Dubrovački dnevnik br. 233

REKORDNA PREDSEZONA PRED

STIŽE RJEŠENJE ZA ODRONE OD SUSTJEPANA DO ČAJKOVIĆA

Grad: Postavljat će se mreže, dio kamenja je već uklonjen!

stranica 12

NEDOSTATAK PEDIJATARA

Roditelji se okrenuli privatnicima, moguće ukidanje jedne ambulante stranica 6

stranica 4

GLUMAC KOJI TO NIJE IZMIRA BRAUTOVIĆ, PREDSJEDNICA UDRUGE ‘GOVORIMO DUBROVAČKI’:

Ivan Perić: Obožavam se glupirati jer je najljepše na svijetu nasmijati ljude stranica 18

‘Djeca nam ne znaju što su utija, kamara, incerata… Moramo bolje čuvati svoje!’ stranica 24

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

Aida Čakić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik)

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić / PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Ćaća gleda svoje djelo, a djelo gleda ćaću!

Piše Vjera Šuman

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Koja radost i olakšanje. Problematična 76. ručica, naš raspucani i živahni Dabro izašao je iz istražnog zatvora jer više nema opasnosti utjecanja na svjedoke. Vladajući konačno mogu mirno spavati. Sve je, hvala Bogu, pod kontrolom. DORH ulaže nadljudske napore kako bi pregledao 29 000 snimaka Dabrovih glumačkih nastupa, što je veliki problem jer naprosto nema dovoljno ljudi.Teško je u takvim uvjetima očekivati završetak pregleda filmića odnosno istrage u sljedećih nekoliko godina. Što se može? Ipak, najvažnije je da je sve pod kontrolom i da Turudić posao obavlja po zakonu, pa i više od toga. Kovesi može cendrati koliko hoće, sve je baš onako kako treba biti i kad se radi o nesretnom Berošu. Ako i ima imalo istine u tome da je pokojni ravnatelj Rebra prije smrti uputio pismo upravo europskim istražiteljima u Hrvatskoj s dokazima o Beroševim muljažama u toj bolnici, ne treba sumnjati kako će se naš revni Turudić vrijedno potruditi i taj predmet uzeti EPPO -u. Što je u re -

du, jer kako i sam kaže, treba sve ići po zakonu. Tko može bolje štititi zakone RH od ovog nesmiljenog borca za pravdu? Zato moramo biti itekako zahvalni, a kako se čini i jesmo. Jedino ostaje nejasno na što ili na koga je točno mislio smotani Penava izjavom kako državu vode cirkusanti koji prave cirkus, protiv čega će se DP odlučno boriti. Nakon toga je opušteno parkirao, u samo za to ograđenom prostoru oko Markove crkve.

Umeđuvremenu je dosljedni i hrabri SDP s novom ‘forcom’ koju je najavio Hajdaš Dončić, odustao od svog kandidata za Zagreb i postao manji partner Možemo!. Sasvim logično, kao manji partner nemaju ni zamjenike gradonačelnika, ali računaju na neka direktorska mjesta u gradskim poduzećima. Poznato? Nema, naravno, govora o deficitu kadrova i ideja u SDP -u Zagreba. Inače, broj kandidata za gradonačelnika Zagreba već je dvoznamenkast. S radošću i ljubavlju pratimo Tomaševićevo, na prošlim izborima, dato obećanje o potpu-

noj transparentnosti natječaja i izbora ljudi na čelna mjesta u Zagrebu. Isključivo po sposobnosti i kompetencijama. Ni u ludilu po stranačkoj pripadnosti. Zato je sigurno, nekom pukom slučajnošću, na čelo Knjižnica grada Zagreba izabrana ravnateljica koja je, eto, sasvim slučajno godinama bliska Možemo!. Ostale kandidatkinje s više kompetencija za taj posao nisu bliske stranci. Inače, gradske knjižnice, s oko 600 zaposlenih, primaju od Grada Zagreba 19 milijuna eura godišnje za nabavu knjiga, materijalne troškove i druge potrebe.To što se izbor nije odvijao transparentno, obična je greška koja se dogodila zbog silnog posla kojeg Možemo! ima u gradu. Na znanje zlonamjernicima. Forca SDP nije imao primjedbe. Sve u skladu s onom rečenicom pokojnog Bandića: „Ćaća gleda svoje djelo, a djelo gleda ćaću!“

UGradu je slična situacija kad govorimo o SDP-u. Dramatična kadrovska devastiranost zadnjih godina, točnije od odlaska Olge Muratti, bez obzira voljeli je ili ne, svedena je na kli -

mače glavom. U Olgino je vrijeme bilo barem desetak imena koji su suvislo odgovarali na pitanja, davali prijedloge i bili prepoznatljivi nositelji SDPove politike. Sasvim je nevažno jesu li nam se sviđali ili nas nervirali. Nakon tog perioda, od članova SDP-a prepoznatljive su jedino njihove predsjednice. Sasvim slučajno mama i kći (?!), Nažalost, ne po svježim idejama i/ili inovativnim prijedlozima. Je li to zato što jedino one smiju govoriti ili zato što drugi nisu u stanju? Svejedno. Bilo koja od tih opcija je porazna za SDP. Ipak, broj kandidata za gradonačelnika Grada pomalo raste. Opet nam se kandidira neponovljivi Maro Kristić, dobro i stabilno uhljebljeni pomoćnik direktorice Čistoće. Što će, mora. Jer ako ne uđe u Vijeće možda mu ni njegov uhljebistan nije tako siguran.

SDP, Srđ i Možemo! nekako su se pritajili pa ne čujemo ništa o njihovom programu, ali je Viki zato krenula upravo s onim problemima koje tište grad. Prije svega komunalnim, a sudeći po onom što smo dosad od nje čuli,

vrlo ih je precizno detektirala. Jer to i jest smisao ovih izbora. Podsjetila je pri tom na mudrost Dubrovačke Republike, na mudrost vladanja. To je i sjajno podsjećanje našim nestabilnim zagrebačkim brdima, kojima bi itekako korisno bilo u ovim turbulentnim vremenima crpiti mudrost iz načina vladanja Republike. S posebnim naglaskom na njihovu diplomaciju. Ma koliko obojica mislili da su popili svu mudrost svijeta. Što se Mata tiče, on nije još službeno najavio kandidaturu, ali ju je zato Plenki najavio umjesto njega. Da ne bi odlutao u mislima u stilu treba li mu još toliko stresa u životu kao i napada koji su, kao što je normalno, baš svi usmjereni na njega. Raguž ide kao i obično, dok naš dobri Pero još čeka pravi trenutak za objavu. Hoće li još neki kandidati istrčati na teren u svrhu promicanja vlastitog ega, umjesto da se u korizmi upravo toga odreknu, brzo ćemo saznati. Srećom, vrijeme je sve ljepše, temperature rastu pa je sve to lakše izdržati. Eto vas.

PRIPREMITE SE, POLIJEĆEMO!

Doznali smo kada

otvaraju hoteli i privatni iznajmljivači: Proljeće bi

moglo biti nikad bolje, na nekim

datumima

Iznajmljivači se pripremaju za sezonu koja samo što nije. Neki su hoteli već otvorili svoja vrata pa smo se raspitali kada će ‘u pogon’ i ostali, ali i porazgovarali o očekivanjima od sezone

Krajem ožujka u Zračnoj luci Ruđer Bošković na snagu stupa ljetni red letenja. S tim danom službeno započinje i predsezona u Dubrovniku, koja iz tjedna u tjedan vodi prema vrhuncu ljetnih mjeseci kad je svima već ‘puna kapa’ gostiju, čišćenja, ocjena, večera, vožnji, tura itd. Intenzivan turistički život koji Dubrovnik živi, nerijetko je veliki teret za sve one koji u njemu neumorno sudjeluju, ali i velika blagodat za sve koji od njega žive. Raspitali smo se kad će otvoriti hoteli i privatni iznajmljivači, ali i kakvu (pred)sezonu očekuju.

Slavica Grkeš, vlasnica jedne od najvećih dubrovačkih turističkih agencija Dominium Travel koja se bavi upravljanjem nekretninama u kratkoročnom najmu, govori kako nikad nisu imali bolju zimu.

„Veljaču smo završili 400 posto bolje nego veljaču prethodne godine. Dosta nas nije koristilo godišnji odmor još uvijek i između rezervacija smo radili pripreme i renovirali“, govori Grkeš i dodaje kako su trenutno na 33 posto rezultata prošle godine u najavi, a planiraju 20 posto veće rezultate do kraja godine. „Primjećujemo rezervacije prosječnog ostanka tri dana, da tako ostane, zbog porasta troškova, operativnog posla i inflacije, bit ćemo zadovoljni. Jako je velika konkurencija i borimo se kvalitetom i visokim ocjenama“, iznosi Grkeš i objašnjava kako svaku zimu čitaju sve recenzije i reagiraju na njih tako što ispoštuju sve ono što su gosti smatrali manjkavostima. „U ovom poslu niti jedan dan nije isti, imamo milijun neplaniranih situacija, sve se odigrava iza kulisa i gosti koji odlazi i onaj koji dolazi nikad ne smiju saznati za kaos koji proživljavamo između!“, zaključuje Grkeš.

ZA NEKE DATUME VEĆ ZATVORENE

REZERVACIJE, ALI TREBA OPREZNO S CIJENAMA

Nakon ljetnog reda letenja, iduće pitanje koje odre-

đuje start sezone je – kad se otvaraju hoteli?

Hotel Lero jedan je od rijetkih hotela u Dubrovniku koji rade kroz cijelu godinu, pa se njihov direktor prodaje i marketinga Ivan Galov mogao osvrnuti i na zimu iza nas.

„Cijela zima je neznatno ispod prošlogodišnjih fizičkih pokazatelja. Destinacija je u blagom minusu, a predsezona bi po svemu sudeći trebala nadmašiti prošlu godinu. U ožujku kreću povećane zračne linije, pa očekujem plus u odnosu na 2024. godinu“, iznosi Galov i dodaje kako travanj, svibanj i lipanj za sada izgledaju fantastično.

„Glavna sezona se puni, a tu svi trebamo biti oprezni s cijenama. Stop booking datuma imamo nekoliko, a ostavili smo mjesta za last minute rezervacije za cijelu sezonu“, zaključuje.

PROLJEĆE BI MOGLO BITI NIKAD BOLJE

Jedan od većih turističkih kompleksa u Dubrovniku je Royal Hotels & Resorts na Babinom kuku. Oni dio svojih objekata imaju otvoren kroz cijelu godinu.

Otvaranje ostalih hotela, kako nam kaže njihov direktor prodaje Petar Krvarić, planiraju za drugu polovicu ožujka, dok posljednji, peti hotel, planiraju otvoriti polovicom travnja.

„Primjećujemo trend skraćenog perioda između rezervacije i dolaska. Predsezonske rezervacije izgledaju odlično, s potencijalom za postizanje najboljih rezultata do sada. Za određene datume tijekom proljeća razmatramo mogućnost ograničavanja prodaje pojedinih kategorija smještajnih jedinica u odabranim hotelima “, otkriva.

Što se pak vrhunca sezone tiče, Krvarić govori kako je dinamika ulaska rezervacija nešto sporija u odnosu na prethodne godine, ali bez značajnijih odstupanja koja bi izazvala zabrinutost.

Ivan Galov, Hotel Lero: „Glavna sezona se puni, a tu svi trebamo biti oprezni s cijenama. Stop booking datuma imamo nekoliko, a ostavili smo mjesta za last minute rezervacije za cijelu sezonu“

Slavica Grkeš: „U ovom poslu niti jedan dan nije isti, imamo milijun neplaniranih situacija, sve se odigrava iza kulisa i gosti koji odlazi i onaj koji dolazi nikad ne smiju saznati za kaos koji proživljavamo između!“

Maestrali su već otvorili svoje hotele Uvalu i Splendid. „Preostala dva hotela Vis i Komodor otvaramo nešto malo kasnije. Hotel Vis 17. ožujka, dok će Komodor dočekati prve goste uoči Uskrsa“, otkriva direktorica prodaje i marketinga, Romana Antunović.

„Zadovoljni smo trenutnim stanjem bookinga i predsezonom koja već sada pokazuje pozitivne trendove te očekujemo uspješnu turističku godinu“, govori Antunović.

U VILLI DUBROVNIK PLANIRAJU OTVARANJE

I u Villi Dubrovnik optimistično gledaju na sezonu. „Možemo potvrditi kako planiramo otvorenje ove sezone. Pripreme su u punom jeku kako bismo našim gostima predstavili potpuno osvježeno iskustvo luksuza i vrhunske usluge. Uz značajnu investiciju u obnovu hotela, posebnu pažnju posvećujemo očuvanju autentičnog duha Ville Dubrovnik, spajajući mediteransku eleganciju s modernim komforom“, ističu iz Ville Dubrovnik. Napominju kako su ponosni što su zadržali cijeli tim zaposlenika. „Tako smo osigurali kontinuitet vrhunske usluge po kojoj smo prepoznati. Naši stalni gosti i novi posjetitelji mogu očekivati još višu razinu personaliziranog doživljaja, uz inovativne gastronomske koncepte i ekskluzivne sadržaje“, govori Ivan Rudolf Gajić, direktor prodaje i marketinga. Gajić kaže i kako je interes gostiju iznimno velik dodajući kako to potvrđuje velik broj upita i rezervacija koje dobivaju.

Valamar Lacroma Hotel s radom kreće već u ožujku, dok je otvaranje ostalih hotela Valamara u Dubrovniku planirano za travanj.

„Booking se odvija sukladno očekivanjima te smo zadovoljni dosadašnjim rezervacijama“, odgovorili su iz Valamara.

USKRS JE OVE GODINE KASNO, TO NE IDE U PRILOG TURIZMU

Hotel Lapad otvorio je svoja vrata 5. ožujka zbog dogovorenih američkih serijala. Njihova direktorica prodaje Vivian Kuculo kaže kako od travnja nadalje situacija s bookingom izgleda dobro pa izražava zadovoljstvo.

