Ministar Glavina, poznat po ex katedra podučavanju novinara o tome kako imamo previše apartmana, previše malih iznajmljivača, odnosno previše turističkih kreveta, malo je zaglavinjao. Na jednoj televiziji tumačio je voditeljici kako smo preskupi, zbog čega možda nećemo biti dovoljno konkurentni u odnosu na konkurentske turističke zemlje. O tome je govorio i Plenki. Glavina je, kako je i red, prepisao Plenkijeve rečenice. E sad, ako je doista previše apartmana i ako su preskupi, zar ih neće onda tržište samo regulirati? Pa će oni preskupi biti prazni. Ako je neke robe previše, cijena joj pada. To je onaj čuveni zakon tržišta u koji se zaklinje i naša Vlada, navodeći ga kao razlog zbog kojeg ne mogu sankcionirati trgovce. Recimo porezom na izvanrednu dobit. Jer uvijek ima onih koji kupuju. Ili su gladni ili obijesni. Kako god, Glavini nije palo na pamet da možda i ta vražja skupoća sve robe, preskupe države i dobara u nas, ima neke veze sa skupoćom apartmana i ostalih turističkih usluga. No, mu-
dro je zaključio kako možda jesmo preskupi, ali s druge strane možda i nismo.
Očitovao se i o direktivi EU o tome kako direktore javnih poduzeća treba birati javnim natječajem, na temelju sposobnosti, umjesto podobnosti. Sve to u kontekstu Dabrovog traženja smjene Dujića i postavljanja ‘stručnjaka’. Majstor Glavina majstorski je otpilio kako je jasno da direktori javnih poduzeća moraju provoditi politiku Vlade. Tako ispada kako je onaj vražji Sopta cijelo vrijeme provodio politiku Vlade. Jer ako nije, zašto prije nije smijenjen? No dobro, nek se naš stručnjak Glavina drži apartmana. Ako poslije sezone kapne manje love u državni proračun, barem ćemo svi znati tko je kriv. Vražji mali iznajmljivači i njihovi apartmani.
Novog ministra opće prakse, odnosno poljoprivrede, u Saboru su potvrdili, ali su se prije toga svi međusobno izvrijeđali. Što se tiče Imovinaca, oni su urnebesno objavili kako će postaviti neovisnog stručnjaka na čelo Hrvatskih šuma. Stručnjaka koji čak nije ni njihov
član, što mu, je li, garantira neovisnost. Onda su ipak, za svaki slučaj, dodali kako je ‘njihov’. Na znanje svom članstvu. Ipak, nervoza se uvlači u sve stranke redom. Novi izbori su pred vratima i svi su u kalkulacijama.
UZagrebu je najveća gužva. HDZ već tradicionalno u Zagreb stavlja nemušte poltrone koji realno nemaju šanse. Ovaj put je to Herman. Zadnji put su mu pred nosom ugurali Filipovića, kasnije nagrađenog ministarskom foteljom. Istina, kratkog vijeka. Sad stvarno moraju Hermana koji je strpljivo čekao red. Poslije će ga staviti za šefa u Petrovoj bolnici. Ali ni Rebro, jadna nam majka, nije isključeno. SDP pak, koji je u Zagrebu u koaliciji s Možemo, osim kad malo nije, najavio je svog kandidata za Zagreb. Uz njih još najmanje pet. Za većinu ne znaš tko im glavu nosi, pa bi Tomašević opet mogao slaviti. Zagrepčani jednostavno nemaju sreće, ali imaju sve više stupića, biciklističke staze s dva biciklista na sat, podzemne spremnike koji smrde, loš odvoz smeća i potpuni
prometni i parkirni kaos. Imaju i gradonačelnika koji je, kako se čini, u Bandićevom bivšem uredu pronašao upute za predizborna slikanja s popisom obećanja i ‘delanja’, pa ih sad prepisuje. To je onaj isti gradonačelnik koji je kao aktivist ležao iz protesta Bandiću, ispred ulaza u javnu garažu, ali i ispred mjesta gdje bi trebalo napraviti pogon za recikliranje i spaljivanje otpada. Sad on, baš na tom mjestu, radi spalionicu otpada. Što se može, ne leži nego ‘dela’. Ako netko i njemu legne, kad tad će se dići. Možda jednom i taj postane gradonačelnik. Utom tonu, u Gradu se SDP udružio s Možemo/Srđ je Grad, pa su se nekim čudom uspjeli složiti ambiciozni s još ambicioznijima. Što je najčešće obrnuto proporcionalno sposobnostima. Narasle ambicije nisu imale snage za zajednički izlazak kompletnog bloka protiv aktualnog Mata, jer to onda znači i dijeljenje stolica koje nemaju. Po svemu tome, meni se čini da Mato može mirno spavati. Ipak, najuzbudljivije je u Rijeci, gdje je zamjenica gradonačelnika kandi-
datkinja SDP-a za gradonačelnicu, pa ju je aktualni gradonačelnik, isto esdepeovac, smijenio s mjesta zamjenice. Meni se čini da SDP to stvarno majstorski radi. Kao da su ‘spavači’ HDZ-a. S druge strane, kako im zamjeriti? Tko se od nas nije bar jednom posvađao na poslu. Može onda i ekipa iz SDP-a. Isto rade i u Splitu. Hajdaš Dončić možda ima neki plan? Ipak, čini se kako bi mu bilo korisno uključiti AI u izborno planiranje. Sigurno bi suvislije planirao. Tome AI i služi. Uz to, pokazao bi kako razumije i prati trendove budućnosti koja je već stigla. Kako god, svi imaju ogroman popis lijepih želja i budućeg ‘delanja’, tako da mogu odmah krenuti s obećanjima. To je i red, pa izbori dohodu!
Bojkot poklona za Valentinovo nije najavljen pa su trgovci uložili u reklame na najjače za srca na popustu. Možemo birati od čokoladnih, kristalnih i zlatnih do dijamantnih! Penzići ionako ne slave Valentinovo, oni mogu i bojkotirati. To je taj toliko potreban pluralizam. Eto vas.
UJEDINIO SE DIO LJEVICE
Politički analitičari Macan i Maldini analiziraju suradnju
SDP-a i Srđevaca
Dubrovačka ljevica je, čini se, osvijestila snagu zajedničke akcije.
Hoće li koalicija SDP-a i SJG/MOŽEMO! ugroziti HDZ-ovu vlast u Gradu i Županiji posljednjih osam, odnosno 16 godina, razgovaramo sa stručnjacima za politiku Krešimirom Macanom i Perom Maldinijem
Iz stranke Srđ je Grad, koja je dio platforme Možemo!, su prelomili. Za predstojeće lokalne izbore oformili su koaliciju ‘Slobodno’ sa SDP -om, a zajednička kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika bit će SDP -ova Anita Bonačić Obradović. Za zamjenicu gradonačelnice pretendira Srđeva Petra Marčinko, a predsjednik Gradskog vijeća htio bi biti Srđev Ivan Vigjen.
Hoće li glasovi koalicije ići u smjeru sinergije, pa će srđevci dovesti jedne, a SDP -ovci druge, uz još dodatan broj onih koji do sada nisu znali za koga bi glasali pa će zaokružiti koaliciju, ili će se pak dogoditi suprotno da se dio glasača jednih i drugih razočara koaliranjem i neće izaći na izbore? Na to je pitanje za Dubrovački dnevnik odgovor dao politički analitičar i komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, koji u ovom izbornom ciklusu ne radi kampanju niti za jednu stranku na dubrovačkom području.
„Oni su vjerojatno radili istraživanja pa su pitali i dobili neke rezultate o sinergiji, sigurno nisu išli naslijepo. Moja procjena, a i procjena kolega jer svi razgovaramo, jest da bi to mogla biti sinergija. Osjeća se da je SDP ni -
kad jači. Efekt Milanovića s predsjedničkih, ali prije toga i parlamentarnih izbora dao je krila SDP -u i dignuo ih iz mrtvih“, smatra Macan i dodaje kako je „ SDP sada na nikad boljem rejtingu“.
ATMOSFERA PROMJENE
Iako je nezahvalno dovoditi u znak jednakosti predsjedničke, parlamentarne i lokalne izbore, učinak jednih se ipak djelomično može preliti na druge i dovesti do nekih promjena. Na parlamentarnim izborima su stranke Možemo! (čije je platforme dio ‘Srđ je Grad’) i SDP u brojkama dobili više glasova od HDZ-a, ali je upravo nedostatak predizborne koalicije u kombinaciji s D’Hondtovim sustavom više mandata prelio u korist vladajućeg HDZ-a. Vidljivo je to i po rezultatima u X. izbornoj jedinici gdje bi u koaliciji stranaka vjerojatno dobili jedan mandat više nego što je to bio rezultat pojedinačno, gdje je Možemo! ostao bez saborskog mjesta iz X. izborne jedinice, iako su prešli izborni prag. „Karte su se izmiješale i ako biste me pitali tko bi bio najbolji odabir za kandidata prije šest mjeseci, rekao bih da bi možda Viktorija
Piše Petra Srebrović foto DD, Goran Mratinović, Sanjin Strukic/PIXSELL
Maldini: „Za SJG je nedostatak iskustva, osobito upravljačkog i institucionalnog, možda i razlog što ih znatan dio birača, poglavito onih iz realnog sektora, neće shvatiti dovoljno ozbiljno, čak i kada pogađaju i tematiziraju stvarne probleme“
Iz stranke Srđ je
Grad, koja je dio platforme Možemo!, su prelomili. Za predstojeće lokalne izbore oformili su koaliciju ‘Slobodno’ sa SDP-om, a zajednička kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika bit će SDP-ova Anita Bonačić Obradović. Za zamjenicu gradonačelnice pretendira
Srđeva Petra Marčinko, a predsjednik Gradskog vijeća htio bi biti Srđev Ivan Vigjen.
Knežević bila favorit, ali to je sad Anita Bonačić Obradović. Zapravo u ovom trenutku treba zatomiti taštinu i gledati brojke, one se ne smiju raspitati jer postoji jedna atmosfera promjene“, govori Macan i objašnjava kako upravo tu atmosferu promjene oni sada pokušavaju iskoristiti i na njoj napraviti zalet.
VIKTORIJA KNEŽEVIĆ BI MOGLA BITI PREVAGA?
Koja je pozicija Viktorije Knežević, kandidatkinje za gradonačelnicu stranke Centar u priči dubrovačke ljevice?
„Ona ima svoju priču, a u drugom krugu bi mogla reći da njeni birači podrže Anitu Bonačić Obradović, ili bi ona mogla poručiti svojim glasačima da podrže Knežević. U zbroju bi to moglo dati prevagu konačnom rezultatu u drugom krugu. Ako HDZ prvi dio kampanje ne odradi dobro i dogodi se neko iznenađenje, ono može prevagnuti u drugom krugu“, govori Macan koji smatra kako je u prvom krugu favorit aktualni gradonačelnik, HDZ-ov Mato Franković, ali kako je drugi krug – druga priča. „Recimo da Mostovi birači možda neće podržati HDZ , oni bi u tom slučaju mogli podržati ljevicu i tu bi se moglo dogoditi iznenađenje izbora. Nešto što je do sada izgledalo sigurno, sada više nije sigurno“, govori Macan
koji smatra da koalicija ‘Slobodno’ ima šansu preuzeti upravljanje Dubrovnikom.
DOBRA SEZONA ZA LJEVICU
„Oni imaju šansu, možda ne zbog njih samih nego zbog cijele ‘sezone’. Isto kao što se u turizmu dogodi dobra sezona, pa poduzetnici zarade više, tako se i ovdje dogodila jedna dobra sezona na kojoj bi oni mogli profitirati“, govori Macan i dodaje kako su trendovi jasni i kako oni mogu dati vjetar u leđa ljevici.
„Osjeća se jedan val, SDP je rastao zbog Milanovića, a Plenković je dodatno nabrusio javnost zbog svojih izjava, onda su tu i visoke cijene i bojkot, javnost je nabrijana na HDZ jer su oni već u trećem mandatu pa je prirodno da se javlja negativna emocija protiv nekoga tko je na vlasti“, iznosi Macan i dodaje kako se sve to vidi u brojnim istraživanjima.
„Franković bi u prvom krugu trebao napraviti veliku razliku, pa onda mobilizirati u drugom krugu glasače HDZ-a, koje je uvijek lakše mobilizirati. Ali, onda postoji i rizik da bi se zbog takvog rezultata ljevica mogla organizirati pa je sve moguće“, govori.
