stanovništvo i smanjenju kvalitete njihovih života ne treba ni govoriti. Sigurno se sada pitate pa kako sam to otišao u Barcelonu kada u posljednje vrijeme kukam u vezi putovanja, ali odgovor je jednostavan. Djeca. Djeca su ta koja vas često vraćaju u sistem. Želiš im nešto dati, u ovom konkretnom sluča-
ju uspomene, pa ideš kontra sebe. Barcelonu su, jasno, izabrali radi nogometa. Ako bih morao birati, radije bih išao u neki manje razvikani i puno jeftiniji grad. I prije više od desetljeća kada sam je prvi put posjetio bila je prepuna turista, mogu misliti kako je danas.
ULAZNICE SVUDA PO 20-30 EURA
Sjećam se da mi onda prijestolnica Katalonije nije bila (pre)skupa, sada se situacija sigurno promijenila, ali to je normalno. Cijene u turističkim destinacijama moraju neprekidno rasti, jer da to nije slučaj, milijuni turista bi je progutali. Doduše, situacija je sad takva da turisti i dalje dolaze niskotarifnim avionima, ali zbog rasta cijena, osim hrane i apartmana, malo što dodatno plaćaju. Ispred legendarne Case Batllo, genija arhitekture Antonija Gaudija, srećemo turiste iz Zadra koji nam govore kako neće ući unutra.
-Platili smo ulaz u Park Guell koji košta 18 eura po osobi, a nije da se isplati za te novce. Jest impozantan, ali ne toliko, tako da smo odlučili kako više nećemo ući ni u Casu Batllo, ni Casu Mila, čak ni u Sagradu Familiju – govore nam ovi Zadrani koji će okrenuti svaki euro prije negoli ga potroše.
Inače, ulaz u Batllo naplaćuje se između 30 i 37 eura po osobi ovisno u koji dio dana je posjećujete. Ulaznice se prodaju isključivo online i morate naglasiti u koje ćete točno ure doći. Ista stvar je s Casa Mila gdje cijena ulaznice starta od 30 eura te sa Sagradom Familijom
Piše Maro Marušić
Koliki je turizam nametnik najbolje pokazuju suvenirnice. Težnje Katalonije ka neovisnosti i dalje su jake, nogometni klub Barcelona jedan je od simbola otpora mrskoj vlasti iz Madrida, no bez obzira na sve te političke trzavice koje desetljećima traju, diljem La Ramble ćete bez problema naći brojne dresove nogometaša Reala uključujući Luku Modrića
gdje je upad 26 eura ako nećete posjetiti tornjeve, te 36 eura ako hoćete. Morate se najaviti koji dan i koje ure. Često je sve rasprodano dva dana unaprijed. I djeca moraju plaćati sve ulaznice, osim ako nisu mlađa od 6 godina. Ako se prosječna obitelj malo zaigra s ulaznicama po Barceloni i uz Gaudijeve znamenitosti posjeti akvarij (30 eura) i zoološki vrt (20 eura), vrlo lako će doći do tisuću eura troška. Meni osobno najveće razočarenje je posjet muzeju nogometnog kluba Barcelona na Camp Nou. Legendarni Barcelonin stadion se trenutno rekonstruira, ali muzej i dalje radi, no iako nema posjeta stadionu kao prije, cijena je i dalje paprena – 33 eura po osobi, neovisno jeste li odrasli ili dijete. Prije se za taj novac obilazio stadion, ulazilo se u svlačionice igrača, sada se muzej prođe za svega pola sata. Čista turistička pljačka, ali kako ćeš djetetu reći ‘ne’ pogotovo ka-
da mu vidiš smiješak na licu nakon što je ugledao sve te silne zlatne lopte i trofeje za osvajanje Lige prvaka?
Ulaznice na dubrovačke zidine od ove godine su 40 eura što je izazvalo veliku diskusiju u javnosti. Gledajući sve ove cijene po Barceloni ne bih se složio da je puno. Doduše, pojedinačna ulaznica za zidine možda jest visoka, ali vi za te novce možete kupiti Du Pass, pa osim ulaznice na zidine, možete ulaziti i u muzeje te koristiti javni gradski prijevoz. Inače, karta za bus ili metro u Barceloni dođe 2,65 eura što je također poprilično papreno kada se zna da se gotovo nigdje ne može ići pješke. Postoji Hola Barcelona, neograničeni javni prijevoz koji se plaća 20 eura za 48 sati, ali nije ni to džabe kada se primjerice usporedi s cijenom tramvaja u Zagrebu od 0,53 eura. Cijene po restoranima su otprilike kao kod nas.
Za ući u Sagradu Familiju potrebna je rezervacija
Potpuno je svejedno jesi li u Rimu, Londonu, Berlinu, ili kao ja prošli vikend, u Barceloni - gdje god da si se našao nema (pre) velike razlike – po centru bilo koje europske turističke destinacije su Bershka, H&M, Zara, a uokolo njih tajlandski, indijski, peruanski i svi ostali svjetski restorani. Autentika rijetka kao dribling u modernom nogometu
petak, 21. ožujka 2025.
ve ljutih rivala iz glavnog grada, davno je još Riblja Čorba govorila Samo budale ginu za ideale.
USKORO ZABRANA APARTMANA
Dresove Reala moguće je kupiti na svakom kantunu Barcelone, posebno na La Rambli
Kafa 2,5 eura, ručak 15-20 eura, pristojan, ništa vrhunsko. Po slastičarnama i suvenirnicama isto. Koliki je turizam nametnik najbolje pokazuju suvenirnice. Težnje Katalonije ka neovisnosti i dalje su jake, nogometni klub Barcelona jedan je od simbola otpora mrskoj vlasti iz Madrida, no bez obzira na sve te političke trzavice koje desetljećima traju, diljem La Ramble bez problema ćete naći brojne dresove nogometaša Reala uključujući Luku Modrića. Znaju dobro trgovci da turiste briga za neovisnost Katalonije, pa će im bez problema prodavati dreso-
Upravo ti dresovi Reala koji se kočopere sa svih dijelova Barcelone najbolje ocrtavaju turizam 21. stoljeća u kojem se sve žrtvuje u korist zelembaća, ne samo politički ideali, nego i obična svakodnevica. Baš kao što je to slučaj i u drugim razvikanim gradovima Europe tako ni u Barceloni lokalno stanovništvo koje nije ništa naslijedilo nema gdje živjeti. Stoga je lokalna vlast odlučila zabraniti sve apartmane do 2028. godine i tako obustaviti troškove stanovanja i omogućiti građanima da mogu živjeti u svom gradu. Možda uskoro turist nikakve platežne moći, kao što sam primjerice ja, više neće zakoračiti u Barcelonu. Već sada je cijena smještaja jako skupa. Mi smo iznajmili apartman za 500 eura van centra za tri noći. Vjerojatno se za dvije osobe može jeftinije proći, možda čak i u nekom od hotela, ali činjenica jest da su apartmani znatno skuplji nego kad sam Barcelonu posjetio prije desetak godina. Vjerojatno se sada vlasnici ravnaju po onoj ‘zdrpi dok još možeš’, jer tko zna što će biti nakon 2028. godine. Valja kazati i da je naš apartman sklepan ili u bivšoj garaži ili nekom bivšem poslovnom prostoru, odnosno da prvotno nije namijenjen niti za stanovanje niti najam, ali baš kao i u Dubrovniku, tako se i u Barcelonu iznajmljuje sve živo. I tamo je znači ista situacija kao kod nas. Prvo se dopustilo da se iznajmljuje svaka šupa i garaža, a kada se problem proširio poput varičela, pokušava ga se riješiti improvizacijom. Pa zar već prije 10, 15 godina nitko nije mogao vidjeti kuda će moderni turizam ići?