„Sam datum Uskrsa je dosta kasno i to je nepovoljno za nas, kao i činjenica da pravoslavni Uskrs pada isti dan kao i katolički. Potražnja se zato fokusira na isti period, ali unatoč svemu tome, booking izgleda dobro. Mi smo u generalno svim terminima malo bolji po pitanju prosječnih cijena nego je to bilo lani, a znamo da je prošla sezona bila rekordna“, iznosi Kuculo i dodaje kako je još rano za zaključke s obzirom na to da je tek ožujak, a puno je kapaciteta još u prodaji.

„Grupe ne mogu biti još definitivno potvrđene, ali po stanjima prodaje, sezona izgleda dobro. Dinamika prodaje za sada ide prema očekivanjima na svim kanalima i tržištima“, zaključuje.

Nikoleta Kušelj iz korporativnih komunikacija Jadranskih luksuznih hotela govori kako je Palace ponovno otvoren početkom veljače nakon kraćeg zatvaranja zbog nužnog održavanja, dok će ostali hoteli biti postepeno otvoreni u nadolazećim mjesecima, a na temelju kontinuirane analize turističkih kretanja i praćenja najava.

„Planirano je otvaranje hotela Bellevue, Excelsior i Kompas sredinom ožujka. Prema planu, hotel Croatia će biti otvoren 1. travnja nakon obnove 181 sobe, dok će se u drugoj polovici travnja otvoriti i Hotel Supetar u Cavtatu. Hotel Odisej na Mljetu svoja vrata će otvoriti krajem svibnja“, govori i dodaje kako su zadovoljni trenutačnim stanjem rezervacija.

„Za pojedine datume interes je veći, a s obzirom na najave učestalosti zračnih linija s brojnih europskih i svjetskih destinacija u 2025. godini, s optimizmom dočekujemo novu sezonu“, zaključila je Kušelj iz ALH

Hoteli uskoro otvaraju vrata

Slavica Grkeš

PROBLEMI U PRIMARNOJ

Zbog nedostatka pedijatara , dubrovački roditelji se okrenuli privatnicima, moguće i ukidanje jedne ambulante

Primarna zdravstvena zaštita nepopularna je grana medicine pa je diljem Hrvatske sve manje liječnika obiteljske medicine, pedijatara i ginekologa pri Domovima zdravlja. I Dubrovnik osjeća posljedice ovog nedostatka, a zbog nedostatnog broja liječnika za najmanje pacijente, nije isključeno i ukidanje jedne ordinacije

„Nakon što mi dijete kasni s primanjem cjepiva i nije obavilo sistematske preglede po kalendaru, odlučila sam otići privatno na pregled“, govori za Dubrovački dnevnik jedna majka koja upozorava na problematično stanje u dubrovačkoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ona nije jedna. Još nekoliko roditelja govori nam istu stvar, redovne preglede u prvoj godini života počeli su plaćati privatnicima jer pedijatara u Dubrovniku nema dovoljno. Većina ordinacija je bez nositelja. One ambulante koje nositelja, odnosno liječnika imaju, često se suočavaju sa životnim okolnostima poput bolesti, rodiljnim i roditeljskim dopustima, godišnjim odmorima i slično. Tada i te ordinacije (povremeno) ostaju bez liječnika, a u kombinaciji s ordinacijama koje liječnike trajno nemaju, to predstavlja veliki izazov za pacijente. Dio roditelja zbog nedostatka pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti češće odlazi u bolnicu, na Odjel za pedijatriju. Tamo bi inače otišli samo u hitnim slučajevima, ali sada se na to lakše odlučuju jer pronalazak pedijatra koji radi i ima vremena za obaviti pregled, nije jednostavno i stvara frustracije.

U PEDIJATRICE SAMO NA GRUDU

Na dubrovačkom području u ovom je trenutku aktivno šest pedijatrijskih ambulanta, a svaka od njih ima upisano oko tisuću i po’ malih pacijenata. Od njih šest, u trenutku pisanja ovog napisa rade dvije, od kojih jednu vodi pedijatrica, a drugu liječnica obiteljske medicine.

Ako biste na ovaj dan trebali pedijatricu, a ne želite pristati da vam dijete pregleda liječnica obiteljske medicine, jedini izbor je – Gruda, gdje radi pedijatrica Nada Marković. Ambulantu u Župi dubrovačkoj vodi pedijatrica Sheila Šurbat Šegota koja je na bolovanju. U zgradi Doma zdravlja ambulanta je dr. Horović, no i ona je trenutno na bolovanju. Na Pločama ambu-

lantu vodi pedijatrica Ivana Domić koja je na godišnjem odmoru. U Mokošici nositelja ambulante nema, pa tu uskače pedijatrica u mirovini Vjera Žuvela, a povremeno se izmjenjuju pedijatrice kojih sada nema.

U Lapadu također nema nositelja, doktor Zoran Krišto Legčević je na roditeljskom dopustu idućih šest mjeseci, nakon čega bi trebao položiti specijalistički ispit iz pedijatrije kako bi mogao nastaviti raditi. U ordinaciji DOC trenutno radi liječnica obiteljske medicine Natalija Cakić.

„Doktor Krišto Legčević neće raditi dok ne položi specijalistički ispit, nadamo se da će to biti uskoro, a on ima želju ovdje ostati. Umjesto njega radi specijalistica obiteljske medicine jer HZZO to dozvoljava ukoliko nemamo zamjenskog pedijatra“, govori ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan i pojašnjava kako u ovakvom slučaju može raditi samo stariji specijalist obiteljske medicine.

„Iako pedijatara nedostaje, ipak osiguravamo zdravstvenu zaštitu“, govori Bazdan i dodaje kako očekuju povratak Zorana Krišta Legčevića u Lapad, kao i doktorice Horović koja je u ovom trenutku na dužem bolovanju, pa bi to ipak trebalo riješiti dio problema.

SPECIJALIZACIJE SE RASPISUJU, ALI BEZ

PUNO REZULTATA

Bazdan govori kako raspisuju specijalizacije svaka dva mjeseca, a postoji i trajno raspisan natječaj za pedijatriju, obiteljsku medicinu i ginekologiju, ali interesa jednostavno nema, ili ga ima vrlo malo.

„U nekoliko godina na nebrojeno raspisanih specijalizacija javili su se Zoran Krišto Legčević, a onda i mlada doktorica Lucija Janjalija za koju sada čekamo da završi specijalizaciju, vrati se i preuzme ordinaciju koja će u tom trenutku biti prazna“, iznosi Bazdan i govori kako primarna zdravstvena zaštita mladim medicinarima jednostavno nije primamljiva.

Na dubrovačkom području u ovom je trenutku aktivno šest pedijatrijskih ambulanta, a svaka od njih ima upisano oko tisuću i po’ malih pacijenata. Od njih šest, u trenutku pisanja ovog napisa rade dvije, od kojih jednu vodi pedijatrica, a drugu liječnica obiteljske medicine.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

„Dajemo im stanove na raspolaganje, ne možemo ih dati u vlasništvo, ali ih ne dajemo u najam nego na raspolaganje. Imamo nešto manje od 20 stanova u kojima žive naši liječnici i medicinske sestre, ali očito samo stambeno zbrinjavanje nije dovoljno“, govori Bazdan. On pak smatra kako dobar dio problema leži i u plaći. U to zaista nije teško povjerovati s obzirom na to kako je poznato da život u Dubrovniku nije niti malo jeftin, a plaće se baš i ne razlikuju od plaća medicinara u drugim dijelovima Hrvatske, gdje je život ipak jeftiniji.

„Plaće koje primaju liječnici su od velikog značaja za rješavanje ovog problema. Mislim kako bi tu trebali uskočiti i Grad i Županija. Županija već sada ‘uskače’ povremeno sa subvencioniranjem plaće za privatne koncesionare. Trenutno pokušavamo dobiti pedijatra u Mokošicu na način da ordinaciju uzme u koncesiju i da onda s Gradom i Županijom dogovorimo bonuse na plaću. Za sada mi se čini kako bi to moglo možda i uroditi rezultatom“, iznosi Bazdan i dodaje kako takvi i slični dogovori uvijek postoje, to je kontinuirana priča jer problem nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a koja je kičma cijelog zdravstvenog sustava, nije od jučer.

MOGUĆE ZATVARANJE AMBULANTE

NA PLOČAMA

Prije pet godina uređena je i otvorena pedijatrijska ambulanta u Mokošici. Ona je povremeno imala liječnike, no sve je bilo kratkog vijeka jer pedijatara jednostavno nema ‘ni za lijeka’. Danas se u njoj izmjenjuju pedijatrice iz grada, Župe i Konavala, a povremeno

dolazi i pedijatrica u mirovini Vjera Žuvela. Skupljaju li uređeni prostori, pa i moderni kardiološki dječji ultrazvuk koji je ordinaciji doniran, sada prašinu i kakva je budućnost ambulante u Mokošici? Bazdan kaže – izazova ima, ali i djece kojoj ambulanta treba. „Unatoč problemima, mislim da je Mokošici ordinacija potrebna s obzirom na veliki broj mladih obitelji s djecom. Velik je to dio populacije koji teoretski zaslužuje imati ordinaciju, ali praktično je tu problem manjak liječnika“, iznosi. Promišlja li se onda o ukidanju neke ambulante? Nažalost, da. „Mislim da ćemo morati razmišljati koju ordinaciju ukinuti, ako se ovakva situacija s brojem pedijatara nastavi. Vrijeme će pokazati, za sada ne planiramo ukidanje niti jedne, ali ako se u budućnosti bude moralo, onda bi to mogla biti ordinacija na Pločama. U prvom redu zbog nepraktičnosti jer tamo nema parkinga. Još je jedno pitanje kako će sve skupa izgledati s uvođenjem nove regulacije prometa oko Grada pa i to ostaje za vidjeti“, zaključuje ravnatelj Doma zdravlja, Branko Bazdan.

Budućnost primarne zdravstvene zaštite, čini se iz ovoga, baš i ne izgleda svijetlo. No, u svemu postoje i neki pozitivni trendovi kojih bi se trebali držati. Naime, Grad Dubrovnik svake godine dodjeljuje stipendije za učenike i studente u deficitarnim zanimanjima, a drugu godinu zaredom zabilježen je rast stipendija u medicinskim zanimanjima, posebice za zanimanje doktor medicine. Budućnost u tom kontekstu ipak ima tračak svjetlosti, ako se sve snage i politike usmjere ka cilju zadržavanja tih ljudi u Dubrovniku.

Bazdan: „Mislim da ćemo morati razmišljati koju ordinaciju ukinuti, ako se ovakva situacija s brojem pedijatara nastavi. Vrijeme će pokazati, za sada ne planiramo ukidanje niti jedne, ali ako se u budućnosti bude moralo, onda bi to mogla biti ordinacija na Pločama“

Branko Bazdan, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik

Predstavljene sve pojedinosti

Uskoro kreće prva cjelovita

obnova Parka Gradac , ozelenit će se, stiže urbana oprema i sadržaji za djecu

Nakon što je prije desetak dana potpisan ugovor za izvođenje radova na rekonstrukciji i uređenju Parka Gradac, ovog je tjedna održana prezentacija izvedbenog projekta urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog uređenja parka kako bi se dubrovačka javnost pravovremeno upoznala sa svim pojedinostima ove značajne kapitalne investicije u zelenu infrastrukturu užeg gradskog područja čija se realizacija financira bespovratnim sredstvima putem ITU mehanizma. Izvedbeni projekt prvonagrađenog urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog uređenja najvećeg i najstarijeg dubrovačkog parka sa širim urbanim krajobraznim pojasom u Velikoj vijećnici u ime četveročlanog autorskog tima predstavili su glavni projektant Antun Sevšek i krajobrazna arhitektica Vesna Hrga Martić uz izrađivača arborističke studije Frana Poštenjaka. Gradonačelnik Mato Franković uvodno je rekao kako se radi prvoj cjelovitoj i sustavnoj obnovi parka nakon otvaranja 1898. godine te da je Grad Dubrovnik organizirao ovo javno predstavljanje projekta kako bi stručne osobe koje su radile na projektu predstavile cjelokupno rješenje.  Glavni projektant arhitekt Antun Sevšek predstavio je arhitektonsko građevinske zahvate u parku. Rekao je kako je intencija da park na prvi pogled izgleda kao da se ništa suštinski nije promijenilo, a da se prostor bitno funkcionalno, korisnički, simbolički i vizualno unaprijedi. –„Novi sadržaji se svode na uređenje dječjeg igrališta u sjeverozapadnoj zoni, dvaju novih ulaza i revitalizaciju nekadašnje cisterne. Uz sjevernu zonu stvara se mali auditorij kao prostor za okupljanje i aktivnosti na otvorenom te se uvodi nova zanimljiva staza u do sada nekorištenom dijelu parka u sjevernom dijelu obuhvata. Stvara se čitav niz malih novih ambijenata s neinvazivnim načinom gradnje i sadnje te se ovaj park čini ugodnijim i sigurnijim za korištenje“, rekao je Sevšek.

-„Park doživljavamo kao carstvo bora i u tom smislu će takav i ostati. To je bila i propozicija natječaja i uvjet konzervatora da se čuva vazdazeleni četinjasti izgled. Uklonit će se manji broj stabala i sadnja preko 300 stabala od čega je 270 četinjača čempresa i borova, ostatak su stabla koja su u svrsi obnavljanja parka kakav je on inicijalno uređen“, rekla je krajobrazna arhitektica Vesna Hrga Martić.

Projektom se, podsjeitmo, valorizira i revitalizira 350 postojećih stabala te sadi 388 novih stabala i to više od 30 različitih vrsta. Nabavlja se i nešto više od 13.000 komada raznoraznih trajnica, grmlja, sukulenta, ornamentalnih trava, živica, penjačica, vodenog i hidrofilnog bilja te biljnih tepiha, preko 100 različitih vrsta. Zadržavaju se sve postojeće staze koje se ovim projektom obnavljaju i funkcionalno unaprjeđuju. Ujedno stvara se višenamjenska formalno oblikovana i infrastrukturno opremljena javna pozornica koja omogućuje intenzivnije korištenje i organizaciju raznovrsnih privremenih manifesta-

cija. Obnavlja se postojeća fontana i uređuje se dječje igralište.