DUBROVNIK KAO DANSKA
Na konferenciji za medije iz koalicije Slobodno su poručili kako stranke sadašnje opor-
Koalicija Slobodno SJG-a i SDP-a. Kandidatkinja za gradonačelnicu Anita Bonačić Obradović, kandidatkinja za zamjenicu Petra Marčinko i kandidat za predsjednika Gradskog vijeća Ivan Vigjen
Komunikacijski stručnjak i politički analitičar, Krešimir Macan
Macan: „Koalicija slobodno ima šansu. Osjeća se jedan val, SDP je rastao zbog Milanovića, a Plenković je dodatno nabrusio javnost zbog svojih izjava, onda su tu i visoke cijene i bojkot, javnost je nabrijana na HDZ jer su oni već u trećem mandatu pa je prirodno da se javlja negativna emocija protiv nekoga tko je na vlasti“
be moraju razmišljati više o osvajanju vlasti i preuzimanju odgovornosti, a manje o ‘bildanju’ vlastite stranke i povećanju mandata u Gradskom vijeću. Osim toga poručili su kako žele mijenjati paradigmu politike i kako dijeljenje ‘fotelja’ i direktorskih mjesta više neće biti način djelovanja nego da će se većina i manjina sklapati od sjednice do sjednice. Macan smatra kako je to pozitivna promjena. „To je super poruka. Tako funkcionira Danska, uvijek postoji onaj koji ima najveći broj mandata, ali se svaka bitna odluka mora dogovarati i to odlično funkcionira“, govori Macan i dodaje kako smatra da kao društvo sazrijevamo u tom vidu političkog djelovanja.
„Mislim da bi se to moglo svakako dogoditi u Dubrovniku jer nitko neće imati apsolutnu većinu. Tu bi u slučaju ljevice Viktorija Knežević mogla izvući ako njena lista prođe u Gradsko vijeće, a HDZ ne bude imao dovoljno mandata za većinu“, iznosi.
O
SLOGANIMA I KREATIVI
Koalicija SDP -a i SJG / MOŽEMO ! nosi ime ‘Slobodno’, a za sada je vidljiv slogan ‘Slobodno biraj, zajedno djeluj’. Na konferenciji za medije je Anita Bonačić Obradović istaknula i kako će njima „vlast biti čast, a ne slast“ čime je ‘bocnula’ aktualnog gradonačelnika Frankovića čiji je slogan iz prošlih lokalnih izbora bio ‘Vlast je čast’. Macan govori kako je slogan korektan i jasan, iako ga ne oduševljava. „Bitno je da pozivaju ljude na uključivanje, za-
to se koriste glagoli. Vjerojatno će oni to još dorađivati, ali jasan je smjer u kojem idu, a to je poštenje i vraćanje vlasti građanima“, mišljenja je Macan koji apostrofira i kako građani često podcjenjuju kolika je njihova snaga. „Najčudnije od svega je što je izlaznost obično najmanja na lokalnim izborima. To pokazuje ili da su ljudi zadovoljni postojećim stanjem ili misle da ne mogu ništa promijeniti. U tom je kontekstu velika izlaznost jedan signal promjene. Ako se taj val stvori nacionalno, onda svi HDZ-ovi gradonačelnici, načelnici i župani imaju problema jer to je situacija kao s morskim psima – kad se osjeti krv, svi dolaze. Neće se u Dubrovniku dogoditi glasanje protiv Mata Frankovića, ali može se dogoditi glasanje protiv HDZ-a“, analizira i poručuje kako je ipak najvažnije vidjeti kakva će biti kampanja jer na lokalnoj razini ne postoji taj momenat motivacije i okupljanja oko Zorana Milanovića, nego Anita Bonačić Obradović i tim moraju stvoriti motivaciju.
KNEŽEVIĆ: „SVE KOMBINACIJE I KOALICIJE PROTIV HDZ-A“
Viktorija Knežević, kandidatkinja stranke Centar svoju je kampanju počela prva, još početkom 2023. godine kada je najavila da će se boriti za mjesto čelne osobe Grada.
„U svibnju na lokalnim izborima svi koji želimo da Dubrovnik bude oslobođen od interesnog zagrljaja imamo samo jedan zadatak –pobijediti HDZ zbog Dubrovnika“, jasno poru -
čuje Knežević i dodaje kako će za to biti potrebno objediniti glasove od razočaranog desnog, preko centrističkog, pa sve do lijevog biračkog spektra.
„Sve kombinacije i koalicije koje tome budu pridonosile su legitimne“, smatra.
„U prvom krugu moguće je imati više koalicijskih opcija zbog maksimaliziranog rezultata, a u drugom je potrebno okupiti se oko onog tko može zahvatiti najšire moguće i pobijediti HDZ “, govori Knežević i dodaje kako to neće biti lako.
„Ali ako svi budemo išli u tom smjeru, to će biti moguće“, zaključila je i potvrdila kako će za Gradsko vijeće sigurno imati listu, a za Županijsku skupštinu postoji mogućnost da ide s opozicijom i da ide samostalno.
HDZ u županiji ima problem“, smatra Macan. „Dobroslavić jest nešto mlađi od Trumpa, ali ipak je tu polako pitanje smjene generacija, a HDZ to nije napravio. Nije pripremio kandidata, a Petrov je zadnji put umalo dobio. I u županiji će svi napadati HDZ , posebno ako krene ta sinergija iz Dubrovnika“, zaključuje komunikacijski stručnjak i politički analitičar Krešimir Macan.
BONAČIĆ OBRADOVIĆ PREPOZNATLJIVIJA
OD SAMOG SDP-A
Politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini navodi kako su SDP i Možemo! i dalje u konkurentskom odnosu, ali gdje procjene da zajedno mogu maksimizirati svoje šanse, idu u koaliciju.
„Upravo to stoji i iza ovog koaliranja SDP -a i Srđ je Grada (Možemo!) u Dubrovniku. Čini se da je interes oslabljenog lokalnog SDP -a za zajedničkim izlaskom na izbore i veći od onoga SJG , s obzirom da želi sačuvati dosadašnji rezultat, dok SJG računa da koalicijom može dobiti potporu i SDP -ovih birača, koji im je inače ne bi dali, te tako imati i bolji rezultat od dosadašnje“, iznosi Maldini i dodaje kako je dubrovački SDP već dugo u defanzivi te kako se strukturno ne uspijeva oporaviti, ali i da nema značajnijih programskih i političkih inicijativa.
Knežević: „U prvom krugu moguće je imati više koalicijskih opcija zbog maksimaliziranog rezultata, a u drugom je potrebno okupiti se oko onog tko može zahvatiti najšire moguće i pobijediti HDZ“
ŽUPANIJA JE PRIČA ZA SEBE
Na prošlim lokalnim izborima 2021. godine, HDZ-ov Nikola Dobroslavić osvojio je četvrti mandat naspram Mostovog Boža Petrova. Dobroslavić je tada Petrova u drugom krugu ‘tukao’ za manje od 2000 glasova, što se ne može nazvati uvjerljivom pobjedom, a Petrov je najavio kandidaturu za župana i u ovom izbornom ciklusu. HDZ još uvijek nije izašao s imenom kandidata za župana, a špekulira se o više imena, od toga da će Dobroslavić pokušati osvojiti još jedan mandat, do toga da će u utrku za župana sadašnji predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. Upravo to nepostojanje jasnog kandidata pokazuje kako
„U proteklom mandatu stranka je vidljiva gotovo samo kroz nastupe svoje predsjednice Bonačić Obradović u Gradskom vijeću, u kojem je ona jedna od samo dvoje SDP -ovih vijećnika. Iako u svojoj kritici tematizira ključne probleme grada, izostaju konkretni prijedlozi mjera i aktivnosti kao alternative vladajućima, dok istodobno nedostaje jači i konkretniji angažman stranke i njihova veća prisutnost i vidljivost u lokalnoj sredini“, smatra Maldini i dodaje kako uz to, nije za očekivati da će se trenutni porast rejtinga SDP -a na nacionalnoj razini, a za koji ističe da nije rezultat njihovog djelovanja već da su oni tek kolateralni dobitnici Milanovićevog izbornog uspjeha, preliti na razmjerno veće šanse SDP -a u lokalnim sredinama, pa tako ni u Dubrovniku. „Imidž i prepoznatljivost stranke i njezinih ljudi ipak će biti najvažniji činitelji koji će utjecati na dobivanje potpore birača“, napominje.
„SRĐEVCE REALNI SEKTOR NE SHVAĆA OZBILJNO“
Za srđevce navodi kako redovno kritiziraju vlast s puno žara karakterističnog za aktivističko djelovanje, ali i da često ostaju na razini želja, bez dostatno elaboriranih i provedivih prijedloga.
Viktorija Knežević, kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika stranke Centar
Maldini: „Čini se da je interes oslabljenog lokalnog SDP-a za zajedničkim izlaskom na izbore i veći od onoga SJG, s obzirom na to da želi sačuvati dosadašnji rezultat, dok SJG računa da koalicijom može dobiti potporu i SDP-ovih birača, koji im je inače ne bi dali, te tako imati i bolji rezultat od dosadašnje“
„To upućuje na nedostatak iskustva, osobito upravljačkog i institucionalnog, pa je to možda i razlog što ih znatan dio birača, poglavito onih iz realnog sektora, neće shvatiti dovoljno ozbiljno, čak i kada pogađaju i tematiziraju stvarne probleme“, smatra Maldini. Podsjeća kako je popularnost koju je Možemo! bio stekao na prošlim lokalnim izborima te osvojio vlast u Zagrebu, tada koristila mnogim sličnim strankama pretežno aktivističke provenijencije u pojedinim hrvatskim sredinama, pa tako i SJG -u u Dubrovniku.
„To je rezultiralo trima vijećničkim mandatima, čime su nadmašili SDP. Međutim, tijekom proteklog mandata potpora Možemo! stagnira, što bi se pak moglo reflektirati i na potporu njihovim podružnicama i partnerskim strankama u lokalnim sredinama, uključujući i SJG. Stoga je proširenje biračke baze kroz koaliranje sa SDP -om njihov racionalan izbor“, analizira Maldini.
Dubrovački politolog ne očekuje značajnije promjene u ukupnoj strukturi lokalnog biračkog tijela niti političkih opredjeljenja birača, pa govori kako vrlo vjerojatno konačni izborni rezultat neće biti bitno drukčiji od dosadašnjeg.
OPORBA NE USPIJEVA JASNO
KOMUNICIRATI IDEJE
„ HDZ s partnerima tijekom proteklog manda-
petak, 14. veljače 2025.
ta nije napravio niti jednu pogrešku koja bi rezultirala gubitkom potpore birača koji su im do sada davali povjerenje. Dakako, kao i svakoj vlasti, pa tako i njima bi se moglo prigovoriti da su trebali više, bolje i slično. Međutim, u najvećem dijelu su se držali onoga što su u predizbornom programu bili najavili, a i dosta toga su uspjeli i ostvariti. Naravno, oporba osporava mnoge njihove politike, što je legitimno i što je uostalom i njihov posao i obveza prema svojim biračima“, iznosi Maldini i dodaje kako unatoč kritici, oporba nije uspjela jasno artikulirati konkretne i konzistentne javne politike kojima bi konkurirala vladajućima te na njima tražila političku potporu građana.
„To je općenito najveći nedostatak hrvatske oporbe, pa tako i naše na lokalnoj razini. Uz to, za razliku od svojih političkih suparnika, stranačka organizacija HDZ-a vrlo je dobro organizirana i aktivna, što im pak omogućuje da se kvalitetno predstave i organiziraju kampanju kojom će doprijeti do što više građana.
‘CENTAR SE NIJE PROFILIRAO U DUBROVNIKU’ Maldini se osvrnuo i na poziciju kandidatkinje Centra, Viktorije Knežević.
„Ona je još prije dvije godine najavila svoju kandidaturu za gradonačelnicu, pa je bilo za očekivati da će razdoblje od tada do lokalnih izbora iskoristiti za snažnije komuniciranje političkih poruka biračima i jačanje svoje vidljivosti te se profilirati kao autentična dubrovačka opcija, a ne tek kao ispostava Puljkove stranke iz Splita. Međutim, čini se da je to izostalo“, smatra Maldini i dodaje kako lokalna javnost ne percipira ni nju ni stranku koju predstavlja bitno drukčije od trenutka kada se tek pojavila na političkoj sceni grada. „ U međuvremenu smo bili čuli i najavu da će Centar imati i svoju listu za Gradsko vijeće i za Županijsku skupštinu, ali i to da su otvoreni za mogućnost koaliranja sa SDP i SJG , ako se prethodno dogovore o zajedničkoj listi. Međutim, s obzirom da su SDP i SJG već objavili svoju koaliciju, nije za očekivati pridruživanje Centra, utoliko više što su, primjerice u Splitu, SDP i Možemo!, također u koaliciji, oštro suprotstavljene Puljkovom Centru“, objašnjava Maldini i dodaje da je ipak do izbora još sve moguće.
„Specifičnosti pojedinih lokalnih sredina mogu se razlikovati i polučiti različite koalicijske aranžmane među ograncima istih stranaka. Ipak, u sadašnjoj konstelaciji, čini se da su šanse Centra u Dubrovniku razmjerno slabe“, zaključuje politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini.
Politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini
TURISTI ĆE OVDJE POVOLJNIJE PROĆI
Cijena turističkog smještaja u Dubrovniku još
uvijek je znatno
niža nego u Zapadnoj Europi
Usporedili smo cijene smještaja kod nas s drugim europskim turističkim destinacijama i došli do zaključka da smo zapadnim turistima još uvijek povoljni što se tiče noćenja
U Hrvatskoj je inflacija najveća od svih zemalja eurozone. Pri tom je Vlada donijela nove zakone koji ne idu na ruku privatnim iznajmljivačima. Zaključak bi trebao biti da će cijene smještaja za turiste rasti. S obzirom na to da nam se polako bliži početak turističke sezone, usporedili smo cijene smještaja u Dubrovniku s drugim europskim turističkim destinacijama. Na Airbnb-ju smo nasumice pretraživali smještaj od 6. do 8. lipnja za dvije osobe. U Dubrovniku u tom intervalu, ako se netko sada odluči za rezervaciju, može doslovno bi-
rati smještaj i to za nevelike novce. Primjerice unutar zidina može se pronaći soba s privatnom kupaonicom za 88 eura noć, a ima sjajne ocjene. Apartmani u staroj gradskoj jezgri kreću se po cijeni već od 120 eura za noć. Slične iznose traže iznajmljivači na Pločama. Malo dalje od zidina, cijene apartmana padaju, pa se tako sjajno uređeni smještaji, recimo na Montovjerni, mogu iznajmiti za već od 70 do 80 eura. Ti apartmani nude svašta – kafu, cukar, ulje, velike televizije s bogatim TV programom, šampone…
Što idemo istočnije, cijenu su povoljnije, primjerice u Pragu apartman se može bukirati za manje od 100 eura. U Budimpešti su još niže. Apartman se na dobroj lokaciji može naći za 60 eura. Slično je i u Krakowu. U Ateni malo van centra sjajan apartman nudi se za 60 eura noć, a za tu cijenu može se iznajmiti i soba kraj Akropole. Niti jedan apartman, čak ni u samom centru grada, ne prelazi cijenu od 100 eura
petak, 14. veljače 2025.
noć košta više od 300 eura, a najjeftiniji smještaj može se pronaći u hostelu gdje se soba dijeli s još devet osoba, a košta 184 eura
gim dijelovima Europe. Krenut ćemo sa Zapada, no valja naglasiti da smo u našem malom istraživanju preskočili sve skandinavske zemlje (Island, Norveška, Švedska, Finska, Danska), jer su tamo smještaji tradicionalno najskuplji u Europi i za posjetiti ih skoro da treba kredit. Stoga počinjemo od Irske. Na Zelenom otoku, baš kao i na britanskom, nema apartmana. Tamo se iznajmljuju jedino sobe u stanovima koje posjetitelje dijele s vlasnicima. Tako u Dublinu noćenje dođe od 100 eura naviše, ovisno o lokaciji i uređenosti.
U LONDONU I EDINBURGHU PAPRENE
CIJENE ZA SOBU
U Londonu su cijene, jasno, još više. Tamo su propisi takvi da vlasnik smije svoju nekretninu iznajmljivati maksimalno do 90 noćenja bez podnošenja zahtjeva za promjenu njezine na-
mjene. Stoga u Londonu nema previše izbora oko smještaja. Cijene su od 120 eura naviše za najobičniju sobu. Kupaonica se dijeli s vlasnicima stana koji i dalje tu žive. U Edinburghu su cijene još paprenije, jer tamo vlasti najavljuju da bi se u budućnosti skroz mogao zabraniti kratkoročni najam pa se iznajmljivači trenutno ravnaju po onoj ‘zdrpi dok još možeš’. Što više zabrana i ograničenja, normalno da cijene brutalno lete u nebo. Sobu je gotovo nemoguće pronaći ispod 200 eura za noć, a ako ćete bliže centru, prelaze i 300. Najjeftinije što u centru Edinburgha možete naći jest krevet u hostelu u sobi koju dijelite s još devet ljudi. To ćete zadovoljstvo platiti 184 eura za noć. Početkom 2023. godine Portugal je donio odluku da se obustavljaju sve nove dozvole za kratkoročni najam, a tu je odluku glavni grad Lisabon donio još 2018. godine. Jasno je što se dogodilo. Cijene starih apartmana koji su već imali dozvolu su rasle, pa tako u onom periodu u lipnju noćenje dođe između 100 i 130 eura. U Barceloni pak, koja odavno najavljuje da će do 2028. zabraniti sve apartmane, cijene su još veće. Tamo se za sobu traži 130 eura, i to ne u samom centru. Kako vidimo iz primjera Edinburgha, Lisabona i Barcelone, što su brojnije zabrane i ograničenja, veće su i cijene, odnosno turizam u tim gradovima postaje više za elitu koja će odsjedati u hotelima. U Amsterdamu slična situacija. Tamo vlasti ograničavaju najam turistima na samo 30 dana godišnje. Ta je odluka donesena 2019. godine. I tu su posljedično cijene eksplodirale, a ni nema puno izbora. Cijene za sobu na periferiji su 140 eura, a u središtu grada oko 200. Pariz također ima ograničenja, doduše nešto blaža. Iznajmljivači u glavnom gradu Francuske smiju iznajmljivati turistima svoje nekret-
Noćenje u Parizu dva dana za dvije osobe u sobi s pogledom na Eiffelov toranj dođe 530 eura. Stan se dijeli s vlasnicima
U Ateni se povoljan smještaj može pronaći i oko Akropole
Kako vidimo iz primjera Edinburgha, Lisabona i Barcelone, što su veće zabrane i ograničenja, veće su i cijene, odnosno turizam u tim gradovima postaje više za elitu koja će odsjedati u hotelima
nine, ali do najviše 120 dana godišnje. Ako ga žele iznajmljivati duže od tog roka, moraju se službeno registrirati kao turistički smještaj. Pariz čak ima posebnu gradsku jedinicu koja lovi i kažnjava ilegalne iznajmljivače. Tako soba površine 16 kvadrata u centru dođe 135 eura noć. Slično koštaju i cijene soba s privatnom kupaonicom kraj Effielovog tornja. Naravno, mogu se naći i skuplje. Primjerice soba s koje se vidi toranj dođe čak 265 eura za noć. Vlasnici žive u istom stanu i kuhinja se ne može koristiti.
SUD PONIŠTIO ODLUKU VLASTI U FIRENCI
U Berlinu se kuće za odmor smiju iznajmljivati do najviše 90 dana godišnje, a za najam cijele stambene jedinice moraju se ishoditi posebne dozvole. Jasno da je zato teško naći klasični apartman u Berlinu nego se nude sobe. Primjerice u kvartu Kreuzberg, soba u onom našem razdoblju košta 110 eura, a kupaonica se dijeli. Više-manje sobe u Berlinu u stanovima gdje žive vlasnici dođu oko 100 eura. Neke imaju privatnu kupaonicu, ovisno je li stan velik ili ne, dok se u nekima dijeli s vlasnicima. I Talijani sve više pokušavaju ograničiti Airbnb smještaj, pa i tamo cijene rastu. U Rimu apartman van centra dođe od 120 do 150 eura. U samom središtu grada minijaturni apartman u prilično derutnom stanju košta 160 eura noć. Otprilike tu cijenu koštaju i uređene sobe u centru grada, a ako tražite bolje sređen apartman nedaleko od glavnih atrakcija, onda su cijene preko 200 eura noć za dvije osobe. U Firenci sobe u starom dijelu grada koštaju od 100 do 150 eura, a apartmani od 150 do 200 eura. Zanimljivo kako su gradske vlasti Firence 2023. godine zabranile kratkoročni najam u povijesnom središtu Firence, no regi-
onalni sud poništio je tu zabranu. Svega nekoliko dana poslije donošenja odluke suda, zahtjevi za dobivanjem dozvole za najam u središtu Firence su višestruko porasli.
U Beču nema nikakvih restrikcija pa su cijene povoljnije. Vjerojatno gradski oci nisu donosili nikakve zabrane, jer Beč desetljećima ima razrađenu stambenu politiku gdje su mnogi stanovi u javnom vlasništvu i dodjeljuju se po strogo zadanim kriterijima. Apartman se tako može naći za 120-130 eura, sobe za osamdesetak.
Što idemo istočnije, cijenu su još povoljnije, primjerice u Pragu apartman se može bukirati za manje od 100 eura. U Budimpešti su još niže. Apartman se na dobroj lokaciji može naći za 60 eura. Slično je i u Krakowu.
ATENA JEFTINIJA OD DUBROVNIKA
U Ateni malo van centra sjajan apartman nudi se za 60 eura noć, a za tu cijenu može se iznajmiti i soba kraj Akropole. Niti jedan apartman, čak ni u samom centru grada, ne prelazi cijenu od 100 eura. Naravno, govorimo o apartmanima koji imaju odlične ocjene.
Priču završavamo s Istanbulom. Cijene apartmana u gradu na Bosporu kreću se od 80 do 100 eura za centar grada nedaleko od Aje Sofije i Galata mosta, a slične su cijene oko poznatog trga Taksim. Riječ je o apartmanima koji su vrlo lijepo sređeni.
Zaključak našeg malog istraživanja je taj da je smještaj u Dubrovniku, bez obzira na ogromnu inflaciju i nove namete privatnim iznajmljivačima, još uvijek među najpovoljnijima u Europi. Nigdje zapadno od Hrvatske nećete naći jeftiniji privatni smještaj od onoga koji se nudi na jugu Hrvatske. Da ne govorimo pri tom koliko su bolje opremljeni apartmani u Dubrovniku, nego primjerice u Rimu (tamo gdje se u najam daju sobe, nemate ni frižider, a kamoli što drugo).
Dubrovniku, osim smještajnih cijena po gradovima koji su nekoć pripadali Varšavskom paktu, mogu konkurirati jedino Atena i Istanbul. Turizam je posljednjih godina stravično poskupio i ponovno je došlo vrijeme da ne može svatko putovati. A, obzirom na razne ograničenja i borbu protiv Airbnb-ja, bit će u budućnosti još skuplje. Kada se zabrane apartmani u zgradama u Hrvatskoj i Dubrovniku, čista je logika da će cijene ovih koji će i dalje biti na tržištu rapidno rasti. A isti će se proces događati i u drugim dijelovima Europe i svijeta. Kako god, što se tiče noćenja Dubrovnik je još uvijek povoljan za zapadne turiste. No, cijene restorana i ostalih turističkih subjekata druga su priča.
Dubrovnik kao primjer uspješnog upravljanja
turizmom po izboru
New York Timesa
Sjećate li se lipnja 2017. kada su međunarodni mediji pisali o tome kako treba izbjegavati Dubrovnik zbog prekomjernog turizma? Ugledni New York Times izdvojio je ovih dana Dubrovnik kao grad koji se uspješno već godinama bori protiv prekomjernog turizma.
Obrađujući temu o najnovijim mjerama koje su uvele mnoge svjetske destinacije koje grcaju pod brojem posjetitelja, istaknuli su kako je Dubrovnik, grad koji je nekad bio simbol prekomjernog turizma, danas jedan od simbola održivog turizma. Zahvaljujući konkretnim mjerama za regulaciju turističkih tokova i očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva Grad Dubrovnik prepoznat je na globalnoj razini.
Iako su mjere poput smanjenja broja kruzera, broja stolova i stolica u povijesnoj jezgri za 30 posto, štandova sa suvenirima za 70 posto u početku bile
nepopularne, donijele su brojne koristi – smanjenje sezonalnosti i poboljšanje kvalitete života za građane i posjetitelje, ali i veće prihode. Fokus je na disperziji turističkog prometa kroz razvoj novih sadržaja u predsezoni i posezoni te jačanju zimske prometne povezanosti.
Cilj nije povećanje broja dolazaka u srcu sezone, već poticanje cjelogodišnjeg turizma koji omogućuje duži boravak i veću potrošnju posjetitelja. Dubrovnik je prešao svoj put od prekomjerne turističke destinacije do održive cjelogodišnje destinacije, a to uz brojne ugledne svjetske medije, stručnjake potvrđuju i rezultati – u 2024. godini Dubrovnik je zabilježio 1.397.052 dolazaka i 4.555.636 noćenja, što predstavlja rast od 9 % u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe broj noćenja u prosincu, čime Dubrovnik učvršćuje svoj status vodeće cjelogodišnje destinacije u Hrvatskoj.
Potpuno obnovljena vanjska sportska
igrališta u Gospinom polju, osigurani uvjeti za trenažni proces klubova
Završeni su radovi na potpunoj rekonstrukciji sklopa vanjskih igrališta smještenih uz Sportsku dvoranu u Gospinom polju, a novoobnovljena igrališta obišao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima i ravnateljem Javne ustanove Sportski objekti Dubrovnik Lukšom Klaićem.