Rekoh već, turisti još uvijek putuju, iako cijene stalno rastu. Najveći razlog je što su avioni još uvijek priuštivi. No i tu vrebaju zaskočice. Na povratku u Dubrovnik sami smo se morali čekirati za avion Vuelinga, odnosno predati prtljagu. Nema niti jednog zaposlenika na šalteru Vuelinga, putnik sve sam radi. Eto zašto su avioni još uvijek jeftini. Sutra će valjda turist-putnik i besplatno voziti avion, a njegova žena će biti stjuardesa, sve u svrhu smanjenja troškova poslovanja. A možda će ga napadati aktivističke lokalne skupine. Već sada po Italiji, Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj ima najmanje 15 aktivističkih skupina koji prosvjeduju protiv masovnog turizma i organiziraju akcije u kojima govore turistima da su nepoželjni i da idu doma. Za mjesec dana se planiraju sastati upravo u Barceloni kako bi se dogovorili kako će djelovati u nadolazećoj sezoni.
Sve je to normalno i logično, jer turizam, kada se otme kontroli, postaje biblijska pošast.
Casa Batllo
TAJ BUTCHERAJ
Može li meso danas biti zdravo?
Dubrovački ugostitelj tvrde: „Morali smo otvoriti svoju mesnicu da bismo ponudili kvalitetu“
Nakon niza godina demonizacije mesnih proizvoda, danas će se nutricionisti složiti kako je meso iznimno zdrava namirnica u umjerenim količinama. Međutim, tu postoji začkoljica - ono je zdravo ako je uzgajano u prirodnim uvjetima, bez raznih injekcija koje uzrokuju ‘bujanje’ životinja, ukratko zdravo je kada znamo njegovo podrijetlo
U ponudi uvijek imaju dvije vrste pršuta, drniški i od crne svinje. Iako imaju mesoreznicu, prakticiraju rezanje rukom
Taj Butcheraj netipična je dubrovačka mesnica po mnogočemu. Drži je bračni par Macanović koji će za sebe reći kako su ugostitelji, a ne mesari, a svoju mesnicu nazvat će ‘butikom mesa’. Tema razgovora s ovim partnerskim timom, samo je i isključivo kvaliteta.
„Kako je danas iznimno teško ući u trag onome što jedemo, situacija s mesom nije ništa drugačija. To nas je potaknulo na otvaranje mesnice“, govori Edina, a Edin njenu rečenicu nastavlja i govori kako je sve krenulo zbog potrebe da u svoja dva Taj Mahal restorana, ponude meso čijem su podrijetlu ušli u trag.
Osim mesa, u ponudi imaju i razne proizvode iz Hrvatske, poput bio istarske pasirane pomadore, selekcije sireva, pasteriziranog povrća i vina
‘TAJ BUTCHERAJ SMO OTVORILI DA BISMO BILI SIGURNI U KVALITETU’ „Našim gostima nudimo najbolje što možemo. Ono što ne bismo servirali vlastitoj djeci, nećemo servirati ni gostima“, govori Edina. Dok nisu otvorili mesnicu, nažalost na tržištu nisu uspjeli pronaći garanciju kvalitete proizvodnog procesa. „To je težak posao ako čovjek baš ne zapne u kanale kojima se meso dobavlja i ljude koji proizvode. Kada smo odlazili u butige ili kod dobavljača koji se bave distribucijom mesa, jednostavno nismo mogli biti sigurni što dobivamo“, iznosi Edina. Njihovo meso većinom dolazi od malih hr-
vatskih farmi i OPG-ova iz Slavonije i sjeverne Dalmacije, a nastoje da sve što nabavljaju budu lokalni proizvodi. Tako način, govore nam, mogu biti sigurni u kvalitetu mesa jer su se svojim očima uvjerili kako izgledaju proizvodni procesi na tim mjestima. Podrobno istraživanje koje su proveli za potrebe svojih restorana, rezultiralo je ponudom kvalitetnog mesa za sve Dubrovčane u Taj Butcheraj mesnici.
‘KUPCI DOBIVAJU ISTO ŠTO I NAŠA DJECA’
„Od početka smo imali ideju netipične mesnice jer smo je otvorili prvenstveno za
foto Goran Mratinović/DD
Edin i Edina: „Mi smo u svemu tim i domaćini, zato smo i opstali tako dugo. Pratimo inozemnu gastro scenu jer nam je važno biti u korak sa svjetskim trendovima. Prate nas i vrhunski svjetski kuhari, pa se stalno nadograđujemo“
potrebe svojih restorana. Međutim, kad smo već u sve to krenuli, prirodno je bilo da i gradu ponudimo mesnicu kakva do tada nije postojala“, govori Edina i dodaje kako ju često vole nazivati ‘butikom mesa’. Tu možete naći puno više nego u klasičnoj mesnici. Prilagodili su se današnjem užurbanom načinu života, pa za mnoštvo naših sugrađana koji rade duge smjene i nemaju uvijek vremena za spravljanje kvalitetnog obroka ‘iz nule’, nude unaprijed pripremljene sarme, punjene paprike, razne rolade, marinirano meso i povrće za wok, paniranu piletinu... Jela se mijenjaju ovisno o godišnjem dobu i ponudi proizvođača mesa i povrća, a kupcima samo ostaje već pripremljen obrok ubaciti u prosuju ili teću. Dovoljno je znati kako čak i kupus za sarme sami kise-
le, pa je jasno kako je reakcija sugrađana odlična jer kvaliteta uvijek nađe svoj put do kupca.
„Za naše goste Taj Mahala, kao i za kupce Taj Butcheraja uvijek nudimo isto ono što jedemo i mi. To je naš obol u ovom ludilu svijeta s prerađenom hranom. Naša misija je bila i ostat će samo kvaliteta, kvaliteta, kvaliteta“, govori Edin.
SVE JE BEZ ADITIVA, POJAČIVAČA
OKUSA I KONZERVANSA
U njihovim proizvodima od mljevenog mesa, poput ćevapa i pljeskavica, nećete pronaći aditive, pojačivače okusa ili konzervanse koji bi ga učinili dugotrajnijim. Zato kada uzmete mljeveno meso u Taj Butcheraju, možete očekivati da će ono za dva dana promijeniti boju. To ne
znači da je pokvareno, nego da u njemu ne postoji ništa umjetno, što bi ga očuvalo svježim duže nego što je to mesu prirodno svojstveno.
