Dubrovački dnevnik br. 232

Page 1


stranica 8 KOLIKO

MODERNI UREĐAJ ZA LIJEČENJE KAMENCA STIGAO U BOLNICU

GILJOTINA, A NE ZAŠTITA KRENULA JE KAMPANJA

I

‘Već sutradan ste doma, a uspješnost zahvata je preko 90 posto!’

stranica 22

Bankine na našim prometnicama su opasnost po motocikliste!

stranica 18

Zaiskrilo između HDZ-a i Bonačić Obradović oko kuće u Gradu stranica 14

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

Aida Čakić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik)

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić / PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Sto eura na plenkija!

Piše Vjera Šuman

Ilustracija / Elements Envato - Pixsell

Mjesec i po’ dana od festivala dokumentarno-edukativnih filmića glavnog slavonskog kauboja, koji razdragano puca kroz prozor automobila, potom polugol na livadi, ali i edukativnog filmića pod naslovom: ‘Nauči sine kako kalašnjikov roka!’, naš je DORH pod ravnanjem majstora Turudića tražio skidanje imuniteta i određivanje istražnog zatvora glavnom glumcu ovih filmskih uradaka. Četrdeset dana DORH je smišljao što i kako i sad su odlučili uhititi. Utjecaj na svjedoke ili mogući bijeg, razlog su za spremanje u zatvor, što je, je li, potpuno logično. Nakon što je Dabro uporno četrdeset dana spavao s prvom svjedokinjom, DORH ni najmanje nije brinuo, supruga je ostala nepo -

kolebljiva. Odjednom panika, Turud se boji kako bi Dabro mogao utjecati na svjedokinju.

Zna li nešto Turudić što nije prije znao? Da nije Dabro nabavio Viagru što bi moglo djelovati na promjenu stava svjedokinje. A Bože moj, ljudi smo. Što se tiče drugog svjedoka, točnije sina spomenutog kauboja, čini se da bi on mogao promijeniti dosadašnji stav branjenja oca mu njegovog, jer je možda, što ja znam, zabranio ovom odlazak na kirvaj. Pa ljutiti dečko javio Turudu: ,Spreman sam ga uvaliti!’. ‘Sad je prilika’, pomislio je naš revni Turudić. Zgrabimo Dabra! To što je on 76. ruka u Saboru, nije ga briga, niti je to njegov posao. Što je, naravno, još jedan dokaz neovisnog pra -

vosuđa. ‘Nije ni vuk imao nikakve veze s Crvenkapicom!’, bajkovito je Dabro objasnio kako Plenki nema nikakve veze s tim što radi DORH .

Za to vrijeme oporba lamentira o tome kako Vlada nema više većinu pa bi kao trebala raspisati izbore. Pri tom su u igri sve moguće teorije zavjera. Varijante su mnogobrojne. Od samo jedan ili dva žetončića, do izbacivanja DP -a iz Vlade jer je novih osam igrača dogovoreno! Znate onaj igrokaz s pozivom tajnici da napiše razrješenja ministara? I nije isključena ni varijanta o dogovoru s Turudom po kojem će Dabra pustiti nakon 14 dana pa će uredno doći na glasovanje u Sabor. Što je win-win situacija. Vuk sit i koza cijela. Ipak, plesanje po

rubu dosta je opasan posao, čak i za majstore plesa na žici, u čemu se naš Plenki jako dobro snalazi. Vidjet ćemo ima li ovaj ‘majstor’ zakulisnih igara svih vrsta asa u rukavu. Kad bih baš morala, stavila bih sto eura na Plenkija! Klađenje u Hrvata vrlo je preporučljivo, dapače, barem ako je suditi o silnim reprezentativnim lokacijama koje imaju kladionice, čak i u blizini škola, kao i skupih bezbrojnih reklama koje su najzastupljenije u medijima svih vrsta.

Pri glasovanju u Saboru o Dabru pomogli su esdepeovci i Možemo!. Iz principijelnih razloga. Procijenili su da im je oporbeno prigovaranje dovoljno. Barem zasad. U tom smislu Hajdaš Dončić podržao je ođe

u Gradu kandidata ‘Srđ je grad’ za župana. E sad, Hajdaš im je benevolentno oprostio sve napade iz vremena dok je ministrovao, vezana za marinu Frapa. I oni su njemu sve to zaboravili. Sad se nježno vole i drže za ručice. Kako god, krenulo je sve jače međusobno raketiranje pretendenata za čelo Grada. Moralni problemi su ipak u politici, na svim razinama, ipak samo drugorazredno pitanje. Uz sve to, i amnezija je česta bolest naših političara. Što je razumljivo, uz tako težak i stresan posao. Prave bitke u Gradu, ali i na državnoj pozornici, tek se strateški razrađuju. Ne morate se bojati dosadne kampanje ili, ne daj Bože, ozbiljnog promišljanja komunalnih pitanja. To i nije neka tema. Eto vas.

I katastrofalni odroni samo su dokaz koliko nam hitno

treba brza cesta ,

pitali smo

Hrvatske ceste u kojoj su fazi

Hrvatske ceste već godinu dana razmatraju novu ‘najbolju varijantu trase’ ceste na koju se čeka već 40 godina, nakon što su građani odbacili ideju trase preko Rijeke dubrovačke

Koliko je brza cesta do Zračne luke potrebna Dubrovniku, ‘do jučer’ su pokazivale gužve na magistrali koje su ustvari puno benigniji razlog od onog koji se dogodio prije nekoliko dana. Naime, u padu stijene na vozilo u kretanju, koja se odlomila sa Srđa i otkotrljala na prometnicu, smrtno je stradala jedna muška osoba.

Događalo se to i prije, ali na svu sreću, bez smrtnih posljedica. Tako je 2019. godine stijena sa Srđa pogodila taksi vozilo koje je prevozilo troje gostiju iz Južne Koreje, a 2008. godine još jedan je odron pao na taksi vozilo, na istom mjestu. Stoga i pitanje sigurnosti zahtijeva promišljanja i brza djelovanja oko ceste koja je jedna od glavnih žila kucavica prometne infrastrukture grada, koja povezuje Dubrovnik i Zračnu luku.

I DALJE NEMA POMAKA

Dubrovački dnevnik stoga je poslao upit Hrvatskim cestama u kojem smo ih upitali u kojoj je sada fazi projekt izgradnje brze ceste do aerodroma i što se radi po tom pitanju.

„Projekt izgradnje prometnice DubrovnikZračna luka, Hrvatskih cesta, je u fazi ugovaranja dodatne analize varijanata. Po izrađenoj analizi bit će moguće pokrenuti daljnje korake na ovom projektu, a to podrazumijeva provedbu postupka utjecaja zahvata na okoliš te izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvola“, kratko su odgovorili

iz Hrvatskih cesta pa smo pitali za dodatno pojašnjenje tj. što se sve odnosi na dodatne analize varijanata.

„Postupak javne nabave za izradu Dodatnih analiza varijanti prometnice Dubrovnik-Čilipi je u tijeku. Radi se o izradi studijske dokumentacije koju mogu izraditi za to ovlaštene stručne osobe koje će biti odabrane kroz postupak ocjene pristiglih ponuda zainteresiranih gospodarskih subjekata. Dodatne analize varijanti prometnice analizirat će sve varijante ucrtane u Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije s ciljem odabira najkvalitetnijeg rješenja identificiranih problema u prometnom sustavu ovog dijela županije. Razlozi su brojni prigovori javnosti s predloženim idejnim rješenjem“, odgovorili su kako su Hrvatske ceste kao nositelj ovog projekta itekako svjesne njegove važnosti.

„Uzevši u obzir dugotrajnost postupaka izrade studijske i projektne dokumentacije za ovakav zahvat, za njegovu uspješnu realizaciju nužno je postići pozitivno ozračje i prihvaćanje javnosti, uzevši u obzir prvenstveno prostorna, prirodna i kulturna ograničenja“, dodali su iz Cesta.

Dubrovački dnevnik uputio je isto pitanje Cestama i u srpnju prošle godine, kada nam je odgovoreno kako je projekt ‘u fazi određivanja svih nužnih parametara i mogućnosti

Dubrovački dnevnik uputio je isto pitanje Cestama i u srpnju prošle godine, kada nam je odgovoreno kako je projekt ‘u fazi određivanja svih nužnih parametara i mogućnosti poboljšanja u svezi gradnje ove važne dionice’. Ni tada, kao ni sad, nema nekih konkretnijih rokova oko toga koliko bi koja faza trebala trajati i kad se mogu očekivati konkretni pomaci po ovom pitanju

Piše Ivona Butjer Mratinović

„Unatoč svim našim naporima i povećanju broja prijevoznika i linija, jasno je da bez infrastrukture ne možemo ostvariti puni potencijal naše zračne luke. Stoga je od presudne važnosti što prije pronaći rješenje koje će omogućiti efikasno funkcioniranje cijele destinacije, poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva te omogućiti brži i, što je izrazito bitno, sigurniji prijevoz“, odgovorili su iz Zračne luke

poboljšanja u svezi gradnje ove važne dionice’. Ni tada, kao ni sad, nema nekih konkretnijih rokova oko toga koliko bi koja faza trebala trajati i kad se mogu očekivati konkretni pomaci po ovom pitanju.

Inače, prijepor je nastao zbog sporne trase ceste koja je, prema predviđenom projektu, trebala prolaziti nedaleko od izvorišta Omble. Na ovu temu su se organizirale tribine i javne rasprave, a mnogobrojni građani, u prvom redu žitelji Rijeke dubrovačke, kazali su kako bi trasu trebalo izmijeniti.

SPORNA TRASA

Sklon joj nije bio ni Grad Dubrovnik koji je uputio primjedbe na Studiju o utjecaju na okoliš, a gradonačelnik Mato Franković u više je navrata kazao kako je potrebno uzeti u obzir želje stanovnika tog područja.

„Ključno za Grad Dubrovnik je da trasa bude kroz tunel Srđ te da to bude spoj prema Zrač -

noj luci. Smatram potpuno nepotrebnim tunelski rasplet koji je trebao biti poviše Grada jer naša koncentracija prometa je takva da je mi ne želimo odmah iza naših glava“, kazao je Franković.

Sličan stav iznio je i gradski pročelnik Božo Benić tijekom javnog izlaganja Studije.

„Grad Dubrovnik želi istaknuti da se jasno protivi izgradnji ovako predložene trase kroz značajni krajobraz Rijeke dubrovačke. Još od kraja 2016. je to jasno artikulirano kroz različite postupke Grada Dubrovnika“, rekao je Božo Benić dodavši kako Studija nije razmotrila i drugu predloženu varijantu trase.

Čini se kako je po ovom pitanju zapravo nastalo neslaganje između Grada i Županije, s obzirom na to kako je župan Nikola Dobroslavić u više navrata kazao kako je riječ o važnom projektu te kako on ‘definitivno ide dalje’. S druge strane, Franković je napominjao kako se ‘ne trebaju u svemu slagati’ te

Trasa brze ceste s vizurama grada

„Kad se dogodila prva nesreća, trebalo je postaviti zaštitne ograde ispod prijetećih kamenih gromada koje ugrožavaju ljudske živote, i u to su trebale investirati Hrvatske ceste. I to su barijere trebale biti postavljene i na zemljištima privatnih vlasnika, s obzirom na to kako oni mogu odgovarati, pa čak i kazneno, ako se dogodi problem“, upozorio je Ban

kako ‘razumije stav župana jer se na cestu već čeka dugih 40 godina’. Međutim, Hrvatske ceste su prije godinu dana povukle Studiju te je obećano kako će se razmotriti sve varijante i u obzir uzeti sve kritike, primjedbe i sugestije. Ta faza traje već godinu dana.

ZRAČNA LUKA : SADAŠNJE STANJE

ŠTETI DESTINACIJI

Iz Zračne luke Ruđera Boškovića itekako znaju koliko je projekt brze ceste važan i koliko postojeća situacija šteti destinaciji.

„Brza cesta igra ključnu ulogu u širenju i daljnjem razvoju Zračne luke Ruđer Bošković. Sadašnje stanje ima značajne negativne posljedice na različite aspekte cijele destinacije. Unatoč svim našim naporima i povećanju broja prijevoznika i linija, jasno je da bez infrastrukture ne možemo ostvariti puni potencijal naše zračne luke. Stoga je od presudne važnosti što prije pronaći rješenje koje će omogućiti efikasno funkcioniranje cijele destinacije, poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva te omogućiti brži i, što je izrazito bitno, sigurniji prijevoz“, odgovorili su iz Zračne luke na naš upit.

‘NE PROTIVIMO SE CESTI NEGO DIJELU TRASE’

Na javnim tribinama i održanim raspravama, više je sugrađana upozorilo na moguću štetnost takve trase. Među njima je i dubrovač -

ki odvjetnik Ivica Ban koji je opetovano upozoravao na moguću štetu. On tvrdi, bez obzira na odrone i gužve, ne bi trebalo pristajati na trase koje bi bile štetne i zapravo je jednakog stava.

„Treba nam brza cesta, to nitko ne dovodi u pitanje niti priječi izgradnju od Čilipa do ‘petlje’. Međutim, mi smo se protivili trasi koja bi išla desnom stranom Rijeke dubrovačke zbog poznatih razloga, dakle zbog ugrožavanja izvora, ugrožavanja zdravlja ljudi, nagrđivanja okoliša… A protiv same izgradnje brze ceste nemamo ništa, dapače!“, kazao je Ban te se osvrnuo na odrone na magistrali, od kojih je jedan nedavno odnio jedan ljudski život.

„Kad se dogodila prva nesreća, trebalo je postaviti zaštitne ograde ispod prijetećih kamenih gromada koje ugrožavaju ljudske živote, i u to su trebale investirati Hrvatske ceste. I to su barijere trebale biti postavljene i na zemljištima privatnih vlasnika, s obzirom na to kako oni mogu odgovarati, pa čak i kazneno, ako se dogodi problem“, upozorio je Ban.

I svi su suglasni kako nam brza cesta treba, bez obzira na različita mišljenja o trasi. A projekt se, očito, već godinu dana ne razvija značajnije, bez obzira na činjenicu kako je ona nužno neophodna i građanima, i gostima, i kako je magistrala nedovoljno sigurna prometnica.

‘Nitko nije protiv brze ceste, ali treba zaštititi izvorište’

PONEDJELJAK, 3.3. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 4.3. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA, 5.3. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

ČETVRTAK, 6.3. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 7.3. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 8.3. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NEDJELJA, 9.3. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Posebni režim oko Grada se odgađa, na

stolu i ukidanje vinjeta:

‘Rezidencijalni gosti su u lošijem položaju od kruzerskih!’

Odgađa se implementacija zone posebnog prometnog režima oko Grada, a razgovara se i o mogućem ukidanju vinjeta za autobuse koji se zaustavljaju na Pilama i iskrcavaju goste s kruzera. Zaključci su to sa sastanka na kojem su sudjelovali predstavnici Grada i putničkih agencija koje posluju u Dubrovniku

Zona posebnog prometnog režima koja je trebala biti implementirana ovih dana, ipak će ‘na čekanje’. Rezultat je to tragične nesreće koja se dogodila sredinom veljače na Jadranskoj magistrali iznad grada kada se ogroman komad stijene odlomio sa Srđa i pao na kombi koji je prolazio tom cestom iz Župe dubrovačke prema gradu. U odronu je smrtno stradala jedna osoba, dok je jedna osoba teško ozlijeđena.

Ovo nije prvi put da se događaju odroni sa Srđa, ali je izgubljen život bio konačni alarm za uzbunu, pa će se uskoro pristupiti postavljanju zaštitnih ograda duž kritičnog dijela prometnice kako bi se i cesta i ljudski životi zaštitili od budućih odrona. Za početak je riječ o postavljanju 150 metara ograde na najkritičnijem dijelu, ali bit će potrebno postaviti ograde duže i od kilometra. Zbog tih radova na cesti će dolaziti do otežanog prometovanja, a vrlo vjerojatno i do zatvaranja prometnice. Kako je riječ o jednoj

od najfrekventnijih prometnica koja vodi iz grada prema Župi dubrovačkoj i Konavlima, Zračnoj luci Ruđer Bošković, ali i granicama s Crnom Gorom i BIH ; ceste ispod magistrale – Zagrebačka ulica, Ulica Petra Krešimira IV. i Ulica dalmatinske brigade postat će ‘žile kucavice’ za rutu koja vodi iz grada. Sve te ulice obuhvaćene su i Odlukom o zoni posebnog prometnog režima, pa se njena implementacija ipak mora odgoditi. Jasno je kako se ne može zabraniti promet velikom broju vozila kroz ulice koje vode iz grada u trenutku kada ključna prometnica biva zatvorena ili pod opterećenjem zbog radova, a jedini drugi izlaz je kroz Komolac preko Brgata, cestom koja je strma, vijugava i uska i nedovoljna za izdržati opterećenje koje je očekivano. Osim odgađanja potpune implementacije zone posebnog prometnog režima oko Grada, još jedna novost pred ovu turističku sezonu je i moguće ukidanje vinjeta za autobuse koji se zaustavljaju na Pilama i iskrcava-

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL

Osim odgađanja potpune implementacije zone posebnog prometnog režima oko Grada, još jedna novost pred ovu turističku sezonu je i moguće ukidanje vinjeta za autobuse koji se zaustavljaju na Pilama i iskrcavaju goste s kruzera

Zona posebnog prometnog režima koja je trebala biti implementirana ovih dana, ipak će ‘na čekanje’. Rezultat je to tragične nesreće koja se dogodila sredinom veljače na Jadranskoj magistrali iznad grada kada se ogroman komad stijene odlomio sa Srđa i pao na kombi koji je prolazio tom cestom iz Župe dubrovačke prema gradu. U odronu je smrtno stradala jedna osoba, dok je jedna osoba teško ozlijeđena.

ju goste s kruzera. Riječ je o zaključcima sa sastanka koji su održali gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i njegova zamjenica Jelka Tepšić s predstavnicima putničkih agencija koje posluju u Dubrovniku.

VIŠE FLEKSIBILNOSTI ZA DOMAĆE

Predsjednik Strukovne grupe putničkih agen -

cija Županijske komore Dubrovnik, Daniel Marušić objasnio je kako je na sastanku bilo riječi o Odluci koja se tiče zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa na Pilama, odnosno u zoni posebnog prometnog režima, kao i o Odluci o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone posebnog prometnog režima.

„U ime agencija sam naglasio kako bi cijeli režim prometa oko Pila i zaustavljanja trebao biti fleksibilniji, ali i bolje organiziran što se tiče rezidencijalnih gostiju. Oni su i dalje u jednom nepovlaštenom statusu. Još uvijek smatram kako povlašteni status imaju nositelji koncesija, tj. oni koji imaju koncesiju s Lučkom upravom, odnosno agencije i kruzeri koji prevoze goste s kruzera. Oni imaju više fleksibilnosti i prava korištenja Pila, naspram dubrovačkih agencija koje nude usluge rezidencijalnim gostima. Dakle grupe i turisti koji borave u Dubrovniku su de facto u nepovoljnijem položaju što se tiče bukiranja termina i korištenja Pila“, govori Marušić i dodaje kako smatra da je potrebno uvesti određene promjene.