Investicija je sufinancirana bespovratnim sredstvima Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske u iznosu 199.084,00 eura, što čini gotovo 55 posto ukupne investicije od 365 tisuća eura (s PDV-om).
Na nogometnom terenu postavljena je umjetna trava, obnovljene su betonske tribine na koje su postavljene plastične sjedalice, a formiran je i prostor za igrače i suce. Zamijenjene su dotrajale ograde i golovi, a teren udovoljava trenažnim procesima do U-11 kategorije i natjecanjima u kategoriji U-9. Drugi teren obložen je anti stres podlogom od tartana koja je zamijenila prethodnu betonsku podlogu te su ocrtani tereni za košarku, odbojku i badminton. Na cijelom obuhvatu postavljena je nova ograda, ali i nova rasvjetna tijela. -„Dubrovnik se i dalje treba sportski razvijati. Čast mi je da smo ovu sportsku infrastrukturu završili i idemo dalje s izgradnjom novih sadržaja”, poručio je gradonačelnik Mato Franković.
Gradonačelnik od izrađivača
prostornog plana i GUP-a zatražio izmjenu: Na Srđu
može biti jedino središnja rekreacijska zona grada
Kako su svi sudski postupci vezani uz projekt golfa na Srđu završeni, a protokom vremena postalo jasno da investitor, tvrtka Razvoj Golf, nema namjeru nastaviti s razvojem tog projekta, gradonačelnik Mato Franković uputio je službeni dopis tvrtki Urbanistica d.o.o., odgovornoj za izradu prostornog plana Grada Dubrovnika. U dopisu je zatraženo da se postojeća prostorna namjena, koja je omogućavala gradnju turističkih objekata na platou Srđ, izmijeni tako da se na tom području u budućnosti može realizirati isključivo središnja rekreacijska zona grada s pratećim javnim sadržajem.
Ovim korakom Grad Dubrovnik nastoji osigurati nove javne sadržaje koji ne isključuju i potencijalnu gradnju golf terena, ali i drugih rekreacijsko-sportskih sadržaja isključivo javnog karaktera.
Gradonačelnik Franković također je naglasio da su građani Dubrovnika, uz predstavnike grupe birača Srđ je Grad, bili ti koji su se zalagali da se prostor na
Srđu oplemeni javnim sadržajima, ali ne i naruši gradnjom turističkih objekata.
Na jednaki način kao što je u trenutku kada su se stvorili svi preduvjeti raskinut ugovor za koncesiju tvrđave Imperijal bez posljedica po proračun Grada Dubrovnika što je potvrdio i arbitražni postupak u Zagrebu, sada u trenutku kada su se stekli svi preduvjeti koji omogućavaju izmjenu postojećeg prostornog plana bez pravnih ili financijskih posljedica za Grad, gradonačelnik je uputio i službeni zahtjev izrađivaču za izmjenom prostorno planskih dokumenata.
Procedura izmjena Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Dubrovnika u svojoj je završnoj fazi, a očekuje se njihovo usvajanje u listopadu ove godine. U ožujku će predstavnici tvrtke Urbanistica predstaviti sveobuhvatne izmjene GUP-a i PPU-a, koje po prvi put uključuju implementiranu buffer zonu s konzervatorskim podlogama.
Izdana uporabna dozvola za novoizgrađeni sustav odvodnje
Mokošice, pozivaju se građani na podnošenje zahtjeva
Grad Dubrovnik izdao je uporabnu dozvolu za novi dio sustava odvodnje i vodoopskrbe izgrađen na području Mokošice u sklopu EU projekta Aglomeracije.
Uporabna dozvola u sustavu odvodnje otpadnih voda odnosi se na novu crpnu stanicu „Mokošica“ i kanalizacijski sustav, a u sustavu vodoopskrbe na rekonstrukciju dijela vodoopskrbnog cjevovoda. Riječ je o radovima ukupne vrijednosti 2.193.842,39 eura, a koji su izvedeni u sklopu tendera 4.1. Aglomeracije Dubrovnik.
Uz CS Mokošica, u sklopu ove investicije ukupno je izgrađeno ili rekonstruirano 4,6 kilometara mreže odvodnje te 2,5 kilometara vodoopskrbne mreže. Od tog broja, dva kilometra otpada na novoizgrađenu mrežu odvodnje, odnosno pola kilometra na novu vodoopskrbnu mrežu.
Ovim putem pozivaju se građani s područja Mokošice da, ukoliko to već nisu napravili, Vodovodu Dubrovnik podnesu zahtjeve za priključenjem na mrežu javne odvodnje.
NIMALO ROMANTIČNA STATISTIKA
Dubrovčani se sve češće rastaju , broj razvoda se lani najviše približio broju sklopljenih brakova
Lani je udio rastava bio najveći u odnosu na broj sklopljenih brakova u zadnjih pet godina
Počeci godine uvijek su razdoblje kad se analiziraju i uspoređuju najrazličitiji podaci, a Dubrovački dnevnik to je učinio kad je riječ o brakovima i razvodima u Dubrovniku. Prema podacima koje smo dobili od dubrovačkog Matičnog ureda, u 2024. godini je sklopljeno 275 brakova, a 194 ih je razvedeno.
Kad se ova brojke uspoređuju s podacima iz proteklih godina, zapravo je najmanja razlika između sklopljenih i razvedenih brakova zabilježena upravo 2024. godine. Dakle, baš je lani udio razvedenih brakova u Dubrovniku najveći u odnosu na broj sklopljenih brakova, i on iznosi 70,5 posto.
KORONA ODGODILA VJENČANJA I
PODUPLALA OBITELJSKO NASILJE
Brojke sklopljenih brakova i razvoda približile su se i tijekom 2020. godine, pa udjel rastava u sklopljenim brakovima te godine iznosi 66,5 posto. Korona godina je specifična i po tome što je baš tada sklopljeno najmanje brakova u posljednjih pet godina, svega 221. Bilo je i nešto manje rastava nego inače, njih 147, no značajan pad je zabilježen baš kad se radi o broju sklopljenih brakova. To ni ne čudi jer su tada na snazi bile korona mjere i organiziranje svadbi je zapravo bilo igranje ruskog ruleta’ – javna okupljanja i slavlja su se, kad bi se pogoršala epidemiološka slika, potpuno zabranjivala odnosno ograničavala na 15-ak, 30 ili 50 ljudi, što je nedovoljno za veće svadbe. A i mladenci su zbog toga stalno bili u riziku kako bi im planovi u bilo kojem trenutku mogli propasti. Zanimljivo je i to kako se baš te godine poduplao i broj prijava za obiteljsko nasilje na području nadležnosti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u odnosu na prethodnu 2019. godinu, o čemu je Dubrovački dnevnik bio pisao. „Očekivali smo porast obiteljskog nasilja iz više razloga. Mnogi su ostali bez posla što svakako izaziva dodatne probleme u obitelji. Zbog loše financijske situacije dolazi do nervoze i svađe u obitelji, to zna prijeći u nasilje, neki stari problemi izađu na vidjelo… Porast je velik, nažalost, ali sreća u nesreći je to što uglavnom nemamo pojavnih oblika nekog teškog i ozbiljnog nasilja. No,
cjelokupna novonastala situacija svakako utječe na porast obiteljskog nasilja,“ izjavio je tada voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica. Sve, to, naravno, nije pozitivno utjecalo na romantične odnose, koji su eventualno već bili narušeni, ni odluke o sklapanju brakova.
GODINA 2023. BILA JE NAJPOVOLJNIJA
ZA LJUBAV
Nakon ‘kiše vazda dođe sunce’, pa se tijekom 2021. godine sklopilo više brakova nego 2020. godine, kad je situacija s mjerama pomalo popustila, no još uvijek nije bila potpuno dovedena u normalu. Pravi ‘boom’ vjenčanja dogodio se u 2022. godini. Prema podacima Matičnog ureda u Dubrovniku, te je godine sklopljeno čak 368 brakova, najviše u proteklih pet godina. No, nije riječ o konačno najboljoj situaciji jer je te godine pao i neslavni rekord u broju razvoda, u odnosu na posljednjih pet godina. Naime, te su godine zabilježene i 204 rastave!
Prema podacima Matičnog ureda Dubrovnik, najpovoljnija godina za ljubav bila je 2023. godina. Iako je bilo sklopljeno nešto manje brakova nego 2022. godine, i dalje je riječ o zavidnom broju od 319. No, baš te godine je u Dubrovniku bilo najmanje rastava, svega 124, što je ujedno i najmanji broj u posljednjih pet godina. Dakle, novih brakova je sklopljeno poprilično, a rastava najmanje u pet godina. To znači kako je udjel rastava u broju sklopljenih brakova bio tek 38,8 posto, što je najmanje u zadnjih pet godina. Dok ih je lani, kako je već spomenuto, bilo najviše u odnosu na broj sklopljenih brakova.
NI NAJAVE ZA 2025. GODINU NISU SJAJNE, ALI 2026….
„Sad se vraćamo na one priče naših nona – nemojte se vjenčavati kad su parne godine nego kad su neparne!“, u šali je kroz smijeh prokomentirala ove podatke Martina Pavleković, vlasnica agencije za vjenčanja ‘Yes I DU Weddings’. Što se tiče 2025. godine, nema dobre vijesti. „Najave vjenčanja za ovu godinu nam nisu sjajne.
Piše Ivona Butjer Mratinović foto DINO STANIN/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ/DD
Korona godina je specifična i po tome što je baš tada sklopljeno najmanje brakova u posljednjih pet godina, svega 221. Bilo je i nešto manje rastava nego inače, njih 147, no značajan pad je zabilježen baš kad se radi o broju sklopljenih brakova. To ni ne čudi jer su tada na snazi bile korona mjere i organiziranje svadbi je zapravo bilo igranje ruskog ruleta’
Nije baš da nemamo najava, nešto posla ima, ali ne kao inače. Nisam sigurna što je utjecalo na to –možda rat, inflacija, previsoke cijene… Ali za 2026. godinu, najave su u porastu i situacija je puno bolja“, govori Pavleković.
Pitamo je postoje li neki trendovi koji su danas specifičniji, na što ova vlasnica agencije za vjenčanja odgovara kako se oni mijenjaju, baš kao i u modi. No, kako se sada više stavlja naglasak na megalomaniju i kreativnost nego na minimalizam koji je donedavno bio popularan.
„Naša branša je specifična, baš kao i u modi, i u njoj postoje strani dizajneri i blogeri koji prate trendove, predviđaju ih i, na neki način, promoviraju. Sve, naravno, ovisi o osobnim preferen -
cijama svakog klijenta, no danas se možda više ide na megalomaniju nego minimalizam. Ljudi su kreativniji, više se ulaže u zabavu gostiju i sadržaje, u plesače, u glazbenike. Ni bendovi na vjenčanjima više nisu ‘samo’ bendovi, nego zabavljači. Radi se na tome da se ljudi više zabave i da vjenčanje bude sadržajno i zanimljivo“, kaže Pavleković kroz smijeh dodavši – sad je sve nekako više ‘kruha i igara’. Naravno, ovi podaci ne govore puno o samoj esenciji, a ona je ljubav koja ne mora uvijek imati previše veze s institucijama. Uostalom, ponekad je dobar razvod puno bolje rješenje od lošeg braka, a dobar brak vjerojatno najvrjedniji dar koji netko može imati.
Kad se ova brojke uspoređuju s podacima iz proteklih godina, zapravo je najmanja razlika između sklopljenih i razvedenih brakova zabilježena upravo 2024. godine. Dakle, baš je lani udio razvedenih brakova u Dubrovniku najveći u odnosu na broj sklopljenih brakova, i on iznosi 70,5 posto
Maturalna večer Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića Dubrovnik održana je u hotelu Kompas. Maturanti su zablistali u pažljivo osmišljenim svečanim kombinacijama. Želimo im da i u budućnosti budu sretni i zadovoljni, baš kao i te večeri
PREDIVNA MLADOST
FOTO: GORAN MRATINOVIĆ
Maturanti Obrtničke i tehničke
škole Dubrovnik pokazali što
su glamur i
elegancija
Učenici Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik prošlog su tjedna obilježili kraj svog školovanja maturalnom zabavom u hotelu Rixos Premium Dubrovnik. Ovu posebnu noć proslavili su uz pjesmu, ples, smijeh te lijepe toalete i odijela. Želimo im puno sreće u daljnjem školovanju odnosno radu!