„Ljudima je to možda nešto drugačije od onoga što su naviknuli, jer znamo kako je danas većina mesa puna aditiva i konzervansa pa ono ostaje svježe puno duže nego što je to prirodno. Mi radije odabiremo zdravlje, a to znači totalnu kontrolu i kvalitetu“, govori Edin koji ne skriva kako su ih na početku njihovih ugostiteljskih dana dobavljači znali varati s ‘prvom klasom mesa’, koja to zapravo nije bila. „Kad smo ušli u taj cijeli svijet, shvatili smo kako moramo imati svoje kanale, ako želimo ponuditi kvalitetu koju možemo garantirati. Naši stari i danas mesare gledaju s velikim poštovanjem, zato postoji velika odgovornost prema ljudima da znaju od koga i što nabavljaju“, zaključuju Edin i Edina Macanović čija misija i dalje ostaje ponuditi najbolju kvalitetu mesa svojim sugrađanima i turistima. Osim vrhunske usluge i kvalitete hrane, Macanovići njeguju duh zajedništva kroz suptilne, ali važne geste pomoći onima u izazovnim situacijama.
Taj Butcheraj se nalazi u Lapadu, na adresi Dalmatinska ulica 40
Njihov restoran Taj Mahal nosi Michelinovu oznaku Bib Gourmand, tako su se našli u uskom društvu od tek 15-ak hrvatskih ugostitelja s tom prestižnom nagradom.
Kvaliteta mesa, smatraju, u tome igra presudnu ulogu
LJETNE SPORTSKE RADOSTI
Dubrovnik će ugostiti veliki rukometni kamp, stižu i prave zvijezde tog sporta
Ljetni mjeseci, kada je sport u pitanju, period su u kojem sportaši dolaze do svog zasluženog komadića odmora. Međutim, kada su u pitanju mladi sportaši, ljeto je često prilika za raznorazne sportske kampove. Tako je u Gospinom polju već godinama s košarkaškim Kampom Libertas, a sada će to biti i u rukometu. Sprema se prava poslastica, u sklopu koje stižu i prave rukometne zvijezde
Projekt „Dubrovnik Handball Camp” premijerno će krenuti ovog ljeta. Riječ je, kako i sam naziv govori, o rukometnom kampu koji će se održati u Dubrovniku. Trajat će tjedan dana (od 6. do 13. srpnja), a dolazi sto djece iz raznih krajeva Europe. Riječ je o uzrastima od devet do 17 godina.
Dubrovački rukometni kamp ponudit će puno toga za mlade rukometaše. Od treninga, do nadmetanja, edukacija, ali i zabavnog programa. Bit će tu i niz zvijezda, kao promotori i demonstratori na kampu.
No, prije negoli dođemo do samog programa, treba krenuti od ideje. Više informacija pronašli smo kod bivšeg bh. rukometaša, a sada rukometnog menadžera Senjanina Maglajlije. Jedan je od začetnika ideje u rukometnom Kampu na jugu Hrvatske.
„Već 27 godina ljetujem u Dubrovniku, po dva mjeseca budem tu, tako da sam uključen u rukometne događanja u Dubrovniku. Znao sam i trenere koji su prije bili angažirani u Dubrovniku, od pokojnog Saračevića, do Ivandije, Šole... Znam i za situaciju, u kojoj je bivši klub Dubrovnik ugašen, a sada to vode momci u Župi (op.a RK Ardiaei). Osluškivao samo kako im ide. Imaju dosta djece, a seniori igraju drugu ligu... Razgovarao sam s njima preko prijatelja Gorana Tolića, bivšeg rukometaša, koji je igrao i za Dubrovnik. Pojavila se ideja da napravimo kamp. Problematika je bila lokacija Župa, dvorana, nema mjesta ni uvjeta” – rekao nam je Maglajlija.
No, ipak, dogodila se jedna nevjerojatna slučajnost, a to je da je Ardiaei, baš ove sezone (24./25.), svoj seniorski pogon prebacio u Gospino polje. Tada je ideja o Kampu ugledala svjetlost dana.
TKO TO STIŽE U DUBROVNIK?
„Koncept je da ćemo imati četiri razine promotora.
Redom, to su Xavier Pascual Fuertes, proslavljeni trener, sada u Veszpremu. On je glava te piramide. Slijede dva igrača kao demonstratori i promotori, jedan domaći, jedan strani. Zvonimir Srna, koji je igrao u Dubrovniku, ali i Blaž Janc, kapetan slovenske reprezentacije. Potom Boris Dvoršek, izbornik naše juniorske reprezentacije, pomoćnik Slaven Radić. Bit će tu i Damir Batinović, trener Ardiaeija i niz lokalnih ljudi. Zapravo, cijela jedna mreža ljudi. Bit će tu i volonteri, s djecom” – pojašnjava Maglajlija.
U organizaciju samog kampa uključeno i niz ljudi iz dubrovačkog rukometa, točnije, kluba Ardiaei. Maro Dabelić kao predsjednik kluba, potom Lukša Matušić, Nikša Bušlje...
„Kao rukometni klub smo prihvatili ovaj izazov, suorganizaciju tog kampa. Omogućit ćemo sportsku infrastrukturu, trenere, materijale, lopte, logistiku itd. S obzirom na naš mladi klub, progresivan rad iz godine u godinu, smatramo da je organizacija kampa vrlo dobar razvojni put za djecu koja se bave rukometom. Učit će od velikih trenera i velikih igrača. Drago nam je i da će naš bivši su-
Piše Rafael Barkiđija Foto: Igor Kralj/Pixsell
igrač Zvone Srna biti promotori tog kampa. To je jako dobar put za djecu koja su uključena u dubrovački klub, kao i za djecu sa svih strana” – kazao je za ovu prigodu Nikša Bušlje iz RK Ardiaei.
OD PARKETA DO ZIDINA, OD TERETANE DO VIDEO-ANALIZE, OD LOKRUMA DO LOPUDA... Glavnina programa ovog kampa, posvećena je, naravno, rukometu. Nema ništa bolje za mlade rukometaše negoli – iskustvo s rukometnim profesionalcima, zvijezdama tog sporta. Međutim, na ovom će kampu mladi polaznici doživjeti ono što do sada, s obzirom na godine, nisu uspjeli doživjeti. A moglo bi im puno značiti u iskustvu.
„Napravit ćemo i već se pravi, program kampa na najozbiljnijem nivou. Jest da će ovdje i uživati, ali
očekuje ih puno novoga. Širit će vidike, raditi nešto što do sada nisu. Bit će edukacija o kondiciji, zdravlju, važnosti ishrane i spavanja... Raznorazna druga predavanja. Naučit će i kako se analiziraju utakmice, kako se rade video-analize, pripreme za profesionalne utakmice. Vidjet će kako se za utakmice pripremaju najbolje momčadi na svijetu” – ističe Maglajlija, koji podsjeća i na neizostavan zabavni program.
„Svakodnevno kupanje na Bellevueu, obilazak zidina, Grada, izleti na Lokrum, Lopud. Bit će završni party. Edukacija, kultura, rukomet, turizam... sve u jednome” – dodaje.