Park se dopunjuje hidrantskom mrežom, čime se postiže unapređenje protupožarne zaštite parka, te sustavom navodnjavanja koji se napaja iz podzemnih sprema u koje se skladišti oborinska voda iz slivnih površina. Radit će se obnova kamene plastike, povijesnih ogradnih zidova parka, uređenje sanitarnog čvora s novom javnom česmom, preuređenje postojećeg odmorišta, dva nova vidikovca. Park se oprema novim klupama te se zamjenjuje i dopunjava postojeće rasvjeta novom led rasvjetom i to sa 22 nove visoke lampe, 67 novih niskih lampi i 42 nove zidne svjetiljke.  Projekt, koji obuhvaća oko 17.000 četvornih metara, vrijedan je ukupno 4.414.625,00 eura (uključujući PDV). Riječ je o još jednom projektu Mreže zelene infrastrukture, koji će se financirati putem ITU mehanizma, a koji uz Gradac obuhvaća rekonstrukcije parkova Pile i Platana na Brsaljama. Ukupna bespovratna ITU sredstva za ovu svrhu iznose 5.558.382,00 eura.

PRIUŠTIVO STANOVANJE

MLADIH OBITELJI Za

mjeru 30 X 30 osigurano novih

900 tisuća eura

Nastavlja se program dodjele nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja mladih dubrovačkih obitelji kroz mjeru 30 x 30 u okviru koje je Grad Dubrovnik u 2024. godini pomogao prvih devet dubrovačkih obitelji.

Naime, Grad Dubrovnik objavio je ovogodišnji javni poziv za mjeru 30 x 30 kojom se u 2025. godini trideset mladih obitelji dodjeljuju nepovratna financijska sredstva u iznosu od po 30 tisuća eura radi kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnje ili nadogradnje objekta.

Predmet ovog Javnog poziva, za koji je u Proračunu Grada za 2025. osigurano 900 tisuća eura, dodjela je nepovratnih financijskih sredstava kroz dvije mjere. Mjera 1 odnosi se na kupnju stambenog

objekta, a Mjera 2 na gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.

Zahtjevi se mogu podnositi od 28. veljače do iskorištenja osiguranih sredstava, odnosno do 1. studenog 2025. godine, ovisno koja od navedenih okolnost prije nastupi.

Mjera 30x30 dio je stambene politike priuštivog stanovanja Grada Dubrovnika, koji je prvi u Hrvatskoj, kao odgovor na problematiku stanovanja, osmislio vlastiti model pomoći nazvan „Dubrovačka stanogradnja“, u okviru kojeg je do sada pomogao preko 50 mladih dubrovačkih obitelji. Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove mjere kako bi osigurao priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje za svoje građane.

Obnovljen sportski teren “Šumica”

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, u sklopu redovnog održavanja sportskih igrališta, završio je radove rekonstrukcije sportskog terena „Šumica“ u Ulici Andrije Hebranga.

Planirani radovi uključivali su izradu tzv. parapetnog zida na sjevernoj strani igrališta, iznad tribina, radi sprečavanja prodora bujica vode na teren, uklanjanje dotrajale umjetne trave te zamjenu s novim slojem asfalta, postavljanje novih barica za mali nogomet, iscrtavanje terena te sanaciju oštećenja na ogradama.

Radove je izveo ugovorni izvoač Tehnogradnja d.o.o., a slijedi sanacija dva sportska terena u Ulici Marina Kneževića u Novoj Mokošici.

POZNATO LICE

Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić za Dubrovački dnevnik je otkrio kako će na izbore izaći sa svojom nezavisnom listom, kojoj će biti nositelj i kandidat za gradonačelnika. Kristić je ranije spominjao osnivanje stranke kao opciju, a danas kaže kako i dalje to stoji kao mogućnost u budućnosti, ali za sada je odluka pala na izlazak s nezavisnom listom.

„Prijatelji koji me dugo prate i ja smo odlučili kako je najbolje pred građane izaći s imenom i prezimenom, to je najpoštenija opcija. Imena ljudi na listi bi za sada zadržao u nekoj vrsti diskrecije, jer još nije vrijeme za otkrivanje. Ono što mogu reći jest da ću biti nositelj liste i kandidat za gradonačelnika“, rekao je za Dubrovački dnevnik Kristić.

‘KAO GRADONAČELNIK ĆU VAS POZVATI…’

HDZ-ovi kandidati

na izborima: Pezo za župana, Franković dao znakovitu izjavu

Gradonačelnik Mato

Franković je na održanoj sjednici Gradskog vijeća dao znakovitu izjavu kojom je zapravo potvrdio ono o čemu se već neko vrijeme spekulira – kako ide po treći gradonačelnički mandat.

“Ne mogu vam sada potvrditi, ali mogu reći da smo pri kraju finaliziranja dogovora s jednim velikim svjetskim glazbenikom. Jamčim vam da ću vas, kao gradonačelnik grada Dubrov-

nika, pozvati na taj megaspektakl koji grad do sada nije vidio, a u mom mandatu smo doveli velike zvijezde”, rekao je Franković odgovarajući na vijećnička pitanja. Naime, najavio je dolazak velike zvijezde u Grad nakon izbora, a onda dodao kako će ‘pozvati kao gradonačelnik na koncert, što se može protumačiti kako planira i treći mandat na čelu Grada. Župan Nikola Dobrosla-

vić je objavio kako je Blaž Pezo HDZ-ov kandidat za župana.

“Na Predsjedništvu stranke jednoglasno je podržan predsjednik

ŽO Blaž Pezo kao kandidat stranke za župana, a potpredsjednik Joško Cebalo za zamjenika. To je dobitna kombinacija za predstojeće izbore, spoj kontinuiteta i nove energije za nastavak vođenja županije u iduće četiri godine”, poručio je Dobroslavić.

Kandidatkinja Centra za gradonačelnicu

Viktorija Knežević predstavila glavne programske odrednice: ‘Potrebni

su nam nada i rješenje problema’

Glavne programske odrednice za predstojeće lokalne izbore predstavila je Viktorija Knežević, kandidatkinja ispred stranke Centar za gradonačelnicu Dubrovnika. Knežević je kazala kako se Dubrovnik nalazi između velikih ekstremna, između straha i nade te istaknula je kako se iz povijesti treba učiti, osvrnuvši se na naše stare i slavnu Dubrovačku Republiku.

“Možemo i trebamo pogledati kako su oni to radili, a radili su tako da su donosili promišljene odluke i ako je trebalo sto puta bi mjerili prije odluke. Sve odluke su štitile lokalno stanovništvo, a najbolja svjetska rješenja su donosili u grad i bili su pioniri za izazove svog vremena. Upravo nam to treba, da pronađemo kompromisna rješenja koja će riješiti probleme i ublažiti ih”, smatra Knežević.

‘NAJPOŠTENIJE PREMA BIRAČIMA’ Vijesti 11

DUSTRA na izbore ide

samostalno: Bez liste za županiju, ‘napadaju’ grad s nekim već poznatim licima

DUSTRA na predstojeće lokalne izbore u svibnju izlazi samostalno s listom za Gradsko vijeće i kandidatom za gradonačelnika. Na listi će se naći neka već poznata imena, a ako je suditi po materijalima na društvenim mrežama, na mjesto gradonačelnika pretendira predsjednik stranke Željko Raguž.

Pitali smo zato Raguža hoće li i na ovogodišnje lokalne izbore Dustra izaći samostalno, s njim kao kandidatom za gradonačelnika. “Idemo na izbore samostalno, kao i uvijek, jer mislimo da je to najpoštenije prema biračima. Mogu reći da će mi ovo biti peti lokalni izbori, a s prethodna četiri smo izlazili pobjednički, pa vjerujem da će tako biti i peti put”, govori Raguž.

Otkriva kako DUSTRA ovaj put neće imati kandidata za župana, niti listu za Županijsku skupštinu. “Izlazimo s listom samo na području grada i kandidatom za gradonačelnika. Još ćemo vidjeti tko će to biti”, govori Raguž.

petak, 7. ožujka 2025.

USKORO RJEŠENJA I NA TOM DIJELU PROMETNICE

Odroni i u Rijeci dubrovačkoj , iz Grada najavili postavljanje mreža, a dio kamenja je već uklonjen!

Problem s nestabilnim kamenjem postoji i na potezu od Sustjepana i Čajkovića. Obišli smo teren, a iz Grada

Dubrovnika su nam otkrili što se radi po tom pitanju

Na dionici stare magistrale u Rijeci dubrovačkoj između Sustjepana i Čajkovića u utorak 4. ožujka navečer, sa sjeverozapadne padine Srđa, došlo je do novog odrona stijene na kolnik. O svemu su, u najkraćem roku, vozači sami odmah obavijestili sve sudionike u prometu u viber grupi ‘Radari kontrole-DNŽ’. Stijena je, srećom, bez bilo kakvih neželjenih posljedica, uklonjena brzo i uz nadzor prometa od strane Prometne policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Dubrovački dnevnik na ovu je temu poslao upit Gradu, odakle su nam otkrili kako se i po ovom pitanju poduzimaju konkretni koraci. U odgovoru stoji kako je Grad Dubrovnik pokrenuo pro-

cedure osiguranja navedenog područja kako bi spriječila, odnosno minimalizirala, opasnost od odrona na cestu u ingerenciji Grada Dubrovnika.

GRAD: KREĆEMO U POSTAVLJANJE MREŽA, DIO KAMENJA JE VEĆ UKLONJEN!

„Naime, predstavnici nadležnog upravnog odjela početkom godine obišli su lokaciju od naselja Čajkovići do Sustjepana s predstavnicima jedne od vodećih tvrtki za proizvodnju zaštitnih mreža i zaštitnih barijera te je od strane istih napravljen prijedlog idejnog rješenja sanacije predmetne dionice. Radi se o veoma kompleksnim radovima koji uključuju postavu zaštitnih mreža, kao

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet KALAJDŽIĆ

i zaštitnih barijera, a koji prema okvirnoj procijeni iznose 1.400.000,00 eura“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika odakle su već pokrenuli predradnje za rješavanje problema.

„One se odnose na izradu izvedbene projektne dokumentacije sanacije predmetnog dijela na navedenoj dionici te će se u narednom razdoblju pristupiti izradi geodetskog snimka cjelokupnog

terena, a nakon čega će se stvoriti preduvjeti za izradu projektne dokumentacije i izračun približnog troška sanacije. Također, projektnom dokumentacijom će se utvrditi eventualna faznost izvođenja radova i drugi detalji“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

Osim svega navedenog, pokrenute su i predradnje za izradu projekta sanacije zasjeka na potezu od ACI Marine do Čajkovića. Navode kako to pretpostavlja postavljanje zaštitne mreže, odgovarajuće sidrene, te će se procijenjeni iznos navedene dionice znati po izradi projektne dokumentacije.

Dio problema već je ublažen, nakon odrona koji se dogodio krajem veljače, s obzirom na to kako je uklonjeno prijeteće kamenje.

„Budući da su na navedenoj dionici 26. veljače zamijećene nestabilne stijene i kamenja s mogućnošću urušavanja, angažiran je ugovorni izvođač radova održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika tvrtka Atis d.o.o., tvrtka Graf d.o.o. u svrhu nadzora nad predmetnim radovima uz iskustvenu pomoć stručnih djelatnika tvrtke Terratech d.o.o., specijaliziranih za zaštitu pokosa. Odmah se, još u kasnim noćnim satima, krenulo u hitno uklanjanje nestabilnih kamenja te je uklonjeno svo vidljivo nestabilno kamenje“, zaključuju iz Grada Dubrovnika.

Pokrenute su i predradnje za izradu projekta sanacije zasjeka na potezu od ACI Marine do Čajkovića. Iz Grada navode kako to pretpostavlja postavljanje zaštitne mreže, odgovarajuće sidrene, te će se procijenjeni iznos navedene dionice znati po izradi projektne dokumentacije.

Intervencija cestara nakon odrona 9.rujna 2024

PRIJETEĆE KAMENJE

Koliko je ovaj projekt potreban, uvjerili smo se i sami tijekom obilaska dionice stare magistrale (koja sad ima status nerazvrstane ceste). Jutro uoči spomenutog odrona, u obilazak trase uputili smo se s predsjednikom gradskog kotara Komolac Tomom Kristovićem. On je kazao kako je taj kotar 19. siječnja prošle godine dubrovačkoj gradskoj upravi poslao dopis u kojem su, zbog sve učestalijih odrona od Sustjepana do ACI marine u Komolcu, tražili žurno postavljanje zaštitnih mreža. Kazao je kako je do odrona često dolazilo na predjelu Mihana te kako su padale po kućama obitelji Matičević i Negodić te obližnjim cestama.

Dolores Matičević tvrdi kako je iznad njihove kuće na adresi Čajkovići 12 uočeno nekoliko stije-

Domaćica Dolores Matičević

na koje prijete padom.

“Zasad većih odrona nema, nego samo manjih kamenja bez težih posljedica, ali je to ipak stalna i opravdana opasnost od većih odrona“, kazala je Dolores Matičević, a zabrinuta je i susjeda Katarina Čebulc Negodić koja smatra kako bi se na Mihanu trebala postaviti zaštitna mreža.

“Kamenje redovito ‘leti’ po cesti, to je dio svakodnevice, osobito kad nakon jačih kiša okrene na buru. Tad se samo nadamo da će vatrogasci biti slobodni i po potrebni moći brzo reagirati te da ljeti vegetacija neće izgorjeti. Jer, jedino vegetacija drži stijene, a najbolja preventivna mjera su kvalitetne i adekvatno snažne zaštitne mreže”, izjavila je.

“Grad Dubrovnik je pokrenuo procedure osiguranja navedenog područja kako bi se spriječila, odnosno minimalizirala, opasnost od odrona na cestu u ingerenciji Grada Dubrovnika. Naime, predstavnici nadležnog Upravnog odjela početkom godine su s predstavnicima jedne od vodećih tvrtki za proizvodnju zaštitnih mreža i zaštitnih barijera obišli lokaciju od naselja Čajkovići do Sustjepana te je s njihove strane napravljen prijedlog idejnog rješenja sanacije te dionice. Radi se o veoma kompleksnim radovima koji uključuju postavu zaštitnih mreža, kao i zaštitnih barijera, a koji prema okvirnoj procijeni iznose milijun i 400 tisuća eura”, odgovorili su iz Grada

“PING-PONG“

PREBACIVANJE

ODGOVORNOSTI

Naša sugrađanka Paulina Peko Šalja tvrdi da odroni, nažalost, nisu ništa novo. Od Kaboge do Komolca uz put se vide brojne stijene koje su cestari makli s prometnice. Prisjetila se tom prilikom događaja od prije nekoliko godina.