FOTO: GORAN MRATINOVIĆ
MATURALNA ZABAVA
MUDRE RIJEČI STARIJIH
‘Ljubav je smisao života , u braku treba puno strpljenja, ali bez poštovanja i vjernosti odnos neće opstati’
Uz Valentino – Dan zaljubljenih, u središtu je riječ ljubav. O tom osjećaju najbolje znaju oni koji su kroz život prošli i radost i iskušenja ljubavi, a njihova srca kucala su za nekoga desetljećima
Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović
Ljubav je univerzalna za sve generacije, ona je nevidljiva, ali snažna, isprepletena uspomenama, osmijesima i ponekim suzama. Iako se vremena mijenjaju, suština ljubavi ostaje ista, i uvijek su u trendu vjernost, poštovanje, briga i odanost. Valentinovo, dan zaljubljenih, prilika je da slavimo tu vječnu emociju, podsjećajući se koliko su mali znakovi pažnje, nježne riječi i iskrena privrženost važni u svakom odnosu. No, ljubav nije samo u darovima i romantičnim gestama za taj jedan dan – ona se gradi i čuva kroz život, a ima uspone i padove. Najbolje o tome mogu nam govoriti stariji ljudi čije su priče ispunjene toplinom i mudrošću. Zato smo korisnike Domus Christija pitali o toj vječnoj emociji - vjeruju li još uvijek u ljubav, voli li se u životu jednom ili više puta, koja je tajna uspješnog dugotrajnog odnosa...
PERA KAPOR, 92 GODINE, IZ OKOLICE
SINJA
- Na selu se Valentinovo nije slavilo, ali nekako smo se kroz život zaljubljivali jedni u druge. Nikad ništa ljepše nisam doživjela nego kada se moj muž, koji je bio 20 godina stariji od mene, zaljubio u mene. Bila je to velika ljubav. Ljubav postoji kada poštujete jedni druge, kakva god da je narav to treba uskladiti da ide svojim tokom, da se brak ne raspada. On je meni bio predivan. Bilo je i drugih ljubavi, ali mi nisu odgovarale. Najvažnije je slagati se, a ljubav je najveća poveznica da brak opstane. Sve probleme treba prigrliti i primiriti se. Za ljubav nikad nije kasno.
ANKA KUSIĆ, 72 GODINE, IZ TOPOLOG
- Ja sam se zaljubila u svoga muža kada sam imala 17 godina i to nije bilo na prvi pogled. Nekako mi je u početku djelovao kao neki
odrpanko i ništa nisam osjećala. Međutim, jednom kad smo se susreli bila je to snažna ljubav, nešto me posebno privuklo. Ništa mi kod njega nije smetalo zato što je ljubav sve brisala, vidjela sam samo njegove vrline. Bili smo 49 godina u braku, a on je umro prije tri godine. Kad sam se ja udavala običaj je bio da muž i ja kleknemo i pitamo blagoslov. Meni je majčin dundo dao blagoslov i rekao da neće svi dani u životu biti slatki pa mi stavi malo šećera na usta, rekao je da ću imati i gorkih dana u životu pa mi stavio malo soli. Zaključak te priče je da ljubav prebrodi sve. Nekad se čovjek posvađa, ali sve se treba oprostiti i ići dalje. Da moj muž nije umro možda ne bih bila ovdje, nego bismo bili skupa.
ĐURO ŠTAKA, 92 GODINE, IZ KONAVALA
-U životu sam bio zaljubljen dok sam bio u
Pera Kapor
Anka Kusić
Đuro Štaka
braku. Mi mladići uvečer smo išli na Stradun, stajali naslonjeni na izlog i kibicirali curice i tako bi se netko upoznao, a kasnije i oženio. Tako sam i ja upoznao suprugu. Mislim da se u životu voli više puta, a ne samo jednom. Mislim da ne postoji ta jedna vječna ljubav, ja sam se ženio dva puta i najmanje toliko volio. U braku treba biti složan, ponekad popustiti i važno je odgajati djecu kako treba.
NADA LUŠIĆ, 93 GODINE IZ KUNE PELJEŠKE
– Ljubav je smisao života, ne samo u odnosu između mene i mog muža nego i ljubav prema mojoj djeci i unučadi. Ljubav mi je sve u životu. Imala sam neke simpatije kroz mladost, sve je to bilo čisto i nevino i sretna sam što je bilo tako. Muža sam upoznala kada sam imala 20 godina, borili smo se, nismo imali gdje živjeti pa smo gradili kuću. On je došao s Hvara kod mene i onda smo sve zajedno stvarali. Dvije, tri godine smo se borili da bismo imali
gdje živjeti, a kasnije smo bili u braku 58 godina. Nije sve bilo idealno, voljela sam ga i kako sam vjernica smatrala sam da je brak neraskidiv do kraja života. On je imao svoje mane, ali ja sam sve to oprostila. U braku treba puno strpljenja. Lijepo smo živjeli, nije sve bilo idealno, bilo je bura i oluja koje sam ja odlučila do kraja izdržati. Ostali smo zajedno, kasnije su došla djeca i unučad i to je meni bila najveća radost. Kći mi je umrla mlada i ostavila petero djece. Imam i sina u Zagrebu, on ima svoju obitelj. Unuci me vole i poštuju, kao i obitelj mog muža. Mene je potpuno ispunila ljubav prema djeci i unučadi. U braku su najvažniji poštovanje i vjernost. Bez toga je teško imati sretan brak. Ja sam željela da je uvijek dobro onima koji su blizu mene jer ključ sreće je davati ljubav.
IVKA BEBIĆ STOJKIĆ, 89 GODINA, IZ METKOVIĆA
– Ljubav je sve u životu i ako voliš sve će se prebroditi. Ja sam u 16. godini dobila polju-
bac i zagrljaj i mogu reći kako je to ostalo dugo. Onda sam se udala i 36 godina sam živjela u braku, a četiri godine smo se zabavljali. Bilo je dobro, voljeli smo pjesmu, zabavu i društvo i to nas je vezalo. Nismo imali djecu, ali hvala Bogu našli smo i drugi način da nam život prolazi. Sad sam već 25 godina udovica. Cijeli svoj život sam bila voljena. Ovdje u domu mi je lijepo, tu sam već devet godina. Hvala Bogu i dobrim ljudima.
MAJA ZEDNIČEK, 74 GODINE, IZ
DUBROVNIKA
- Rano sam se počela vjerati... Živjela sam u Nalješkovićevoj i svaki dan prolazila preko Pelina na putu za školu na Pločama. A jedan mladić, koji će kasnije postati moj muž, stajao je na Pelinama i s prozora bi me uvijek dozivao i nešto dobacivao. Tako se počela polako stvarati ljubav. Ona je potrajala sve do njegove smrti, a umro je prije 20 godina. Mi nismo imali djece, ali to nije ugrozilo naš brak. Meni je život uz njega bio jako lijep. Svaku godinu uzeli bismo godišnji odmor i onda sa Stojadinom, koji je tad bilo dosta dobar auto, išli po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Nagledala sam se lijepih prostora od Skadarskog jezera pa nadalje. Kasnije je došao Domovinski rat u kojem je sudjelovao i moj muž, on se tad razbolio, nije izdržao i kasnije je umro. Kada je on umro, tad su umrli i mnogi moji dragi ljudi pa sam se i ja razboljela, dobila sam dijabetes. Danas sam ovdje u domu, ali ne mogu se požaliti jer mi je lijepo. Živim od uspomena. U ljubavi i braku je važno razumijevanje i poštovanje, stati na stranu partnera ako se nešto dogodi. Najvažnije je da su srce i duša ispunjeni.
Nada Lušić
Ivka Bebić Stojkić
Maja Zedniček
POSJET VRTIĆU PALČICA
Mališani jako dobro znaju što je ljubav: ‘Kad nekome pokažeš srce, pa makar
bilo u obliku pite’
Valentinovo je možda dan zaljubljenih, ali svi znamo da ljubav dolazi u najrazličitijim oblicima. Otkrili su nam to i mališani u vrtiću Palčica, koji su spremno odgovarali na pitanja što je za njih ljubav, koga najviše vole, kako to pokazuju, ali i imaju li simpatiju
Piše Ivana Smilović foto goran mratinović
ELIF (5 godina)
Srce je ljubav. Najviše volim tatu je dobar, grlim ga i ljubim. Jako puno volim i mamu.
STELA (6 godina)
Ljubav je kad se volimo! Pokazujemo je tako što se grlimo i ljubimo. Najviše volim mamu i tatu. Nisam još u nikoga zaljubljena, to ću kada budem velika.
ARIJA (6 godina)
Ljubav je kad se voliš, kad se u nekoga zaljubiš i kad nekoga puno, puno voliš. Kad nekome pokažeš srce, to je isto kao ljubav. A može se i pokazati i tako da mu napišem neko pismo. Druga ljubav može biti i bilo što što je prema srcu. Zaljubljena sam u nekoga, on to ne zna, a sviđa mi se jer je dobar.
CHIARA (5 godina)
Ljubav je da voliš nekoga i da se u nekoga zaljubiš. Ja sam zaljubljena u Roka, on to zna i zaljubljen je u mene. Govori mi: „Ženo moja!“. Znam da me netko voli kad me ljubi i grli.
STJEPAN (4 godine)
Ljubav je za mene Valentinovo. Tada slavimo ljubav. Mene voli moj brat. Grli me. I ja najviše volim brata. Jako volim svoju mamu i ona mene jako puno voli.
ŠIME (4 godine)
Ljubav je da se volimo i da volimo mamu i tatu. Oni mi pokazuju ljubav, grle me i ljube. Najviše ih volim, a i sestru. Zaljubljen sam u Ani, sviđa mi se njena kosa.
DEŠA (5 godina)
Ljubav je cvijeće! Najviše volim Maru, ona mi je najbolja prijateljica. Znam da me voli jer me grli. Volim i Lauru, ona mi je draga jer se uvijek igramo.
MARA (5 godina)
Ljubav je srce. Mama i tata me vole, grle me, ljube i kažu mi to. Najviše volim sestru Niku. Ljubav joj pokažem tako što je zagrlim, ja s njom spavam. Zaljubljena sam u jednog dječaka, super mu je lice.
VIGO (4 godine)
Ljubav je kad praviš pitu u obliku srca i kad nekoga voliš. Najviše volim jednog prijatelja koji je sad bolestan i koji nije došao u vrtić. Zaljubljen sam u Chiaru, sviđa mi se jer je lijepo uređena i pomaže mi.
MARO (4 godine)
Ljubav je kad nekoga voliš. Ja volim Nika, mog brata. Grlim ga. Volim i Orsata, on je moj brat blizanac. Dobar je prema meni i najbolji mi je prijatelj.
MIHAEL (6 godina)
Ljubav je kad se volimo. Grlimo se i govorimo to, dobri smo jedni prema drugima. Najviše volim mamu. Zaljubljen sam u Maju, sviđa mi se jer je lijepa.
petak, 14. veljače 2025. Dubrovački
SURADNJA
Tajne vrhunskog hrvatskog proizvoda u Akademispoligonu Garište : Učenici
su budući ambasadori
domaćih brendova
Cilj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik i brenda Maraska bio je približiti učenicima i ugostiteljima domaće proizvode kako bi stečeno znanje moglo prenositi gostima i promovirati kvalitetu hrvatske ponude
Učenici Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik imali su priliku sudjelovati na posebnom dvodnevnom događaju na kojem su se upoznali s renomiranim hrvatskim brendom alkoholnih i bezalkoholnih pića Maraska. Stručnjaci iz tvrtke predstavili su im povijest brenda, njegov razvoj i filozofiju, a kroz interaktivnu edukaciju učenici su imali priliku vidjeti i naučiti kako se spravljaju kokteli. Osim učenika, u isto vrijeme organizirano je dvodnevno događanje za ugostitelje tijekom kojeg su imali prigodu poslušati predavanje i demonstraciju no-
vih trendova u miksologiji pod vodstvom Peja Šimunovića, predstavnika Maraske. Maraschino s epitetom „kralja likera” ima svjetsku slavu te su u njegovom okusu i aromama uživale mnoge poznate osobe. U geografskom smislu, ne proizvodi se nigdje drugdje osim autohtonog zadarskog područja i mora biti isključivo napravljen od dalmatinske višnje maraske. Ima široku primjenu u miksologiji i gastronomiji, koristi se kao dodatak slatkim jelima, a ima i brojne zdravstvene benefite. Naglasak je na autentičnosti, ima aristokratski
„Učenici su budući ambasadori jer oni gosta upoznavaju s bitnim činjenicama u gastronomiji. Želimo im pružiti znanje i vrijednosti koje će oni dalje prenositi. Škola educira kadar koji je prvi kontakt s gostom pa tako on dobiva jednu dodatnu razinu iskustva i zadovoljstva da je probao i naučio nešto novo”, kazao je Igor Županić iz Maraske
predznak jer su ga u povijesti konzumirali isključivo bogati slojevi društva, a prepoznaju ga i turisti koji dolaze na hrvatsku obalu. Zanimljiv je i nastanak Maraschina čija receptura je strogo čuvana tajna. Naime, to je najkompleksnije piće koje Hrvatska ima – nastaje od dva destilata, prvo kao rakija, onda se miješa kao viski ili konjak i potom zaslađivanjem postaje liker. Taj zanimljivi brend ima dugu povijest i raskošan okus.