„Ne bi se smjelo dopuštati da nositelji vinjeta neograničeno dolaze na Pile i bukiraju sloto -

Agencije koje prevoze rezidencijalne goste svako zaustavljanje plaćaju 140 eura

Daniel Marušić, predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija Županijske komore Dubrovnik

„Svi se mi, od agencija do Turističke zajednice, Grada Dubrovnika, hotela, ugostitelja i svih ostalih subjekata, borimo za rezidencijalne goste cijene godine, želimo ih dovesti u Dubrovnik, da ovdje borave duže i troše, a onda ih se stavlja u nepovoljniji položaj“

ve u najfrekventnijim periodima, a da onda s druge strane rezidencijalne goste degradiramo u korištenju Pila. Svi se mi, od agencija do Turističke zajednice, Grada Dubrovnika, hotela, ugostitelja i svih ostalih subjekata, borimo za rezidencijalne goste cijene godine, želimo ih dovesti u Dubrovnik, da ovdje borave duže i troše, a onda ih se stavlja u nepovoljniji položaj“, upozorava Marušić.

NEKADA SE IDE I MIMO PRAVILA

Marušić je naveo primjere koji su se događali u sezonama 2023. i 2024. godine.

tovi zauzeti“, iznosi Marušić pa govori kako ih se onda upućuje na druge načine prijevoza poput taksi vozila ili Libertasovih autobusa, što u njihovom organiziranom turizmu, jednostavno nije opcija.

REZIDENCIJALNIM GOSTIMA ISTA PRAVA KAO KRUZERAŠIMA

Autobusi koji prevoze kruzerske goste plaćaju 3000 eura godišnju vinjetu i imaju neograničen broj iskrcaja na Pile

„Gost bi htio doći iz Vile Dubrovnik, Palacea ili Orašca na Pile, javio to dva-tri dana ranije, a ne postoji mogućnost da ga se dovede jer su svi slotovi rezervirani za kruzerske goste. Onda taj gost s kruzera dođe u Grad na nekoliko sati, ali nositelji vinjeta koji ga dovode na Pile imaju neograničen broj dolazaka i mogu bukirati Pile unaprijed mjesecima pa i godinama. Tada naš rezidencijalni gost, koji stoji u Dubrovniku duže, troši više i za kojega smo se svi borili da dođe, ne može doći željenim načinom na Pile, jer mu se to ne dozvoljava“, iznosi Marušić i dodaje kako se u takvim situacijama moralo iznalaziti rješenja. „Mi smo takvih situacija, u kojima nema slotova za rezidencijalne goste, imali. Onda se telefonira, traže se rješenja, nekad se ide i mimo pravila, pa se iskrcava goste na ilegalna mjesta. Recimo, navečer kada je rampa postavljena, a nema nikoga na Pilama... A gdje bismo trebali ukrcati i iskrcati goste ako tijekom dana imamo promjenu u programu, pa kasni brod, kasni avion... Ako želite promijeniti slot u sistemu – ne možete jer su svi slo-

„Naša inicijativa je da se sustav napravi što više otvorenog tipa, da rezidencijalni gosti Dubrovnika imaju jednaka prava kao što ih sada imaju kruzerski gosti. Kruzerski gosti sada, u odnosu na rezidencijalne goste, imaju jedan privilegirani sustav zaustavljanja na Pilama. To je zapravo u početku i bila namjera, da se organizira i kontrolira turiste koji dolaze s kruzera, ali smo u tome mi, dubrovačke agencije koje dovode rezidencijalne goste, ispali iz slike. Dubrovnik dnevno ima dva do tri kruzera, oni po godinu dana unaprijed znaju kada će uploviti i isploviti pa mogu slobodno i bez ikakvih konsekvenci bukirati slotove na Pilama. U isto vrijeme mi, dubrovačke i sve druge agencije, koji imamo rezidencijalne goste, ne možemo znati godinu dana unaprijed kako će izgledati program grupe, kada bi htjeli doći na Pile, kada bi htjeli imati večeru i slično“, iznosi Marušić i upozorava kako nije realno bukirati slotove na Pilama pa po tome raditi programe grupama.

„Tako se jednostavno ne može raditi, jer mi ne znamo dovoljno unaprijed kojim avionom i kada gosti dolaze u grad. Znamo otprilike neke stvari poput koliko će tu boraviti, ali stvari se u današnjem svijetu brzo mijenjaju. To nije turizam kao prije 20 ili 30 godina kada se sve ispoštovalo onako kako je dogovoreno mjesecima ranije. U današnjem svijetu vi mjesec ili dva ranije ne znate ni program grupe, pa nekad čak niti hoće li grupa doći jer se dolasci znaju potvrđivati kasnije“, govori. Napominje kako sve agencije, Turistička zajednica, Grad, hoteli i brojni stručnjaci ulažu ogromno vrijeme, znanje i iskustvo kako bi se doveli rezidencijalni gosti.

„Ne znam niti koliko puta i sam volontiram na nekim stvarima, dajem svoje vrijeme i život da bih doveo tog rezidencijalnog gosta, a da bi on de facto bio odbijen u dolasku na Pile, iako ga želi platiti po punoj cijeni“, rekao je Marušić i dodao kako je na sastanku s gradonačelnikom i zamjenicom iznio sve te probleme, a s druge strane je imao sluha.

„Obećano je da će se sve to uzeti u obzir, da će se regulirati i biti bolje. Rečeno je kako ćemo zajedno komunicirati i nastojati riješiti te probleme. Obećanja imamo već neko vrijeme pa se nadam da će se ona i realizirati kako

U vijećnici je održan sastanak predstavnika putničkih agencija s gradonačelnikom Matom Frankovićem, a detalje je podijelio Marušić

cimo u Veneciji. Ne treba se ništa posebno uvoditi, nego najaviti dolazak, doći i platiti“, predlaže i govori kako bi ipak cjelokupni sustav evidencije dolazaka trebao biti fleksibilniji i bolje prilagođen vrsti turista.

„Ako se dolazi shuttle busom, očito je da će on stajati na Pilama duže, jer mu je potrebno određeno vrijeme dok prikupi sve goste, a to traje. Ako imate smještajne goste, onda se njih ne mora čekati pojedinačno jer oni dolaze grupno pa zauzimaju i kraće vrijeme“, iznosi.

Marušić smatra kako su ograničenja u gradu poput Dubrovnika itekako potrebna, ali i kako njih treba jasno komunicirati.

„Vidjet ćemo koje će se rješenje naći, ali ja se iskreno nadam da će to biti sustav kao recimo u Veneciji. Ne treba se ništa posebno uvoditi, nego najaviti dolazak, doći i platiti“

se ne bi ponavljali scenariji iz prošle i pretprošle godine“, govori.

NA STOLU UKIDANJE VINJETA

Marušić govori kako rješenje vidi u promjeni nekoliko članaka i stavaka u Odluci o zaustavljanju na Pilama i to na način da se agencije koje prodaju smještajne kapacitete Dubrovnika, stavi u povoljan položaj kao što su u povoljnom položaju gosti s kruzera.

„Danas vinjete isključivo mogu dobiti agencije koje imaju koncesije s Lučkom upravom, a one agencije iz Dubrovnika koje nemaju koncesiju ne mogu dobiti vinjete. Jedna solucija je rješavanje toga pitanja, a druga solucija je ukidanje vinjeta. To je čak i predloženo na sastanku, a iz Grada Dubrovnika su nam rekli da se radi na tom pitanju ukidanja vinjeta“, otkrio je Marušić koji smatra kako je to najpravedniji način rješenja problema. „Najbolje bi bilo ukinuti vinjete, a ako ih se ostavlja, onda ih treba staviti pod veću kontrolu. U tom slučaju, vinjeta ne bi smjela značiti neograničeno korištenje Pila, kao što je to danas slučaj, i to po povoljnijoj cijeni, isključivo i samo za neke. Dok s druge strane govorimo o najskupljoj cijeni za dolazak rezidencijalnih gostiju“, govori Marušić i pojašnjava kako sada cijena dolaska na Pile iznosi 140 eura, dok korisnici godišnjih vinjeta mogu dolaziti koliko god puta u danu žele i to plaćaju samo 3000 eura godišnje.

„Vidjet ćemo koje će se rješenje naći, ali ja se iskreno nadam da će to biti sustav kao re -

„Ako se danas krećete gradom kao stranac, pogotovo kao Francuz, Talijan ili Španjolac vidjet ćete displeje, a ne znate ni engleski, a kamoli hrvatski jezik na kojemu su ispisana upozorenja. Nejasna je sva ta signalizacija i nedostaju jasne upute. Sva ta priča oko zone je trebala biti bolje iskomunicirana, pa čak niti lokalci nisu dovoljno upućeni u svako ‘što i kako’. Ipak, znamo sada kako će se uvođenje zone odgoditi zbog situacije na magistrali“, zaključuje Marušić.

RAZGOVARA SE DUGO, RJEŠENJA SE ČEKAJU Razgovori putničkih agencija s Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Hrvatskom gospodarskom komorom traju već duže vrijeme. Odrađeno je puno sastanaka, ali i dano obećanja pa se u agencijama nadaju kako će ona biti i ispunjena. Ožujak je tu, predsezona samo što nije krenula, uskoro kreću prvi letovi, prve grupe, ture, konferencije pa i kruzeri. Sve kreće, pa je jasno kako treba intenzivirati i razgovore i doći do zajedničkih zaključaka, a u konačnici i odluka koje će biti na korist Gradu, građanima, turistima i poduzetnicima. Jednima negdje manje, drugdje više, kako to i biva s kompromisima.

Bilo kako bilo, mnogi će odahnuti na vijest o odgodi uvođenja zone posebnog prometnog režima jer još koji tjedan ne moraju misliti o žutim, zelenim, smeđim, crvenim i svim drugim šarenim propusnicama. Drugi koji su značenje propusnica ‘pohvatali’, sada bi se mogli hvatati za glavu zbog očekivanih gužvi bez uvođenja zone posebnog prometnog režima. Vijest o mogućem ukidanju vinjeta isto će tako jednima uljepšati nadolazeću sezonu, a drugima će ‘pasti mrak na oči’. U gradu poput Dubrovnika nemoguće je zadovoljiti sve interese, no pravila se moraju jasno znati i komunicirati. Od nadležnih se još očekuje konačna verzija pravila.

Završena obnova

Ulice Andrije

Hebranga u dužini

od 1.5 kilometra

Završeno je asfaltiranje Ulice Andrije Hebranga u dužini od jednog i pol kilometra, od raskrižja na Ilijinoj glavici do križanja s Kunskom ulicom.

Radovi na cjelovitoj obnovi kolnika dijela Ulice Andrije Hebranga započeli su u ponedjeljak, 10. veljače, a veći dio pripremnih radova prije asfaltiranja ovijao se tijekom noćnih sati. Naime, u dogovoru s izvođačem radova frezanje kolnika izvodilo se nakon 20 sati i to u fazama od po 400 metara kako bi u što manjoj mjeri utjecali na normalno odvijanje prometa.

U roku od dva tjedna uklonjen je stari, dotrajali, sloj asfalta te je nakon pripreme kolnika nanesen novi, a tijekom ovog tjedna izvest će se preostala horizontalna signalizacija, postaviti stupići koji su zbog radova morali biti uklonjeni kao i usporivači prometa kod škole. Izvedena je i prilagodba šahtova na kolniku.

Radove ugovorene vrijednosti 308.265,08 eura (s PDV-om) izvela je tvrtka Dubrovnik ceste.

MREŽA ZELENE INFRASTRUKTURE

Potpisan ugovor za uređenje parka Gradac

Nakon što su krenuli radovi u Parku Pile, potpisan je ugovor i za izvođenje radova na rekonstrukciji i sveobuhvatnom uređenju parka Gradac. Ovaj dugo očekivani projekt donijet će svježinu, nove elemente i sadržaje koji će oplemeniti postojeći parkovni prostor.

Ugovor za rekonstrukciju potpisali su gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, u ime izvođača, direktor tvrtke Texo Molior Antonio Deranja te u ime tvrtke Empora za stručni nadzor Mato Lučić. Radovi bi trebali započeti u narednih mjesec dana, a očekuje se da će trajati 14 mjeseci.

Projektom se obnavlja postojeća fontana i uređuje dječje igralište. Valorizira se i revitalizira 350 posto-

jećih stabala te sadi 388 novih stabala i to više od 30 različitih vrsta. Nabavlja se i nešto više od 13.000 komada raznoraznih trajnica, grmlja, sukulenta, ornamentalnih trava, živica, penjačica, vodenog i hidrofilnog bilja te biljnih tepiha, preko 100 različitih vrsta.

Park se dopunjuje hidrantskom mrežom, čime se postiže unapređenje protupožarne zaštite parka, te sustavom navodnjavanja koji se napaja iz podzemnih sprema u koje se skladišti oborinska voda iz slivnih površina. Radit će se obnova kamene plastike, povijesnih ogradnih zidova parka, uređenje sanitarnog čvora s novom javnom česmom, preuređenje postojećeg odmorišta,

dva nova vidikovca.  Park se oprema novim klupama te se zamjenjuje i dopunjava postojeće rasvjeta novom led rasvjetom. Projektom su tako predviđene 22 nove visoke lampe, 67 novih niskih lampi i 42 nove zidne svjetiljke.

Zadržavaju se sve, u topografiju terena kompleksno i skladno uklopljene, postojeće staze koje se ovim projektom obnavljaju i funkcionalno unaprjeđuju. Ujedno stvara se višenamjenska formalno oblikovana i infrastrukturno opremljena javna pozornica koja omogućuje intenzivnije korištenje i organizaciju raznovrsnih privremenih manifestacija. Planirani radovi u potpunosti su usuglašeni s konzervatorima.

U Gradu Dubrovniku aktivno devet

gradilišta , dodatnih

pred završetkom

Grad Dubrovnik posljednjih osam godina bilježi snažan uzlet investicijskih aktivnosti. Provode se radovi na brojnim projektima, od kojih su mnogi u značajnoj mjeri sufinancirani europskim sredstvima.

Trenutno je na području grada aktivno devet gradilišta, dok su istodobno završeni ili pred završetkom projekti poput Boćarskog doma Đuro Miletić, ceste Tamarić s okretištem te energetske obnove ljetnikovca Crijević – Pucić. Također, u završnoj fazi je i uređenje zelene površine Peline (Gomila) te park za male pse i dječje igralište na Montovjerni. Sve navedeno dio je investicijskog ciklusa koji provodi Grad Dubrovnik s ciljem podizanja kvalitete života građana i ravnomjernog razvoja svih dijelo -

va grada.

Aktivna gradilišta uključuju: Centar za starije osobe ispod Opće bolnice, parkiralište u Mokošici, Park Pile, drvorede u Gružu i na Bulevaru, groblje Dubac, VK Neptun, igralište Suđurađ te knjižnicu TUP

Nadodajmo kako uskoro započinju radovi na uređenju Parka Gradac, rekonstrukciji i nadogradnji Osnovne škole Mokošica, izgradnji spomenika poginuloj djeci u Domovinskom ratu u Gružu, rekonstrukciji dječjeg vrtića Kono, izgradnji parkirališta u Orsanu, atletske staze u Lapadu te izgradnji sportske dvorane OŠ Orašac. Uz to, kroz model participativnog budžetiranja započinje realizacija još 12 gradilišta za koje su sredstva osigurana u Proračunu Grada Dubrovnika.

Krenuli radovi na cjelovitoj obnovi

Ulice Iva Vojnovića

Nakon što je unutar dva tjedna završeno asfaltiranje Ulice Andrije Hebranga, od utorka, 25. veljače poslijepodne krenuli su radovi na cjelovitoj obnovi kolnika Ulice Iva Vojnovića.Riječ je o radovima na najkritičnijoj dionici u smislu organizacije prometa – od križanja kod Dom zdravlja pa do hotela Bellevue (po prometnom elaboratu i u nacrtu faza 2. i 3.). Na ovom bi dijelu radovi trebali trajati između pet i sedam radnih dana, ovisno o vremenu i ostalim okolnostima. Promet će se regulirati semaforima, te po potrebi ručno, dok će se u samome križanju kod Doma zdravlja promet u potpunosti ručno regulirati.

„Ovo je vrlo zahtjevan projekt jer se radi o prometnoj dionici, stoga molim sugrađane za strpljenje jer ovo radimo da narednih desetak godina imamo riješeno pitanje Ulice Iva Vojnovića. Ulica je u lošem stanju, mikroasfalt koji je tu ranije postavljen je postao opasan za sve sudionike u prometu, posebno za vozače motocikla“, kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prilikom predstavlja plana sanacije.

Uslijedit će radovi na drugoj dionici - od hotela Bellevue do Ulice Vladka Mačeka (faza 1 u nacrtu). Za vrijeme izvođenja ovog dijela radova promet iz smjera Lapada prema Gradu preusmjeravat će se preko Ulice Josipa Kosora i Liechtensteinova puta pa nadalje na Ulicu Pera Čingrije, dok će se promet iz smjera Doma zdravlja prema Lapadu odvijati drugom polovicom kolnika Ulice Iva Vojnovića na kojoj se radovi u tom trenutku neće izvoditi.

Kuća u Palmotićevoj stigla u

fokus javnosti , Bonačić

Obradović nazvala je ‘domom’, a HDZ optužuje: u suvlasništvu je Dubrovačkih muzeja, bespravno je iznajmljujete

Kandidatkinja za gradonačelnicu SDP-A, Srđ je Grad i Možemo, Anita

Bonačić Obradović i dubrovački HDZ razmijenili su nekoliko reakcija i priopćenja za javnost vezano uz nekretninu u Palmotićevoj ulici koju iznajmljuje obitelj Bonačić Obradović, a koja prenosimo u cijelosti

Ususret lokalnim izborima, ovaj je tjedan obilježila polemika između kandidatkinje za gradonačelnicu koalicije SDP, Srđ je grad i Možemo Anite Bonačić Obradović i dubrovačkog HDZ-a. Tema polemike bio je tekst iz tjednika Nacional o nekretnini u povijesnoj jezgri koju iznajmljuje obitelj Bonačić Obradović. Riječ je o 90 kvadrata kuće u Palmotićevoj ulici koja se oglašava na platformama za iznajmljivanje, a riječ je o nekretnini u kojoj je živjela obitelj Bonačić, no nisu bili upisani kao vlasnici. Kako je izvijestio tjednik Nacional, nekretnina je u sporu, a kao vlasnici se dijela nekretnine navode Dubrovački muzeji koji su prije dvije godine pokrenuli spor za zaštitu svoje imovine. Uslijedio je rat priopćenjima.

Uoči izlaska tjednika, Anita Bonačić Obradović napisala je post na Facebooku o tome kako slijede napadi na nju.

DUBROVAČKI HDZ: JESTE LI LAŽNO

PRIJAVLJENI NA TOJ ADRESI?