“Bilo je u ljeto, nedjelja, kad se ispred mog automobila odronilo kamenje u Čajkovićima. Zvala sam 112 ali su oni prebacili lopticu: ‘zovite dežurnog u poduzeće za ceste’, da bi taj dežurni rekao: ‘zovite drugi broj!’. Dok ne povičeš u slušalicu da će se prebacivanje odgovornosti s jednih na druge javno objaviti, ništa se ne pomakne! Smatram da je kao rješenje nužno na svim kritičnim mjestima postaviti zaštitnu mrežu, barem od Kaboge do Čajkovića, kao što su prije nekoliko godina postavili uz obronke na Batahovini ispod mosta”, kazala je.

I kuća Ivice Đurašića, umirovljenog profesionalnog vozača gradskog prometnog poduzeća Libertas, je tik uz cestu. Kao vozač autobusa nebrojeno je puta prošao tom cestom i jako je dobro upoznat sa situacijom.

“Odrona je bilo više puta dosad pa bi oni došli i tu postavili znak za odrone, kao kod dvorca Bosdari. Sreća je da nije bilo vozila kad je dolazilo do odrona pa se prošlo lišo. Previše se oslanjamo na sreću, premalo na pamet. A ne možemo svaki put! Jer ovdje je zima i hladno, posebno na ovoj strani, pa bude problema kad dođe lje-

to. U Čajkovićima nas nema mnogo, ali postoji opasnost od odrona i na kuće. Sjećam se, bio sam dijete kad su, tik uz kuće, već davnih 60ih godina prošlog stoljeća brdo rušili, nasipali uz more i pravili magistralu. Od tad je promet sve gušći!”, izjavio je.

No, oslanjanja na sreću više nema. Nakon što se saniralo kritično kamenje koje prijeti padom, kreće se u postavljanje mreža i barijera te se rade konkretni potezi koji bi trajno trebali riješiti problem.

Objava na Viber-grupi Radari-kontrole DNŽ

OTVORENO

PISMO KANDIDATKINJE ZA GRADONAČELNICU

Viktorija Knežević predstavila konkretne korake za bolji život građana i umirovljenika

Kandidatkinja Centra za gradonačelnicu i saborska zastupnica Dubrovnika Viktorija Knežević uputila je otvoreno pismo u kojem predlaže konkretne mjere koje bi doprinijele kvaliteti života građana i umirovljenika. Njeno pismo objavljujemo u cijelosti

Drage sugrađanke i sugrađani, Dubrovnik je grad ljepote i mogućnosti za mnoge, no s druge strane i grad u kojem svakodnevni život može biti izuzetno težak za one čija primanja ne prate rastuće troškove.

Nedavna analiza troškova života pokazala je da samcu u Dubrovniku treba oko 879 eura mjesečno za osnovne potrebe (bez najamnine), što je čak 24 posto više od hrvatskog prosjeka. Četveročlana obitelj treba oko 3000 eura mjesečno, što je 20 posto više od nacionalnog prosjeka.

Paradoksalno, dok su cijene u Dubrovniku više, prosječne plaće su čak 20 posto niže od zagrebačkih. Glavni razlog tome je sezonalnost ekonomije i nedostatak stabilnih industrijskih sektora, što znači da su naši sugrađani posebno pogođeni visokim troškovima života.

U takvim uvjetima, ključno je pitanje: Jesu li postojeće socijalne mjere dovoljne da umirovljenici i građani slabijeg imovinskog statusa mogu živjeti dostojanstveno?

Nažalost, podaci pokazuju da nisu.

Ako znamo da prema istraživanjima umirovljeniku treba 879 eura mjesečno za osnovne troškove, jasno je da sadašnje potpore nisu dovoljne. Minimalna mirovina kreće se između 150 i 200 eura, ovisno o radnom stažu i vrsti naknade. Gradski dodatak iznosi od 39,82 do 66,36 eura.

Čak i kada se doda nacionalna naknada za starije osobe i zajamčena minimalna naknada, ukupni iznos rijetko prelazi 350 eura, što je daleko

ispod praga siromaštva od 494 eura mjesečno.

Mjere koje provode Grad Dubrovnik i država znatno pomažu umirovljenicima i socijalno ugroženima, ali nisu dovoljne da bi se u Dubrovniku živjelo dostojanstveno. One su uglavnom socijalni amortizer – sprječavaju da najsiromašniji padnu u apsolutno siromaštvo (npr. da ostanu bez hrane ili osnovnih potrepština), ali ne osiguravaju standard koji bi u potpunosti pratio troškove života. Sve dok su cijene u Gradu 20-30 posto više od prosjeka, a primanja brojnih sugrađana među najnižima u zemlji, postojat će jaz između potreba i mogućnosti.

Što možemo učiniti?

Grad Dubrovnik može i mora učiniti više. Prvi korak je povećanje sredstava za pomoć umirovljenicima i osobama slabijeg imovnog stanja. Trenutno se izdvaja 500.000 eura, a taj iznos treba povećati za dodatnih 868.000 eura. To uključuje:

Povećanje gradskog dodatka na mirovine:

* Trenutno: 39,82 € – 66,36 € mjesečno

* Prijedlog: povećanje na 60 – 80 €, a za podstanare i samostalne uzdržavatelje obitelji 100 €

* Trošak za Grad: 180.000 € godišnje

Veće potpore za podstanare:

* Trenutno: 66 € za samce, 133 € za dvoje, 199 € za obitelji *

Prijedlog: 120 € za samce, 200 € za parove, 300 – 350 € za obitelji * Trošak za Grad: 160.000 € godišnje

Dodatak na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN):

* Trenutno: Grad pomaže kroz sufinanciranje troškova stanovanja do 40%

* Prijedlog: Grad dodaje 50 – 100 €, kako bi korisnici imali minimalno 250 – 300 € mjesečno

* Trošak za Grad: 192.000 € godišnje

Povećanje božićnica i jednokratnih pomoći:

* Trenutno: 150 – 300 € godišnje

* Prijedlog: 200 – 400 € godišnje

* Trošak za Grad: 120.000 € godišnje

Dodatna pomoć za režijske troškove:

* Trenutno: Grad pokriva dio troškova stanovanja i ogrjev

* Prijedlog: 30 – 50 € mjesečno dodatka za režije najugroženijim kućanstvima

* Trošak za Grad: 216.000 € godišnje

Ukupno povećanje socijalnih mjera: 868.000 € godišnje

Dakle, Grad Dubrovnik bi morao izdvojiti otprilike 870.000 eura više godišnje da bi stvarno pomogao umirovljenicima i osobama slabijeg imovnog stanja, u skladu sa stvarnim troško-

vima života u Gradu.

Drugi ključni korak je usklađivanje minimalne plaće i mirovina sa stvarnim troškovima života u pojedinim sredinama.

Kao saborska zastupnica, predložila sam izmjene zakona o minimalnim plaćama, kako bi se uzeli u obzir stvarni troškovi života u Dubrovniku. Nije isto živjeti ovdje ili u manjim mjestima gdje su troškovi daleko niži. Na primjer minimalna plaća je prošle godine iznosila 677 eura, što u Dubrovniku nije dovoljno ni da se pokriju troškovi stanovanja i režija ako osoba živi sama. Nažalost, taj prijedlog nije prošao kod vladajućih. Što naravno ne znači da od njega treba odustati, treba biti glas onih koji se sami ne mogu izboriti za bolje uvjete.

Društvo se ne mjeri uspjehom najbogatijih, nego brigom o onima koji su najranjiviji. Zajedno možemo i trebamo učiniti sve da Dubrovnik bude grad u kojem starost ne znači nesigurnost i u kojem nitko ne ostaje zaboravljen. Srdačno,

Viktorija Knežević vaša saborska zastupnica i kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika

Viktorija Knežević

GLUMAC KOJI TO NIJE

Ivan Perić: Gluma me opušta, a najviše se volim glupirati jer nema ništa

ljepše od nasmijavanja ljudi

Ugostitelj, glumac, komičar, strastveni navijač Juventusa, zamalo i profesionalni nogometaš – sve je to i puno više Ivan Perić, dobro poznato lice Grada. Uvijek nasmijan i dobro raspoložen, privlači na sebe nova iskustva i izazove, koje prihvaća i odrađuje kao da su mu dobro poznati. Ponovno se našao u centru pozornosti zahvaljujući predstavi odigranoj u Kazalištu Marina Držića, a za Dubrovački dnevnik je otkrio nešto o toj ulozi, ali i prošlim projektima i budućim planovima

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović, Vedran Levi

Nedavno ste zasjali u komediji „Afitavanje i njeke druge stvari“. Kako je došlo do te predstave i suradnje?

Radio sam malu predstavu povodom obljetnice Ekonomske i trgovačke škole, i bio sam duh Benedikta Kotruljevića. To je prošlo simpatično, sudjelovali su bivši učenici škole koji se bave glumom ili su vezani za to. Redateljica predstave i bivša profesorica u školi Radmila Milaković me nakon toga zvala i predložila ovu predstavu za koju su u planu imali nekog od aktivnih ili trenutno neaktivnih glumaca. Jedan od njih, koji je baš ozbiljan glumac, je odbio ulogu zbog količine teksta i velikog zalogaja. A meni je upravo zbog toga prijedlog bio zanimljiv. Imao sam sreću da sam radio dosta predstava i imao sam jednu koja je količinom teksta parirala ovoj, a to je „Da, draga“. To je tada bio komad koji je u četiri predstave pogledalo po 250 ljudi i sigurno bi ih bilo još više da smo je nastavili prikazivati. Uglavnom, i ona je tekstom bila ogroman zalogaj, ali ovo je posebna priča. Predloženo mi je da se koristi starodubrovački jezik iz 20. stoljeća, smješten u moderno doba, tako da veliki broj tih riječi, koliko god se sa starim riječima susrećemo svakodnevno, nisam nikad čuo. Baš kao

ni mnogi! Imali smo i tumač pojmova na početku, jer se radi o riječima koje su izblijedjele i ne koriste se više. Samim tim je bilo zanimljivo, a i dosta se tih riječi ljubi s talijanskim jezikom koji mi nije stran, dapače drag mi je, može se naći puno poveznica. Zato sam i prihvatio! To je krenulo prije nekih tri mjeseca, što se mene tiče, a za ostatak ekipe šest mjeseci. Intenzivno se radilo. Čak sam se u par navrata pitao – hoćemo li mi ovo moći? Jer je priča ozbiljna. Tekst je fantastičan! Knjiga je izašla prije nekoliko godina, prvo sam nju cijelu pročitao, predivna je, a kontekst priče se, pa i ako ne razumijete sve riječi, vrlo lako hvata i jako je zanimljivo. Na kraju, kad vidim rezultat, odaziv i reakciju publike, mi je više nego drago da sam dio projekta.

Čuju se samo komplimenti na račun predstave, vjerujem da to godi. Tri mjeseca smo probavali, unutar četiri zida, nismo imali „adekvatne“ uvjete za rad, bili smo u nekoliko prostora, pa čak i u restoranu. Radili smo tri mjeseca na tome, a nitko mi se u tom periodu nije nasmijao na foru iz predstave, s obzirom na to da je to nama bilo normalno. Kad sam na pre-

„Kad sam na premijeri izgovorio prvu rečenicu i vidio da je publika umrla od smijeha, rekao sam –to je to, idemo!“

mijeri izgovorio prvu rečenicu i vidio da je publika umrla od smijeha, rekao sam – to je to, idemo!

To mi je bila prekretnica u gledanju na sve. Vidjeti iskrene reakcije, facijalne ekspresije, spektakularno mi je bilo da je publika to tako prihvatila.

Vi zapravo i jeste i niste glumac?

Baš to! Nakon srednje škole sam išao na Akademiju u Zagreb, na prijemni. Nisam uspio „upasti“ prvu godinu. Drugu godinu sam došao malo spre-

mniji, jer se, iskreno, za prvu nisam baš ni pripremao. Ušao sam tada u uži krug, bio sam tamo nekoliko dana i radilo se o vrhunskom iskustvu. Ali ipak, vratio sam se u Dubrovnik, razmišljao što ću dalje. I sasvim slučajno ušao u predstavu Prikazanje muke Isusove u Kazalištu Marina Držića, Ivan Leo Lemo je bio redatelj. Onda sam se oduševio, nisam završio Akademiju, imam malu ulogu, odlično! (smijeh) Igrom slučaja ta predstava je vezala drugu, pa treću, tako da sam otprilike tri godine radio honorarno u kazalištu u skoro svakoj predstavi i to mi je bilo oduševljenje. Radio sam sa širokim spektrom glumaca, gostujućim, poznatim, to mi je bila i jest čast. Raditi na takvoj razini je baš nešto posebno. Tu sam već pomislio – sviđa mi se ovaj život. Ali život ide svojim tokom, ja nisam više išao na Akademiju, niti pokušavao, dođu drugi afiniteti, želje i izbori, pa to ostaviš sa strane. Ali sam sretan što živim u Dubrovniku, gdje su mi se nudile prilike iz ničega. Radiš jednu predstavu, pa te netko zove na nešto drugo, pa sam tako i uz rad u kazalištu radio i predstavu „Da, draga“, a bilo je još puno projekata, čak i snimanje Dubrovačke Republike, uz dva fantastična projekta, Banaon i Karaon. To je ekipa koja nije profesionalna, ali je zapravo jako profesionalna. Po meni, ta dva projekta su čak premalo ispraćena jer su ostvarila ozbiljne uspjehe, pa i internacionalno. Za njih sam se baš osobno vezao. Tko nije pogledao, ima veliku preporuku, jer se radi o priči Dubrovnika smje-

„Publika je svaki put drugačija. Ako njih nisi kupio, nisu oni problem, ti si problem. Ili se jednostavno tako potrefilo.“

Periću nisu strane

kazališne daske, na kojima je glumio niz likova

„Jedan brat je veliki navijač Milana, drugi Intera, a ja Juventusa. U djetinjstvu se nismo svađali oko igračaka, ali bismo se svađali oko tri kluba, ne znam kako su roditelji izdržali s nama“

štenoj u moderno doba. Shvatio sam da taj kontrast prošlosti i sadašnjosti jako dobro prolazi u Dubrovniku, ljudi to baš prihvaćaju. Sad mi je super ispalo jer radim svoj posao, a može mi „uletjeti“ neka predstava i snimanje, s obzirom da mi gluma nikad zapravo ne može biti posao. To mi je hobi u kojem jako uživam.