Ideja je i da se na Bellevueu priključe neki od dubrovačkih vaterpolista, vlasnika olimpijskih medalja. Rukomet i vaterpolo, usprkos vrlo različitom mediju u kojem se igraju, imaju određene sličnosti. „Zamislite kako bi to super bilo djeci, da ih vlasnik olimpijske medalje podučava tom sportu” – rekao je Maglajlija.
Svi detalji, vezani uz ovaj rukometni kamp, nalaze se na društvenim mrežama i web stranici „Dubrovnik Handball Camp”. Navedene informacije za sada su nekakav „kostur” programa. Više detalja brusit će se u doglednom vremenu do ljeta. Kako doznajemo, do sada je prijavljeno tridesetak djece, a za očekivati je kako će taj broj biti popunjen puno prije početka. Ne samo zbog sadržaja na kampu i zvijezda koje dolaze nego i zbog same lokacije, gdje se ovo sve odvija.
Senjanin Maglajlija, jedan od glavnih začetnika ideje Dubrovnik Handball Camp. Sada je rukometni menadžer, a tome je prethodila igračka i trenerska karijera. Rođen je 1968. u Goraždu, za kojeg je igrao, potom u Banja Luci i Partizanu. Nastupao je za niz klubova u Španjolskoj, bio je i u Njemačkoj, ali i RK Zagreb. U Zagrebu je obnašao i trenersku funkciju.
Zvonimir Srna
Mi odrasli smo krivi što današnja djeca sate provode pred ekranom
Tko je bez grijeha neka prvi baci Play Station!
U jesen 1997. godine odlazim studirati u Zagreb. Prvi put napuštam roditeljske skute, zakoračujem u dalek i nepoznat svijet koji je u ono doba bez Google Mapsa i pametnih telefona bio daleko veće i misterioznije mjesto od ovog današnjeg globalnog seoceta. U našem smještaju u Radničkoj ulici nismo imali ni fiksni telefon, pa smo od mame i tate bili odsječeni kao Lastovo po jugu. Idealan scenarij da upadnem u probleme. I naravno da sam upao. Jednog maglovitog zagrebačkog dana, kako to obično biva, pozvan sam na druženje u studentski stan. Nisam ni izuo starke, a već su me ponudili. Naravno da sam pristao, što budala zna što je CM, do tada sam već probao Sensible World of Soccer, ali s njim nisam imao problema, jer sam ga konzumirao samo rekreativno vikendima i praznicima, pa sam kontao da mi ni ovo ne može naštetiti. Ovi iskusni krenuli su mi objašnjavati kako se Championship Manager konzumira i nakon njihova teatralnog uvoda odlučio sam uzeti Aston Villu. Krenuo sam u sezonu, a Dwight Yorke je počeo neumoljivo trpati. Poslije svakog zgoditka tijelom su mi se lučile ogromne količine serotonina i dopamina, nisam se ovako osjećao još otkako sam bio u maternici.
Aston Villa je bila samo početak dugog i trnovitog puta. Vrlo brzo završio sam po nizozemskim red lightdistrictima – uzimao sam neograničene količine Ajaxa, Feynoorda i PSV-a i tako napunjen adrenalinom ostajao budan cijelu noć. Tek kada bi počelo svitati, odlazio bih u krevet. Budio bih se popodne oko 17, dan je već bio gotov. Nekoliko zagrebačkih zimskih mjeseci imao sam otvorene oči samo po mraku. Pobijelila mi je koža kao oprema
Današnja djeca niti imaju drugu djecu po zgradama da se igraju, niti imaju gdje. Pa što da onda rade nego da se zabavljaju na ekranima? Bacamo neosnovane floskule u vezi današnje djece, a zaboravljamo da smo i mi sami bili ovisni o Championship Manageru, Mortal Kombatu, Tetrisu i Super Mariju, a imali smo se i s kim i gdje igrati Piše Maro Marušić
tenisača u Wimbledonu, a zjenice su mi započele evoluciju prilagođavajući se isključivo na noć. Još nekoliko sezona s Boltonom i kapetanom Markom Fishom i od čovjeka ću postati čovječja ribica. Kapetan Mark Fish i menadžer Man Fish.
BONBONČIĆI TROKS
U roku od godinu-dvije postao sam potpuni ovisnik, ruina od čovječje ribice. Uopće se nisam kretao, mišići su mi atrofirali, niti sam vidio fakulteta, niti sam vidio sunca - vitamin D mi je ispario iz tijela kao vlaga iz Kizilkuma - a tijelo mi je sve više kopnilo, jer na pizzi i ćevapima ne može (pre)živjeti ni Keith Richards, a kamoli homo sapiens vulgaris. Roditelji su vidjeli da je vrag odnio šalu, pa su me vratili u Dubrovnik. Ali ovisniku je svejedno gdje je, brzo se prilagodi. Čim sam se vratio iz Zagreba, stao sam odlaziti u Prke na Kono. On me, osim s Championship Managerom, nutkao i s Heroes of MightandMagic, pa sam još više propao u ralje ovisnosti. Da vam skratim priču i ne udavim vas, ubrzo su počeli partiji na Belvederu, gdje su mi ponudili nešto drugačiji might and magic, pa sam malo pomalo počeo izlaziti iz kuće, i na koncu boltonade vratio se u normalu. Da na Belvederu i sličnim zabitima elektronske glazbe nije bilo managera might and magica vjerojatno se nikad ne bih izvukao iz ralja ovisnosti Championshipa i Heroesa. Sve su mi ove sekvence moje mladosti pale na moždanu koru prije neki dan kada sam pohodio Gradske ulične igre. Nakon što smo mi starci završili s igranjem lastike, djeca koja su nas do tada posmatrala, zamijenila su nas. Odmah su usvojila pravila, a neka od njih i tehniku. Smiješak im se ni-
Roditelji su vidjeli da je vrag odnio šalu, pa su me vratili u Dubrovnik. Ali ovisniku je svejedno gdje je, brzo se prilagodi. Čim sam se vratio iz Zagreba, stao sam odlaziti u Prke na Kono. On me, osim s Championship Managerom, nutkao i s Heroes of Might and Magic, pa sam još više propao u ralje ovisnosti.
Svi kukaju u vezi demografije, a u ono naše vrijeme, susjedi su mrzili djecu. Tjerali su nas da se ne igramo, izmislili kućni red od 14 do 17 sati, ali ni to im nije bilo dovoljno, pa su nas zalijevali vodom i činili sve da se ne igramo oko zgrade. Danas ti isti žugaju kako djece nema, nitko se ne igra, a ono malo što ih se rađa dane provodi na ekranu
je skidao s lica, kao da su rođena s lastikom. Gdje su sada oni komentari kako današnja djeca ništa ne valjaju, kako nemaju veze s motorikom, zanimaju ih jedino igrice na mobitelu i influenceri na YouTubeu. Ne, to uopće nije istina.