Nakon toga je priopćenje za javnost pod nazivom „AFERA VILA DUBROVNIK OLD HOUSE“ uputio dubrovački HDZ „ U maniri najvećih spin majstora, Anita Bonačić Obradović za nelegalno iznajmljivanje kuće, koja se nalazi na adresi Palmotićeva 24 u kojoj noć najma košta 900 eura, a koja je nedvojbeno upisana u vlasničkom listu kao suvlasništvo Dubrovačkih muzeja i drugih osoba od kojih ni jedna osoba nije iz obitelji Bonačić, pokušava opravdati uzurpaciju javne imovine tako da sama plasira

priču u javnost i time optužuju HDZ želeći sebe prikazati žrtvom’’, naveli su iz HDZ-a. Pritom su joj uputili javno pet pitanja.

„1. Jeste li lažno prijavljeni na adresi Palmotićeva 24, jer poznato je kako tamo godinama ne živite?

2. Ako niste prijavljeni na navedenoj adresi na temelju čega ste svoje biračko pravo na nedavnim predsjedničkim izborima ostvarili na biračkom mjestu u povijesnoj jezgri, čime ste se osobno pohvalili na društvenim mrežama?

3. Jeste li svjesni kako je lažno prijavljivanje

adrese, a istovremeno na navedenoj adresi ostvarivati imovinsku korist, kazneno djelo?

4. Je li razlog Vaše kandidature zaustavljanje sudskog postupka kojeg Dubrovački muzeji vode protiv protuzakonitog pokušaja otuđenja i uzurpacije javne imovine?

5. S obzirom na to kako ste iznajmljivanjem javne imovine stekli imovinsku korist više od milijun eura jeste li spremni kako bi zataškali vašu aferu „Vila Dubrovnik Old House“ vratiti navedene novce, odnosno iste uplatiti na račun Dubrovačkih muzeja?

Umjesto jeftinih spinova, molimo jedno-

stavne odgovore’’, poručili su iz Dubrovačkog HDZ-a.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ: POČETAK PRLJAVE POLITIČKE KAMPANJE

Anita Bonačić Obradović uputila je i svoju reakciju na tekst i prozivke.

‘’Za početak jednu stvar da naglasimo, a to je da se KORISTI GRADSKA USTANOVA KAKO BI SE POKRENULA KAMPANJA BLAĆENJA preko odvjetnika N.R (bivšeg člana Upravnog vijeća županijske lučke uprave, i člana stranke koja je koalicijski partner HDZ-a) kojeg vjerojatno malo tko zna, i to preko mog oca. Sada kad to imate na umu, možemo nastaviti. Voljela bih napisati da je ovo „manira najvećih spin majstora“, ali nije. Ovo je HDZ manira koja je toliko puta već viđena da će ući u rječnik kao objašnjenje pojma prljave političke igre i orkestriranih napada iz kuta gradonačelnika poznatog pod nadimkom „Mato istina“. Sat vremena nakon objave članka za kojeg sam znala još jučer gle čuda – stiže priopćenje dubrovačkog HDZ-a!

Pozivam Mata Frankovića da se prestane skrivati iza ovakvih priopćenja i napada. Pozivam ga da se sa mnom javno suoči, da oboje iznesemo sve činjenice, odluke i dokaze. Da mi kaže sve što želi reći pa da javnost slobodno sama odluči tko govori istinu, a tko panično reagira pred izbore. Neka se ne skriva.

Ovime je postalo apsolutno bjelodano - HDZ u Dubrovniku 0je prestravljen da će izgubiti vlast nakon tolikih godina. Ne samo oni, već i njihovi vjerni partneri „u sjeni“.

Podmetanja i laži trebaju prestati!

1.Pokušaj insceniranja afere vam neće proći!

Čestitam još jednom na ovom ispitivanju mog oca (Ž.B.) kojim ste njega, oboljelog od Parkinsonove bolesti, dodatno uznemirili stavljajući ga pred streljački odred. Čak i iz gradske institucije vam poručuju, citiram: “Ne tvrdimo da je Ž.B. učinio bilo što protiv zakona.”, pa onda kasnije i “Ne petljamo se u politiku i nećemo miješati politiku u to”ali ste usprkos svemu tome odlučili gurnuti ovaj slučaj u medije, samo par dana nakon što je izašla anketa koja ne ide na ruku sadašnjem gradonačelniku. Sve ovo pokazuje koliko je Franković u strahu i panici te se služi podlim pritiscima, skriva se i spletkari. U strahu su velike oči.

Laži koje šire gospoda iz HDZ-a su tako besramne da ne biraju način ni kolateralne žrtve!

2.Razlog moje kandidature je upravljanje gradom, ne vladanje i „čast-slast“, nego odmak od ovakve nakaradne uzurpacije svih gradskih institucija koje vi i vaši partneri iz sjene muzete već 8 godina. Može vas biti sramota što gradsku imovinu koristite za vlastita prljava razračunavanja, zastrašivanja i reketarenja.

Kuću koju vi nazivate kako nazivate, ja zovem domom jer sam ondje odrasla, završila vrtić i škole. Apsolutno sam bila prijavljena na toj adresi i time se neću sramiti.

Građani grada Dubrovnika – dopuštate li vi da vas netko proziva, ucjenjuje i reketa-

ri zbog vlastitog doma? – napisala je Bonačić Obradović.

ODGOVOR HDZ-A: UZURPIRATE IMOVINU SVIH GRAĐANA DUBROVNIKA

Nakon toga je uslijedio i novi odgovor HDZ-a.

„Na početku jednu stvar da naglasimo, a to je da Anita Bonačić Obradović uzurpira imovinu u suvlasništvu gradske ustanove, odnosno imovinu svih građana, a ne svoju, za osobnu financijsku korist.

Gospođo Bonačić Obradović, vidimo kako javno pozivate gradonačelnika na sučeljavanje. Sigurno će za to biti prilike. No, prije toga građani i dalje očekuju Vaše odgovore na konkretna pitanja:

1. Kako ste iznajmljivali kuću, koju Vi nazivate domom, a nije Vaše vlasništvo? Pritom ste ostvarili protupravnu korist od najmanje milijun eura. Može li to svatko u Gradu tako radit ili samo onaj kojem je Vlast Slast…

2. Zbog čega ste se lažno prijavili adresu na Vili koja nije Vaše vlasništvo?

3. Je li znate da je lažno prijavljivanje adrese kazneno djelo?

4. Jeste li možda i kada promijenili adresu prebivališta?

Evo, smanjili smo Vam broj pitanja sa 5 na 4, pa pokušajte sada odgovoriti na njih. Nakon ove polemike konferenciju za medije o ovoj temi najavili su i Dubrovački muzeji. Sasvim sigurno, do izbora je ostalo još više od dva mjeseca i javnost u tom periodu neće ostati uskraćena za sve ove i brojne druge detalje i informacije.

‘SNAGA

Marko Giljača kandidat za župana ,

Hajdaš Dončić upitan o Marini Frapi koju su ‘Srđevci’ kritizirali

Marko Giljača bit će kandidat za župana koalicije ‘Snaga juga’. Model zajedničkog izlaska na predstojeće regionalne izbore SDP-a i SJG-a predstavili su ovog tjedna koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić, čelnik SDP-a Siniša Hajdaš-Dončić, saborski zastupnik Mišo Krstičević i Marko Giljača iz ‘Srđ je Grada’.

“U političku utakmicu ulazimo spremni i bez ikakvih kalkulacija, s namjerom da preuzmem odgovornost za DNŽ. Ona je, kao što svi znate, pod vlašću HDZ-a već 16 godina i svima nam je dosta”, izjavio je Giljača dodavši kako neće trošiti vrijeme na to što je bilo iza njih nego na ono što slijedi, dodavši kako je vrijeme za promjene i kako ‘Županija vapi za novim smjerom i ljudima’ te kako ‘znanje i sposobnost treba staviti ispred stranačke iskaznice’. Dodao je kako su spremni zasukati rukave i raditi na dobro svih žitelja županije.

“Trebaju nam kvalitetno i dostupno zdravstvo, školstvo i stanovanje, pravedno upravljanje svim našim dobrima”, izjavio je.

„Realno je da su i Možemo! i SJG nastali jer su ljudi bili nezadovoljni starim političkim strankama, zato i danas sjedimo ovdje jer smo unaprijeđeni takvom spoznajom i na tom valu želimo doći do rezultata”, izjavio je Krstičević.

Benčić je kazala kako žele ‘končati vladavinu HDZ-a koja nije upravljanje nego vladanje’. “Ova županija, sa svojim resursima, zaslužuje daleko više za svoje ljude nego što sada ima. Pitanje razvoja je kako ćemo sredstva koja prikupimo kroz ekonomske djelatnosti investirati u naše ljude koji ovdje žive, kako ćemo ih investirati u obrazovanje“, izjavila je. Hajdaš Dončić je istaknuo kako ‘Hrvatskoj treba promjena društvenog okvira,

a to može napraviti jedino SDP sa svojim koalicijskim partnerima’. “Hrvatska koja će naplaćivati porez bankarima, Hrvatska koja će se suprotstaviti stranim trgovačkim lancima koji su u Hrvatskoj skuplji, gdje će zdravstvo i obrazovanje biti prioritet, Hrvatska je to koja sluša svoje ljude“, kazao je. Tom prilikom Dubrovački dnevnik postavio je pitanje vezano uz dodjelu koncesije za Marinu Frapa. Naime, Siniša Hajdaš Dončić je u više navrata prozivan kao tadašnji ministar zbog dodjele koncesije tvrtki čija projektna dokumentacija nije odgovarala UPU-u gruški akvatorij. Hajdaš Dončić je izjavio kako ‘misli kako taj navod nije točan’ te kako je ‘sve vezano uz Marinu Frapa bila odluka Vlade RH’, mada je on tada bio dio Vlade i resorni ministar koji je odlučivao o projektu, a na pitanje bi li u svemu postupio i danas isto, odgovorio je kako ‘ne zna, jer se ne želi vraćati u prošlost’.

No, zanimljivo je kako su Benčić i Giljača oštro kritizirali projekt koji je tada odobrio upravo Hajdaš Dončić, a na

tribinama vezanima uz zaštitu pomorskog dobra koju su organizirali i u Dubrovniku, doticali su se i tog projekta. Stoga smo ih upitali što danas misle o tom projektu odnosno jesu li ga ‘oprostili’, s obzirom na današnju suradnju.  „Mislim da naš jasan stav i djelovanje po pitanju Marine Frapa jasno govori sve što smo mislili o projektu i što znači za grad. Jasno govorimo da takvi i slični projekti se neće događati u našoj županiji. Kad istekne ova koncesija to treba biti luka za građane, komunalna lučica i da nakon toga nemamo više problema da nam se na taj način dogodi situacija koju više ne želimo”, rekao je Giljača dodavši kako se problem mogao riješiti izmjenama u prostornim planovima.

“Sad smo dobili dodatnih sedam godina jer je vlada Andreja Plenkovića produljila tu koncesiju za sedam godina, no u prostornim planovima ćemo osigurati da to bude luka za gradove, komunalna lučica, da zbog toga više nemamo problema i da nam se dogodi situacija koju ne želimo. Dakle, sad postavljamo osnove za neku budućnost”, kazao je Giljača.

GILJOTINA, A NE ZAŠTITA Zaštitne ograde na našim prometnicama mogu biti kobne po motocikliste, a teško zadržavaju i automobile

‘U mnogim prometnim nesrećama u prošlosti postojeće zaštitne ograde uz cestu “ubijaju“ jer nisu rađene za zaštitu motociklista’, objašnjava predsjednik udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik Denis Pavela

Piše Ahmet Kalajdžić foto goran mratinović, AHMET KALAJDŽIĆ

Zbog brzine prometovanja neusporedive s ostalim motornim vozilima, odnosno izbjegavanja zastoja, ali i štedljivog ekonomskog učinka, motocikli su oduvijek bili rado korišteno prijevozno sredstvo. Posebno u Dalmaciji, gdje ih na cestama nema samo tijekom intenzivnog kišnog razdoblja, što je godišnje manje od 30 dana. Zbog sve gušćeg prometa u gradovima, ali i nedostatnih parkirnih mjesta za osobna vozila, motocikli su sve zastupljeniji u prometu te stručnjaci procjenjuju da se u udio motociklista u zemljama Europske unije kreće u rasponu od 19 do 25 posto u ukupnom broju sudionika u prometu.

Za očekivati je da će broj mopeda i motocikala ubuduće samo rasti, a već sad se može reći kako je na krajnjem jugu Hrvatske svaki četvrti (neki kažu i svaki treći) sudionik u prometu netko na vozilu s dva kotača. Ipak, u kontekstu sigurnosti cestovnog prometa, ti vozači nemaju ni približno odgovarajuću zaštitu. Jer, motocikli i mopedi imaju niz sigurnosnih nedostataka i predstavljaju istinsku opasnost za vozače, pješake i sve sudionike u prometu, dok su s druge strane ti vozači u ranjivijem položaju i podložni su češćim prometnim nezgodama te opasnijim tjelesnim ozljedama.

“BOGOM DANA“ KLIMA

Inače, mopedi najčešće imaju pogonske mo -

tore zapremine do 50 “kubika“ te su znatno lakši i sporiji te štedljiviji, ali i jeftiniji za održavanje u odnosu na motocikle koji, prema uvriježenoj klasifikaciji, imaju jače motore i često agresivni aerodinamični dizajn, postižu veće brzine i osjetno su skuplji. Ipak, sve vrste vozila na dva kotača su posebno popularne u gradovima jer se bez većih napora provlače kroz prometnu gužvu, što im je uz lakši parking i manju potrošnju najveća prednost. No, malo ili nimalo se govori o opasnostima po vozače.

-Rano proljeće na našem području je dugo očekivani termin “vađenja“ iz garaža i “uzjahivanja metalnih ljubimaca“ na dva kotača od strane njihovih vlasnika koji su čitavu zimu nestrpljivo očekivali prestanak kiša i prve, toplije zrake sunca. Početak proljeća u pravilu je uvijek početak sezone vožnje motocikla i mopeda, sezone koja će trajati sve do kraja listopada, čak i studenog. Zbog “Bogom dane“ klime ta sezona u našem gradu traje cijelu godinu, ali će i ove godine odnijeti mnoge živote, kako motociklista tako i ostalih sudionika u prometu. Volio bih da je drugačije, ali nažalost nisu rijetke tragedije s izgubljenim ljudskim životima. Vozači mopeda i motocikala su jedna od najranjivijih skupina sudionika u cestovnom prometu, a dionice državnih cesta uglavnom su mjesta gdje te -

„Zbog ‘Bogom dane’ klime ta sezona u našem gradu traje cijelu godinu, ali će i ove godine odnijeti mnoge živote, kako motociklista tako i ostalih sudionika u prometu. Volio bih da je drugačije, ali nažalost nisu rijetke tragedije s izgubljenim ljudskim životima. Vozači mopeda i motocikala su jedna od najranjivijih skupina sudionika u cestovnom prometu, a dionice državnih cesta uglavnom su mjesta gdje teže stradavaju“, govori Pavela

„Izlijetanje motociklista s ceste je iznimno opasno jer je njihova zaštita minimalna. U mnogim prometnim nesrećama u prošlosti postojeće zaštitne ograde uz cestu ‘ubijaju’ jer nisu rađene za zaštitu motociklista. Naime, ograde su nerijetko toliko visoke da se ispod njih može zaglaviti ljudsko tijelo, a udarac u takvu ogradu pri izlijetanju i padu s motocikla pri velikoj brzini može biti koban i oštetiti vitalne organe pa one često postaju giljotina, a ne zaštita“, objašnjava predsjednik udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik

že stradavaju - kaže predsjednik udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik Denis Pavela.

MINIMALNA ZAŠTITA

Pavela potom navodi opasnosti koje vrebaju po vozače motocikala, spominjući pri tom i zaštitne ograde.

-Izlijetanje motociklista s ceste je iznimno opasno jer je njihova zaštita minimalna. U mnogim prometnim nesrećama u prošlosti postojeće zaštitne ograde uz cestu “ubijaju“ jer nisu ra-

đene za zaštitu motociklista. Naime, ograde su nerijetko toliko visoke da se ispod njih može zaglaviti ljudsko tijelo, a udarac u takvu ogradu pri izlijetanju i padu s motocikla pri velikoj brzini može biti koban i oštetiti vitalne organe pa one često postaju giljotina, a ne zaštita! Stoga je nužno započeti s ugradnjom posebnih barijera uz cestu, koje će popuniti prostor do ceste i u slučaju pada efikasnije zaustaviti motocikliste - govori Pavela dodavši kako to nije nužno raditi u cijeloj dužini Jadranske magistrale, odnosno državne ceste D8, ali na postojeće ograde treba žurno započeti ugradnju barijera u zavojima čiji je radijus manji od 240 metara. To se posebno odnosi na dionice cesta gdje su u prethodnom desetljeću zabilježene najmanje tri prometne nesreće sa smrtnim ishodom ili teškim ozljedama motociklista. - Nužno je i da se na određenim dionicama državne ceste započne s ugradnjom novih zaštitnih ograda jer su postojeće starije od 20 godina i pri izlijetanju ne mogu zadržati vozilo na cesti. Naime, nove generacije vozila su kudikamo teže od onih iz razdoblja kad su postavljene te ograde. Mogu reći i to kako je pohvalno da Hrvatske ceste od 2020. godine planiraju postaviti zaštitne odbojne ograde na cestama kako bi motociklisti bili zaštićeniji tijekom vožnje. Na određenim zavojima planira se testno izvođenje dodatnih oznaka na kolniku,

Ograda kraj ulaza u trafostanicu
Srđ može malo koga zaštititi
Rijetkost-povišena zaštitna ograda- ublaživač u Štikovici

kojima bi se utjecalo na motocikliste da zavoje svladavaju manjim brzinama te da što manje voze uz razdjelnu liniju koja na kolniku razdvaja suprotne smjerove vožnje - kaže predsjednik udruge.

POSEBNE BARIJERE

Pavela ističe kako postojeće zaštitne ograde na JTC treba poboljšati tako da se postave posebne barijere koje će popuniti prostor između ograde i kolnika te tako, u slučaju pada, učinkovito zaustaviti motocikliste.

-U suprotnom, postojeće zaštitne ograde postaju giljotine – dodaje Pavela.

Kako objašnjava, vodeći hrvatski prometni stručnjaci ističu da je loša prometna sigurnost motociklista utjecala na njihovo uvrštenje u kategoriju ranjivih sudionika u prometu.

Susjedna  je Slovenija, uz Austriju, Njemačku, Norvešku, Portugal, Veliku Britaniju, Francusku i Španjolsku, usvojila Smjernice za opremanje i održavanje cesta i pojasa uz ceste. Cilj im je ukazati da je svrha prometne sigurnosti te  projektiranja, opremanja i održavanja cesta da “svi mogu pogriješiti, ali zbog toga ne smiju i poginuti”. Stoga se ugrađuju motoristič-

ke letve (s ciljem da kod proklizavanja u krivini motociklisti zadrže i preusmjere te spriječi direktni udarac u stupove ograde), ublaživači udara (za zaštitu motociklista od snažnog udarca glavom, vratom, trupom ili udovima u čelične stupove zaštitne ograde) i pasivno sigurni stupovi (tamo gdje bi kruti elementi zaštite  kod sudara motociklistima prouzročili veću štetu nego da ih nema).