I nekako vas prati, ne možete pobjeći od nje. I ne želim. Fenomenalno mi je kombinirati projekte i posao. Sad mi pada na pamet, na Igarama sam radio Dunda Maroja, ima tome i deset godina. Radio bih u restoranu do ponoć, imao probe na Gundulićevoj poljani od ponoć, jer je to jedino vrijeme kad nema gužve. Išao bih na njih do tri, četiri ujutro, a onda se opet ujutro dizao na posao. Ali nije mi bilo teško! To je ta poanta, mene gluma opušta.

Imate i skečeve, pa čak i našu varijaciju serije Krv nije voda, gluma vam se ispreplela sa životom.

petak, 7. ožujka 2025.

kazalištu. I to je to, daj ljudima komad komedijesretan ti, sretna publika.

Vjerujem da mnogi imaju doživljaj kako je komedija jednostavna, ali zapravo može biti teža. Puno teža. Evo, na primjeru zadnje predstave. Kad je bila premijera, svi su umrli od smijeha na prvu rečenicu, što sam već spomenuo. Imali smo reprizu dan iza i krenuo sam – nitko nije reagirao. Počeo sam razmišljati što sam krivo napravio. Dvije-tri fore nisu ni prošle. Jer publika je svaki put drugačija. Ako njih nisi kupio, nisu oni problem, ti si problem. Ili se jednostavno tako potrefilo. Svaki profil publike je drugačiji, baš kao i svaki čovjek. Ako idem na predstavu, meni će nešto biti smiješno, a osobi do mene neće. S komedijom je jako riskantno i teško je naći nešto što će zadovoljiti sve, a mislim da smo to u posljednjoj predstavi stvarno uspjeli i zato je reakcija takva kakva jest.

Preferirate li zapravo komediju?

Perić priznaje da posebno uživa u komedijama

Od moje Instagram stranice i TikTok profila koji imam s prijateljem nemamo ništa, nađemo se i uživamo u tome. Ali kad te sretne netko, tko nema nužno veze s tobom i pita – kad ćete više objaviti nešto, daj mama mi je umrla od smijeha, pitala me baba… Onda kažem – moramo! Stalno ćemo to raditi. Vazda se volim glupirati. Jer ako ljude uspiješ nasmijati… Jedno je Shakespeare, Macbeth, a druga je stvar komedija, za koju se često vežem i nije mi strana. Mislim da će predstava „Afitavanje i njeke druge stvari“, ako se bude nastavila prikazivati, a u dogovorima smo da se nastaviti, puniti kazalište. Imao sam sreće što sam bio u „Skupu“ , mislim da je predstava igrala 27 puta, ako se ne varam. Neke sam ljude viđao stalno u

Uvijek! Sad ću biti malo crn, ali imam par prijatelja koji imaju životnih problema, a mi se toliko ismijemo na njih, a kad se oni nasmiju, taj problem više nije problem nego – ajde, lako ćemo. Neki dan sam posjetio djeda u domu, kad dođeš tamo sve je tužno, baciš par fora, vidiš da se i on smije, da se svi skupa smijemo, ljepše je.

Jako ste svestrani, radite u restoranu, zimi na kućicama, a uz spomenute skečeve i glumu, bili ste i nogometaš.

Bila je jako živa nogometna karijera do nekih 17, 18 godina. Onda se dogodio jedan veliki problem, otvorio se kafić prekoputa nogometnog terena. (smijeh) Nije standardna priča, nije koljeno! Nakon toga sam ga nastavio igrati, bilo je to profesionalno, u nižim ligama. Igrao sam malo u Župi, pa prešao u Enkela u Popovićima, u Konavle, što mi je bilo možda najljepše nogometno iskustvo. Bez opterećenja, a opet… Mogu to poistovjetiti s glumom. Nema previše uloga, a outcome može biti wow! Sad nažalost ne mogu igrati, nije problem koljeno, ali jesu leđa. (smijeh) Ali sad sam više u restoranu, to mi je glavno, kućice su zimski đir, gdje odlutam i odmaram od restorana i ljetnog ludila.

Kad smo se već dotakli nogometa, moramo spomenuti i veliku strast prema Juventusu. Čujem da vas zovu Johnny Juve.

Da, ne želim ići previše u klišej, ali to je zapravo način života. Već sam 25 godina navijač. Moram spomenuti da mi je kuća „nabijena“ talijanskim klubovima. Jedan brat je veliki navijač Milana, drugi Intera, a ja Juventusa. U djetinjstvu se nismo svađali oko igračaka, ali bismo se svađali oko tri kluba, ne znam kako su roditelji izdržali s nama. Što se tiče Juventusa, kad uhvatim priliku, odem, otpu-

Afitavanje i njeke druge

stvari je predstava

koja će se sigurno ponovno prikazivati

„Komedija je nešto čemu se mogu smijati i moja baba, i djevojčica od sedam godina, ako je komad dobar, naravno“

U tri mjeseca probe nitko mu se nije nasmijao na fore, ali zato publika jest

tujem, pogledam, imam sad i pratnju koja srećom tolerira moju zaluđenost. To mi je jako bitna stavka života. Nekad sam znao i naštimavati smjene po tome kako igra Juventus, ma ne nekad… Svaki put! Pa sam radio i po 12 sati, samo da bih mogao pogledati utakmicu.

Za vas dan kao da traje puno više od 24 sata, da to sve stignete.

E, baš. Ali moram povući paralelu između Juventusa i glume. Imam anegdotu, radio sam jednu predstavu, ne želim je imenovati jer će se naljutiti na mene! (smijeh) Bio sam na sedam, osam proba,

međutim, Juventus mi je prvi put nakon 1996. bio u finalu Lige prvaka. Saznao sam termin, 6. lipnja, u 20 i 45, a onda izađe da je premijera predstave na isti datum – u 20. Naravno, izašao sam iz projekta, odrekao se lijepe predstave, ali ne bih mogao dobro odraditi predstavu znajući da je Juventus u finalu Lige prvaka.

Osim ponovnih prikazivanja posljednje predstave, koji su vam još planovi za budućnost, postoji li nešto što biste voljeli ostvariti?

Postoji i radi se o projektu na koji su me potaknuli prijatelji. Vazda sam klaun u društvu, kako tko dođe, ja se glupiram i ide to nekako spontano, barem ja tako mislim. Velika želja mi je, a mislim da to u Gradu nemamo, ako nekad uhvatim dovoljno materijala i hrabrosti i slobodnog vremena – odraditi stand up komediju. Mislim da sam se tu pronašao. Ali, to je jako riskantna stvar. Ako pričamo o komediji, mislim da je to možda najzahtjevnije. Predstavu ćeš nekako izvući, ali kad si sam i pričaš ljudima… Bio sam na stand up-ovima na kojima se ljudi nisu smijali i bilo mi je teško kao gledatelju, a mogu misliti kako je bilo komičaru. Znam, ljudi dođu na stand up, sjednu i čekaju – hajde, nasmij me, kakva ti je ovo fora? U nas ta scena nije živa, iako vidim da ima interesa, jako je popraćeno kad dođu komičari iz drugih gradova. Puno radimo, puno se opterećujemo, pogotovo u Dubrovniku. Na kraju naporno dana, ljudima se ne gleda Shakespeare ni ništa preozbiljno, iako naravno i toga treba biti i treba se pratiti. Ali komedija je nešto čemu se mogu smijati i moja baba i djevojčica od sedam godina, ako je komad dobar, naravno. To je neka želja, vidjet ćemo što će od toga ispasti. Ali, zašto ne?

PONEDJELJAK, 10.3. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

UTORAK, 11.3. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA, 12.3. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

ČETVRTAK, 13.3. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

PETAK, 14.3. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 15.3. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana Sarma

Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom posluženo

NEDJELJA, 16.3. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

UDRUGA ‘GOVORIMO DUBROVAČKI’ NE DA NAŠE RIJEČI ZABORAVU

‘Djeca nam ne znaju što su kamara, utija, incerata…

Njih moramo učiti, a oni koji dolaze se trebaju akomodavat!’

Dubrovački govor je naš ponos, tradicija, nematerijalna baština… No, sve ga manje čujemo po ulicama, u medijima, na mjestima susreta domaće čeljadi. Pozdravljamo se sa ‘šta ima?’, umjesto s ‘kenova’, a rastajemo s ‘ćao’, umjesto ‘adio’. Kako očuvati veliko bogatstvo koje imamo, razgovarali smo s legendarnom glumicom i predsjednicom udruge ‘Govorimo dubrovački’ Izmirom Brautović

‘Ombrela’, ‘utija’ i ‘funjestra’ sve se manje čuju na našim ulicama, u kafićima i, uopće, na mjestima susreta domaće čeljadi. Zamijenile su ih riječi: ‘kišobran’, ‘pegla’ i ‘prozor’. A kad ste zadnji put čuli za ‘inceratu?’ Nju koristite onda kad nemate ombrelu, a vanka pada kiša. Da, to je dubrovačka riječ za kabanicu, no ona se više uopće ne čuje tijekom lokalnih razgovora. Dunkve, dok ne ferma kiša, trebaju vam ombrela ili incerata Ekipu Dubrovačkog dnevnika gospođa Izmira Brautović, predsjednica udruge ‘Govorimo dubrovački’, upitala je zna li što je to ‘pozamanterija’. Novinarka, rođena Dubrovkinja, odmah je iskreno kazala kako ne zna, a fotoreporter, također, rođeni Dubrovčanin, je pokušao objasniti – to je dućan u kojem se može kupiti sve za robu… E, ali nije ni dućan! Nego butiga Pozamanterija je butiga u kojoj se može kupiti, od konca do puca, sve za robu.

‘BOLI NEPRILAGODLJIVOST, ALI I NEPOŠTOVANJE ONIH KOJI DOLAZE’ Ožica, je, jasno, dubrovačka riječ za žlicu. Pjat za tanjur. Pantaruo za vilicu, ne pantarul. Pa ni mul nije mul, nego muo. A žuml je, logično – žmuo. Sve te riječi običavali su koristiti naši stari, ali mi, na našu sramotu sve manje. A to i jest sramota, jer dubrovački govor je dio naše nematerijalne baštine. I njime bismo se trebali ponositi, ali ga i čuvati. Upravo to je cilj udruge ‘Govorimo dubrovački’ – očuvati ono najljepše što su nam naši stari osta-

vili u nasljeđe.

„Udrugu smo osnovali, para mi se, 2018. godine, na inicijativu gospara Davora Mage. On je kontaktirao mene, iskomunicirali smo problem koji postoji barem 34 godine, otkako se, ja volim rijet, promijenila konfiguracija našeg stanovništva. Sve je to normalno, migracije su normalne, ali dubrovački nam se neđe izgubio. Dubrovački govor se govorom i uči. Naravno da profesuri, odgajateljice u vrtićima,

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački nazivi riba s peskarije

RJEČNIK DUBROVAČ-

KIH RIJEČI KORIŠTENIH U TEKSTU

ombrela – kišobran, utija – pegla, funjestra – prozor, čeljad –ljudi, incerata – kabanica, ferma – zaustavi, završi, pozamanterija – butiga u kojoj se može naći sve za robu, butiga – trgovina, dunkve – dakle, ožica – žlica, pjat – tanjur, pantaruo – vilica, muo – mul, žmuo – žmul, gospar – gospodin, rijet – reći, profesuri – profesori, poso – posao, balančana – patlidžan, pomadora –rajčica, krtola – krumpir, placa – tržnica, peskarija – ribarnica, spat – spavati, kamara – soba, none – baka, škovacjera – lopatica za smeće, bumbeta – žarulja, štokrla, štokela – drvena stolica s četiri nogare, špijerlica – lijevak, ožica, žlica, objedovat – ručati, akomodavat – prilagođavati, pasali –prošli, apena – upravo, arivali – došli, subito – odmah, partili – pošli, kenova – što ima?, adio – doviđenja, đe – gdje.

nastavnici uče da djeca govore na standardnom jeziku, ali dubrovački se više ni doma ne govori, a prije se govorio. Sve je to normalno, ali mi smo ti koju smo dužni čuvati taj govor koji je i nematerijalna baština“, objašnjava Buratović.

Kroz svoj poso glumice, imala je priliku ‘govoriti i govoriti’, a učila je od najboljih, pa tako spominje pokojnog gospara Mišu Martinovića i pokojnu gospođu Desu Begović.

„Ja sam rođena u Dubrovniku, i moji su se rodili tu, ali nisu porijeklom…“, govori Brautović, na što dajemo opasku – ali to nije bitno! No, gospođa Izmira navodi – itekako je bitno!

„Bitno je, bitno, jer svi koji su dolazili tu, prije 100, 150 godina, prilagođavali su se tom dubrovačkom govoru, pa tako i moji. A najbolje se to činilo putem place. Tamo se nije govorilo patlidžan nego balančana, nije bila rajčica nego pomadora, nije bio krumpir jer su ga Konavljani zvali – krtola. Poštovali smo gdje smo došli, učili smo i prilagođavali se. No, danas je drugačije. Ono što sam ja doživjela, a vjerojatno i drugi naši sugrađani, je da se taj govor od onih koji dolaze ne samo ne poštuje, nego se s nama i ruga“, govori Brautović. Opisuje situaciju iz autobusa gdje je neki mladić podrugljivo rekao – a šta vi gospari? Gospari je

potpuno pogrešno izgovorio. „Rekla sam mu – nije šta nego što, jer mi smo štokavci, a i kod ‘gospari’ ti akcenat ne valja. Eto, to je ono što najviše boli – ta neprilagođenost i to nepoštovanje“, opisuje Brautović.