O bogatstvu i povijesti Dalmacije, Maraskin konzultant Igor Županić govorio je učenicima Turističke i ugostiteljske i škole Dubrovnik. „Učenici su budući ambasadori jer oni gosta upoznavaju s bitnim činjenicama u gastronomiji. Želimo im pružiti znanje i vrijednosti koje će oni dalje prenositi. Škola educira kadar koji je prvi kontakt s gostom pa tako on dobiva
jednu dodatnu razinu iskustva i zadovoljstva da je probao i naučio nešto novo”, kazao je Igor Županić iz Maraske.
Akademis-poligon Garište, koji je realiziran u sklopu projekta „Uspostava Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu“, surađuje s Maraskom s ciljem promoviranja hrvatskih proizvoda. Cjelokupna ponuda Akademisa temelji se na što većem izboru hrvatskih proizvoda bogate tradicije i vrhunske gastronomije. Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik nastoji ostvariti suradnju sa što većim brojem hrvatskih brendova i tako poticati hrvatske proizvode koje će kasnije učenici promovirati kroz učenje temeljeno na radu s domaćim brendovima. Ovim događajem je škola još jednom pokazala i izuzetnu suradnju s lokalnim ugostiteljima.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Umjetna ili prirodna inteligencija
S Istoka, kineska znanost upozorava na opasnosti umjetne inteligencije. Naime, neki ‘odmetnuti sustavi’, bez ljudske pomoći, uspjeli su se samoreplicirati i tako učinit prvi korak prema pobjedi protiv svojih učitelja. Uspjeli su stvoriti funkcionalne kopije sebe samih, bez čovjekove pomoći, nekom vrstom softverskog seksa, što ukazuju na sigurnosne rizike naprednih AI sustava. Ustvrdili su također da potencijalno opasna računala rade to što rade i kad ih isključiš iz struje. Zamisli samo dan kad ti se kućni aparati spojeni na WiFi odmetnu, zaprijete ti raznim životnim ugrozama, a ti bježeći u panici iz kuće, na ulici naletiš na robo-taksi koji te dokrajči. Ako uskoro ne smisle neka učinkovita zaštitna rješenja, morat će u sukob s računalom, čovjeka opremit s hardver čekićem od barem - 5 kila. Na Zapadu, u svijetu sve manje prirodno inteligentnih ljudi, svaka je inteligencija dobrodošla, pa i umjetna. Najnaprednije zemlje svijeta se oslanjaju na Chat GPT, ko da je Bog. Nije to ona odavno svakome dostupna vještina očitavanja vremenske prognoze na mobitelu, prije izlaska iz kuće; treba li ti ombrela ili - je li uputno miješat beton na taraci po oblačnom vremenu? Danas se i najvažnije osobne odluke prepuštaju mudrosti Chat GPT-a pa ga već sad brojne žene pitaju ima li smisla ulazak u vezu ili brak ili kako ispeći hobotnicu ispod peke. Prema svemu sudeći, uskoro će školski predmeti poput Povijesti, Geografije i ostalih koji se uče na pamet, biti ukinuti, jer Chat GPT ionako sve zna. Zamisli ti, već smišljaju uređaje koji će naš govor, u realnom vremenu, prevoditi na jezik osobe s kojom pričamo pa neće više biti potrebe niti za profesore stranih jezika. Život će bit lagan, buduće generacije neće morati razvijati socijalne vještine, sve manje će govoriti, a depresiju će liječiti još duljim gledanjem ekrana, putem kojih će ih kontrolirati neuki političari uz pomoć obrazovanih programera.
A američki predsjednik Trump, koristeći prirodnu inteligenciju, nakon što je prekrstio Meksički zaljev u Američki, pa uveo carine cijelom svijetu, ovih dana je pred očima javnosti potpiso i dekret, kojim završava promocija papirnatih slamki prethodnika Bidena. Plastične slamke su inače i u EU zabranjene uredbom Europskog parlamenta 2021. godine. Plastične stolice, stolovi, pjati, boce, bidoni još nisu progla-
šeni štetnima.
Ali, apropos Trumpa, pri spomenu njegova uma mnogi se sjete školske lektire i Grigora Viteza, pisca pjesme o desetom selu u kojemu živi Antuntun u koga je malko neobičan um. On posao svaki na svoj način radi: jaja za leženje on u vrtu sadi. Kad se jako smrači, on mrak grabi loncem, razlupano jaje on zašiva koncem, je li jelo slano, on to uhom sluša, a ribu da pjeva, naučiti kuša. Na livadu tjera bicikl da pase, da mu miše lovi, on koristi prase. Snijegom soli ovce, a nasadi kvočku, da mu leže novce. Kad kroz žito ide, on sjeda u čun. Sasvim na svoj način živi - Antuntun. Naš premijer Plenković se bavi važnijim stvarima, pa je neki dan pozvo sudionike u turističkoj branši na mudrost prilikom formiranja cijena, jer nekim čudom, cijene u našem turizmu rastu duplo brže nego u konkurentskim zemljama, pa nam tako dosadašnja prednost, polako iščezava. A to što turisti troše 10 posto manje je zato jer im je skupo, završio je svoj stručni komentar naš stručnjak za turizam, premijer Plenković. Njegovu iscrpnu analizu su pohvalili svi članovi Vlade, zasigurno uvjereni da tako vrstan analitičar zaslužuje povišicu plaće, od barem još tisuću eura. A narod ko narod. Žali se na nove poreze i najveću inflaciju u EU, za koju krivi Vladu. Po njima, sve je krenulo nizbrdo još od uvođenja eura. Kažu, briga Vladu što skupoća ubija Hrvate, snaći će se oni šopingom u Sloveniji i Italiji. Nego se brinu da turistima ne bude skupo, pa neće u proračunu bit dosta solada, da oni sebi opet podignu plaće. A bivši premijer i predsjednik onog starog, osuđenoga HDZ-a, doktor Sanader, jedini osumnjičenik za ratno profiterstvo u hrvatskoj povijesti, oslobođen je krivnje za uzimanje silnih milijuna provizije za upad Hypo banke na tadašnja bogata financijska lovišta države. Malo zastara, a malo - nema dokaza. Sumnja se da su dokazi bili greškom printani na termo papiru pa su tijekom 30 godišnjeg suđenja - izblijedili. Tako je već utamničeni bivši hrvatski velikan nastavio služenje zatvorske kazne za ostale nepodopštine, a njegovo sve češće pojavljivanje na zagrebačkim ulicama govori nam o humanim uvjetima u našim zatvorima.
A nama na slobodi je pao kamen sa srca, sad kad konačno znamo da u nas nije bilo ratnih profitera. Imamo tek nekolicinu nezasitnih mirovnih profitera, pa tu i ta-
mo pokojeg penzionera s računom u milijardama. Da bi Hrvati mogli biti ratni profiteri, to mogu reć ili napisat samo zlobnici i mrzitelji svega hrvatskoga. Mi smo jedan neopisivo pošten i bogobojazan narod. Ni mrava ne bismo zgazili, a poštenje nam je takorekuć - genetski zapisano. Nakon što je bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Dabro, podnio ostavku radi pucanja iz pištolja i Kalašnjikova, vratio se u Sabor i izvijestio svoje HDZ partnere da ako ne počiste ‘leglo kriminala’ u Hrvatskim šumama, ostat će bez njegove 76 ruke u Saboru.
I onda smo svjedočili kako se i šuma ipak može očistit, kad o jednoj despetoznoj bećarskoj rukici (o)visi sudbina cijele Vlade. Stradala je cijela uprava. Koalicijskoj manjini užitak je bio doživjet gordog Plenkovića u poniznoj, ljubim ruke, pozi. A ostatku Hrvata tek potvrda da je u nas kriminal jedino područje u kojoj javni sektor još uvijek ima prednost nad privatnim.
U istom tjednu su dvojica ruskih pukovnika pala kroz prozor i tako povećala sve dulji popis nesretno stradalih visokih dužnosnika, otkako je Putin započeo ‘ograničenu’ vojnu akciju u Ukrajini. Od 2022. brojni tajkuni, naftni magnati, visoki državni dužnosnici i mrski opozicijski čelnici, izgubili su živote u nerazjašnjenim okolnostima. Kako bi se otklonile sumnje javnosti, promijenjene su - okolnosti. Sad većina državnih neprijatelja život gubi padom kroz prozor. Zadnji pukovnik je prije skoka s prozora ostavio domoljubno oproštajno pismo u kojemu jasno piše da za njegovu smrt ni’ko nije kriv. Nije htio da svijet krivo poistovjeti njegov čin sa starim receptom defenetracije slične onima iz 1618. u Češkoj, kad su kroz prozore gradskog vijeća Praga letjeli nepoćudni vijećnici.
Piše Mario Klečak
PONEDJELJAK, 17.2. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
Menu dana
Penne Carbonara
Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom
UTORAK, 18.2. doručak dana
Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja
Menu dana
Hobotnica “al forno”
S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom
SRIJEDA, 19.2.
doručak dana
Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu
Menu dana
Špageti Bolognese
Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice
ČETVRTAK, 20.2. doručak dana
Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom
umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
PETAK, 21.2. doručak dana
Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem
Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem
Menu dana
Crni rižot od sipe
Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom
SUBOTA, 22.2. doručak dana
Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama
NEDJELJA, 23.2. doručak dana Poširana jaja
sa dimljenim lososom, zelenim šparogama
Menu dana
Sarma
Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom posluženo uz pire krumpir
Svi su protiv Generacije Z, ali ja podržavam njihove stavove o poslu
Biste li za plaću od 1300 eura pristali svaki dan na poslu gledati porniće?
Nije lako za 1300 eura mjesečno gledati osam sati dnevno šest puta tjedno ni kako netko nekog jebe, a kamoli raditi neki odgovoran posao gdje šef jebe vas. Generacijo Z, samo nastavite, ja vas podržavam
Bebe koje su ove godine zakoračile na planet Zemlju prvi su članovi nove Beta generacije kojoj će pripadati svi oni koji se rode do 2039. godine. O njima će se govoriti u budućnosti, isto kao i o pripadnicima Alfa generacije, odnosno onih rođenih između 2010. i 2024. godine. Oni o kojima se sada najviše diskutira, međutim, su Generacija Z koji su prvi životni plač odradili u intervalu između 1996. i 2010. godine. Još u 4. stoljeću prije Krista, veliki Sokrat je kazao kako su mladi njegova vremena nezainteresirani, nepouzdani i kako ne poštuju starije. Sokratova formula kao da se od antičke Grčke pa sve do današnjih zemalja dužnih kao Grčka pretvorila u matricu kako se doživljavaju generacije koje dolaze. Koristeći Sokratov poučak o razočaravajućim mladima, pa tako iz generacije u generaciju, rekao bi čovjek da svijet neprekidno propada. Ispada da je homo sapiens koji je crtao po špiljama bio najuzvišeniji oblik čovječanstva, a poslije su dolazili samo oni koji su nezainteresirani, nepouzdani i koji ne poštuju starije.
TRI PUTA ‘NE’
Isti Sokratov zaključak primjenjuje Generacija X i Milenijalci na Generaciju Z. Prema njihovoj presudi Generacija Z je čista Sokratova formula 3 x ‘ne’, a još pri tom ne želi ni da radi. Nekidan pričam s jednim prijateljem koji je upravo tog stava. Govori mi kako zna puno primjera gdje pripadnici Generacije Z traže prvi posao u životu i ne žele pristati na plaću od 1300, 1400 eura. Čudom se on čudi generaciji koja ne želi raditi za te uvjete, a ja slušajući Sokrata iz njegovih usta, čudom se čudim Generaciji X i Milenijalcima ko-
ji žele raditi za tu plaću. Čekajte malo - samo da izračunam koristeći Sokratovu formulu – mladi ne pristaju raditi osam sati dnevno šest dana u tjednu za plaću s kojom ako si samac ne možeš iznajmiti stan, platiti režije i kupiti dovoljno hrane? Ne razumijem u čemu je problem, pa zašto bi radili, živjeli sami i jedva preživljavali kad mogu ne raditi, živjeti s roditeljima i jedva preživljavati? Barem im ostane dovoljno slobodnog vremena za gledati porniće, dizati utege i unositi proteine preko kajgane i mesa.