„Nužno

je i da se na određenim dionicama državne ceste započne s ugradnjom novih zaštitnih ograda jer su postojeće starije od 20 godina i pri izlijetanju ne mogu zadržati vozilo na cesti. Naime, nove generacije vozila su kudikamo teže od onih iz razdoblja kad su postavljene te ograde“, upozorava Pavela

Plemićke štikle

Na marginama nedavne inauguracije predsjednika države na Pantovčaku, a nakon višednevne iscrpne medijske analize o povlaštenim uzvanicima, njihovim komentarima, ali i formalnom dress codeu uzvanika, primijećene su za javnost neprocjenjivo važne visoke potpetice ugledne gošće iz Splita, grofice Jagode Milesi, inače predsjednice neprofitne organizacije, koja se bavi očuvanjem kulturne baštine. Ali, nije ova dama privukla toliko pažnje svojim brendiranim štiklama po cijeni od tisuću eura, nego više zbog tvrdnje šefa Plemićkog zbora Nikše plemenitog Kuščića da njezina plemenitost, grofica Jagoda, zapravo nije plemkinja, nego se lažno predstavlja, za što se u uređenim zemljama ide u zatvor. Ma zamisli ti!

A svoju tvrdnju potkrijepio je podatkom da je splitska plemićka obitelj conte Milesi, izumrla sa zadnjim članom obitelji Josipom Milesi, koji je umro 1833.. Čeka se još mišljenje znanosti o mogućem, još nepotvrđenom - kloniranju.

A još marginalniji, bivši šef HDZ-a Karamarko, na Facebooku je Milanovića nazvo neuvjerljivim domoljubom, a cijelu inauguraciju tragikomičnim događajem kojemu su prisustvovali uglavnom drugovi i poneka – gospoda. Posebnu je pažnju posvetio Vjeri Andrijić, posljednjoj živućoj partizanki s bitaka na Sutjesci i Neretvi, provocirajući njeno moguće sjećanje na partizanski zločin nad fratrima u Širokom Brijegu. Provokacija mu je uspjela jer je već sutradan vremešna partizanka u intervjua za TV ispričala kako je 1945. ko bolničarka s drugovima ušla u Široki Brijeg, kojom prilikom nisu naišli na nikakav otpor, osim naoružanih fratara u crkvi, a koji su na njih pucali mitraljezom sa zvonika. Pucače su, kaže, odma’ eliminirali, a druge zarobili. Tako je stogodišnja baka poučila neukog bivšeg političara, parafrazirajući onu - ako ne znaš što je bilo, pitaj stogodišnju baku. Iz DORH-a su najavili istragu. Nije valjda da stogodišnja baba zna više od njih. U našem drugom po veličini gradu Splitu, tek vijesti iz tamošnjih kulturnih do-

gađanja. Gradska vlast Splita, bez suglasnosti autora kamenog spomenika, dala je ugravirat datum oslobođenja grada od fašista uvjereni da povijest kakva se u školi učila još važi. Autor ih je tužio, a sud je odlučio da se novoizrezbareni datum u kamenu mora izbrisat, a Split mora platit odštetu umjetniku.

Vlasti su ispoštovale sudsku odluku, pa onda maknule cijeli spomenik, na što se autor odma’ pobunio i na Pjaci okupio grupu svojih desnih istomišljenika pa javnosti objavio da se ovakvo bezakonje nije dogodilo otkako su komunisti ‘47. skinuli spomenik bana Jelačića u Zagrebu. Uglađeni splitski gradonačelnik je smireno izvijestio javnost da postolje za jarbol za zastavu nije baš neki povijesni artefakt ili neprocjenjivo umjetničko djelo pa ga imaju pravo zamijenit novim na kojemu će pisat svi važni datum iz njihove povijesti. A nešto manje uglađen, špica od skandala, njegov zamjenik ga je dopunio spoznajom da je ovu politikantsku predstavu pokrenuo ‘ko drugi, nego nekadašnji režimski kipar i dobitnik jugoslavenske nagrade, Sedam sekretara SKOJ-a, a koji je devedesetih okrenuo kaput - naopako.

Otkako se vratio u Bijelu kuću, američki predsjednik planira poništit ekološke standarde za mnoge kućanske aparate, ponavljajući poznatu izreku ‘prije je bilo bolje’. Pa je zadužio svoga tajnika Zeldina da odma’ vrati na staro rastrošnost u korištenju vode za umivaonike, zahode, perilice rublja i posuđa, tuševe. Osobito snažne glave tuševa! Jer, objasnio je on, sadašnji štedni tuševi su toliko štedljivi da, kad ih otvorite, i ako ste poput mene, ne možete dobro oprati svoju lijepu kosu. Predsjednik najmoćnije države svijeta traži i povrat starih žarulja, jer pod LED rasvjetom mu kosa izgleda - narančasta. Možda se zato kaže da je zdrav razum isto ko i dezodorans. Oni koji ga najviše trebaju, ne koriste ga. Altroke uvjerit nekoga da zrcalo ne laže? Sva sreća što se ono ne zna rugat. Reklo bi se, Ukrajina je izabrala komičara i dobila vođu, a Amerika je izabrala vođu, a dobila - komičara.

Hvarska biskupija objavila je ovih dana imena dvojice svojih svećenika, nedavno preminulih, a optuženih za zlostavljanje maloljetnika. Uputili su javnu ispriku cijelom puku, radi seksualnog zlostavljanja djece i ranjivih osoba od strane pokojnih svećenika te zatražili oprost od žrtava. Priznaju zlodjela u crkvenim zajednicama, izostanak pomoći i podrške žrtvama. Pa im nude pokajanje, molitvu, pomirenje i dijalog, ali i obećanje da ubuduće više neće štitit počinitelje. Nekim Hvaranima je ovo dobar znak, a nekima je teško povjerovat da o zlostavljanju djece s vjeronauka tolike godine, u tako maloj sredini, ni’ko ništa nije znao; promaklo i roditeljima i svećenstvu i časnim sestrama iz župe, svima onima koji su masovno prisustvovali sprovodu oba, tek sad imenovana svećenika s ispovjeđenim i oproštenim grijesima.

Starija čeljad se sjeća bezbrižnog djetinjstva, kad su u crkvu išli svojevoljno, po savjetu roditelja, od kojih mnogima nije bilo preporučljivo tamo bit. Slali su ih puni povjerenja i nikad nisu čuli o sličnim predatorima, niti dječjim žrtvama.

Nije bilo iskopavanja dječjih grobova oko crkava ili samostana, k’o u nekim drugim zemljama, ni potrebe za saslušanja tisuća preživjelih ovakvih zločina. Pretpostavlja se da je možda Goli Otok, k’o nekakva preventivna mjera, bio zaslužan. Bio je to poznati egzotični otok u Jadranskom moru s kojega se, uz one dužne, ni mnogi nedužni - nisu vratili.

Piše Mario Klečak

Opća bolnica dobila

najsuvremeniji uređaj za

liječenje

kamenca: Već

sutradan idete doma, a uspješnost zahvata je preko 90 posto!

Opća bolnica Dubrovnik nabavila je i liječnici Odjela urologije već uveliko koriste najsuvremeniji Ho:YAG-laser za liječenje kamenaca urotrakta, tumora urotrakta i enukleaciju prostate. Također, u primjeni je i suvremeni video-fleksibilni uretrocistoskop. Uporabom novih uređaja već je operirano više desetina osoba koje u bolnicu dolaze dan prije operacije, a već sutra odlaze doma. Sve ovo je bio povod za razgovor s voditeljem tog odjela, urologom, prim. dr.sc. Zaimom Čustovićem. dr. med. specijalistom urologom i subspecijalistom urološke onkologije.

Piše Ahmet Kalajdžić

foto Ahmet Kalajdžić

O kakvom laseru je ovdje riječ?

-Ho:YAG-laser predstavlja najsuvremeniju metodu liječenja kamenaca urotrakta, a primjenjuje se i u liječenju malignih i benignih promjena mokraćnog trakta te kod liječenja dobroćudno uvećane prostate. Dosad smo primjenjivali tzv. transuretralnu resekciju prostate (TURP), a danas primjenjujemo tzv. HoLEP – Holmium Laser enucleation of the prostate. Inače, svaki osmi građanin za života oboli od nekog oblika kamenca (litijaze)! Naravno, učestalost nije ista u svim zemljama. Kamenac u urotraktu (urolitijaza) može se stvoriti u bubregu, bubrežnim čašicama i bilo kojem dijelu mokraćnog kanala i mokraćnom mjehuru. Postoji i skupina kamenaca koji mogu nastati u prostati kao posljedica upalnih procesa prostate.

OPASNE DIJETE

Postoji li preventiva da se ne dobije kamenac, kako ga prepoznati te kako se liječi? -Nisu svi kamenci iste građe, a na povećani

rizik nastanka djeluju životna dob, dijetalna prehrana, ispijanje vode, prekomjerna tjelesna težina i kronične bolesti. Najčešći kamenci urotrakta su kalcijevi kamenci i čine 80-85 posto svih kamenaca, a javljaju se uz povišenu razinu kalcija, mokraćne tj. urične kiseline i oksalata u tijelu te nisku razinu citrata koji djeluju zaštitno. Osim kalcijevih postoje struvitni, uratni i cistinski kamenci koji ne sadrže kalcij. Struvitni se javljaju kod osoba s učestalim uroinfekcijama, a uratni su često posljedica bolesti (npr. giht i kronične mijeloproliferativne bolesti). Na pojavu kamenaca djeluju i diuretici koji se najčešće koriste kod kardioloških i nefroloških bolesnika, kad je iz organizma nužno eliminirati višak vode. Rizik pojave kamenca povećava se s dijetama bogatim kalcijem, fosfatima i oksalatima. Mediji često preporučuju dijete, nesvjesni rizika po zdravlje. No, svaka se dijeta mora raditi uz procjenu rizika te utvrđivanje zdravstvenog stanja. Rizik kamenca povećavaju ne sa-

mo neadekvatne dijete, nego i hrana s većom koncentracijom purina (ima ga u iznutricama i nekim vrstama mesa, ali i grašku te zdravoj hrani). Koncentraciju purina u organizmu po -

većat će i neracionalna primjena zdravih pripravaka, što dovodi do nastanka kamenaca. Filtriranje krvi u bubrezima i nastanak primarnog i sekundarnog urina zovemo balans organizma, koji kod zdrave osobe mora uvijek biti uravnotežen. No, bilo kakva promjena tog balansa može povećati rizik te je nužno održavati pH funkciju mokraće: kad se pH mijenja, nastaje podloga za stvaranje kamenaca.

Kako se detektiraju kamenci urotrakta?

-Iznenadna jaka bol, mučnina, nagon na povraćanje te prisustvo krvi u mokraći upućuju na prisutnost kamenca u urotraktu. Bol može biti tako jaka da dovodi do gubitka svijesti. U slučaju pojave tih bolova nužno je ići liječniku gdje se dijagnostičkim metodama poput MSCT pretrage detektira kamenac, njegov položaj i veličina. Tad u kontekstu zdravstvenog stanja bolesnika odlučujemo o načinu liječenja. Katkad pričekamo da bolesnik samostalno izmokri kamenac (što je često slučaj), a ako to izostane, indicira se operativno liječenje. U nekim slučajevima kamenci mogu dovesti do komplikacija poput sepse i do akutnog zatajenja bubrega te se mora hitno intervenirati. Stoga se treba na pr-

“Zbog efikasnosti i sigurnosti danas je Ho:YAG-laser zlatni standard u litotripsiji, a uspjeh liječenja je 90-95 posto! Ho:YAG-laser u potpunosti dezintegira kamenac, metoda je minimalno invazivna uz kratak postoperatvni oporavak i nizak rizik komplikacija”

Primarius dr.sc. Zaim Čustović

vu sumnju bubrežnog kamenca odmah javiti liječniku kako bi se detektirao kamenac u ranoj fazi i donijela odluka o metodi liječenja.

VAŽNOST NEINVAZIVNE METODE

Kako se liječe kamenci urotrakta?

-Moguće je konzervativno i operativno liječenje, ali ne slijedi odmah operativni zahvat. Jer većina, posebno mlađih, bolesnika uz terapiju taj kamen spontano izmokre u roku od 48 sati. No, ako bol i opstrukcija traju dulje i ako se jave znakovi sepse, povišene temperature, mučnine, povraćanja i bolova, tad ovisno o lokaciji i veličini kamena biramo metodu. Prije su rađene “metode otvorenih operacija“ te se kamencu urotrakta pristupalo kirurškim rezovima, katkad velikim i do 20 centimetara kako bi se odstranio kamenac od svega par milimetara. Danas su metode liječenja značajno promijenjene te su otvorene operacije odstranjenja kamenca iznimno rijetke. Ako je kamenac smješten unutar bubrega i nije veći od dva centimetra (uz normalni rad bubrega) može se primijeniti extra-korporalna litotripsija ( ESWL- extra corporeal shock wave lithotripsy). ESWL je neinvazivna metoda i izvodi se u dnevnoj bolnici. No, razbijanjem kamenca ostaju fragmenti koji mogu ponovo začepiti mokraćni kanal i postati začetak budućeg kamenca. Druga metoda koja se primjenjuje u liječenju većih kamenca u bubregu je tzv. perkutana litotripsija: aparatom se direktno kroz kožu pristupa na bubreg i radi se dezintegracija bubrežnog kamenca. Danas se za liječenje kamenaca urotrakta primjenjuje laserska metoda koja uključuje Ho:YAG -laser i FURS -a (fleksibilni ureterorenoskop). FURS uređaj ulazi kroz uretru u mokraćovod, dola-

zi do bubrega i pomoću njega možemo ući u svaku bubrežnu nakapnicu jer je uređaj savitljiv na sve strane u kutu od 270 stupnjeva. Kad dođemo do kamenca, primjenjujemo lasersku sondu koja u svakom položaju mrvi kamenac i pretvara ga u prah. Ho:YAG -laser koristimo i za mrvljenje kamenaca mokraćnog mjehura i u ureteru.

USPJEŠNOST 90-95 POSTO!

Koje su prednosti Ho:YAG -lasera? -Zbog brojenih prednosti, uporaba Ho:YAG -lasera je skoro potpuno zamijenila druge metode liječenja kamenaca urotrakta. Zbog efikasnosti i sigurnosti danas je Ho:YAG -laser zlatni standard u litotripsiji, a uspjeh liječenja je 90-95 posto! Ho:YAG-laser u potpunosti dezintegira kamenac, metoda je minimalno invazivna uz kratak postoperatvni oporavak i nizak rizik komplikacija. Naš tim na čelu s ravnateljem u zadnjih je 10 godina uložio jako puno truda za nabavku Ho:YAG -lasera, a kako je to skupi uređaj, trebalo je osigurati znatna financijska sredstva, a potom i edukaciju liječnika te sestara za rad na uređaju. Naši timovi su educirani u dva referalna centra, Referalnom centru za lasersku litotripsiju u Munchenu i u Referalnom centru KBC Sestre Milosrdnice.

Što je još nabavljeno od nove i/ili prateće tehnologije Ho:YAG -lasera?

-Upravo smo započeli primjenjivati i fleksibilnu videocistoskopiju, odnosno pregled mokraćnog mjehura, a glavna prednost je da je puno bezbolnija i za bolesnike ugodnija u odnosu na klasičnu metodu.

“Već smo operirali više desetina bolesnika, a rezultati su potpuno zadovoljavajući. Jako je važan i učinak postoperativnog liječenja jer je pacijent u bolnici dan prije operacije, a već sutra ide doma!”

Medicinska sestra Marija Perleta i primarius dr. Zaim Čustović

Od trenutka nabavke uređaja, kakva je učinkovitost operacija?

-Već smo operirali više desetina bolesnika, a rezultati su potpuno zadovoljavajući. Jako je važan i učinak postoperativnog liječenja jer je pacijent u bolnici dan prije operacije, a već sutra

ide doma! Bitan je i financijski aspekt: prije se ležalo do 15 dana u bolnici što je povećavalo troškove liječenja. Na kraju možemo reći da naša bolnica ima najsuvremeniju opremu koja nudi efikasnost i sigurnost u liječenju, kako kamenaca urotrakta, tako i drugih uroloških bolesti.

Dr Čustović s fleksibilnim videocistoskopom

28. veljače 2025.

Pripadnici dubrovačke Specijalne jedinice policije u Platu tijekom kolovoza 1991. godine.

IZGRADNJA OBRANE

Pripreme za obranu i referendum o samostalnosti

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 9. travnja 1991. godine donio je odluku o stvaranju oružane formacije pod nazivom Zbor narodne garde (ZNG) koji je zamišljen kao temelj buduće Hrvatske vojske te je uz postojeće policijske postrojbe trebao biti nositelj obrane suvereniteta republike Hrvatske. Prema tadašnjim zakonima ZNG je mogao biti ustrojen samo kao dio Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), a zapovijedalo mu je Ministarstvo obrane RH (MORH). U isto vrijeme odvijala su se politička nadmudrivanja oko rješenja krize između republika tadašnje SFRJ. Predsjednik Tuđman donio je odluku o raspisivanju referenduma o državnoj samostalnosti Hrvatske, prateći primjer Slovenije koja je to napravila još krajem ‘90. godine. Referendum se održao 19. svibnja 1991. godine, izašlo je preko 80% birača, a gotovo 95% ih je podržalo državnu samostalnost, odnosno izlazak Hrvatske iz Jugoslavije. Već 25. lipnja Hrvatska i Slovenija su proglasile neovisnost, ali je na tu odluku uveden tromjesečni moratorij na zahtjev Europske zajednice. U sklopu obrambenih priprema našao se i Dubrovnik u kojem je početkom lipnja zamišljeno stvaranje jedne djelatne bojne u sastavu 4. brigade ZNG-a sa sjedištem u Splitu. Tijekom ljeta mijenjao se ustroj djelatne jedinice ZNG-a koja je na kraju oformila dvije djelatne satnije u Dubrovniku i jednu u Metkoviću, a istovremeno je ustrojena i mobilizirana dubrovačka 116. pričuvna brigada ZNG-a, sastavljena od ljudstva već postojećih pričuva Teritorijalne obrane. Kako je MUP kao glavni nositelj organizacije obrane funkcionirao po već uhodanom sustavu na razini republike, tako se ustroj policijskih snaga nije mijenjao, ali je u okviru zakonskih mogućnosti značajno povećan broj pričuvnog sastava policije, a početkom svibnja formirana je i Specijalna jedinica policije s izdvojenom bazom u Platu.

FELJTON “ZAGONETKA POBJEDE”

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U četrnaestom nastavku podsjetit ćemo se kako su zamišljeni i pripremani srpski planovi za osvajanje Dubrovnika u prvoj polovici i kroz ljeto 1991. godine te čime se i kako hrvatska strana pokušala tome oduprijeti.