Kako vidimo iz mog slučaja, igrice su zaista zarazne. Mogu samo misliti u što je danas evoluirao onaj moj Championship Manager, sigurno je deset puta adiktivniji nego onda, isto kao Heroes, i sve druge igrice koje su se od tada pojavile. Ali znanstvena činjenica i onda i danas jest da ako djetetu ponudiš neku drugu zabavu, pogotovo motoričkog tipa, vrlo brzo će napustiti ekran. Ako mi ne vjerujete, probajte sami mali eksperiment. Odvedite dijete na kupanje i pustite ga da se igra s drugom djecom. Kada pronađe ekipu da se glupira u plićaku, pokušajte mu dati mobitel. Vidjet ćete da neće. Ista stvar je i na igralištu. Probajte mu dati neku igricu dok s prijateljima nabija loptu. Siguran sam da je neće uzeti.
ONDAŠNJI SUSJEDI SU MRZILI DJECU
Problem današnje djece nisu oni, nego mi odrasli. Točnije nekoliko je problema. Prvi i osnovni je taj da je djece nikad manje. Prije je u svakoj zgradi bila ekipa. Samo izađeš ispred vrata i eto zabave. Danas djece nema, sve ih se manje rađa. Svi kukaju u vezi demografije, a u ono naše vrijeme, susjedi
su mrzili djecu. Tjerali su nas da se ne igramo, izmislili kućni red od 14 do 17 sati, ali ni to im nije bilo dovoljno, pa su nas zalijevali hladnom i vrućom vodom i činili sve da se ne igramo oko zgrade. Danas ti isti žugaju kako djece nema, nitko se ne igra, a ono malo što ih se rađa dane provodi na ekranu. Drugi problem je što se djeca nemaju gdje igrati sve i da hoće. Svaki proplanak, svaka livada na kojemu se depao nogomet postala je gradilište. Nema u Dubrovniku nigdje više slobodnog mjesta, nova igrališta se nisu gradila, a ona postojeća su nikad nedostupnija. Na njima su sada termini, ne možeš doći tek tako i igrati se. Ako u svetog Mihajla ili Hladnici nisu neki treninzi, onda su dječji rođendani što opet znači da nema igre. Nema igre ni na brojnim plažama, jer koncesionarima nije drago dječje mangupiranje.
Znači djeca niti imaju drugu djecu da se igraju, niti imaju gdje. Pa što da onda rade nego da se zabavljaju na ekranima? Ajde da im mi stariji svako toliko napravimo neko novo igralište, pa mogli bismo ih onda kritizirati, ali ovako nas treba biti sram. Bacamo neosnovane floskule u vezi današnje djece, a zaboravljamo da smo i mi sami bili ovisni o Championship Manageru, Mortal Kombatu, Tetrisu i Super Mariju, a imali smo se i s kim i gdje igrati. Kako je još davno rekao Isus: -Tko je bez grijeha, neka prvi baci PlayStation.
21. ožujka 2025.
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Dube, Mirna, Mara i Mauro - kad je s najdražima mama i none sreća se može mjeriti “na tone”
Nikoleta, Filip i Bruna - štrajk bio, il’ ne bio, u školu, i iz škole, ih je zajedno put vodio
Jerko, Ava i Ivica - i kao portreta crtačica se Dubrovniku, u Rixos Libertasu, predstavila svestrana umjetnica
Marinko i Ante - prijateljstvo desetljećima traje, i dandanas im svaki susret radost daje
Ante i Ante - da je po đedu voljeni unučić dobio ime i sami bez po muke pogađate
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Jelena i Vlaho - u Gradu i stoje, koliko su ga puta zajedno i u ljubavi prehodali odavno već ne broje
Jasna i Luko - sretan je kad po čvrstom tlu hoda i što je odoru kapetana doma svuk’o
Eleonora, Haris i Jasna - čim hladnoća popusti i malo zagrije veselje se ni na taraci ne krije
Sinan, Boris, Vojo i Zoran - prijateljskim i suradničkim uspomenama na Predraga Lucića je na ZNA DU i zanimljivi satirični kabaret Od Nemila do Predraga program(u) dodan
Gabi, Andrej i Doris - večer je bila puna emocija i veselja, da je što više takvih zajednička je želja
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Zviždači su sol demokracije
Visokorangirani diplomat iz hrvatske ambasade u jednoj azijskoj državi (u daljnjem tekstu zviždač), prije nekoliko mjeseci je upozorio našeg ministra vanjskih poslova da se njegov šef, ambasador u toj državi, ‘nekako’ uspio zaraziti gadnom, ali neimenovanom spolnom bolešću. Reko mu to u povjerenju, ambasadorov tajnik - Azijat. Ne zna zviždač je li to uzročno ili posljedično, ali njegov šef već dugo ništa ne radi, ne organizira prijeme za svoje kolege povodom hrvatskih praznika, niti dolazi na poso. Izvijestio je i našega predsjednika i tri nadležna saborska odbora o neradu, alkoholizmu i nepozvanim gostima u prostorima ambasade. Ali kako se naš predsjednik i premijer već godinama kontrestaju , umjesto da bude povučen u Zagreb barem na teret HZZO-a, njegova ekscelencija je osto u Aziji i tamo se već 10 mjeseci liječi u privatnoj bolnici, a ‘zviždača’ su premjestili u drugu državu na kraju svijeta. Tamo se nije pošteno ni raspakovo, a tamošnji ga je ambasador ekspresno vratio u Hrvatsku. Sad ga sudski gone zbog - lažnih zvižduka. I tako, prema svemu sudeći, opisani događaji nastali su samo zahvaljujući osebujnoj mašti osumnjičenoga zviždača. Likovi o kojima on priča nikad nisu hodali površinom Zemlje. On ih je izmislio; opiso je njihove najgore moguće osobine - lijenost, lažljivost, pohlepu, razvrat, potkupljivost. Svako drugo tumačenje bilo bi zlonamjerno i motivirano čitalačkom maštom, koja se potpisnika ovih redova uopće ne tiče, za razliku od institucija koje rade svoj poso!
Predsjednik SAD-a Donald Trump, u pratnji stotina novinara, kupio je novi auto Tesla u trenutku kad su drastično pale dionice firme njegova dvorskog zabavljača Maska, a zbog bojkota ove kompanije u svijetu, što je po njemu - ilegalno. A svijet se nada da predsjednik neće radi toga naredit uhićenje svih koji bojkotiraju genijalni auto njegovog prijatelja.
Nego će ovaj znanstveni tandem, shodno svojoj najavi skorih letova na Mars, bit prvi putnici koji će na električni ili mlazni pogon odletjet u bespuća prošle, sadašnje i buduće zbiljnosti.
A na američkim društvenim mrežama kruže
kundurarije o pravom razlogu zašto njihov predsjednik ima pik baš na Kanadu. Dok tu civiliziranu zemlju milom ili silom ne pripoji SAD-u, uvodi im drakonske carine kako bi ih bacio na koljena.