‘KAMARA? E, TAKO GOVORI MOJA NONE!’

No, vratimo se malo na placu u Gružu. Tamo je, na peskariji, postavljena strata s lokalnim nazivima riba, što je zasluga upravo ove udruge! Izdan je i Rječnik dubrovačkog govora autora pok. Nikole Tolje. Darko Kaciga planira na jednom mjestu prikupiti sva dubrovačka imena, abecednim redom, a ideja je da se isto učini i s dubrovačkim prezimenima. Po dovršetku, udruga materijale planira tiskati. Održali su i promociju knjige ‘U diskorsima s Orlandom’ autora Dominika Brigovića. Postoji ideja i da se održi predavanje dubrovačkim vodičima, među ostalim, i o riječima koje bi turistima bile zanimljive.

No, najveći naglasak stavljaju na djecu. Kao prvo, djeca su ona koja najlakše uče govor, a kao drugo – na djeci svijet ostaje. Pa tako i naš dubrovački govor. Tako su tiskali ‘Dubrovčicu’, knjižicu koja djecu uči dubrovačkim riječima, a prilagođena je predškolskom uzrastu.

Izmira Brautović

RJEČNIK NEKIH

DUBROVAČKIH RIJEČI

KOJE SE ČEŠĆE KORISTE

bursa – torba, gustijerna – bunar, rabota – posao, vesta – haljina, vizita – posjet, vijađ – putovanje, narančin – mandarina, viđet – vidjeti, neđeja – nedjelja, kanjela –cimet, kastiga – kazna, kenjac – magarac, kušin – jastuk, kupa – crijep, komončin – noćni ormarić, labat –žderati, lešo – kuhano, lincuo – plahta, lokat – neumjereno piti, osto – ocat, ozdo – od dole, afitat – iznajmiti, abonamenat – pokaz, ovi - ovaj, skalin – stuba, okle – odakle, kanoćo –dalekozor, skarambež – žohar, trpeza – stol na kojem se blaguje, umjet – moći, šesan –uredan, soldi – novci, sinjorina – gospođica, selen – celer, skando –skandal, lombrat – raditi buku sa stvarima, patata – krumpir, isat – podići, crevja – cipela, škampini, bječve – čarape, krešit – povećati, tak – visoka potpetica, špaher – štednjak, korpić – grudnjak, tapit – tepih, setemana – tjedan, rizi – riža, kuriozan – znatiželjan, kukumar – krastavac, kučak – pas, kantunkut, spenza – kupovina hrane, funero – sprovod, priganje – prženje, rubinet, špina – slavina.

„Tu se nalazi 30-ak riječi u slikama, koje mogu naučiti, ali trebalo je i obići vrtiće jer i akcenat je bitan. Čim uđem u vrtić, odmah ih pitam – tko sve uči engleski? I svi dignu ruku. A onda im kažem da će učiti jedan novi jezik – dubrovački. I budu začuđeni. Pitam ih đe idu spat?. A oni kažu – u sobu! Onda im kažem – nije, nego u kamaru. Malo ih zna što je kamara. Od 30 ili 40 vrtićke djece, možda će ih troje znati dubrovačke riječi. Najviše znaju djeca iz Zatona, jer je tamo dosta domicilnog stanovništva. Onda kažu – e tako govori moja none!“, kaže Brautović.

Inače, djeca čiji roditelji doma govore dubrovačkim govorom, znaju ga izgubiti i zbog utjecaja okoline. Kaže da bi znala čuti djecu iz dubrovačkih familija kako govore mat’matika, s naslaskom na ‘a’, umjesto matematika, s naglaskom na slovu ‘e’, kako se to govori u dubrovačkom. Pa onda sačekaj, umjesto pričekaj…

Kako kaže Brautović, divnu suradnju imaju s ‘Malom kućom’ iz Mokošice, a upravo s njima, kao i djecom Osnovne škole Marina Getaldića izveli su igrokaz u teatru ‘Bursa’, koji je osmislila profesorica Hrvatskog jezika Tatjana Martić, također članica udruge. Projekt je izveden u sklopu programa Godine UNESCO-ve svjetske baštine u Dubrovniku. Što se tiče školskog uzrasta, udruga planira tiskati ‘Dubrovčicu 2’, po uzoru na prvo izdanje, samo bi novo bilo prilagođeno njihovom uzrastu. Također, održavali su i radionice u Kabogi za osnovnoškolce. Ideja im je u blagdanskom vremenu ukrasiti dubrovačke izloge dubrovačkim riječi-

ma, a za Uskrs su pokrenuli i radionice za vrtićku djecu na kojoj su oni bojali jaja tako što su na njih ispisivala po jednu dubrovačku riječ, npr. škovacjera, bumbeta… Organizirali su i kviz znanja za osnovnoškolce.

ZAŠTO DUBROVAČKI TOLIKO SMETA?

No, u svim tim težnjama da se dubrovački govor očuva, često se zna ispravljati i ‘gušiti’. No Brautović napominje – dubrovački govor je u standardu hrvatskog književnog jezika! Stoga ne smatra kako bi ga trebalo ispravljati na nacionalnim televizijama. Podsjetimo, dubrovački novinar Vicko Dragojević bio je na udaru kritika hrvatske javnosti jer je u emisiji ‘Dobro jutro, Hrvatska’, govorio dubrovačkim akcentom.

„Oni imaju otpor, a ne znam zašto. Ja to ne mogu vjerovati! Po meni bi HRT trebao imati, iz svih hrvatskih studija, voditelje koji govore svojim dijalektima, na svom govoru. To je Hrvatska, sve je to Hrvatska, to su divni naši dijalekti! Zašto im ne smeta, primjerice – sedi, lepo te prosim? Ne kažem da treba smetati, ali zašto dubrovački toliko smeta?“, pita se Brautović poručivši – dubrovački je urbani govor!

„Dubrovački ima svoju specifičnu melodiju. To je urbani dijalekt, taj dubrovački. A imamo mi i svoje idiome, koji su divni. U Dubrovniku se tako reče štokrla, a u Primorju štokela“, objašnjava Brautović. Što se tiče iskustava iz njene struke, dubrovački govor najlakše imitiraju Bosanci, jer imaju dužine, baš kao i Dubrovčani. Slabije se snalaze Slavon-

RIJEČNIK NEKIH

DUBROVAČKIH

RIJEČI

KOJE SE RIJETKO

KORISTE

almeno – najmanje, krosta – kora, largo – široko, šuster – postolar, patimenat – bol, falimenat – greška, bonkulović – gurman, fustanj – flanel, timbar – pečat, tonaleta – tona, skancija – polica, salamun – mudrac, remeta – neugledan čovjek, klošar, remučat – nositi teški teret, odremućan – odvučen, labra – usta, kukuljica – kapuljača, krolat – oslabiti, kreanca –uljudnost, pristojnost, kulmin – kulminacija, vrhunac, kuco – umukni, tišina, mirno, kunjada – žena muževog brata, šurjakinja, kučarin – čajna žica, raskočetat – razbarušiti, rebambiškat – poludjeti, sići s uma, feca – kvasac, gristalad – kristal, sarta, sartorela – krojačica, letera – slovo, sroncan – srušen, vetrarstaklar, imponjat - imponirati, mrkijenta – hrid, morska stijena, infetat – inficirati, estero – inozemstvo, vižitur – inspektor (preuzeto iz ‘Naškog dubrovačkog rječnika’ autora Davora Mladošića i Maje Milošević).

ci, a najlošije Zagrepčani. Kako kaže, kad je upisala akademiju, znalo se da upravo Dubrovčani najbolje govore heksametar (književni stil karakterističan za epove).

O’ĆTE KRIŠKU LIMUNA?

Vrijeme se mijenja, a danas, više nego ikada prije, svijet je ‘globalno selo’. Migracije su najnormalnija i učestala pojava, ljudi iz susjednih, pa i dalekih zemalja dolaze raditi u Dubrovnik koji vapi za dodatnom radnom snagom. Pitamo gospođu Izmiru trebaju li se oni koji dolaze prilagođavati nama. Jer i mi, primjerice u Zagrebu, govorimo dubrovački i kupujemo pomadore, ne rajčice.

„Možda bi bilo bolje u Zagrebu na fine reći – treba mi kilo rajčica, ili pomadora. Neka čuju! Meni je problem što ljudi koji dolaze i danas rade u butigama ne znaju neke lokalne riječi za koje ja ne znam drugi naziv. Jednom sam tako tražila špijerlicu. Prodavačica me nije razumjela, ja sam objašnjavala – ma to ti je ono što staviš da možeš preliti tekućinu… Nisam se mogla sjetiti druge riječi. Onda je rekla – aha, to je lijevak! Kažem – ma špijerlica je! Vazda im tako, kroz zafrkanciju, pokušavam skrenuti pozornost i nešto ih naučiti“, kazala je Brautović. Napominje da razumije potrebu za radnom snagom, ali joj nije normalno da ‘u sebe doma govori engleski’. Smatra kako bi svaki poslodavac trebao svog radnika poslati na tečaj osnovnih riječi i izraza.

„Moji prijateljicu je u Gradu jedan konobar poslužio s riječima – o’ćte krišku limuna? Krišku? Odgovorila je – neću, fala vam. I samo se digla“, govori Brautović.

Kaže kako ima prijedlog od kojeg neće odustati, a taj je da svi dubrovački restorani imaju svojevrsne letke s dubrovačkim riječima i što one znače, a konobarima trebaju za poslovanje.

„Znači, žmuo, ožica, pantaruo… Pila sam iz žmula, ali žmuo je. Objedovala sam pantarulom, i tu je bilo više pantarula, ali pantaruo je. Nema vilice, nema kašike… Trebali bi uputiti konobare da nauče naš dubrovački govor i što on znači“, dodaje.

APENA SU ARIVALI, MA SU SUBITO PARTILI…

Kako očuvati naš vrijedni i specifični dubrovački govor? Kako kaže Brautović, djecu treba doma učiti da govore po dubrovačku. Mi moramo učiti i njih i sve one koji dolaze, a oni koji dolaze trebaju se akomodavat

Za kraj, gospođa Izmira nam priča jedan dubrovački vic.

„Sjede dva kauboja na Peskariji, dolazi treći i pita ih – oprostite, molim vas, jesu li ovuda đe pasali Indijanci? A jedan od te dvojice podigne klobuk i kaže – apena su arivali, masu subito partili za Rio Grande. Obadajte taj odgovor, imamo – apena, arivali, subito, partili. To danas stvarno jako rijetko čujemo!“, smije se Brautović.

Kažemo joj hvala na razgovoru, a ona ispravlja uz osmijeh – u nas je fala. Kaže, ide objedovat, pa dodaje – nemojte pisati svetog Vlaha, kaže se svetoga Vlaha, svetoga, s ‘a’ na kraju.

„I nemojte nikad govoriti – kenova, šta ima? Prvo, nije šta nego što, a kenova samo po sebi znači – što ima? Dovoljno je samo – kenova?“, savjetuje Brautović.

Pozdravljamo se s onim prekrasnim – adio.

VELIKI USPJEH HRVATSKOG SPORTA

Opet je uspjela: Dubrovkinja

Iva Oberan uzela broncu na prestižnom Grand Slamu!

Da bi priča bila još „slađa”, Oberan je u borbi za broncu svladala vlasnicu čak dviju olimpijskih medalja

Članica Judo kluba Dubrovnik 1966, Iva Oberan, novi olimpijski ciklus započela je na pravi način. Nastupila je na Grand Slamu u uzbekistanskoj prijestolnici Taškentu. Okupila su se tamo 242 natjecatelja iz 23 države svijeta. Riječ je o najprestižnijem mogućem rangu natjecanja Svjetske judo federacije.

Oberan je u Uzbekistan stigla kao prva nositeljica kategorije do 63 kilograma. To joj je u jutarnjem djelu natjecanja omogućilo da u prvom kolu bude slobodna. U drugom kolu pobjeđuje domaću predstavnicu Xusanovu, a istim ritmom nastavlja i u četvrtfinalu, u kojem je deklasirala Japanku Tatsukawu. Polufinale gubi od Japanke Yamaguchi, koja u konačnici uzima zlatno odličje.

U BORBI ZA BRONCU SVLADALA VLASNICU

DVIJU OLIMPIJSKIH MEDALJA!

Dubrovkinja, kojoj je sada 25 godina, susrela se u borbi za treće mjesto s predstavnicom Brazila, Ketleyn Quadros. Iskusna Brazilka (37) je bila brončana u Pekingu 2008. te u Parizu 2024.. Oberan je od samog početka borbe preuzela inicijativu. Ubrzo postiže waza-ari, a od tog trenutka Quadros je bila izgubljena i nemoćna protiv Oberan. Drugi waza-ari uslijedio je manje od minute kasnije i brončana medalja pripala je dubrovačkoj reprezentativki. „Nakon što su se slegli malo dojmovi, stvarno sam presretna i prezadovoljna. Drago mi je što sam novu godinu i novi olimpijski ciklus započela medaljom. Veliki uspjeh, moja treća Grand Slam medalja. Bilo je to iznimno jako natjecanje” – istaknula je za Dubrovački Dnevnik Oberan, pa se osvrnula na cijeli turnir. „Četiri dosta jake borbe. Dvije s Japankama. Još jedna pozitivna stvar je da sam prvi put u karijeri, pobijedila u borbi protiv japanske predstavnice. Za broncu sam se borila sa starom poznanicom. Nakon poraza, u polufinalu sam bila jako ljuta, baš

sam se naljutila. U borbu za treće mjesto sam ušla s mislima kako je to moja borba, da mi nitko ne može oduzeti medalju. Tako sam na kraju i odradila borbu” – nadodaje Oberan. Zadovoljan je itekako bio Ivin trener, 41-godišnji Mateo Semiz, ujedno i šef struke Judo kluba Dubrovnik 1966. „Odlični nastupi Ive u Taškentu, jako sam zadovoljan kako je izgledala na strunjači i na kraju krajeva koji je rezultat postigla. Imala je jako težak ždrijeb. Uspjela se probiti praktički do samoga kraja i osvojiti medalju, usput pobijedivši Japanku, ali i Brazilku, osvajačicu olimpijske medalje. Mislim da je za nju bilo jako bitno da osvoji medalju, tako da sada može opuštenije raditi ostatak sezone jer je opet potvrdila da na najvećim natjecanjima i u 2025. može redovito osvajati medalje. Vjerujem da će biti puno lakše na sljedećim turnirima i da će raditi još bolji judo” – kazao je Semiz.