Pripreme za srpsku agresiju

Jakša Raguž povjesničar

Treba istaknuti jedan navod iz knjige admirala Mamule, umirovljenog admirala JRM, gdje on navodi da su tijekom ljeta dolazile skupine političkih dužnosnika iz istočne Hercegovine koje su lobirale u Beogradu kod političkih struktura, znači Miloševića, kao i u SSNO-u i Generalštabu da se izvrši agresija i na Dubrovnik. Ono što sigurno znamo je da je u srpnju ‘91. godine u SSNO-u, dakle Ministarstvu obrane tadašnje Savezne Jugoslavije, donesena odluka da se formira “2. operativna grupa za južnu Hercegovinu i Dalmaciju”, što je bio službeni naziv. Na čelo je bio imenovan general Jevrem Cokić koji je do tada bio zapovjednik Varaždinskog korpusa i bio je prebačen na spomenuti prostor. Njemu je bilo podređeno nekoliko jačih grupacija kao što je 37. užički korpus, 2. titogradski korpus, 10. motorizirana brigada JNA iz Mostara, koji su pokrivali zapadniji dio prostora, a istočni su pokrivali 9. VPS Boka sa sjedištem u Kumboru i njihovom kopnenom dijelu, odnosno 472. motorizirana brigada iz Trebinja. Tu su još i dvije zračne baze, ona kod Podgorice i ona u Mostaru. Također, dio mornarice je izveden iz središnje Dalmacije i podređen Kumboru. Osim toga i granični brodovi su povučeni s obrane granice prema Italiji i prebačeni na Dubrovnik.

Nojko Marinović

zapovjednik 472. brigade JNA

Ta operacija je predviđala provedbu u 2 etape: “U prvoj etapi snagama Knin-

Plan za napad na Dubrovnik

Nojko Marinović

zapovjednik 472. brigade JNA

Sredinom srpnja ‘91. u Generalštab JA pozvani su zapovjednici korpusa: Kninskog - general Ninković, Podgoričkoggeneral Eremija, Užičkog - general Milan Torbica, 9. VPS-a –kapetan bojnog broda Krsto Đurović, Zrakoplovnog korpusa – general Božidar Stevanović. Tada se napravio plan operacije za napad, i na cijelu Hrvatsku, a i na Dalmaciju.

Foto: Udruga SJP Dubrovnik

Obruč JNA oko Dubrovnika

Sredinom srpnja ‘91. godine Generalštab JNA ustrojio je “2. operativnu grupu za južnu Hercegovinu i Dalmaciju” kao izravno sebi podređenu formaciju, “skrojenu” za osvajanje hrvatskog juga s Dubrovnikom kao glavnim plijenom. Raspored već postojećih snaga, postrojbi i objekata JNA na širokom teritoriju, čvrsto uhodana organizacija i detaljno poznavanje mogućnosti snaga u obrani, kao i činjenica da je sve oružje bilo u njihovim rukama, trebali su jamčiti uspjeh takvog plana. S druge strane nalazile su se hrvatske snage u začecima ustroja, bez oružja, uglavnom i bez međunarodne podrške, ali odlučne da se brane.

skog korpusa u kontaktu s hrvatskom paravojskom u Ravnim kotarima razbiti snage i ovladati Zadrom i Šibenikom, a sa zapada ugroziti Split. Dijelom snaga na Kupreškoj zaravni zapriječiti ispade hrvatske paravojske prema BiH. Po prihvatu svježih snaga iz Igala i Trebinja krenuti u opći napad spram Dubrovnika i ovladati južnom Dalmacijom. U drugoj etapi s linije rijeke Neretve, smjerom Mostar – Split, a pomoćnim snagama Drniš – Split, razbiti snage hrvatske obrane i ovladati Splitom, a time i cijelom Dalmacijom”. Za izvršenje ove zadaće Generalštab je ustrojio “Operativnu skupinu 2” koja je za temeljnicu imala istočnu Hercegovinu i jugozapadnu Crnu Goru. Za njenog zapovjednika je postavljen general Jevrem Cokić, u daljnem će ga zamijeniti general Pavle Strugar. Zadaća ove grupacije bila je: “rokadnim napadajima ispresijecati prostor južne Hrvatske i dužobalnom prometnicom razbiti ustaške snage i ovladati Dubrovnikom, a glavnim snagama izbiti na rijeku Neretvu. U daljnjem djelovanju smjerom Mostar – Split i Drniš – Split, ovladati Splitom, a time i Dalmacijom...” Ova skupina je brojala oko 35 tisuća ljudi..

Jakša Raguž povjesničar

Glede obrambenih postrojbi u Dubrovniku su postojale osnovne dvije grupacije. Prva je bila ZNG, a druga policijske snage, s tim da je i ZNG formalno - pravno gledano tada funkcionirao kao dio MUP-a i tek se kasnije pretvara u

2. operativna grupa JNA (Beograd, Srbija)

9. Vojno pomorski sektor JNA (Kumbor, Crna Gora)

2. korpus JNA (Titograd, Crna Gora)

37. korpus JNA (Užice, Srbija)

472. brigada JNA (Trebinje, Bosna i Hercegovina)

10. brigada JNA (Mostar, Bosna i Hercegovina) Garnizon JNA

Vojno pomorsko uporište Centar veze

Hrvatsku vojsku. Prema nekakvoj idejnoj zamisli MORH-a na prostoru Neretve i Dubrovnika je trebalo formirati zajedničku 116. brigadu ZNG-a, međutim, tamo gdje je trebala nastati satnija nastao bi vod, kad je trebala nastati brigada nastala bi jedva bojna. Prema izvješćima Nojka Marinovića Dubrovnik je dočekao agresiju s otprilike 500 naoružanih ljudi. Od toga oko 150 pripadnika aktivnog ZNG-a, oko 350 pripadnika MUP-a, aktivnih policajaca i specijalaca. Ovom broju može se dodati i nekoliko stotina pričuvnih pripadnika ZNG-a čija kvaliteta se treba posebno analizirati, a značajan je i broj pričuvnih policajaca koji su također imali manju borbenu vrijednost zbog slabe opremljenosti, obučenosti i pripremljenosti. Postojao je i općinski Sekretarijat za narodnu obranu koji je formirao jednu vrlo vrijednu postrojbu ONB-a, koji je imao presudnu ulogu u deblokadi grada, a formirao je i jednu malu postrojbu pri COB-u od stotinjak ljudi, kasnije je ona postala satnija dubrovačke brigade. Postojao je i odred Narodne zaštite koji je također pružao pomoć. No, u osnovi možemo reći da je Dubrovnik bio više nego očajno pripremljen za obranu.

Željko Pavlović

zapovjednik 116. brigade ZNG-a

Naše snage su bile 116. brigada, aktivne jedince MUP-a sa svojim pričuvnim sastavom, to je ukupno brojčano bilo oko 1200 do 1300 ljudi pod oružjem. Naoružanja nažalost nije bilo. Bila je specifična vojna organizacija 116. bri-

gade koja je trebala djelovati kao jaka, jedinstvena i kvalitetna postrojba, a ona je u biti u samom startu mobilizacije bila raspoređena po terenu. U Rašici je, dakle, bilo jezgro, 1. bojna koja je dopunjena, a 2. bojna u Čilipima i Grudi, a u stvari dvije satnije... 3. bojna je bila u Primorju, gdje je bio i dio profesionalnih vojnika, uz satniju Slano, Ston i dio Orašca. Još jedan specifikum u startu, sve te postrojbe TO-a koje su dobile nalog da se formiraju, kad ih je čovjek htio prikupiti u jednu kvalitetniju postrojbu, uglavnom je odgovor bio negativan, primjerice: “E ne može, ja ću čuvati svoje dvorište, ne zanima me što se događa u Riđici, ja sam s Gromače” To je tako bilo dok nije zapravo zagustilo, onda je već počelo drugačije razmišljanje jer nije bez veze rečeno “zajedno smo jači”.

petak, 28. veljače 2025.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Branka i Vladimir - i ljubav prema fotografiji je trajna, a ne samo trenutačni hir

Maja i Janoš - već su punih 47 godina bračnoga života sretni proslavili, ne čudi što su i boje lako uskladili

Lucija, Veronika i Jelena - ljepota dana za dodatno ugodni obilazak cijele lapadske šetnice je bila k’o naručena

Dubo, Neno, Luko i Senko - zanimljivi su razgovori dok se o nogometu, Linđu i tenisu zbori
Marina,
Stefano, Senka, Jackie, Krešimir, Vinko i Marko - bez suradnje nema ništa, pa tako ni kazališta, netko na 76. DLJI treba predstave zamisliti i postaviti, a netko i tehnički najbolje omogućiti

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Saša, Nora, Nikolina i Zoran - za izložbu Fotokinokluba Marin Getadić u čast prijatelju i kolegi Lolu svaki je izloženi rad pomno odabran

Ivuša i Karla - prema bubnjevima Silentea on je “nemilosrdan”, a u društvu nježnom jako drag i ugodan
Dubravko i Ana - najbolje se sve sljubi kad gode i društvo i hrana
Mateja i Ana - kad su skupa prebrzo im prolete i prekratka su samo 24 sata jednog dana
Wioleta i Ana - ženstvenost im je rođenjem “dana”

FASCINANTNA SERIJA PUTNIČKIH MEGAKRUZERA

Piše Ivo Batričević

“CELEBRITY SOLSTICE” i njegovi blizanci su posjetili

Dubrovnik, prepoznat ćete

ih

po znaku ‘X’ na ciminjerama

Brodarska kompanija Celebrity Cruises, američki nasljednik nama dobro znanog grčkog brodara Chandris, čijí znak X i danas nose brodovi na svojim ciminjerama, naručio je 2005. u njemačkom brodogradilištu Meyer-Werft u Papenburgu jedan putnički kruzer nove generacije klase Solstice. To je post-Panamax brod od 122.000 bruto tona, dug 317 metara, kapaciteta prihvata 2850 putnika i 1500 članova posade kojem četiri moćna Wartsila (diesel-electric) stroja ukupne snage 67.200 kW omogućavaju preko dvije azi-

pod propele brzinu od 24 čvora. Sama izgradnja broda po ugovorenoj cijeni od 750 milijuna američkih dolara bila je veliki izazov za brodogradilište, jer je ovo do tada bila njegova najveća novogradnja koju je u stisnutom prostoru na rijeci Ems trebalo ne samo izgraditi nego i prevesti do mora kompliciranim manevrima plovidbom uskim i plitkim riječnim koritom. Kobilica broda je položena 11. listopada 2006., u vrijeme kada je već donijeta odluka da se na istim navozima naruče drugi i treći brod iste klase. Završen je

Zanimljiva je epizoda u ovako kratkom vremenskom razdoblju koju je 2010. za vrijeme erupcije islandskog vulkana Eyjafjallajokull imao tek dovršeni CELEBRITY ECLIPSE. Kako je zbog silne količine eruptivnih materijala u atmosferi bio zatvoren zračni prostor nad Velikom Britanijom, Celebrity Cruises je 21. travnja u znak dobre volje poslao ovaj brod u Bilbao besplatno evakuirati oko 2000 britanskih turista iz španjolskih ljetovališta te ih 23. travnja vratiti u Southampton

i isporučen pod imenom CELEBRITY SOLSTICE 24. listopada 2008. a do tada je konačno zaokružena i narudžba cjelokupne serije od ukupno pet brodova blizanaca.

ŠTO ZAPRAVO ZNAČI ‘X’?

Dinamika isporuke ove fascinantne serije putničkih megakruzera, čija je uku-

pna ugovorena cijena iznosila 3,7 milijardi američkih dolara, planirana je po jedan brod svake sljedeće godine. Tako je 16. srpnja 2009. isporučen CELEBRITY EQUINOX, slijedi ga 15. travnja 2010. CELEBRITY ECLIPSE, potom 18. srpnja 2011. CELEBRITY SILHOUETTE te konačno 9. listopada 2012. CELEBRITY REFLECTION

Ovaj posljednji, CELEBRITY REFLECTION je nešto veći, ima jednu palubu više od svojih prethodnika, dulji je od njih dva metra, prima 150 putnika više i jedini ima 126.000 bruto tona. Serija klase Solstice razlikovala se od ranije serije Millennium brodova (91.000 GT) u floti Celebrity Cruises prije svega po svojoj veličini (122.000 GT i 19 putničkih paluba), ali i po dvije lako prepoznatljive manje i vitke tamno modre ciminjere s velikim bijelim slovom X. Ono zapravo označava ćirilično slovo H odnosno CH, početnog slova prezimena grčke brodovlasničke obitelji Chandris, osnivača kompanije.

CELEBRITY ECLIPSE BESPLATNO

EVAKUIRAO GOSTE ZA VRIJEME

ERUPCIJE VULKANA

Posebno je zanimanje stručnjaka iza-

zvao projekt energetskog sklopa koji je omogućio uštedu od 30 posto potrošnje energije u odnosu na druge brodove sličnih karakteristika. Nakon dovršetka programa izgradnje klase Solstice, Celebrity Cruises se okrenuo modernizaciji svojih nešto starijih brodova, a zbog sličnog koncepta unutrašnjeg uređenja i komfora putovanja, taj je program popularno nazvan „Solsticising”. Zanimljiva je epizoda u ovako kratkom vremenskom razdoblju koju je 2010. za vrijeme erupcije islandskog vulkana Eyjafjallajokull imao tek dovršeni CELEBRITY ECLIPSE . Kako je zbog silne količine eruptivnih materijala u atmosferi bio zatvoren zračni prostor nad Velikom Britanijom, Celebrity Cruises je 21. travnja u znak dobre volje poslao ovaj brod u Bilbao besplatno evakuirati oko 2000 britanskih turista iz španjolskih ljetovališta te ih 23. travnja vratiti u Southampton.

POSJETI DUBROVNIKU

Svi brodovi klase Solstice posjetili su Dubrovnik. Prvi je uplovio u grušku luku 14. kolovoza 2010. ujutro u 6:20 sa-

ti CELEBRITY EQUINOX , slijede ga 2011. CELEBRITY ECLIPSE i CELEBRITY SOLSTICE te 2012. CELEBRITY SILHOUETTE i CELEBRITY REFLECTION

Tako su novi putnički kruzeri serije Solstice svojom impresivnom pojavom nastavili dugu tradiciju dolazaka brodova s velikim bijelim X na tamno modrim ciminjerama, započetom dalekog 24. rujna 1937. uplovljavanjem u grušku luku Chandrisovog putničkog, odavno zaboravljenog broda PATRIS .

Svi brodovi klase Solstice posjetili su Dubrovnik. Prvi je uplovio u grušku luku 14. kolovoza 2010. ujutro u 6:20 sati CELEBRITY

EQUINOX, slijede ga 2011. CELEBRITY ECLIPSE i CELEBRITY SOLSTICE te 2012. CELEBRITY SILHOUETTE i CELEBRITY REFLECTION

Ardiaei doznao protivnika u četvrtfinalu Kupa Hrvatske:

Dobre vijesti, igrat će se u Dubrovniku!

Sezona 24./25. za dubrovački klub Ardiaei ostat će u lijepom sjećanju. U tek četverogodišnjoj povijesti kluba, došli su do najvećeg uspjeha – plasmana među osam najboljih u Kupu. Uz to, ne kriju i ambicije o plasmanu najveći rang – Premijer ligu

Dubrovački drugoligaš, Rukometni klub Ardiaei, doznao je protivnika u četvrtfinalu Kupa Hrvatske. Bit će to član najvećeg ranga natjecanja, Paket24 Premijer lige, RK Gorica. Sam po sebi plasman među osam najboljih u Kupu, već je povijesni uspjeh kluba. I jedan od najvećih uspjeha u povijesti dubrovačkog rukometa. Pogotovo ako se u obzir uzme da je Ardiaei u ovo društvo došao kao drugoligaš.

Među osam najboljih u Kupu ove sezone je šest premijerligaša: Zagreb, Nexe, Gorica, Osijek, Varaždin 1930 i Poreč. Dva drugoligaša su Ardiaei i Dugo Selo. Jedan par smo već spomenuli, Ardiaei - Gorica, a evo i ostalih. Tu odmah odskače veliki derbi, koji će se dogoditi već u četvrtfinalu. Zagreb ide na Nexe. Preostala dva para su još Dugo Selo - Poreč te Varaždin - Osijek.

Ždrijeb kuglica odredio je kako će dubrovački klub svoju Kup-utakmicu protiv Gorice igrati u Gospinom polju. Svi parovi četvrtfinala na rasporedu su u srijedu, 9. travnja. U Ardiaeiju su se potajno nadali kako mogu izvući Zagreb i pružiti dubrovačkoj publici pravi spektakl s rukometnim zvijezdama. Međutim, ples kuglica dodijelio je momčad iz Gorice. No, ni to nije loše. Prava prilika da Ardiaei vidi kako stvari stoje protiv nekog premijerligaša. Pogotovo s obzirom na ambicije o najvećem rangu, kojih su više puta isticali u zadnje vrijeme.

Kako ide Gorici, a kako Ardiaeiju ove sezone?

Klub iz Velike Gorice ove je sezone regu-

Piše Rafael Barkiđija foto Ivana Smilović/DD

larni dio Prvenstva završio na četvrtom mjestu. Podsjetimo, regularni dio Paket24 Premijer lige podijeljen je u dvije grupe po osam momčadi. Prve tri iz obje grupe idu u Ligu za prvaka, a preostale u Ligu za ostanak. Gorica je bila blizu plasmana u Ligu za prvaka, no sada predvodi Ligu za ostanak, tako da dubrovačke rukometaše svakako očekuje jako težak zadatak. Izvukli su jedan od trenutno najboljih hrvatskih klubova.

S druge strane, Ardiaei je član 1.HRL-jug, već smo rekli, riječ je o drugom razredu natjecanja u Hrvatskoj. Odigrano je 13 kola, a dubrovačka momčad trenutno je na četvrtom mjestu tablice s 18 bodova. Bod više na trećem ima riječka Kozala. Vrh predvode Ribola Kaštela (23) i Umag (22). Zanimljivost je kako je Ardiaei u prvom dijelu sezone uspio srušiti i Umag i Ribolu Kaštela, a Kaštelane su svladali i u osmini finala Kupa, kojom su dospjeli među osam najboljih. I sami su priznali: „kao da nam ide bolje protiv favoriziranih momčadi”.

Kakav je stvarni omjer snaga?

Ardiaeiju, dakle, ide solidno. Da su ambicije postavljene visoko, potvrđuju i pojačanja uoči sezone i na polusezoni. Stigao je novi trener, Metkovac Damir Batinović. Stiglo je i jako pojačanje na poziciji vratara. Bosansko-hercegovački Berzad Demirović, koji je ubrzo postao miljenik dubrovačke publike. Stigao je i mladi Borna Fruk iz Nexea. Vratio se Marino Gabrieri... Uz niz igrača koji su već prethodno igrali ili stigli u klub: Teo Putica, Ajdin Zahiro-

vić, Luka Morović, Hrvoje Lončarica, Paolo Bašica, Ivan Jurić...