Korisnici društvenih mreža u Americi su objavili fotografije njegove žene Melanije (s kojom je on u tvrdoj kohabitaciji) na kojima se vragolasto smiješi mladom kanad skom premijeru, s njime se grli i onako, di plomatski ljubi, dok njezin zakoniti prevr će očima. Očito je kako je dosad već i on primijetio njezin ravnodušan izraz li ca dok je s njime, a na slikama s Ka nađaninom sva blista, sretna i uz buđena. Stoga neki demokrat ski američki birači predviđa ju kako bi prva dama mogla doć pod udar novog Trum povog zakona o deportaci ji nelegalno useljenih stra naca, ali se za nju ne boje, jer su sigurni da bi u Kanadi odma’ dobila azil.
U Beogradu je prošlu subotu u naj masovnijem protuvladinom mirnom prosvjedu ikad sudjelovalo 350 tisuća ljudi, na koji su pozvali studenti. Tolika sila građana bi svugdje u svijetu dobro zabrinula predsjednika na vlasti, ali srpski vođa se pokazo otporan i na takvu silu, pobijedivši prosvjednike zakonom zabranjenim zvučnim topom u svega par minuta. Bila je to još jedna velika pobjeda vođe zaslužnog, kako kaže, što se Srbija nikad nije razvijala brže, a oni to prosvjedima pokušavaju zaustavit! To im neće uspjeti! Nema više prosvjeda! Na tamošnjim društvenim mrežama studenti su svom predsjedniku zaželjeli kraj, sličan kraju rumunjskog diktatora Ceausescua, bez mogućnosti da se brani tvrdnjom kako je zvučni top opaljen iz Hrvatske i da su ‘ustaše’ krive za sve. Kandidatkinja koalicije ‘Slobodno’ za gradonačelnicu Dubrovnika, gospođa Bonačić Obradović, na konferenciji za medije predstavila je program koalicije na temu priuštivog stanovanja.
Dubrovnik gradio nove stanove, od kojih bi jedan dio bio namijenjen prodaji, a drugi dugoročnom najmu. Gradnja pod kontrolom Grada omogućila bi puno niže troškove, jer Grad ne radi po tržišnim principima. Nema troška komunalnih naknada, može se planirati dugoročno, a ne prema interesima investitora. I tako se dolazi do sviuštivog stanovanja. Mnogi građani su s pravom pozdravili ovaj prijedlog i to iz više razloga. Jer, što bi se dogodilo da zbog novih poreznih harača ili restrikcija kratkoročnog najma u višestambenim zgradama, cijena postojećih nekretnina drastično - padne?
Momentalno bi se razgrabile! I opet bi ih kupili stranci, jer imaju više solada, koja god cijena bila. A sve da te nekretnine (nekim čudom) pokupuju samo , u Grad bi se doselilo još najmanje 20 tisuća stalnih stanovnika. I barem još toliko auta. Zamisli samo koliko bi vrtića falilo, škola, parkinga, doktora? I kako bi to bilo bolje od ovoga sad? Neizdržljiva gradska gužva bi trajala cijelu godinu, umjesto po’ nje. Visoke cijene u gradovima su korektiv za sprječavanje masovnog doseljenja sa sela u grad.
Novi ministar poljoprivrede koji je zamijenio uhićenog bivšeg ministra Dabra, doveo je na mjesto savjetnice svoju rodicu. Zbog tako očitog nepotizma, zaposlenici Ministarstva su počeli žalit, ne samo za Dabrom, nego i Čobankovićem, najomiljenijim HDZ-ovim ministrom poljoprivrede, osuđenim za aferu Planinka koji je u zamjenu za zatvorsku kaznu, radio za opće dobro, kako sudstvo stručno zove - guljenje patata.
Svjesna kako HDZ-ov porez na nekretnine neće smanjit cijene smanje stanova, predstavila je program prema kojemu bi Grad
A zaposlenicima Ministarstva strašno smeta - nepotizam. Navode primjer direktora jedne državne firme koji nije razumio strane riječi, a zakleo se novinarima, da u njegovoj firmi uopće nema nepotizma. A onda mu je u istom danu umrla tetka kafe kuharica, a neput mu se sudario službenim autom!
Piše Mario Klečak
petak, 21. ožujka 2025. Dubrovački
SS “CITY OF NAGPUR” Nijemci ga potopili torpedima, poginulo 16 ljudi
Na njemu je živote izgubilo 15 članova posade i jedan putnik, dok je zapovjednika broda kapetana Davida Llewellyn Lloyda sa 169 članova njegove posade i 273 putnika spasio britanski razarač
Vrijeme između dva svjetska rata u Dubrovniku je obilježeno dolaskom mnogih znanih i neznanih putničkih brodova koji su ovamo obvezno pri -
stajali na svojim kružnim putovanjima istočnim Sredozemljem. Jedan od njih je bio i malo poznati CITY OF NAGPUR iz flote velikog britanskog bro -
Nasreću, ispaljeno torpedo je promašilo brod, ali uporni su Nijemci nastavili potragu za izgubljenim ciljem i ponovo su ga pronašli iza ponoći sljedećega dana. Ovaj put nažalost nisu promašili. Od četiri ispaljena torpeda jedan nije eksplodirao, drugi je promašio, ali su zato ostala dva bila fatalna
dara Ellerman City Lines iz Londona. Na sidrište pored Lokruma je doplovio 6. kolovoza 1935. s 280 putnika i 210 članova posade. To trotjed -
LEŽI NA MORSKOM DNU
Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV
Dubrovački dnevniK petak, 28. veljače 2025.
no kružno putovanje započelo je 27. srpnja iz Southamptona tičući luke: Oporto, Tunis, Palermo, Kotor, Dubrovnik, Veneciju, Krf, Split i Malagu. Ponovo se vratio pod gradske mire 28. kolovoza u sklopu putovanja koje je započelo 17. kolovoza 1935. kad je iz Southamptona isplovio za: Palma de Mallorcu, Ajaccio, Capri, Napulj, Palermo, Dubrovnik, Kotor, Krf, Siracusu, Tunis, Oporto s povratkom u Southampton.
NAZVAN PO GRADU U INDIJI
CITY OF NAGPUR (grad u Indiji) je kao novogradnja broj 464 izgrađen 1922. kao putničko-teretni brod u brodogradilištu Workman, Clark and Co. u irskom Belfastu. Imao je 10146 bruto registarskih tona, bio dug 142 i širok 18 metara, a na njegovim se putničkim palubama moglo primiti do 300 putnika i 210 članova posade. Parni stroj četverostruke ekspanzije preko jedne propele mu je davao brzinu od 14 čvorova. Plovio je uglavnom prema britanskim dalekoistočnim kolonijama, a povremeno je poduzimao turistička kružna putovanja.
VELIKA TRAGEDIJA
Vjerojatno ovaj brod ne bi bio posebno zabilježen u bogatoj pomorskoj povijesti Velike Britanije da ga početkom Drugog svjetskog rata nije zadesila bolna tragedija. U plovidbi iz Glasgowa prema lukama: Freetown, Natal, Bombay i Karachi, nedaleko od
obala Irske u rano jutro 28. travnja 1941. CITY OF NAGPUR koji je prevozio 2184 tone generalnog tereta i 274 putnika te 185 članova posade, presrela je njemačka podmornica U-75 pod zapovjedništvom kapetana Helmutha Ringelmann.