IVIN USPJEH ODJEKNUO JE U CIJELOJ HRVATSKOJ, ČESTITAO JOJ I MINISTAR OBRANE

Dubrovačka javnost navikla je na velike uspjehe

Piše Rafael Barkiđija foto Tamara

Kulumbegashvili (IJF)

dubrovačkih judoka. Nekad su medalje prolazile pomalo „pretiho”, no ovaj put, nije bilo tako. Vijest o Ivinoj medalji odjeknula je u dubrovačkim medijima, ali i većini nacionalnih.

Stizale su Ivi čestitke sa svih strana. Od kolega iz juda, ostalih sportaša, pa i političara. Čestitao joj je na svojim društvenim mrežama i ministar obrane i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Ivan Anušić. Podsjetit ćemo kako je Oberan pričuvnica Hrvatske vojske.

„Stvarno sam dobila čestitke sa svih strana. Šalju poruke, čestitaju, objavljuju. Jako mi je to drago, volim kada se neki uspjeh prepozna. Samo dodatni motiv za nastavak rada” – dodaje Oberan.

LOV NA NOVE MEDALJE VRLO BRZO, A MISLI

NEKAKO IDU PREMA LA-U

Za manje od tri tjedna, na rasporedu je novi Grand Slam, i to u Gruziji. Nakon toga, slijedi Europsko seniorsko prvenstvo. Dva velika natjecanja i dvije nove prilike za medalje s velikih natjecanja. Oberan je, podsjetimo, lovila plasman na Olimpijske igre u Parizu prošlog ljeta. Bila je jako, jako blizu plasmana. Bio bi to jedan od najvećih uspjeha dubrovačkog sporta. Iako nije uspjela doći do ko-

načnog cilja, nije pokleknula. U novi olimpijski ciklus, koji je počeo s 2025. godinom, ušla je medaljom s Grand Slama. Daje joj to za pravo da se nada kako će Los Angeles, 2028. godine, biti njezin.

TRI HRVATICE – TRI DUBROVKINJE

U TAŠKENTU

Hrvatsku su u Taškentu predstavljale tri hrvatske judoke, sve tri natjecateljice, a sve tri iz – Judo kluba Dubrovnik 1966. Osim Oberan, nastupile su još Petrunjela Pavić i Anđela Violić. Violić je nastupila u kategoriji do 70 kilograma. U prvom kolu je završila natjecanje, porazom od domaće natjecateljice, uzbekistanke Razzokberdieve. Pavić je zauzela solidno sedmo mjesto u kategoriji do 78 kilograma. 24-godišnja Dubrovkinja nedjelju je otvorila pobjedom protiv Beatriz Freitas iz Brazila, dok je u drugom kolu svladala Litvanku Migle Juliju Dudeanitu. U četvrtfinalu se susrela s Kineskinjom Zhenzhao Ma, koja je slavila protiv Pavić. U repesažu upisuje još jedan poraz, protiv Ruskinje Tatarchenko, koja nastupa pod zastavom IJF-a. Valja dodati kako je i Pavić bila blizu Pariza, tako da je i ona otvorila novi olimpijski ciklus na pravi način.

KRONIKA

POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Foto:

Davor Puklavec/ Pixsell

Uz zvukove koračnice

Bivši ministar poljoprivrede, optužen jer se raspištoljio po hrvatskim šumama, gospar Dabro, prilikom izlaska iz zatvora se pohvalio kako je prvu noć u zatvoru spavo - kao beba.

Zanimljivo je što se kaže spavam ko beba, kad znamo da se bebe bude svaka 2-3 sata?

Možda se zato vjerovalo da će mu dodat još 26 noći besplatnog spavanja u zatvoru. Ali nisu pa je nakon 4 dana izašo iz zatvora i pohvalio se da ‘izgleda kao - metak’.

A baš zbog tih metaka su mu na sjednici Sabora skinuli imunitet pa je on, očekujući 30 dana zatvora, novinarima najavio da će kad izađe dobro promislit hoće li podržavat vladajuću koaliciju kojoj je presudna njegova 76. ruka u Saboru.

Zato u oporbi vjeruju da je njegovo kratkotrajno pritvaranje igrokaz za discipliniranje neposlušnih. Neka vrsta pokazne vježbe, nakon koje će bespogovorno dizati rukicu za AP-a, jer ništa drugo i ne zna radit. Kažu, taj nikad ništa teže od pištolja nije podigao! A zauzvrat, suđenje će se rastegnut barem do kraja saborskog mandata. Ne podrži li Vladu, ne gine mu robija, i to dugoročna!

Za razliku od njega, gospar Šćuric, istaknuta figura u mažoret svijetu, sudac na međunarodnim natjecanjima i trener Zagrebačkih mažoretkinja osumnjičen za 14 nedjela, pušten je da se brani sa slobode. A sve zahvaljujući trudu sutkinje koja je pozivajući telefonom roditelje navodnih žrtava dobila dojam da su roditelji ogorčeni kaznenim progonom čovjeka koji je alfa i omega ‘Zagrebačkih mažoretkinja’. Sve je počelo kad su brojne bivše mažoretkinje javno progovorile o svom višegodišnjem ponižavanju i zlostavljanju. Pričale su o njegovu prisustvu u svlačionicama, dok su se djevojčice i maloljetnice presvlačile kako bi uočio i pohvalio njihove atribute ili kudio njihov višak kila. Jer, ipak su one –mažoretkinje.

Oni neskloni umjetničkom izričaju ove vrste se pitaju čemu uopće služi ta čudnovata revija prerano razgolićenih curica. I zašto to nikad nisu muška djeca? Pa kažu kako postoje cure (manje više punoljetne) koje daju od sebe sve traženo, samo da budu u

prvom redu prilikom defilea mažoretkinja uz zvukove koračnice, umjetničkog marša u kojemu samo najvještije od njih žongliraju štapićem, bacakaju ga u zrak i vješto hvataju prije pada, dok ostale samo bacakaju noge, nevino se smješkajući, dok radi prekratke artističke kotulice, nehotice pokazuju gaćice.

Nakon što je Trump proglasio Zelenskog diktatorom, pa se onda pred novinarima čudio da je to reko, prilikom najnovije susreta s ukrajinskim kolegom izvrijeđo je svoga sugovornika i doslovno ga izbacio iz Bijele kuće. Prije toga, režimskog novinara je zanimalo zašto Zelenski ne nosi odijelo. Iz poštovanja prema domaćinu, naravno. A nije se sjetio pitat saudijskog princa zašto je bio obučen u dugu vestu kad je nedavno bio u Ovalnom uredu. Ili barem dvorskog zabavljača Muskaa, koji umjesto krovate, oko vrata nosi sina po imenu X Dobar dio Amerikanaca koji vjeruju u vanzemaljce sad su sigurni da ONI naš planet koriste kao - ludnicu. Osobito američki dio planeta. Većina ostatka svijeta koji su sve gledali u direktnom prijenosu, složili su se da im je nakon ovoga više žao američkih građana nego ukrajinskih. Jer, rat će proć kad-tad…. A naš Čovjek koji nije mogao šutjeti, iako očekivano, nije dobio Oscara. Dan ranije, isto se dogodilo Zelenskom. Onda se sjetio hrvatske poslovice da je šutnja - zlato. Slava Ukrajini!

Blok umirovljenici zajedno (BUZ) organizirao je prosvjed na Trgu bana Jelačića pod nazivom ‘Protiv siromaštva, korupcije, kriminala i pohlepe’. Šef BUZ-a je prisutnima poručio: Neka ovo bude prvi dan početka kraja vladavine Plenkovićeve vlasti. Skandiralo mu je preko pedeset prosvjednika. Bilo ih je neusporedivo više u samoposlugama i to baš na dan bojkota, u petak. Ostalih milijun penzionera nije došlo, jer su valjda imali nekog neodgodivog posla. Znaju penzioneri da se sve može riješit referendumom, ali jedino u osmomilijunskoj Švicarskoj, u kojoj je dovoljno skupit sto tisuća potpisa

u 18 mjeseci. U našoj, upola manjoj državici, mi u dva tjedna moramo prikupit 360 tisuća potpisa, jer naš zakon o referendumskom ruganju s narodom, prilagođen je našem podneblju i mentalitetu. Ljudi se smrzavaju zimi ili znoje ljeti da nekako skupe potpise i onda Ustavni sud, utočište isluženih političke gospode, kaže - ne može. Gospoda vam izgledaju veliko jer klečite, ustanite pa ćete vidjeti koliko su zapravo mali, reko je Matija Gubec, prije nego su ga ubili.

Još jedna USKOK-ova akcija dovela je do uhićenja šezdesetak osumnjičenih za utaju poreza i druga koruptivna nedjela. Nekoliko milijuna!

USKOK ima akcije ko da je trgovački centar, jednom mjesečno. Objavljena su imena nekih glavnih osumnjičenih biznismena, ali i jedne časne sutkinje, koja je u svojoj butizi trgovala utjecajem.

Oni koji prate razne pravosudne ‘akcije’ podsjećaju da kad god dođe do masovnih uhićenja, obično se radi o sitnim ribama koje, istina, tamo i spadaju, ali više je to predstava obračuna s kriminalom kako bi se zaboravile krupne ribe. Zabrinuti su radi opasnosti da se uhiti sva sitna riba pa neće više imat ‘ko krasti. Ako ovako nastave, lupeži će nam ostat istraumatizirani. Sve će poć k’ vragu. I dok neki anarhisti predlažu da se kriminal ozakoni, kako bi svi uživali, drugi, oni pragmatični, uveli bi obavezu zatvorenika da plaćaju pun pansion, a s tim soldima bi se onda gradili novi zatvori. Za lupeže nove generacije.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

i Romana - premda izgledaju kao opasne revolverašice jako su miroljubive djevojčice

i Maro - za lijepog vremena i za đir se uvijek nađe vremena

Vedrana, Mare i Ivana - sve će više biti toplih dana, ali neće se uvijek imati prilike za druženja bogomdana

Lara

Karmela

Ivan, Rita i Martina - lako se maškarati i Gradom šetati kad tata i mama podršku mogu dati

Udruga Rina Mašera - Vedrana, Marko, Marijana, Ella, Ivan, Antun, Snježana, Nikša, Sanja, Martina, Maja, Stella i Marko - masku Ljudi nazbilj i ljudi nahvao korisnicima je, osim vlastoručno rađenih maski, i fundus Dubrovačkih ljetnih igara kostimima iz Držićeva doba pomogao

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Milo, Božo i Bono - uvijek ih veseli stati i lijepo popričati

Sanja, Diana, Eta, Goran, Vera i Ivana - maske su i maskiranima do sada pale, lijepe uspomene svima, pa i uljezu, ostale

Maja i Dube - sezonska gužva još nije počela, i domaćoj čeljadi slobodnu klupu nudi Porporela

Maja i Nada - pravo prijateljstvo i sjećanja na lijepu mladost ne prestaju nikada

Matija, Paula, Ema i Ivana - i ove dubrovačke hladnoće će uskoro nestati, još se malo može zimsku robu “prošetati”

petak, 7. ožujka 2025. Dubrovački

IMPOZANTNI BROD

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

PAROBROD “CITY OF LONDON”

Dubrovnik

Grad je posjetio u lipnju 1935. godine, na kružnom putovanju

Među brojnim putničkim brodovima, koji su u vremenu između dva svjetska rata krstareći istočnim Sredozemljem posjetili naš grad, našao se i britanski lajner CITY OF LONDON. Ovaj impozantni parobrod nas je posjetio samo jednom i to 23. srpnja 1935. godine. Priča o ovome brodu ne bi bila kompletna bez kratke povijesti uglednog engleskog poduzetnika Sir John Ellermana, sina njemačkog doseljenika koji se iz Hamburga koncem 19. stolje -

ća preselio u London i tamo osnovao obitelj.

O SIR JOHNU ELLERMANU

Mladi Ellerman je rano ostao bez roditelja i tako bio prisiljen sam se brinuti o svojoj budućnosti. Bio je uspješan poduzetnik i vlasnik velikog broja pivovara, rudnika uglja i uglednih novina medu kojima i Financial Timesa, Daily Maila i The Timesa. Od 1872. godine, John Ellerman se prvi put okušao i u

Od 1931. CITY OF LONDON prelazi u flotu sestrinskog brodara Ellerman & Bucknall Line u kojoj održava “Cape service” pruge iz britanskih luka prema Južnoj Africi. Ipak, od 1935. je ponovo vraćen u flotu Ellerman’s City Linea pa se još jednom vraća na plovidbe prema indijskom potkontinentu. Zanimljivo je da je baš u to vrijeme posjetio Dubrovnik na kružnom putovanju

brodarstvu, kupujući i prodajući brodarska društva.

Od 1902. kada je osnovao Ellerman Lines, započinje snažnije razvijati putničko-teretne plovidbe prema Južnoj Africi i Indiji. Stvorio je moćnu flotu brodova koja je koncem Prvog svjetskog rata dosegla 1,5 milijuna bruto tonaže. Među nekoliko Elermanovih brodarskih tvrtki posebno se isticala Ellerman’s City Line čiji su brodovi održavali redovne putničko-teretne pruge iz Glasgowa ti-

čući luke: Liverpool, Marseille, Port Said, Suez, Bombay, Karachi te luke istočne i južne afričke obale s povratkom u Glasgow. Također su plovili u putničko-teretnoj prugi iz Glasgowa tičući luke: Suez, Aden, Vizagapatam, Chalna, Calcutta, Colombo s povratkom u Glasgow. Na njima su plovili tzv. “city lineri” čija imena su počinjala s početnim imenom CITY OF, a među njima su bila i tri broda s imenom CITY OF LONDON.