Do kraja natjecanja u 1.HRL-jug, ostalo je još devet susreta. Iako su šanse nešto manje, Ardiaei matematički i dalje može uzeti prvo mjesto i izboriti plasman u najveći rang. Međutim, za takvo nešto, realnija je sljedeća sezona. Kada Ardiaei može pokušati „ispočetka” u lovu na Premijer ligu.

Do tada ostaje sezona u kojoj su vraški blizu vrhu u ligi, ali i u kojoj su stigli do četvrtfinala Kupa. Gorica će na papiru biti veliki favorit u tom susretu, međutim, u Kupu je sve moguće. Ardiaei igra doma, pred svojim navijačima. Pobjeda bi značila plasman na final four Kupa Hrvatske, što bi bio najveći uspjeh u povijesti dubrovačkog rukometa. Čuda su moguća, a eventualna pobjeda Ardiaeija protiv Gorice, zbog svega navedenog, ne bi bila neka „znanstvena fantastika”...

MOŽE LI TKO ZAUSTAVITI RAGUSU?

Aktualne prvakinje u pohodu

na peti naslov

zaredom , slavile su u velikom derbiju

Kako stvari stoje, o naslovu košarkaških prvakinja ove sezone ponovno

će odlučivati derbi Raguse i zagrebačke Trešnjevke 2009. Prošlog vikenda odigran je njihov treći međusobni susret ove sezone

Aktualne i četverostruke prvakinje Hrvatske, košarkašice dubrovačke Raguse, love svoj peti uzastopni naslov prvakinja Hrvatske. Sezona je ovo u kojoj igraju s nešto drugačijim rosterom, ali i novom trenericom na klupi. Podsjetimo, Cvetanu Matić, koja je osvojila četiri naslova, zamijenila je Vodičanka Simona Šoda. Neka nova imena, neka nova lica, ali mnogo toga ostalo je po starom...

Što se tiče Premijer lige, košarkašice Raguse ove su sezone ostvarile jedan jedini poraz. I to od Trešnjevke, trica razlike, u prvom dijelu sezone u Zagrebu (54:51). Uoči drugog međusobnog susreta u Premijer ligi, koji se igrao prošlog vikenda u Gospinom polju, Ragusa je bila na drugom mjestu tablice s 15 pobjeda i tim jednim porazom od Trešnjevke. Zagrepčanke su pak derbi čekale s vrha –16 pobjeda u 16 utakmica.

Dubrovkinjama je trebala pobjeda za izjednačiti omjer s Trešnjevkom, a ako je moguće, i slaviti više od tri razlike kako bi preskočile Trešnjevku na tablici. To su na kraju i uspjele.

Treći ovosezonski derbi pripao raspoloženoj Ragusi...

U prvom međusobnom derbiju u Premijer ligi ove sezone, slavila je Trešnjevka 54:51. U drugom derbiju, igranom u subotu 22. veljače u Dubrovniku, pobjeda Raguse od devet razlike. Završilo je 67:58. Pobjedu Raguse u derbiju predvodile su Francuskinja Boyomo Keedi (16 poena, 10 skokova). Potom Iva Todorić s

još jednim triple-double učinkom (10 poena, 10 skokova, 10 asistencija). Kapetanica Carmen Miloglav imala je 13 poena, a Lea Hajdin 12.

„Trešnjevka je ekipa koja se ne predaje. Ušli smo jako od početka, jedva smo čekali ovaj susret da popravimo neke stvari. Htjeli smo pokazati da možemo. Drago mi je da smo uzele to prvo mjesto. Iako nije gotovo, do kraja je još pet utakmica. Na zemlji smo, radit ćemo još više” –istaknula je kapetanica Raguse Carmen Miloglav.

Valja istaknuti i još jedan podatak, a to je da su se Ragusa i Trešnjevka ove sezone susrele i u Kupu Ružice Meglaj Rimac. Ždrijeb ih je spojio već u prvom krugu natjecanja, kada su pobjedu uzele Zagrepčanke (79:70). Bilo je to „finale Kupa puno prije finala”...

Realan pogled na tablicu: I ove sezone finale Prvenstva bi trebalo biti između Raguse i Trešnjevke

Vrh premijerligaškog društva, dakle, predvodi Ragusa (omjer 16:1). Druga je Trešnjevka s istim omjerom. Slijedi Šibenik na trećem mjestu (12:5). Četvrti je Studio Zagreb (11:6). Navedene su prve četiri ekipe, jer upravo prve četiri ekipe idu u doigravanje za prvaka. Do kraja regularnog dijela još je pet kola, no sve nekako vodi tome da ćemo i ove sezone gledati finalnu seriju između Raguse i Trešnjevke. Podsjetimo, i prošla dva naslova Ragusa je osvojila u finalu protiv Trešnjevke.

Kapetanica Raguse Carmen Miloglav protiv Trešnjevke

„Nekako je to najrealnije. Dobri su i Zagreb, i Šibenik. Zadar Plus je tu također. Ali, mislim na duže staze, da će to ipak biti Ragusa i Trešnjevka” – slaže se i kapetanica Miloglav.

Ragusi prvo mjesto na tablici, uoči doigravanja, znači prednost domaćeg terena u doigravanju. To je bio cilj u ovom derbiju protiv Trešnjevke. No, valja još odraditi pet utakmica do kraja, kako bi zadržale tu „jedinicu”. Očekuju ih susreti u gostima protiv Pule, Zadra Plus i Zadra, a domaći protiv požeškog Plamena i riječkog FSV-a.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA GRAD DUBROVNIK

KLASA: 370-01/25-01/01

URBROJ: 2117-1-01-25-03

Dubrovnik, 28. veljače 2025.

Na temelju članka 12. stavak 2. Odluke o programu mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja na području

Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 15/23, dalje u tekstu: Odluka) gradonačelnik

Grada Dubrovnika Mato Franković, objavljuje

JAVNI POZIV

za dostavu zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji

1. PREDMET JAVNOG POZIVA

1.1. Predmet Javnog poziva je dodjela nepovratnih financijskih sredstava u okviru mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja na području Grada Dubrovnika:

Mjera 1 – dodjela nepovratnih financijskih sredstava za kupnju stambenog objekta (dalje u tekstu: Mjera 1),

Mjera 2 – dodjela nepovratnih financijskih sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta (dalje u tekstu: Mjera 2, zajedno dalje u tekstu: Mjere).

1.2. Mjere 1. i 2. se ne mogu kombinirati.

1.3. Nepovratna financijska sredstva dodjeljuju se u ukupnom iznosu od 30.000,00 EUR po podnositelju zahtjeva. Nepovratna financijska sredstva će se dodijeliti 30 podnositelja zahtjeva.

1.4. Izrazi koji se koriste u ovom

Javnom pozivu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

2. KORISNICI MJERA

2.1. Korisnici mjera su mladi i mlade obitelji.

2.2. Mladom osobom u smislu ovog Javnog poziva smatra se punoljetan podnositelj zahtjeva koji nije navršio 46 godina u trenutku raspisivanja istog.

2.3. Mlada obitelj u smislu ovog Javnog poziva je zajednica koju čine:

podnositelj zahtjeva i njegov bračni ili izvanbračni drug i njihova djeca (ako ih imaju) te pastorci i posvojenici jedan roditelj koji je podnositelj zahtjeva i dijete/djeca (jednoroditeljska obitelj) ili samohrani roditelj koji je podnositelj zahtjeva i dijete/djeca (samohrani roditelj je roditelj koji sam skrbi za svoje di -

jete i uzdržava ga), koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno pod uvjetom da podnositelj zahtjeva nije navršio 46 godina života u trenutku raspisivanja ovog Javnog poziva.

2.4. Članom mlade obitelj smatra se i dijete koje ne živi u obitelji, a nalazi se na školovanju u drugom administrativnom području do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.

2.5. Pravo na dodjelu nepovratnih financijskih sredstava putem Mjera mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske, mladi i mlade obitelji ako kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

2.5.1. da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nema/ju riješeno stambeno pitanje odnosno da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji rješavaju stambeno pitanje stjecanjem vlasništva nad stambenim objektom ili gradnjom, dogradnjom ili nadogradnjom stambenog objekta,

2.5.2. da podnositelj zahtjeva kupuje stambeni objekt ili gradi/ dograđuje/nadograđuje stambeni objekt na području grada Dubrovnika,

2.5.3. da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji : nemaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, na području Republike Hrvatske, u vrijednosti većoj od 15.000,00 EUR , izuzev stambenog objekta za koji se traži dodjela nepovratnih financijskih sredstava iz Mjere 1,  stanuju kao najmoprimci/podstanari, (status najmoprimca/podstanara moraju imati u razdoblju od najmanje 2 godine u kontinuitetu do dana 12. srpnja 2023. i na dan 28. veljače 2025., a podnositelj zahtjeva i članovi obitelji  s najmodavcem ne mogu biti u srodstvu i to: srodnici po krvi u ravnoj liniji, srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnici po tazbini do trećeg stupnja zaključno, kao niti vlasnici ili suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koji je najmodavac stana) ili u zajedničkom kućanstvu sa srodnicima po krvi u ravnoj liniji, na području grada Dubrovnika, ne koriste odgovarajući gradski stan temeljem Ugovora o najmu sklopljenim sa Gradom Dubrovnikom, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu građevinsko zemljište na području Republike Hrvatske u vrijednosti većoj od 15.000,00 EUR  (osim u slučaju kada u vlasništvu imaju građevinsko zemljište koje je predmet zahtjeva u skladu sa Mjerom 2), nemaju u vlasništvu/suvlasništvu poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 ha na području Republike Hrvatske, u vrijednosti većoj od 15.000,00 EUR  (osim u slučaju kada u vlasništvu imaju poljoprivredno zemljište koje je predmet zahtjeva u skladu sa Mjerom 2), nemaju u vlasništvu/suvlasništvu poslovni prostor na području Republike Hrvatske, u vri -

jednosti većoj od 15.000,00 EUR , nisu oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa u skladu s odredbama propisa Grada Dubrovnika, nisu vlasnici/suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koji na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu: kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, građevinsko zemljište, poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 ha, poslovni prostor, u vrijednosti većoj od 15. 000,00 EUR

Ukupna vrijednost svih nekretnina iz stavka 2.5.3. podtočaka 1., 4., 5., 6. i 8. ne može biti veća od 15.000,00 EUR

2.5.4. da vrijednost pokretnina – prijevozna sredstva (automobil, brod i slično) podnositelja zahtjeva i članova obitelji ne prelaze ukupnu vrijednost veću od 30.000,00 EUR , na dan 12. srpnja 2023. i na dan 28. veljače 2025.,

2.5.5. da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava nisu nekretnine, u ukupnoj vrijednosti većoj od 15.000,00 EUR , iz stavka 2.5.3., u svom vlasništvu/suvlasništvu  prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno odrekli se od nasljedstva ili na bilo koji drugi način ustupili nekretninu odnosno svoj suvlasnički udio trećoj osobi,

2.5.6. da podnositelj zahtjeva ima prijavljeno prebivalište na području grada Dubrovnika najmanje 7 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva ili

18 godina s prekidima, ali minimalno 1 godinu u kontinuitetu do podnošenja zahtjeva, a članovi obitelji moraju imati prijavljeno prebivalište na području grada Dubrovnika,

2.5.7. da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju duga po osnovi javnih davanja,

2.5.8. da fizička osoba ili osnivač pravne osobe kao prodavatelj stambenog objekta nije u srodstvu s podnositeljem zahtjeva i članovima njegove obitelji i to: srodnik po krvi u ravnoj liniji, srodnik u pobočnoj do četvrtog stupnja, srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, (primjenjivo za Mjeru 1)

2.5.9. da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju s nikim potpisan ugovor o doživotnom i/ili dosmrtnom uzdržavanju.

2.6. Područje Grada Dubrovnika u smislu Odluke i ovog Javnog poziva je područje utvrđeno člankom 4. i 5. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“ broj: 2/21).

3. MJERA 1 – DODJELA NEPOVRATNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA KUPNJU STAMBENOG OBJEKTA

3.1. Dodjela nepovratnih financijskih sredstava za kupnju stambenog objekta odobrava se samo za kupnju stambenog objekta koji ima akt za uporabu građevine (kuću, stan ili dio kuće ili stana /etažno vlasništvo/) koji se nalazi na području grada Dubrovnika.

3.2. Dodjela nepovratnih financijskih sredstava ne odobrava se za kupnju stambenog objekta koji je izgrađen u okviru programa društveno poticane stanogradnje kao niti za stambene objekte u vlasništvu Grada Dubrovnika.

3.3. Podnositelj zahtjeva koji ima namjeru kupiti stambeni objekt na području grada Dubrovnika, može ostvariti pravo na dodjelu nepovratnih financijskih sredstava na temelju valjano zaključenog kupoprodajnog predugovora ili ugovora, sklopljenog nakon 12. srpnja 2023.

3.4. Ukoliko se uz zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sred -

stava za kupnju stambenog objekta prilaže kupoprodajni predugovor dodijeljeni iznos financijskih sredstava isplaćivati će se izravno na račun podnositelja zahtjeva uz uvjet da u roku koji je utvrđen Ugovorom o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog.pitanja:

dostavi ovjereni preslik kupoprodajnog ugovora, dostavi dokaz o isplati kupoprodajne cijene (izvadak iz banke) ukoliko isto nije  vidljivo iz dostavljenog kupoprodajnog ugovora iz prethodne alineje.

3.5. Ukoliko se uz zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava za kupnju stambenog objekta prilaže kupoprodajni ugovor, dodijeljeni iznos financijskih sredstava isplaćivati će se izravno na račun podnositelja zahtjeva uz uvjet da u roku koji je utvrđen Ugovorom o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja dostavi dokaz o isplati kupoprodajne cijene (izvadak iz banke) ukoliko isto nije  vidljivo iz dostavljenog kupoprodajnog ugovora.

3.6. Valjanim podnositeljem zahtjeva smatra se i podnositelj koji je ili će kupovinom stambenog objekta postati suvlasnikom na kupljenoj nekretnini zajedno sa svojim bračnim/izvanbračnim  drugom.

3.7. Za suvlasnički dio podnositelj zahtjeva mora priložiti izjavu suvlasnika kojom potvrđuje da je suglasan i upoznat sa podnošenjem zahtjeva za korištenje ove mjere.

3.8. Podnositelj zahtjeva kojem su odobrena nepovratna financijska sredstava za kupnju stambenog objekta na području grada Dubrovnika dužan je sebe i članove svoje obitelji prijaviti na adresi kupljenog stambenog objekta u roku 3 mjeseca od zaključenja kupoprodajnog ugovora ili Ugovora o dodje -

li nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja (kada je uz zahtjev kupoprodajni ugovor već priložen) te zadržati to prebivalište narednih 10 godina.

3.9. Izuzetak od obveze zadržavanja prebivališta mogu imati djeca podnositelja zahtjeva ukoliko se u međuvremenu osamostale ili osnuju svoje obitelji, o čemu je potrebno pisano obavijestiti upravni odjel Grada Dubrovnika nadležan za poslove gradonačelnika.

3.10. Podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti potvrde/uvjerenja o prebivalištu za sebe i članove svoje obitelji, upravnom odjelu Grada Dubrovnika nadležnom za poslove gradonačelnika, u roku 3 mjeseca od zaključenja kupoprodajnog ugovora ili Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja (kada je uz zahtjev kupoprodajni ugovor već priložen) te narednih 10 godina, svake godine, najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu.

3.11. Iznimno i to u slučaju:

smrti podnositelja zahtjeva ili člana obitelji, prestanka braka/izvanbračne zajednice do roka utvrđenog u prethodnom stavku, moraju se dostaviti potvrde/uvjerenja o prebivalištu za članove obitelji koji i dalje žive u stambenom objektu.

3.12. Prilikom dostave navedene potvrde/uvjerenja potrebno je u prilogu dostaviti i smrtni list odnosno sudsku odluku kojom je utvrđen prestanak bračne/izvanbračne zajednice.

3.13. Podnositelj zahtjeva koji postane vlasnik kupljenog stambenog objekta ili suvlasnik sa  svojim bračnim drugom ili izvanbračnim drugom, ne smije iz svog vlasništva otuđiti, prodati ili darovati kupljeni stambeni objekt ili poduzeti

bilo koju radnju koja se tiče bilo kojeg oblika raspolaganja i koja utječe na to da drugi raspolaže predmetnim stambenim objektom (uključujući pravo građenja, zaloga, zakupa, najma i svih ostalih prava koja djeluju opterećujuće na nekretninu) za čiju kupovinu su dodijeljena nepovratna  financijska sredstva od strane Grada Dubrovnika u roku u kojem je dužan zadržati prebivalište u kupljenom stambenom objektu u skladu s stavkom 3.8. ovog Javnog poziva.

3.14. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispoštuje obveze i rokove iz stavaka 3.8. i 3.10. ovog Javnog poziva ili otuđi, proda, daruje ili poduzme bilo koju radnju koja se tiče bilo kojeg oblika raspolaganja i koja utječe na to da drugi raspolaže predmetnim stambenim objektom (uključujući pravo građenja, zaloga, zakupa, najma i svih ostalih prava koja djeluju opterećujući nekretninu) u roku navedenom u prethodnom stavku ili promijeni prebivalište, Ugovor o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja će se raskinuti te će podnositelj zahtjeva biti u obvezi izvršiti povrat cjelokupnog iznosa financiranih sredstava Gradu Dubrovniku.

3.15. Grad Dubrovnik će po sklapanju Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja sa podnositeljem zahtjeva, ishoditi zabilježbu nad nekretninom za koju su isplaćena financijska sredstva te će ista biti upisana u teretovnici u zemljišno-knjižnom izvatku iste.

3.16. Podnositelj zahtjeva za ovu mjeru dužan je prilikom potpisivanja Ugovora o dodjeli    nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja dostaviti i instrument osiguranja u obliku ovjerene bjanko zadužnice na iznos koji pokriva odobreni financirani iznos u korist Grada Dubrovnika.

3.17. Instrument osiguranja se aktivira u slučaju:

da podnositelj zahtjeva ne prijavi svoje prebivalište i prebivalište članova svoje obitelji u propisanom roku, da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji ne zadrže prebivalište u propisanom roku, da podnositelj zahtjeva ne dostavlja dokaz o prebivalištu za sebe i članove svoje obitelji nadležnom upravnom odjelu Grada Dubrovnika u propisanom roku, da podnositelj zahtjeva otuđi, proda ili daruje kupljeni stambeni objekt ili poduzima bilo koju radnju koja se tiče bilo kojeg oblika raspolaganja i koja utječe na to da drugi raspolaže predmetnim stambenim objektom (uključujući pravo građenja, zaloga, zakupa, najma i svih ostalih prava koja djeluju opterećujući na nekretninu) za čiju kupovinu su dodijeljena nepovratna financijska sredstava u roku iz stavka 3.13. ovog Javnog poziva, da podnositelj zahtjeva ne izvršava obveze iz Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja, da podnositelj zahtjeva ne dostavi ovjereni preslik kupoprodajnog ugovora u roku navedenom u Ugovoru o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja (u slučaju kada je zahtjev podnesen na temelju kupoprodajnog predugovora), da podnositelj zahtjeva ne dostavi dokaz o isplati kupoprodajne cijene (izvadak iz banke) u roku navedenom u Ugovoru o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja ukoliko isto nije vidljivo iz dostavljenog kupoprodajnog ugovora.