Kad smo već kod jaja i kobase moram vas nešto pitati, a vi dobro razmislite – biste li vi pristali da svakog radnog dana šest puta tjedno odlazite na radno mjesto i tamo osam sati gledate porniće za 1300 eura? I pri tom izgubite još uru, dvije na odlazak i dolazak na posao. Pa čovječe nije lako za 1300 eura mjesečno gledati osam sati dnevno šest puta tjedno ni kako netko nekog jebe, a kamoli raditi neki odgovoran posao gdje šef jebe vas. Kako god okreneš poslije cijele te jebade ne ostane vam vremena za ništa. Ni za obitelj, ni za hobije, ni za knjige, ni za bugarske čučnjeve, ruske obrate, rumunjska mrtva dizanja…
Moja generacija, kada bi dobila posao, držala ga se kao školska lektira Držića. Ali to je čak i imalo nekog smisla. S tadašnjih 3-4 tisuće kuna priuštio bi si puno više nego danas s 1000-1300 eura. Mogao si izaći u Bourbon, Lazarete, Polo na Pilama, Ludwig, Casablancu i nigdje se nije plaćao ulaz. Danas se plaća svuda. Za nogomet se nisu plaćali termini, kao ni za proslave dječjih rođendana. U Pinkyju si bio bog-otac sa sto kuna,
Govori mi prijatelj kako zna puno primjera gdje pripadnici Generacije Z traže prvi posao u životu i ne žele pristati na plaću od 1300, 1400 eura. Čudom se on čudi generaciji koja ne želi raditi za te uvjete, a ja slušajući Sokrata iz njegovih usta, čudom se čudim Generaciji X i Milenijalcima koji žele raditi za tu plaću
Piše Maro Marušić foto Davor Puklavec/ PIXSELL
Mladi ne pristaju raditi osam sati dnevno šest dana u tjednu za plaću s kojom, ako si samac, ne možeš iznajmiti stan, platiti režije i kupiti dovoljno hrane? Ne razumijem u čemu je problem, pa zašto bi radili, živjeli sami i jedva preživljavali kad mogu ne raditi, živjeti s roditeljima i jedva preživljavati?
a danas čim otvoriš kućna vrata stukao si 100 eura. Čuj, donijeti bocu vinčine kada ideš nekoga posjetiti. Danas se bezveze ideš javiti nekom priki, ne možeš doći praznih ruku i eto si već potrošio onih basnoslovnih 100 kuna s kojima si u Pinkyju bio Luj 14.. Hoću reći da čak i oni članovi Generacije Z koji udarnički tuku sezonu mogu puno teže financijski izlaziti na kraj s izlascima nego što smo mi onda mogli.
GENERACIJI X KOJA NE RADI SMETA GENERACIJA Z KOJA NE ŽELI RADITI
I onda kažu da ne žale da rade. A molim vas lijepo, tko to kaže? Obično pripadnici moje Generacije X koja je u ono doba radila i izlazila u noćni provod gdje su im svaku treću ili četvrtu davali na kuću. Za onih svojih par tisuća kuna mogli su, rekoh već, korektno živjeti. A onda je počelo dolaziti sve više i više turista, cijene su neprekidno rasle, a plaće nisu pratile taj tijek. I što se onda dogodilo? Svatko tko je imao rupu, šupu, garažu, tavan, suteren, čak i kapelicu (u Lapadu) prenamijenio je prostor u apartman i počeo ga iznajmljivati za 100 eura dnevno. I što se onda dogodilo? Pripadnici Generacije X dali su otkaze u hotelima, restoranima, kafićima, jer su počeli zarađivati 3000 eura mjesečno od apartmana, a na njihovo mjesto prvo su došli Slavonci, potom Srbi, Bosanci i Makedonci, a naposljetku Filipinci i Nepalci. I što se onda dogodilo? Pripadnici Generacije X koji sada više ne ra-
de komentiraju Generaciju Z koja ne želi raditi. Čudom se čude kako oni u svojim dvadesetima ne žele raditi dok su oni u njihovom dobu krvarili po recepcijama. Zaboravljaju pri tom da su sve generacije - X, Milenijalci, Z, pa sad i ove koje dolaze - u biti iste. Ne žele biti robovi kapitalističkim bogatunima.
Ja se u potpunosti slažem s ovima iz Generacije Z koji ne žele ustati iz kreveta za manje od 2000 eura. Kad bi sve blagajnice supermarketa rekle da ne žele raditi po skromnim uvjetima, što bi se dogodilo? Radili bi vlasnici? Ne, dignule bi im se plaće. Meni se upravo to sviđa kod Generacije Z, baš to što ne poštuju starije, norme i društvene uzuse. Što pokazuju srednji prst autoritetu. Što ne žele da ih se jebe izvan pornića. Ja, za razliku od vas, vjerujem u nove generacije. Siguran sam da će biti bolje od naših koje desetljećima spižđuju svijet. Para kao da mi živimo u nekom blagostanju pa dolaze oni i narušavaju nam ga. Svaka generacija ima svoje posebne izazove i nijednoj nije lako. Zato ih je smiješno uspoređivati i nalaziti mane. Drugačije su, ne nužno ni bolje, ni gore. Ali u globalu svijest čovječanstva ipak raste, puževim korakom, ali eppur si muove. Sljedeće generacije nastavit će to kretanje. Sretno im bilo! Siguran sam da će uspjeti pod uvjetom da budu manje radili od prethodnih. Rezultati četverodnevnih radnih tjedana potvrđuju da su u pravu bez obzira na onu Sokratovu formulu koja kaže Znam da ništa ne znam.
OD CUBE DO SASSARIJA
Piše Ivo Batričević
foto PRIVATNI ARHIV
PACE Odgonetnuta je tajna misterioznog broda usidrenog pored Lokruma
Bio je brod na kružnim putovanjima, a obavljao je i vojne transporte
Dugo je trebalo trojici dubrovačkih entuzijasta odgonetnuti ime broda na lokrumskom sidrištu s više od pola stoljeća stare izblijedjele fotografije i fotografija iz novinskih članaka. Kada smo se obratili za pomoć brojnim internet poznavateljima putničkog pomorstva u svijetu, ubrzo smo
od gospodina Iana Boylea s poznatog sajta “’Simplon” dobili objašnjenje. Nepoznati brod s fotografije je PACE od 4013 bruto registarskih tona u vlasništvu Messina linea, originalno isporučen kompaniji Peninsular & Occidental u travnju 1921. pod imenom CUBA . Tako se polako počelo odmota-
Cijena četverodnevnog putovanja iz Genove do Aleksandrije je po osobi iznosila 140 američkih dolara u prvom putničkom razredu i 73 američka dolara u trećem razredu u kabinama s po deset kreveta.
vati klupko koje nas je dovelo do broda CUBA u vlasništvu američkog brodara Peninsual & Occidental iz Jacksonvillea na Floridi.
CUBA
Brodarska kompanija koja je nastala spajanjem dviju manjih brodarskih kompanija s istočne obale Floride, izgradila je u brodogradilištu William Cramp & Sons Shipbuilding Company iz Philadelphije, parobrod za plovidbe između američkih luka Key West i Tampa do Havane na Kubi. Bio je dug 105 i širok 14,2 metra, dva parna stroja trostruke ekspanzije preko dvije propele su mu omogućavale brzinu
od 17 čvorova, a mogao je prevoziti 512 putnika.
Prvu je plovidbu na ovoj ruti učinio 21. lipnja 1921. godine. Početkom Drugog svjetskog rata, a 1942. preuzela ga je američka vlada i preuredila u brod za vojne transporte pod oznakom i imenom USAT CUBA . Uglavnom plovi izvan ratnih područja te je uposlen kao transportni brod prevozeći trupe iz New Orleansa u Britansku
Gvajanu, Kubu, Panamu, Portoriko i Trinidad. Po završetku rata vraćen je matičnoj kompaniji, ali ona više nije imala namjeru već ostarjeli brod komercijalno dalje koristiti.
PACE
Zato ga 1947. prodaje talijanskoj Messina Lineu (Ignazio Messina & Compagnia di Navigazione Genova) koja mu daje novo ime PACE . Nakon potpu-
ne rekonstrukcije koristi se za brojna kružna putovanjima uglavnom Sredozemljem, ali povremeno i do obala Istočne Afrike. Uglavnom održava putničku liniju iz Genove tičući luke: Marseilles, Napulj, La Valletta, Aleksandrija, Beirut, Iraklion, Messina, Napulj, Marseilles, Genova. Po potrebi je znao otploviti i prema izraelskoj Haifi.
Cijena četverodnevnog putovanja iz Genove do Aleksandrije je po osobi iznosila 140 američkih dolara u prvom putničkom razredu i 73 američka dolara u trećem razredu u kabinama s po deset kreveta.
SASSARI
Od 1960. godine plovi između Genove i Porto Torresa na Sardiniji. Sljedeće godine mijenja ime u SASSARI , ali je vrlo brzo raspremljen te 1962. u talijanskoj luci La Spezia izrezan u staro željezo.
O brodu PACE i njegovim dolascima u Dubrovnik nemam podataka, ali priložena fotografija i isječci iz novina iz druge polovice pedesetih godina prošlog stoljeća pokazuju da je i on bio među brojnim putničkim brodovima koji su svojim plovidbama stvarali svjetsku slavu Grada na izbirljivom tržištu kružnih putovanja.
Od 1960. godine plovi između
Genove i Porto Torresa na Sardiniji. Sljedeće godine mijenja ime u SASSARI, ali je vrlo brzo raspremljen te 1962. u talijanskoj luci La Spezia izrezan u staro željezo.
petak, 14. veljače 2025.
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Festanjuli i trombunjeri - stari je izričaj: “Bolje da propadne selo, nego običaj!”, stoga je i poslije zatvaranja ovogodišnje Feste svetog Vlaha tradicionalna, za uspomenu i sva vremena, zajednička fotografija snimljena
Katica, Pero, Marija i Antun - bez odlaska na spuštanje barjaka i završetak Feste ni ugođaj nije potpun
Mirso i Lotta - iz nonovih sigurnih
voljena unučica sa zanimanjem oko sebe gleda sto divota
Zrinka i Marta - dobra se pozicija za gledanje završetka 1053. Parčeve Feste i spuštanje barjaka hvata
Jasna, Antonio, Božo i Božo - za sjećanje na ovogodišnju Festu i slika s Gorice, sretno i nasmiješeno svako je lice
Mijo, Perica, Sanja i Vlaho - na Goricu
rado
ruku
svetog Vlaha se
pođe na bogosluženje, ali i na s prijateljima druženje
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Roko, Ivan i Đuro - ponosni tata je očito buduće nasljednike i u Dubrovačkim trombunjerima odgojio, svaki je sinčić već svoj trombunčić dobio
“nagovoriti”
Maro, Mato i Mara - tri generacije, unuk, nono i mama, Parca se uči štovati od najranije
Mato, Marijana, Antun, Božena i Marija - nisu bile nikakve muke
majku i kćer da trombun za zanimljiviju sliku uzmu u ruke
Marko, Luce, Miho, Antun, Marija i Pero - srca puna i festanjuli i festanjulice su na Velikom mulu bili vješti u lumbardanju iz trombuna
in memoriam
I dalje je teško za povjerovati, ali ostali smo bez velikog čovjeka i futsal-fanatika...
Prerano i iznenadno, u 35. godini života, napustio nas je Dubrovčanin Antun Bačić. Bivši igrač futsala, a nakon toga i trener...
Postoje trenuci u životu kada se zapitamo vrijedi li se toliko nervirati, ljutiti, žuriti, brinuti oko malih detalja... Nažalost, to su trenuci kada se suočimo s gubitkom voljenih osoba. Upravo takav trenutak doživjela je dubrovačka javnost ovog tjedna. I ne samo dubrovačka javnost. Vijest o Antunovom preranom odlasku odjeknula je u svim nacionalnim medijima, među futsal klubovima u Hrvatskoj i igračima koji su ga poznavali. Tuguje i Bochnia, grad na jugu Poljske.
BIO JE PRAVI FUTSAL FANATIK
Antun, Toni, Baćo, Bađo... Puno je nadimaka bilo za jedno od najpoznatijih lica dubrovačkog sporta. Igrao je za Square i Omblu, da bi s 26 godina postao najmlađi trener Squarea u povijesti. Dubrovačkog prvoligaša trenirao je u dva navrata. Vodio je i Omblu, a jednu sezonu i Split. Bio je i pomoćnik izbornika U19 reprezentacije. Zadnji angažman imao je na jugu Poljske, u prvoligaškom klubu BSF ABJ Powiat Bochnia.
Svi se slažu u jednome: bio je pravi futsal fanatik. Dok su svi pričali o nogometu, on je pričao o futsalu. Dovoljan dokaz njegove ljubavi prema tom sportu je činjenica da je nakon završene matematičke gimnazije radio mnoge poslove – sve kako bi mogao paralelno ostati u futsalu. Dokaz je i sam angažman u Poljskoj, o kojem je u studenom 2023., za Dubrovački dnevnik govorio ovako:
„Pošao sam sam, žena i kći Roza su mi ostale u Dubrovniku. Ona ima 2 i po’ godine i bilo bi prirodnije da smo skupa i dijelimo sve te slatke momente. Prije nekoliko godina, kada sam se odlučio posvetiti ovome, bio sam svjestan da će do ovakvog trenutka doći – prije ili kasnije. Mislio sam da ću ostati u Squareu još koju godinu, da je to prirodan put za napraviti neke rezultate, ali sport i život nose neočekivane odluke. Trenerski posao je takav – danas jesi, sutra nisi. Imao sam neke ponude iz Hrvatske, ali mislim da nisam pogriješio. Nisu čak prevagnuli ni financijski razlozi. Prevagnulo je to što je ovo stvarno korak naprijed. Unatoč tome što mi je nekada teško s privatne strane, mislim da je ovo bila dobra odluka, koju sam prihvatio sa svojom suprugom Mateom, koja mi je pružila podršku”.