O

BRODU CITY OF LONDON

Treći CITY OF LONDON, parni brod od 8917 bruto tona izgrađen je 1907. u brodogradilištu Workman, Clark & Co. u irskom Belfastu. Bio je dug 149 i širok 17,6 metara, a mogao je prihvatiti 272 putnika u prvom i 64 u drugom putničkom razredu. Parni stroj četverostruke ekspanzije ga je preko jedne propele pokretao brzinom od 15 čvorova. Uglavnom je plovio na liniji za Bombay, ali samo do 1916. kada je rekviriran i preuređen u naoružani trgovački brod. Po završetku Prvog svjetskog rata CITY OF LONDON je još jednom vraćen na održavanje svojih predratnih indijskih pruga. Nakon nužne preinake završene u srpnju 1919. od tada ima 8956 bruto tona te može prevoziti 231 putnika u prvom i 64 u drugom putničkom razredu. Od 1931. CITY OF LONDON prelazi u flotu sestrinskog brodara Ellerman & Buc -

knall Line u kojoj održava “Cape service” pruge iz britanskih luka prema Južnoj Africi. Ipak, od 1935. je ponovo vraćen u flotu Ellerman’s City Linea pa se još jednom vraća na plovidbe prema indijskom potkontinentu. Zanimljivo je da je baš u to vrijeme posjetio Dubrovnik na kružnom putovanju. Početak novoga svjetskog rata ponovo zatiče CITY OF LONDON u vojnoj službi, pa je od 1939. preuređen u brod za vojne transporte. Uspješno, gotovo bez ozbiljnih incidenata, plovio je cijelo vrijeme rata sve do 1946. kada je konačno raspremljen i poslan u rezalište Arnott Young & Co. u Fullartonu u Škotskoj.

CITY OF LONDON, parni brod od 8917 bruto tona izgrađen je 1907. u brodogradilištu Workman, Clark & Co. u irskom Belfastu. Uglavnom je plovio na liniji za Bombay, ali samo do 1916. kada je rekviriran i preuređen u naoružani trgovački brod

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

HRVATSKA KRUNA NA

Hrvatska kruna na tuđinskoj je glavi

Nije bilo to po nekoj višoj sili

Nego po najnižoj na kojoj su bili

Spremni narod da se njihov strmoglavi

Zavist i pohlepu to nitko ne slavi

Pradjedi hrvatski nisu podnosili

Kralja ni kraljevstvo pa su umlatili

Gospodara svog u vlastitoj državi

Pa vlastitu dalje nikad ne imahu

Državu ni kralja a ni sami sebe

Klanjati se mogu tek njihovu prahu

Konteso sve to me i boli i zebe

Gluposti hrvatskoj nigdje nema kraja

Sve ego do ega – tako do bezkraja

19/2/25

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

humanitarni prilozi

CaRITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

U sjećanje na pokojne roditelje Matu i Lucu Krilanović 50 eura prilažu Pavo i Nikola Krilanović.

Centar maslina

- Obitelj Stjepka Simovića, u spomen na dragu susjedu Delvu Brković prilaže 50,00 EUR.

DVA SKALINA

U spomen na dobrog susjeda Frana Jerkovića, umjesto cvijeća 100 € prilažu obitelji Tomasović, Marojica, Radić i Korać;

U spomen na prijatelja, pok. Frana Jerkovića, 80 € prilaže Mario Balić;

Dragom prijatelju Sandru Di Ceglie, umjesto cvijeća 50 € prilažu Maja i Nike sa obitelji;

U spomen na pok. Tetku Cvijetu Kriste, umjesto cvijeća 100 € prilažu djeca pokojne sestre Kate Dubelj;

U spomen na dragu sestru i zeta, Lucu i Mata Krilanović, 30 € prilaže brat Stijepo s obitelji;

U spomen na Mariju Bebu Franušić, umjesto cvijeća 50 € prilaže obitelj Goga;

Ivona Lulić Karać donacija 30 €;

AUTOR: SLAVKO BOVAN KRUH PREPEČENAC

MAŠINA ZA TOKARENJE

OSOBINA ONOGA KOJI JE OPAK

PROST BROJ

UMORAN, UTRUĐEN

TEHNIKA KOJU ČESTO KORISTI UMJETNIK NA SLICI

ČUVARI ŠUME, LUGARI GRAD NA NERETVI

OČUPATI PERJE, OČERUPATI

LJEKOVITA BILJKA, ŽALFIJA UMJETNIK NA SLICI JE ŽENSKO IME ISTA SLOVA KRATICA ZA KONTO ITALIJA STATIV

PRESVLAKA OD PAPIRA ILI PLATNA ZA ZIDOVE

KRATICA ZA RATNI VOJNI INVALID OKLOPNI ČAMAC SNAŽNO DUBROVAČKI DNEVNIK

MALA RUPA

SLOVENSKI PISAC, IVAN BLATO

AFRIČKA ŽIVOTINJA JUŽNO VOĆE

NEMANI 3, 14

FIGURA U ŠAHU NEVALJALOST UGOVORA

KUMANOVO O ON JE

MAKARSKA SJEVER KUSUR, IZVRATAK

KOPNO OKRUŽENO MOREM

NADIMAK ELIZABETE AUSTRIJSKE

TESLA TRST DOKTOR VIROLOG

MJENIČNO JAMSTVO

ISTOK DIO ČEONE KOSTI IZNAD OČIJU

STANOVNIK GLAVNOG GRADA EGIPTA

SLADAK SOK ZRELOG GROŽĐA, MOŠT

KRATICA ZA TRKAČKI SKIJAŠKI KLUB

OPĆINSKO PODRUČJE

NOGOMETAŠ, DOMAGOJ

ODMAH, SMJESTA

ROVATI SISAK

ZNAK U HOROSKOPU TANAK LISTIĆ KOVINE KOJI IMA ČAST, KOJI IMA OSJEĆAJ ČASTI

GRADIĆ U RUMUNJSKOJ BILIJARSKI ŠTAP UMJETNIK NA SLICI

NOST NA SLOJEVE PJEVAČICA CETINIĆ

tokarski stroj, opakost, Tavčar, sedam, okapi, KU, trudan, ale, top, ulje na platnu, I, šumari, Kairac, MA, S, šira, otok, TSK, Sisi, atar, T, TS, Vida, aval, očas, riti, SK, P, rak, Titu, Luka Čivljak, Vis, as, raslojenost, MOM, stoka, ido, el ektor, nazivi, Lorca, auto, čar, agilno, Miro, Ca. S K A N D I N A V K A

JEDNAKO

I LUKA U ALBANIJI

KOJIM SE GONI TELE OD KRAVE DVOJICA JUNAKA IZ “ILIJADE”

PORTUGAL

CRNOGORIČNI GRM, JELIČICA

ŠKOLSKI PRAZNICI, FERIJE

AUTO / MOTO

Prodajem Opel Mokku (dizel), full oprema, 2016. godište, prešla 50.000 km, registrirana do 12/2025. Cijena: 13.500 eura. Mob: 098 960 1030

Prodajem Chevrolet Captiva 2000D, 2009.god., prešao samo 6000 km. Cijena 12000 EUR (nije fiksno). Mob: 091 9120466

Prodajem Mercedes A160 (W169), 2009. godine, registriran do 03/2025. Cijena: 4000 eura. Mob: 098 758 887

Prodajem KIA Sportage, 2017. godine, registriran do 10/2025. Cijena: 18,000 eura. Mob: 098 758 887

Prodajem Peugeot 206, 2001. god., registriran do 04/2025. Cijena po dogovoru. Mob: 0976084077

Prodajem Fiat Punto, prešao 152000 km, cijena po dogovoru. Mob: 098392499

PLOVILA

Prodajem vanbrodski Tohatsu motor, duga osovina radio cca 9 sati. Mob: 095 8358755

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Prodajem poljoprivredno zemljište, Župa 2128 m2, vrt, oranica, maslinik, pristup s puta. Mob:098243985

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da je potrebno renovirati. Mob: 0977236306

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz

moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem područ-

kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

ju grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije

skom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na musliman-

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruk-

upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

freza VILLAGER, motor benzinski 5,6 KS. Tel. 098/344-611

Prodaje se tablet Alcatel 8082, 10 u dobrom stanju s punjačem i maskom za 30 EUR. Mob: 091 5834481

USLUGE RAZNO

Uređujem okućnice, vrtove i đardine. Bavim se orezivanjem maslina, loze i kivija te košnjom trave. Kontakt: 091 614 3946

Višegodišnje iskustvo u orezivanju maslina, loze, kivija, ruža, kosnja trave, uređivanje okućnica. Mob. 091 6143 946

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

tura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje, bijele boje, s dvije plinske i dvije električne ploče. Potpuno funkcionalan, vrlo povoljno. Kontakt: 091 724 2843

Prodajem tri vitrine, jedna je kutna. Boja: trešnja. Dimenzije su 80 x 127 cm, 160 x 95 cm (trodijelna) i 193 x 85 cm (najviša i kutna). Sve tri za 200 eura. Kontakt: 098 428 039

Prodajem povoljno električni aparat za varenje. Mob: 095 850 8906

Prodajem trodijelna aluminijska vrata 235 x 207 cm s termoizolacijom, staklom i dva oberlihta, u odličnom stanju. Pogodna i za poslovni prostor. Cijena po dogovoru. Mob: 091 374 5173

Prodajem potpuno novu neupotrebljenu motornu kopačicu-

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 3. 3. do 9.3.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 10. 3. do 16. 3.

preminuli

ELMIR MEMIĆ (1964)

ANTUN DRAGOVIĆ (1935)

SENKA PETKOVIĆ (1940)

FRANO JERKOVIĆ (1962)

ALESSANDRO DI CEGLIE (1936)

JANJA PULJIĆ (1946)

BERNARDA PERIČEVIĆ (1935)

PAVE BEĆIR (1939)

IVO KOLIĆ (1940)

MARIJA CAPUT (1942)

BOŽO MAŠKARIĆ (1949)

MATO ANDRIJAŠEVIĆ (1940)

UTORAK, 11. ožujka 2025.

Velika kongresna dvorana Mistral Dolazak, smještaj i raspoređivanje izlagača do 17:00

PRVI DAN (srijeda, 12. ožujka 2025.)

09:30 Početak rada Sajma

10:00 - 19:00 dolazak posjetitelja (kupaca, poslovnih partnera i sl.)

19:00 Završetak rada Sajma

DRUGI DAN (četvrtak, 13.ožujka 2025.)

09:00 Početak rada Sajma

12:00 - Svečanost otvorenja sajma ispred velike kongresne dvorane Mistral Voditeljica programa: Suzi Sokol

12:30 - 14:00 Kulturno umjetnički program:

KUD “SV. Juraj Osojnik”, balanje tradicionalnog kola linđa, Klapa Laus, Glazbeni sastav “Prijatelji” ženska klapa Bisernice Boke iz Kotora i Antonio Zadro glazbenik, skladatelj. Gastro show popularnih kuhara: Tomislava Špičeka, Vlaste Mandić iz Kotora, domaćina glavnoga kuhara

Ozgur Donertasa te gastro majstora iz Italije koji će prezentirati mediteransku kuhinju, uz zakusku.

13:30 Okrugli stol Dvorana Boreas OKRUGLI STOL

Budućnost hrvatske poljoprivrede

Hotel Rixos Premium Dubrovnik

Panelisti:

• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (tbc)

• Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora,

PROGRAM

• Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore,

• Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko-posavske županije te

• Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK

Podteme: pad produktivnosti, cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredno zemljište, tehnologija rada, promjene tradicionalnih kultura obrade, spremnost Hrvatske i EU na promjene koje donosi priroda, osiguranje od nepogoda, imamo li snage za zaokret, imamo li ideje za nove kulture itd.

20:30 Atrij Hotela Rixos Premium Dubrovnik

Nastupa Antonio Zadro, glazbenik, skladatelj, aranžer, producent, hrvatskoj publici poznat uglavnom po živim nastupima u plesnim klubovima i zabavama. Izvrstan pijanist, specifičnog glasa i dobrih vibracija. Pristup besplatan.

TREĆI DAN (petak, 14. ožujka 2025.)

9:00 Početak rada Sajma Prve Mediteranske dječje igre Dubrovnik 2025. g.

Igralište ispred Sportske dvorane Dubrovnik (Gospino polje), alternativno u slučaju kišnog vremena sportska dvorana Osnovne škole Lapad. Voditeljica natjecanja: Hadžira Brković, prof.tzk OŠ Lapad,Dubrovnik

10:00 Štafeta s mrkvom, potezanje konopa, nogomet (predviđeno trajanje do 12 sati)

12:30 Proglašenje pobjednika u Rixos

Premium Dubrovnik hotel ispred Velike kongresne dvorane Mistral

Gastro show Tomislava Špičeka –štrukle

Bobo – organski sokovi

Klape (pred najavu pobjednika te tijekom marende)

Kulturno umjetnički program

Klapa Laus iz Dubrovnika, Glazbeni sastav “Prijatelji”

Voditeljica programa: Suzi Sokol

19:00 Završetak radnog dana Sajma

ČETVRTI DAN (subota, 15. ožujka 2025.)

9:30 Početak rada Sajma

10:00 Uključivanje Sajma u program

Hrvatskog radija, Radija Dubrovnik

10:30 Dvorana Boreas PREDAVANJE: Marija Vezilić, dipl. ing prehr. tehn., nutricionist, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Odjel za promicanje zdravlja Dubrovnik.

TEMA PREDAVANJA: “Tanjur budućnosti: Kako prehrana oblikuje zdravlje djece”

Prehrambene navike koje djeca usvoje u ranom djetinjstvu ključne su za njihovo zdravlje u budućnosti.

Na predavanju će se govoriti o tome kako uravnotežena mediteranska prehrana doprinosi fizičkom i mentalnom razvoju djece. Roditelji će saznati praktične savjete za oblikovanje pravilnih prehrambenih navika te kako izbjeći najčešće zamke modernog načina prehrane.

Posljednji dan ugodnog druženja sa izlagačima (možebitna iznenađenja)

17:00 Zatvaranje Sajma