3.18. Neiskorištena bjanko zadužnica dostavljena kao instrument osiguranja vraća se po proteku roka o obvezi zadržavanja prebivališta iz stavka 3.8. ovog Javnog poziva pod uvjetom urednog ispunjenja svih obveza iz istog i Mjere 1.

3.19. Protekom roka o obvezi zadržavanja prebivališta iz stavka 3.8. ovog Javnog poziva pod uvjetom urednog ispunjenja svih obveza iz istog i Mjere 1. ishoditi će se u zemljišnim knjigama brisanje zabilježbe sa predmetne nekretnine.

3.20. Bjanko zadužnica će se vratiti i u slučaju kada podnositelj zahtjeva vrati financirani iznos Gradu Dubrovniku. U tom slučaju Grad Dubrovnik izdati će podnositelju zahtjeva potvrdu kojom se potvrđuje da je u cijelosti vratio financirani iznos, te će ishoditi u zemljišnim knjigama brisanje zabilježbe sa navedene nekretnine.

4. DOKUMENTACIJA – MJERA 1

4.1. Zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava za kupnju stambenog objekta podnosi se Gradu Dubrovniku, upravnom odjelu Grada Dubrovnika nadležnom za poslove gradonačelnika.

4.2. Zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava mora sadržavati:

ime, prezime, mjesto rođenja, prebivalište i osobni identifikacijski broj podnositelja zahtjeva, ime i prezime, mjesto rođenja, prebivalište i osobni identifikacijski broj svih  članova obitelji za koje se podnosi zahtjev te srodstvo s  podnositeljem zahtjeva, naznaku mjere za poticanje rješavanja stambenog pitanja na području grada Dubrovnika, vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva.

4.3. Zahtjev se predaje na Obrascu A.

4.4. Uz Zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava podnositelj je obvezan za sebe i sve članove obitelji priložiti:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske

isprave za podnositelja zahtjeva i članove obitelji,

2. preslik vjenčanog lista ili javnobilježnički ovjerenu izjavu o postojanju izvanbračne zajednice (u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi) potpisanu od strane podnositelja zahtjeva, izvanbračnog  supružnika ili supružnice i dva svjedoka, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću (Obrazac B),

3. javnobilježnički ovjerenu izjavu da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje odnosno da rješavaju stambeno pitanje stjecanjem vlasništva nad stambenim objektom koji je predmet zahtjeva (Obrazac C),

4. ovjereni preslik zemljišnoknjižnog izvatka ili drugih dokumenata iz kojih je razvidno vlasništvo i lokacija stambenog objekta koji je predmet zahtjeva,

5. javnobilježnički ovjerenu izjavu (Obrazac D) da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji:

nemaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, na području Republike Hrvatske ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, na području Republike Hrvatske, ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka, izuzev stambenog objekta za koji se traži dodjela nepovratnih financijskih sredstava iz Mjere 1, stanuju kao najmoprimci/ podstanari ili u zajedničkom kućanstvu sa srodnicima po krvi u ravnoj liniji, na području grada Dubrovnika,  ne koriste odgovarajući gradski stan temeljem Ugovora o najmu sklopljenim sa Gradom Dubrovnikom, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu građevinsko zemlji -

šte na području Republike Hrvatske ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu građevinsko zemljište na području Republike Hrvatske, ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 ha na području Republike Hrvatske ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 ha na području Republike Hrvatske, ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu poslovni prostor na području Republike Hrvatske ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu poslovni prostor na području Republike Hrvatske, ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka, nisu oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa u skladu s odredbama propisa Grada Dubrovnika, nisu vlasnici/suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koji na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu: kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen  iznajmljivanju, građevinsko zemljište, poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1ha, poslovni prostor ili jesu vlasnici/suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koji na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu: kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, građevinsko zemljište, poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1ha, poslovni prostor, ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka

petak, 28. veljače 2025.

Ukupna vrijednost svih nekretnina iz stavka 4.4. točke 5. podtočaka 1.,4.,5.,6. i 8. ne može biti veća od  15.000,00 EUR , osim u navedenom izuzetku (podtočka 1.)

6. podnositelj zahtjeva i članovi obitelji koji žive kao najmoprimci/podstanari dostavljaju ovjereni preslik Ugovora o najmu stana ovjerenog kod javnog bilježnika ili prijavljenog poreznoj upravi koji je važeći najmanje 2 godine u kontinuitetu do dana donošenja Odluke (12. srpnja 2023.) i na dan objave Javnog poziva (28. veljače 2025.), na području grada Dubrovnika 7. dokaz da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju  pokretnine – prijevozna sredstva (automobil, brod i slično) u ukupnoj vrijednosti većoj od 30.000,00 EUR na dan 12. srpnja 2023. i na dan 28. veljače 2025. Isto se dokazuje javnobilježnički ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika (Obrazac E),  8. izvornik uvjerenja - potvrde porezne uprave da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nisu evidentirani kao porezni obveznici od imovine nastale uslijed prometa nekretnina u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava. Za slučaj da su evidentirani kao porezni obveznici od imovine nastale uslijed prometa nekretnina u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava uz izvornik uvjerenja - potvrde porezne uprave dostavlja se izvornik ili ovjereni preslik procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka koji potvrđuje kako ukupna vrijednost svih navedenih nekretnina nije veća od 15.000,00 EUR 9. javnobilježnički ovjerenu izjavu (Obrazac F) da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava: nisu nekretnine iz stavka 2.5.3 ovog Javnog poziva u svom vlasništvu/suvlasništvu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način

otuđili, odnosno odrekli se od nasljedstva ili na bilo koji drugi način ustupili nekretninu odnosno svoj suvlasnički udio trećoj osobi                   ili

su nekretnine iz stavka 2.5.3. ovog Javnog poziva u svom vlasništvu/suvlasništvu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno odrekli se od nasljedstva ili na bilo koji drugi način ustupili nekretninu odnosno svoj suvlasnički udio trećoj osobi, čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR , a što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka

10. izvornik uvjerenja o prebivalištu, za podnositelja zahtjeva i članove obitelji, 11. izvornici: potvrde porezne uprave i Grada Dubrovnika iz kojih je razvidno da podnositelj zahtjeva i punoljetni članovi obitelji nemaju dugovanja po osnovi javnih davanja, 12. izvornik izjave podnositelja zahtjeva da fizička osoba ili osnivač pravne osobe kao prodavatelj stambenog objekta nije u srodstvu s podnositeljem zahtjeva i članovima njegove obitelji i to: srodnik po krvi u ravnoj liniji, srodnik u pobočnoj do četvrtog stupnja, srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno (Obrazac G), 13. izvornik uvjerenja općinskog suda u Dubrovniku ili drugog javnog registra da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji  ima/nema u vlasništvu nekretnine, 14. presliku akta za uporabu stambenog objekta koji je predmet zahtjeva, 15. preslik predugovora ili ugovora o kupoprodaji stambenog objekta za čiju kupnju se podnosi zahtjev, 16. izvornik izjave iz stavka 3.7. ovog Javnog poziva kojom bračni ili izvanbračni drug, potvrđuje da je suglasan i upoznat sa podnošenjem zahtjeva za korištenje Mjere 1 (Obrazac H),

17.  izvornik izjave o promjeni prebivališta (Obrazac I), 18. izvornik izjave da će se prije isplate nepovratnih financijskih sredstava dostaviti bjanko zadužnica (Obrazac J), 19. javnobilježnički ovjerena izjava da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji  nemaju s nikim potpisan ugovor o doživotnom i/ili dosmrtnom uzdržavanju (Obrazac K).

5. MJERA 2 – DODJELA NEPOVRATNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA GRADNJU, DOGRADNJU ILI NADOGRADNJU STAMBENOG OBJEKTA

5.1. Nepovratna financijska sredstava dodjeljuju se za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta koji ima pravomoćni akt  za gradnju, dogradnju ili nadogradnju na području grada Dubrovnika, a koja gradnja, dogradnja ili nadogradnja nije započela prije 28. veljače 2025.

5.2. U slučaju gradnje stambenog objekta na zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva potrebno je dostaviti dokaz o vlasništvu nekretnine i pravomoćni akt za gradnju čiji rok za početak građenja nije istekao.

5.3. Podnositelj zahtjeva koji je suvlasnik zemljišta na kojem će se graditi stambeni objekt zajedno sa svojim bračnim drugom ili izvanbračnim drugom, mora priložiti njegovu izjavu kojom se potvrđuje da je isti suglasan i upoznat sa podnošenjem zahtjeva drugog suvlasnika na Javni poziv za korištenje ove mjere.

5.4. U slučaju dogradnje ili nadogradnje potrebno je dostaviti  izjavu vlasnika objekta da je suglasan sa radovima na dogradnji ili nadogradnji objekta i pravomoćni akt za gradnju čiji rok za početak građenja nije istekao.

5.5. Valjanim podnositeljem zahtjeva smatra se i podnositelj ko -

ji je ili će gradnjom, dogradnjom ili nadogradnju stambenog objekta postati suvlasnikom zajedno sa svojim bračnim/izvanbračnim  drugom. Za suvlasnički dio suvlasnik mora priložiti izjavu kojom potvrđuje da je suglasan i upoznat sa podnošenjem zahtjeva za korištenje ove mjere.

5.6. Podnositelj zahtjeva kojem su odobrena nepovratna financijska sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog na području grada Dubrovnika dužan je:

u roku od 30 dana od dana sklapanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta  prijaviti početak građenja nadležnom tijelu graditeljstva i dokaz o tome dostaviti Gradu Dubrovniku,  u roku od 1 godine od dana sklapanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta  utrošiti dodijeljena sredstva te dostaviti dokaz o istom (račune koji glase na podnositelja zahtjeva i potvrde o isplati iznosa navedenih na računu) u roku od 3 godine od dana sklapanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja izgraditi, dograditi ili nadograditi stambeni objekt, u roku od šest 6 mjeseci od završetka radova na izgradnji, dogradnji ili nadogradnji dostaviti Gradu Dubrovniku dokaz o vlasništvu nad izgrađenim, dograđenim ili nadograđenim stambenim objektom sukladno zakonskim propisima, sebe i članove svoje obitelji prijaviti na adresi izgrađenog, dograđenog ili  nadograđenog stambenog objekta u roku 3,5 godine od zaključenja Ugovora o dodjeli financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja te zadržati to prebivalište narednih 10 godina.

5.7. Izuzetak od obveze zadržavanja prebivališta mogu imati djeca podnositelja zahtjeva ukoliko se u međuvremenu osamostale ili osnuju svoje obitelji, o čemu je potrebno pisano obavijestiti upravni odjel Grada Dubrovnika nadležan za poslove gradonačelnika.

5.8. Podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti potvrde/uvjerenja o prebivalištu za sebe i članove svoje obitelji upravnom odjelu Grada Dubrovnika nadležnom za poslove gradonačelnika, u roku od 3,5 godine od dana sklapanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja te narednih 10 godina, svake godine, najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu.

5.9. Iznimno i to u slučaju: smrti podnositelja zahtjeva ili člana obitelji, prestanka braka/izvanbračne zajednice

do roka utvrđenog u prethodnom stavku moraju se dostaviti potvrde/uvjerenja o prebivalištu za članove obitelji koji i dalje žive u stambenom objektu.

Prilikom dostave navedene potvrde/uvjerenja potrebno je u prilogu dostaviti i smrtni list odnosno sudsku odluku kojom je utvrđen prestanak bračne/izvanbračne zajednice.

5.10. Podnositelj zahtjeva koji postane vlasnik izgrađenog, dograđenog ili nadograđenog stambenog objekta ili suvlasnik sa svojim bračnim drugom, izvanbračnim drugom, ne smije iz svog vlasništva otuđiti, prodati ili darovati stambeni objekt ili poduzeti bilo koju radnju koja se tiče bilo kojeg oblika raspolaganja i koja utječe na to da drugi raspolaže predmetnim stambenim objektom (uključujući pravo građenja, zaloga, zakupa, najma i svih ostalih prava koja djeluju opterećujući na nekretninu)

za čiju gradnju, dogradnju ili nadogradnju su dodijeljena nepovratna  financijska sredstava od strane Grada Dubrovnika u roku u kojem je dužan zadržati prebivalište u izgrađenom/dograđenom/nadograđenom stambenom objektu u skladu s stavkom 5.6. ovog Javnog poziva.

5.11. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispoštuje obveze i rokove iz stavka 5.6. ovog Javnog poziva ili otuđi, proda, daruje ili poduzima bilo koju radnju koja se tiče bilo kojeg  oblika raspolaganja i koja utječe na to da drugi raspolaže predmetnim stambenim objektom (uključujući pravo građenja, zaloga, zakupa, najma i ostalih prava koja djeluju opterećujuće na nekretninu) u roku navedenom u prethodnom stavku ili promijeni prebivalište, Ugovor o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja će se raskinuti te će podnositelj zahtjeva biti u obvezi izvršiti povrat cjelokupnog iznosa financiranih sredstava Gradu Dubrovniku.

5.12. Grad Dubrovnik će po završetku radova na izgradnji, dogradnji ili nadogradnji ishoditi zabilježbu na nekretnini za koju su isplaćena financijska sredstva te će ista biti upisana u teretovnici u zemljišno-knjižnom izvatku iste.

5.13. Podnositelj zahtjeva za ovu Mjeru dužan je prilikom potpisivanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja dostaviti i instrument osiguranja u obliku ovjerene bjanko zadužnice na iznos koji pokriva odobreni financirani iznos u korist Grada Dubrovnika.

5.14. Instrument osiguranja se aktivira u slučaju da: podnositelj zahtjeva u roku od 30 dana od dana sklapanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog

objekta ne prijavi početak građenja nadležnom tijelu graditeljstva, podnositelj zahtjeva u roku od 1 godine od dana sklapanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta  ne utroši dodijeljena sredstva i dostavi dokaz o istom (račune koji glase na podnositelja zahtjeva i potvrde o isplati iznosa navedenih na računu) podnositelj zahtjeva u roku od 3 godine od dana sklapanja Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta  ne izgradi, dogradi ili nadogradi stambeni objekt, podnositelj zahtjeva u roku od 6 mjeseci od završetka radova na izgradnji, dogradnji ili nadogradnji ne dostavi Gradu Dubrovniku dokaz o vlasništvu nad izgrađenim, dograđenim ili nadograđenim stambenim objektom sukladno zakonskim propisima, podnositelj zahtjeva ne prijavi svoje prebivalište i prebivalište članova svoje obitelji u propisanom roku, podnositelj zahtjeva i članovi obitelji ne zadrže prebivalište u propisanom roku, podnositelj zahtjeva ne dostavlja dokaz o prebivalištu za sebe i članove svoje obitelji nadležnom upravnom odjelu Grada Dubrovnika u propisanom roku, da podnositelj zahtjeva otuđi, proda ili daruje stambeni objekt ili poduzima bilo koju radnju koja se tiče bilo kojeg oblika raspolaganja i koja utječe na to da drugi raspolaže predmetnim stambenim objektom (uključujući pravo građenja, zaloga, zakupa i svih ostalih prava koja djeluju opterećujući na nekretninu) za čije građenje, dogradnju ili nadogradnju su dodijeljena nepovratna financijska sredstva u roku iz stavka 5.10. ovog Javnog poziva.

ne izvršava obveze iz Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja.

5.15. Neiskorištena bjanko zadužnica dostavljena kao instrument osiguranja vraća se po proteku roka o obvezi zadržavanja prebivališta iz stavka 5.6. ovog Javnog poziva pod uvjetom urednog ispunjenja svih obveza iz istog i Mjere 2.

5.16. Protekom roka o obvezi zadržavanja prebivališta iz stavka 5.6. ovog Javnog poziva pod uvjetom urednog ispunjenja svih obveza iz istog i Mjere 2 ishoditi će se u zemljišnim knjigama brisanje zabilježbe sa predmetne nekretnine.

5.17. Bjanko zadužnica će se vratiti i u slučaju kada podnositelj zahtjeva vrati financirani iznos Gradu Dubrovniku. U tom slučaju će Grad Dubrovnik izdati podnositelju zahtjeva potvrdu kojom se potvrđuje da je podnositelj zahtjeva u cijelosti vratio financirani iznos, te će ishoditi u zemljišnim knjigama brisanje zabilježbe sa navedene nekretnine.

6. DOKUMENTACIJA – MJERA 2

6.1. Zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta podnosi se Gradu Dubrovniku, upravnom odjelu Grada Dubrovnika nadležnom za poslove gradonačelnika.

6.2. Zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava mora sadržavati:

ime, prezime, mjesto rođenja, prebivalište i osobni identifikacijski broj podnositelja zahtjeva ime i prezime, mjesto rođenja, prebivalište i osobni identifikacijski broj svih članova obitelji za koje se podnosi zahtjev te srodstvo s podnositeljem zahtjeva naznaku mjere za poticanje rješavanja stambenog pitanja na području Grada Dubrovnika vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva.

6.3. Zahtjev se predaje na Obrascu 1.

6.4. Uz Zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava podnositelj je obvezan za sebe i sve članove obitelji priložiti:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave za podnositelja zahtjeva i članove obitelji,

2. preslik vjenčanog lista ili javnobilježnički ovjerenu izjavu o postojanju izvanbračne zajednice (u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi) potpisanu od strane podnositelja zahtjeva, izvanbračnog  supružnika ili supružnice i dva svjedoka, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću (Obrazac 2),

3. javnobilježnički ovjerenu izjavu da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje odnosno da rješavaju stambeno pitanje gradnjom, dogradnjom ili nadogradnjom stambenog objekta koji je predmet zahtjeva (Obrazac 3), 4. ovjereni preslik zemljišnoknjižnog izvatka ili drugih dokumenata iz kojih je razvidno vlasništvo građevinskog zemljišta odnosno stambenog objekta na kojem će se graditi, dograditi ili nadograditi i izvornik izjave vlasnika objekta da je suglasan sa radovima na dogradnji ili nadogradnji objekta, 5. javnobilježnički ovjerenu izjavu (Obrazac 4) da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji: nemaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, na području Republike Hrvatske, ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, na području Republike Hrvatske ali čija ukupna vrijednosti nije veća od 15.000,00 EUR , što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka,  stanuju kao najmoprimci/

podstanari ili u zajedničkom kućanstvu sa srodnicima po krvi u ravnoj liniji, na području grada Dubrovnika, ne koriste odgovarajući gradski stan temeljem Ugovora o najmu sklopljenim sa Gradom Dubrovnikom, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu građevinsko zemljište na području Republike Hrvatske ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu građevinsko zemljište na području Republike Hrvatske ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka, osim građevinskog zemljišta na kojem će se graditi stambeni objekt i za koji se traži dodjela nepovratnih financijskih sredstava iz Mjere 2,

nemaju u vlasništvu/suvlasništvu poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 ha na području Republike Hrvatske ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 ha na području Republike Hrvatske, ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka, osim poljoprivrednog zemljišta na kojem će se graditi stambeni objekt i za koji se traži dodjela nepovratnih financijskih sredstava iz Mjere 2, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu poslovni prostor na području Republike Hrvatske ili imaju u vlasništvu/suvlasništvu poslovni prostor na području Republike Hrvatske ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka, nisu oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa u skladu s odredbama propisa Grada Dubrovnika, nisu vlasnici/suvlasnici tr-

govačkog društva ili obrta koji na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu: kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen  iznajmljivanju, građevinsko zemljište, poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1ha, poslovni prostor ili jesu vlasnici/suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koji na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu: kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen  iznajmljivanju, građevinsko zemljište, poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1ha, poslovni prostor ali čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR  što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka

Ukupna vrijednost svih nekretnina iz stavka 6.4. točka 5. podtočaka 1.,4.,5.,6. i 8. ne može biti veća od  15.000,00 EUR , osim u navedenim izuzecima.