Nasreću, ispaljeno torpedo je promašilo brod, ali uporni su Nijemci nastavili potragu za izgubljenim ciljem i ponovo su ga pronašli iza ponoći sljedećega dana. Ovaj put nažalost nisu promašili. Od četiri ispaljena torpeda jedan nije eksplodirao, drugi je promašio, ali su zato ostala dva bila fatalna.
Posljednji torpedo je dokrajčio brod koji je u 6 sati ujutro 29. travnja potonuo na morsko dno. Na njemu je ži -
Posljednji torpedo je dokrajčio brod koji je u 6 sati ujutro 29. travnja potonuo na morsko dno. Na njemu je živote izgubilo 15 članova posade i jedan putnik, dok je zapovjednika broda kapetana Davida Llewellyn Lloyda sa 169 članova njegove posade i 273 putnika spasio britanski razarač HMS HURRICANE (H06) te ih odveo u sigurnost luke Greenock. Tako je u morskim dubinama zauvijek nestao jedan prekooceanski putnički brod koji u svojim brojnim plovidbama nije zaboravio usidriti se i pod mirima našega Grada
vote izgubilo 15 članova posade i jedan putnik, dok je zapovjednika broda kapetana Davida Llewellyn Lloyda sa 169 članova njegove posade i 273 putnika spasio britanski razarač HMS HURRICANE (H06) te ih odveo u sigurnost luke Greenock. Tako je u morskim dubinama zauvijek nestao jedan prekooceanski putnički brod koji u svojim brojnim plovidbama nije zaboravio usidriti se i pod mirima našega Grada. Iako nas je samo dva puta posjetio, ovaj je brod zbog svoje zanimljive, ali nažalost i zle sudbine, doista zavrijedio naš spomen.
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
LUDNICA JE OVO
Ludnica je ovo što sve doživljavam
Otimači moćni sad ponovo lude
Dva svjetska silnika jedan drugom nude
Tuđe zemlje dok ja od tog podrhtavam
Brigom za sve ljude ludnicu popravljam
Premda bezbrižnici tomu mi se čude
Pljačkaši zemalja nevinima sude
Vazda se s takvima posvud sukobljavam
Naravno u sebi drukčije ne mogu
Neznatan u smradnom svesvjetskom brlogu
Konteso prljavo doba prije Krista
Vraća se i svima sudbina je ista
Ludilo zahvaća već sve i posvema
Razlika je što sad − Spasitelja nema
7/3/25
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
humanitarni prilozi
Centar maslina
Prijatelji: Kruno, Pero,Pavo,Maro,Ivo,Goran,Tomo i Vaso, u spomen na pok. Bebu Stjepović prilažu 320,00 EUR; Obitelj Željka Šeparovića, umjesto cvijeća za pok. Joška Stupina prilaže 50,00 EUR.
DVA SKALINA
U spomen na pok. mamu kolegice Vinke Jauković , 53,09 € prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; Umjesto vijenca za pok. Frana Jerkovića, 40 € prilažu obitelji Andrijić i Kapović;
U spomen na našeg dragog prijatelja i dobroga čovjeka pok. Mata Andrijašević, 40 € prilaže obitelj Ćurčija; U spomen na dragu Mirjanu Raič, umjesto cvijeća, 50 € prilaže Manda Lučić; Umjesto vijenca za pok. Dragu Mojaš, 70 € prilaže obitelj Nikše Marinovića; Umjesto vijenca za dragog prijatelja pok. Branka Slade, 100 € prilažu Tešo, Bobo i Dejo; Umjesto vijenca za pok. Katyu Di Leo, 30 € prilaže Maruška Vlašić;
U spomen na pok. Ivana Sušića, umjesto cvijeća 50 € prilaže obitelj Pušak;
U spomen na susjeda Sandra Di Ceglie, umjesto cvijeća 90 € prilažu stanari zgrade Primorska 8a; U spomen na Mariju Musladin, rođ. Ćuković, umjesto cvijeća, 70 € prilaže obitelj Validžić; Umjesto vijenca za pok. Mariju Musladin, 40 € prilaže obitelj Ljubice; Umjesto cvijeća za pok. Iva Musladin, 20 € prilaže obitelj Ljubice;
U spomen na Antonelu Kovačić, umjesto cvijeća, 50 € prilaže obitelj Machiedo;
U spomen na dragog dunda Iliju Njirić, umjesto vijenca, 50 € prilaže obitelj Machiedo;
U spomen na dragog dunda Vinka Raguž-Lučić, umjesto vijenca, 50 € prilaže obitelj Machiedo;
U spomen na pok. Frana Dragojević, 30 € prilažu Elly i Dejo
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
PREDMET INTERESIRANJA DUBROVČANINA NA SLICI
DRUGI NAZIV ZA CEROVAČKE ŠPILJE
AUTOMOBILIST FITIPALDI
PJESNIKINJA I GLUMICA, KATALIN
EUROLIGA
JEDINICA ELEKTRIČNOG NAPONA
ITALIJA
ČIGRA
PRASTANOVNIK BALKANA
K A N D I N A V K A
ZAMALO REDAK U TEKSTU USPJEŠAN UČESNIK KVIZOVA NA SLICI OVČICA IZ DJELA IVE ANDRIĆA
SLOŽENO SLOVO I ČETVRTI SAMOGLASNIK ZAGONETKA VOLUMEN
KRATICA ZA ELEKTROMAGNETNU INTERFERENCIJU PODLOGA AUTOMOBILA
KVIZ U KOME JE IMAO USPJEŠAN NASTUP IZDAVAČKO DRUŠTVO SRDIT
OSLOBODILAČKI POKRET NA CIPRU
KIN, PISAC, MAO TUN VRSTA PLESA
GOVORNIK JEZIKA IDO
SLOVO GLAGOLJICE
PREŽIVAČ IZ SIBIRA GRAD U GRČKOJ
ŽIVOTNA SREDINA (mn.)
REPUBLIKA
GLAVNA ARTERIJA GLUMAC DULIĆ
TORINO RIJEČ NASLO NJENICA
ODLIKA IJEKAVICE IMENICA
SJEVER
NOGOMETAŠ FRANCESCO
GRČKI NOGOMETAŠ, DIMITRIS
ŽENSKI PJEVAČKI GLAS
ŽENSKO IME, ITALINA PJESMA OLIVERA DRAGOJEVIĆA
NAROD U PODRAVINI (U ANTIČKO DOBA) SRAM
UZRAST, DRŽANJE
SREĐIVANJE (mn.) ISTA SLOVA TESLA PREKRITI KROVOM OŠTAR NAGLASAK
ELEKTRIČNI NABIJENI ATOMI
KRALJ U ŠAHU
A. Ć. UBOJICA IZ ZASJEDE, ASAS
PČELINJI PROIZVOD PRKOS VODENI CVIJET (mn.)