ČOVJEK POSEBNE ENERGIJE S OSMIJEHOM NA LICU Borio se sa Squareom za trofeje i kao igrač i kao trener. Dobro mu je išlo i u Poljskoj, no nekako, to sve pada u drugi plan. Antuna će se najprije pamtiti kao vrlo dobrog i toplog čovjeka, uvijek spremnog za razgovor, druženje, šalu. Zračio je nekom pozitivom i neiskvarenošću. Kao da je uvijek bio dobre volje. Ono kako se u narodu kaže, bio je baš dobrica od čovjeka. Zato i jest ostao upamćen među svim trenerima Squarea kroz povijest. Svi su ga poznavali, apsolutno svi koji su trenirali i igrali u Gospinom polju, i svi koji tu i tamo odlazili na utakmice Squarea. I nekako je bilo prirodno vidjeti ga na klupi Squarea. Prvo, vidjeti njega kao osobu koja djeluje u futsalu, a onda ga vidjeti da vodi igrače, svoje prijatelje, s kojima je prije igrao i s kojima je ostao veliki prijatelj. Jedan od njih je i dugogodišnji bivši kapetan Squarea Hrvoje Cvjetković. „Tuga je velika... Ne znam što bih rekao, bili smo dugo suigrači, kasnije mi je bio i trener. Uvijek smo imali super odnos. Prije svega, Toni je bio odličan čovjek, prijatelj, dobra duša, veliki radnik, uvijek spreman pomoći...Veliki zaljubljenik u ovaj sport, fanatik. Pred njim je bilo još puno toga. U šoku sam, još ne vjerujem... Počivaj u miru, prijatelju... Vidimo se na nekom boljem mjestu, nebeskim futsal terenima...” - kazao je Cvjetković.
MORE REAKCIJA OD SJEVERA DO JUGA, A TUGUJE I BOCHNIA U ponedjeljak, 10. veljače, javnost je saznala tužnu vijest. Uslijedilo je ekspresno more reakcija. Vijest je na svojim mrežama objavio MNK Square: „Nakon njegovog odlaska futsal je izgubio mnogo, a naš klub velikog čovjeka koji je u svakoj sekundi svoga igračkog i trenerskog posla davao svoj maksimum. Živio je futsal”. „Baggio moj dobri, ne mogu i ne želim se pomiriti s činjenicom da te više nema... Falit ćeš na svakoj mojoj utakmici, svakom treningu, svakom terminu, svakoj nabijenoj lopti... Hvala za sve što si učinio za mene, za Square i za hrvatski futsal... Hvala za svaku minutu koju si izdvojio za mene i za svaki tvoj savjet koji si mi dao... Nadam se da si sada na nekom boljem mjestu i da već sad sklapaš taktiku što ćemo i kako ćemo kad se opet okupimo... Volim te, dobri moj treneru” – iskren je bio sadašnji kapetan Squ -
Piše Rafael Barkiđija
foto Powiat Bochnia
area Maro Đuraš.
Oglasila se i njegova MNK Ombla, jer ipak, živio je u Rijeci Dubrovačkoj. „Ovaj klub je osnovan upravo iz te ljubavi prema nogometu, prerastao je u priču koju su zajedno gradili i stvarali prijatelji okupljeni oko istih želja i vrijednosti. Klub je prošao puno toga, a Bađo je cijelo to vrijeme bio tu najprije kao brat i prijatelj, a zatim kao igrač te kasnije kao podrška” – stoji u objavi. Brzo se oglasio i Duje Maretić, Antunov prijatelj i kolega iz reprezentacije. “Teško mi je pojmiti da sljedeće okupljanje nećemo naučiti neke nove dubrovačke riječi. Da nećemo slušati o pipunu, pantarulu, malim baricama ili čoko kupu. Koliko je igrača ostalo uskraćeno da ih učiniš boljima, koliko je trenera ostalo uskraćeno da im preneseš znanje koje si uvijek nesebično dijelio... Hrvatski futsal je izgubio nemoguće blago i posljedice ćemo osjećati još dugo, jer zaraznost s kojom si živio ovaj naš sport je bila baš to - zarazna...” - piše Maretić.
Aktualni prvak Hrvatske, zagrebački Futsal Dinamo, navodi kako je Antun bio „neumorni futsal fanatik, veliki suparnik na parketu i još veći prijatelj van njega”, izražavajući iskrenu sućut obitelji, prijateljima i Malonogometnom klubu Square.
U moru reakcija, od sjevera do juga, valja još istaknuti kako tuguje i Bochnia. Grad na jugu Poljske, koji ima približno stanovnika kao i Dubrovnik. Od Antuna su se oprostili službenom objavom, koja potvrđuje sve prethodno napisane riječi, ali i emotivnim videozapisom najljepših momenata u poljskom klubu.
TEŠKO JE BITI PAMETAN, A TEŠKO JE I
DALJE ZA POVJEROVATI...
Sprovod, komemoracija, misa zadušnica u Polj -
skoj... Puno toga je ovih dana u čast Antunu. Trenuci u kojima će pomalo dolaziti do glave da Antuna više nema. Iznenada, prerano... No, i dalje će biti teško skroz povjerovati da ga nema. Glava i dalje vjeruje da sa svojom Bochnijom treba odraditi sezonu do kraja, vratiti se doma na ljeto i uživati s obitelji. Igrati tu i tamo na turnirima po gradu, na malih barica, jer ni tada mu nije dosta ovog sporta. Onda, eventualno, opet na jesen u Poljsku... Glava i dalje vjeruje da će, kad mu dosadi Poljska, opet zasjesti na klupu Squarea. Jer to bi se sigurno opet dogodilo, kada-tada. A realnost kaže da smo ostali bez, prije svega, dobrog, velikog i šarmantnog čovjeka, oca, prijatelja, a onda i čovjeka koji je neizmjerno volio ovaj mali, ali nama jako bitan sport.
No, i dalje će biti teško skroz povjerovati da ga nema. Glava i dalje vjeruje da sa svojom Bochnijom treba odraditi sezonu do kraja, vratiti se doma na ljeto i uživati s obitelji. Igrati tu i tamo na turnirima po gradu, na malih barica, jer ni tada mu nije dosta ovog sporta. Onda, eventualno, opet na jesen u Poljsku...
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
SUBOTNJA A PRAZNA
Subotnja a prazna zimska popodneva
Gradska četvrt − posvud stan je iznad stana
I jedan do drugog − tako naslagana
U magli rosulji u mrak se òdijeva
Evo već u tmini nit viče nit pjeva
Nitko nigdje ništa − tek za kratka dana
Gdjegdje zgrada neka muklo obasjana
Mȗku i mrklini jedva odolijeva
Svjetlost prigušena kao da se muči
Konteso to sliči na uljane luči
Poplun grije ali nesanica zebe
Ja tu sam bez riječi bez misli bez sebe
Tanak zid − susjeda glasno kriči zijeva
Ha u zraku su joj i desna i lijeva 10/1/25
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
Optužili su ga za sodomiju. Stalno je općio s nekim guskama i kokošima.
prilozi
DVA SKALINA
U spomen na pok. Đura Dobrića, oca našeg susjeda Luka, 50€ prilažu Karmen i Lukša Stanišić; U spomen na dragog prijatelja Nika Ogrestu 280 € prilažu njegovi štovatelji i igrači na prstena: Kapetan Svetac, Božo, Čago, Mio, Željko, Dario, Senko, Končić, Kiko Rudilo, Marinko Rudilo, Ivo, Vlaho, Niko i Moškov; Umjesto cvijeća za dragog dunda Jova Akšam 50 € prilaže Milo Nožica s obitelji; Umjesto vijenca za pok. Iliju Trojić 50 € prilaže Rade Glanz; U spomen na Leinu dragu babu Anu, umjesto vijenca 60 € prilaže Marino sa obitelji; U spomen na pok. Nikolu Radića, umjesto vijenca 40 € prilaže obitelj Domitrović; Caffe bar Belfast donacija 47 €; Maja Sršen donacija 13,27 € ; Zlatko Kovač donacija 10 €; Anka i Baldo Mojaš donacija 30 €;
Centar maslina
• Lući, Frano i Jelica Katić, umjesto cvijeća za pok. Tea Daba prilažu 100,00 EUR;
• MATICA HRVATSKA BRUXELLES, dar korisnicima Centra 1.200,00 EUR.
CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE
U spomen na Đura Dobrića 200 EUR prilaže obitelj Dobrić- Marija Dobrić
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
humanitarni
S K A N D I N A V K A
TAŠ, WEST BLAGO, PAŽLJIVO
SKIJAŠ MUNI
KOJEKAKVI, RAZNORAZNI
UKRAS NA MUŠKOM LICU JAPANSKA MARATONKA, JUNKO
NOVČIĆI GRAD U SIBIRU
BOKSAČKI KLUB JUG ZVIJEŽĐE JUŽNOG NEBA
OPĆINA U ISTRI RAZRED VENECIJA VRČ, BOKAL (mn.)
VRSTA ŽITARICE, ZOB
GLUMAC DRACH
MITSKI KRALJ ITAKE
RIJEKA U RUSIJI
OPĆINA U FRANCUSKOJ (anagram: GOCANA)
STAROGRČKI BOG PODZEMNOG SVIJETA
BILO ČIJI SLOBODNI ZIDARI KISIK
BILO KAKO NOVINAR, STANKO
POZIV S MOLBOM
GLUMICA, MARILU GOGOLJEVA PRIČA
KRATICA ZA LIRSKI MUŠKI POTOMAK
državna granica, rasprava, osvrt, UN, stražar, Ate, Škot, Cres, spas, Taribo, nježno, T, V, oniske, razni, op, sni, Donn, tilt, upit, asi, brk, BK, J, Raša, R, VE, ovas, apel, Vanja, Tolo, Aki Rahimovski, č, rigača, ikako, Kai, Odisej, lir, in ćun, jod, sipe, HT, kabineti, as, pisaca, iranist.
AUTO / MOTO
Prodajem Chevrolet Captiva 2000D, 2009.god., prešao samo 6000 km. Cijena 12000 EUR (nije fiksno). Mob: 091 9120466
Prodajem Mercedes A160 (W169), 2009. godine, registriran do 03/2025. Cijena: 4000 eura. Mob: 098 758 887
Prodajem KIA Sportage, 2017. godine, registriran do 10/2025. Cijena: 18,000 eura. Mob: 098 758 887
Prodajem Peugeot 206, 2001. god., registriran do 04/2025. Cijena po dogovoru. Mob: 0976084077
Prodajem Fiat Punto, prešao 152000 km, cijena po dogovoru. Mob: 098392499
PLOVILA
Prodajem vanbrodski Tohatsu motor, duga osovina radio cca 9 sati. Mob: 095 8358755
iznajmljivanje
Iznajmljujem dugoročno studio apartman u Cavtatu, 20 m2+taraca. Mjesečni najam 500 EUR s režijama. Mob: 099 2838555
Prodaja / KUPNJA
NEKRETNINA
Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891
Prodajem poljoprivredno zemljište, Župa 2128 m2, vrt, oranica, maslinik, pristup s puta. Mob:098243985
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da je potrebno renovirati. Mob: 0977236306
Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika.
Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306
Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946
Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468
Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127
Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773
nom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713
Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127
Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799
Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943
Kupujem grob na katolič-
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
Prodajem stan u Lapadu (Mercedesi), 65 m2, renoviran, 8. kat, parking, super pogled. Sve u blizini, vrtić, bolnica, škola... Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.
Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balko-
skom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na musliman-
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruk-
ska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623
P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
okućnica. Mob. 091 6143 946
Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558
Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757
Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757
Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
tura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevin-
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.
KUPNJA I PRODAJA RAZNO
Prodajem potpuno novu neupotrebljenu motornu kopačicufreza VILLAGER, motor benzinski 5,6 KS. Tel. 098/344-611
USLUGE RAZNO
Dajem instrukcije iz matematike te pripreme za državnu maturu i instrukcije iz fizike za osnovnu školu. Mob: 091 5644600
Uređujem okućnice, vrtove, đardine, obrezujem masline, agrume, loze i slično, košnja trave i druge usluge po dogovoru. Mob: 095 5124940
Profesor daje poduke iz matematike i kemije za osnovnu i srednju školu. Mob: 095 5124940