6. podnositelj zahtjeva i članovi obitelji koji žive kao najmoprimci/podstanari dostavljaju ovjereni preslik Ugovora o najmu stana ovjerenog kod javnog bilježnika ili prijavljenog poreznoj upravi koji je važeći najmanje 2 godine u kontinuitetu do dana donošenja Odluke (12. srpnja 2023.) i na dan objave Javnog poziva (28. veljače 2025.), na području grada Dubrovnika, 7. dokaz da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju  pokretnine – prijevozna sredstva (automobil, brod i slično) u ukupnoj vrijednosti većoj od 30.000,00 EUR na dan 12. srpnja 2023. i na dan 28. veljače 2025. Isto se dokazuje javnobilježnički ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika (Obrazac 5), 8. izvornik uvjerenja - potvrde porezne uprave da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nisu evidentirani kao porezni obveznici od imovine nastale uslijed prometa nekretnina u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava. Za slučaj da su evidentirani kao porezni obveznici od imovine nastale uslijed prometa nekretnina

u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava uz izvornik uvjerenja - potvrde porezne uprave dostavlja se izvornik ili ovjereni preslik procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka koji potvrđuje kako ukupna vrijednost svih navedenih nekretnina nije veća od 15.000,00 EUR , 9. javnobilježnički ovjerenu izjavu (Obrazac 6) da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava: nisu nekretnine iz stavka 2.5.3. ovog Javnog poziva u svom vlasništvu/suvlasništvu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno odrekli se od nasljedstva ili na bilo koji drugi način ustupili nekretninu odnosno svoj suvlasnički udio trećoj osobi ili

su nekretnine iz stavka 2.5.3. ovog Javnog poziva u svom vlasništvu/suvlasništvu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno odrekli se od nasljedstva ili na bilo koji drugi način ustupili nekretninu odnosno svoj suvlasnički udio trećoj osobi, čija ukupna vrijednost nije veća od 15.000,00 EUR , a što se dokazuje izvornikom ili ovjerenim preslikom procjene vrijednosti nekretnine ovlaštenog sudskog vještaka 10. izvornik uvjerenja o prebivalištima podnositelja zahtjeva i članova obitelji, 11. izvornici: potvrde porezne uprave i Grada Dubrovnika iz kojih je razvidno da podnositelj zahtjeva i punoljetni članovi obitelji nemaju dugovanja po osnovi javnih davanja, 12. izvornik uvjerenja općinskog suda u sudu Dubrovniku ili drugog javnog registra da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji ima/nema u vlasništvu nekretnine, 13. presliku pravomoćnog akta za gradnju, dogradnju ili nadogradnju objekta koji je predmet zahtjeva,

petak, 28. veljače 2025.

14. izvornik izjave iz stavaka 5.3. i 5.5. ovog Javnog poziva kojom bračni ili izvanbračni drug podnositelja zahtjeva potvrđuje da je suglasan i upoznat sa podnošenjem zahtjeva za korištenje Mjere 2 (Obrazac 7),

15. izvornik izjave o promjeni prebivališta (Obrazac 8), 16. izvornik izjave da će se prije isplate nepovratnih financijskih sredstava dostaviti bjanko zadužnica (Obrazac 9), 17. javnobilježnički ovjerena izjava da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji  nemaju s nikim potpisan ugovor o doživotnom i/ili dosmrtnom uzdržavanju (Obrazac 10),

7. POSTUPAK PODNOŠENJA

ZAHTJEVA

17.1. Rok za podnošenje zahtjeva teče od 28. veljače 2025. do iskorištenja osiguranih sredstava ili do 1. studenog 2025. godine ovisno koja od navedenih okolnosti prije nastupi.

17.2. Zahtjevi zaprimljeni prije objave ovog Javnog poziva i istekom roka za prijavu neće se razmatrati.

17.3. Zahtjev i dokumentacija (za koju su propisani obrasci) predaju se na obrascima koji čine sastavni dio ovog Javnog poziva. Obrasci se nalaze i mogu se preuzeti sa službenih stranica Grada Dubrovnika, www.dubrovnik.hr.

17.4. Zahtjev i dokumentacija (za koju su propisani obrasci)  koji ne budu dostavljeni na obrascima koji čine sastavni dio ovog Javnog poziva neće se razmatrati.

17.5. Dokazi o ispunjavanju uvjeta u trenutku podnošenja zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava za kupnju, gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta ne smiju biti stariji od 30 dana od dana podnošenja Zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava osim u slučaju kada

je drugačije propisano odredbama Odluke.

17.6. Javni poziv provodi Povjerenstvo koje čini predsjednik i dva člana, a osniva ga i članove imenuje gradonačelnik.

17.7. Svi zaprimljeni zahtjevi obrađuju se po redoslijedu zaprimanja kompletne/uredne dokumentacije.

Vrijeme predaje zahtjeva je vrijeme predaje iste preporučeno poštanskom uredu ili vrijeme predaje na protokol Grada Dubrovnika na adresu:

Grad Dubrovnik Upravni odjel za poslove gradonačelnika

Pred Dvorom 1 20000 Dubrovnik „Zahtjev za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji – NE OTVARAJ “.

Za zahtjeve koji ne sadrže svu potrebnu dokumentaciju, Povjerenstvo će zatražiti nadopunu dokumentacije koju je podnositelj zahtjeva dužan dostaviti u roku od 8 radnih dana od dana primitka obavijesti za nadopunu dokumentacije. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne dostavi traženu dokumentaciju u navedenom roku, njegova se prijava neće razmatrati.

17.8. U slučaju istovremenog zaprimanja dva ili više zahtjeva prednost podnositelja zahtjeva utvrđivati će Povjerenstvo prema redoslijedu prioriteta kako slijedi: veći broj djece, vrijeme prebivanja na području grada Dubrovnika.

17.9. Grad Dubrovnik zadržava pravo bez obrazloženja poništiti ovaj Javni poziv bez snošenja odgovornosti prema podnositeljima zahtjeva.

17.10. Povjerenstvo utvrđuje prijedlog Odluke o dodjeli ne -

povratnih financijskih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja.

17.11. Prijedlog Odluke o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja potpisuju Predsjednik i svi članovi Povjerenstva.

17.12. Prijedlog Odluke o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja dostavlja se Gradonačelniku koji donosi Odluku o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja.

17.13. Podnositelj zahtjeva pisanim se putem poziva na sklapanje Ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja.

17.14. Podnositelj zahtjeva koji se neopravdano ne odazove pozivu na sklapanje ugovora gubi pravo na financiranje.

8. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

8.2. Grad Dubrovnik je voditelj obrade koji obrađuje osobne podatke podnositelja zahtjeva u svrhu provedbe zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava za zadovoljavanje stambenih potreba sukladno odredbama ove Odluke.

8.3. Traženi osobni podaci i priloženi dokumenti podnositelja zahtjeva nužni su radi utvrđivanja ostvarivanja prava na dodjelu nepovratnih financijskih sredstava te donošenja odluke o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava u svrhu rješavanja stambenog pitanja koja će se objaviti na internetskim stranicama Grada Dubrovnika te na oglasnoj ploči Grada Dubrovnika. Grad Dubrovnik neće davati na korištenje osobne podatke koji su prikupljeni u naznačenu svrhu drugim primateljima, osim u slučajevima predviđenim zakonskim propisima. Sukladno Pravilniku o čuvanju, korištenju, odabiranju i izlučivanju arhivskog i registraturnog gradiva Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 02/13), podaci se čuvaju na rok od 10 godina.

8.4. Sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka osigurano je pravo pristupa osobnim podacima, pravo na ispravak, pravo brisanja („pravo na zaborav“), pravo na ograničenje obrade, pravo na prijenos podataka, pravo na prigovor, pravo podnošenja pritužbe Agenciji za zaštitu osobnih podataka i pravo na povlačenje privole. Prava se mogu ostvariti podnošenjem zahtjeva Službeniku za zaštitu podataka, poštom, preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu: Grad Dubrovnik, Službenik za zaštitu podataka, Dubrovnik, Pred dvorom 1, osobno na adresu: Grad Dubrovnik, Službenik za zaštitu podataka, Dubrovnik, Pred Dvorom 1 ili putem elektroničke pošte na e-mail: szop@dubrovnik.hr. Obras -

8.1. UREDBA ( EU ) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te stavljanju izvan snage Direktive 95/46/ EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) sadrži niz pravila kojima se osigurava zaštita temeljnih prava i sloboda pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18, dalje u tekstu: Zakon) osigurava se provedba Opće uredbe o zaštiti podataka. Temeljem članka 13. i 14. Opće uredbe o zaštiti podataka Grad Dubrovnik, obavještava o osobnim podacima koje kao voditelj obrade prikuplja i obrađuje u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, zaštiti privatnosti, pravnim osnovama i svrhama obrade, primateljima obrade, rokovima čuvanja kao i o pravima koja ispitanici imaju vezano za obradu osobnih podataka.

ci za ostvarivanje prava ispitanika dostupni su na linku: https://www. dubrovnik.hr/pravo-na-pristup-informacijama/zastita-podataka, a isti se mogu preuzeti i na pisarnici Grada Dubrovnika.

8.5. Vlastoručnim potpisom na obrascima koji su sastavni dio Odluke i ovog Javnog poziva kojima se traži ostvarivanje prava na dodjelu nepovratnih financijskih sredstava u svrhu zadovoljavanja stambenih potreba potvrđuje se i daje se suglasnost da Grad Dubrovnik može obrađivati osobne podatke navedene u obrascima. Ujedno, vlastoručnim potpisom potvrđuje se identitet podnositelja zahtjeva te da su informacije i izjave dane na obrascima istinite i točne.

9. OSTALE ODREDBE

9.1. Grad Dubrovnik zadržava pravo provjere i uvida, na terenu, svih kriterija o kojima ovisi odobravanje financijskih sredstava.

9.2. Pravo provjere i uvida Grada Dubrovnik ima prije i nakon odobravanja dodjele nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja.

9.3. Grad Dubrovnik zadržava pravo tražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije koja nije taksativno navedena u Odluci ili ovom Javnom pozivu, a sve u svrhu utvrđivanja važnih činjenica i okolnosti za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava.

9.4. Podnositelji zahtjeva koji ostvare pravo u skladu s odredbama Odluke i ovog Javnog poziva nemaju pravo na ostvarenje drugih prava koja se odnose na stambeno zbrinjavanje u skladu s važećim propisima Grada Dubrovnika. Gradonačelnik Mato Franković

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

NAROD JE ZBACIO

Narod je zbacio sa prijestolja care

Rulja prevratnička jednako i kralje

Gazeći strvine gacala je dalje

Povijest u grabežu za vlast i za pare

Na tron demos potom natiče barbare

A hrvatsko divno naše priobalje

Sunovratilo se u svoje bezglavlje

Pod Marjanom slikom uzdižu bravare

No kralj hrvatski je proglašen u Splitu

Već devet stotina dvadeset i pete

Naš Rex Croatorum neka ga se sjete

Potomci velikog Marula i Tina

Konteso da demos ne bude svjetina

Koja gazi našu zemlju ponositu

16/1/25

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Ako dopustimo da umre prošlost i budućnost ćemo pokopati s njom.

humanitarni prilozi

Udruga za Down sindrom DNŽ

U spomen na Jakšu Denobl, brata moje susjede Lući, Neda Koprivec prilaže 25 EUR-a

Centar maslina

- Obitelj Stjepka Simovića, u spomen na dragu susjedu Delvu Brković prilaže 50,00 EUR.

DVA SKALINA

U spomen na našu tetku Dragu Sršen, umjesto vijenca, 50 € prilaže obitelj Anke i Balda Mojaš; U spomen na pok. Bebu Stjepović, 80 € prilaže obitelj Konjevod;

U spomen na pok. Josipa Rodića, 80 e prilažu obitelji Krznar i Zvone;

U spomen na pok. Antuna Lukšića, umjesto cvijeća, 100 e prilažu Željka i Lora Mirčić;

U sjećanje na pok. Antuna , 50 € prilaže Kristina Račić;

U spomen na našu rodicu Jelku Mioč, umjesto cvijeća, 60 € prilažu obitelji Deaš, Ljubičić i Vlašić; U spomen na dragog prijatelja Miha Miletića, umjesto cvijeća, 50 € prilažu Marina i Fani; Boko Periša donacija umjesto honorara za glazbu na funeralu u iznosu 300 €; HSSMS-MTH donacija 50 €; Caffe bar Belfast donacija 40 €; Donacija obitelji Goga u iznosu 50 €;

OZONIRANJE

BAKONJA FRA ...

KOREJSKA PJEVAČICA (anagram: ALI)

KRPEŽ, KRPLJENJE

PODRUČJE U NIGERIJI

PODUZETNIK MUSK

AMERIČKA GLUMICA, MARCIA

3. I 1. SAMOGLASNIK UMETAK (FILMSKI)

K A N D I N A V K A

VRSTA PAMUČNE TKANINE

SISAVAC IZ PORODICE MEDVJEDA

SNOVI VULKAN NA SICILIJI LIBANON. PJESNIK, HALIL (anagram: TRUMAN)

ASIRSKA KRALJICA BROD ARGONAUTA

U EPOVIMA NAŠ SLIKAR

ZIMA

TURSKI PIJANIST BIRET

ZA UTOVARNU STANICU NORVEŠKA KNJIŽEVNICA COLLETT

PO ČEMU, RITI GLAZBENIK SOSS GLUMICA GARDNER IZNOS NA NOVCU (mn.)

OSOBA NA SLICI PORTUGAL TKALAC

KRATKA, BRZA UTRKA NEOBUVEN, BOSONOG POJAVA NA VODI

(lat.)

NIŠTA

l, golema drvarica, Andrija Medulić, SD, Stara godina, talk, vinarija, R, eis, Jan, Kaba, ozonizacija, at, Brne, Vera , Lia, Idil, okrp, dota, Gada, Am, N, Elon, UST, Rodd, crta, I, ia, Ati, cic, Semiramida, Ana Antunović, P, sprint, val, TO, Berg , area, luke, Orion, astrahan, sto, kanik, oči.

AUTO / MOTO

Prodajem Chevrolet Captiva 2000D, 2009.god., prešao samo 6000 km. Cijena 12000 EUR (nije fiksno). Mob: 091 9120466

Prodajem Mercedes A160 (W169), 2009. godine, registriran do 03/2025. Cijena: 4000 eura. Mob: 098 758 887

Prodajem KIA Sportage, 2017. godine, registriran do 10/2025. Cijena: 18,000 eura. Mob: 098 758 887

Prodajem Peugeot 206, 2001. god., registriran do 04/2025. Cijena po dogovoru. Mob: 0976084077

Prodajem Fiat Punto, prešao 152000 km, cijena po dogovoru. Mob: 098392499

PLOVILA

Prodajem vanbrodski Tohatsu motor, duga osovina radio cca 9 sati. Mob: 095 8358755

iznajmljivanje

Iznajmljujem garsonjeru u centru Mokošice na duže vrijeme. Zvati iza 18h. Mob: 097 742 2536

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Prodajem poljoprivredno zemljište, Župa 2128 m2, vrt, oranica, maslinik, pristup s puta. Mob:098243985

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da je potrebno renovirati. Mob: 0977236306

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije is-

ključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene.

Mob: 099 691 1127

nom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem grob na katolič-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balko-

098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

kom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko ze-

mljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

zivanju maslina, loze, kivija, ruža, kosnja trave, uređivanje okućnica. Mob. 091 6143 946

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

+385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem potpuno novu neupotrebljenu motornu kopačicufreza VILLAGER, motor benzinski 5,6 KS. Tel. 098/344-611

Prodaje se tablet Alcatel 8082, 10 u dobrom stanju s punjačem i maskom za 30 EUR. Mob: 091 5834481

USLUGE RAZNO

Dajem instrukcije iz matematike te pripreme za državnu maturu i instrukcije iz fizike za osnovnu školu. Mob: 091 5644600

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, obrezujem masline, agrume, loze i slično, košnja trave i druge usluge po dogovoru. Mob: 095 5124940

Profesor daje poduke iz matematike i kemije za osnovnu i srednju školu. Mob: 095 5124940

Višegodišnje iskustvo u ore-

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 17. 2. do 23.2.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 24. 2. do 2. 3.

preminuli

DANICA JUKAS (1936)

DELVA BRKOVIĆ (1936)

ANTUN LUKŠIĆ (1994)

SANDRA SUDAR (1969)

DAMIR RAČIĆ (1950)

DRAGE SRŠEN (1944)

CVIJETA KRISTE (1932)

NIKOLINA LINA BERAN (1941)

FRANICA BIJELIĆ (1943)

MIHO MILETIĆ (1956)

MIJO KOSTOPEČ (1938)

MARE FRANUŠIĆ (1939)

JANJA JEČIĆ (1936)

MIJOČ JELKA (1935)

NIKŠA ČURLICA (1946)

Vijećnici u petak odlučuju

o porezu na nekretnine, ovo su iznosi!

Sjednica Gradskog vijeća održat će se u petak, a jedna od točaka o kojima će vijećnici raspravljati i odlučivati je Prijedlog odluke o porezima

Grada Dubrovnika, u što spadaju i porezi na nekretnine

Naime, 1. siječnja na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, kojime je regulirano kako su jedinice lokalne samouprave dužne uvesti porez na nekretnine. Država je odredila najniži i najviši iznos u rasponu od 0,60 do 8,00 eura/m2 korisne površine nekretnine. Porez na nekretnine uveden je kao zamjena za porez na kuće za odmor koji je za Grad Dubrovnik u 2024 godini iznosio 5,00 eura/ m2 korisne površine.

U prijedlogu odluke je navedeno kako se porez na nekretnine utvrđuje ovisno o ulici u kojoj se nekretnina

nalazi te su navedene cijene. Također, navedeno je i koje se ulice u gradu nalaze u 1. zoni, a koje izvan 1. zone.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.