SVETILIŠTE U DREVNIM HRAMOVIMA
NIK VELIKANOVIĆ
TUŽITELJSTVO
PJEVAČ LESKOVAR
URUGVAJ ENIGMAT. NOVINE OVAMO MJERNA JEDINICA SNAGE (W) KVIZ (USPJEŠAN NASTUP) SROK (mn.) ONAJ KOJI MASIRA
OSOBINA ISKRENIH LJUDI
POČETI
DRUGI, OSTALI
TUR. KUPAONICA PUBLICIST, MLADEN
RJEŠENJE: Turkaljeve špilje, Emerson, Mao Dun, Ladik, idist, TO, EL, sajga, ije, s, volt, ambijenti, I, aorta, Markos, zvrk, al t, Ilir, Ita, Jasi, stid, stas, KI, I, kk, T, akut, ioni, Lado, K, ać, I, EN, vatm Milijunaš, iskrenost, amam, zaridati, udova, os im, Todora, as, Vitez, sove, inje, ini, spirometar.
Prodajem Toyotu Yaris (2008.), prešla 131.000 km, odličnog stanja, zimske i ljetne gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena: 4.000 €. Mob: 095 760 3548.
Prodajem Opel Meriva 1.4 turbo (83 kW, 2013. god.), prešla 130.000 km, registrirana do 02/2026. Cijena: 7.000 €. Mob: 098 757 883.
Prodajem Opel Mokku (dizel), full oprema, 2016. godište, prešla 50.000 km, registrirana do 12/2025. Cijena: 13.500 eura. Mob: 098 960 1030
Prodajem Chevrolet Captiva 2000D, 2009.god., prešao samo 6000 km. Cijena 12000 EUR (nije fiksno). Mob: 091 9120466
Iznajmljivanje
Majka dvoje djece traži stan u najam na godinu dana (prednost: Vojnović, Čokolino, Peyto, Hladnica). Cijena nije bitna. Mob: 092 364 6455.
Tražimo stan na dugoročno za dvije osobe u Dubrovniku i okolici, useljenje odmah ili do 1.6.2025. Uredni i ozbiljni. Mob: 097 667 7165.
PLOVILA
Prodajem vanbrodski Tohatsu motor, duga osovina radio cca 9 sati. Mob: 095 8358755
Prodaja / KUPNJA
NEKRETNINA
Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545
Dvosoban stan 42 m2 s ga-
ražnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891
Prodajem poljoprivredno zemljište, Župa 2128 m2, vrt, oranica, maslinik, pristup s puta. Mob:098243985
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da je potrebno renovirati. Mob: 0977236306
Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika.
taciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468
Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029
Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127
Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.
Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306
Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946
Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adap-
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
bez poziva agencija. Kontakt +38520672713
Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127
Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799
Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943
Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889
Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
fon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623
P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Prodajem tri vitrine, jedna je kutna. Boja: trešnja. Dimenzije su 80 x 127 cm, 160 x 95 cm (trodijelna) i 193 x 85 cm (najviša i kutna). Sve tri za 200 eura. Kontakt: 098 428 039
USLUGE RAZNO
Uređujem okućnice, vrtove i đardine. Bavim se orezivanjem maslina, loze i kivija te košnjom trave. Kontakt: 091 614 3946
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na tele-
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.
KUPNJA I PRODAJA RAZNO
Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje, bijele boje, 2 plin + 2 struja, potpuno funkcionalan. Cijena: 90 €. Kontakt: 091 724 2843.
Poklanjam čistokrvnog Bullmastiff psa starog 4 godine. Mob: 099 202 8678.
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.
DEŽURNE LJEKARNE
-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 17. 3. do 23.3.
- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 24. 3. do 30. 3.
preminuli
KRISTIAN BRAČANOV (1995) ČEDOMIR BUŠELIĆ
DRAGE MOJAŠ (1945)
KATARINA RADIN (1967)
BRANKO SLADE (1956)
CVIJA KOJAKOVIĆ (1937)
ILIJA BELEMEČIĆ (1934)
FRANO DRAGOJEVIĆ (1946)
ILIJA NJIRIĆ (RIĐILO) (1950)
TONE FARČIĆ (1948)
JOSIP STUPIN (1946)
ANTE VUČIĆEVIĆ (1969)
NEDJELJKO PRKAČIN (1937)
JOSIP KATUŠIĆ (1980)
LUCE POPOVIĆ (1945)
DARINKA RONČEVIĆ (1933)
TOMISLAV ŽANETIĆ (1945)
Napustila nas je Luce Popović , humanitarka s broda ‘Aurora’ koja je spašavala unesrećene
U 81. godini života napustila nas je Luce Popović, dugogodišnja predstavnica Crvenog križa na Atlasovom brodu Aurora, koji je prije 33 godine potonuo u Luci Gruž nakon sudara s Ilirijom, brodom Jadrolinije.
Iz tada okupiranog Cavtata Aurora je toga dana prevozila 96 putnika i članova posade prema Dubrovniku. Tragičan sudar ovih dvaju brodova odnio je deset života, među kojima je bilo i troje maloljetne djece.
HUMANITARKA KOJA JE
RISKIRALA ŽIVOT ZA DRUGE
Luce Popović bila je jedna od rijetkih osoba kojoj je bilo dopušteno ući u okupirani Cavtat. Od početka Domovinskog rata stavila se na raspolaganje Crvenom križu tadašnje Općine Dubrovnik, a na Aurori je toga kobnog dana bila službeni predstavnik humanitarne organizacije. Osim uobičajenih administrativnih dužnosti, po-
vjerene su joj bile i osjetljive zadaće – od prenošenja povjerljivih informacija za dubrovački SIS do dostavljanja ključnih poruka formaciji tzv. gerilaca na Snježnici, poznatoj pod nazivom “Brđani”. Njezina predanost nije se zaustavljala na formalnim dužnostima. Riskirajući vlastiti život, suočavala se s pripadnicima tzv. JNA, nastojeći zaštititi civile iz cavtatskog područja. Nije napuštala Cavtat sve dok i posljednji civil kojem je trebala pomoći nije bio sigurno prebačen na slobodni teritorij.
NA BRODU DO POSLJEDNJEG TRENUTKA
Nakon sudara s Ilirijom, Aurora je počela potapati, a Luce Popović ostala je na brodu do posljednjeg trenutka, pobrinuvši se za brojne unesrećene. Tek kada je bila sigurna da je učinila sve što je mogla, posljednja je skočila u more. Počivala u miru! Obitelji izražavamo iskrenu sućut.
19.-23.03.2025.
Pridružite nam se u Stonu, Malom Stonu i Brijesti kroz pet dana gurmanskog užitka, kulturnih i zabavnih sadržaja!
Očekuju vas:
ZANIMLJIVA PREDAVANJA
· GASTRO RADIONICA ·
· IZLETI BRODOVIMA NA UZGAJALIŠTA ·
· KUŠANJE MALOSTONSKIH KAMENICA I PELJEŠKIH VINA NA RIVAMA U MALOM
STONU I BRIJESTI · DUB PUB KVIZ
· WARM-UP PARTY ·
· KOSTIMIRANA VODSTVA STONOM ·
· DJEČJE RADIONICE ·
Besplatan ulaz na Stonske zidine od petka, 21 03 do nedjelje, 23.03.
Program manifestacije kao i poveznice za prijave na događanja dostupni su na:
